Upload
foy
View
164
Download
9
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Hrvatska renesansna književnost. ( epika ). Hrvatska u 16. stoljeću. → velik dio dalmatinskoga zaleđa pod tursk om vlašću → obalna Dalmacija u sastavu Mletačke R epublike → Banska Hrvatska (ostaci ostataka) i Slavonija - u sklopu Habsburške Monarhije - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Hrvatska renesansna književnost
(epika)
Hrvatska u 16. stoljeću→ velik dio
dalmatinskoga zaleđa pod turskom vlašću
→ obalna Dalmacija u sastavu Mletačke Republike
→ Banska Hrvatska (ostaci ostataka) i Slavonija - u sklopu Habsburške Monarhije
→ Dubrovačka Republika zadržava status vazalne države Osmanskoga Carstva
Takvo je stanje imalo velik utjecaj na razvoj književne kulture, pa tako slobodna Dubrovačka Republika zajedno s razvijenijim gradovima mletačke Dalmacije i dalje ostaje središte književnoga i kulturnoga života, dok krajevi pod turskom vlašću teže razvijaju književnu kulturu.
Marko Marulić, Split
Marin Držić, Dubrovnik
Petar Hektorvić, Hvar
Hanibal Lucić, Hvar
Dinko Ranjina, Dubrovnik
Hrvatska renesansna književnost
Značajke trajanje – 16. st.- imitacija uzora (antički
pisci, Dante...)- težnja za harmonijom i
skladom- priroda i čovjek u središtu
pozornosti- njegovanje narodnoga jezika- zbog društvenih i povijesnih
okolnosti – razlikuje se od europske u temama i problemima koji se obrađuju
Književni centriSplitŠibenikZadarHvarDubrovnik Dubrovni
k
Split
Epske vrste u hrvatskoj renesansnoj književnosti
Epska vrsta
• biblijsko-vergilijanski ep
• povijesni ep
• alegorijski ep
• pastoralno-alegorijski roman
• putopisni spjev
• stihovna ljubavna pripovijetka
• opisno-narativne pjesme• kraće epske pjesme
Predstavnici
Marko Marulić, JuditaBrne Karnarutić, Vazetje
Sigeta gradaMavro Vetranović, Piligrin Juraj Baraković, Vila Slovinka
Petar Zoranić, Planine
Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje
Prvi se put u hrvatskoj književnosti pojavljuje roman kao književna vrsta
Petar Zoranić, Planine
Petar Zoranić- rođen 1508. u Zadru- potječe iz ninske plemićke
obitelji- školovao se u Zadru i
vjerojatno Padovi- po zanimanju pravnik, notar i
javni službenik- malo podataka o životu ,
većinu saznajemo iz romana Planine
- posljednji podaci o njemu iz 1543.
- pretpostavlja se da je stradao od Turaka, ali se ne zna točna godina, zasigurno prije 1569.
Planine
• autobiografski pastoralni roman u prozi i stihovima
• napisan 1536., tiskan 1569.
• posvećen kninskom kanoniku Mateju Matijeviću
• sastoji se od 24 poglavlja
“ke zadrže u sebi pisni pete po pastirih, pripovisti i pritvori junakov i diklic i mnoge ostale stvari složene po Petru Zoraniću Ninjaninu”
SažetakPutovanje započinje s vilom Zoricom u koju je bio zaljubljen mladić Žiljbil, kojega su bogovi pretvorili ljiljan (žilj = ljiljan), a on je u grbu Zoranića. Vila mu predloži da pođe u planine, kako bi pronašao biljku koja će ga izliječiti od ljubavne boli. Nakon što je napustio Zoricu, vila Milost ga prenese preko mora i ostavi u Primorju. Zoran kreće u planine, no nakon nekog vremena put mu prepriječi sedmoglava neman. Zorana spašava vila Milost i vodi do Vražjih vrata (kanjon Velike Paklenice) i do otvora iz kojeg izlazi Burin bijes. Vila mu priča o Burinom životu i objašnjava mu rodbinske veze u Paklu.
Drugog, trećeg i četvrtog dana Zoran je u društvu pastira, s njima pjeva, razgovara, pomaže im i zabavlja se.
Petog dana Zoran kreće na istok prema Dinari. Nailazi na pastire koji čuvaju svoje stado od vukova. No ondje vukovi predstavljaju Turke i Zoranić ovime poziva Hrvate na borbu protiv Turaka. Kasnije Zoran susreće vilu Svist koja ga uputi vili Dinari.
Dinara pomaže Zoranu u njegovoj ljubavnoj nevolji. Kasnije on zaspe i sanja “Perivoj od Slave“.
Nicolas Poussin (1594.- 1665.) Pastiri u Arkadiji
Oton Iveković, Smrt Petra Svačića (vila Hrvatica, detalj)
U zoru šestog dana Zoran se oprašta od vile Dinare i kreće kući. Uputivši se niz goru susreće vilu Krku, Dinarinu kćer. Ploveći njenom lađom razgleda Knin, Skradin i Šibenik. Tada ga vila Krka napušta i vila Milost ga nosi na kraj Zatona i odlazi u Nin.
Prolazi kraj groba plemenite Jelene (njegove majke) i groba Jurija Divnića, ninskog biskupa, čiji grob kite pastiri. Poklonivši se nad njegovim grobom, Zoran ima viziju: otvorilo se nebo i prednjim se pojavi Istina udruštvu sa sv. Jeroni-mom i biskupom Divnićem. Zoran im obećava da će se ostaviti svjetovnihtaština i pjevanja o zemaljskoj ljubavi te od sada slijediti put božje ljubavi. Uto vizije nestane, a pjesnik se odmori na svojoj bašćini.
Najdomoljubnije renesansno djelo
• promiče hrvatski jezik• potiče slavljenje (opisivanje) prirodnih ljepota
domovine• potiče na otpor i borbu protiv Turaka (suvremena
stvarnost)• promiče svijest o kontinuitetu hrvatskog jezika,
književnosti i kulture• kori odnarođivanje
KNJIŽEVNI UZORI I UTJECAJI
Jacopo Sannazzaro
Jacopo Sannazzaro (1456.-1530.)
Opisuje sretan život pastira daleko od ratova i suvremenih događanja u zemlji sna u kojoj se plače samo zbog neuzvraćene ljubavi.
Planine su “rasuta bašćina” poprište neprestanih borbi i tragedija gdje svakodnevno stradavaju stada i pastiri, a posljednji preživjeli pastiri čuvaju, iz poštovanja prema baštini, ostatke stada
Planine su nastale po uzoru na roman Arkadija Jacopa Sannazzara (Arcadia 1504.) – pastirski roman u stihu i prozi.
Dante AlighieriZORANIĆ DANTE
pjesnik kao glavni lik, pripovijedanje u 1. licu
Zoran Dante
pjesnik na svom putu ima vodilje
vila Milost Beatrice
motiv pakla i zvijeri koje simboliziraju grijehe
dolazak do Vražjih vrata odakle Zoran gleda kroz čaroban kamen u propast paklenu
pakao
začetnik narodne kulture i jezika
sv. Jeronim smatrao se tvorcem glagoljice, samim tim i začetnikom hrvatske književne tradicije
Vergilije književni uzor, simbolizira početak talijanske kulture
Zoran se želi izliječiti od ljubavne boli
Dante se želi pročistiti od grijeha
Srednjovjekovni elementi
• alegoričnost, metaforika, motiv alegorijskog putovanja
• alegoričnost broja 7: zvijer sa 7 glava, 7 godina je nesretno zaljubljen, 7 padova vode, tj. slapova Krke, 7 dana putuje
• alegorično putovanje predstavlja čovjekov život• temeljno alegorično značenje djela - važnost
moralnog usavršavanja; čovjek u mladosti ne spoznaje prave duhovne vrijednosti, ali njima teži; na svom putu k zrelosti, čovjek se čisti od grijeha mladosti
Renesansni i realistični elementi• glavni lik Zoran oblikovan je prema samom
autoru
• česti upadi Turaka (aktualnost)
• realni geografski predjeli kojima Zoran putuje
• pripovijedanje u ich - formi (kao realni pripovjedač)
• opisivanje vlastitih osjećaja (ljubavna bol)
• opisivanje prirode i stvarnog života
Renesansni i realistični elementi• angažirani stav o društvenim i političkim
problemima svoga vremena
• svijest o vlastitoj prošlosti, kulturi i nacionalnom jeziku
• afirmacija čovjekovih duhovnih i stvaralačkih sposobnosti
• svijest o kontinuitetu vlastite nacionalne kulture (sv. Jeronim, pastir Marul, tj. Marulić)
• književno djelo omogućava spoznaju dobra i zla i vodi čovjeka moralnom usavršavanju
Tipovi izražavanja u romanu(književne vrste)
• pjesnička poslanica (posveta Mateju Matijeviću)
• novele tj. pripovijesti (autorsko pripovijedanje, pastirske pripovijesti, pripovijesti vila)
• petrarkistička lirika (ljubavne pjesme )
• bukolička lirika (pastirske pjesme )
• političke pjesme ("prepjev" Marulićeve "Molitve suprotiva Turkom")
Ganka i poj tužbeni od bašćine rasute i poj Marula pastira
kob - sudbinaznobiti - kvariti, štetitiutiši - utišajobile - obiljetraviti - začarati, očarati, opčinitilačne- gladneturvitati - lutatiplandovati- ne raditi ništa, uživatipožgati- zapalitizač- zaštojur – većprovidjeti – ukazati sevekša – većatva – tvojasv. Mihovil – anđeo koji je zbacio zmaja (đavola) na zemljubašćina – očevina, zavičaj