13
HRVATSKI JEZIK I MATEMATIKA U RAZREDNOJ NASTAVI Doc. dr. sc. Lidija Cvikić Dr. sc. Dubravka Glasnović Gracin Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 6. Kongres nastavnika matematike RH, Zagreb 2014.

HRVATSKI JEZIK I MATEMATIKA U RAZREDNOJ NASTAVI

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

HRVATSKI JEZIK I MATEMATIKA U RAZREDNOJ NASTAVI

Doc. dr. sc. Lidija Cvikić

Dr. sc. Dubravka Glasnović Gracin

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

6. Kongres nastavnika matematike RH, Zagreb 2014.

•  U glavnom su fokusu nastave matematike matematički koncepti – ne smije se zanemariti komunikacija

•  Važna uloga jezika, čitanja i govora u nastavi matematike

•  Ključne kompetencije cjeloživotnoga učenja (Europska komisija, 2007) •  komunikacija na materinskom jeziku

•  matematička kompetencija

•  kulturna svijest i izražavanje

JEZIK I NASTAVA MATEMATIKE

JEZIK I NASTAVA MATEMATIKE Matematički jezik •  Stručni termini, jezik struke •  Razlika u odnosu na razgovorni jezik i hrvatski standardni jezik

•  zapisivanje i čitanje brojeva i brojevnih riječi, •  zapisivanje i čitanje razlomaka i decimalnih brojeva •  ostalo matematičko nazivlje

•  Od školske godine 2014./15. svi udžbenici usklađeni s Hrvatskim pravopisom •  Jozić, Ž. i sur. (2013). Hrvatski pravopis. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i

jezikoslovlje •  Dostupan na www.pravopis.hr

CILJ IZLAGANJA

1.  Upoznati učitelje s mogućim razlikama između načina na koji se nešto uvriježeno zapisuje u matematici i onoga što preporučuje, odnosno što se propisuje pravopisom.

2.  Uputiti na konkretnu jezičnu normu koja se tiče matematičkih pojmova

3.  Dati metodičke smjernice o uporabi tih pojmova u razrednoj nastavi. § Opširnije u: Glasnović Gracin, D. I Cvikić, L. (2014). Matematika i hrvatski

standardni jezik. Matematika i škola. 73, 100-109.

PISANJE VIŠEZNAMENKASTIH BROJEVA RIJEČIMA

• Pravilno pisanje riječima brojeva većih od 20

•  Dvadesettri, dvadeset tri ili dvadeset i tri?

• Brojevi se slovima pišu kao jednorječnice i višerječnice § višerječnice # višeznamenkasti brojevi § višeznamenkasti broj može biti jednorječnica: tisuću, sto, milijun

§ Kao jednorječnice pišu se: § Osnovni brojevi od 1 do 10 § Brojevi sto, tisuća, milijun §  Izvedeni brojevi od 11 do 19 § Desetice od 20 do 90 § Brojevni pridjevi: tropostotni, dvočetvrtinski § Brojevne imenice: dvojica, devedesete

• Kao višerječnice pišu se svi ostali brojevi (glavni i redni) • Može se pisati s veznikom i ispred zadnjega broja, npr. dvadeset i jedan (21),

• Metodička napomena: Obratiti pažnju na pravilno zapisivanje velikih brojeva brojkama u dekadskom sustavu, ali i riječima.

PISANJE VELIKIH BROJEVA BROJKAMA

•  Pisanje u nastavi matematike •  Prirodne brojeve veće od 999 zapisujemo s bjelinom (razmakom) između razreda

jedinica, tisućica, milijuna, milijardi itd. •  npr., broj tisuću u nastavi matematike zapisujemo kao 1 000 jer lakšava čitanje

2890034 - 2 890 034

§  Pravopisna pravila usklađena s matematičkom praksom •  Bjelina se piše «između mjesta stotice i tisućice (kada je broj 10 000 ili veći),

stotisućice i milijuna itd.: 10 000, 859 343 286». •  U financijskom poslovanju na mjestu bjeline može se pisati točka. •  Milijun se ne odvaja zarezom

•  Napomena za nastavu matematike: •  Višeznamenkaste cijele brojeve u nastavi matematike zapisujemo s razmakom

između svakog razreda tisuća.

•  Važno je učenicima pokazati da u svakodnevici, pogotovo u medijima, brojevi veći od tisuću mogu biti prikazani i s točkom koja dijeli tisućicu od stotice: npr. broj 4 502 može biti zapisan kao 4.502 jer to pravopis dozvoljava za financijska poslovanja. Ovaj način prikazivanja brojeva treba potkrijepiti brojnim primjerima iz novina, reklamnih letaka, proračunskih tablica i sl. Važno je da učenik u svakodnevici zna čitati različite prikaze višeznamenkastih brojeva te ih interpretirati u kontekstu u kojem su zadani.

ČITANJE BROJEVA

•  Čitanje višekratnika broja 100 •  Višekratnici broja sto manji od tisuću pišu se kao sto, dvjesto, tristo, četiristo, petsto, šesto, sedamsto, osamsto i devetsto.

•  Višekratnici broja sto zanimljivi su jer imaju više oblika (Tablica 2). •  npr. 200 - dvjesto, dvjesta, dvije stotine

BROJEVNE RIJEČI NA HRVATSKIM NOVČANICAMA

•  Brojevi dvjesto i tristo imaju oblike dvjesta i trista •  Prema Hrvatskom pravopisu (2013) riječ je o zastarjelim oblicima pa je normativno preporučljivo dvjesto i tristo

•  Na hrvatskim su novčanicama odabrani različiti načini pisanja •  novčanica od 100 kuna - sto kuna •  novčanice od 200 kuna - dvjesta kuna •  novčanica od 500 kuna - pet stotina kuna

KAKO SE ČITAJU I SLOVIMA PIŠU BROJEVI 100 I 1 000?

•  Nije pravopisno pitanje pa odgovora nema u Hrvatskome pravopisu

•  Školski rječnik hrvatskoga jezika (Brozović Rončević i dr. 2012) •  stotina je imenica koja znači «1. skupina od sto članova [dvije stotine kuna,

pet stotina uzvanika] 2. nedefinirano mnoštvo [Na trgu su bile stotine ljudi.; Šalje ti stotinu pozdrava.]

•  stotinu je glavni broj - “broj koji se obilježava sa 100, za jedan veći od devedeset devet i za jedan manji od sto jedan.” (Brozović Rončević i dr. 2012: 739).

•  tisuća znači «1. skupina od tisuću članova [dvije tisuće kuna, pet tisuća uzvanika] 2. nedefinirano mnoštvo [Na trgu su bile tisuće ljudi.; Šaljem ti tisuću pozdrava.]

•  tisuću je glavni broj, “broj koji se obilježuje s 1000, za jedan veći od broja devetsto devedeset devet i za jedan manji od boja tisuću jedan.”

•  Zaključak •  Brojevi 100 i 1000 čitaju se stotinu (ili sto) i tisuću •  Kada dolaze u spojevima riječi čitaju se kao oblik riječi stotina i tisuća (dvije

stotine, pet stotina, četiri tisuće). •  Isto valja primijeniti i na riječi milijardu i milijarda

PETOZNAMENKASTI ILI PETEROZNAMENKASTI BROJEVI?

•  Višeznamenkasti brojevi – brojevi s više znamenaka

•  Kako se zovu brojevi s pet znamenaka? •  Hrvatski pravopis (Jozić i dr. 2013:56) – peteroznamenkasti i petoznamenkasti

brojevi •  sudeći prema drugim primjerima iz pravopisnoga rječnika (peteročlan,

peterodijelan, peterojezični), riječ peteroznamenkasti imala bi prednost

•  U Školskom rječniku hrvatskoga jezika (Brozović Rončević i dr. 2012) nalazi se samo riječ peteroznamenkasti

ZADATCI ILI ZADACI?

•  Pisanje riječi zadatak u množini jedno od područja u kojima su se dosadašnji pravopisi međusobno bitno razlikovali (zadatci – zadaci)

•  Prema Hrvatskome pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje •  U oblicima imenica muškoga roda koje završavaju na –dak, -tak, -dac i -tac u

kojima je suglasnik a nepostojan pišu se t i d •  Izrijekom naveden primjer zadatak-zadatci

•  U Napomeni 4 (Jozić i dr. 2013: 121) stoji «Kod iznimno čestih višesložnih riječi zbog tradicijskih je razloga i čestoće uporabe dopušteno i izostavljanje d i t: (...) zadaci...».

•  Napomena za nastavu:

•  Kako je u primjerima i pravilima koja se navode u osnovnome tekstu pravopisnih pravila riječ o preporučenim inačicama, onima koja imaju prednost, odnosno preporuku za školsku i opću uporabu, a u Napomenama su navedene dopuštene inačice, one koje nemaju normativnu prednost, ali ih Pravopis navodi zbog čestote uporabe i tradicije (Jozić i dr. 2013), znači da u konkretnome primjeru množine riječi zadatak u nastavnoj praksi prednost valja dati obliku zadatci.

ZAKLJUČAK

•  Nastava matematike s dugom i bogatom tradicijom te specifičnostima discipline ima svoj uobičajeni jezik i simbole.

•  Povezati pojedine matematičke sadržaje sa svakodnevicom - jedna od zadaća nastave matematike -

•  Nastavnik matematike, osim poznavanja matematičkih sadržaja, treba posjedovati opću kulturu i visok stupanj pismenosti te poznavati pravila hrvatskoga standardnoga jezika, njegova pravopisa, gramatike, izgovora.

•  Jezikom se posreduje između svakodnevice iz koje dolaze učenici i svijeta matematike koji trebaju upoznati.

•  Učenike treba uvoditi u svijet matematike i istovremeno upućivati kojim zapisima i načinima čitanja treba dati prednost i zašto (npr. neki matematički razlozi i konvencije).

•  Učenike valja naučiti kako se još može zapisati te kako to zapisuju drugi (npr. kako se zapisuje po pravopisu, kako kod nekih drugih struka i sl.).

•  Učenicima na taj način ukazujemo na to da su matematički koncepti iznad zapisa i riječi jer se shvaćaju misaono, a percepcija odlazi u drugi plan, što je bit apstrahiranja.

LITERATURA

Barić, E. i sur. (1995). Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga Brozović Rončević, D. i sur. (2012). Školski rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb:

Školska knjiga i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Glasnović Gracin, D., Cvikić, L. (2014). Matematika i standardni hrvatski jezik,

Matematika i škola, 73, 101-109.

Jozić, Ž. i sur. (2013). Hrvatski pravopis. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.