88
1 HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8 HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK 2016. 2017. 25/7-8

HRVATSKI VETERINARSKI · dr. sc. Josip Križanić, dr. med. vet.sljedećim rije-čima: „Poštovani ministre, državni tajniče, pomoćniče ministra, dekane, ravnatelju HVI-ja,

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

1

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

HRVATSKIVETERINARSKIVJESNIK2016.

2016.

2017.25/7-8

2

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Cijenjeni čitatelji, poštovani suradnici,

drage kolegice i kolege,

na kraju godine koristimo priliku da

Vam srdačno zahvalimo na dosadašnjoj

suradnji i uputimo najbolje želje

povodom nadolazećih blagdana.

Vama i Vašim obiteljima želimo sretan

Božić te mnogo radosti, zdravlja i

uspjeha u novoj godini!

Predsjednik Hrvatske veterinarske komore

Ivan Forgač, dr. med. vet.

Dekan Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

prof. dr. sc. Nenad Turk

1

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

HRVATSKIVETERINARSKIVJESNIK

2017 .25/7-8UDK 619 * ISSN 1330-2124

SADRŽAJ

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

• Znanstveno-stručniskup“Veterinarskidani”2017,Opatija,25.–28.listopada2017..................................................................3

• UvodnopredavanjepomoćnikaministrapoljoprivredeDamiraAgičića,dr.med.vet....................................................... 7

• UvodnariječpredsjednikaHrvatskeveterinarskekomoreIvanaForgača,dr.med.vet....................................................... 10

• NovičlanoviHrvatskeveterinarskekomore.............................17• Popisobjavljenihpropisa............................................................17• OdlukeČasnogsudaHVK......................................................... 18• Besplatnioglasi........................................................................ 22• ObavijestumirovljenimčlanovimaHVK.................................. 45

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

• DanVeterinarskogafakulteta,SvečanasjednicaFakultetskogavijećapovodom98.obljetnice.......................... 24

• EuropeanMeetingonAnimalChlamydiosis(EMAC-4),13.–15.rujna2017................................................................... 29

• Međunarodnikongres„Veterinarskaznanostistruka“,5.–7.listopada2017............................................................... 30

• RadioniceERAChairprojekta„VetMedZg“,14.–16.i20.–22.studenog2017.......................................... 32

• GodišnjaskupštinaVetNEST-a,Budimpešta,16.–18.listopada2017............................................................ 34

• SporazumostrateškompartnerstvuizmeđuVeterinarskogafakultetaSveučilištauZagrebuiVeterinarskogasveučilištauBudimpešti................................................................................ 35

• VeterinarskifakultetdobiopriznanjezanajoriginalnijepredstavljanjenaSmotriSveučilištauZagrebu..................... 36

• Promocijasveučilišnihmagistara.............................................37• OsnivanjelaboratorijapriZavoduzasudskoiupravnoveterinarstvoVeterinarskogafakulteta................................. 38

• Diplomirali–magistrirali–doktoriralinaVeterinarskomefakultetuuZagrebu................................................................. 40

VETERINARI U DIJASPORI

• Dr.sc.ĐurđaSlavić,Kanada,Guelph...................................... 42

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI

• Mastitisi:bolestslučajilitrajniproblem?,Dechra(Generad.d.),Osijek,21.studenoga2017.......................................... 46

• Veterinarskiseminar,DDL,Zagreb,25.studenoga2017...... 48

ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI

• PregleduzrokauginućaživotinjaizzoološkihvrtovauRepubliciHrvatskoj................................................................. 50

• Problematikadobrobitiplotkinjausvinjogojskojproizvodnji..... 56• MorfološkakarakterizacijakrpeljašikarerodaDermacentor,važnihvektorauzročnikabolestinapodručjuRepublikeHrvatske.......... 61

• Turskipastirskipas–Kangal....................................................67

PROVJERITE SVOJE ZNANJE

• Ulkusželucausvinje............................................................72

VETERINARSKA POVJESNICA

• Buzetskistatutiz1435.g.oživotinjamaiživotinjskimproizvodima...............................................................................76

U SUSRET 100. GODIŠNJICI

• Dr.sc.LeanderBrozović,1897.–1962.............................. 78

IN MEMORIAM

• Dr.sc.IvanRačić,dr.med.vet.iiur.(1929.–2017.).............. 82• Mr.sc.StipoBujdo,dr.med.(1946.–2017.).......................... 82• MihovilDadić–Braco,dr.med.vet.(1949.–2017.).............. 83

UPUTE SURADNICIMA

• InformativnidioHVV-a...............................................................84• Znanstveno-stručnidioHVV-a...................................................84

2

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

OGLAŠAVANJE U HRVATSKOME

VETERINARSKOM VJESNIKU

Hrvatski veterinarski vjesnik izlazi kontinu-iranoveć25godinustrenutnomnakladomod2.500primjeraka.Dobivajuga članoviHrvatske veterinarske komore (HVK) be-

splatnonasvojukućnuadresu.ČlanstvouKomoriobvezatno je za sve veterinare koji obavljaju po-slove veterinarske djelatnosti na području Repub-likeHrvatske.ČlanstvouKomoridobrovoljnojezaveterinarekojineobavljajuveterinarskudjelatnostneposredno, koji obavljaju djelatnost izvan Repub-likeHrvatske,umirovljeneveterinareinezaposleneveterinare, veterinarske tehničare te veterinareiz inozemstva s prebivalištem ili bez prebivalištana području Republike Hrvatske. Članovi HVK su idjelatniciVeterinarskogafakultetauZagrebukaoidjelatniciHrvatskogaveterinarskogainstituta.

Ako nabrojena čitalačka publika djelomično ilipotpunočiniVašeciljno tržište,pozivamoVasdakao jedan od načina promidžbe svojih proizvoda,usluga ili svoje tvrtke odaberete oglašavanje uHrvatskomeveterinarskomevjesniku.

CjenikoglašavanjauHVV-u:

Crno-bijeli oglasi: 1/1 stranica 1.600,00 kn; ½stranice800,00kn;¼stranice400,00kn

Oglasiuboji:1/1stranica2.800,00kn;½stranice1.400,00kn;¼stranice700,00kn.

Oglasuboji–korice:prednjastrana½5.000,00kn; 1/1unutarnjastrana (prednja ili stražnja)–3.200,00kn;1/1stražnjastrana–4.000,00kn.

UspomenutecijenenijeuključenPDV.

AkooglašavateVMP,oglašavanjemorabitiuskladu sa Zakonom o veterinarsko-medicinskimproizvodima (NN, 84/2008, 56/2013) i Pravil-nikom o oglašavanju veterinarskomedicinskihproizvoda (NN, 146/2009). Predračun za oglasispostavitćeVamUredstručneslužbeHVKteVasmolimdauzoglaspošaljetesvepodatkeosvojojtvrtkinužnezaR1račun(nazivtvrtke,OIB,adre-sa).Zasvedodatneinformacijeupitepošaljitenae-poštu:[email protected]

Zahvaljujemo svim dosadašnjim kao i budućimoglašivačima koji će, vjerujem, pronaći interes zaoglašavanjeunajtiražnijemveterinarskomčasopisu.

ČlanoviHVKdobivajučasopisbesplatno=FürKammer-mitgliederkosten-los=TheCroatianVeterinaryAssociationmembersreceivethejournalfreeofcharge(osimonihkojineplaćajuredovitočlanarinu).

Godišnjapretplata=Jahresabonnement=Annualsubscription-100kn-ž.r.2360000-1101250492Zagrebačkabankad.d.Zagrebpozivnabr.02200-1.Inozemnapretplataspoštarinom=ImAuslandJahre-sabonnement=Abroad,annualsubscription-32eura.

Potpisaniautoriprilogasamiodgovarajuzasvojestavoveiiskazanamišljenja=DieunterzeichnetenAutorenderBeiträgesindfüreigeneStel-lungnahmenundvorgetrageneMeinungenselbstverantwortlich=Thesignedauthorsbearthesoleresponsibilityfortheirpointsofviewandpresentedopinions.

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIKKroatischerVeterinärmedizinscherAnzeigerCroatianVeterinaryReport

Izdavači HrvatskaveterinarskakomoraHerausgebern KroatischeTierärztekammerPublishers CroatianVeterinaryAssociation/Chamber Heinzelova55,10000Zagreb R.Hrvatska tel./faks01/2441-021;2441-009;2440-317 e-mail:[email protected] Webstranica:http://www.hvk.hr matičnibr.3255034 IBAN:HR8623600001101250492(ZGbankaZagreb)

VeterinarskifakultetSveučilištauZagrebuUniversityofZagrebFacultyofVeterinaryMedicine.Heinzelova55,10000Zagrebtel.01/2390-111,fax.01/2441-390

OIB:36389528408 Webstranica:http://www.vef.unizg.hr

Glavniurednik Dr.sc.IvanKrižek,dr.med.vet.Haupredakteur Gornjodravskaobala96,31000OsijekEditor-in-Chief Mob.:098/9812-797,faks:031/497-430 e-mail:[email protected]

Urednici Prof.dr.sc.PetarDžajaRedakteure Dr.sc.IvanKrižekEditors Izv.prof.dr.sc.KrešimirSeverin

UredništvoRedaktionEditorialBoard

StručniodborFachratsProfessionalBoard

Lektori ŽeljanaKlječaninFranić,prof.-hrvatskijezikLektoren JanetAnnTuškan,prof.-engleskijezikLectors

Tisak TiskaraZelinad.d.,Druck 10380Sv.I.Zelina,K.Krizmanić1,Printedby tel:01/2060-370,fax:01/2060-242 e-mail:[email protected]

Naklada/Auflage 2.500primjerakaNumberofCopies

Izvorfotografijezanaslovnicu:www.allfreedownload

Izlazi4putagodišnje

Prof.dr.sc.ŽeljkoGrabarević,prof.dr.sc.JosipKos,prof.dr.sc.EmilSrebočan,prof.dr.sc.VladimirMrljak,prof.dr.sc.ŽeljkoPavičić,doc.dr.sc.EmilGjurčević,izv.prof.dr.sc.TomislavMašek,prof.dr.sc.VesnaDobranić

IvanForgač,dr.med.vet.,dr.sc.SašaLegen,dr.sc.AnđelkoGašpar,prof.dr.sc.TomislavDobranić,prof.dr.sc.NenadTurk,prof.dr.sc.DarkoGereš,doc.dr.sc.JozoGrbavac,dr.sc.NevenRasinec,doc.dr.sc.VlastaHerak-Perković,dr.sc.KristinaStarčević,mr.sc.AntunTomac,mr.sc.MarijanSabolić,ZoranJuginovićdr.med.vet.,doc.dr.sc.MarkoMatijević

3

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Znanstveno-stručniskuppodnazivom„Vete-rinarskidani2017.“održanjeuOpatijiod25.do28. listopada2017. godine. Skup suor-ganiziraliHrvatskaveterinarskakomora,Ve-

terinarskifakultetuZagrebuiHrvatskiveterinarskiinstitut,aodržanjepodpokroviteljstvompredsjed-niceRepublikeHrvatske,Ministarstvapoljoprivrede,Ministarstva znanosti i obrazovanja te Primorsko-goranskežupanije.Skupu jeprisustvovalooko380sudionika na znanstveno-stručnim predavanjima iaktivnimradionicama.Predsjednik HVK Ivan Forgač, dr. med. vet. po-

zdraviojesveuvaženepočasnegoste,kolegiceiko-lege,sponzoreipredstavnikemedija,azatimjesu-dionikeuimeGradaOpatijeinjegovagradonačelnikaIveDujmića,ing.pozdraviozamjenikgradonačelnikadr. sc. Emil Priskić, dipl. oec. Posebno je Istaknuozadovoljstvoičastštoseovakavznanstveno-struč-niskupiuovakoimpozantnombrojustručnjakaodr-žavauOpatiji.Opatijaželibitiijestreferentnomjestote želi postati grad izvrsnosti. Grad Opatija potičeznanostsufinancirajućiputemstipendijaosnovnoš-kolce, srednjoškolce i studente.Na kraju je zaželiodasetransferznanjasaskupanastavi iudijeljenjumišljenjanaopatijskojrivijeri.

Znanstveno-stručni skupVETERINARSKI DANI 2017.

Opatija 25. – 28. listopada 2017.

Predsjednik HVK Ivan Forgač, dr. med. vet.

Zamjenik gradonačelnika Opatije dr. sc. Emil Priskić, dipl. oec..

Sudionici Veterinarskih dana

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

4

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

HrvatskisaborpodržavaojeVeterinarskedaneiuimepredsjednikaSaboraGordanaJandrokovićaove godine skup je pozdravio saborski zastupnikdr. sc. Josip Križanić, dr. med. vet.sljedećimrije-čima:

„Poštovani ministre, državni tajniče, pomoćniče ministra, dekane, ravnatelju HVI-ja, predsjedniče Komore, kolegice i kolege, srdačne pozdrave pre-nosim vam od predsjednika Sabora Gordana Jan-drokovića te u svoje osobno ime.

Javnost percipira veterinara uglavnom kao me-dikusa ordinarijusa u maloj praksi i taj dio veteri-narstva radi dobro i ima sve preduvjete da radi iz-vrsno. Ostale djelatnosti veterinarske struke uglav-nom se spominju i izađu na vidjelo kod možebitnih epidemija ili ugroza nacije. Često smo i krivi što se neka bolest pojavila (salmonela, ptičja gripa, kuga kao i kod pronalaska nedopuštenih tvari u namirni-cama animalnog podrijetla). Krivi smo često i za to što se neka bolest, zbog našeg kontinuiranog rada, nije pojavila, kao kvrgava koža ili bjesnoća. Koja će to udruga određivati visinu rizika od bjesnoće u RH uzmemo li u obzir ugrozu iz Bosne i Hercegovine i Srbije, meku i dugu granicu, kao i „pouzdanost“ nji-hovih izvješća o kretanju ove bolesti kod njih? Hoće li udruge za zaštitu životinja preuzeti odgovornost u slučaju pojave samo jednog slučaja bjesnoće u ljudi? Neće. Nisu li upravo mljekarske udruge traži-le cijepljenje protiv kvrgave kože, a sad kad se bo-lest nije pojavila, svaljuju krivnju na veterinare.

Da, dame i gospodo, ovdje želim vrlo jasno reći da je upravo veterinarska struka ove zemlje u rat-nom i poratnom razdoblju pa sve do danas kriva ili zaslužna za kontinuiranu zaštitu životinja i ljudi, ali i davala sigurnost i stabilnost od ugroza od za-raza koje se, zahvaljujući vama i upravo ovakvome ustroju veterinarstva, nikad nisu dogodile. Stoga ova vlada i naše ministarstvo kroz strategiju, ali i

izvješće koje je podnio premijer prošli tjedan u Hr-vatskom saboru, vidi veterinara kao ključnog par-tnera vezano uz kontrolu sigurnosti hrane, ali i kroz zaštitu zdravlja i dobrobiti životinja te unapređenje stočarstva. S tim se ciljem donose i novi poljopri-vredni zakoni koji se tiču i veterinarstva, a koje kao potpredsjednik odbora za poljoprivredu branim ja.

Donesen je iznimno kvalitetan Zakon o zaštiti životinja, po mnogima jedan od najboljih u EU, s ciljem dizanja svijesti javnosti o zaštiti životinja i zabrani usmrćivanja pasa u skloništima. Za veteri-narsku malu praksu to je iznimno važan zakon, ali se bojim njegove provedivosti zbog pritiska velikog broja pasa u skloništa i plaćanja troškova za njih.

Nadalje, Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi sigurno će pomoći našim stočarima u plasmanu roba kao i tzv. Križanićev amandman o javnoj naba-vi i kratkim lancima dostave. Tim je amandmanom zbog ograničenog vremena transporta do 48 sati omogućeno da škole, vrtići i vojska, policija, bolni-ce i državne firme provode tzv. zavičajnu nabavu jer sigurno meso iz Brazila u vrtić neće stići za 48 sati od klanja. Uvoznički lobi uništio je hrvatsku poljoprivredu i stočarstvo. Trgovački lanci stra-nih vlasnika bez ikakve kontrole unose hranu loše kvalitete iz EU i stavljaju je na police ispod cijene te time uništavaju našu stočarsku i poljoprivrednu proizvodnju.

Tko propisuje učestalost uzorkovanja prema vi-sini rizika – MI VETERINARI. Tko nam brani podići učestalost svima bez diskriminacije – NITKO. Tko nam brani podići učestalost kontrola općenito – NITKO. Isto kao što je izazvalo negodovanje struč-ne javnosti za pokušajem instaliranja nekakvih pre-gledača na liniji klanja umjesto educiranih i kvalifici-ranih veterinara za iste novce, kao da nije dovoljno već to što se tolerira tzv. samokontrola. Mi to u RH nikad nećemo dopustiti niti nas itko na to tjera.

U novom Zakonu o zemljištu ova vlada daje ap-solutni prioritet dodjeli stočaru. Zašto? Jer stočar stvara dodanu vrijednost x 5, od njega živi i poljo-privrednik, klaoničar, mesna i mliječna industrija, trgovina, prijevoznici. Apeliram na ravnatelja, dr-žavnog tajnika i ministra da što prije u Sabor dođu i novi zakoni o veterinarstvu i dobrobiti životinja. Zakon o veterinarstvu mora jasno definirati visoke standarde male i prakse koja ima dobru perspek-tivu. Tim zakonom moramo cementirati kontrolno tijelo veterinarske inspekcije i preglede gospodar-stava kao osnove za opstanak veterinarske službe i ovakav ustroj veterinarstva i poslove veterinara. U protivnom, u slučaju ugroze od zaraznih bolesti

Saborski zastupnik dr. sc. Josip Križanić

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

5

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

širih razmjera neće biti organizirane veterinarske službe jer se veterinarske organizacije neće javljati na natječaje za koncesije za pokrivanje ogromnih prostora bez životinja i ljudi zbog neisplativosti.

Pitam sebe i vas koga ćemo u tom slučaju dizati u ovakvim situacijama. Kontrolna tijela moraju šire i jače kontrolirati klanje životinja i brinuti o sigur-nosti hrane animalnog podrijetla, pri čemu mislim na zdravstvenu ispravnost, dok pregledom gospo-darstava moramo kontrolirati kretanje i tijek živih životinja i stanje gospodarstava. Vrlo sam jasno objasnio premijeru nedjeljivost, kao prst i nokat, ve-terinarstva i sigurnosti hrane (odnosno zdravstve-nu ispravnost) za razliku od kvalitete hrane koju možemo usporediti s trulom jabukom od koje ne-ćete oboljeti, ali je lošije kvalitete. Novi zakon mora odgovoriti trenutku donošenja, implementirati do-bre i provjerene nove segmente veterinarstva, kao i snaženje i jačanje male prakse, a posebno stvaranje preduvjeta za donošenje nacionalnih nadstandarda dobrobiti životinja. Iz ovih fondova R. R. finski sto-čar, primjerice, za dobrobit krmača dobiva 300 €, što znači da bogatom finskom seljaku EU remontira svaku krmaču uz uvjet nadstandarda pri držanju, ali dakako i kontinuiranu veterinarsku skrb. Sve to go-vori da bi sređivanjem zakonske regulative trebali uslijediti bolji dani za naše stočare, a samim time i stabilniju budućnost veterinarskoj struci.

Stoga ponovo pozivam na zajedništvo i sinergi-ju Komore, Fakulteta, Instituta i Ministarstva, kao i svakodnevnog pravodobnog senzibiliziranja jav-nosti o aktualnostima u stočarstvu i veterinarstvu.

Pozivam, naravno, i autoritete iz svih četiriju na-vedenih institucija da se više nikad ne dogodi da ak-tualne teme iz veterinarstva komentiraju novinari i udruge bez nas i umjesto nas.

Kolegice i kolege, dame i gospodo, u sljedeća tri dana želim vam mnogo dobrih predavanja, raspra-va, razmjena iskustava i ugodnog druženja.“Podršku ipotporuskupu izrazila je ipredsjedica

RepublikeHrvatskeKolindaGrabarKitarovićučijejeimeskuppozdravionjezin izaslanik,državnitajnikuMinistarstvu poljoprivrede dr. sc. Željko Kraljičak.IzraziojevelikučastštomožepozdravitiskupuimepredsjedniceRepublikeHrvatskeKolindeGrabarKi-tarovićteprenosimonjegovpozdravnigovor:

„Drago mi je da na ovako važnom skupu možemo progovoriti, kako je to i uvaženi saborski zastupnik izrekao, o problemima veterinarske struke i znano-sti. Imao sam priliku raditi s nekima od Vas u svojoj poslovnoj karijeri. Mnogo sam naučio o važnosti ve-terinarske struke, ali danas kao državni tajnik, nadle-

žan za Upravu za veterinarstvo, čvrsto sam uvjeren da ćemo bez veterinara, veterinarske struke i zna-nosti teško ispunjavati zadaće koje danas pred nas postavlja Europska unija, proizvodnja i neki nama strateški važni interesi u poljoprivredi. Od Vašega znanja, osposobljenosti, opremljenosti i motivirano-sti ovisi koliko ćemo nacionalne strategije provoditi. Koliko ćemo jasno progovarati o potrebama reformi u našem i vašem pozivu, vašoj struci i znanju. Važno je iskoristiti vaše znanje, opremljenost i metode kako bismo danas mogli procijeniti ne samo rizike zdravlja životinja, ne samo rizike sigurnosti u prehrani naše-ga stanovništva nego da bismo mogli izbjeći velike katastrofe kad su u pitanju ekonomski rizici. Vi naj-bolje možete predvidjeti kakvi su ekonomski rizici i posljedice ako nam se uveze neka bolest, što ona trenutačno znači za naše sektore u stočarstvu i koje su njezine trajne posljedice. Zato Ministarstvo poljo-privrede snažno računa i u donošenju novog zakona upravo na veterinarsku struku i znanost. Drago mi je da ćemo moći surađivatii i vjerujem da će zaključ-ci s današnjega znanstvenog i stručnog skupa dati određene smjernice kako bi unaprijedili naš sustav zaštite životinja i sustav sigurnosti hrane.

Veterinari su u cjelom ovom procesu i na po-četku i na kraju. Cijela sigurnost i ekonomska odr-živost, a slobodno mogu reći i konkurentnost naših proizvođača, u velikoj mjeri ovise o vašem znanju i stručnosti. Znam koliko ste stručni i koliko ulažete i u veliku i u malu praksu. Posebno bih pohvalio naše veterinarske inspektore s kojima, kada razgovaram, apsolutno imaju široko znanje kada moraju postupiti i u skloništima, i u klaonici, i na granici, a ja se nadam ubuduće i u nekom trgovačkom centru. Zato vam želim upješan rad i želim da vašim zaključcima una-prijedimo naš sustav.“Kaoizaslanikvlade,uimepremijerahrvatskevla-

deAndrejaPlenkovićaskup jenajsrdačnijepozdra-

Državni tajnik dr. sc. Željko Kraljičak

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

6

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

vioMinistarpoljoprivredeTomislav Tolušić, dipl. iur. Ispričaojepremijeravladezanjegovopravdaniizo-stanak teprenionjegovupunupodršku„Veterinar-skim danima“ i svemuonom što radi veterinarskastrukauHrvatskoj.Ministarpoljoprivredeujednojeotvorioskupteprenosimonjegovgovorucijelosti:

„Hvala cijeloj veterinarskoj struci koja je u po-sljednjih godinu dana, otkad sam ja ministar, mnogo pomogla Ministarstvu poljoprivrede. Sve su važne akcije bile bitno vezane uz veterinarsku struku, od akcija inspekcije vezanih za sigurnost hrane, misleći na pojavu salmonele, od akcija vezanih za uspješno suzbijanje, odnosno smanjivanje rizika na najveću moguću mjeru pojave ptičje gripe, od preventive za pojavu bolesti kvrgave kože ili provođenje svih dijagnostičkih i preventivnih mjera propisanih nare-đenim mjerama. O sustavu ne želim govoriti, jer o tome je mnogo govorio gosp. Križanić. S njegovim se navodima u većem dijelu slažem, ali svakako ga trebamo unapređivati, popravljati i učiniti boljim. Vjerujem da vidite da nastojimo poboljšati neke stvari u pozitivnom smislu. U ovoj je godini izišao Za-kon o zaštiti životinja, Zakon o morskom ribarstvu koji je bitan za veterinarsku struku, a u idućoj bi go-dini trebao izaći novi Zakon o veterinarstvu i Zakon o slatkovodnom ribarstvu koji su direktno ili indirek-tno vezani za veterinarsku struku. Slažem se da je mala praksa bitna, ali dio stočarstva koji je zanema-rivan godinama smatram da je još bitniji, ne samo za veterinarsku struku nego i za opstanak hrvatske poljoprivrede. Cijelu smo ovu godinu pokušavali vratiti optimizam u ovaj sektor i nadam se da smo djelomično u tome i uspjeli. Ne možemo preko noći povećati broj grla kojih imamo na terenu, a koji se iz godine u godinu urušavao. Vjerujem da se jedan dio stvari može pomaknuti i da se pomiče nabolje. Maksimalno smo ove godine potpomogli stočare, i financijski i zakonskim odredbama, i podzakonskim

aktima. U programima ruralnog razvoja, u mjeri 4. glavni su nam prioritet stočari. To možete vidjeti po nedavno potpisanim ugovorima, a nadam se i potpi-sima u idućim tjednima. Govorim o novim farmama, klaonicama, preradama mlijeka, siranama, i tako će to biti i ubuduće. Mi smo se opredijelili da sektor sto-čarstva, voćarstva i povrtlarstva dalje podupiremo i to ćemo primarno financirati iz ruralnog razvoja, a samim time i stvoriti preduvjete za rast i prestanak devastacije veterinarske struke.

Moram zahvaliti Veterinarskom fakultetu i Hr-vatskom veterinarskom institutu koji nam pomažu, ali ako ne bude stoke, veterinarstvo će doći na niske grane, a to je ono što svi zajedno moramo spriječiti. Ja vas pozivam da svi zajedno ispravimo pogreške ako ih je bilo. Mi smo sigurno griješili u ovih posljed-njih godinu dana te se ispričavam ako su neke stva-ri mogle biti bolje ili kvalitetnije riješene. Ako je bilo propusta, tu smo da ih popravimo. Od vas želim po-moć da što god možemo promijeniti u veterinarskoj struci, promijenimo. Dajte svoje prijedloge Hrvatskoj veterinarskoj komori, Veterinarskome fakultetu, Hr-vatskom veterinarskom institutu i Ministarstvu po-ljoprivrede, i bit će mi drago da s njima unaprijedimo vašu struku, a samim time i hrvatsku pojoprivredu. Cilj je da prihvatimo kvalitetne prijedloge te ih stavi-mo u zakonske okvire i da zapravo svi bolje, kvalitet-nije i transparntnije radimo. Hvala vam još jednom na svemu. Želim vam još puno sreće i stečenih zna-nja u sljedećim danima i proglašavam ovu manife-staciju otvorenom.“ Nakonotvorenjaskupauvodnapredavanjaodržali

suuimeUpravezaveterinarstvoisigurnosthranepo-moćnikministraDamir Agičić, dr. med. vet.,uimeVe-terinarskogafakultetadekanprof. dr. sc. Nenad Turk,uimeHrvatskogavetrinarskoginstitutaravnateljizv. prof. dr. sc. Boris HabrunteuimeHrvatskeveterinar-skekomorepredsjednikIvan Forgač, dr. med. vet..

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić , dipl. iur.

Dekan prof. dr. sc. Nenad Turk

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

7

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Uvodno predavanje pomoćnika ministra poljoprivrede

Damira Agičića, dr. med. vet.

Poštovane kolegice i kolege, dragi i poštovani moji veterinari!

Trepnulismookom iprošla jegodina.Nekakouovovrijemebilismonaistomemjestuiprijegodinudana.Godinaprošla,pretrpanadogađanjima.Mladibi danas rekli – turbo godina. Počeli smo rješavatisalmonelu i senzibilizirali javnost za našu važnost.Potomsepojavilaptičjagripakojusmo,zahvaljujućinašimterenskimslužbama,majstorskiriješili.Para-lelnosmoseprihvatili dobrobiti životinja,mnoštvaugovoraiusklađivanjacertifikatazaprobuđenogos-podarstvo.Slijedila jesezona jedneakcijekojusmoneradoprihvatiliiskojomradosnoprestajemo–ci-jepljenjeprotivbolestikvrgavekože.Rješavalismoodštete i izprošlegodine, ali i iz2017..Abilo ih jeprilično.Otvorilismoradovenanekimnovimpravilnicima

kojima ćemo regulirati deklariranje hrane životinj-skogpodrijetladabudenakoristhrvatskimkonzu-mentima. Mislimdasmonapragurješavanjapro-blemanestankavelikogbrojaovacaijanjadiizsusta-va.PočelismoraditiinovizakonoVMP-ukojimsenadamospriječitieldoradozakolanjelijekovakakavjesada.Dočekalanasjehrpažalbiineriješenihpred-metastarihpet,paivišegodina.

Novom je uredbom Uprava malo preustrojena,nema više fiktivnih Odjela s jednim uposlenikom,manjenasje,alićemoraditizdušno–baremimamtakvaobećanja.Pozdravljamnovoustrojstvoiznanalicananovimpozicijama.Očekujemodnjihzakonitipoštenradnakoristiuslužbiveterinarskestruke,avas,svezajedno,molimozapotporuisuradnju.Da, primio sam kritike da se počelo kasniti s

isplatamaračuna.Itonijezazamjeriti.Nekojodna-šihveterinarskihorganizacijaponekijeračunuistinukasnio,alitojebilosamozbogpotrebezadodatnimkontrolama.Doksuseračunišablonskipotpisivali,smnogopotpisa,alibezpravekontrole,moglojetakoići.Zbogobvezapremareviziji,aliiobvezanazako-nitoposlovanje,moralismovašeračunepregleda-timaloozbiljnije. I tada supočela kašnjenja.Naža-

Otvorenjeveterinarskihdanaprigodnimsuvokal-nimnastupomupotpuniliVivienGalletaiVoljenGrbac.Nakonuvodnihpredavanjaizloženasuusljedeća

dvadanapredavanjaizaktualneveterinarskestruč-ne i znanstvene tematike te predstavljeni posteri.Treći su dan održana predavanja izmale prakse usklopuWSAVAcontinuinig education.Neizostavan dio bila su i društvena događanja

među kojima moramo istaknuti svečanu večeru udvorani hotela Royal uz nastup glazbenog sastava„Fortuna“izRijeke.Vjerujemdaćeovajuspješnoorganiziraniiodr-

žaniveterinarskiznanstveno-stručniskupbitipoticajdasekolegice ikolegeokupeu jošvećembrojunaidućim„Veterinarskimdanima“.

Pomoćnik ministra Damir Agičić, dr. med. vet.

Ravnatelj HVI-ija izv. prof. dr. sc. Boris Habrun

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.

8

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

lost,zbogobjektivnihrazloga–nikomunismovratiliispravan račun! Elaborirao sam već u dopisima očemuseradiiglavninajetoprihvatila.Iiznimkećeseuskorosabrati ipočetiraditizakonito.ZbogračunasmomoraliprepravitisoftverskimzahvatimainašeHPAbazepodatakajer,vjerovaliiline,dotadanistemogliprekontroliratiispostavljeneračuneuspored-bomsbazompodataka.Ivamajetočudno,zarne?Sadavišenijetako,preuredilismobazepodatakaocijepljenjuinačinmjesečnogobračunavanja,aliisof-tverskuaplikacijuzaNŽPiračunalnopraćenjebazetesadaračunsadržavasveonoštoaplikacijaprika-zujeištosemoželakoprovjeriti.Da,počelismosdovođenjemnašegposlovanja

ured,dabudezakonito,inatomeidaljeinzistiram.Akoradimozakonito,tojesvimanajlakše!Zdravstveno stanje životinja u Hrvatskoj ove je

godine veoma dobro i zadovoljni smo situacijom ucjelini.Posebnojedobrostanjesazoonozama,kojeupotpunostidržimopodkontrolom.Nažalost,dobilismoopetžarišteenzootskeleukozezakojusmomi-slilidajeskoropobijeđena.Tajjeslučajotvoriodru-gapitanja koja su provalila na površinu, čime smosekaostrukasilnoosramotili. Imalismosilnihzlo-porabaikoddrugihnaređenihmjera,od„cijepljenja“uginulihživotinja,lažiranjadatumacijepljenja,ispisi-vanjaizbazepodatakanekolikodananakoncijeplje-nja,itoživotinjastarihzarubrikuVjerovali ili ne,aliiposuđivanješifrizapristupubazupodatakanekihde iurezaposlenihkolega,ijošpregrštdostagrubihnezakonitosti. Da, to je bio pad na dno, ali naučenismodaseposlijepadadižemo.Dižemoseizdravijinastavljamodalje. Žalosti činjenica da namu stru-cipostojekolegekojibeskrupuloznoželezahvatitiudržavniproračunnezakonitimdjelima.Otomesedosadasamopotihopričalopokuloarimailipokafići-ma,alinitkoništanijehtiopoduzeti.Procjenajebiladajeoportuniješutjetiiugrabitisvojdiokolača,kakokomujedopalo,ipravitisedajesvesavršeno.Jatoosuđujemizajednosvama,zdravomvećinom,truditćemosedasestruci vrati samopouzdanje, ugled iponosonojvećinikojaradičasnoipošteno.Počeli smo raditi i novi Zakon o veterinarstvu

kojimorabitigotovdokoncarujnaslijedećegodine.Nećeunjemubitirevolucionarnenovosti,alićebitiispravljenebrojnegreškeinezakonitostiizsadašnjegzakonakojijerađennetomnakonulaskauEUizatonijeimaovremenabitidorađen.Sveonoštosmovi-djelidasepokazalološim,nastojatćemouklonitisputarazvojustruke.VPGodnaspropisomtražiEK.Stogaodredbao

VPG-umoranaćisvojemjestouzakonu.Liberalizi-ratćemoipostupakidužnostiovlaštenogveterina-

rajer,moratesesložiti,nemastručnogopravdanjadapripravnikmožeobavitinajtežicarski rez ilidatimjerodavanpatoanatomskinalaz,alinesmijecijepitiplavijezik?Ureditćemoipoložajiovlastiveterinar-skihtehničara–dabuderealaniprovodivtestručnoopravdan.Postupak za dodjelu javnih ovlasti jest rak-rana

ovestrukeinašegasustava.Bodovanjekakvojebilodoprijegodinudanaje,najblažerečeno,nezakonito,danekažemkriminalno.Teškariječ?Da.Ičinjete-žak,ajasamjošblag.Dokazželite?Tojehrpasud-skihpredmetakojedržimouželjeznomormaruikojisevukuponekolikogodina,asvenatemuradapo-vjerenstvaidodjelebodovapo babi i stričevima.Či-tamtepredmeteineznamštodamislim.Kadvidimdasu tebodovedodjeljivali kolege izpovjerenstva,smrknemse, ali kadvidimdasu te ekstrabodovedodjeljivaliipredstavnicistrukovnogudruženja,jakosamtužan.Protivtakvogsebezakonjamoraopodićiglas,aneutomesudjelovati!Napredni,časniipoštenikolegepodržatćenasu

željidauvedemozakonitostired.Ijamčimvam,bitćesvimalakšeiugodnijeraditi.Pojavljujuseuteme-ljeneintencijedabipostojećeveterinarskeorganiza-cije trebalo staviti uMrežu veterinarskih organiza-cija, ali tomožemo tekondakad riješimoproblemotoka islabijenaseljenihpodručjabezveterinarskeslužbe.Dakle,sustavkontrolnihtijelaostajeibitćesamodorađenkakobiseriješilaiprethodnoizreče-napitanja.Nadamsedasteuočilidasekontrolamaveteri-

narskihorganizacijapristupadrugačijei,nadamose,učinkovitije.Ciljnamjeuzornaveterinarskaslužba,štomislimopostićiiizmjenompravilnikaouvjetimaveterinarskihorganizacija.Kakvaimasmislapropisi-vatistojnicekadseintervencijeobavljajunagospo-darstvima,akakvasmislaimajumjesečnekontroleukojoj seusvakimjesecponavljapitanjepostoji liparkiralište i je li ambulanta ograđena?Ako parki-ralištepostojiuveljači,zaštogaponovnotražiti iulipnju ili listopadu?Takvombesmislu višenećebitimjesta–viizabiretepriboriopremukojavamatre-ba,amićemopropisatisamoosnovnestvari. No,radneprocedure istalnuedukaciju,usvajanjenovihmetodadijagnostikesigurnoćemotražitiipoticati.Mi ćemosepotruditiNaredbudonijeti do konca

godine,aliipripadajućiprogramimorajuizaćidopo-lovicesiječnja.Navamajesamodaraditesavjesno,stručnoipošteno–bitćeposlovaibitćetekorektnoplaćeni.Idaznatedasmoodvojilidovoljaniznoszasvekontrolevašegaradakojećemoprovoditi,aline-mojtesebojati,većsamoraditezakonito.Računićeopetnaprovjeruiovjerukodvašihinspektorapatek

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

9

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

ondanama–vašiinspektorimorajuznatikakoištoupravoraditetevaspotaknutidanekasniteilipro-puštateštoodnaređenihmjera.Svimabolje!Imamo još mnogo prostora za iskoraknuti kao

struka. Ugledajmo se na zaštitare životinja. Mogurećidasunasskoropregazili.Moramoučitiodbo-ljih, ali jesu li oni bolje organizirani odnas?Oni supreuzeli inicijativu, to ste svi vidjeli. Sjećate sene-davne raspraveo cijepljenjupasaprotivbjesnoće?Oni su nastupili medijski popraćeni, a mi smo biliu velikoj defanzivi. Tek nakon mnogo nagovaranjai razgovaranja, pa i protivljenja, sklopili smo neka-kavtekstoopravdanostiovakvognačinacijepljenja.No,tojebilotolikokasnodatadanikogaživogvišenijezanimalo.Umjestodasmoreagiralikaostrukaidrugidansazvalikonferencijuzamedije,mismosepogubili u beskrajnimmolbama i nagovaranjima tesepokazalikaojakoinertnaskupina,zakopanausvojepizootiološki posjed.Itodrugiprimjećuju.Dokjetoprijenekolikogodinabilonepojmljivo,ovesmogodi-nedobiliprijenegoodstruke,prijedlogoduzgajiva-ča konja o postupku s leptospirozomkopitara.Oniseneboje,nesustežu,većrade,amikadtrebamopromptnoodgovoritinabitnapitanjaokojimaeko-nomski ovisimo, samo se pogubimo u beskrajnompetljanju.Oninaprijed,strukanikako.Udruge:struka=2:0Mićemopomoći,alistrukasemorakonsolidirati

uzVašupomoćiprihvaćanjeocjenestanja.Umjesto da mi prirodno avansiramo, šutnjom

struke izgubilismodostaposlova.Šutimonačinje-nicudasmoprijavljivali svojekolegeako im jepri-pravnikapliciraočip,aliništanečinimoakotehničaridrugihstrukaobavljajumedicinskizahvatnakopita-rima–mirkočipiranje.Sadamedicinskizahvatnako-pitarima–aplikacijačipatojest,radeneveterinarskeorganizacije.Alipojedinciiztogasustavasuseusa-vršiliparadečakioživljavanjekonjazaklanihuItaliji.Higijena hrane naše je prirodno stručno tkivo.

Objektiidaljeostajupodnašimnadzorom–otomenemadvojbe.TrebamosamoosvježitiPravilnikovi-sininaknadakakobibiorealan ipoštenaosnovazaplaćanjeobavljenihposlova.Nemogusviobjektibitiobračunavanipoistomključu!Zaštojenetkohtiodapristojbaza300pilićainekolikosativišeodnorma-tivauobjektumalogkapacitetabudeukonačnicikao300svinjaumalomodernijojklaonici?To jepravninemoralitomoramoispraviti.Veterinarsko javno zdravstvo i veterinarska in-

spekcija pokazali su se nezamjenjivima, iznimnoefikasnima,sposobnimaodgovoritinasvezahtjeveiuzornouspostavljenima–posebnouvelikimobjek-

tima.Našizlobni inemoralnikolegeizsjenehinjeneanonimnostinajavljujuponovinamakakoćemopa-sti naFVO inspekcijama,amidobivamosamonaj-boljeocjene.ProšlanamjeupravoiFSIS inspekcijaizSAD-abezvećihprimjedbi.Zadržavamo izvoznatržišteSAD-a,što jenašvelikdoprinoshrvatskomgospodarstvu.Jedinoštoodnastražejestdaodre-dimo kao supervizora na licu mjesta državnog in-spektorauobjektimakadasekoljestokazaamerič-kotržište.Imamotakavsustavdamožedoćibilotkodanasprekontrolira,aliineštoprekopirajersmotrikoraka ispredmnogih.Takosmoprimili tursko iza-slanstvokoje jeostalozadivljenonašimsustavom,koncem sljedećeg mjeseca očekujemo australskuinspekciju,sKanadomsmosveuskladiliiakoEKne-radogledanabilateralnausklađenja.NebojimoseskandalakaoštosubilipočetkomprošlegodinekadsmonaFVOmisijamapadaliidoživljavaliblamažuuobjektimana,navodno,uzornimterenima.Navodnouzornimzatoštosedanaspokazalodatikolegebo-ljeradekaomedijskiširiteljilažinegokaoinspektori.

U svim eventualnim previranjima, raduje štoje jasan stav da je veterinarska inspekcija nedjeljivdioUpravezaveterinarstvo i sigurnosthrane iMi-nistarstvapoljoprivrede.Ituimamopotporunašegministrakoji jeodmahshvationašuvažnost iučin-kovitost. Jošdazakonski riješimosamotodasmonadležniuistinuodpoljadolonca,pećniceiliroštiljapa da hrvatskim potrošačima zajamčimo još boljukontroluhraneijošvećusigurnostkakvunemanit-kouEuropi.

Poštovanekolegice,poštovanikolege!

Nekanamovajskupsvisokimpokroviteljstvomisovakoeminentnimuzvanicimaigostimabudenanapredakstruci,anačastMinistarstvupoljoprivre-deštoimaovakvuuzornuveterinarskuslužbu!

PoručujemohrvatskimgrađanimadaimajupunopovjerenjeusveslužbeMinistarstvapoljoprivrede,aposebnouveterinarskuslužbu.Hrvatskaveterinar-ska inspekcija i veterinarska kontrolna tijela jamčeda izhrvatskihobjekata izlazi ispravnahrana,daspunimpovjerenjembiraju hrvatske namirnice živo-tinjskogpodrijetlanadkojimabdijehrvatskaveteri-narskaslužba.Znamoštonamjedužnostitoćemo,uzvelikupotporunašegaministra,raditisavjesno ispunimpouzdanjem, jerhrvatsko jeveterinarstvojamacjavnogazdravljahrvatskihgrađana.

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

10

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Uvodna riječ predsjednika Hrvatske veterinarske komore

Ivana Forgača, dr. med. vet.

Veterinarskadjelatnostobavljaseusklopuorga-nizacijausustavuprovedbeveterinarskedjelatnostiteutomsmisluuRepubliciHrvatskojimamo:• veterinarskestanice–60/208ambulanti• veterinarskeambulante–110• veterinarskeprakse–113• veterinarskebolnice–2• veterinarske klinike – 2 i klinike Veterinarskogafakulteta

• veterinarskeslužbe–52• ovlašteneveterinarskeorganizacije–129• kontrolnatijela–50

Prije početka privatizacije veterinarske strukeveterinarskasedjelatnostobavljalaisključivouve-terinarskim stanicama. Proces privatizacije strukezapočeojedevedesetihgodina,kadasmoimalioko120 veterinarskih stanica, dok ih sada imamo 60.Donošenjemnovihpropisakojimaseuređujuuvjetizaobavljanjeveterinarskedjelatnosti,dioveterinar-skihstanicapreregistriraoseuveterinarskeambu-lante,nonažalostzbogstanjaustočarstvuipromje-nisustavakontrolenamirnicaživotinjskogpodrijetlajedanjedioveterinarskihstanicazavršioustečaju.S početkom procesa privatizacije počele su se

otvarati nove veterinarske ambulante i veterinar-ske prakse, koje su se osnivale uglavnomu većimgradovima. Povećanje broja veterinarskih praksidovelo jedo togada je konkurencija kolege tjeralanaulaganjaumodernijuopremu i edukaciju, što jeukonačnostidovelodopovećanjakvalitetepružanja

usluga iprofiliranjamaleprakse.Također,važno jenapomenutidauovomtrenutku,sobziromnabrojkućnih ljubimaca i platežnumoć posjednika kućnihljubimaca, imamo relativnovelik broj ambulanti tedakonkurencijadovodidotogdasečestosmanjujucijeneuslugadorazinedanjimanijemogućepokri-vati troškovematerijala,čimeseobezvređujerad idegradirastrukaucjelini.Ovdježelim istaknutidasmo2016.godine imali

359838pasa.Utablici1.prikazanjebrojcijepljenihpasaod2012.do2016.godine.

GODINA BROJ CIJEPLJENIH PASA PROTIV BJESNOĆE U RH

2012. 338291

2013. 336213

2014. 350907

2015. 357682

2016. 359838

GOD.

GOVEDA KOPITARI OVCE KOZE SVINJE

Broj gospodar.

Broj životinja

Broj gospodar.

Broj životinja

Broj gospodar.

Broj životinja

Broj gospodar.

Broj životinja

Broj gospodar.

Broj

životinja

2011. 39966 502872 1968 8754 15545 686071 3248 70735 16814 732505

2012. 37465 491606 3521 15209 15604 638398 3286 66794 14173 681117

2013. 35713 472559 3115 17273 16259 656951 3616 71518 10822 634369

2014. 34351 456974 4213 21135 17009 585451 4180 65930 11551 720952

2015. 32753 470009 5112 24590 18921 615717 5248 73835 97410 1493332

2016. 31244 462277 5551 23144 19249 632087 5425 75527 95984 1509141

Tablica 2. Brojno stanje životinja i gospodarstva u Republici Hrvatskoj od 2011. do 2016. godine.

Tablica 1. Broj cijepljenih pasa od 2012. do 2016. godine.

Predsjednik HVK Ivan Forgač, dr. med. vet.

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

11

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Osim pasa, odnosno kućnih ljubimaca, supstratsvakodnevnog rada doktora veterinarske medici-ne u najvećoj sumjeri ostale domaće životinje. UposljednjihdesetakgodinauRepubliciHrvatskojpri-sutnisunegativnitrendoviustočarstvu,posebiceugovedarstvuisvinjogojstvu.Utablicama2.i3.pri-kazanjebrojnostanježivotinjauRepubliciHrvatskojod2011.do2016.godine.Grafičkiprikazbrojaživo-tinjaod2011.do2016.godineprikazanjenaslikamaod1do5.

3

Grafički prikaz broja goveda od 2011. do 2016. godine.

Grafički prikaz broja kopitara od 2011. do 2016. godine

Grafički prikaz broja ovaca od 2011. do 2016. godine.

400.000

450.000

500.000

550.000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

0

10.000

20.000

30.000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

3

Grafički prikaz broja goveda od 2011. do 2016. godine.

Grafički prikaz broja kopitara od 2011. do 2016. godine

Grafički prikaz broja ovaca od 2011. do 2016. godine.

400.000

450.000

500.000

550.000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

0

10.000

20.000

30.000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

4

Grafički prikaz broja koza od 2011. do 2016. godine.

Grafički prikaz broja svinja od 2011. do 2016. godine.

500.000

600.000

700.000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

60.00065.00070.00075.00080.000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

0500.000

1.000.0001.500.0002.000.000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

4

Grafički prikaz broja koza od 2011. do 2016. godine.

Grafički prikaz broja svinja od 2011. do 2016. godine.

500.000

600.000

700.000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

60.00065.00070.00075.00080.000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

0500.000

1.000.0001.500.0002.000.000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

4

Grafički prikaz broja koza od 2011. do 2016. godine.

Grafički prikaz broja svinja od 2011. do 2016. godine.

500.000

600.000

700.000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

60.00065.00070.00075.00080.000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

0500.000

1.000.0001.500.0002.000.000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Slika 1. Grafički prikaz broja goveda od 2011. do 2016. godine.

Slika 2. Grafički prikaz broja kopitara od 2011. do 2016. godine. Slika 3. Grafički prikaz broja ovaca od 2011. do 2016. godine.

Slika 4. Grafički prikaz broja koza od 2011. do 2016. godine. Slika 5. Grafički prikaz broja svinja od 2011. do 2016. godine.

Tablica 3. Brojno stanje životinja u Republici Hrvatskoj od 2011. do 2016. godine prema parametrima.

PARAMETRI 2011. 2016. ODNOS

Brojgoveda 502872 462277 smanjenjeza8,1%

Brojfarmigoveda 39966 31244 smanjenjeza21,9%

Brojkrava 206291 167628 smanjenjeza19,0%

Prosjekbrojakravapostadu 15,7 18,8 povećanjeza17%

Isporučenekoličinemlijeka 626407108 489785469 smanjenjeza22%

Brojisporučiteljamlijeka 17366 8376 smanjenjeza52%

Brojovaca 686071 632087 smanjenjeza7,9%

Brojfarmiovaca 15545 19249 povećanjeza19,3%

Brojkoza 70735 75527 povećanjeza6,4%

Brojfarmikoza 3428 5425 povećanjeza37%

Brojkopitara 8745 23144 povećanjeza63%

Brojfarmikopitara 1968 5551 povećanjeza65%

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

12

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Ovdježelimistaknutidaseuspješnoststočarskeproizvodnje jedne zemljemjeri parametrima gove-darskeproizvodnje.Nažalost,možemo reći da je uposljednjihdesetakgodinagovedarstvouRepubliciHrvatskojgotovodevastirano. Iznavedenihpodata-kavidljivojedaunavedenomrazdobljuimamosma-njenjebrojagovedaza8,1%dokse istodobnobrojfarmigovedasmanjioza21,9%.U ukupnoj populaciji goveda, ponajprije zbog

otkupne cijene svježeg sirova mlijeka, osobito sesmanjivaobroj krava i proizvodnjamlijeka.U tabli-ci3.prikazanisupodaciobrojukrava.Grafičkipri-kaz broja krava od 2011. do 2016. godine prikazanjenaslici6.Brojkrava2011.godine iznosio je206291,2016.godine imali smo 167628krava,odno-sno njihov se broj u navedenom razdoblju smanjioza19%.Danasjebrojkravaispod160000,svakod-nevnoobavljajućiveterinarskudjelatnostuštalamasvjedočimoda je trendsmanjenjabrojakrava ida-lje prisutan. Istodobno sa smanjenjem broja kravapadalajeiproizvodnjamlijeka.Utablici6.prikazanisupodacioproizvodnjimlijeka.Grafičkiprikazbrojaisporučiteljamlijekaiisporučenihkoličinamlijekaod2011.do2016.godineprikazanesunaslikama7.i8.Iznavedenihpodatakavidljivojedajeuposljed-

njih 13godinanestalo42403proizvođačamlijeka,odnosnodasenjihovbrojsmanjiozačak84%.Štaleizkojihmliječnagovedaodlazenaklanjeostajupra-zne,dodušejedandionekadašnjihproizvođačamlije-kapreorijentiraosenatovjunadikojijeuovomtre-nutkuisplativiji,uznapomenudasenajvećidioteladizatovuvoziizzemaljaEU,uglavnomRumunjske.Također,vezanozaproizvodnjumlijeka,važnoje

napomenutidaje2011.godinebilo17366isporuči-

teljamlijeka,dokihjenakraju2016.godinebilosve-ga8376,odnosnodasenjihovbrojupromatranomrazdoblju smanjio za 48%.Dok se gotovo u svimzemljama Europske unije, nakon ukidanja mliječ-nihkvota,povećavaproizvodnjamlijeka,unasonapada,aznatnosepovećavauvozmlijekaimliječnihproizvoda. U promatranom razdoblju, od 2011. do2016.godine,ukupnaproizvodnjamlijekapalajeza22%.Brojovaca2011.godineiznosioje686071,2016.

godineimalismo632087ovaca,odnosnonjihovsebrojunavedenomrazdobljusmanjioza8%,dokseistodobnopovećaobrojdržateljaovaca.Broj koza 2011. godine iznosio je 70 735, 2016.

godine imali smo 75 527 ovaca, što je povećanjeza6,7%,nobitnojenapomenutidatibrojevinisuprikazrealnogpovećanjabrojakoza,odnosnodajeprikazano povećanje broja koza posljedica označa-vanjairegistracijecjelokupnepopulacijekozanakonpočetka provedbe Programa kontrole i suzbijanjabruceloze.

GODINA SVE KRAVE MLIJEČNE I KOMBINIRANE KRAVE

PROSJEČNA VELIČINA STADA

2007. 234671 232076 12,3

2008. 226000 222540 13,2

2009. 224719 219914 13,7

2010. 209336 198773 14,4

2011. 206291 193951 15,7

2012. 191354 178004 14,7

2013. 180946 167491 16,6

2014. 178827 164347 17,7

2015. 174805 159268 18,0

2016. 167628 151274 18,8

Tablica 5. Brojno stanje krava i prosječna veličina stada u Republici Hrvatskoj od 2007. do 2016. godine.

5

Ovdje želim istaknuti da se uspješnost stočarske proizvodnje jedne zemlje mjeri parametrima govedarske proizvodnje. Nažalost, možemo reći da je u posljednjih desetak godina govedarstvo u Republici Hrvatskoj gotovo devastirano.

Iz navedenih podataka vidljivo je da u navedenom razdoblju imamo smanjenje broja goveda za 8,1 % dok se istodobno broj farmi goveda smanjio za 21,9 %.

U ukupnoj populaciji goveda, ponajprije zbog otkupne cijene svježeg sirova mlijeka, osobito se smanjivao broj krava i proizvodnja mlijeka.

U sljedećoj tablici prikazani su podaci o broju krava.

GODINA

SVE KRAVE

MLIJEČNE I KOMBINIRANE

KRAVE

PROSJEČNA VELIČINA STADA

2007. 234 671 232 076 12,3 2008. 226 000 222 540 13,2 2009. 224 719 219 914 13,7 2010. 209 336 198 773 14,4 2011. 206 291 193 951 15,7 2012. 191 354 178 004 14,7 2013. 180 946 167 491 16,6 2014. 178 827 164 347 17,7 2015. 174 805 159 268 18,0 2016. 167 628 151 274 18,8

Grafički prikaz broja krava od 2011. do 2016. godine.

0

100.000

200.000

300.000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Slika 6. Grafički prikaz broja krava od 2011. do 2016. godine.

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

13

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Brojkopitara2011.godineiznosioje8754,2016.godineimalismo23144kopitara,štojepovećanjeza264%,nobitnojenapomenutidatibrojevinisuprikaz realnog povećanja broja kopitara, odnosnoda jeprikazanopovećanjebrojakopitaraposljedica

označavanjairegistracijecjelokupnepopulacijekopi-tarakojuprovodiHrvatskapoljoprivrednaagencija.Ovdje želim naglasiti da svi kopitari još uvijek nisuoznačeniiregistriraniuskladusPravilnikom.Zbog navedene situacije s velikim životinjama i

stanjemururalnomprostoru,veterinarskesuorga-nizacije koje uglavnompružaju usluge zdravstvenezaštite velikih životinja u procesu stagnacije. Po-sljednjih desetak godina najveći dio svojih prihodaostvaruju provedbom mjera javnih ovlasti koje sefinanciraju iz Državnog proračuna, točnije proved-bommjerakontrolebolestiživotinjasciljemstjeca-njastatusazdravljastadazapojedinebolesti (TBC,brucelozagoveda,brucelozaovacaikoza,enzootskaleukoza i dr.) i provedbomvakcinacije životinja radisprečavanja pojave bolesti životinja (bolest plavogjezika,bolestkvrgavekožeitd.).Sobziromnatodajezavećinunavedenihbolesti

stjecanjestatusastadaprikraju,uznapomenudajestatusstadazaTBCvećstečen,ubudućnostićeseprovoditisamomjereradiodržavanjastatusa.Uslučajudasenepovećabrojnostanježivotinja

idaseneuvedunekinoviprogramikontrolebolestiživotinja,upitnajedaljnjasudbinaovlaštenihveteri-narskihorganizacijakojeuglavnomobavljajudjelat-nostzdravstvenezaštitevelikihživotinja.Zbogtogasuprihodikojeovlašteneveterinarske

organizacije ostvaruju provođenjem mjera javnihovlasti, iz godine u godinu svemanji. Nažalost, nomoramorećiinanašusreću,pojavilesusenovebo-lesti,odnosnobolestplavogjezika ibolestkvrgave

Slika 7. Grafički prikaz ibroja isporučitelja mlijeka od 2011. do 2016. godine.

6

Broj krava 2011. godine iznosio je 206 291, 2016. godine imali smo 167 628 krava, odnosno njihov se broj u navedenom razdoblju smanjio za 19 %.

Danas je broj krava ispod 160 000, svakodnevno obavljajući veterinarsku djelatnost u štalama svjedočimo da je trend smanjenja broja krava i dalje prisutan.

Istodobno sa smanjenjem broja krava padala je i proizvodnja mlijeka.

U sljedećoj tablici prikazani su podaci o proizvodnji mlijeka.

GODINA BROJ ISPORUČITELJA KOLIČINA MLIJEKA 2004. 50 779 548 832 286 2005. 44 560 623 916 763 2006. 38 145 650 505 941 2007. 31 959 673 470 471 2008. 27 449 657 778 061 2009. 23 690 675 289 053 2010. 19 937 623 881 162 2011. 17 366 626 407 108 2012. 14 874 602 356 733 2013. 12 639 503 851 844 2014. 11 092 522 694 451 2015. 9498 513 406 175 2016. 8376 489 785 469

Grafički prikaz broja isporučitelja mlijeka od 2011. do 2016. godine.

Grafički prikaz isporučenih količina mlijeka od 2011. do 2016. godine.

05.000

10.000

15.000

20.000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

GODINA BROJ ISPORUČITELJA KOLIČINA MLIJEKA

2004. 50779 548832286

2005. 44560 623916763

2006. 38145 650505941

2007. 31959 673470471

2008. 27449 657778061

2009. 23690 675289053

2010. 19937 623881162

2011. 17366 626407108

2012. 14874 602356733

2013. 12639 503851844

2014. 11092 522694451

2015. 9498 513406175

2016. 8376 489785469

Tablica 6. Podaci o proizvodnji mlijeka i broju isporučitelja u Republici Hrvatskoj od 2004. do 2016. godine.

7

Iz navedenih podataka vidljivo je da je u posljednjih 13 godina nestalo 42 403 proizvođača mlijeka, odnosno da se njihov broj smanjio za čak 84 %. Štale iz kojih mliječna goveda odlaze na klanje ostaju prazne, doduše jedan dio nekadašnjih proizvođača mlijeka preorijentirao se na tov junadi koji je u ovom trenutku isplativiji, uz napomenu da se najveći dio teladi za tov uvozi iz zemalja EU, uglavnom Rumunjske.

Također, vezano za proizvodnju mlijeka, važno je napomenuti da je 2011. godine bilo 17 366 isporučitelja mlijeka, dok ih je na kraju 2016. godine bilo svega 8 376, odnosno da se njihov broj u promatranom razdoblju smanjio za 48 %. Dok se gotovo u svim zemljama Europske unije, nakon ukidanja mliječnih kvota, povećava proizvodnja mlijeka, u nas ona pada, a znatno se povećava uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda. U promatranom razdoblju, od 2011. do 2016. godine, ukupna proizvodnja mlijeka pala je za 22 %.

Broj ovaca 2011. godine iznosio je 686 071, 2016. godine imali smo 632 087 ovaca, odnosno njihov se broj u navedenom razdoblju smanjio za 8 %, dok se istodobno povećao broj držatelja ovaca.

Broj koza 2011. godine iznosio je 70 735, 2016. godine imali smo 75 527 ovaca, što je povećanje za 6,7 %, no bitno je napomenuti da ti brojevi nisu prikaz realnog povećanja broja koza, odnosno da je prikazano povećanje broja koza posljedica označavanja i registracije cjelokupne populacije koza nakon početka provedbe Programa kontrole i suzbijanja bruceloze.

Broj kopitara 2011. godine iznosio je 8754, 2016. godine imali smo 23 144 kopitara, što je povećanje za 264 %, no bitno je napomenuti da ti brojevi nisu prikaz realnog povećanja broja kopitara, odnosno da je prikazano povećanje broja kopitara posljedica označavanja i registracije cjelokupne populacije kopitara koju provodi Hrvatska poljoprivredna agencija. Ovdje želim naglasiti da svi kopitari još uvijek nisu označeni i registrirani u skladu s Pravilnikom.

Zbog navedene situacije s velikim životinjama i stanjem u ruralnom prostoru, veterinarske su organizacije koje uglavnom pružaju usluge zdravstvene zaštite velikih životinja u procesu

0

200.000.000

400.000.000

600.000.000

800.000.000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Slika 8. Grafički prikaz isporučenih količina mlijeka od 2011. do 2016. godine..

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

14

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

kože, na kojima struka ipak nešto zarađuje, uz na-pomenudazavakcinacijuživotinjaprotivtihbolestiovlašteneveterinarskeorganizacijemorajuangaži-rati velikbrojosoblja, acijenepokojimaseobav-ljavakcinacijasuniskeiunajvećembrojuslučajeva,posebicenapodručjimasmanjimbrojemživotinjanarelativnovelikompodručju,jedvadapokrivajutroš-koveprovođenjamjera.Također,ovdježelimistaknutidasecijeneveteri-

narskihuslugazapropisanemjerekontrolebolestiživotinja nisu mijenjale godinama te je trenutačnopropisanacijenacijepljenjaživotinjaprotivbedrenicezapojedinekategorijenižaodcijenevakcine.Utomsmo smisluministru predložili cijene za cijepljenježivotinjaprotivbedrenice izanjusmotražilisugla-snost.Također,sobziromnanovisustavcijepljenjagoveda protiv bolesti kvrgave kože, koji zahtijevadodatniangažmandoktoraveterinarskemedicinezacijepljenjegovedakojasenisumoglacijepitiuakciji,odministrasmotražilidapropišecijenucijepljenjagovedakojasecijepeizvanakcije iutomsmosmi-slupredložilicijenu.Dragonamjedajenašministardanas tu te se svi skupa nadamo da će on uvažitinašeprijedlogetedaćetožurnoriješitijermimjeremoramoprovesti.Uznavedenepodatkeosmanjenjubrojaživotinja,

bitnojenapomenutidajetosmanjenjebrojaživoti-njaposljedicapropadanjamalihisrednjihobiteljskihgospodarstava, da selo postaje “mrtvo”, da nammladeobiteljiodlazezaposlomuzemlječlaniceEU,danaseluostajestarijestanovništvokojenijeusta-njubavitisesamimsobom,akamoliozbiljnomsto-čarskomproizvodnjom.Vezano za sustavprovedbeveterinarskedjelat-

nosti,važnojenapomenutidasetijekomposljednjihdvadesetakgodinastočarskaproizvodnjaintenzivi-ra,smanjujesebrojfarmidokseistodobnopoveća-vabrojživotinjanafarmama,apostojećalegislativaomogućuje da pravne osobe koje se bave organi-ziranom stočarskom proizvodnjom imaju vlastituveterinarsku službu. Ovdje je bitno napomenuti dase najveći dio preostale govedarske, svinjogojske iperadarskeproizvodnjenalaziusklopuvelikihtvrtki,odnosnopravnihosobakojesebaveorganiziranomstočarskom proizvodnjom, koje u skladu s odred-bama Zakona o veterinarstvu imaju registriranuvlastituveterinarskuslužbukaooblikveterinarskedjelatnosti.ŽelimistaknutidauRepubliciHrvatskoj52 pravne osobe koje se bave organiziranom sto-čarskom proizvodnjom imaju vlastitu veterinarskuslužbu,uznapomenudasunekepravneosobekojese bave organiziranom stočarskom proizvodnjomosnovaleveterinarskeambulantekaooblikorgani-

zacijeveterinarskedjelatnostikakobisebiosiguraliobavljanje poslova zaštite zdravlja vlastitih životi-nja, na području cijele Republike Hrvatske, a uz tosu u mogućnosti pružati usluge drugim posjedni-cima životinja. Isto tako, bitno je napomenuti da jeUpravazaveterinarstvoisigurnosthrane,uskladusodredbamaZakonaoveterinarstvu,gotovosvimveterinarskimslužbamadodijelilapojedineposlovejavnihovlastitedaveterinarskeorganizacijekojesuosnivalepravneosobekoje sebaveorganiziranomstočarskom proizvodnjom također imaju pojedineposlovejavnihovlasti,anekeimajuistatusovlašte-neveterinarskeorganizacije.Posebnonapominjemdasmomimožda jediniu

Europikojiimamoveterinarskuslužbukaooblikor-ganizacijeveterinarskedjelatnosti.Sobziromnanavedeno, kaostrukakojaveteri-

narskudjelatnost u najvećojmjeri obavlja na selu,pružajući usluge zdravstvene zaštite životinja, vr-timo se u krugu siromaštva na svim ruralnim po-dručjima,pogotovokadaseradiovelikojpraksi.Nanavedenim brojčanim pokazateljima stanja stočar-stvatemeljiseradveterinarskestruke.Akoseubu-dućnostiništanepromijenisobziromnapovećanjestočarskeproizvodnjeiproizvodnjehrane,usmisluosiguravanjasamodostatnosti,pitanjeještonaskaostrukučekasutra.

Veterinarsko javno zdravstvo

Veterinarska struka kroz veterinarsko javnozdravstvoimavažnuuloguuzaštitizdravljaljudi.Sobziromnadugogodišnjutradicijuobavljanjaveteri-narskihpregleda ikontrolauproizvodnji iprometunamirnica životinjskogpodrijetla, u skladu s našimnacionalnim zakonodavstvom koje je usklađeno srelevantnim zakonodavstvom EU, veterinarske or-ganizacije koje su na svompodručju imale objekteza klanje životinja, obradu, preradu i uskladištenjeproizvoda životinjskogpodrijetla, ušle su u relativ-noskuppostupakakreditacijepremanormi ISOHR17020,dabisteklestatuskontrolnogtijela.Uovomtrenutku 50 veterinarskih organizacija ima statuskontrolnogtijelateobavljajupojedineposlovesluž-benihkontrolahraneživotinjskogpodrijetla ihranezaživotinjekaoicertificiranježivihživotinjaiproizvo-daživotinjskogpodrijetlaumeđunarodnomprome-tu.Zateposlovekontrolnatijeladobivajupropisanunaknadu.Nažalost,Pravilnikovisinipristojbiinakna-dazaslužbenekontrolehraneživotinjskogpodrijetlaihranezaživotinjevećinikontrolnihtijelaneosigu-rava pokrivanje realnih troškova obavljanja nave-denihposlova.ŽelimnapomenutidajeveterinarnalinijiklanjauNjemačkojplaćen65euraposatu,au

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

15

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Hrvatskoj13eura,ijošpostojeprigovorisubjekatauposlovanjuorganiziranihprekoHrvatskegospodar-skekomore,skojom„ratujemo“,dasucijeneviso-ke.OdtrenutkadonošenjanavedenogPravilnikadodanas svugdje i na svakommjestu ističemo da onzanajvećidiokontrolnihtijelanijedobar,posebnoudijelukojireguliranormativeinaknadezaante mor-temipost mortempregledeživotinjanalinijiklanja,akojisuneprimjenjiviunajvećemdijelunašihobjek-ta.Pravilnik o visini naknada za službene kontrole

Narodnenovinebroj79/09jošjenasnazi,itojena-karadnodonesenPravilnikkojijeprihvatljivsamozavelikeorganizacije,zamaleorganizacije,kakvihjeuHrvatskoj najviše, on je neprihvatljiv. U odnosu nadotadvažećiPravilnik,dabiseudovoljilosubjektimauposlovanju hranom,neke sunaknade smanjene ido60%,astrukajeostalanakoljenima.Mnogesuveterinarskeorganizacijenahrvatskojobali,kojesusedostupanjanasnagunavedenogPravilnikabavi-leveterinarskim javnimzdravstvom,propale i višese ne bave službenim kontrolama, odnosno baveseonimposlovimakojisuimisplativi,anekesuseopredijelilesamoza liječenjemalihživotinja.Osob-nosmatramdacijeneveterinarskihuslugaisveonoštoplaćajugospodarskisubjektinisuonoštosma-njuje konkurentnost njihove proizvodnje, odnosnonašihproizvoda.Uznavedenovezanozapropisanecijeneslužbe-

nih kontrola, ovdje želim posebno istaknuti i kon-stantnosmanjenjeučestalosti službenih kontrola, itobez ikakveosnove.Učestalostslužbenihkontro-laposljednjihdesetakgodinaneradisenatemeljukvalitetneanalizerizikaiprocjenesvakogpojedinogobjekta,negoseučestalostslužbenihkontrolasma-njujepodizgovoromograničenihsredstavazafinan-ciranjeslužbenihkontrola. Istodobno,dokmisma-njujemoučestalostslužbenihkontrola,povećavasebrojplutajućihgoveda,povećavasesivaekonomijausferiprometaživotinja,klanjaživotinja,proizvodnjeiprometaproizvodaživotinjskogpodrijetla.

Također,vezanozafunkcioniranjekontrolnihtije-la,bitnojenapomenutidazbognavedenihograniče-nihfinancijskihsredstavaMinistarstvopoljoprivredeobavljanjeslužbenihkontrolasvevišeprebacujenaveterinarske inspektore.Neriješeno je pitanje služ-benihkontrolauobjektimazamaloprodajumesa.S obziromna navedeno vezano za kontrolna ti-

jela, želim istaknuti da u ovoj situaciji najveći diokontrolnih tijela, obavljajući poslove službenihkontrolakojisu impovjereni,nijeustanjupokrivatitroškoveobavljanjaslužbenihkontroleteseutomsmislupodhitnotrebanapraviticjelovitaanalizapo-stojećegsustava te ispraviti navedenenelogičnostikakobi kontrolna tijelaostala temeljprovedbesu-stavakojiosiguravazdravlježivotinjailjudi.

Veterinarski djelatnici

Vezanozanavedenuproblematikuobavljanjapo-slovazaštitezdravljaživotinjaiveterinarskogjavnogzdravstva,ovdježelimistaknutidaHrvatskaveteri-narskakomorauRegistruima3916doktoraveteri-narskemedicine,odčegasu102umirovljenika.Gotovo je 1000 doktora veterinarske medicine

izvan sustava veterinarske djelatnosti. Od početkauspostave sustava licenciranjaHrvatska veterinar-skakomora izdala je2979odobrenjazarad(licen-cija), a od navedenog broja trenutačno oko 2200doktoraveterinarskemedicineimavažećulicenciju.U2016.godiniuKomoru jeupisano68doktora

veterinarskemedicine,odčegaje38žena,au2017.godinidodanasupisanasu52novačlana,odčegajetakođer38žena.U2016.godiniizdanoje66novihlicencijazarad,

au2017.godinidodanasizdanoje47novihlicencija.Uorganizacijamausustavuprovedbeveterinar-

skedjelatnostizaposlenojeoko1600doktoravete-rinarskemedicine.Zbognavedenogstanjausustavuprovedbevete-

rinarskedjelatnosti,premapodacimaDržavnogza-

ISPLAĆENE PROSJEČNEPLAĆE za 2016.god.

75 - VETERINARSKE DJELATNOSTI

86 - DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE

ZAŠTITE

REPUBLIKA HRVATSKA

Pravne osobe

INDEKS (%)

1. 2. 3. 2:1 3:1

BRUTO 7.715,00 10.017,00 7.752,00 129,8 100,5

NETO 5.666,00 7.263,00 5.685,00 128,2 100,3

Tablica 7. Podaci isplaćene prosječne plaće u 2016. godini.

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

16

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

vodazastatistiku,prosječnanetoplaćazaposlenihusustavuprovedbeveterinarskedjelatnostiu2016.godiniiznosilaje5.666,00kn,dokjeistodobnopro-sječnanetoplaćazaposlenihupravnimosobamanaraziniRepublikeHrvatske iznosila5.685,00kn,od-nosnoprosječnanetoplaćaupodručjuveterinarskedjelatnostibilajeza3%manjaodprosjekauprav-nim osobama na razini Republike Hrvatske. Ovdježelim istaknuti da je u2016. godini prosječnanetoplaća u području djelatnosti zdravstvene zaštiteiznosila7.263,00kn,odnosnodajeonabilaza28,2%većanegoprosječnanetoplaćazaposlenihupo-dručjuveterinarskedjelatnosti.Utablici7.prikazanisupodaci isplaćeneprosječneplaćeu2016.godini.Isti jetrendodnosaplaćanavedenihdjelatnostina-stavljeniu2017.godini.Utablici8.prikazanipoda-ci isplaćeneprosječneplaćeuprvihsedammjeseci2017.godine.Ovdje želim posebno istaknuti da je zbog nave-

denihrazloga,posebnonakonulaskaRepublikeHr-vatskeuEU,prisutantrendpovećanogodlaskadok-toraveterinarskemedicinenaraduzemlječlaniceEuropskeunije.Neposredno nakon ulaska Republike Hrvatske

uEU,na radu zemlje članice išaobi pokoji doktorveterinarskemedicine.No,posljednjihsegodinatajbrojznatnopovećava.Hrvatskaveterinarskakomo-raje2016.godinedoktorimaveterinarskemedicinekojisuišliraditiuzemlječlaniceEUizdala18Letters of good stendings,adosadau2017.godini izdanoih je čak27.Doktori veterinarskemedicine najvišeodlazenaraduIrsku,EngleskuiNjemačku.Sobziromna svenavedeno, želimposebnona-

glasiti da je, imajući u vidu postojeći zakonodavniokvir koji regulira ustroj veterinarstva i veterinar-ske inspekcije, potrebno čim prije pristupiti detalj-noj analizi postojećeg stanja te u kontekstu najaveizradenovogZakonaoveterinarstvudefiniratinovizakonodavniokvirkojićeureditinajprimjerenijioblikustroja veterinarske djelatnosti i uvjeta za njezinoobavljanje.

Našzajedničkiciljmorabitisvakodnevnopodiza-njerazinekvalitetepružanjasvihuslugaupodručjuveterinarskedjelatnosti te implementacijasmjerni-cadobreveterinarskeprakseusveposloveprocesesvakogapojedincakojisenalaziusustavuprovedbeveterinarskedjelatnosti.ZapostizanjetogciljaiznimnojevažanProgram

cjeloživotnogobrazovanjadoktoraveterinarskeme-dicine,štojejedanodnašihnajvećihprioriteta.Na posljednjoj je skupštini donesen novi Pravil-

niko stručnomusavršavanjudoktoraveterinarskemedicine. Stručno usavršavanjemora se provoditisustavno,dasvakiveterinarkrozcjeloživotnoobra-zovanje unapređuje svoje znanje, vještine i kompe-tencije, tako da u svakodnevnom obavljanju svojihposlovaprimjenjujenajnovijaznanstvenaitehnološ-kadostignućastruke.Pravilnik predviđa izradugodišnjegplana struč-

nogusavršavanja.Programcjeloživotnogobrazova-nja,kojićeseprovoditikrozgodišnjeplanove,morabitikoncipiranpopodručjimaveterinarskedjelatno-sti–malapraksaikonji,velikapraksaifarmskeživo-tinje,veterinarskojavnozdravstvo,sigurnosthraneidobrobitživotinja.U smislu izrade i provedbe Programa cjeloži-

votnogobrazovanja,najavljujemdaćesena idućojskupštini Hrvatske veterinarske komore donijetiPravilnikoosnivanjuiraduodjelazavelike–farm-skeživotinje iPravilnikoosnivanju i raduodjelazaveterinarsko javnozdravstvotedaćepredsjedniš-tva tih odjela zajedno s predsjedništvomOdjela zamale životinje i Odborom za stručno usavršavanjenapravitiProgramcjeloživotnogobrazovanjakojićepridonijetipostizanjuzadanihciljeva.

ISPLAĆENE PROSJEČNEPLAĆE za 1-7/2017.

75 - VETERINARSKE DJELATNOSTI

86 - DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE

ZAŠTITE

REPUBLIKA HRVATSKA

Pravne osobe

INDEKS (%)

1. 2. 3. 2:1 3:1

BRUTO 7.834,00 10.190,00 8.005,00 130,1 102,2

NETO 5.840,00 7.515,00 5.951,00 128,7 101,9

Tablica 8. Podaci isplaćene prosječne plaće u prvih sedam mjeseci 2017. godine.

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

17

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

NOVI ČLANOVI HRVATSKE VETERINARSKE KOMORE

BLukaBartolović,dr.med.vet.Strossmayerova43,33000ViroviticaValentinaBrglas,dr.med.vet.LjudevitaGaja17,10340Vrbovec

CMarijaCvetnić,dr.med.vet.BraćeRadića137,10410Mraclin

DDijanaDivjak,dr.med.vet.Svetice36/A,10000Zagreb

ENadiaEl-Saleh,dr.med.vet.AvenijaDubrava35,10040Zagreb

GIvaGrudenZdunić,dr.med.vet.Mihanovićeva34,10000Zagreb

JValentinaJurčević,dr.med.vet.Mrežničkibrig98,47250DugaResa

LEwaDominikaLessen-Kuhar,dr.med.vet.,Koparska13,52100PulaAnaLessel,dr.med.vet.Vinkovićeva1,10000Zagreb

MAnaMiljan,dr.med.vet.Trpučevbreg8,10000Zagreb

NŠimunNaletilić,dr.med.vet.N.Š.Zrinskog2,88220ŠirokiBrijeg

PPietroRudolphPater,dr.med.vet.Vidovčica9,10000ZagrebTinPetrović,dr.med.vet., IV.Maksi-mirskonaselje19,10000ZagrebMarija-KatarinaPletikapić,dr.med.vet.SvetogBenedikta38a,10255Stupnik

SAnjaSamardžić,dr.med.vet.Lovačkiput19,10090Zagreb

ŠNevenŠegota,dr.med.vet.Moncanor16,52100PulaTamaraŠpoljar,dr.med.vet.Gundulićeva68,48260Križevci

TJuricaTršan,dr.med.vet.Šubićeva27,10000Zagreb

VBojanaVinčić,dr.med.vet.Pružna2,10437Bestovje

Pripremila:Alka Sasunić, bacc. oec.

Zakon o zaštiti životinja “Narodne novine” br. 102/2017, od 8. listopada 2017. godine.

Pripremio: dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet.

POPIS OBJAVLJENIH PROPISA od 1. 10. 2017. do 10. 12. 2017.

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

18

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

ČASNI SUD

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

Klasa: 322-01/17-01/106Ur. broj: 312-17-4Zagreb, 15. rujna 2017. godine

Naosnovičlankačlanka61..StatutaHrvatskeveterinarskekomore (“Narodnenovine”br.89/2016)tečlanka7.stavka1.točkac.,uvezisastavkom3.točkaa.navedenogčlankatečlanka15.ičlanka16. stavka 2. Pravilnika o časnom sudu i stegovnom postupku (“Hrvatski veterinarski vjesnik” broj2015-23/1),ČasnisudHrvatskeveterinarskekomoreuvijećusastavljenomod:mr.sc.GrgoRukavina,dr.med.vet.–predsjednik;izv.prof.dr.sc.AnaBeck,dr.med.vet.–ćlaniBorisBelčić,dr.med.vet.– član, u predmetu koji se vodi temeljemZahtjeva zaprovođenje stegovnogpostupkapredsjednikaHrvatskeveterinarskekomore,Klasa:322-01/17-01/106Ur.broj:312-17-1,od23.lipnja2017.godineprotiv okrivljenogMichelleBonassina, dr.med. vet., izVodnjana, Fažanska cesta51., rođenogdana22.10.1984.godine,OIB:87935892264,djelatnikaVeterinarskeambulante“FRANCO”d.o.o.,Vodnjan,Fažanskacesta2,OIB:51273340119,nakonraspraveodržane15.rujna2017.godine,jednoglasnojedoniosljedeću

O D L U K U

MichelleBonassin,dr.med.vet.,izVodnjana,Fažanskacesta51,OIB87935892264,rođen22.10.1984.godine,djelatnikVeterinarskeambulante„FRANCO“d.o.o.,Fažanskacesta2,OIB51273340119,

k r i v j e

štoje:- štojepremaslužbenojzabilješkinadležnogvišegveterinarskoginspektora,Ministarstvapoljopri-

vrede,Upravezaveterinarstvo isigurnosthrane,Sektoraveterinarske inspekcije,Službeveteri-narskeinspekcije,Odjel–veterinarskiuredRijeka,IspostavaPula,Klasa:322-07/17-01/200,urbroj:525-10/0704-17-1,od16.siječnja2017.godine;

- što jepremanalazu iz zapisnikanadležnogveterinarskog inspektoraMinistarstvapoljoprivrede,Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, Sektora veterinarske inspekcije, Službe veterinarskeinspekcije,Odjel–veterinarski uredRijeka, IspostavaPula, Klasa:322-07/17-01/200, urbroj: 525-10/0704-17-2,od17.siječnja2017.godine;

- što jepremanalazu iz zapisnikanadležnogveterinarskog inspektoraMinistarstvapoljoprivrede,Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, Sektora veterinarske inspekcije, Službe veterinarskeinspekcije,Odjel–veterinarski uredRijeka, IspostavaPula, Klasa:322-07/17-01/200, urbroj: 525-

19

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

10/0704-17-3,od17.siječnja2017.godine;- štojepremanalazuizzapisnikaMinistarstvapoljoprivrede,Upravezaveterinarstvoisigurnosthra-

ne,Sektoraveterinarskeinspekcije,Službeveterinarskeinspekcije,Odjel–veterinarskiuredRijeka,IspostavaPula,Klasa:322-07/17-01/200,urbroj:525-10/0704-17-5,od18.siječnja2017.godine;

- štojepremanalazuizzapisnikaMinistarstvapoljoprivrede,Upravezaveterinarstvoisigurnosthra-ne,Sektoraveterinarskeinspekcije,Službeveterinarskeinspekcije,Odjel–veterinarskiuredRijeka,IspostavaPula,Klasa:322-07/17-01/200,urbroj:525-10/0704-17-12,od17.veljače2017.godine;

- štojepremadopisuMinistarstvaunutarnjihposlova,PolicijskeupraveIstarsk,PolicijskapostojaPula-Pola,Broj:511-08-21/3-25/70/17M.K.,od30.siječnja2017.godine;

- štojepremadopisuVeterinarskeambulantePulad.o.o.,broj:33/17,od6.lipnja2017.godine;

kaoizravnipočinitelj:- tijekommjeseca prosinca 2016. godine i siječnja 2017. godine, suprotno propisanompostupku

zbrinjavanjalešinaživotinja,odnosnonusproizvodaživotinjskogpodrijetla,odvozioiodnosiolešinepasanadivljideponijnapodručjuGradaVodnjana,odnosnouzcestuuPeroju,narelacijiVodnjan-Fažana;

- protuzakonitozbrinuonajmanjedevetlešinapasa,kojisuidentificiraninatemeljuprovedenogpre-gledauHigijenskomservisuVeterinarskeambulantePulad.o.o.,kojijelešinenakonočevidapre-uzeoiodložiousvojeprostorijenalokacijiKaštjunbb.,Medulin,kojomprilikomjeutvrđenodaseradiosljedećimpsima:- lovačkipas,muškogspola,pasmineIstarskikratkodlakigonič,stetovirbrojem16891,kojise

nalazisunutarnjestranelijevoguha;- mješanacmuškogspola,dlačnipokrovžuto-bijeleboje,dugodlak,malenogarastacca12-tak

kilograma,bezoznake,odnosnobezmikročipa;- mješanacmuškogspola(utipupudle)crnogdlačnogpokrova,poprocjenistar8-9godina,bez

mikročipa,pregledomjeutvrđenodanijebiooznačavan;- mješanacmuškog spola, srednjeg rasta, cca30-tak kilograma, svijetlo-žuteboje, označem

mikročipom1910000333132,vlasniceLauraŽmakizGaližane,Sigari17;- njemačkiovčar,dugodlaki,muškogspola,scrnimleđnimpokrovom;- mješanac,bijelebojescrnimušima,bezmikročipa;- njemačkiovčar,kratkodlaki,težakcca45kg,starosti7-8godina;- njemačkiovčar,dugodlaki,muškogspola,crneboje;- mješanac,truli-neprepoznatljivalešina;

- dana 12.01.2017.godineobavioeutanazijupsavlasnikaAndrejaLicula, imenaArchibald,pasminecrnipudl,staroko15godina,kojomprilikomjevlasnikuzaeutanazijuizbrinjavanjelešinepsanapla-tio200,00kn,adamuzatonijeizdaoračuntedajelešinunavedenogpsaprotuzakonitozbrinuonapodručjuGradaVodnjana,budućidajelešinanavedenogpsaidentificiranakaojednaoddevetlešinapasakojejezbrinuoHigijenskiservisVeterinarskeambulantePulad.o.o.;

- dana06.12.2016. godine, preuzeo lešinupsaMarkovićNikole iz Peroja, Peroj 117, koji je uginuo,kojomprilikommujezazbrinjavanjelešinepsanaplatioiznosod100,00kuna,adamuzatonijeizdaoračuntedajenakontoglešinupsaprozuzakonitozbrinuoodbacivanjemnadivljideponijnapodručjuGradaVodnjana,uzcestuuPerojunarelacijiVodnjan-Fažana,budućidajelešinanavede-nogpsaidentificiranakaojednaoddevetlešinapasakojejezbrinuoHigijenskiservisVeterinarskeambulantePulad.o.o.;

- prozuzakonito zbrinuo lešinu psa, pasmine Istarski kratkodlaki gonič,muškog spola, koji je broj

20

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

16891imaoutetoviransunutarnjestranelijevoguha,odbacivanjemnadivljideponijnapodručjuGradaVodnjana,odnosnouzcestuuPerojunarelacijiVodnjan-Fažana,pričemumu jeprije togukloniomikročipslijevestranevratasnamjeromdaseonemogućinjegovaidentifikacija,budućidajelešinanavedenogpsaidentificiranakaojednaoddevetlešinapasakojejezbrinuoHigijenskiservisVeterinarskeambulantePulad.o.o.;

čimejepočiniopovredeetičkihnačelaizčlanka9.stavka2.Pravilnikaočasnomsuduistegovnompo-stupku(“Hrvatskiveterinarskivjesnik”broj2015-23/1),aštopredstavljalakšepovredeuobavljanjuveterinarskedjelatnostiopisaneučlanku10.stavku1.točki1. i5.,kao iteškepovrede uobavljanjuveterinarskedjelatnostiopisaneučlanku11.stavku1.točki15.,19.i23.navedenogPravilnika,azaštoječlankom17.stavkom3.navedenogPravilnikapropisanastegovnamjerazabraneobavljanjaveteri-narskedjelatnostinarokodšestdodvanaestmjeseci.

Temeljemčlanka7.stavka3.točkea.,uvezisačlankom15.ičlankom16.stavkom2.Pravilnikaočasnomsuduistegovnompostupku,izričemusestegovnamjeraukorauznovčanukaznuuiznosuod1.500,00kunakojujedužanuplatitinaračunHrvatskeveterinarskekomoreIBAN:HR8623600001101250492,spozivomnabroj482–3893,urokuodpetnaestdanaoddanakonačlnostioveodluke.

O b r a z l o ž e nj e

Hrvatskaveterinarskakomorazaprimilajedana16.svibnja2017.godineodnadležnogveterinarskoginspektoraMinistarstvapoljoprivrede,Upravezaveterinarstvoisigurnosthrane,Sektoraveterinarskeinspekcije,Službeveterinarskeinspekcije,Odjel–veterinarskiuredRijeka,IspostavaPula:- službenuzabilješkuvišegveterinarskoginspektora,Ministarstvapoljoprivrede,Upravezaveteri-

narstvo isigurnosthrane,Sektoraveterinarske inspekcije,Službeveterinarske inspekcije,Odjel–veterinarski uredRijeka, IspostavaPula, Klasa:322-07/17-01/200, urbroj: 525-10/0704-17-1, od16.siječnja2017.godine,

- zapisnikMinistarstvapoljoprivrede,Upravezaveterinarstvoisigurnosthrane,Sektoraveterinar-skeinspekcije,Službeveterinarskeinspekcije,Odjel–veterinarskiuredRijeka,IspostavaPula,Kla-sa:322-07/17-01/200,Ur.broj:525-10/0704-17-2,od17.siječnja2017.godine;

- zapisnikMinistarstvapoljoprivrede,Upravezaveterinarstvoisigurnosthrane,Sektoraveterinar-skeinspekcije,Službeveterinarskeinspekcije,Odjel–veterinarskiuredRijeka,IspostavaPula,Kla-sa:322-07/17-01/200,Urbroj:525-10/0704-17-3,od17.siječnja2017.godine;

- zapisnikMinistarstvapoljoprivrede,Upravezaveterinarstvoisigurnosthrane,Sektoraveterinar-skeinspekcije,Službeveterinarskeinspekcije,Odjel–veterinarskiuredRijeka,IspostavaPula,Kla-sa:322-07/17-01/200,Urbroj:525-10/0704-17-5,od18.siječnja2017.godine;

- zapisnikMinistarstvapoljoprivrede,Upravezaveterinarstvoisigurnosthrane,Sektoraveterinar-skeinspekcije,Službeveterinarskeinspekcije,Odjel–veterinarskiuredRijeka,IspostavaPula,Kla-sa:322-07/17-01/200,Urbroj:525-10/0704-17-12,od17.veljače2017.godine;

- dopisMinistarstvaunutarnjihposlova,PolicijskeupraveIstarske,PolicijskapostojaPula-Pola,Broj:511-08-21/3-25/70/17M.K.,od30.siječnja2017.godine,upućennadležnojveterinarskojinspekciji;

- dopisVeterinarskeambulantePulad.o.o.,broj:33/17,od6.lipnja2017.godine,ozbrinjavanjuleši-naprotuzakonitoodbačenihlešinapasa.

21

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

Temeljemnavedenedokumentacije,predsjednikHrvatskeveterianrskekomore,dana23.lipnja2017.godine,ČasnomsuduHrvatskeveterinarskekomorepodnio jeZahtjevzaprovođenjestegovnogpo-sutpkaKlasa:322-01/17.106,Ur.broj:312-17-1,protivokrivljenogMichelleBonassina,dr.med.vet..VezanozanavedenizahtjevpredsjednikaHrvatskeveterinarskekomore,dana15.rujna2017.godineodržanajeraspravapredvijećemČasnogasudausastavu:mr.sc.GrgoRukavina,dr.med.vet.–pred-sjednik;izv.prof.dr.sc.AnaBeck,dr.med.vet.–članiBorisBelčić,dr.med.vet.–član,nakojujepristupiourednopozvaniokrtivljeniMichelleBonassindr.med.vet.NanavedenojsjedniciČasnogsuda,predsjednikČasnogsudauvodnojepročitaogorenavedeniZahtjevzaprovođenjestegovnogpostupkatesvupripadajućudokumentaciju,tejenaupitpredsjednikaČasnogsudaokrivljeniMichelleBonassin,dr.med.vet.izjaviodarazumiještomusestavljanateretalidaseneosjećakrivim.Tijekomvođene rasprave, okrivljeniMichelleBonassin, dr.med. vet., odgovarao je na izravne upitečlanovaČasnogasuda o činjenicmakojeproistječu izpročitanedokumentacijekaopisanihdokaza,posebnosobziromnačinjenicudajenazaspisnikunadležnogveterinarskoginspektoraMinistarstvapoljoprivrede,Upravezaveterinarstvoisigurnosthrane,Sektoraveterinarske inspekcije,Službeve-terinarskeinspekcije,Odjel–veterinarskiuredRijeka,IspostavaPula,Klasa:322-07/17-01/200,urbroj:525-10/0704-17-12,od17.veljače2017.godine,svojimpotpisompriznaodajeprekršioodredbeZakonaoveterinarstvuidrugihpropisakojimaseregulirapostupanjesnusproizvodimaživotinjskogpodrijetla.Očitujućisenanavedeneupite,okrviljeniMichelelBonassin,dr.med.vet.,priznaojepočinjenjepovre-dauobavljanjuveterinarskedjelatnostikojemusestavljajunateret,stimdajenaveokakojejeprimionovacza izvršenuusluge,bez izdavanjaračuna,kakosenavodiuZahtjevuzaprovođenjestegovnogpostupka,aliuiznosuodcca80,00kunatedajeonosobnonadivljeodlagališteprotuzakonitoodbaciosamotripsa.Uzavršnojobraniizjaviojedanijemogaolešinepasapropisanozbrinutijerjezamrzivačukojiseod-lažunusproizvodiživotinjskogpodrijetlabiopunjersuunjemubiliuzorcimesakojisusedonosiliuambulantunapreglednatrichinellu,daslešinamapasanijeimaogdjetedaihjeodbacionailegalnoodlagalište.Nadalje,usvojojobraniistaknuojedanemanikakvogdrugogobjašnjenjailiopravdanjazatakvonezakonitopostupanje,dajepotpunosvjestandajepostupaoprotivnoZakonuoveterinarstvuidrugimpropisimaizpodručjaveterinarstva,kaoiStatutaidrugihopćihakataHrvatskeveterinarskekomore,damujeosobnožaoijakoteškozbogsamogapostupkaimogućihsankcijatedamusetosigurnonećeponoviti.Nakonzavršetkajavnerasprave,članoviČasnogsudaugorenavedenomvijeću,nazatvorenojsjednicizaključilisukakojenedvojbenoutvrđenodajeokrivljeniMichelleBonassin,dr.med.vet.počiniosvepovredekojemusestavljajuna teret, kakosu iste činjeničnioopisaneudokumentaciji kaopisanimdokazima,pričemusuprilikomizrivanjastegovnemjereuzeliuobzirčinjenicedaMichelleBonassin,dr.med.vet.dosadanijekažnjavan,daseradiomladomdjelatnikukojijejenedavnopočeosasamostal-nimobavljanjemveterinarskedjelatnosti,dajetijekompostupkasampriznaopočinjenjepovredakojemusestavljajunateret,adaničimnijeosporiočinjeničnenavodeizZahtjevazaprovođenjestegovnogpostupke,teposebnočinjenicudaje izraziožaljenjezbogpočinjenjapovredakojemusestavljajunateret..Slijedom navedenoga, temeljem odredbe članka 7.stavka 3. točke a. Pravilnika o časnom sudu istegovnompostupku,gorenavedeničlanoviČasnogsuda,jednoglasnosudonijeliodlukudaseMichelleBonassinu,dr.med.vet.,izreknestegovnamjeraukorauznovčanukaznuuiznosuod1.500,00kuna,kojajeblažaodpropisanezautvrđenepovredeuobavljanjuveterinarskedjelatnosti,smatrajućidaćetakoizrečenamjerananjegadjelovatiodgojnounjegovomdaljnjemraduuobavljanjuposlovaveteri-narksedjelatnosti.

22

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

Pouka o pravnom lijeku:ŽalbasepodnosiVisokomčasnomsuduHrvatskeveterinarskekomore,Heinzelova55.urokuodpetn-aestdanaoddostaveoveodluke.

PREDSJEDNIK ČASNOGA SUDA mr. sc. Grgo Rukavina, dr. med. vet.

Dostaviti:1. MICHELLEBONASSIN,dr.med.vet.Fažanskacesta51,52215Vodnjan;2. Časnomsudu-svimčlanovima;3. Ministarstvopoljoprivrede,

Upravazaveterinarstvoisigurnosthrane,Planinska2a,10000Zagreb;

4. Ministarstvopoljoprivrede,Upravezaveterinarstvoisigurnosthrane,Sektorveterinarskeinspekcije,Službeveterinarskeinspekcije,Odjel–veterinarskiuredRijeka,IspostavaPula,Sv.Teodora2,52100Pula;

5. Pismohrana.

POTVRDA KONAČNOSTI ODLUKEUtvrđujesedajeovaOdlukapostalakonačnadana30.listopada2017.godine.

Zbogodlaskaumirovinuprodajemskloništezaživotinje„Tip-Tip“Vinkovci,brojSZŽ-005,registriranopremasvimpozitivnimzakonskimpropisima.Kapacitetskloništajedo100pasainalazisenazemljišnojparceliod4544m2.Zadodatneobavijestiikontaktjavitisenatelefonmr.IlijiSteviću,dr.med.vet.:098287028.

Tražimposao:imamoko5godinaiskustvauradusmalimživotinjama,radilasamnekolikogodinakaoterenskive-terinar,kaoovlašteniveterinarnalinijiklanja,priobavljanjuslužbenihkontrola,kaovoditeljveterinarskeljekarne.Imamlicencijuiovlaštenje,izvornisamgovornikfrancuskogjezika,aktivnoseslužimengleskiminjemačkim.AnitaŠustra,dr.med.vet.,Zagreb,mob.:091791081.

Nudimoposaozadvojedoktoraveterinarskemedicine (m/ž) spoloženimdržavnimstručnim ispitom.Životopismožeteposlatinae-mail:[email protected],azasvedodatneinformacijenazovitena098256423.

ZaraduveterinarskojambulantizakućneljubimceuOsijekutražimodoktoraveterinarskemedicine(m/ž)sradnimiskustvomilibezradnogiskustva.Životopisposlatinae-mail:[email protected]:031204747.

Tražimodoktoraveterinarskemedicine(m/ž)zaraduambulantizamale ivelikeživotinjeuVeterinarskojstaniciĐakovod.o.o.Prednostjepoloženstručniidržavniispit.Životopismožeteposlatinae-mail:[email protected],azasvedodatneinformacijenazovitena098252160.

Prodajem povoljno pokretni stol za obaranje goveda(korekcija papaka i drugi zahvati)markeRosensteiner.Sveinformacijenamob.:0915432103.

BESPLATNI OGLASI

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

23

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Sastav Pipeta (0,67 ml) sadržava 67 mg fipronila i 60,3 mg S-metoprena. Pipeta (1,34 ml) sadržava 134  mg fipronila i 120,6 mg S-metoprena. Pipeta (2,68 ml) sadržava 268 mg fipronila i 241,2 mg S-metoprena. Pipeta (4,02 ml) sadržava 402 mg fipronila i 361,8 mg S-metoprena. Pipeta (0,5 ml) sadržava 50 mg fipronila i 60 mg S-metoprena. Indikacije Liječenje buhavosti (Ctenocephalides spp.) u pasa, mačaka i tvorova. Lijek spriječava razvoj jajašaca (ovicidno djelovanje), ličinki i kukuljica (larvicidno djelovanje). Liječenje krpeljivosti (Ixodes ricinus, Dermacentor variabilis, Dermacentor reticulatus, Rhipicephalus sanguineus) u pasa i mačaka. Eliminacija krpelja (Ixodes ricinus) sa tvorova. Liječenje ušljivosti u pasa (Trihodectes canis). Liječenje ušljivosti u mačaka (Felicola subrostratus). Lijek se može koristiti u sklopu liječenja alergijskog dermatitisa uzrokovanog buhama prethodno dijagnosticiranog od veterinara. Ciljne životinjske vrste Psi, mačke, tvorovi. Kontraindikacije Preparat ne smijete uporabiti na mladunčadi mlađoj od 8 tjedana i/ili lakših od 1 kg, jer o uporabi u toj dobi nema podataka. Lijek ne smijete uporabiti na tvorovima mlađim od 6 mjeseci. Ne koristite ga na bolesnim životinjama (npr. sustavne bolesti, vrućica) i životinjama tijekom oporavka. Ne koristite na kunićima jer može doći do nuspojava čak i sa smrtnim ishodom. Ne preporuča se uporaba proizvoda na neciljnim životinjskim vrstama zbog nedostatka ispitivanja.

Samo za stručnu javnost.Pažljivo pročitajte priloženu uputu prije uporabe lijeka.

KRKA–FARMA d.o.o., Radnička cesta 48/II, 10000 ZagrebTelefon (01) 63 12 100, Telefaks (01) 61 76 739E-mail: [email protected], www.krka-farma.hr

NOVO

fipronil, S-metopren

Zaštita na pravi način!

Učinkovit na

24

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

VeterinarskifakultetSveučilištauZagrebuupetak10.studenoga2017.svečanojeobi-lježio98.obljetnicusvojegaosnutkairada.Svečana sjednica Fakultetskoga vijeća za-

počelajedržavnomhimnomuizvedbiAkademskogzboraVeterinarskoga fakultetaAb ovo i uz nazoč-nostbrojnihuglednihuzvanika.OsimčlanovaVijeća,zaposlenikaistudenatasjednicisuprisustvovalirek-torSveučilištauZagrebuprof.dr.sc.DamirBorassprorektorima,akademikJosipMadićuimeHrvatskeakademijeznanosti iumjetnosti,pomoćnikministrapoljoprivredeDamirAgičić,dr.med.vet.,zamjenicagradonačelnika Grada Zagreba Jelena Pavičić Vuki-čević, prof., dekani i prodekani fakulteta iz Skopja,NovogSada,SarajevaiBeogradakaoidekaniipro-dekani brojnih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu,predstavniciHrvatskeveterinarskekomore,Mađar-skeveterinarskekomore,Hrvatskogaveterinarskoginstituta,Agencije za znanost i visokoobrazovanje,Akademijemedicinskih znanosti Hrvatske, Institutazamedicinskaistraživanja,Hrvatskogzavodazajav-nozdravstvo,Genered.d.,Agroproteinked.d.idru-gihsuradnihustanovaiveterinarskihorganizacija.U svojemu je uvodnom govoru dekan prof. dr.

sc. Nenad Turkistaknuodajeuposljednjihnekolikogodinamnogoučinjenonapodizanju infrastruktureFakultetateunapređenjunastave,znanstvenoistra-živačkoga istručnograda,kao idanapredakubu-dućnostividiutomedaradimosaminasebijerdo-bruinstitucijučineprijesvegaljudiikvalitetanjihovihodnosa.„Na nama je da ostanemo ustrajni i konzistentni

u tom nastojanju, da vidimo sve svoje vrline i mane, da ne iskrivljujemo informacije kako bismo se obra-nili, popravili ili potvrdili sliku o sebi, da ne varamo samoga sebe niti druge kako bismo u svojim ili tuđim očima izgledali boljima, da nemamo potrebu domi-nirati drugima kako bismo podigli svoj status te da smo otvoreni za nove ideje, tolerantni i empatični.

Poštovane kolegice i kolege, želimo i dalje utje-cati na razvoj naše institucije, ali ne tako da jurimo

glavom kroz zid, sudarajući se s njim i očekujući da će nam se u njemu otvoriti vrata. Upravo suprotno, osluškujući i promatrajući okruženje u kojemu se na-lazimo, bistra uma i ispunjeni mudrošću moramo na-laziti prava rješenja za sve izazove koji nam se nađu na putu kako bismo bili sigurni da nećemo pogriješiti i ostaviti negativan zalog generacijama koje dolaze. Da bismo to lakše postigli, moramo naučiti slušati i uvažavati jedni druge unutar institucije, što često i nije slučaj. Svatko promatra svijet kroz vlastite nao-čale. Vjerojatno bismo izbjegli mnogo nesporazuma kada bismo više pozornosti posvećivali uzajamnu slušanju i razumijevanju, a manje nastojanju da bu-demo u pravu i da riječima nadglasamo i zaglušimo slušanje. Tada bi nam i život vjerojatno bio ljepši, bo-gatiji i plodniji. Pred nama su brojni izazovi i nužne neizostavne reforme koji će tražiti prava, optimalna i dugotrajna rješenja. Kako bismo izbjegli loše odluke i poteze, potrebno je pozorno slušati, biti sigurni da razumijemo to što smo čuli, a tek potom donositi prosudbe.

DAN VETERINARSKOGA FAKULTETA Svečana sjednica Fakultetskoga vijeća

povodom 98. obljetnice Zagreb, 10. studenoga 2017.

Dekan prof. dr. sc. Nenad Turk

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

25

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

U prirodi je našega posla da moramo slušati i one koje poučavamo. Student nije netko tko stoji sa stra-ne, nego je on životni dio našega posla. Mi studenti-ma ne činimo uslugu zato jer ih učimo, već oni nama čine uslugu, jer nam omogućuju da to učinimo. Po-nekad moramo shvatiti da bavljenje studentima ne predstavlja prekid u našemu poslu, nego je njegov smisao i svrha, zato je potrebno da ih slušamo i ra-zumijemo.

Studenti nam donose njihove želje, naš je pak zadatak da ispunimo ta očekivanja, dobrom i kon-tinuiranom kvalitetom, pružajući im najveći mogući kvantum znanja i vještina, uz najbolju moguću infor-maciju. Studenti pak, u skladu sa svojim statusom akademskog građanina, moraju preuzeti i svu odgo-vornost i obveze koje taj status sa sobom nosi, a ja sam uvjeren da većina njih to i čini, i svojim postup-cima otklanjaju dubioze u onih koji još nisu sigurni u svoj status.“Nakondekanovagovorauslijedilisugovoriuzva-

nika. Prisutnima se prvi obratio rektor SveučilištauZagrebuprof. dr. sc. Damir Boras,kojijenaglasiokakojeSveučilištenesamoobrazovna,negoiznan-stvena,kulturna iodgojna institucija, te jepohvalioVeterinarskifakultetkaosastavnicuSveučilištakojasveteciljevezajedničkemisijevrlouspješnoprovodiijedanjeodnajboljihfakultetauregiji,srazvijenommeđuinstitucionalnomimeđunarodnomsuradnjom.ZamjenicagradonačelnikaJelena Pavičić Vukiče-

vić, prof.istaknulajedobrusuradnjuGradaZagrebaiVeterinarskogafakultetakoji,osimštojenastavnai znanstvena baza, zamnoge je građane Zagreba ivrlovažnaklinikaukojojusvakomtrenutkumogudobitivrhunskuusluguzasvojekućneljubimce.

Rektor prof. dr. sc. Damir Boras

Uzvanici

Jelena Pavičić Vukičević, prof., zamjenica gradonačelnika

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

26

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Pomoćnik ministra poljoprivrede i ravnateljUprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Damir Agičić, dr. med. vet.naglasiojeizvrsnostnaobrazbedoktoraveterinarskemedicinekojajestalnairastu-ćateprepoznatljiva i izvannašezemlje.Također jeistaknuostručnostikvalitetufakultetskihlaborato-rija iklinikasobziromnasuvremenuopremu,dija-gnostičkemetodeiterapijskepostupke,aliiuzornuslužbenu i neslužbenu suradnju sa stručnjacima izMinistarstva,pričemuseosobitoističesinergija,ra-zumijevanjeipoštovanjemeđukolegama.Nakon govora uzvanika dekan je predstavio naj-

važnije aktivnosti iz ak. god. 2016./2017., osobitoistaknuvši međunarodne aktivnosti: preuzimanjedvogodišnjeg predsjedavanja VetNEST grupacijom,

dobivanjedomaćinstva32.GlavneskupštineEAEVE-akojućeVeterinarskifakultetorganiziratipovodomsvojestoteobljetnice2019.godine,uspješnoorga-niziranu međunarodnu ljetnu školu kao i uspješnoprovođenje studija veterinarskemedicine na engle-skomjezikukojijepokrenutuprethodnojakademskojgodinitepristupanjedrugojrazinievaluacijeEAEVE-azašto jedogovoren terminu2020.godini.Međuznanstvenimaktivnostimaistaknuojedobivanjepri-znanjaAgencijezaznanostivisokoobrazovanjekojajedoktorskistudijVeterinarskeznanostiuvrstilautrinajbolja doktorska studija upodručju tehničkih i bi-otehničkihtebiomedicinskihznanosti idodijelilamuoznaku visoke razine kvalitete, ameđu organizacij-skima početak digitalizacije uredskog poslovanja tedigitalizacijučasopisa „Veterinarskiarhiv“.Dekan jeupoznaoprisutnesnovimvizualnimidentitetomFa-kulteta,izrađenimusuradnjisGrafičkimfakultetom,snovimuvjetimaupisaodsljedećeakademskegodi-netesprovedeniminvesticijskimaktivnostimapro-teklegodinekaoionimaplaniranimau2018.godini.Imajućinaumudekanoveriječidadobru institu-

ciju čine ljudi, upravo jeobljetnicaFakultetaprilikadasezaslužnimzaposlenicimaivrijednimstudenti-ma dodijele nagrade i priznanja. Neka su priznanjaovegodinedodijeljenapoprviput,ajednojeodnjihpriznanje najbolje ocijenjenim nastavnicima premaanketizaprocjenunastavnikaSveučilištauZagrebu.Pomoćnicadekanazakontrolukvalitetedoc. dr. sc. Danijela Horvatek Tomić istaknula jeda je cilj pro-vođenja institucijske ankete omogućiti studentimavrednovanjeradanastavnikanapojedinimpredmeti-ma,pričemusvrhanijekontrolanastavnikovarada,

Damir Agičić, dr. med. vet., pomoćnik ministra poljoprivrede

Nastup zbora

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

27

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

već uočavanje dobrih i loših elemenata nastavnogprocesa izperspektivestudenata.Zaprotekluaka-demskugodinuovosupriznanjedobili izv.prof.dr.sc.MartinaĐuraskaonajboljeocijenjenanastavnicauznanstveno-nastavnomzvanju idr.sc.MarkoPe-ćinkaonajboljeocijenjeninastavnikusuradničkomzvanju.Priznanjezadoprinosznanstvenojprepoznatljivo-

stiVeterinarskogafakultetauak.god.2016./2017.takođerjeovegodinedodijeljenopoprviput,adobi-lasugadvaznanstvenoistraživačkatima:projektnitim izv. prof. dr. sc. TomislavaMašeka koji radi naistraživačkomprojektu“Nutritivnamodulacijameta-bolizma dokozaheksaenske kiseline kod dijabetičkedislipidemije”tetimprof.dr.sc.VladimirMrljkazaERAChairprojekt‘’Upgradingtheresearchperfor-mance inmolecularmedicineattheFacultyofVe-terinaryMedicineUniversity of Zagreb’’. Prodekanza znanost, poslijediplomske studije i cjeloživotnoobrazovanje doc. dr. sc. Dean Konjević predstaviojenagrađene timove i projektenaglasivši kolikosuza fakultet, koji nije samo visokoobrazovna nego iafirmiranaznanstvenaustanova,važnionikojisvo-jimradompodižukvalitetuistraživanja,istraživačkuizvrsnostiučinketetime,kaoiprivlačenjemiskusnih

istraživačaizzemljeisvijeta,pridonoseznanstvenojprepoznatljivosti.Tomutakođerpridonoseiautoriznanstvenihra-

dova, što je još jedno sredstvo diseminacije znan-stvenih postignuća i spoznaja, osobito u područjubiomedicinskihznanosti.Stogajedodijeljenoprizna-njeizaobjavljeniznanstveniradsprvimautorstvomučasopisusnajvišimčimbenikomodjekauak.god.2016./2017., koje su ovom prilikom dobili dr. sc.LukaKrstulovićidoc.dr.sc.IvanaStolić

Dekan i dr. sc. Josipa Kuleš - članica ERA Chair projektnog tima prof. dr. sc. V. Mrljka - priznanje za znanstveni doprinos

prepoznatljivosti VEF-a

Doc. dr. sc. Ivana Stolić i dr. sc. Luka Krstulović s dekanom - dobitnici priznanja

Dr. sc. Marko Pećin - najbolje ocijenjen nastavnik u suradničkom zvanju

Izv. prof. dr. sc. Martina Đuras - najbolje ocijenjena nastavnica u zannstveno-nastavnom zvanju

Deakn i izv. prof. dr. sc. Tomislav Mašek - priznanje za znanstveni doprinos prepoznatljivosti VEF-a

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

28

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Kao isvakegodine,priznanjasuuručena izapo-slenicima umirovljenima u protekloj akademskojgodini,kojejepredstavioprodekanzainvesticijeifi-nancijskoposlovanjeprof. dr. sc. Tomislav Dobranić.Srdačnimdekanovimriječimaivelikimpljeskompri-sutnihumirovinusuispraćeniakademikJosipMadićidugogodišnjadjelatnicaAmbulantneklinikeDrenkaPerlić.Veterinarski fakultetnagradio je isvojenajbolje

studente.Dekanovunagraduzaizvrsnerezultateti-jekomstudijaiuspjehunastavnimiizvannastavnimaktivnostimadobilajestudenticapetegodineValen-tina Percan. Prodekanica za integrirani studij i stu-denteprof. dr. sc. Ksenija Vlahovićpredstavilajeipodvastudentasnajvišimprosjekomocjenanasvakojgodinistudija,kojisutakođernagrađeniza izvrstanuspjeh.Pomoćnik dekana izv. prof. dr. sc. Juraj Grizelj

istaknuo je uspjeh i studija veterinarske medicinenaengleskomjezikukojijeudrugojgodiniprovođe-nja upisao dvostruko više studenata nego u prvoj,njih16 izdevetrazličitihzemaljasvijeta.Također jepredstavio najbolju studenticu prve godine studijana engleskom jeziku, Juliette AlexandruMagoga izFrancuske.Prodekanzaorganizaciju,upravljanjeikadrovske

resurseizv. prof. dr. sc. Ljubo BarbićnaglasiojekakojeVeterinarskifakultetkaokrovnainstitucijaveteri-narskestrukeobvezanprovoditi naobrazbumladihstručnjaka prilagođenu potrebamamodernog trži-štarada,štojemogućejedinouzbliskupartnerskusuradnjusnajvažnijimgospodarskimsubjektima.Tajesuradnjauposljednjevrijeme intenziviranaotva-ranjem i usmjerenošću prema gospodarstvu. Jed-nako tako, da bismo izbjegli odlazak izvrsnihmla-dih stručnjaka u inozemstvo, fakultet je započeo spredstavljanjemnajboljihmladihstudenatavodećimtvrtkamačijejepodručje,međuostalim,iveterinar-

stvo. Time je omogućeno da gospodarski subjektiranomakvizicijomistipendiranjemosigurajuprven-stvouzapošljavanjunajboljimmladimstručnjacimateistodobnodajudodatanpoticajsvimstudentima.TusuinicijativuprepoznaletvrtkaGenerad.d.,grupaDechrakojavećuduljinizgodinadodjeljujenovčanunagradu i stipendije studentima veterine, a od ovegodine stipendiju dodjeljuje i tvrtka Agroproteinkad.d. Uime Genere d.d. studentima je nagradu i sti-pendijeuručioNeven Čakarun, dr. med. vet.,itonov-čanu nagradu studentici Stelli Lukman, dok su sti-pendijedobiliTihanaJosipovićiLukaCrnjac.DirektorAgroproteinke Ivica Grlić Radman, dipl. ing.stipen-dijusvojetvrtkeuručiojestudenticiNikoliniTuškan.Svečanuproslavu98.obljetniceVeterinarskoga

fakulteta i ove je godine uljepšaoAkademski zbor Veterinarskoga fakulteta Ab ovo pod umjetničkimvodstvommaestraJosipaDegl’Ivellia.Zapažensoli-stičkinastupimalaječlanicazboraistudenticaprvegodine veterinarske medicine Mia Reba koja je uzpratnju gitarista FilipaSekereša izvela skladbuCa-ruso.SlužbenijediosvečanesjedniceFakultetskogavijećazavršiostudentskomhimnomGaudeamus Igi-tur nakon čega je nastavljenodruženje uz prigodnidomjenak.Nakraju,možemorećidanamje iznimnozado-

voljstvobilougostitibrojnevažneidrageuzvanikeizakademskogiposlovnogokruženjatepredstavitiimvrijedneljudekojičineVeterinarskifakultetSveučili-štauZagrebukaoiizvrsnerezultateradauproteklojakademskoj godini. Svečanu sjednicu te razdobljekoje je iza nasmožemo zaokružiti citirajući dekanaprof.dr.sc.NenadaTurka: „U ovom neobuzdanom tijeku vremena u kojemu živimo, ljudskost i zajed-ništvo i dalje moraju biti vrline koje će nas krasiti i kojima ćemo se dičiti, koje će biti jamac još boljim rezultatima i prepoznatljivosti Veterinarskoga fa-kulteta u budućnosti. U tom svjetlu temeljna nam je dužnost ohrabriti stidljive, obuzdati nagle i nagraditi vrijedne. Koliko smo u tome uspjeli do sada i koliko ćemo uspjeti u vremenu što dolazi, prosudit će sami djelatnici i studenti, ali i svi vi, prijatelji Veterinarsko-ga fakulteta, koji nas promatrate i prosuđujete s dis-tance. Hvala vam od srca!“

Ured dekanaŽeljana Klječanin Franić, prof.

Autor fotografija: Alen Bregeš, dr. med. vet.

Dodjela priznanja umirovljenim zaposlenicima - akademik Josip Madić s dekanom

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

29

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Od13.do 15. rujna2017.naVeterinarskomfakultetu održan je European Meeting on Animal Chlamydiosis (EMAC-4),uzfinancij-sku potporuMinistarstva znanosti i obra-

zovanja, Sveučilišta u Zagrebu, Turističke zajednicegradaZagrebaiVeterinarskogafakulteta.Istraživanja zaraznih bolesti domaćih i divljih ži-

votinja koje uzrokuju različite bakterije iz razredaChlamydiae sustavno se provode diljem svijeta, aposebnouEuropi,većduginizgodina.Jošsuseti-jekom90-tihgodinaznanstvenicipočeliudruživati iprijavljivati zajedničkeprojekte vezane zaove zoo-noze.Ujednomtakvom,financiranomodEuropske

unije,sudjelovalisuznanstveniciiz18europskihi5prekooceanskihzemalja,ali iznanstvenici izHrvat-ske,sVeterinarskogafakultetaSveučilištauZagre-bu, Zavoda za bolesti peradi s klinikom. Radilo seoCOSTprojektunaziva „Animal Chlamydiosis and its zoonotic implications“,kojijetrajaood2003.do2008.godine.Kaonastavaktogprojekta,počeloses održavanjem kongresa vezanih za animalne kla-midije, itosvakedvijegodine.Dosadasuodržanatritakvadogađaja,uŠpanjolskoj,NjemačkojiFran-cuskoj.Iznimnosmoponosništosukolege,nesamo iz

EuropenegoiizAustralije,Argentine,BrazilaiMek-

sika ukupno održali četiri pozvana predavanja, 20usmenihprezentacijateprikazali22postera.Nada-moseidajeovajsastanakuvelikepomogaoudalj-njempromicanjuosnovnevrijednostiovakvihdoga-đaja–kontinuiranogpoboljšanjasuradnjehumaneiveterinarskemedicineupodručjuzoonoza.

doc. dr. sc. Danijela Horvatek Tomić

Autor fotografija: Zoran Juginović, dr. med. vet., Veterina portal

European Meeting on Animal Chlamydiosis (EMAC-4)

13. - 15. rujna 2017.

prodekan doc. dr. sc. Dean Konjević, prof. Željana Klječanin Franić, izv. prof. dr. sc. T. Gomerčić, doc. dr. sc. N. Zdolec,

prof. dr. sc. Ž. Grabarević i prof. dr. sc. D. ŽubčićDr. Konrad Sachse, predsjednik Znanstvenog odbora

(Njemačka)

Sudionici skupa

Pozvani predavač Prof. Patrik Bavoil, University of Maryland, SAD

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

30

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Međunarodni kongres„Veterinarska znanost i struka“

5. - 7. listopada 2017.

NaVeterinarskomefakultetuSveučilištauZa-grebuod5.do7.listopada2017.održanje7.međunarodniskup„Veterinarskaznanostistruka“.Tijekomtridanatrajanjakongresa,

kojijebiopodijeljenušesttematskihcjelina–veteri-narskojavnozdravstvo,farmskeživotinje,konji,maleživotinje,egzotičneidivlježivotinjeteslobodneteme,višeod400sudionika imalo jeprilikuslušatipreda-vanja18međunarodnihidomaćihpozvanihpredava-ča koji predstavljaju vrh recentne znanosti i strukeunutarsvakesekcije.Ovesugodineorganizatoriza-primilinajvećibrojsažetakadosadtejepredstavljenukupno 101 rad,odčega44usmeneprezentacije te57 poster-prezentacija. Održano je i deset stručnihradionicaizraznihpodručjaveterinarskemedicine.Uovogodišnjemizdanjukongresanovostsubila

izlaganjamladihdoktoranadana „Danudoktorata“kojise,uzprisutnostuvaženogrektoraSveučilištauZagrebuprof.dr.sc.DamiraBorasa,poprviputodr-žaonaVeterinarskomfakultetu.Uvodnapredavanjaodržalisuprof.dr.sc.DraženMatičić,iprof.dr.sc.VladimirMrljaknatemucentaraizvrsnostiieurop-skihprojekatakaomogućihputevapremaizvrsnostiu znanosti, te predstavili postojeće takve projekteVeterinarskoga fakulteta. Osam mladih doktora-nadaprezentiralojetemesvojihdoktorata,čimeje

Državni tajnik dr. sc. Željko Kraljičak

Svečano otvorenje

Dekan prof. dr. sc. Nenad Turk

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

31

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

promoviranatrenutačnaznanstvenaizvrsnostmla-dih stručnjaka s fakulteta te predstavljena buduć-nostznanstvenograzvojaveterinarskemedicine.Sobziromnaiznimnovažnuulogukojuveterinar-

skistručnjaciimajuiuočuvanjuljudskogazdravljatezdravljazajednice,posljednjijedankongresabiopo-svećenpredavanjimapodzajedničkomtemom„Jed-nozdravlje–One health“.Predavanjasubilanami-jenjenaiširojjavnostičimejedandodatnidruštvenidoprinosupromicanjunovogpristupaurješavanjuizazovamodernogdoba.ČetiripredavačaVeterinar-skoga fakulteta zainteresiranoj su publici objasnitikojesveulogeimajuveterinariudanašnjemdruštvui zašto je veterinarskamedicinavažnane samozazdravlježivotinjanegoizazdravljeljudiiokoliša.Doc.dr.sc.VladimirStevanovićgovoriojeona-

činima na koje veterinari surađuju s liječnicima ukontroli emergentnih zaraznih bolesti, posebno ukontrolivirusnihbolesti,kaoštosubolestZapadnogNilaiZikavirusnabolest.Prof.dr.sc.TatjanaŽivič-njakgovorilajeozajedničkimparazitimaljudiiživo-tinjatenakojinačinljudimoguimorajuzaštititisebe

i svoje životinje od infekcije.Nakon toga imali smopriliku čuti predavanje o alarmantnosti rezistencijenaantibiotike.Rezistencijanaantibiotikeglobalni jeproblem (i zdravstveni i ekonomski), aprof.dr. sc.FraneBožićobjasnio jekakoonanastajetekako jespriječiti,odnosnokakopametnokoristitiantibiotike.NakrajujedoktoricaIvaŠmitodržalapredavanjeopovezanostipretilostikućnih ljubimacaspretilošćunjihovihvlasnika.

Organizacijaskupanebibilamo-gućabezpotporesponzora,srebr-nih sponzora Genera d.d. Dechra iMedical Intertrade, sponzora po-zvanogpredavanjaLaboklinteosta-lihsponzora–Alltech,BigBlue,Me-dexpert,Medicinskanaklada,RauchiZoološkivrtGradaZagreba.Kongresjeodržanpodpokrovi-

teljstvom Predsjednice RepublikeHrvatske i gradonačelnika GradaZagreba te uz pomoć Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti,Ministarstva znanosti i obrazova-njaiZagrebačkežupanije.

dr. sc. Lada Radin

Autor fotografija: Alen Bregeš, dr. med. vet.Radionica

Dan doktorata - doc. dr. sc. Dean Konjević

Dan doktorata - rektor prof. dr. sc. Damir Borasdoc. dr. sc. Zoran Vrbanac i pozvana predavačica

prof. Janet Daly

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

32

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Na ERA Chair projektu ,,VetMedZg’’Veterinarskoga fakulteta Sveučili-šta u Zagrebu u studenome 2017.održane su dvije međunarodne

hands-on radionice, svaka u trajanju od tridana.Radionica,,Post-genomic era of Mole-cular Biology: Proteomics ERA II” od14.do16. studenoga predstavila je zainteresiranojjavnosti najnovija dostignuća u govedarskojproizvodnji i bolestima goveda, a pritom jeuZagrebuugostilasvjetskestručnjakeubo-lestigoveda ianalizimesa.Tosudr.sc.An-dré Martinho de Almeida, ULISBOA, dr. sc.JeanFrançoisHocquette, INRA, izv.prof.dr.sc.RomanaTurk,VFSZ,dr.sc. IngridMiller,VETMEDUNI VIENNA, dr. sc. Burim Ametaj,UALBERTA, CANADA, dr. sc. Nichoas Jon-sson, UNI GLASGOW, dr. sc. Filippa Addis,UNI MILAN, dr. sc. Mark McLaughlin, UNIGLASGOW,dr.sc.IsabelleCassar-Malekidr.sc. Brigitte Picard, INRA koji su prezentiralisvojaistraživanjaootkrivanjuikorištenjubi-omarkerauveterinarskojznanosti.

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

RadioniceERA Chair projekta „VetMedZg“

14. - 16. i 20. - 22. studenoga 2017.

dr. sc. André Martinho de Almeida, Universidade de Lisboa, Portugal

dr. sc. Mark McLaughlin, Glasgow University, UK

Pozvani predavači s organizatorima radionice Post-genomic era of Molecular Biology: Proteomics ERA II

33

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Radionica je obuhvatila niz predavanjakoja je održalo 9 istaknutih inozemnih pre-davača i6 lokalnih istraživačaVFSZ-a, te jepredavanjima prethodio i praktični eksperi-mentalni rad kojim su se polaznici upoznalis osnovamamasene spektrometrije (MS) uproteomici,analizomproteinavelikeprotoč-nosti, genotipizacijom, pretraživanjem bazapodataka i uvodom u bioinformatičke alatekojiseprimjenjujuuproteomiciigenomici.Radionica na temu ,,Wildlife medicine –

Epidemiology’’održana jenekolikodanaka-snije,od20.do22.studenoga2017.,tejeta-kođer svim sudionicimaomogućila besplat-nu prijavu i hands-on dio. Interdisciplinarnasuradnjauepidemiologijisvejepopularnijausvrhuproučavanjaprijenosazaraznihbolestikod ljudi, dok je općenito nedovoljno iskori-štenakaopristup istraživanjuepidemijabo-lestiupopulacijidivljihživotinja.Sudionicioveradionicedobilisustogauvidurazlikeizmeđuvrstapodatakakojisemoguprikupitinaljudi-maidivljimživotinjama.Također,pozvaniino-zemni stručnjaci i predavači (Prof. Tony Sa-insbury,Dipl.ECZM,Dr.BeckiLawson,Dipl.ECZM, Prof. José Raduán Jáber Mohamad,Dipl. ECZM,Dr. Rachel Jennings, Prof.Mari-naPavlak,Assist. Prof. DeanKonjević, Dipl.ECZM) uputili su ih u najnovija dostignućau epidemiologiji divljih životinja korištenjemnovih omics tehnologija. Na predavanjima ihands-ondijelusasudionicimasuobrađenesljedećeteme:Uvoduepidemiologiju,izradaepidemioloških istraživanjakoddivljihživoti-nja,epidemiologijamorskihsisavaca,nadzorrizika od bolesti životinja, matematički mo-

deli u epidemiologiji.Sudionici obiju radio-nice, kao i predavači,izrazili su veliko za-dovoljstvo sadržajemi organizacijom ,,Ve-tMedZg’’ projektnihradionica.

Sandra Dobranić, mag.

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

dr. sc. José Raduán Jaber Mohamad, University of Las Palmas de Gran Canaria, Spain

dr. sc. Rachel Jennings, Cornell University, USA

Hands-on radionica

Sudionici radionice Wildlife medicine - Epidemiology

34

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Godišnja skupština VetNEST-aBudimpešta, 16. - 18. listopada 2017.

UBudimpeštijeod16.do18.listopada2017.godine održana Godišnja skupština Vet-NEST-a (Veterinary Network Of European Student & Staff Transfer), udruženja eu-

ropskihvisokoškolskihustanovazanaobrazbudok-toraveterinarskemedicine,čijijeglavniciljpoticanjerazmjene studenata i nastavnika među zemljamačlanicama.Ovejegodinepredsjedavajućimandatoddvijegodinepreuzeonašfakultet,takodajeskupšti-nuvodiodekanprof.dr.sc.NenadTurk,kaopredsjed-nikVetNEST-a,doksusvojaizvješćapodnijelidoc.dr.sc.ZoranVrbanackaoCEEPUSkoordinatorVetNESTgrupacije,doc.dr.sc.DeanKonjevićkaoprodekanzaznanost,poslijediplomskestudijeicjeloživotnoobra-zovanjeteprof.dr.sc.AlenSlavica,glavnitajnikVet-NEST-akojijeizvijestiooaktivnostimaradneskupine(Task Force Unit)ukojojjeizabranzakoordinatora.Na skupštini je jednoglasno prihvaćen zapisnik

Godišnje skupštine VetNEST-a iz 2016. godine na-končega je predsjednikVetNEST-a prof. dr. sc. Nenad Turk podniogodišnjiizvještaj.Svojesugodišnjeizvještajepodnijeleisveostaleze-mlje (Austrija, BiH, Češka, Hrvat-ska, Mađarska, Makedonija, Polj-ska, Slovačka, Slovenija, Srbija).Raspravljalo se o promjenama ukurikulumu i mogućnostima har-monizacije kurikuluma na raziniVetNEST-a, novim studijima, pro-mjenamauinfrastrukturipojedinihčlanica,brojuupisanihidiplomira-nih studenata, organizaciji ljetnihškola i kongresa te razmjeni stu-denata, nastavnog i nenastavnogosoblja. Na skupštini je takođerpodneseno izvješćeoakademskojmobilnosti studenata i nastavnikaza ak. god. 2016./2017. Izvješćeje podnio koordinator CEEPUS-azaVetNESTdoc.dr.sc.ZoranVr-banac. Razgovaralo se zatim i oaktivnostima koje treba poduze-ti u svezi s organizacijom ljetnihškola i konferencija, sudjelovanjastudenata u Erasmus+ programu

ievaluacijiVetNESTčlanicaodstraneEAEVE-a.Do-govoreno je i da će se sljedeća godišnja skupštinaVetNEST-a,uakademskojgodini2018./19.,održatiuMakedoniji,najvjerojatnijenaOhridskomjezeru.

Voditelj Ureda za međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Alen Slavica

Glavni tajnik VetNEST-a prof. dr. sc. A. Slavica i predsjednik VetNEST-a prof. dr. sc. N. Turk

Sudionici sastanka VetNEST-a

Sudionici sastanka VetNEST-a

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

35

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Sporazum o strateškom partnerstvu između Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u

Zagrebu i Veterinarskoga sveučilišta u Budimpešti

UBudimpeštijedana18.listopada2017.go-dinepotpisanSporazumostrateškompar-tnerstvu izmeđuVeterinarskoga fakultetaSveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta veteri-

narskemedicineuBudimpešti.Sporazumsupotpi-salidekanprof.dr.sc.NenadTurkirektorprof.dr.PéterSótonyiuzprisutnostveleposlanikaRepublikeHrvatskeuMađarskojdr.sc.MladenaAndrlića,taj-nika Panonske organizacije mađarske veterinarskekomoredr.AtileKosa,tajnikaHrvatskeveterinarskekomoredr.AnđelkaGašpara ipredsjednikaMađar-skeveterinarskekomoredr.GencyjaGabora.Ciljjesporazumapoticanjemeđunarodnesurad-

njenatemeljuobostranepotporeobiju institucija, ito na području obrazovnih, znanstvenih i kulturnihaktivnosti. Službena ovjera suradnje među ovimdvjemavisokoobrazovnimiznanstveniminstitucija-mapotaknut će suradnju i uspostavljanje kontaka-tameđučlanovimaodjela, laboratorija i istraživač-kihcentara.Topodrazumijevarazmjenuprofesora,znanstvenika istudenata,zajedničkuprovedbustu-dijskog programa veterinarskemedicine na engle-skomjeziku,zajedničkoizdavanjeakademskihčaso-pisa i drugih vrsta publikacija, razvoj znanstvenih iistraživačkihprojekata,promicanjeinovativnihobra-zovnih aktivnosti teorganizaciju konfe-rencija, ljetnih škola iradionica.Sporazumom o

strateškom partner-stvu unaprijeđenaje suradnja izmeđuVeterinarskoga fa-kulteta u Zagrebu iVeterinarskoga sve-učilišta u Budimpeštis obzirom na admi-nistrativne i proce-duralne prepreke, sciljem prevladavanjaneslužbene suradnjezasnovane na pojedi-načnim kontaktima.

Ujedno je stvoren temelj za poboljšanje kvaliteteznanstvenog rada u međunarodnom okruženju,povećanje istraživačkih kapaciteta kao i povećanjevidljivosti Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu kaovodeće visokoobrazovne veterinarske ustanove uregiji.

Izvor fotografija: Sveučilište veterinarske medicine u Budimpešti i Kristina Goher / Hrvatski glasnik / MCC

Željana Klječanin Franić, prof.

Rektor prof. dr. sc. Péter Sótonyi, dekan prof. dr. sc. Nenad Turk i prodekan prof. dr. sc. Bartha Tibor

Sudionici potpisivanja sporazuma

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

36

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Od23.do25.studenogauFrancuskompa-viljonu Studentskog centra u Savskoj 25održana je 22. Smotra Sveučilišta u Za-grebu. Smotra se svake godine organizira

za učenike završnih razreda srendjih škola, studen-te i sve ostale zainteresirane s ciljem informiranjaostudijskimprogramima,dostignućimaupojedinimpodručjima, opremljenosti pojedinih fakulteta, na-stavnim planovima, preddiplomskim, diplomskim iposlijediplomskimstudijima,kreativnimmjestimazazapošljavanjeupojedinimstrukama,uvjetimasmje-štajatijekomstudijauZagrebu,studentskomživotuisvemudrugomeštobibudućestudentemoglozani-mati.Međutriumjetničkeakademije i31fakultetompredstavljen je iVeterinarski fakultetuZagrebu.Nainicijativuizv.prof.dr.sc.LjubeBarbićaidoc.dr.sc.Nike Brkljača Bottegaro, te u suradnji s DržavnomergelomĐakovo,odlučeno jeda temaovogodišnjegpredstavljanjabudukonji,takosuisvečanootvaranjetetijekSmotreprošliuzprisutnostdvajuprekrasnihlipicanacaizjedneodnajstarijihergelauEuropi.Aktivnosti oko predstavljanja Veterinarskoga

fakulteta koordinirale su doc. dr. sc. Nika BrkljačaBottegaroidr.sc.JelenaSelaneckojimasunaštanduFakulteta pomagali i drugi na-stavnici s fakulteta te studentikojisuna temukonjasvimaza-ineresiranima prikazali rad naVeterinarskome fakultetu. Pri-kazanjefilmoFakultetutejeor-ganiziran edukativni kviz znanjao konjima, a za izvrstan uspjehsudionicima je dodjeljivana pot-kova za sreću, koju je dobila iministrica znanosti i obrazova-njaprof.dr.sc.BlaženkaDivjak.Istodobno je predstavljena vrlouspješna suradnja s DržavnomergelomĐakovočijisuprekrasnikonjiplijenilipozornostposjetite-ljaitime,sigurnismo,pridonijelipromicanjuveterinarskestrukeimeđu sadašnjim i budućim stu-dentima,iostalimposjetiteljima.

Da je ideja o predstavljanju Fakulteta bila izvr-snazamisao,potvrdilajeisvečanadodjelapriznanjanajuspješnijim sudionicima Smotre kojom je ovogo-dišnjepredstavljanjesastavnicaSveučilištauZagre-

Veterinarski fakultet dobio priznanje za najoriginalnije predstavljanje

na Smotri Sveučilišta u Zagrebu

Rektor prof. dr. sc. Damir Boras, doc. dr. sc. Nika Brkljača Bottegaro i izv. prof. dr. sc. Ljubo Barbić

izv. prof. dr. sc. Ljubo Barbić, prof. dr. sc. Ksenija Vlahović, rektor prof. dr. sc. Damir Boras, prorektor prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

37

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Upetak17.studenoga2017.godinenaVete-rinarskomfakultetuSveučilištauZagrebuodržana jesvečanapromocijasveučilišnihmagistara.Dekanprof.dr.sc.NenadTurk,

prodekandoc.dr.sc.DeanKonjevićipomoćnicade-kanadoc.dr.sc.DanijelaHorvatekTomićpromovi-ranosu28sveučilišnihmagistaraizdesetposlijedi-plomskihspecijalističkihstudija.Takosupromoviranisveučilišnimagistridomaćih

karnivoraBorisOblučar,IvanSemreniSaraUvodić,sveučilišni magistar veterinarske patologije VladoAngelovteViktorLandekakaosveučilišni magistar higijene itehnologijenamirnica.U okviru specijalističkog

studija Kirurgija, anesteziolo-gijaioftalmologijasveterinar-skomstomatologijompromo-virani su sveučilišni magistrikirurgije: Goran Babić, EmirBačić, Jelena Bojanc, MarkoDvojković,DejanĐuričić,MarioGavranović, Dario Hanaftaler,Milan Jukić, Marko Odalović,Darko Pečarić, Antonio Stoj-kov,NebojšaŠćekić,DragomirTrajkovićiDarioVrbanić.Promoviranisuisveučilišni

magistar teriogenologije Ma-rinko Birač, sveučilišni magi-

strisudskogveterinarstvaMirjanaLegradiGašparovi Zlatko Heruc, sveučilišni magistar uzgoja divljačiIvanZemljak,sveučilišnimagistarunutarnjihbolestiAlmirAlić,sveučilišnimagistarhiologijeSandroKo-renttesveučilišnimagistrizaveterinarskipregled,kontroluinadzoruklaoničkomobjektuAnaAndrašiŽemba,RobertPoštićiIvanaSambolek-Kovač.

Vedrana Pšenica, upr. iur.

bu i završilo.Naime,Veterinarski je fakultet osvojiopriznanjezanajoriginalnijepredstavljanjenaSmotri.Prilikomuručenjapriznanjarektorprof.dr.sc.DamirBorasrekaoje:“Nemoramoveterinarskustrukupo-sebnopredstavljati,alimoramorećidajetouznan-stvenom smislu jedna od najboljih struka, koja imaizvrstan doktorski studij, preddiplomski i diplomskistudij,akarakteriziragaitodanatajfakultetdolazestvarnoonikojivoleživotinje.”Rektorjerekaoidasepriznanjedodjeljujejer,osimštojeFakultetprikazaosveonošto seu znanstvenomsmisluuči i kako semoževježbati,sasvimjesvojimresursimaprikazaoiljepotuveterinarskestruketetakopridoniopromidž-biSveučilištauZagrebu.

Ured dekana Veterinarskoga fakultetaŽeljana Klječanin Franić, prof.

Promocija sveučilišnih magistara

doc. dr. sc. Nika Brkljača Bottegaro s asistentima i studentima na štandu

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

38

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Osnivanje laboratorija priZavodu za sudsko i upravno veterinarstvo

Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Tijekomvišegodišnjeg rada Zavoda za sudskoi upravno veterinarstvo ukazala se potrebaza osnivanjem laboratorija koji bi odgovoriona zahtjeve suvremenog sudskog veterinar-

stva te omogućio izvođenje rutinskih metoda pod-ručjaidentifikacijekralježnjaka,aubudućnostiinekihtoksikološkihanaliza.Onajenaposedošladoizražajaosnivanjemiprovođenjemposlijediplomskogspecija-lističkog studija Sudsko veterinarstvo koji je upisalatreća generacija studenata poslijediplomaca. PoradizahtjevnostinovopokrenutogstudijaikolegijaSudskoveterinarstvo,kojijeuproteklihnekolikogodinabitnoizmijenjen, bilo je gotovo nemoguće provoditi nasta-vunaudaljeniminstitucijama,fakultetimaiorganiza-cijamate jeonapredstavljalasvevećiorganizacijskiteret. Idejipokretanjalaboratorija pripomogla je ini-cijativa voditelja dvaju istraživačkih timova projektaHrvatskezakladezaznanostizv.prof.dr.sc.Tomisla-vaMašeka(istraživačkiprojekt„Nutritivna modulacija metabolizma dokozaheksaenske kiseline kod dijabe-tičke dislipidemije“,IP-09-2014-8992)idr.sc.KristineStarčević(istraživačkiprojekt„Lipidi hrane, spol i dob u patogenezi metaboličkog sindroma“, IP-06-2016-3163)kojepovezujezajedničkapotrebazajednimcen-tralnim laboratorijem u kojembi se realizirali brojnizadacipredviđeniuprovedbiprojekata.Naime, jedanodnačinaopremanja laboratorija,učijemsastavubisenalaziomolekularniikemijsko-toksikološkidio,bitićefinanciranupravoiztakvihprojekta.Naovajnačinobjedinjenaopremapostalabivišestruko iskorištenainaraspolaganjuvećembrojuistraživača,aZavodbidobiopotrebanlaboratorij.Radovinauređenjuprostorijakojećečinitiprostor

laboratorijanapovršiniodneštovišeod60m2,akojisu uključivali zamjenu podova (izvedba estriha i po-laganje keramičkih pločica), postavljanje električnihi vodovodnih instalacija,pregradnjuprostoraučetiriprostorije tesoboslikarske radovezapočinjudana7.studenog2016.godine.Zarazlikuodradovakojisuupotpunosti financirani iz sredstava Zavoda, uz jednudonacijutvrtkeAgroproteinkad.o.o.,zbogčegaimodsrcazahvaljujemo,opremanjejeuzZavodfinanciranoizsredstavaprojekataHrvatskezakladezaznanostizv.prof.dr.sc.TomislavaMašekaidr.sc.KristineStarče-

vić.Trenutačnojeuvećemdijeluopremljenistavljenufunkcijuforenzičkimolekularnilaboratorij,dokćedopotpunogopremanjacjelovitoglaboratorija,kojiuklju-čuje i kemijsko-toksikološki laboratorij, biti potrebnonajmanje dvije godine, što ćeovisiti o prihodimaZa-vodairealizacijisadašnjihibudućihprojekata.Stoga,uzprovođenjesudsko-veterinarskihvještačenjaizpo-dručja sudskog veterinarstva od strane imenovanihstalnihsudskihvještakaprof.dr.sc.PetraDžajeiizv.prof.dr.sc.KrešimiraSeverina,pokretanjemlabora-torija na zavodu se počinju rutinski provoditi analizeutvrđivanjeDNAprofila konja, goveda, pasa, ovca ikoza primljenom mikrosatelitskih markera premapreporuciMeđunarodnogudruženjazagenetikuživo-tinja- International Society for Animal Genetics.Nai-meovommetodomutvrđujesejedinstveniDNAprofilkoji imaprimjenukoddavanjajamstvapodrijetla(ne-spornapotvrdapovezanostiroditeljaspotomstvom)ili rješavanjaslučajevaukojima jeneophodnouspo-redbiDNAprofilaizmeđuspornog(biološkimaterijalnepoznatogpodrijetla,npr. slina, krv, tkivosmjestadogađaja) i nespornog (biološkimaterijalod jedinkekojoj jeprethodnopotvrđen identitet)traga.Tijekom2018.godineplaniraseuvođenjemetodaidentifikaci-jepodrijetlaživotinjskihvrstanatemeljumtDNA.Uznavedeno bitno je spomenuti kako su u akademskojgodini2017./2018.godinepoprviputizvedenevježbeizSudskogveterinarstvauprostorulaboratorija.

izv. prof. dr. sc. Tomislav Mašek, prof. dr. sc. Petar Džaja, dr. sc. Kristina Starčević i izv. prof. dr. sc. Krešimir Severin

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

39

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Dana25.rujna2017.godineministarpoljoprivredeTomislavTolušićsvečanojeotvorionovouređenepro-storijelaboratorija.OtvorenjusuprisustvovaliDamirAgičić,pomoćnikministrapoljoprivrede, izv.prof.dr.sc.BorisHabrun,ravnateljaHrvatskogveterinarskoginstituta,dr.sc.AnđelkoGašpar,tajnikHrvatskevete-rinarske komore, IvanMatijević, izaslanik Gradskogauredazapoljoprivreduišumarstvouimegradonačel-nikaGradaZagreba,brojnidrugiuzvanicitepročelnici,predstojniciidrugidjelatniciVeterinarskogfakulteta.MinistarTomislavTolušić,usvomjegovo-

ruistaknuo:“Ono što su liječnici za ljude, to su veterinari za životinje, i kad govorimo o sekto-ru poljoprivrede, pogotovo ovom animalnom dijelu, bez veterinara tu nemamo što razgo-varati. Znači, struka nam treba, treba nam znanost, ali idealno je kad tu znanost imamo u praksi, kad ju zapravo povežemo i s poljopri-vredom i s Ministarstvom poljoprivrede, ali i sa samim Fakultetom. Dobar dio onih analiza koje će se raditi u ovom laboratoriju, danas radimo u nekim drugim europskim zemljama.

Imamo znanje, imamo pametne i sposob-ne ljude, doktore znanosti, veterinare struč-njake u svom segmentu koji to ovdje mogu raditi i vjerujem da će ovaj laboratorij upravo i služiti, osim u znanstvene svrhe, i u ove druge svrhe kao što smo i rekli. S obzirom na sve ovo znanje koje postoji na ovom Fakultetu ja očekujem da će se ovaj laboratorij dalje razvi-jati, da će se akreditirati i za neke druge, nove metode i tu će vam pomoći i Ministarstvo po-ljoprivrede. Mi se stavljamo na raspolaganje ne samo u onom moralnom nego, možda u manje bitnom, materijalnom dijelu.“Uvaženimgostimaiondjeprisutnimobra-

tioseiprof.dr.sc.NenadTurk,dekanVeteri-narskogfakultetauZagrebu,sljedećimriječi-

ma:“S ponosom mogu istaknuti da smo danas ovdje da bismo otvorili laboratorijske prostorije Zavoda za sudsko i upravno veterinarstvo. To je samo slijed du-gogodišnje suradnje s Ministarstvom poljoprivrede i djelatnosti koje, između ostalih, obavljamo i za Mi-nistarstvo poljoprivrede. Dosad smo, u pravilu, radili poslove vezane za dijagnostiku domaćih životinja, a nadam se da ćemo to vrlo skoro proširiti i na vješta-čenja. Naravno, uređenje ovih prostorija samo je prva faza i kada laboratorij zaživi u potpunosti, dobit će i svoj službeni naziv. Iako to mora proći stanovitu fa-kultetsku proceduru, siguran sam da ćemo to i učiniti te da ćemo tada moći s pravom reći da smo bogatiji za još jedan kvalitetan laboratorij koji će se naći na tržištu, zajedno s ostalima.

Biti dijelom veterinarske proizvodnje i svega što se sada događa u nas, nije lagano. Suočeni smo s puno problema, međutim, sustavnim radom i nastavnim i znanstvenim i stručnim, nastojimo kao ustanova do-prinijeti da sve to krene u boljem pravcu. Ovo je samo jedna od aktivnosti koja to potvrđuje, a nadam se da ćemo vas u bliskoj budućnosti moći obradovati s još sličnih inicijativa.“

Izv. prof. dr. sc. Krešimir Severin

Otvorenje novouređenih prostora laboratorija

Prostorija dijela budučeg kemijsko- toksikološkog laboratorija

Prostorija dijela laboratorija za forenzičku molekularnu biologiju

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

40

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Doktori veterinarske medicine

Diplomirali na dodiplomskom studiju veterinarske medicine od 1. rujna 2017. do 31. listopada 2017.

Ime i prezime Datum diplomiranja Naziv teme diplomskog rada

KristinaTkalec 4.9.2017. Ambalažazapakiranjehraneživotinjskogpodrijetla

DamirOtočan 29.9.2017. Nepovoljniutjecajrespiratornihbolestinaprirastjunadiutovu–sudskislučaj

AntoniRelota 29.9.2017. Uzgojireproduktivnimanagementkonjapasminehaflinger

Diplomirali na Integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju veterinarske medicine od od 1. rujna 2017. do 31. listopada 2017. godine

Ime i prezime Datum diplomiranja Naziv teme diplomskog rada

AleksandraStojanović

7.9.2017. Postporođajneporemetnjeukuja

LucijaBastiančić 12.9.2017. Mikrobiološkiriziciuhraniživotinjskogpodrijetla

DagmarDančuo 12.9.2017. KompletnakrvnaslikapoluvodenihkornjačarodaTrachemisSpp.napodručjugradaZagreba

LeaLovrić 12.9.2017. Operacijskoliječenjeprijelomabedrenekostiupasa

StellaJakovac 15.9.2017. Rendgenološkaiultrazvučnadijagnostikanajučestalijihboles-tiprostateupasa

IvanaBugarin 18.9.2017. Bakterijskienteritisipasaimačaka

MarinaSinković 19.9.2017. Liječenjeotvorenihlomovaupasaimačaka

VladoBlagajac 22.9.2017. Suvremenipristuphranidbivisokomliječnihkrava

MarojeIvanković 22.9.2017. Kvalitetajajapodrijetlomodnesilicaizslobodnogikaveznoguzgoja

ŠimunNaletilić 22.9.2017. StavovistudenataveterinarskemedicineuHrvatskojoštetnostiuzgojnihpraksizadobrobitfarmskihživotinja

DIPLOMIRALI - MAGISTRIRALI - DOKTORIRALI NA VETERINARSKOME FAKULTETU U ZAGREBU

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

41

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

DomagojKralj 26.9.2017. Prikazkliničkiznačajnijihzloćudnihtumorakodpasa

KristinaKušer 26.9.2017. Dijagnostikailiječenjekarcinomapločastihstanicakodpasa

JelenaSigurnjak 27.9.2017. Higijena,držanjeidobrobitkunića

MartaKiš 29.9.2017. Patofiziologijahepatičkelipidozeupasaimačaka

EditaKlepo 29.9.2017. Aktivnostparaoksonaze1ikoncentracijalipidauserumuisjemenojplazmibikovasimentalskepasmine

MarkoSeverinac 29.9.2017. Higijenasmještajaidržanjatovnihpilićauintenzivnomuzgoju

IvanaLovrić 2.10.2017. Patofiziologijahormonskihporemećajaudomaćihtvorova

KetiKovačević 13.10.2017. OdređivanjeseroprevalencijeivalidacijaserološkihmetodadijagnostikeinfluencekonjaukontinentalnojHrvatskoj

AnjaSamardžić 13.10.2017. Medijalnoiščašenjeiveraupasa

DaniloVrčon 24.10.2017. Metodefizikalneterapijeurehabilitacijiozljedakoštanogsus-tavapasaimačaka

SlavenMatajčić 27.10.2017. Utjecajnesteroidnihprotuupalnihlijekovanacijeljenjekosti

Referada za integrirani preddiplomski i diplomski studij, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sanja Vindiš

Doktor/ica znanostiMirela Pavić,dr.med.vet.obranilaje9.studenoga2017.godinedoktorskiradpodnaslovom „Utjecaj spola i kastracije na izraženost i raspodjelu prijenosnika glukoze kroz epitel tankoga crijeva svinje“.

Sveučilišni/a magistar/aAlmir Alić,dipl.vet.obranio je 14. lipnja2017.godinezavršni ispitnaspecijalističkomstudiju izUnutarnjih bolesti.Antonio Stojkov,dr.med.vet.obranio je20.srpnja2017.godinezavršni ispitnaspecijalističkomstudiju izKirurgije, anesteziologije i oftalmologije s veterinarskom stomatologijom.Mario Gavranović,dr.med.vet.obranio je28.rujna2017.godinezavršni ispitnaspecijalističkomstudiju izKirurgije, anesteziologije i oftalmologije s veterinarskom stomatologijom.Ana Andraši Žemba,dr.med.vet.obranilaje30.listopada2017.godinezavršniispitnaspecijalističkomstudijuizProvedbe veterinarskih postupaka sigurnosti hrane u klaoničkom objektu.Ivana Sambolek-Kovač,dr.med.vet.obranila je30.listopada2017.godinezavršni ispitnaspecijalističkomstudijuizProvedbe veterinarskih postupaka sigurnosti hrane u klaoničkom objektu.Robert Poštić,dr.med.vet.obranio je30.listopada2017.godinezavršni ispitnaspecijalističkomstudiju izProvedbe veterinarskih postupaka sigurnosti hrane u klaoničkom objektu.

Referada za poslijediplomske studije, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Vedrana Pšenica, upr. iur.

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU

42

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Kanada je danas jednaod najbogatijih zema-lja svijeta zbogčegaseunjugodišnjeuse-ljava oko 250 000 stanovnika. Površinomod9,98milijunagotovojeidentičnapovršini

Europe koja iznosi 10,2 milijuna km2. Stanovništvojekoncentriranouvelikimgradovimasvelikimpro-stranstvimaizvannaseljenihgradova.Brojstanovni-ka Kanade iznosi 36milijuna u usporedbi s brojemstanovnikaEuropeod740milijunastanovnika.Svi-sokimprihodinapoglavistanovnika,oduvijekjebilaobećana zemlja i mnogima koji su željeli potražitisvoju sreću izvanRepublikeHrvatske.Prema infor-macijama,DržavnoguredazaHrvateizvanRepublikeHrvatske,smatrasedadanasuKanadiživioko250000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.Međunjima je svoju sreću odlučio potražiti i bračni parĐurđaiLjubomirSlavić,kojisusenakonzavršetkaVeterinarskogafakultetauZagrebuiradaustruciodokogodinudanatrajnoiselili1996.uokolicuToron-ta.Hrvati,kaoidrugidoseljenici,morajuprovestitrigodineprijenegoštodobijumogućnostzastjecanjekanadskog državljanstva. No, mnogima (koji ulazeuzemljuprekoradnihdozvola)danasneproduljujuradnedozvoleimorajusevratitiprijetrećegodineusvojumatičnuzemlju.AkonetkouseliuKanadukaolanded immigrantnetrebasevraćatinatragusvojuzemlju,možeiliostatilanded immigrantilitražitika-nadskodržavljanstvo(neslužbeneinformacije).NašakolegicaĐurđaSlavićsvojujesrećuuKana-

dipronašlauznanostiidanasradinaVeterinarskomfakultetu u Guelphu, a njezin se suprug LjubomirSlavićodlučiozapraktičniveterinarskiradiradinahipodromuuTorontu.UrazgovorusĐurđomSlavićpribližitćuvamnjezinznanstviputiraduKanadi,auidućembrojuinjezinasupruga.

Ispričajte mi ukratko svoj životopis kako bi Vas čita-telji mogli upoznati.

RođenasamuKrapini(davne)1968.godine,gdjesam završila osnovnu školu i dvije godine srednješkole poljoprivrednog smjera. Nakon toga upisalasam srednju veterinarsku školu u Zagrebu poslije

koje sam, 1987. g., upisala Veterinarski fakultet uZagrebu.Nakonštosamdiplomirala1994.,odradilasampripravničkistazuŽupanijskojveterinarskojin-spekcijiuKrapinsko-zagorskojžupaniji.Tijekompri-pravničkogstažapoložilasamdržavniispitzaveteri-narskoginspektora,no,nažalost,tominijepomoglodadobijemposaonakonistekapripravničkogstaža.Kakosmosuprugi ja ionakorazmišljali,odmahna-konštosmodiplomirali,oodlaskuuKanadu,tonamjebiododatanpoticajdaapliciramoutovrijeme.Ni-smomogliapliciratiodmahnakonštosmodiplomi-rali,jersmotrebaliimatibaremjednugodinuradnogiskustva da dobijemo landed immigrant status (tajstatus imasvapravakao idržavljaniKanade,osimšto nema prava glasovanja). Podnijeli smo zahtjevzauseljenjeuKanaduusiječnju1996.godine.Nakonintervjua u Kanadskoj ambasadi u Beču, u travnju,dobilismopapireukolovozuiotišlizaKanaduuruj-nu1996.godine.

Jeste li uspjeli nakon pripravničkog staža pronaći posao u struci ili ste radili neke druge poslove?

Kakosmoveću tovrijemeplaniraliotići zaKa-nadu, da budem iskrena, nisam ozbiljno ni tražila

VETERINARI U DIJASPORI

VETERINARI U DIJASPORIdr. sc. Đurđa Slavić

Kanada, Guelph

dr. sc. Đurđa Slavić u uredu

43

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

VETERINARI U DIJASPORI

posaou struci.Dok samčekalapapire, radila samnaRadijuKaj,vodilasampoljoprivrednuemisijujed-nom tjedno.Umeđuvremenu samdobila i ponududaradimzaRuđerBošković,zadr.Radačića.Onje,naime, kontaktirao izravnoVeterinarski fakultetdamudajulistustudenatakojisuimalinajboljiprosjekocijena,takodajedobiomojkontaktinazvaomedavidi jesam li zainteresirana da radimpod njegovimmentorstvom. Na kraju sam to odlučila odbiti jermojsuprugnijemogaodobitiposao,aistiglisunampapiri za Kanadu. Bez obzira na sve, te se ponudeuvijekradoprisjećamjerjebilaisključivovezanazamojradiocjenetijekomstudija.

Zašto ste izabrali Kanadu kao daleku destinaciju za traženje posla u struci?

Izabrali smo Kanadu jer moja tetka (očeva se-stra)sobitelji živiuTorontu.Nakonštosmodobilipapire,otišlismoujesen1996.godine.

Kakva su Vam bila prva iskustva u novoj, nepoznatoj zemlji?

Prvihnekolikodanasvemisečinilokaosan.Sveje jakoprostrano ivelikouodnosunaEU. Torontopokriva jakovelikupovršinu jer je uglavnom izgra-đenodprivatnih kuća, nemamnogonebodera kaoueuropskimgradovima.Svemisetočini jakodav-notakodavišeninepamtimmnogo.Sveusvemu,mislim da je nama bilomnogo lakše nego drugimimigrantimajersmotuipakimaliljudekojesmopo-znavali,kojisunasjakolijepoprimiliiskojimasmoproveliprvihnekolikomjesecinakondolaska.

Jeste li odmah tražili posao u struci ili ste najprije usavršavali jezik?

Čimsmostigli,odmahsmokrenuliuškoluzaen-gleskijersamjaučilanjemačkiuHrvatskoj,pasmojednovrijememoraliusavršavatijezik.Neznamka-kvajesituacijauKanadisada,aliutojevrijemesvebilojakodobroorganiziranotakodasmoseupisaliuESLprogram(English as a second language).Učilismo engleski oko trimjeseca, nakon čega smo seprebaciliuCo-opprogramgdjesunasučilikakona-pisatiživotopisikakopočetitražitiposao.PrekotogsmoprogramavolontiraliuveterinarskimklinikamauTorontu.Istotako,nakonštosmostigliiprevelinaengleskisvedokumentevezanezaveterinu,mora-lismoihposlatinaprovjeruvjerodostojnostidasevidipriznajulinamdiplome.Tunijebiloproblema,alidabismomogliraditiuKanadikaoveterinari,moralismoimatilicenciju.Jasamsetadainteresiralakako

da upišemmagisterij jermi je bilo važno da imamdodatnoobrazovanjeuKanadi,daposlijelakšepro-nađemposao.

Kolika je cijena poslijediplomskog studija u Kanadi i tko Vam ga je financirao?

Ovdjeimajurazličitevrsteposlijediplomskihstu-dija. Tražila sam da uđem u program gdjementorimaprojektkojimosiguravanovcezaplaćustudentudokradinatomprojektu.Uto jevrijemeškolarinazasvakisemestarbilaoko2.000CANzadržavljaneKanadeizalandedimmigrants.Jednaškolskagodinazaposlijediplomski studij ima tri semestra takodajepogodinikoštalo6.000CANplustroškoviživota.Sobziromnatodasamimala jakodobreocjene izHrvatske,graduate student co-ordinatornaZavoduza patobiologiju odmah je predložio da tražim sti-pendijezasvojmagisterij.Uzpomoćdobrihprepo-rukamojementoriceiocjenaizZagrebadobilasamAgricultural and Agrifood Scolarshipnadvijegodine,Zavodmi je platio školarinu i za prvu godinu, i jossamdobila5.000CANodmentoricejerjeznaladamojsuprugneradiidaučizalicenciju.Svezajednotouopćenije bilomnogonovca, ali smonasdvojeuspjeli preživjeti dvije godine dok sam ja završilamagisterij i suprugpoložiopismenidio za licenciju.Doksamradilamagisterij,kojijeovdjefull time job,mojamentorica i članovi komisije tražili su da upi-šemdoktorattakodačimsammagistrirala,odmahsamupisaladoktorat.Godinudanabilasamnapro-jektumojementorice iopetapliciralazastipendije,tesamnajprijedobilastipendijuOntario Veterinary CollegespaondastipendijuCanadian Institute of He-alth Research(CIHR)Postdoctoral Fellowship.CIHRjejakoprestižnastipendijaidostajujeteškodobiti,alimojeocjenetijekommagisterija,dobrepreporukementora i nekoliko objavljenih znanstvenih članakatosuuspjelipostići.

Koji ste poslijediplomski studij odabrali i zašto?

Imala sammogućnost da upišemmagisterij naDepartment of Population medicine i Department of Pathobiology.IzabralasamDepartment of Pathobi-ology,itomikrobiologiju.Uvijeksamvoljelamikro-biologijutakodasampočelaraditinakarakterizacijiActinobacillussuis,bakterijikojauzrokujebolestkodsvinjaikatkadmozesličitivrbancu.Tojebilavelikapromjenazamenejersamušlaupotpunonovopo-dručjemolekularne biologije o kojemu nisam ništaznala.Osimštosamradilanabakterijikojauzrokujebolestusvinja,cijelimojposlijediplosmkistudijnijeimaoništavezanouzveterinarskumedicinu.

44

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Možete li mi nešto reći o Sveučilištu u Gua-elphu i Veterinarskom fakultetu koji je nje-gov sastavni dio?

SveučilišteuGuelphujednojeodnajpozna-tijihuKanadi.Nudimnogorazličitihprograma,aposebnosucijenjeniveterinarski ipoljopri-vrednifakultet.Sveukupnoimaoko20tisućastudenataiotprilike10tisućazaposlenih.

Koliko veterinarskih fakulteta ima u Kana-di i koliko je cijenjen Veterinarski fakultet u Guelphu?

UKanadi ima pet veterinarskih fakulte-ta, jedan je uQuebecu i pokriva francuskogovornopodručje,dokostalačetiripokriva-juengleskogovornopodručje.SvezajednoKanada iSAD imaju35veterinarskihškolaiOntarioVeterinaryCollegejenajboljiuKanaditejenatrećemmjestuuSjevernojAmerici,izaUniversityofCaliforniaSchoolofVeterinaryMedicineiCornellUniversityCollegeofVeterinaryMedicine.

Radite u referentnom laboratoriju koji je u sastavu Sveučilišta u Guelphu? Koje poslove radi Vaš labo-ratorij, koliko sredstava osigurate svojim radom, a koliko financira država?

Animal Health Laboratory (AHL) nudi kom-pletnu analizu za različite bolesti domaćih, divljih iegzotičnih životinja. Mi radimo pretrage iz kliničkepatologije, virologije i imunologije, histopatologije,bakteriologijeimikologije,molekularnebiologije,mi-koplazmologije,parazitologije,toksikologijeipatoa-natomskipregled.AHLdjelomičnofinanciraOntario Ministry of Agriculture and Rural Affairs(OMAFRA),značinarazini jepokrajine,anedržave.SobziromnatodaOMAFRAsubvencioniranašeplaće,miosi-guravamopovoljnijecijenepretragazaživotinjekojesekoristezahranuiproizvodnjukrzna.OMAFRAimapristupnašimrezultatimatakodamogupratitikre-tanjebolestiuOntariju.Zasvedodatneinformacijemožeteseinformiratiinamrežnojstranicilaborato-rija:https://www.uoguelph.ca/ahl

Koje pretrage provodite?

Ja vodim odjel za bakteriologiju i mikologiju. Uokvirutogaradisekliničkamikrobiologija,mastitis,mikologija itestiranjeperadinasalmonelu.MismojedinilaboratorijuKanadikojiradibakteriološkukul-turuzasalmonelupremapropisimaEU,takodasviuzorcizaproizvodekojeseizvozeizKanadeiuvozeu EUdolaze kod nas na testiranje. Radimo imole-

kularnudijagnostikuzaodređenebolesti,naprimjerLawsoniaandBrachyspiradetection.

Otkud Vam dolaze uzorci za pretragu, odnosno za koliko ste veliko područje nadležni?

NajvećidiouzorakazapretragudolaziizOntarijapreko veterinarskih klinika. No, kako nas smatrajureferentnimlaboratorijemzaveterinuuKanadi,do-bivamoiuzorkeizdrugihprovincija,posebnoštosetičeanalizeuzorakaza izvoz.Surađujemo isCana-dian Wildlife Health Cooperative takodadobivamouzorkeoddivljihživotinjaizcijeleKanade.

Koliko u Vašem području ima mliječnih krava, junadi, svinja, pasa, mačaka?

Ontarioimajakuperadarskuisvinjskuproizvod-nju.No,točnepodatkeznamsamozabrojkrava.U2016.uOntarijujebilooko317000mliječnihkravaiakosebroj farmismanjuje. Kućni ljubimci istosunamznatandioposlajerseoniovdjesmatrajudije-lomobiteljiimnogosetrošinanjihovubriguinjegu.

Kolika je cijena izrade jednog antibiograma ili neke druge pretrage?

Kaoštosamvećspomenula,cijenesurazličite,ovisnoovrstiživotinje.Naprimer,zaregularnubak-teriološkukulturuzamaleživotinjecijenaje52CAN.Utojeuključenacijenaantibiograma.

Tko određuje cijene Vaših pretraga?

Mi sami određujemo cijene pretraga u skladu sinflacijom,drugimlaboratorijimauKanadiisnekim

dr. sc. Đurđa Slavić u laboratoriju

VETERINARI U DIJASPORI

45

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

od laboratorijauSAD-u.Danas je jako lakoposlatiuzorkenapretragubilogdje,sdostavomprekonoći,takodamoramobitikompetitivni.Kaoštosamspo-menula,našesucijenepovoljnijezapretrageuživo-tinjanamijenjenihzaprehranuikrzno,alisamoakosuizOntarija.

Koliki je udio poslova koje odrađujete vezano za dija-gnostičke pretrage koje je propisala država, a koliki je postotak poslova koje uslužno odrađujete za ve-terinarsku struku s terena?

Država ovdje ne propisuje nikakve dijagnostič-ke pretrage, ali ako se sumnja na bilo koju stranubolest, nas laboratorij radi prvi stupanj dijagnoti-ke I onda se uzorci saljuCanadian Food Inspection Agency (CFIA)kojipotvrdujurezultate. Najvećidionašegposlajezaveterinarskustrukunaterenuizarazličiteizvozneprogrammekojiseradenazahtjevuvoznikaizrazličitihzemalja.

Jeste li u kontaktu s hrvatskim iseljeništvom, odnosno kako je organizirana hrvatska zajednica u Torontu?

U kontaktu smo s nekoliko obitelji koje su istodošleizHrvatske,alinemamonekedrugekontakteshrvatskomzajednicomuTorontu.

Imate 14-godišnjeg sina. Kako funkcionira smještaj djece u jaslice i vrtiće?

Jakojeteškodobitimjestoujaslicama,posebnouvećimgradovima,takodasemorateupisatinali-stučekanjaiprijenegolisedjecarode.Štosustarija,tojelakše,jersčetirigodinevećkrećuuškolupaseondatroškovismanjuju.

Kako je organizirano i koliko se plaća školovanje?

Iovdjeimamoosamgodinaosnovneškoleičetirigodinesrednješkole.Tojebesplatno.Sveštodolaziposlijetogaplaćase.Usrednjojškolipostojetrira-zličitaprograma,jedanjezadjecuspoteškoćamaurazvoju, jedan je zadjecukojasuzainteresiranazaobrtničkezanateijedanzadjecukojaplanirajuićinavišuškoluifakultet.Ovdjeseljudiškolujucijeliživoti imajumogućnostdaupišubilo što, bezobziranagodine,nemaograničenjaštosetičeobrazovanja.

Zahvaljujem Vam na razgovoru i želim Vam još mno-go uspjeha u Vašem cijenjenom radu.

Autor fotografija: April Nejedly

Razgovarao: dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.

SVIM POŠTOVANIM UMIROVLJENIM ČLANOVIMA

HRVATSKE VETERINARSKE KOMORE

Poštovani!

PodsjećamVasdastekaoumirovljeničlanoviHrvatskeveterinarskekomore(udaljnjemtekstuHVK)ob-vezniplaćatičlanarinuHVKkojaiznosi45,00kngodišnje.KaočlanoviHVK,nasvojukućnuadresubesplatnoprimatečasopis“Hrvatskiveterinarskivjesnik”(udaljnjemtekstuHVV).Svikojinepodmiresvasvojadugovanjazačlanarinu(zaključnosčlanarinomza2017.godinu)do31.siječnja2018.godinenećevišebesplatnoprimatičasopisHVV.Vašagodišnjačlanarinaod45,00kn,kadasepodijelinačetiričasopisakojaprimitegodišnje,podmirujetro-

šakodsamo11,25knpočasopisu.UtroškovimaizdavanjačasopisaHVV-asamopoštarinazaslanječasopisaiznosi6,20knpočasopisuteVašačlanarinanepodmirujeniukupnetroškoveizdavanjaHVV-a,negosetroškovisubvencioniraju izčlanarinaostalihčlanovaHVK.Zbogsveganavedenog,smatramoda jeuplatasimboličnečlanarineHVK-i(3,75knmjesečno)VašdoprinosnjezinudaljnjemradutesvakoneplaćanječlanarineHVKznačitćedavišeneželiteprimatičasopisHVV.ZasvedodatneinformacijevezanezaVašedugovanjeiuplatučlanarinemolimoVasdakontaktirateračunovodstvoHVK(gđa.LucijaJosipović)[email protected]čnoVaspozdravljam.

Glavni urednik HVV-a dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.

OBAVIJEST UMIROVLJENIM ČLANOVIMA HVK

VETERINARI U DIJASPORI

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

46

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Dana21. studenoga2017.uorgani-zaciji Dechre (Genera d.d.) u ZOOhoteluuOsijekuodržanojestručnopredavanje za doktore veterinar-

skemedicinespodručjaSlavonije.Predava-njima jeprisustvovalooko 110kolegavete-rinara. Uime Dechre prisutne je pozdravilaSanjaLazić,dr.med.vet.,Productmanager–FAPtezahvalilakolegamanadolaskuido-sadašnjojsuradnji.Nakonpozdravnoggovo-ra predstavila je Cyclospray, novi proizvodnatržištuRHizpaleteDechre.Stručnopredavanje„Mastitisi:bolestslu-

čaj ilitrajniproblem“održaojeizv.prof.dr.sc.NinoMaćešić,dr.med.vet.sVeterinar-skogafakultetaSveučilištauZagrebu,Klini-ka za porodništvo i reprodukciju. Predavačseosvrnuonanajnovijespoznajeoprevencijiiliječenjumastitisatejenanekolikoprimjeraizpraksekolegamapokušaopribližitiproble-matikumastitisa.Nakonpredavanjadruženjesenastavilo

uz ručak u istoimenom hotelu, na kojemusu kolege izmjenjivali svoja iskustva i pro-bleme.

Dechra će i daljepratiti trendove naeuropskom i svjet-skom tržištu te širitipaletuproizvodakakobiudovoljilakvaliteti ipotrebama svojih ku-paca.

Sanja Lazić, dr. med. vet.Product manager – FAP,

Dechra

Mastitisi: bolest slučaj ili trajni problem?u organizaciji Dechre (Genera d.d.)

Osijek, 21. studenoga 2017.

Martina Vidović, dr. med. vet. , Sanja Lazić, dr. med. vet. , izv. prof. dr. sc. Nino Maćešić i Lorena Klarić, dr. med. vet.

izv. prof. dr. sc. Nino Maćešić, dr. med. vet.

Sudionici skupa

ZNANSTVENI I STRUČ NI SKUPOVI

47

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Oxuvar oglas A4.indd 1 16.10.2017. 13:01:52

48

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Veterinarski seminar male prakseu organizaciji DDL ZAGREB d.o.o., BOEHRINGER

INGELHEIM, HILL’S i VETOQUINOLZagreb, 25. studenoga 2017.

Jubilarni 10. veterinarski seminar male prakseu organizaciji tvrtke DDL ZAGREB d.o.o., podpokroviteljstvom tvrtki Boehringer Ingelheim,Hill’s Pet Nutrition i Vetoquinol, održan je 25.

studenoga2017.uZagrebuuhoteluSheraton.Preda-vačisuobradiliraznapodručja–temesubileizpod-ručjakardiologije,dermatologijeigastroenterologije.Seminarjepredavanjemomitralnojendokardiozi

otvoriodoc.dr.sc.MarinTorti,dr.med.vet.,Cand.ACVIM(Cardiology)sVeterinarskogafakultetauZa-grebu, Klinika za unutarnje bolesti. Predstavljen jei novi diuretik u veterinarskojmedicini, torasemid.Drugi blok predavanja održao je HeinMeyer, DVM,PhD,Dipl.ECVIM,aobrađenetemebilesukroničneenteropatijeupasainovipristupidijagnosticiitera-pijitesupredstavljeneinovespoznajeoalergijskimbolestimakožekrozprizmukliničkognutricionizma.PosljednjiblokpredavanjaotvoriojeProf.Dr.Ke-

remUralkojijeobradiopatologijupreosjetljivostiupasaimačakatealternativneinovemetodeliječenjauveterinarskojdermatologiji.Seminar je zaključen kratkim pregledom novo-

sti u programu antiparazitika te je predstavljena idomaća kratka studija učinkovitosti afoksolanera(Nexgard)uterapijidemodikozeupasa.Ovomprili-

komzahvaljujemtimukolegemr.sc.ŽarkaBenčića,dr.med.vet.Predavanjasemogupreuzetinastrani-camawww.ddlzagreb.hr.Skupu jeprisustvovalovišeod300doktorave-

terinarskemedicine,veterinarskihtehničaraistude-nataizcijeleHrvatsketeovomprilikomuimeorgani-zatorazahvaljujemsvimakojisuseodazvalipozivuisvojimdolaskomuveličaliovajdogađaj.

Željko Brkić, dr. med. vet.DDL ZAGREB d.o.o.

Donacija hrane #udomljavanjejefora

Predavanje mitralna endokardioza, Doc. dr. sc. Marin Torti, DVM, Cand. ACVIM (Cardiology)

ZNANSTVENI I STRUČ NI SKUPOVI

49

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

樀攀

猀琀愀戀

椀氀渀愀

猀甀猀

瀀攀渀稀

椀樀愀 挀

攀昀欀瘀

椀渀漀洀

愀 稀愀

椀渀樀

攀欀挀椀樀甀

欀漀樀

愀 漀洀

漀最甀܁

愀瘀愀

樀攀搀渀

漀猀琀愀

瘀渀甀

瀀愀爀攀

渀琀攀爀

愀氀渀甀

瀀爀椀洀樀攀

渀甀⸀

吀愀欀

漀ᄁ攀爀

Ⰰ 甀搀

爀甀縁甀

樀攀 瘀

爀氀漀

甀ഁ椀渀欀漀

瘀椀琀漀

搀樀攀

氀漀瘀愀

渀樀攀

猀愀 欀

爀愀琀欀

漀洀 欀

愀爀攀渀

挀椀樀漀

洀 稀

愀洀攀猀

漀 椀 洀氀椀樀

攀欀漀Ⰰ

愁琀漀

ഁ椀渀椀 愀

渀琀椀戀

椀漀琀椀欀漀

洀 椀稀戀

漀爀愀

欀愀搀愀

⼀最搀樀

攀 瀀爀

瘀愀 氀椀渀椀樀愀

漀戀爀

愀渀攀

渀攀甀瀀

愀氀椀⸀

䨀愀ഁ攀

搀樀攀

氀漀瘀愀

渀樀攀

瀀爀漀琀

椀瘀 匀

⸀ 愀甀

爀攀甀猀

Ⰰ 匀琀

爀攀瀀琀

漀挀漀挀

挀甀猀

猀瀀瀀Ⰰ

䔀⸀ 挀

漀氀椀Ⰰ 匀

愀氀洀漀渀

攀氀氀愀Ⰰ 倀愀

猀琀攀甀

爀攀氀氀愀

Ⰰ 䬀氀

攀戀猀椀攀氀氀愀 瀀

渀攀甀洀

漀渀椀愀攀⸀

䴀攀猀

漀 椀 樀攀

猀琀椀瘀攀

椀稀渀甀

琀爀椀挀攀

㔀 搀愀

渀愀

䴀氀椀樀

攀欀漀

㈀㐀 猀

愀琀愀

䴀攀猀

漀 椀 樀攀

猀琀椀瘀攀

椀稀渀甀

琀爀椀挀攀

㌀ 搀愀

渀愀

娀䄀䐀䤀嘀

䰀䨀唀䨀唀

吀伀倀䤀

嘀伀匀吀

䨀䔀䐀一伀匀吀

䄀嘀一

伀刀䔀

匀唀匀倀

䔀一䐀䤀刀

䄀一䨀䔀

态琀攀搀

椀 瘀爀

椀樀攀洀攀

椀 爀愀

搀瘀攀

琀攀爀椀渀愀

爀愀

倀爀攀挀

椀稀渀漀

搀漀稀

椀爀愀渀

樀攀

䬀爀愀琀

欀愀 欀

愀爀攀渀

挀椀樀愀

Ⰰ 戀爀

稀愀 椀

樀攀搀渀

漀猀琀愀

瘀渀愀

瀀爀椀洀

樀攀渀愀

倀爀椀樀攀

洀甀܁

欀愀渀樀

一愀欀

漀渀

  猀攀

欀甀渀搀

椀 洀甀܁

欀愀渀樀

娀愀栀瘀

愀氀樀甀

樀甀椀܁ 瘀

爀氀漀

欀瘀愀氀椀琀攀琀

渀漀樀

最愀氀攀渀猀

欀漀樀 昀漀

爀洀甀氀椀 琀愀

氀漀最

猀攀樀攀

搀渀漀猀

琀愀瘀渀

漀 爀攀

猀甀猀瀀

攀渀搀椀爀愀

渀愀欀

漀渀欀爀

愀琀欀漀

最 洀甀܁

欀愀渀樀

愀⸀

娀戀漀最

漀瘀愀

欀瘀攀

昀漀爀洀

甀氀攀

甀 猀攀

搀椀洀攀渀

琀甀猀攀

渀攀

猀琀瘀愀

爀愀樀甀

洀攀ᄁ

甀猀漀戀

渀漀 瀀

漀瘀攀稀

愀渀攀

ഁ攀猀琀

椀挀攀

欀漀樀攀

漀渀攀

洀漀最

甀܁愀瘀

愀樀甀

ഁ攀猀琀

椀挀攀

欀漀樀攀

漀渀攀

洀漀最

甀܁愀瘀

愀樀甀

爀攀猀甀

猀瀀攀渀

搀椀爀愀

渀樀攀⸀

䔀瀀椀搀攀爀

洀椀琀椀猀 甀

稀爀漀欀

漀瘀愀渀

猀 匀

⸀ 栀礀

椀挀甀猀

㈀ 洀䰀⼀

㈀㔀 欀

最 琀⸀

洀⸀⼀

䤀䴀⼀㔀

搀愀渀

䄀爀琀

爀椀琀椀猀

䴀愀猀

琀椀琀椀猀ⴀ

䴀攀琀

爀椀琀椀猀ⴀ

䄀最愀

氀愀欀挀

椀樀愀⠀ 䴀

䴀䄀 猀

椀渀搀爀

漀洀 ⤀

㈀ 洀䰀⼀

㈀㔀 欀

最 琀⸀

洀⸀⼀

䤀䴀⼀

㈀ 搀愀

渀愀

䔀⸀ 挀

漀氀椀 猀攀

瀀琀椀欀攀洀

椀樀愀㐀

洀䰀⼀

㔀  欀

最 琀⸀

洀⸀⼀

䤀䴀⼀

㌀ⴀ㔀

搀愀渀愀

匀瘀椀渀樀攀

吀攀氀愀搀

䄀欀甀

琀渀椀 洀愀猀

琀椀琀椀猀

甀稀爀漀

欀漀瘀愀

渀猀

䔀⸀ 挀

漀氀椀

㈀ 洀䰀⼀

㔀  欀

最 琀⸀

洀⸀⼀

䤀䴀⼀

㈀ 搀愀

渀愀

䐀椀最椀琀愀氀渀椀 搀

攀爀洀愀琀

椀琀椀猀Ⰰ 稀愀

爀愀稀渀

愀戀甀

氀戀愀爀

渀愀 渀

攀欀爀漀

稀愀 椀 愀

欀甀琀渀

愀椀渀琀攀

爀搀椀最椀琀愀氀渀愀

渀攀欀

爀漀戀愀

挀椀氀漀稀愀

㈀ 洀䰀⼀

㔀  欀

最 琀⸀

洀⸀⼀

䤀䴀⼀

㌀ⴀ㔀

搀愀渀愀

䈀漀氀攀猀琀

椀 搀椀愁渀

漀最 猀

甀猀琀愀

瘀愀

䈀漀氀攀猀琀

椀 搀椀愁渀

漀最 猀

甀猀琀愀

瘀愀㈀

洀䰀⼀

㈀㔀 欀

最 琀⸀

洀⸀⼀

䤀䴀⼀

㌀ 搀愀

渀愀

倀爀愀猀

愀搀一椀縁椀 洀漀爀

琀愀氀椀琀

攀琀 欀

漀搀洀攀渀

椀渀最椀琀椀猀愀

甀稀爀

漀欀漀瘀

愀渀漀最

猀匀⸀

猀椀甀猀

嘀攀愀܁

猀琀漀

瀀愀 椀稀氀椀樀攀

ഁ攀渀樀

愀 漀搀

䌀攀昀

琀椀漀昀

甀爀愀

欀漀搀

搀椀愁渀

椀栀 戀

漀氀攀猀

琀椀 猀

瘀椀渀樀

倀漀樀愀ഁ愀

渀愀 猀

瀀漀猀漀

戀渀漀猀

琀 瀀爀

漀搀椀爀愀渀

樀愀 甀

猀琀愀

渀椀挀甀

⸀嘀攀

愀܁ 漀

琀瀀漀爀

渀漀猀琀

瀀爀攀

洀愀

戀攀琀愀

ⴀ氀愀欀

琀愀洀愀稀

愀洀愀⸀

娀渀愀琀

渀漀 猀

琀愀戀椀

氀渀椀樀愀

最爀甀

瀀愀 戀

攀琀愀ⴀ

氀愀欀琀

愀洀愀⸀

䬀䄀刀䔀

一䌀䤀

䨀䄀

䤀一䐀䤀䬀

䄀䌀䤀

䨀䔀䤀

䐀伀娀䔀

䜀漀瘀攀

搀愀

䌀攀昀欀

椀渀漀洀

䌀攀昀欀

椀渀漀洀

樀攀

爀愀稀瘀

椀樀攀渀

椀猀欀氀樀甀ഁ椀瘀漀

稀愀

瀀爀椀洀

樀攀渀甀

甀 瘀

攀琀攀爀

椀渀椀 椀 椀洀

愀 渀攀

欀攀 瀀

爀攀搀渀

漀猀琀椀 甀

漀搀渀

漀猀甀

渀愀

琀爀攀܁

甀 最攀

渀攀爀愀

挀椀樀甀

挀攀昀

愀氀漀猀

瀀漀爀椀渀愀

⠀䌀攀

昀琀椀漀昀甀

爀Ⰰ 䌀

攀昀漀瀀

攀爀愀稀

漀渀⤀⸀

伀琀漀

瀀椀渀愀

稀愀

椀渀樀攀

欀挀椀樀甀

稀愀

最漀瘀攀

搀愀 椀 猀

瘀椀渀樀

攀Ⰰ䌀攀

昀欀椀渀漀洀

樀攀

㐀⸀

最攀渀攀

爀愀挀椀樀愀

挀攀

昀愀氀漀猀瀀

漀爀椀渀愀

猀愀 戀

愀欀琀攀

爀椀挀椀搀渀

椀洀 搀

樀攀氀漀瘀愀

渀樀攀洀

瀀爀漀琀

椀瘀

䜀爀愀

洀 ⴀ

瀀漀稀

椀琀椀瘀渀椀栀

椀䜀爀

愀洀 ⴀ

渀攀最

愀琀椀瘀渀椀栀

戀愀欀琀

攀爀椀樀愀

⸀⠀ 愀渀

琀椀戀椀

漀琀椀欀 愁

椀爀漀欀

漀最 猀

瀀攀欀琀

爀愀 ⤀

50

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Sažetak

UradujeistraživanaučestalostpojedinihpatološkihpromjenaiuzrokauginućauživotinjaizzoološkihvrtovanapodručjuRepublikeHrvatske,čijesulešinedostavljenenapatološkudijagnostikunaZa-vodzaveterinarskupatologijuVeterinarskogfakultetauZagrebu,urazdobljuod1.siječnja2009.do31.prosinca2014.godine.Odukupno247obrađenihživotinja,243suizZoološkogvrtagrada

Zagreba,a4izZoološkogvrtagradaOsijeka.Najvišejebilosisavaca(127),zatimptica(60),gmazova(57),tenaposljetkuvodozemaca(3).Ugmazovaisisavacajekaonajučestalijiuzrokuginućautvrđenainfekcija,arjeđetraumaidegenerativnebolesti,dokjeupticanajučestalijiuzrokuginućabilatrauma,azatiminfekcijatedegenerativnepromjene.Ukupnirezultati istraživanjapokazujudaseuzrociuginućaživotinjauZoološ-komvrtugradaZagrebanerazlikujuznačajnooduzrokauginućanavedenihuliteraturitedaprevladavajuinfektivnebolesti,dokjeudiotraumaiparazitskihinvazijamanjiuodnosunarezultateprezentiraneunamadostupnimliteraturnimnavodima.Rezultatiistraživanjapokazujuopravdanostpatološkihpretragaradiboljekontrolebolestiteupravljanjaživotinjama,aliiuprevencijiširenjazoonoza.

Ključne riječi: uzrokuginuća,zoološkivrt,patologija,infekcija,trauma

AbstractThisstudyinvestigatestheincidenceofsomepathologicalchangesandthecausesofdeathsofzooani-

malsintheRepublicofCroatia,whosecarcassesweresubmittedforpathologicalanalysistotheDepar-tmentofVeterinaryPathologyattheFacultyofVeterinaryMedicineinZagreb,intheperiodfrom1.1.2009to31.12.2014.Outofthetotalof247processedanimals,243werefromtheZagrebZoo,andonly4werefromtheOsijekZoo.Themost frequentlysubmittedanimalsweremammals (127),birds (60), reptiles(57),and,lessfrequently,amphibians(3).Inthereptilesandthemammals,themostcommoncauseofde-athwasinfection,andtraumasanddegenerativediseaseswerealsoamongthemoreprevalentcauses.Inthebirds,themostfrequentcauseofdeathwastrauma,followedbyinfectionanddegenerativechanges.TheoverallresultsofourresearchshowthatthecausesofthedeathsofanimalsinZagrebZooarenotsignificantlydifferentfromthecausesofdeathsmentionedintheliterature,andthatinfectiousdiseasesprevail,whiletheproportionoftraumasandparasiticinvasionsislowerthantheresultspresentedinthe

Pregled uzroka uginuća životinja iz zooloških vrtova u Republici Hrvatskoj

Review of the causes of deaths of animals from Zoos in the Republic of Croatia

Hohšteter, M.*, A. Gudan Kurilj, B. Artuković, I.-C. Šoštarić-Zuckermann, L. Medven Zagradišnik, A. Beck, S. Trnski, I. Bata, D. Skok, Ž. Grabarević

dr. sc. Marko HOHŠTETER, dr. med. vet., docent, dr. sc. Andrea GUDAN KURILJ, dr. med. vet, DECVP, izvanredna profesorica, dr. sc. Branka ARTUKOVIĆ, dr. med. vet., redovita profesorica, dr. sc. Ivan-CONRADO ŠOŠTARIĆ-ZUCKERMANN, dr. med. vet., docent, Lidija MEDVEN ZAGRADIŠNIK, dr. med. vet., asistentica, dr. sc. Ana BECK, dr. med. vet., izvanredna profesorica, dr. sc. Željko GRABAREVIĆ, dr. med. vet., redoviti profesor u trajnom zvanju, Zavod za veterinarsku patologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Sara TRNSKI, dr. med. vet., Koprivnica; Ingeborg BATA, dr. med. vet., Zoološki vrt Grada Zagreba, Damir SKOK, dr. med. vet., Zoološki vrt Grada Zagreba; e-mail: [email protected]

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

51

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

UvodZoološkisuvrtovimjestanakojimanarelativno

malompodručjuživivelikbrojživotinjskihvrstakojeuprirodivećinomnisuubliskomkontaktutekoječe-stonisuprilagođeneklimatskompodnebljuukojisuunesene. Istraživanje patologije zooloških životinjavažna jemetoda zbogkomparacijepatološkihpro-mjena i pojavnosti bolesti uodnosunaslobodnoži-vućeživotinje,auposljednje jevrijeme istraživanjebolestiiuzrokauginućauzoološkihživotinjasvevaž-nijesobziromnaizraženeklimatskepromjeneišire-njebolesti,kojesuprijebileograničenenapojedinezemljopisne regije, i na druga područja, pri čemuzoološkeživotinjemogubitidobar indikatorširenjaimodelzatestiranjemetodaprevencijeiterapijeta-kvihbolesti.Uovomsuseraduželjeliutvrditiuzrociuginućai

patološkepromjenekodživotinjaizzoološkihvrtovauRepubliciHrvatskoj.Usporedbomdobivenihpoda-takasliteraturnimpodacimaozoološkimživotinja-mateslobodnoživućimanastojaloseutvrditiutječeli i u zoološkim vrtovima u Hrvatskoj zatočeništvonapojavnostpojedinihbolestiirazlikujelisenjihovaučestalostuodnosunadrugaistraživanja.Dobivenićepodacipomoćiboljempregledupatologijepojedi-nih životinjskih vrsta te samim timepomoći struč-nomosobljuuboljojkontroli,prevenciji ieventual-nojterapijibolestibudućida jepoznatodaživotinjedržane u zatočeništvu razvijaju bolesti i patološkepromjene koje se često razlikuju od onih koje živeslobodno.Također,sobziromnatodaseradioživo-tinjamakojesuubliskomkontaktusljudima(struč-noosobljeiposjetitelji),zoološkeživotinjemogubitiznatanizvorzoonotskihzaraznihbolesti,paboljepo-znavanjenjihovepatologijemožebitivažnoiusklopuzaštitezdravljaljudi,tj.javnogzdravstva.Pregledomnamadostupneznanstveneliterature

uvidjelismodaimavrlomalibrojsustavnihistraži-vanjaoukupnommortalitetuiuzrocimauginućakodcjelokupne populacije životinja u zoološkim vrtovi-ma.Takosu1985.godineobjavljenatri istraživanjaautoraKaneeneisur.ouzrocimauginućasisavaca,ptica, gmazova i vodozemaca iz Zoološkog vrta uDetroitu(SAD)urazdobljuod1973.do1983.godine.Rezultatiistraživanjauzrokauginućasisavacapo-

kazujuda suparazitski agensi, od kojih sunajčešći

nematodi,uzrokovalimorbiditetu60,2%,mikrobniagensiu20,8%,auzrokuginućasenijemogaoodre-ditiu21,5%životinja(Kaneeneisur.,1985.a;Grailleisur.,2015.).Takođersučesteinvazijeektoparaziti-maiprotozoarnimparazitima,odkojihsuvrločestetoksoplazme i neospore (Sós i sur., 2012.). Virusise rjeđedokazuju kaouzročnici uginuća što je vje-rojatnoposljedicaisekundarnihbakterijskihinfekcijateteže izolacije(Gagnonisur.,2011.).Degenerativ-nesebolestikodzoološkihživotinjapojavljujučešćenegouslobodnoživućihšto jevjerojatnoposljedicaduljeg životnog vijeka životinja u zatočeništvu (Leei sur., 2012.; Brower i sur., 2014.). Isto tako, zbogveće se starosti kod zooloških životinja češće dija-gnosticiraju tumorske bolesti u odnosu na slobod-noživuće.Tumorisenajčešćepojavljujuumesožde-ra(42%),anajčešćisutumoriprobavnogsustava,hematolimfatičnogsustavatetumorikožeivanjskihorgana (Gentz i sur., 2009.; Cagnini i sur., 2012.;Hohšteter i sur., 2012.;Madsen i sur. 2017., Saun-dersisur.;2017.).Odsvihoblikabolestinajrjeđisuuzrokuginućaporemećajirazvoja,itodominantnounovorođenihživotinja,amogubitiiuzrokpobačajailimrtvorođenja(Langerisur.,2014.).Pticesuživotinjezakojepostojebrojnaistraživa-

nja,ameđunajčešćimsebolestimanavodetraume(15,4%dooko40%)teinfekcije(23,9%),degene-rativnebolesti,parazitoze,ali itrovanja,doksutu-morivrlorijetki(Rideoutisur.,2012.;Hanselmannisur.,2013.,Oldsisur.,2015.;Madsenisur.,2017.).Kodpticajevrlovisokudioneutvrđenihuzrokaugi-nuća (do 42,5%) što je najčešće posljedica viso-kog stupnja autolize (Kaneene i sur., 1985.b). Kodgmazovasutakođernajčešćiuzrokuginućainfekcije(36,6%)iparazitoze(12%),aslijedetraumeinu-tritivnideficititedegenerativnepromjene(Kaneeneisur.,1985.c;Mendykisur.,2013.,Baronisur.,2014,Madsenisur.,2017.).Vodozemcipripadajuunajmalobrojnije zoološke

životinje te su najmanje istraživani. Među njima sugladovanjeitraumabilinajčešćiuzrociuginućapre-maistraživanjuKaneeneisur.(1985.b),alisučestebakterijske,virusneigljivičneinfekcijeteparazitoze(DensmoreiGreen,2007;Madsenisur.,2017.).

literatureavailabletous.Theresultsofourstudyconfirmthatpathologicalanalysisenablesbetterdise-asecontrolandthepreventionofthespreadofzoonoticdiseases.

Key words: causeofdeath,zoo,pathology,infection,trauma

52

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

Materijali i metodeProvedenimsuistraživanjemanaliziranipatoana-

tomski, histopatološki i citološki nalazi te rezultatidodatnih laboratorijskih pretraga (mikrobiološka,parazitološka, imunohistokemijska) svih lešina do-stavljenih od zooloških vrtova iz Hrvatske na pre-tragu na Zavod za veterinarsku patologiju Veteri-narskogfakultetaSveučilištauZagrebuurazdoblju1.1.2009.–31.12.2014.).Dobivenisupodaciobrađenitejeobavljenadeskriptivnastatistikaiutvrđenipo-stotniudjelizasvakipojediniparametar,adobivenisurezultatiprikazaniuoblikutablica.

RezultatiU istraživanom je razdoblju postmortalno pre-

gledano247životinjaizzoološkihvrtovaspodručjaRepublikeHrvatske,odčega4životinjeizZoološkogvrtaOsijek i 243 životinje iz Zoološkog vrta gradaZagreba.Najviše je vrsta životinja pregledno iz ra-zredasisavaca(Mammalia,127životinja,51,42%),zatimptica (Aves,60životinja,24,29%),pagma-zova(Reptilia,57životinja,23,08%)tenaposljetkuvodozemaca(Amphibia,3životinje,1,21%).

Uzroci uginuća u vodozemaca

Izrazredavodozemacapregledanesu3životinje,sveizredabezrepki(žabe),odkojihjejednauginulaodseptikemije,drugaodamiloidoze,atrećaoden-teritisa(33,3%).

Uzroci uginuća u gmazova

Iz razreda gmazova pregledano je 57 životinja,odčega22(38,59%)guštera,21(36,84%)kor-njačai14(24,56%)zmija.Najčešćijeuzrokuginućakodgmazovabilaseptikemijas12slučajeva(21,05%), zatim u 6 slučajeva (10,53%) ascites, dege-neracijamiokarda s 4 slučaja (7,02%) te s po 3slučaja(5,26%)giht,pneumonijaiegg-peritonitis.U8slučajeva(14,04%)nijeutvrđenuzrokuginu-ćaprimarnozboguznapredovalihautolitičkihitru-ležnihpromjena,aostalisuseuzrocipojavljivaliupodvailipojedinačnimslučajevima(tablica1).Kodguštera su češće bile bakterijske infekcije, a kodzmijaparazitozeivirusneinfekcije,doksukornjačenajčešće ugibale zbog ascitesa, hipoproteinemije igladovanja. Mikroorganizmi koji su izolirani iz or-ganaobduciranihgmazova jesu Pseudomonas ae-ruginosa, Mycobacterium sp., tehemoragična Es-cherichia coli. Kodzmijasukaočestuzrokuginućautvrđeneparazitskeinfekcijeamebamateplućnimnematodima.

Uzroci uginuća u ptica

Izrazredapticaukupnojepregledano60životinja,odčega1bezgrebenka(trkačica)i59grebenki(leta-čice).Najčešći uzrok uginuća je kodptica u 14 slu-čajeva(23,33%)bilatrauma,as5slučajeva(8,33%)slijedidegeneracijamiokardatespo3slučaja(5%)septikemija,hipoproteinemija,gladovanje imio-karditis.U8slučajeva(13,33%)nijeutvrđenuzrokuginuća,primarnozbogjakeautolizeitruleži,doksuseostaliuzrocipojavljivaliupodvailipojedinačnimslučajevima(tablica2).MikrobiološkompretragomizorganapticaizoliranesubakterijeMycobacterium sp.iPasteurella sp.

Uzroci uginuća u sisavaca

Odživotinjaizrazredasisavacaukupnojepregle-dano127životinja,odčega9tobolčara,2kukcojeda,2 afrosoricida, 1 verirovka, 25 primata, 11 dvojezu-baca,11glodavaca,38zvijeri,3neparnoprstašai25parnoprstaša. Kao najučestaliji uzrok uginuća sisa-

Uzrok uginuća

% udio

Brojslučajeva

septikemija 21,05% 12

ascites 10,53% 6

degeneracijamiokarda 7,02% 4

giht 5,26% 3

pneumonija 5,26% 3

egg-peritonitis 5,26% 3

parazitoze 3,51% 2

inclusionbodydisease 3,51% 2

trauma 3,51% 2

cirkulacijskikolaps 3,51% 2

adenokarcinompluća 1,75% 1

prolapskloake 1,75% 1

ooforitis 1,75% 1

ugušenje 1,75% 1

nefrolitijaza 1,75% 1

enteritis 1,75% 1

hepatitis 1,75% 1

miokarditis 1,75% 1

gladovanje 1,75% 1

laringitis 1,75% 1

nijeutvrđeno-autolizaitruljenje

14,04% 8

UKUPNO 100% 57

Tablica 1. Uzroci uginuća u gmazova

53

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

vacazabilježenajepneumonijau16slučajeva(14,41%),aslijede juseptikemijas13slučajeva(11,71%),enteritiss 10slučajeva(9,01%),degeneracijamio-kardas9slučajeva(8,11%)itraumasa7slučajeva(6,31%).Hepatitisiulkusželucabilisuuzrokuginućaupo6slučajeva(5,41%),uremijaimiokarditisupo5 slučajeva (4,50%), a nefritis i akutna tubularnanefrozaupo4slučaja (3,6%).Spo3slučaja (2,7%) kaouzrokuginućautvrđeni su hepatična lipido-za,encefalitis,limfomiiedempluća.U2slučaja(1,8%) nije utvrđen uzrok uginuća, primarno zbog jakeautolize i truleži, dok su seostali uzroci pojavljivaliupodvailipojedinačnimslučajevima(tablica3).Re-zultatianalizebakteriološkepretragepokazujudasunajčešće izoliraniuzročniciseptikemijekodsisavacabiliCorynebacterium sp.iEscherichia coli,anajčešćiuzročnicipneumonijaPasteurela multocida i Klebsi-ella pneumoniae. Kao najčešći uzročnici enteritisaparazitološkomsupretragomustanovljenekokcidije.

Uzrok uginuća

% udio

Brojslučajeva

trauma 23,33% 14

degeneracijamiokarda 8,33% 5

septikemija 5% 3

hipoproteinemija 5% 3

gladovanje 5% 3

hepatitis 5% 3

miokarditis 3,33% 2

trovanje 3,33% 2

pneumonija 3,33% 2

egg-peritonitis 3,33% 2

ulkusželucaiiskrvarenje 3,33% 2

pernifolikulom 3,33% 2

utapanje 3,33% 2

giht 1,67% 1

insuficijencijasrčanihzalistaka

1,67% 1

obstrukcijakloake 1,67% 1

ksantom 1,67% 1

celomitis 1,67% 1

splenitis 1,67% 1

sindromdilatacijeprovetrikulusa

1,67% 1

nijeutvrđeno-autolizaitruljenje

13,33% 8

UKUPNO 100% 60

Uzrok uginuća

% udio

Brojslučajeva

pneumonija 14,41% 16

septikemija 11,71% 13

enteritis 9,01% 10

degeneracijamiokarda 8,11% 9

trauma 6,31% 7

hepatitis 5,41% 6

ulkusželuca 5,41% 6

uremija 4,5% 5

miokarditis 4,5% 5

nefritis 3,6% 4

akutnatubularnanefroza 3,6% 4

hepatičkalipidoza 2,7% 3

encefalitis 2,7% 3

limfom 2,7% 3

edempluća 2,7% 3

utapanje 1,80% 2

peritonitis 1,80% 2

hipoproteinemija 1,80% 2

feokromocitom 1,80% 2

nekrotičnicelomitis 1,80% 2

gladovanje 1,80% 2

sindromkržljavostimarmozeta

0,79% 1

općimetaboličkiporemećaj 0,79% 1

torzijaželuca 0,79% 1

amiloidoza 0,79% 1

hemolitičkaanemija 0,79% 1

volvuluscrijeva 0,79% 1

hemoragičnadijateza 0,79% 1

nekrotičnidermatitis 0,79% 1

lizosomnabolestnakupljanja 0,79% 1

autointoksikacija 0,79% 1

virusnapneumonija 0,79% 1

cirozajetre 0,79% 1

piotoraks 0,79% 1

karcinomapokrinihžlijezda 0,79% 1

hepatocelularnikarcinom 0,79% 1

PNST 0,79% 1

nijeutvrđeno-autolizaitruljenje

1,8% 2

UKUPNO 98,56% 111

Tablica 2. Uzroci uginuća u ptica Tablica 3. Uzroci uginuća u sisavaca

54

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

RaspravaDobivenirezultatipokazujudasunajčešćeobdu-

ciraneživotinjeizredasisavaca,(51,42%),otprilikejepodjednakbrojanaliziranihlešinaptica(24,29%)igmazova(23,08%),anajmanjijebrojvodozemaca(1,21%).Sobziromna todasamo4 lešinenisu izZoološkogvrtagradaZagreba,podacisuuspoređi-vani s popisomvrsta iz navedenog zoološkogvrta(ZoološkivrtgradaZagreba,2017.).Premapodaci-maZoološkogvrtagradaZagrebaunjemuima298životinjskihvrstakojeukupnobroje3558jedinki.Ot-prilike jepodjednakbrojvrstagmazova(79),ptica(74)isisavaca(72)te16vrstavodozemaca,35vr-staribai22vrstebeskralježnjaka.Najvećibrojjedin-ki,njihoko2000,pripadabeskralježnjacima(www.zivotinjskikutak.hr,2017.).Ovakvipodaciobrojuugi-nućadobiveninašim istraživanjemmalosu iznena-đujućisobziromnatoda je,premapopisuZoološ-kogvrtagradaZagreba,brojvrstasisavacamanjiodbrojagmazovaiptica,notojevjerojatnoposljedicavećeg broja pojedinih jedinki iz skupine sisavaca, amogućejeiposljedicarazličitogživotnogvijekaživo-tinjaupojedinihrazredima. Iakozanimljivi,dobivenirezultatiobrojuuginućaživotinjaizpojedinihrazredaodgovarajupodacimakojesuopisaliKaneeneisur.(1985.a,b,c).Kaouzrokuginućagmazovaustanovljenajesepti-

kemija(21,05%),kojazajednosostalimbakterijskimilivirusnimupalamačiniinfekcijuuzrokomuginućau38,57%gmazovašto jesličnoliteraturnimpodat-cima(Kaneeneisur.,1985.c;Mendykisur.,2013.).Uginuća većine kornjača zbog ascitesa, hipoprotei-nemije igladovanjaposljedicasutogaštojevećinaanaliziranihkornjačauZoološkivrtdošlaizzapljenezbogkrijumčarenja tijekomkojegasuživotinjenea-dekvatnodržane.Dobivenipodaciodegenerativnimivrlorijetkimtumorskimbolestimaugmazovasličnisurezltatimadrugihautora(Kaneeneisur.,1985.c;Baronisur.,2014.;Madsenisur.,2017.).Najčešći je uzrok uginuća ptica bila trauma, sli-

jede je infekcije, a autoliza i truljenje onemogućilisuutvrđivanjeuzrokauginućau13,33%slučajeva.Dobivenisepodacislažusliteraturnima,gdjejetra-umauzrokuginućaod15,4%do62,9%slučajevauginućaptica,aizliteraturejetakođervidljivodasekodpticazbogbrzogposmortalnograspadanjaleši-načestonemožeodreditiuzrokuginuća(Kaneeneisur.,1985.b;Hanselmannisur.,2013.).Zanimljivjepodatakdajetrovanjekaouzrokuginućapticautvr-đenousamo3,33%životinja,štojerjeđeuodnosunaliteraturnepodatkeipovoljanjepokazateljvezanuz držanje ptica u Zoološkom vrtu grada Zagreba(Kaneeneisur.,1985.c.).

Obducirani sisavci iz našega istraživanja najče-šćesuugibalizbogbakterijamaivirusimaizazvanihupala, što odgovara literaturnim podatcima, doksuparazitozerijetkeštojesuprotnopodacimaizli-terature gdje se parazitoze opisuju kao čest uzrokuginuća(Kaneeneisur.,1985.a;Gudanisur.,2008;Gentz i sur., 2009.; Gagnon i sur., 2011.; Burgdorfi sur., 2012.; Cagnini i sur., 2012.;Murakami i sur.,2012.; Sós i sur., 2012.; Brower i sur., 2014.; An-derson i sur., 2015.; Graille i sur., 2015.; He i sur.,2015.).Nizakudiouginućauzrokovanihneoplazijamaunašemseradupodudarasradovimadrugihautora(Kaneeneisur.,1985.a;Cagniniisur.,2012.;Madsenisur.,2017.),anizakudioneutvrđenihuzrokauginu-ćasuprotan je rezultatimaKaneene i sur. (1985.a),gdjeuzroksmrtinijeutvrđenkod21%sisavaca,štomožemotumačitivelikimbrojemživotinjaizZoološ-kogvrtagradaZagrebakojesenakonuginućado-stavljajunapatološkupretragu.S obzirom na samo tri obducirana vodozemca,

nijemogućedonijetirelevantnezaključkeonjihovimuzrocimauginuća.Zaključno je vidljivo da ukupni rezultati našeg

istraživanja pokazuju da se uzroci uginuća životinjau Zoološkomvrtu grada Zagreba ne razlikuju zna-čajnooduzrokauginućanavedenihuliteraturitedaprevladavaju infektivnebolesti, dok jeudio traumai parazitskih invazija manji u odnosu na rezultateprezentiraneunamadostupnimradovima.Dobivenirezultati, prema kojima je broj neutvrđenih uzrokauginućamanjiuodnosunaliteraturnepodatke,upu-ćujunavažnostiopravdanostprovođenjapatološke,a prema potrebi i drugih pretraga uginulih zoološ-kihživotinja.Samimtime,određivanjemuzrokaugi-nućaomogućujesepravilna terapija teprovođenjepreventivnihidrugihmjerauupravljanjuzoološkimživotinjama.Nalazmikroorganizamakoji imajuzoo-notski potencijal (npr.Mycobacterium sp.) takođerpotvrđuje važnost sustavnogprovođenjapostmor-talne analize kao javnozdravstvenemjere u zaštitizdravljaživotinjailjudi.

Literatura• ANDERSON,C.E.,M.HAULENA,E.ZABEK,G.HABING,S. RAVERTY (2015): Clinical and epidemiologic con-siderations ofClostridium difficile in harbour seals(Phoca vitulina) at aMarineMammal RehabilitationCenter.J.Zoo.Wildl.Med.46,191-197.

• BARON, H. R., R. ALLAVENA, L. M.MELVILLE, R. J.DONELEY (2014): Gastric adenocarcinoma in a dia-mondpython (Morelia spilota spilota).Aust.Vet. J.92,405-409.

55

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

• BROWER,A.L.,L.MUNSON,R.W.RADCLIFFE,S.B.CITINO,L.B.LACKEY,TJ.VANWINKLE,I.STALIS,K.A.TERIO,B.A.SUMMERS,A.DELAHUNTA(2014):Leu-koencephalomyelopathyofmaturecaptivecheetahsandotherlargefelids:anovelneurodegenerativedis-easethatcameandwent?Vet.Pathol.51,1013-1021

• BURGDORF-MOISUK, A., G.W. PYE, J. A. SMITH, R.PAPENDICK,J.A.IVY,C.HAMLIN-ANDRUS(2012):Aretrospectiveandprospectivestudyofmegaesoph-agusintheparmawallaby(Macropus parma)attheSanDiegoZoo,California,USA.J.Zoo.Wildl.Med.43,89-94.

• CAGNINI,D.Q.,B.S.SALGADO,J.L.LINARDI,F.GRAN-DI,R.M.ROCHA,N.S.ROCHA,C.R.TEIXEIRA,F.DELPIERO,J.L.SEQUEIRA(2012):Ocularmelanomaandmammary mucinous carcinoma in an African lion.BMCVet.Res.8,176-180.

• DENSMORE, C.L., D.E. GREEN (2007): Diseases ofamphibians.ILARJ.48,235-254.

• GAGNON, C. A., J. TREMBLAY, D. LAROCHELLE, N.MUSIC,D.TREMBLAY(2011):Identificationofanovelherpesvirus associated with cutaneous ulcers in afisher (Martes pennanti). J. Vet. Diagn. Invest. 23,986-990.

• GRAILLE,M.,H. FERTÉ,T.PETIT, F.OLLIVETCOUR-TOIS, J.Y.GAUCHOT, J.L.NOUGAILLON,C.VITAUD,C.WARDZYNSKI,K.LEMBERGER(2015):FatalPara-strongylusdujardini infectionincaptivecallitrichids.Vet.Pathol.52,364-368.

• GUDAN, A., B. ARTUKOVIĆ, Z. CVETNIĆ, S. SPICIĆ,A. BECK, M. HOHŠTETER, T. NAGLIĆ, I. BATA, Ž.GRABAREVIĆ (2008): Disseminated tuberculosis inhyrax(Procavia capensis)causedbyMycobacterium africanum.Zoo.Wildl.Med.39,386-391.

• HANSELMANN, R., S. HALLAGER, S. MURRAY, J.MAZET (2013): Causes of morbidity and mortalityincaptivekoribustards(Ardeotiskori)intheUnitedStates.J.Zoo.Wildl.Med.44,348-363.

• HE,S.,J.SHI,X.QI,G.HUANG,H.CHEN,C.LU(2015):Lethal infection by a novel reassortant H5N1 avianinfluenzaAvirusinazoo-housedtiger.MicrobesIn-fect.17,54-61.

• HOHŠTETER,M.,O.SMOLEC,A.GUDANKURILJ,I.C.ŠOŠTARIĆ-ZUCKERMANN, I. BATA, Ž. GRABAREVIĆ(2012): Intratesticular benign peripheral nervesheathtumourinaferret(Mustela putorius furo).J.Small.Anim.Pract.53,63-66.

• KANEENE, J. B., R. F. TAYLOR, J.G.SIKARSKIE,T. J.MEYER,N.A.RICHTER (1985a):Diseasepatterns intheDetroitZoo:astudyofthemammalianpopula-tionfrom1973through1983.J.Am.Vet.Med.Assoc.187,1166-1169.

• KANEENE, J. B., R. F. TAYLOR, J.G.SIKARSKIE,T. J.MEYER,N.A.RICHTER(1985b):Diseasepatterns intheDetroitZoo:astudyoftheavianpopulationfrom1973 through 1983. J. Am. Vet. Med. Assoc. 187,1129-1131.

• KANEENE, J. B., R. F. TAYLOR, J.G.SIKARSKIE,T. J.MEYER,N.A.RICHTER (1985c):Diseasepatterns intheDetroit Zoo: a studyof reptilian andamphibianpopulationsfrom1973through1983.Am.Vet.Med.Assoc.187,1132-1133.

• LANGER,S.,K.JURCZYNSKI,A.GESSLER,F.J.KAUP,M.BLEYER,K.MÄTZ–RENSING(2014):Ischiopagustripus conjoined twins in awestern lowland gorilla(Gorilla gorilla).J.Comp.Pathol.150:469-473.

• LEE,E.J.,K.E.DAWOOD,R.BRUDAR,A.W.PHILBEY(2012): Pulmonary alveolar microlithiasis in an al-paca(Vicugna pacos).Aust.Vet.J.90,510-512.

• MENDYK,R.W.,A.L.NEWTON,M.BAUMER(2013):Aretrospectivestudyofmortalityinvaranidlizards(Reptilia: Squamata: Varanidae)attheBronxZoo:im-plicationsforhusbandryandreproductivemanage-mentinzoos.Zoo.Biol.32,152-162.

• MURAKAMI,P.S.,F.MONEGO,J.L.HO,A.GIBSON,M.L.JAVOROUSKI,M.BONAT,O.LACERDA,S.R.BROCK-ELT,S.M.BIESDORF,S.M.NAKATANI,I.N.RIEDIGER,R.B.FUVERKI,J.S.BIAVA,R.F.VIEIRA,A.P.DOSAN-TOS, I.R.DEBARROSFILHO,A.W.BIONDO (2012):Detection of RD (Rio) strain ofMycobacterium tu-berculosisintapirs(Tapirus terrestris)fromazooinBrazil.J.Zoo.Wildl.Med.43,872-875.

• OLDS,J.E.,E.BURROUGH,D.MADISON,S.ENSLEY,R. HORST, B.H. JANKE, K. SCHWARTZ, G. W. STE-VENSON, P. GAUGER, V. L. COOPER, P. ARRUDA, T.OPRIESSNIG (2015): Clinical investigation into feed-relatedhypervitaminosisDinacaptiveflockofbud-gerigars(Melopsittacus undulatus):morbidity,mor-talities,andpathologiclesions.J.Zoo.Wildl.Med.46,9-17.

• SAUNDERS,R.A.,R.S.KILLICK,M.G.BARROWS,K.A.BOWLT,D.DENK(2017):Diagnosisandtreatmentofconcurrentdermalmalignantmelanomaandme-lanocytomasinapygmyhippopotamus(Choeropsis liberiensis).Vet.Dermatol.28,520-e127.

• SÓS,E.,A.SZIGETI,E.FOK,V.MOLNÁR,K.ERDÉLYI,E. PERGE, I. BIKSI, J. GÁL (2012): Toxoplasmosis inTammarwallabies (Macropus eugenii) in the Buda-pest Zoo and Botanical Garden (2006-2010). ActaVet.Hung.60,361-370.

• ZOOLOŠKIVRTGRADAZAGREBA(2017):Popisvrsta,http://zivotinjskikutak.hr/zoo-zagreb/ pristupljeno29.6.2017.

56

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

Sažetak

Intenzivnisustaviproizvodnjerezultiralisubrojnimproblemimadobrobitifarmskihživotinja,uključujućiisvinje.Uovomsuraduopisaninekiodnajvažnijihproblemadobrobitikrmačainazimicauintenzivnojproizvodnji,snaglaskomnanemogućnostizražavanjavrsnosvojstvenogponašanja.Iakosemnogiodproblemanastojeriješitipromjenamaunačinunjihovadržanjaiupravljanjaproizvodnjom,nužanjedalj-

njiradkakobiseuštovećojmjerizadovoljilepotrebeživotinjasjedneiproizvodnjesdrugestrane.

Ključne riječi: svinje,intenzivnaproizvodnja,ponašanje,problemidobrobiti

AbstractIntensiveproductionsystemshave resulted inanumberof farmanimalwelfare issues, including in

pigs.Thispaperfocusesonsomeofthemostimportantwelfareissuesregardingsowsandgiltsininten-siveproduction,withtheemphasisontheirinabilitytoexpressspecies-characteristicbehaviour.Althoughmanyoftheproblemsmaybesolvedbymodifyingtheirhousingsystemsandfarmmanagement,furtherworkisnecessarytomeettheanimals’needsontheonehandandproductionneedsontheother,tothegreatestpossibleextent.

Key words: pigs,intensiveproduction,behaviour,welfareissues

Problematika dobrobiti plotkinja u svinjogojskoj proizvodnji

Welfare issues in breeding females in pig production

Siročić Čerkezović, V., M. Ostović, Ž. Pavičić, K. Matković*

Vanda SIROČIĆ ČERKEZOVIĆ, dr. med. vet., Belupo lijekovi i kozmetika d.d., Koprivnica, dr. sc. Mario OSTOVIĆ, dr. med. vet., docent, dr. sc. Željko PAVIČIĆ, dr. med. vet., dipl. ing. agr., redoviti profesor, dr. sc. Kristina MATKOVIĆ, dr. med. vet., izvanredna profesorica, Zavod za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska; *e-mail: [email protected]

UvodPovećanjembrojnostiljudskepopulacijepovećale

suseipotrebezahranom.Kakobisezadovoljileve-likepotrebezaproizvodnjomhraneživotinjskogpo-drijetla,razvijenisuintenzivniproizvodnisustavikojeobilježava držanje velikog broja jedinki na relativnomalojpovršiniuzatvorenimmehaniziranimnastam-bama,gdjepotpunooviseočovjekovojbrizi(PavičićiOstović,2013.).Budućidasuciljeviintenzivnoguzgo-

jausmjereninaštovećuproizvodnjumesa,jajaimli-jeka,naštobržirastživotinjaištobrojnijipomladak,teukonačnicinaštovećuekonomskudobit,brojnesumogućnostizanemarivanjafiziološkihiponašajnihpotreba životinja te narušavanja njihove dobrobiti(Matković isur.,2014.).Dobrobitnijesamosinonimzadobrozdravlje,većsloženostanjekojeseodnosiizričitona jedinku,auključuje trikomponente:fizič-ku/fiziološku,ponašajnuiosjećajnu(Vučinić,2006.).

57

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

Nadobrobitfarmskihživotinjautječenačinnjiho-vadržanja ismještaja teupravljanjaproizvodnjom,zatimradnicikojisuodgovornizaživotinjeirukova-nje njima, doktori veterinarskemedicine, kao i pri-jevoznici te osoblje u klaonicama. Iako su u susta-vima intenzivne proizvodnje brojni stresori, koji suinače prisutni u prirodi (npr. traženje hrane, borbaza opstanak, prilagodba na klimatske promjene),bitnosmanjeni, takavnačindržanjaživotinjamače-sto ne omogućuje izražavanje vrsno svojstvenogponašanja i uzrokuje stres. Osnovni pokazatelji zaprocjenu dobrobiti životinja jesu fizičko imentalnozdravlje(ponašanje),dugovječnostteproizvodnost,stimdajeslabaproizvodnostupravilupovezanasnarušenomdobrobiti,pričemudobraproizvodnostnemorabiti pokazatelj očuvanedobrobiti (Vučinić,2006.;KeelingiJensen,2014.).Stoga,usvrhupro-cjeneipoboljšanjadobrobitifarmskihživotinjatrebauzetiuobzirštovišerazličitihpokazatelja,pričemudoktori veterinarskemedicine najčešće razmatrajunjihovofizičkozdravlje(Fraser,2008.;Ostovićisur.,2016.).Nazdravljeiproizvodnostfarmskihživotinjautje-

čeokolišukojemuseuzgajajutejenedovoljnaprila-godbaživotinjanaproizvodnesustaveuzrokbrojnimproblemima njihove dobrobiti. Poremećaje zdravljaživotinjakojinastajukaoposljedicapogrešakauteh-nologijiuzgojanazivamotehnopatijama,adijelimoihna poremećaje fizičkog zdravlja – fizikopatije (npr.hromost)teporemećajeuponašanju–etopatije(npr.stereotipije,kanibalizam)(PavičićiOstović,2013.).UEuropskojunijipostojivišezakonodavnihpropisa

odobrobitiživotinjanegouostalimdijelovimasvijeta(vanHorneiAchterbosch,2008.).Takosuizakono-davnipropisiRepublikeHrvatskepriulaskuučlanstvoEuropske unije usklađeni s njezinim zakonodavnimodredbama,pričemu jeuslučajufarmskihživotinjanaglasak na zaštiti onih vrsta koje su više izloženeintenzivnimoblicimauzgojaiproizvodnje,kaoštosusvinje, perad i goveda. Ipak, unatočnovim i strožimzakonodavnimodredbama,idaljeostajuotvorenapo-jedinapitanjadobrobitifarmskihživotinja.Uovomsuraduprikazaninekiodnajvažnijihpro-

blemadobrobitikrmačainazimicauintenzivnomuz-gojutemogućnostizanjihovorješavanje.

Pojedinačno držanje gravidnih krmača i nazimicaDržanje krmača i nazimica u pojedinačnim, sku-

čenimodjeljcimatijekomgravidnosti,ukojimasenemogunitiokrenuti,možerezultiratimnogimzdrav-stvenimproblemima injihovomnarušenomdobro-

biti. U takvim se uvjetima češće pojavljuju bolestimokraćnog i poremećaji lokomotornog sustava.Učestaleinfekcijemokraćnogsustavavezanesuuzograničenprostoriležanjenafecesu,manjakaktiv-nostiiposljedičnomanjiunosvode,terjeđemokre-nje,štopogodujerazvojuirazmnožavanjubakterija.Brojnisuislučajevihromostipripojedinačnomdrža-nju, zboguporabe rešetkastihpodova i nedostatkastelje, zatimzbog traumatskihozljedanastalihpa-domživotinjanaskliskompodutezbognedostatkatjelesneaktivnosti,slabijestrukture iprijelomako-stiju(BroomiFraser,2007.).Pritakvomsunačinudržanjačesteiozljedekože,vaginitisi,bolestipapakateželučaničirevi.Životinjamasutakođeronemogu-ćenedruštveneinterakcije,amoguimatiipoteškoćapri termoregulaciji (Gregory, 2007.). Tako Ekesbo(2011.)navodida jeugravidnihkrmačasmještenihuneizoliranimnastambama,uodjeljcimabezsteljeibezmogućnostitjelesnogkontakta,vjerojatnijipo-bačajtijekomhladnijegrazdoblja.Jedanododgovo-rakrmačainazimicanatakveuvjetedržanjainemo-gućnostkontrolesvogokolišajesustereotipije,kojesupokazateljdaimokolišnepružadovoljnomoguć-nostizaizražavanjevrsnokarakterističnogponaša-nja.Podstereotipijamapodrazumijevamoponavlja-juće,jednoličneradnježivotinjakojenemajunikakavcilj ni funkciju, kao što su grizenje pregrada i žva-kanjeupraznoukrmača inazimica(Vučinić,2006.;BroomiFraser,2007.;KeelingiJensen,2014.;Per-ković i sur.,2017.).PremaPravilnikuominimalnimuvjetima za zaštitu svinja (Anonymous, 2010.), kr-mačeinazimicemorajusedržatiuskupinamauraz-dobljukojepočinječetiri tjednanakonosjemenjiva-njaizavršavatjedandanaprijeočekivanogvremenaprasenja.Pojedinačnodržanjetijekomtograzdobljadopušteno jesamonagospodarstvimasmanjeoddesetkrmača,poduvjetomdaseživotinjemogune-smetanookrenutiuodjeljcima.

Poremećaji u reprodukcijiČestirazloziizlučivanjakrmačainazimicaizproi-

zvodnjejesuizostanakkoncepcijeibrojčanomalale-gla.Dotakvihreprodukcijskihporemećaja,kaoipo-remećajau razvojunazimica,možedoći zbog lošihuvjetadržanjakojimaseživotinjeteškoprilagođava-juteposljedičnogstresa(Vučemiloisur.,2011.).Iakomnogičimbenicimoguuzrokovatianestrususvinja,najčešćegasepovezujesnačinomiuvjetimanjihovadržanja(BroomiFraser,2007.).Stres,kojimožebitiuzrokovan prenapučenošću ili agresivnošću međujedinkama, rezultira slabijim izražavanjem znakovaestrusa(Gregory,2007.).Skupnodržanjenazimicai krmača pozitivno utječe na njihovu reprodukciju,

58

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

kraći im je servis-period, prije ulaze u estrus, boljiimjepostotakkoncepcije,uusporedbisdržanjemupojedinačnimodjeljcimaidržanjemnavezu(BroomiFraser,2007.),kojejedanaszabranjeno(Anonymo-us,2010.).No,kakonareprodukcijuuvelikojmjeriutječu isamiuvjetidržanja,akooninisuuskladusdobrobiti svinja, unatoč držanju u skupini plodnostćebitilošija.Ugravidnihkrmačainazimicau20–30%slu-

čajeva do prekida gravidnosti dolazi zbog uginućaembrija, pri čemunapreživljavanjeembrijanajvišeutječustresori,ponajprijeonivezaniuzemocionalnostanjeimanjaktjelesneaktivnostiplotkinja.Smatrasedajezakrmačenajstresnijeprasenje,zatimodbi-ćeprasaditegrupiranjesdrugimkrmačamatijekomgravidnosti.Nareprodukcijukrmačatakođerutječuidruštveneinterakcije.Naime,stopaplodnostivišajekadseživotinjedržeuskupinamaukojimajeustalje-nadruštvenahijerarhija.Tosepovezujesagresijomkrmača i pojavom stresa prilikom stvaranja novihskupina, u ionako kritičnom razdoblju gravidnosti,štorezultirauginućemembrijaiposljedičnomanjimleglima(Gregory,2007.).

AgresivnostDobrobit jedinke narušena je ako je druga živo-

tinja ozljeđuje, progoni ili joj svojom dominacijomograničavakretanje(BroomiFraser,2007.).Agre-sivnost se u svinja očituje međusobnom borbom,grizenjem i natjerivanjem (Pavičić, 2012.b.). Priskupnomdržanjukrmača inazimicadoagresivnogponašanjanajčešćedolazizbogstvaranjanovihsku-pina,zbogborbezahijerarhijskipoložajtezbogre-striktivne hranidbe (Gregory, 2007.). Agresivnostmožebitipotaknutaiprenapučenošću,neodgovara-jućimmikroklimatskimuvjetimaidr.Dabiseizbjeglaagresivnosttijekomhranjenja,svinjamajepotrebnoosiguratidovoljnekoličinekvalitetneizasitnehranetedovoljanbrojhranidbenihmjesta(BroomiFraser,2007.).Danassuuuporabisustavizahranjenje,po-put elektroničkih hranilica, koji uspješno rješavajuborbuokohrane.KakonavodiPravilnikominimalnimuvjetimaza

zaštitusvinja(Anonymous,2010.),pridržanjusvinjauskupinamamorajusepoduzetimjerezasprječa-vanjesukobakojisenesmatrajunormalnimpona-šanjem.Ako semiješaju svinje koje se nepoznaju,totrebaučinitiuštoranijojdobi,pomogućnostidojednoga tjedna nakon odbića. Pri miješanju svinjamoraju imseosigurati jednakemogućnostzabijegisakrivanjeodostalihsvinja.Kadaseutvrdeznako-viustrajneborbe,odmahsemorajuistražitiuzrociipoduzetiodgovarajućemjere,primjericeopskrbitiži-

votinjevećimkoličinamastelje,akojetomoguće,ilidrugimmaterijalimazaistraživanje.Ugroženeživo-tinjeiliposebnoagresivneživotinjemorajusedržatiodvojenoodskupine.Dabiseomogućilomiješanjesvinja,uporabasredstavazasmirenjedopuštenajesamou iznimnimslučajevima, i tosamoodstranedoktoraveterinarskemedicine.Kao oblik agresivnosti krmača prema vlastitoj

prasadimožesepojavitikanibalizam.Njegovajepo-javačešćaunazimicaismanjujesesbrojemprase-nja. Kanibalizam je učestaliji kada su krmače stro-go prostorno ograničene, kao u slučaju držanja uuklještenjimaprasilišnih odjeljaka. Kanibalizam imanasljednasvojstvaitakvebijedinketrebaloizlučitiizuzgoja(Gregory,2007.).

Materijali za manipulaciju i istraživanje Uzatvorenimsustavimauzgojaonemogućenoje

izražavanjespecifičnogponašanjasvinja,kaoštosuistraživanjeokoliša irovanje,našto jedinkekojesedrženaotvorenomutrošeido70%svogvremena.Stogatakavsustavuzgojarezultiraviškomslobod-nog vremena i razvojem nepoželjnih, nenormalnihoblika ponašanja životinja, kao što su grizenje re-pova i uški, kanibalizam i stereotipije (Anonymous,2011.a.).PremaPravilnikuominimalnimuvjetimazazaštitu svinja (Anonymous, 2010.), svinjamamorabitiosiguranstalanpristupdovoljnoj količinimate-rijala, poput slame, sijena, drveta, piljevine, kom-postaodgljiva,treseta,njihovemješavineilidrugihprikladnihmaterijala kojima se ne dovodi u pitanjezdravlje životinja, a omogućuje im se istraživanje imanipulacija, što je važan čimbenik koji pridonosisprečavanju pojave nepoželjnih ponašanja i boljimproizvodnimrezultatima.Materijal zamanipulaciju i istraživanje ne smije

bitištetanzasvinje,morabitijednostavan,zanimljivsvinjamaiunjihovudosegu,pričemuuporabulana-ca,gumaodvozilaipredmetaodumjetnihmaterija-la,kaoštojeplastika,trebaizbjegavati.Pridržanjusvinjanapunompodumožesekoristitislama,kojaživotinjamapružaitoplinskuudobnost,ilidrugipri-rodnimaterijaliinjihovemješavinekojenećeštetnoutjecati na njihovo zdravlje, a alternativno im se timaterijalimogunuditiujaslama,balama,komprimi-ranim blokovima ili trupcima. Pri držanju svinja narešetkastompoduslamaisličnimaterijalimoguza-čepitiotvoremeđurešetkamateoštetitisustavzauklanjanjegnoja,pajetakvematerijaleboljestavljatiuposudeilikošare(jasle)pričvršćenenačvrstupod-loguilisemoguizraditivećipredmetiodmaterijalakojinedovodeupitanjezdravlje idobrobitživotinja(npr.užadilikomadidrveta,čijaveličinaovisioveli-

59

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

činiživotinje),kojivisestrakaodčvrstogmaterijalaili lanaca, što ih čini pokretnima i zanimljivim živo-tinjama. Ponuđenematerijale dobro je povremenozamijeniti novima, jer svinje nakon nekog vremenagubeintereszastvaripoznatamirisa,okusaioblika.Uspješnost obogaćivanja prostora u kojemu se

nalaze svinjematerijalom za istraživanje imanipu-lacijuprocjenjujesenaosnovimanjepojaveznakovagrizenjarepovaiuškiteznakovameđusobnihborbi,apremadosadašnjimspoznajama i iskustvimanaj-boljimasusepokazalisupstratiodređenehranidbe-nevrijednosti, kaošto jedubokastelja i peletiranahranaraspršenaustelji,doksukonopci ipredmetipoputkomadadrvetaslabijeučinkoviti(Anonymous,2011.a.).

Restriktivna hranidba gravidnih krmača i nazimicaRadipostizanjaželjenekondicijegravidnihkrma-

čainazimicautrenutkuprasenja,onesehranepre-težno restriktivno, što negativno utječe na njihovudobrobit.Kakobiseprevladalinegativniučinciogra-ničenoghranjenja,gravidnimkrmačamainazimica-matrebabitinuđenauravnoteženahranasobziromnasadržajenergije i vlakana,dabi se tijekomgra-vidnosti izbjeglarazdobljagladi,agresivnost ipoja-vastereotipija tedabi uvrijemeprasenja životinjebileuodgovarajućojtjelesnojkondiciji(Anonymous,2011.b.).Svegravidnekrmačeinazimice,radiutaži-vanjagladiizbogpotrebezažvakanjem,morajudo-bivatidovoljnekoličinevoluminoznehrane ilihranesvećimsadržajemvlakana,kaoihranevisokeener-getskevrijednosti(Anonymous,2010.).

Odjeljci za prasenjeGravidne se krmače i nazimice prije prasenja

smještajuuodjeljkezaprasenje,pričemusenajče-šćekoristeodjeljcisuklještenjemzaplotkinjukakobisesmanjilamogućnostprignječenjaprasadi.Iakojedanastakavnačindržanjaširokorasprostranjeniimaprednosti sobziromnadobrobitprasadi,upit-na jedobrobitkrmača.Unatočbrojnimpokušajimai izvedbamaodjeljaka, napredak je i daljemalen, aalternative,poputdržanjakrmačanakonprasenjauskupini,ne iduukoristdobrobitiprasadi iekonom-skojdobiti(BroomiFraser,2007.).Krmači je takvim načinom držanja dobrobit na-

rušena na više načina. Naime, uklještenjem joj jeonemogućeno izražavanje ponašanja svojstvenogza vrstu, poput traženja hrane i gradnje gnijezda,jerseuodjeljcimanajčešćenekorististeljazbogre-šetkastogpoda (Pavičić,2012.a).Tako iPravilniko

minimalnimuvjetimazazaštitusvinja(Anonymous,2010.) navodi da se u tjednuprije očekivanogpra-senjakrmačamainazimicamamorajudatidovoljnekoličineodgovarajućegmaterijalazagradnjugnijez-da,osimakojetotehničkineprovedivozbogsustavaizgnojavanja.Pododjeljakačesto jeklizav tedolazidopadaiozljeđivanjakrmače,aliiprasadi.Krmačijetakođeronemogućenaaktivnostiodmorodprasadite jeograničena interakcijakrmače iprasadi.Osimtoga,optimalnesuvrijednostitemperaturezrakazakrmaču i prasad različite. Prasadi je potrebno osi-gurati više vrijednosti temperature zraka nego kr-mačama, koje suosobitoosjetljive na visoku tem-peraturuupodručjuglave.Nazimicesečestoteškoprilagođavaju na odjeljke za prasenje, što uzrokujestresinjihovuučestalijuagresivnostpremaprasadiodstarijihkrmača(Gregory,2007.).

Teški porođajiUslučajevimaproduljenogporođajačestajeve-

lika stopa smrtnosti prasadi, ali i tijekom prva tritjednanjihova života.Veći rizik odpojaveprodulje-nogporođajaimajukrmačekojesukaonazimicebileizloženestrahu,stresuitjeskobitedržaneuzatvo-renomprostoru(Gregory,2007.).Narušena dobrobit s obzirom na način držanja

gravidnih krmača i nazimica takođermože utjecatiinaprasenje.BroomiFraser(2007.)navodedasumnoga istraživanjapokazalada jeu krmača i nazi-micakojesutijekomgravidnostidržanenavezuiliuskučenim odjeljcima učestalija pojavametritis-ma-stitis-agalakcijasindroma(MMAsindrom),daimče-stoporođajitrajuduljeod8sati,uzrađanjemrtveprasadi,štosepovezujesmanjkomtjelesneaktiv-nosti.Ukrmačakojesepraseuuklještenjimačešćijetežiiproduljeniporođajnegoprislobodnomnači-nudržanja.Takvekrmačetakođerčešćedahćuiuda-rajunogama te činevišenaglihpokreta, štomožerezultiratiozljedama.Osimtoga,njihovaseprasadrađasvišimvrijednostimalaktataukrviteječešćeonečišćenamekonijem(Gregory,2007.).

HromostHromost je česta pojava u dojnih krmača drža-

nihuuklještenjimaprasilišnihodjeljaka.Najčešćisuuzrokozljedekoženazglobovimaistražnjimnoga-ma koje u većini slučajeva nastaju posklizavanjemživotinja prilikom lijeganja. Pogodovni je čimbenik idržanjekrmačanapodubezstelje,uzštojevezanaipojavaupalezglobova.Vrločestuzrokhromostiurasplodnih svinja jestosteohondroza.Njezin se ra-zvojpovezujesnedostatnomtjelesnomaktivnošću

60

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

ibrzimrastomživotinja(Gregory,2007.).Hromostjejedanodglavnihrazlogaprijevremenogizlučivanjakrmačainazimicaizproizvodnje(Rowles,2001.;Anilisur.,2007.).

Dugovječnost krmačaNekikaodokazdajeproizvodnostpremašilasvo-

jugornjugranicuupogledudobrobitikrmačanavo-denjihovkratakživotnivijek,aupravojeneplodnostnajčešćirazlognjihovaizlučivanjaizuzgoja.Selekcijausmjerena na lakše krmače rezultira ranijim ula-skomnazimicaupubertetivećimleglima,notakveseživotinječestoranije izlučuju izproizvodnje.Kat-kadsenazimicepripuštajuuprvomestrususciljemprekidanjihova rasta tedobivanjaaktivnije krmačemanjetjelesnemase,smanjimrizikomodprignječe-njaprasadi.Utakvihsekrmača,uusporedbisonimakoje su pripuštene u trećemestrusu, češće pojav-ljujehromostteobičnoimajukraćiproizvodnivijekimanjalegla.Sličanutjecajnadugovječnostkrmačaimaipokušajusporavanjanjihovarastarestrikcijomhrane(Gregory,2007.).

ZaključakMnogi se problemi dobrobiti krmača i nazimica

nastojeriješitipromjenamaunačinudržanjaiuprav-ljanja proizvodnjom, no rad u području njihove do-brobitiidaljejepotrebankakobiseštoboljeuskla-dilozadovoljenjepotrebaživotinjasjedneiproizvod-njesdrugestrane.

Literatura• ANIL,S.S.,L.ANIL, J.DEEN,S.K.BAIDOO,R.D.WALKER(2007):Factorsassociatedwithclawle-sionsingestatingsows.J.SwineHealthProd.15,78-83.

• ANONYMOUS (2010): Pravilnik o minimal-nim uvjetima za zaštitu svinja. Narodne novine,br.10/2010.

• ANONYMOUS (2011a): Materijal za manipulacijui istraživanje. Ministarstvo poljoprivrede, Upravaveterinarstva,Zagreb.

• ANONYMOUS(2011b):Potrebesuprasnihkrmačainazimicazavoluminoznomhranomilihranomsvećimsadržajemvlakanakaoihranomvisokeen-ergetske vrijednosti. Ministarstvo poljoprivrede,Upravaveterinarstva,Zagreb.

• BROOM,D.M.,A.F.FRASER(2007):Domesticani-malbehaviourandwelfare.4thedition.CABInter-national,CambridgeUniversityPress,Cambridge.

• EKESBO,I.(2011):Farmanimalbehaviourcharac-teristics for assessment of health and welfare.CAB International, Cambridge University Press,Cambridge.

• FRASER, D. (2008): Understanding animal wel-fare.ActaVet.Scand.50,Suppl.1,1-7.

• GREGORY,N.G.(2007):Animalwelfareandmeatproduction.2ndedition.N.G.Gregory,Cromwell,Trowbridge.

• KEELING, L., P. JENSEN (2014): Nenormalnoponašanje, stres i dobrobit. U: Pavičić, Ž., K.Matković: Ponašanje domaćih životinja, prema2. engleskom izdanju: uvodni tekst. VeterinarskifakultetSveučilištauZagrebu,Zagreb(85-101).

• MATKOVIĆ, K., M. VUČEMILO, S. MATKOVIĆ, Ž.PAVIČIĆ,M.OSTOVIĆ(2014):Utjecajmjerabiosig-urnostinaponašanjeidobrobittovnihpilića.Krmi-va55,115-121.

• OSTOVIĆ,M.,Ž.MESIĆ,T.MIKUŠ,K.MATKOVIĆ,Ž.PAVIČIĆ(2016):AttitudesofveterinarystudentsinCroatia toward farmanimalwelfare.Anim.Wel-fare25,21-28.

• PAVIČIĆ,Ž.(2012a):Animalnahigijenaiokoliš:Higi-jenasmještajaidržanjaživotinja:Smještajidržanjesvinja.U:Herak-Perković,V.,Ž.Grabarević,J.Kos:Veterinarskipriručnik,6. izdanje.Medicinskanak-lada,Zagreb(55-64).

• PAVIČIĆ,Ž. (2012b):Ponašanjedomaćihživotinja:Ponašanje svinja. U: Herak-Perković, V., Ž.Grabarević,J.Kos:Veterinarskipriručnik,6.izdan-je.Medicinskanaklada,Zagreb(350-358).

• PAVIČIĆ,Ž.,M.OSTOVIĆ(2013):Dobrobitfarmskihživotinja.Hrvat.vet.vjesn.21,55-59.

• PERKOVIĆ, N., I. ŽURA ŽAJA, Ž. PAVIČIĆ, K.MATKOVIĆ, S. ŽUŽUL, S. MENČIK, M. OSTOVIĆ(2017):Stereotipijesvinja.Vet.stn.48,51-56.

• ROWLES,C.(2001):Sowlameness.J.SwineHealthProd.9,130-131.

• VANHORNE,P.L.M.,T.J.ACHTERBOSCH(2008):Animal welfare in poultry production systems:impact of EU standards onworld trade.WorldsPoult.Sci.J.64,40-52.

• VUČEMILO,M., D. GUTZMIRTL,M. ŠPERANDA, B.VINKOVIĆ,E.FRIŽON,K.MATKOVIĆ,H.GUTZMIRTL(2011):Effectofsowshousingmodeonstressin-dicators.ActaVet.-Beograd61,151-161.

• VUČINIĆ,M.(2006):Ponašanje,zaštita idobrobitživotinja.Fakultetveterinarskemedicine,Univerz-itetuBeogradu,Beograd.

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

61

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Sažetak

Krpeljišikaresuobligatni,hematofagniektoparazitikojiprenoseuzročnikebolestinaljudeiživotinje(viruse,bakterije,protozoeiobliće)temogusadržajemsvojeslinedirektnouzrokovatiozbiljnetok-sikoze,paralize,iritacijeialergijskereakcije.SobziromdasusamoodređenevrstekrpeljavektoriodređenihuzročnikabolestinapodručjuRepublikeHrvatske inasloženostmorfološkedetermi-

nacije,ciljovogistraživanjajebioprikazatimorfološkekarakteristikesamonekihvrstakrpelja.PrikazanesuvrsteDermacentor reticulatus iD. marginatus.Krpeljisudeterminiranipomoćuproduciranihvlastitihfotografija.

Ključne riječi: krpeljišikare,Dermacentor reticulatus, D. marginatus, ključevizaidentifikaciju,fotografija

AbstractHardticksareobligatehaematophagousectoparasiteswhichtransmitpathogenstohumansandani-

mals(viruses,bacteria,protozoaandhelminthes)andcandirectlycauseseveretoxicosis,irritationandal-lergythroughthecontentoftheirsaliva.SinceonlysomehardtickspeciesarevectorsofsomepathogensinCroatia,andthecomplexityoftheirmorphologicaldefinition,theaimofthisstudywastodescribethemorphologicalcharacteristicsofonlysometickspecies.Dermacentor reticulatusandD. marginatusarepresented.Thetickswereidentifiedwiththehelpofourownphotographs.

Key words: hardticks,Dermacentor reticulatus,D. marginatus,identificationkeys,photography

Morfološka karakterizacija krpelja šikare roda Dermacentor, važnih vektora uzročnika bolesti na području Republike Hrvatske

Morphological characterization of ixodid ticks from the genus Dermacentor, as important pathogen vectors in Croatia

Kvesić T., A. Boban, F. Martinković*

Tea KVESIĆ, dr. med. vet.,studentica; dr. sc. Franjo MARTINKOVIĆ, dr. med. vet., asistent, Zavod za parazitologiju i invazijske bolesti s klinikom, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Anamarija BOBAN, dr. med. vet., Veterinarski Zavod Split, Poljička 33 Split; e-mail: [email protected]

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

62

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Uvod Krpelji pripadaju koljenu člankonožaca (Phylum:

Arthropoda), razredu paučnjaka (Classis: Arachni-da)ipodrazredugrinja(Subclassis:Acari).Acarisupodijeljeniunadredove(Supraordo)Parasitiformesi Acariformes. Grinje nadreda Parasitiformes (sin.Anactinotrichidea) u koji spadaju krpelji, ne posje-duju aktinohitin (optički aktivna tvar) i trihobotrije(vrstaosjetnihdlačica) (Dhooria,2008.;Mehlhorn,2016.).Sobziromnasmještaj i funkcijustigmalnihotvora, razlikuju se podredovi: Metastigmata, Me-sostigmata, Prostigmata i Astigmata. Grinje iz po-dredaMetastigmata (sin. Ixodida), tj. krpelji, imajustigmeizačetvrtekokse.Odtripostojećeporodicekrpelja, sa veterinarsko-medicinskog stajališta, suvažnedvijeporodicekrpeljaitoIxodidaeiArgasidae,odnosono krpelji šikare i krpelji nastambi (Eckert isur., 2008.). Porodica Ixodidae, tzv. krpelji šikare(eng.,hard ticks)jenajvećainajznačajnijatesadrža-va14rodovaineštovišeod700vrsta(Guglielmo-neisur.,2014.).Glavnaznačajkakojajerazlikujeoddrugihporodicakrpeljajetvrdihitinskištitsmještennadorzalnojstranitijela(idiosoma).Uženki,nimfiilarviprekrivasamodiotijelanapodručjupodosomeinazivaseskutum (scutum), aumužjakaprekrivacijeludorzalnupovršinutijelainazivasekonskutum(conscutum). Porodica Argasidae (krpelji nastam-bi) sadržavapet rodova tepribližno 190vrsta i neposjedujehitiniziraništit,ausniorgani iovratniknevidesesdorzalnestranezarazlikuodkrpeljašikare(Estrada-Penaisur.,2010.).TrećaporodicaNuttalli-ellidaesadržisamo jednuvrstukojanijeodveteri-narsko-medicinskogznačaja(Eckert isur.,2008.).Krpeljisupovremeniobligatnihematofagniektopa-razitisisavaca,ptica,gmazovaivodozemaca(Eckerti sur., 2008.). Važnost krpelja šikare (Ixodidae) seočitujeunjihovojulozibiološkihprenositeljavirusa,bakterija,oblićaiprotozoa,uzročnikazaraznihipa-razitarnihbolesti domaćih i divljih životinja, te ljudi(Jongejan i sur., 2004.). Točna identifikacija vrstekrpeljavažanječimbenikuotkrivanjuidijagnozibo-lestiprenosivihkrpeljimaipreduvjetjezasuzbijanjekrpelja(BowmaniNutall,2008.).PrvaistraživanjanapodručjuiksodidologijeuRe-

publiciHrvatskojprovedenasujošdavne1934.godi-ne(Babić,1934.).Odtadapadodanasprovedenasubrojnaistraživanjanatompodručju.Onasubilate-meljenanaidentifikacijiipojavnostiodređenihvrstakrpelja na određenim područjima Republike Hrvat-ske(Krčmar,2012).Jedandioistraživanjatihdavnihgodinadao je uvid udetaljnumorfologiju pojedinihvrsta krpelja šikare (Oswald 1940.; 1941.; Mikačić,1961.;1963.;1965.),nosamonekolicinanjihprikazu-

juskromne,tj.nekompletneilustracijemorfologijeuviducrteža(Mikačić,1961.;1963.).Premapostojećojliteraturi,napodručjuRepublikeHrvatskenepostojeistraživanjakojaobuhvaćajudetaljneopisepojedinihvrstakrpeljašikarespopratnimfotografijama.Na-dalje,sobziromdasukrpeljišikarevažnivektoriuz-ročnikabolestiuživotinjailjudi,pravovremeninalazi identifikacija vrste krpelja može pobuditi sumnjuteomogućiti brzudijagnostikubolesti. Stoga je ciljovogistraživanjamorfološkiopisatinekenajznačaj-nijevektoreuzročnikabolesti,a zbog jednostavno-sti pristupa, u ovom istraživanju će bitimorfološkiopisani,tj.prikazaniključevizadeterminacijuadultarodaDermacentor prisutnih napodručjuRepublikeHrvatske.

Rod: Dermacentor

Vrste krpelja rodaDermacentor najčešće para-zitirajunakonjimaipsima,alimoguikoddrugihži-votinjailjudi.Tosušarenikrpelji,kojiposjedujuočiifestune,ovratnik jepravokutandorzalno (Estrada-Penaisur.,2004.)(Slika1).Unutarrodapostojioko35vrsta(Guglielmoneisur.,2014.)odkojihsusamodvijevrsteprisutnenapodručjuMediterana,atosu:Dermacentor marginatus i Dermancentor reticula-tus (Estrada-Penaisur.,2004.).Ovavrsta jepoznatapod imenomkao„ukrašeni

krpeljovaca“(eng.ornate sheep tick).D. marginatus jerasprostranjenpocijelojEuropi,imožegasenaćiuSjevernojAfrici.NapodručjuEuropenalaziseugu-stomgrmlju teupodnožjustabala, čestosenalaziispodhrasta i bora.UsjevernojAfriciovaj krpelj jeograničennaistitipstaništakaoiIxodes ricinus,ana-đenjeuhladnijimivlažnijimmjestimamediteranskogklimatskogpodručja,područjaAtlasplanina(MarokoiTunis)(Estrada-Penaisur.,2004.).OdraslistadijiD. marginatusnajčešćeoddomaćihživotinjainvadirajuovce, nomogu se naći i na psima, govedima koza-maikonjima.aoddivljihživotinjainvadirajujelenskudivljač,zečeve,ježeve,vukoveidivljesvinje(Rubelisur.,2016.).Povremenomoguinvadirati i ljude.Ne-zreli (juvenilni) stadiji seuglavnomhranenamalimsisavcima kao što su glodavci, srednje velike zvije-ri iptice.On jetriksenikrpelj,acijeli razvojniciklusmože biti završen u godinu dana.Odrasli krpelji suaktivnitijekomproljećaikrajemjesenitedijelomzimiutoplijimpodručjima.Uhladnijimpodručjimasezon-ska aktivnost odraslih stadijamože započeti ranijetijekomgodineiimatiperiodbezaktivnostisredinomzime.D. marginatus jenajznačajnijivektorQ-grozni-cenaMediteranskompodručju,možebitivektorvi-rusakrpeljnogmeningoencefalitisa, rikecijakaoštosuAnaplasma ovis, Rickettsia sibirica, R. slovaca, R.

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

63

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

conori, bakterije Francisella tularensis, protozoa Ba-besia caballiiTheileri equi(Punda-Polićisur.,2002.;Estrada-Penaisur.,2004.;Eckertisur.,2008.).

Dermacentor reticulatus

UEuropi jerasprostranjennahladnim ivlažnimpodručjima.JužnaEuropapredstavljajužnugranicunjegove rasprostranjenosti dok je čest u sjevernojEuropi i BritanskimOtocima. Nema ga u SjevernojAfrici (Estrada-Pena isur.,2004.).D. reticulatus jenađen na relativno uskom području na staništimakoja osiguravaju veliku količinu vlage. U vlažnimuvjetima,uMediteranskompodručju,odraslistadijimogusehranitiodlistopadadoožujka.Usjeverni-jimgranicamanjegoverasprostranjenostikrpeljisuaktivnijiljeti.Ovajtriksenikrpeljparazitiranakonju,govedu, ovci, kozi, svinji, psu, cervidima i zecu, tepovremenona ljudima. Ličinke i nimfe žive na glo-davcima(Eckertisur.2008.).Razvojniciklusmožezavršitiu jednojgodini,aliobičnotrajeviše, idotrigodine. D. marginatus i D. reticulatus preferirajurazličite nositelje,međutim ponekad se obje vrstemogunaćina istomnositelju,stoga je razlikovanjeobijuvrstajakobitno.Mužjakjedugdo4mm,gladnaženka4mm,anasisana16mm.Drugičlanakpalpajeproširenlateralno,anadorzalnojstraniimajasnovidljivtrnusmjerenunatrag.Ovratnik jeznatnoužiodprednjihusnihorgana.Kodmužjaka jekoksa IV.jakoproširena,anakonskutumuječestoucrtantzv.presudoskutum,kojidajeutisakkaodaseradiosku-

tumuuženke. Ima 11 festuna.Uženkinajistaknutijidetaljjeoblikporoznihpodručja,veličinaudubineiz-međuunutarnjegivanjskogtrnaprvogčlankaimor-fologijausanagenitalnogotvora.Rogovi(cornua)umužjakasudugi,akratkiuD. marginatus.DokazanjevektorvirusaOmsk-hemoragičnegroznice,rikecijaRickettsia helvetica,R. slovaca,R. raoulti,protozoaBabesia caballi,B. microti, B. divergens, B. bigemina, B. caniscanis iTheileria equi. Nadalje, u ovoj vrstikrpelja dokazan je Kimerovo virus, virus krpeljnogmeningoencefalitisa,Anaplasma phagocytophilum, A. marginale, Borelia burgdorferi, Coxiella burnetii, Francisella tularensis, Bartonella henselae (Beck isur.,2009.;Dobecisur.,2009.;Rubelisur.,2016.).

Materijali i metode

Determinacija spola, roda i vrste krpelja.

Krpelji suprikupljeni izarhiveZavodazaparazi-tologijuiinvazijskebolestisklinikom.Različitistadijikrpeljasudeterminiranipremabrojunogu iprisut-nosti genitalnog otvora. Razlikovanje mužjaka odženki jeprovedeno temeljemkarakterističnegrađeidiosome. Identifikacija idetaljanopisvrstaD. reti-culatus i D. marginatus jeprovedenpremamorfo-loškimključevimauzkorištenjelupeipovećanja10-45x(Estrada-Peña isur.,2004.).Odabranimužjaciiženkenavedenihvrstafotografiranisudigitalnomkamerom.Fotografijesuobrađeneuzpomoćraču-nalnogprograma„CorelDrawX3”.

Slika 1. Prikaz mužjaka (lijevo) i ženke (desno) D. marginatus (original). Mjerka = 1 mm.

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

64

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Rezultati i rasprava

Slika 2. Prikaz ženke D. marginatus (original). Mjerka = 1 mm.

Slika 3. Prikaz ženke D. reticulatus (original). Mjerka = 1 mm.

Slika 4. Prikaz mužjaka D. marginatus (original). Mjerka = 1 mm.

Slika 5. Prikaz mužjaka D. reticulatus (original). Mjerka = 1 mm.

Slika 6. Komparativni prikaz ženke D. marginatus (lijevo) i D. reticulatus (desno) (original). Mjerka = 1 mm.

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

65

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Objašnjenja ključeva za identifikaciju vrsta:

D. marginatus ženka (slika 2, slika 6)

1.Oblikporoznihpodručjajeovalnouzakiukoso.2. Na dorzalnoj strani drugog članka palpa nematrna.3.Praznopodručjeizmeđueksternogiinternogtrnana koksi I je srednje veličine (eksterni trn je blagokraćinegointernitrn(istovrijediizamužjake).4.PosteriorneusnegenitalnogotvorasuuskogV-oblika.

D. reticulatus ženka (slika 3, slika 6)

1.Oblik poroznihpodručja je širokoovalan, gotovookrugao.2.Nadorzalnojstranidrugogčlankapalpaprisutanjetrn.3.Praznopodručjeizmeđueksternogiinternogtrnana koksi I je usko (eksterni trn je iste dužine kao iinternitrn(istovrijediizamužjake).4.PosteriorneusnegenitalnogotvorasuširokogU-oblika(tajjeoblikodsječennastražnjojstrani).

D. marginatus mužjak (slika 4)

1.Rogovisukratki.2.Nadorzalnojstranidrugogčlankapalpanalazisekrataktrn.3.StražnjitrntrohanteraIjekratak.

D. reticulatus mužjak (slika 5)

1.Rogovisudugi.2.Nadorzalnojstranidrugogčlankanalazisedugitrn.3.StražnjitrntrohanteraIjedug.

D. marginatus i D. reticulatus, generalno gle-dano, vektori sumnogih virusa, bakterija, rikecijaiprotozoa.ObadvijevrstekrpeljasuvektoriR. slo-vaca,B. caballi iT. equi. Naime,onošto je intere-santnoištojevažnojedauglavnomovedvijevrstekrpeljanisuvektori istihuzročnikabolesti.Primje-rice,D. marginatus jevektor A. ovis, R. sibirica, R. conori i F. tularensis, dok toD. reticulatus nije iliobrnuto,D. reticulatusjevektorvirusaOmsk–he-moragičnegroznice,R. helvetica,R. raoulti,B. canis canis,B. microti, B. divergens i B. bigemina dokto D. marginatus nije(Punda-Polićisur.,2002.;Estra-da-Pena isur.,2004.;Eckert isur.,2008.;Rubel isur.,2016.).

D. marginatus je vektor C. burnetti, uzročnikaQ-groznice i virusa, uzročnika krpeljnog meningo-encefalititsa,dok jeuvrstiD. reticulatusdokazanasamoprisutnost istihuzročnika.Nadalje,uvrstiD. reticulatussudokazanebakterijeB. burgdorferis.s.,B. burgdorferis.l.,B. afzelli, B. valaisana i B. garinii,uzročniciLajmskebolestidoktonijedokazanozaD. marginatus (Rubel i sur.,2016.).U istraživanjuRu-dolfaiHubaleka(2003.)komparativnojeprikazanaantibakterijskaaktivnostekstrakataslinskihžlijezdaisrednjegcrijevakrpeljavrsteIxodes ricinusiD. re-ticulatusnarastborelije,B. garinii, gdjesuekstraktiprvogznačajnostimuliralirastborelijadokekstraktipotonjegnisu.Nedavnoje,također,urazličitimorga-nimavrsteD. marginatusidentificiranatvar,defen-zin,antibakterijskihkarakteristikasaktivnošćupro-tivGram-pozitivnihbakterija iB. afzelli.Antiborelij-skaaktivnostdefenzina,prirodnoprisutnogproteinaunekihvrstakrpelja,dokazanau tom istraživanju,objašnjava sposobnost krpelja da eliminira borelijeiz organizma (Chrudimska i sur., 2014.). S time toistraživanje podržava teoriju da su krpelji koji nisudokazanivektoriborelija,sposobnieliminiratiisteizsvogorganizma,testogaprisutnost istogproteinamožebitiključnaudeterminacijidalikrpeljmožebitivektorLajmskebolestiiline.Ukonačnici,generalnogledano,samonalazuzročnikabolestiukrpelju,bezeksperimantalnog dokaza ne znači da je krpelj po-tentnivektoristog.Nadalje,trenutačnopostojivrlomaloobjavljenih

fotografijasdetaljnimprikazompojedinihvrstakr-pelja,tesevrločestozaidentifikacijukrpeljakoristiliteratura koja prikazuje samo crteže krpelja. Istotako, kvaliteta crteža ovisi o sposobnosti primjeći-vanja morfoloških karakteristika, što je često su-bjektivnenaraviiovisiotalentucrtačateukonačnicirezultira lošijim iliboljimcrtežimatj. lošijom ilibo-ljomliteraturomzadeterminacijuvrste(Lewington,2011.).Zatim,akodeterminacijuvrstanatemeljucr-težaradineprofesionalnaosoba,čestovrstekrpeljamogubitikrivoidentificirane.Laicimajeteškouočitimorfološkeosobitostiuspoređujućicrtežsaslikomispod lupe ilimikroskopa. To se jednostavnomožekompenzirati korištenjem i fotografija za determi-naciju vrsta krpelja (Lewington, 2011.). Za razlikuodcrteža,fotografijaprikazujerealanizgledjedinkekrpelja (položaj tijela, jesu li nasisani ili nenasisani,prirodnebojeitd).Sobziromnavažnostidentifikacijevrstekrpeljai

sveterinarskogimedicinskogaspektazboguzročni-kabolestikojeprenose,ovoistraživanje,tj.fotograf-skiprikazmorfološkihključevakrpelja,uzvećposto-jeće literaturnepodatke,trebalobiolakšati identifi-

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

66

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

kacijukrpeljaistimeomogućitipravodobnusumnjute ranudijagnostiku krpeljimaprenosivih bolesti napodručjuRepublikeHrvatskeuljudiiživotinja.

Literatura

• BABIĆ, I. (1934): Parazitička acarina i insectaustanovljena kod domaćih životinja u Jugoslaviji.Vet.arhiv4,190-195.

• BECKR.,L.VOJTA,V.MRLJAK,A.MARINCULIĆ,A.BECK,T.ZIVICNJAK,S.M.CACCIÒ(2009):Diversi-tyofBabesiaandTheileriaspeciesinsymptomaticandasymptomaticdogs inCroatia. Int. J.Parasi-tol.39,843-848.

• BOWMAN,A.,P.NUTTALL(2008):Ticks:Biology,DiseaseandControl.CambridgeUniversityPress,518s.

• CHRUDIMSKÁT,V.ČEŘOVSKÝ,J.SLANINOVÁ,R.O.REGO,L.GRUBHOFFER(2014):Defensinfromtheornate sheep tick Dermacentor marginatus andits effect on Lyme borreliosis spirochetes. Dev.Comp.Immunol.46,165-170.

• DHOORIA,M. S. (2008): Ane’s Encyclopedic Dic-tionaryofGeneral&AppliedEntomology,Spring-erNetherlands,320s.

• DOBEC,M.,D.GOLUBIĆ,V.PUNDA-POLIĆ,F.KAEP-PELI, M. SIEVERS (2009): Rickettsia helvetica inDermacentor reticulatusticks.Emerg.Inf.Dis.15,98-100.

• ECKERT, J., K. T. FRIEDHOFF, H. ZAHNER, P. DE-PLAZES (2008): Lehrbuch der Parasitologie fürdie Tiermedizin. Enke Verlag Stuttgart, 2. Aufl.,632s.

• ESTRADA-PEÑA, A., A. BOUATTOUR, J. L. CAMI-CAS, A. R. WALKER (2004): Ticks of domesticanimals in theMediterraneanRegion:A guide toidentificationofspecies.131s.

• ESTRADA-PENA, A., A. J.MANGOLD, S. NAVA, J.M. VENZAL, M. LABRUNA, A. A. GUGLIELMONE(2010): A review of the systematics of the tickfamily Argasidae (Ixodida). Acarologia 50, 317-333.

• GUGLIELMONE, A. A., R. G. ROBBINS, D. A. AP-ANASKEVICH, T. N. PETNEY, A. ESTRADA-PEÑA,I.G.HORAK(2014):TheHardTicksoftheWorld.Springer Science+Business Media Dordrecht,SpringerNetherlands.738s.

• JONGEJAN, F., G. UILENBERG (2004): The globalimportanceofticks.Parasitology129,3-14.

• KRČMAR,S.(2012):Hardticks(Acari,Ixodidae)ofCroatia.ZooKeys234,19–57.

• LEWINGTON,R.(2011):Artworkversusphotogra-phy.Atropos43,1.-11.

• MEHLHORN,H.(2016):EncyclopediaofParasitol-ogy. 4th ed., Springer Verlag, Berlin Heidelberg,3084s.

• MIKAČIĆ,D.(1961):TheticksofthelittoralzoneinYugoslavia.I.ThemorphologyofthespeciesfromthegenusHyalomma.Vet.arhiv31,305–310.

• MIKAČIĆ,D.(1963):TheticksofthelittoralzoneofYugoslavia.II.ThegenusHaemaphysalis withref-erencetothedistinctionbetweenH. punctata andH. cholodkovskyi.Vet.arhiv33,133–136.

• MIKAČIĆ,D.(1965):TicksinthelittoralbeltofYu-goslavia III.Distributionanddynamicsof speciesinthecourseoftheyear.Vet.arhiv35,155–170.

• OSWALD,B.(1940):DeterminationofYugoslavian(Balkan)Ticks(Ixodoidea).Vet.arhiv10,297–304.

• OSWALD,B.(1941):Additionalnotesonthemor-phologyandclassificationof ticksof thegeneraDermacentor and Haemaphysalis. Vet. arhiv 11,201–205.

• PUNDA-POLIĆ,V.,M.PETROVEC,T.TRILAR,D.DUH,N. BRADARIĆ, Z. KLIŠMANIĆ, T. AVŠIČ-ŽUPANC(2002):Detectionandidentificationofspottedfe-vergrouprickettsiaeintickscollectedinsouthernCroatia.Exp.Appl.Acarol.28,169-176.

• RUDOLFI.,Z.HUBÁLEK(2003):Effectofthesali-varyglandandmidgutextractsfrom Ixodes rici-nusandDermacentor reticulatus(Acari:Ixodidae)onthegrowthofBorrelia gariniiinvitro.FoliaPar-asitol.50,159-160.

• RUBEL,F.,K.BRUGGER,M.PFEFFER,L.CHITIMIA-DOBLER,Y.M.DIDYK,S.LEVERENZ,H.DAUTEL,O.KAHL(2016):GeographicaldistributionofDerma-centor marginatusandDermacentor reticulatusinEurope.TicksTickBorneDis.7,224-233.

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

67

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Sažetak

Turskipastirskipaskangal jednajeodčetiripasmineturskihautohtonihpastirskihpasa.PotječeizAnadolije,oblastiujugozapadnojAziji,odnosnoazijskomdijeluTurske.Stoljećimajeslužiokaoradnipaskojiještitiostadoodpredatora. StandardizacijommjeranjegovevanjštinetepriznavanjemkaoautohtoneturskepasminenapravljenjeznatankorakdagakaopasminupriznaiSvjetskakinološ-

kaorganizacija (franc.Fédération Cynologique Internationale, FCI).Njegova veličina, karakter smirenog idobroćudnog, zaštitnički raspoloženog psa, vrlo odanogobitelji čine ga sve poželjnijim psom i na našimprostorima.No,prilikomizboratepasmine,upravozbogsvihnavedenihkarakteristikanužnomujeosiguratismještajiskrbkojinećeugrozitinjegovudobrobit.

Ključne riječi: kangal,autohtonapasmina,standard

AbstractTheTurkishShepherdDog,theKangal,isoneoffourbreedsofnativeTurkishshepherddogs.Itorigi-

natesfromAnadolia,aregioninsouth-westAsia,thatis,theAsianpartofTurkey.Forcenturiesitservedasaworkingdogthatprotectedtheherdfrompredators.BythestandardizationofitsexternalmeasuresanditsrecognitionasanativeTurkishbreed,asignificantstephasbeenmadetorecognizeitasabreedbytheWorldCanineOrganization(fr.FédérationCynologiqueInternationale,FCI).Itssize,andthecharacterofacalmandbenign,loyal,protection-mindeddog,makeitincreasinglydesirableasapet.However,whenchoosingthisbreed,duetoallthesecharacteristics,itisnecessarytoprovideaccommodationandcarethatwillnotendangeritswelfare.

Key words: Kangal,nativebreed,standard

Turski pastirski pas – Kangal

Turkish Shepherd Dog – Kangal

Putar-Šebalj, A., Lj. Bedrica, D. Gračner, S. Žužul, G. Gregurić Gračner*

Ana PUTAR-ŠEBALJ, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dr. vet. med.; dr. sc. Ljiljana BEDRICA, dr. med. vet., redovita profesorica; dr. sc. Damjan GRAČNER , dr. med. vet., redoviti profesor; Klinika za unutarnje bolesti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Slavko ŽUŽUL, dr. med. vet., asistent; dr. sc. Gordana GREGURIĆ GRAČNER, dr. med. vet., docentica; Zavod za higijenu, ponašanje i dobrobit životi-nja, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska; e-mail: [email protected]

UvodUturskeautohtonepasminepastirskihpasadanas

seubrajajuturskipastirskipas–kangal,turskimastif(aksaray malaklisi),akbaš(akbash)ikarast(karast).Godine2008.Turskikinološkisavez(Köpek Irkları Ve Kinoloji Federasyonu, KIF)pokrenuo jepostupakzo-otehničko-kinološke standardizacije kangala kao au-tohtone turske pasmine pasa. Tijekom2011. godine

postupakjeokončanikangaljepostaoprvastandar-diziranaturskaautohtonapasminapasatejekaoau-tohtonapasminapriznatinanacionalnojrazini.Svjet-skakinološkaorganizacija(fr.Fédération Cynologique Internationale,FCI)tekprovodipostupakpriznavanjapasmine,atrenutačnogasvrstavauskupinu2(pin-čevi,šnauceri-molosi išvicarskipastirskipsi),sekciji2.2(tipplaninskihpasa),bezradnogispita.

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

68

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

PritomjepotrebnonaglasitidausistematiciFCI-japostoji pasminapodnazivomanadolskipastirskipas,čijijestandardpodpatronatomFCI-ja,međutimpasminakaotakvanije izniklanitipotječe izTurskeodnosnoAnadolije(Uroševićisur.,2011.).

Kratak povijesni pregled podrijetla kangalaPretpostavljasedaturskipastirskipas–kangal

potječeodpsačuvarastokekoji je izSrednjeAzije,seobamanaroda,pristigaonapodručjeAnadolijeiz-među 10 000 godina pr. n. e. i 1300. godine n. e.,adanašnjijeizgledpoprimiopočetkom12.stoljeća.Osnovnajeulogakangala,zadržanaidodanas,bilazaštitastadaodpredatora(Anonymous,2011.).NanepreglednimprostranstvimaAnadolije,nakojimajeuobičajenodržanjeovacanaotvorenome,odnepro-cjenjivejevažnostipomoćizdržljivihisnažnihpastir-skihpasakaoštojekangal.PremaGreeniWoodruff(1983.)upravotipastirskipsiuvećinislučajeva(50–80%)uspijevajuizaštititistado.Kangal je imedobioprema istoimenomgraduu

turskoj provinciji Sivas (Kirmizi, 1991.; Tepeli i sur.,2003.).

Osobitosti tjelesne građe kangalaTijelojedobroprekrivenogustomdlakomkojane

bismjelabitisvilenkastavećmorabitičvrsta,anaglavi i nogama nešto je kraća nego na tijelu. Pod-laka jegusta ineštofinijaodpokrovnedlake.Duži-nadlakenagrebenujeod3do7cm.Osnovnabojadlakenesmijebitibijela,već jeurasponuodkremdotamnosiveusvimnijansama.Bjelinajedopuštenajedinonaprsištuivrhurepa.Naprsimaupromjerunijevećaod 10cm.Tijelo im je jednobojno.Nano-

gamabojamožebitisvjetlijaipoprskanatočkastim,tamnijimoznakama.Glavukarakteriziramaskakojajedorazineočijucrna,analubanjijesvjetlija.Dlakajenauškamacrnebojekaoimaska.Vrhrepamožebitibijelilicrn,dužinenevećeod10cm,promatranoodvrharepapremakorijenu.Kožajesrednjedebelaidobropriliježeuztijeloi

glavutenesmijepravitifanon.Morabitiobojena,aliboja ovisi o boji dlake. Sve vidljive sluznice trebajubitipigmentirane,aintenzitetpigmentacijeibojaslu-zniceoviseoobojenostipsa.Tijelomujepravokutnaoblika,snažnedosnažno

grube konstitucije.Ugrebenu je visok65 – 78 cm+/-2cm,masamužjakajeod45do65kg,aženke40–55kg.

Slika 1. Ilkel Asalet Dosi, ženka kangala godinu dana.

Slika 2. Djevojčica Klara sa ženkom kangala Ahu.

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

69

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Dužina glave je 39 – 40% visine grebena. Du-žina lubanje je56–60%dužineglave.Profilne li-nijenjuške i lubanjesudivergentne.Dužina tijela jeza10–12%većaodvisinegrebena.Lubanjamorabitizaobljenaiblagosesuzujepremalicu.Čeonajebrazdavidljiva,međutimneiduboka.Širinaglaveje52 – 57% dužine glave. Uzdužna os lubanje dužajeodpoprečne.Dužinanjuške je40–44%dužineglave,oblikjojjetupoklinastiblagosesuzujepre-mavrhunosakojinesmijebitiniiznadniispodlinijenosnika.Vrhnosainozdrvevelikesuipigmentirane.Psiscrnimoznakamanatijeluimajucrnopigmenti-ranesluznice,dokjeupasasasvjetlijimoznakamapigmentsvjetliji.Ruboviusanaisluznicausanatako-đermorajubitipigmentirani.Čeljustkangaladobrojerazvijenaisnažna,azubi

supravilnoraspoređeni.Zagrizmuješkarast,klje-štast ili obrnuto škarast. Dopušten je nedostatakprvihpremolara.Očikangalasukrupneibademastaoblika,aboja

immorabitiuskladusbojomdlake.Poželjno jedasuštotamnije.Očnikapcidobropriliježunaočnuja-bučicu.Ruboviočnihkapakamorajubitipigmentirani.Uške su trokutasta oblika te usađene u visini

zamišljene linije koja spaja vrh nosa s unutrašnjimočnimkutomilineznatnoniže.Bojadlakenaušimamorabiti kaobojamaske.Prednji rubuški naliježenaglavu.Vrat jesrednjedužinekoja iznosi35–40%vi-

sinegrebena.Gornjalinijavratablago jezaobljena,adonja ravna.Kutkoji vrat zatvarasvodoravnomlinijom iznosi35–40stupnjeva.Vrat jepovezanstijelomiglavombeznaglihprijelaza.Kožanavratumora dobro prilijegati namišićnu osnovu i biti bezfanona.Tijeloucjelininesmijedjelovatizdepasto,mora

bitisnažno,dobropovezanoibalansirano.Dužinatijela jeza10–12%većaodvisinegre-

bena.Nadgrađenostjerasnaodlika,križasudo4%višaodgrebena. Leđna linija, odgrebenado križa,nijeravna,većjeblagoulegnuta.Središnjajetočkaleđa4–5%nižaodgrebenakoji jeblago izražen.Leđamorajubiti snažna i široka, neprevišeduga itijekomkretanjaštomirnija.Slabine su snažne, kratke i u ženki nešto duže

negoumužjaka.Mišićavesuidobropovezanespr-snimdijelomleđaisapima.Blagosuprikupljene.Prsni koš mora biti prostran. Opseg pr-

snoga koša je 10 – 15 % veći od visine grebe-na. Dubina prsa iznosi 33 – 45 % visine gre-bena. Širina prsa (mjereno iza lopatica) iznosi27–37%visinegrebena.Rebrasusnažna inikad

bačvasta.Prsasumišićavaisnažna.Vrhprsnekostinalazisenavisiniod65–75%visinegrebena.Trbuhjeblagousukan,adonjaprofilnalinijabla-

goseuzdižeodprofilaprsnekostipremabokovima.Sapisusrednjedužine,30–35%visinegrebena.

Mišićavesuidobropovezanesaslabinama.Svodo-ravnom linijomzatvarajukutod25do30%.Lini-jasapinastavljaseneprekinutougornjulinijurepakojijeukorijenuvrlosnažan,atanjisepremavrhu.Opuštendopiredoskočnogzgloba,alidjelujeneštokraće zbog blage povijenosti na kraju. Povijenostposljednjetrećinemožebiti izraženija i tvoritikrug.Kangal u mirovanju rep nosi sabljasto ispod linijeleđa,dokjerepuaktivnogneštoviši.Dopuštenojedabudeiiznadlinijeleđa,alineokomito.Repmožebitiizavijenitadanaliježenasredišnjulinijuleđa.Za-vijenrepnesmijebitinošenpostrance.Kosti prednjih nogu su snažne. Mišići su suhi i

čvrsti,aprednjesunogemeđusobnoparalelne.Vi-sinalakta je50–55%visinegrebena.Lopatica jesrednjedugaidobropriliježeuztijelo.Svodoravnomlinijomzatvarakutod45do55stupnjeva.Ramenikutiznosi90–110stupnjeva.Nadlakticemorajubitimišićaveisnažneiprilijegatiuztijelo,ameđusobnosuparalelne.Kostipodlakticesusnažne,amišićido-brorazvijeni.Lakatsenalaziulinijikojajeparalelnasasrednjomokomitomravninomtijela.Kutlaktaje110–130stupnjeva.Prednješapljenalaziseupro-

Slika 3. Boncuk Smyrna Giants, ženka kangala s 13 štenadi i svi uspješno othranjeni.

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

70

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

dužetkuokomitelinijepodlaktice.Morabitičvrsto idobro povezano. Prednje došaplje promatrano odnaprijednalazisenaokomitojlinijikojaprolazikrozospodlakticetesokomicomzatvarakutod20do30stupnjeva.Šapesuokruglaste,snažnih,zaoblje-nih imeđusobnoprikupljenihprstiju.Noktisutako-đertamnopigmentirani.Kodpasasvjetlijebojedla-kenoktimogubitineštosvjetliji.Jastučićimorajubitielastični,puni,čvrstiipigmentirani.Međuprstimajerazvijena„plivajućakožica“.Stražnje su noge međusobno paralelne. Snažne

su,alineipreteške.Stavovimorajubitipravilniuzod-govarajućekutove.Butinesuširoke,mišićaveisnaž-ne.Dužinaimjeoko33%visinegrebena.Međusobnosuparalelne, kao i sa središnjomosi tijela. S vodo-ravnomlinijomzatvarajukutod55do75⁰.Potkolje-nice sumišićave i snažne.Međusobno suparalelne.S natkoljenicom (koljenom) zatvaraju kut od 110 do145⁰.Skočnizglobmorabitičvrst,širokinjimesklad-nozavršavastražnjedošaplje.Visinaskočnogzgloba(od zemlje do vrha zgloba) iznosi 25 – 35%visinegrebena,akutskočnogzglobaje120–150stupnjeva.Stražnjedošaplje jesnažno idobrorazvijeno.Visinaovisiovisiniskočnogzgloba.Šapesuneštoizduženijeodprednjih,augaostopavećijeod90⁰.Kangal semorakretati skladno i harmonično.Pri-

likomkretanjanesmije segrčiti ili trzati, a linija leđamorabitištomirnija.Passenajradijekrećesrednjedu-gimkasom,galopnijekarakterističan,aakogalopira,skokovisudugi,alijegaloptromiji(Anonymous,2011.).

Nemarazlikeuporođajnojmasi ženske imuškenovorođeneštenadi.Kujekangala jakodobrobrinuonjezištenadi,bezobziranaspol.Nakrajurazdo-blja sisanjapreživljavanje štenadi bude i do 100%(Elmaz,2012.).

Osobitosti karakteraKangal jeodličanpasčuvar, kao i pastirski pas.

Inačejedobroćudan,mirnogtemperamenta,hrabari dostojanstven. Odan je gospodaru i u njegovoj jeprisutnostipotpunomiran.Nepodmitljivjeihrabar.URepublici Hrvatskoj kangal se sve više koristi

kaopastirskipaskojihrabročuvapovjerenomusta-dood lisica, čagljeva, vukova imedvjeda, apremaiskustvudomaćihuzgajivačaidržatelja,svojimsta-loženimkarakteromnijeopasanzadrugudivljač.

Smještaj i držanjeS obzirom na činjenicu da je kangal relativno

novapasminananašempodručju idaudostupnojliteraturinemamnogopodatakaonjegovudržanjuinjezi,uradusereferiramonapostojećuliteraturuosmještajuvelikihpasminapasa i iskustvouzgaji-vača.Kangaljeiznimnovelikipasiusvomseizvornom

zavičajudržislobodan,kaoradnipas ičuvarstada.Odmakod funkcionalnogodnosačovjekas timve-likimpsomprimarnonamijenjenimdržanjunapro-stranstvima Anadolije i sa svrhom čuvanja stada,premaodnosuukojemdominiraprivrženostkanga-lukaokućnomljubimcupostavljapredvlasnikanoveizazovesciljemzaštitedobrobitipasa.Njegova(pre)dimenzioniranost zahtijeva boravak u ograđenomvanjskomprostoru koji nebi smiomoći preskočiti,površinomnemanjomod20m2.Naogradisvakakotreba navesti znak upozorenja s obzirom na to danijesklonnepoznatima,niljudimaniživotinjama,jerjevrlozaštitničkinaklonjendomaćima.Kućicaodgo-varajućih dimenzija trebala bi biti smještena ispodnekogzaklona,primjericekrošnjenekogvećegsta-blakojepružaprikladnuzaštituodnepovoljnihvre-menskihutjecaja.Nije ihpreporučljivodržati nepo-srednouzulicujerihmoguuznemiravatiprolaznici,djecaidrugipsi.Zapodnakojemuboraveodraslipsipreporučujeseopeka,azamladepsekrupnišljunakuzkojijepotrebnojošpostavitinekupunijupovršinuza ležanje.Betonnigolazemljasenepreporučuju.Prostorukojemupsiboravepotrebnojesvakodnev-nočistiti, i to izmetpokupiti lopaticom,amokraćuisprativodomilićejeispratikiša.Uzto,bitnojepsi-ma osigurati odgovarajuće hranjenje i napajanje, aposudeizkojihuzimajuhranutrebaredovitočistitii

Slika 4. Djevojčica Klara i Boncuk Smyrna Giant s leglom.

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

71

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

dezinficirati(Vučemilo,2012.).Psisu iznimnodruš-tvenabićastogaihnebitrebalodržatipojedinačnojersetakvimdržanjempotencirairazvojodređenihporemećajauponašanju.Posebnupozornost trebaposvetiti pravodobnoj

socijalizaciji pasa s drugimpsima iste ili druge pa-smine i čovjekom. Prema novijim spoznajama tre-ning socijalizacije imodificiranja ponašanja trebalobi temeljiti na nagrađivanju prikladnog i poželjnogponašanjačimebisetrebalipostićinajboljirezultati(Hibyisur.,2004.;FukuzawaiHayashi,2013.).

Neke zanimljivosti vezane uz pasminuUnatočpoznatojdobroćudnosti i smirenosti kan-

galakaopasmine,uDanskojihjezabranjenouvoziti,uzgajati iprodavati.UUkrajinisenavodinalistiopa-snih pasa, a njihovo držanje podliježe vrlo strogimpropisima,dokseuBjelorusijiizrijekomnavodidasetakvipsidržeuprostorimaizkojihnemoguizaćiinakojimasenavodiupozorenje,azabranjenajeišetnjastimpsimaosobamamlađimod18godinateonimakojinemajupotvrdudasuzavršilitečajodržanju,uzgojuiskrbiotimpasminamapasa(Anonymous,2016.).

Umjesto zaključkaIakoupodručjuTurskepokrajineAnadolijeprisu-

tanstoljećima,tekjeodnedavnopastirskipas–kan-galprivukaovećupozornostkinologa,uzgajivača,aliijavnosti.StandardizacijamjeranjegovevanjštinetepriznavanjekaoautohtoneturskepasmineodstraneKIF-avažansukorakkbližempriznavanjupasminekangalaiodSvjetskekinološkeorganizacije.Zapret-postavitijedaćesnažanikarakterompouzdanpas,kojijetekposljednjedesetljećeentuzijazmommalo-brojnihvlasnikaiuzgajivačapredstavljeneuropskimljubiteljimavećihpasminaubudućnosti,svakakobitiijedanodnjihovaprvogizborapriodabirupsa.

Literatura• ANONYMOUS (2011): Standard pasmine turskipastirski pas-kangal. Dostupno na: http://www.kif.org.tr./index_en.php?p=irklarimiz&detay=1.[pristupljeno.15.8.2017.]

• ANONYMOUS (2016): List of Banned Dogs byCountries. Dostupno na: https://petolog.com/ar-ticles/banned-dogs.html?PAGEN_3=2 [pristuplje-no.30.10.2017.]

• ELMAZ,O.,O.A.AKSOY,S.DIKMEN(2012):Somemorphologicalcharacteristicsandgrowthofkan-galshepherdpuppiesuntiltheweaningage.Bulg.J.Agric.Sci.18,980-986.

• FUKUZAWA,M.,N.HAYASHI(2013):Comparisonof3differentreinforcementsoflearningindogs(Ca-nis familiaris).J.Vet.Behav.8,221-224.

• GREEN,J.S.,R.A.WOODRUFF(1983):TheuseofEurasian dogs to protect sheep from predatorsin North America: A summary of the livestockguarding dog research at the US sheep experi-ment station. The First Eastrn Wildlife DamageControlConference(NewYork,27-30.September1983).Proceedings.NewYork(119-124).

• HIBY, E. F., N. J. ROONEY, J. W. S. BRADSHAW(2004):Dogtrainingmethods:theiruse,effective-nessand interactionwithbehaviourandwelfare.Anim.Welf.13,63-69.

• KIRMIZI, E. (1991): Türk çoban köpeğive Almançoban köpeğinin dölverimi, büyüt ülenyavruoranı, büyü mevebedenöl çüleriy önündenkarşılaştırılmas.DoktoraTezi(Basılmamış),Istan-bulÜniversitesiSağlıkBilimleriEnstitüsü.

• TEPELI,C.,O.CETIN,S.INAL,K.KIRIKCI,A.YILMAZ(2003):GrowthcharacteristicsofKangalandAk-basTurkishshepherddogs.Turk.J.Vet.Anim.Sci.27,1011-1018.

• UROŠEVIĆ,M.,D.DROBNJAK(2010):Zootehničkaanaliza dvije populacije kangala u cilju standard-izacije kangala kao turske rase pasa. Zemun,2010. Dostupno na http://www.cepib.org.rs/wp-content/uploads/2011/11/studija_kangalsrb.pdf

• UROŠEVIĆ, M., D. DROBNJAK, Y. OGRAK (2012):Format tela turskog pastirskog psa kangala. 1.međunarodni simpozij i 17.naučno-stručnosave-tovanjeagronomaRepublikeSrpske(Trebinje,19-22.ožujka2012).Zborniksažetaka.Trebinje,(183-194).

• VUČEMILO,M (2012):Smještaj i držanjepasa.U:Herak-Perković,V.,Grabarević,Ž.,Kos, J.:Veteri-narski priručnik.Medicinska naklada Zagreb (74-76).

ZNANSTVENI I STRUČ NI RADOVIStručni rad

72

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

PROVJERITE SVOJE ZNANJEStručni rad

Lidija MEDVEN ZAGRADIŠNIK, dr. med. vet, docent, Zavod za veterinarsku patologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: [email protected]

Ulkus želuca u svinje

Gastric ulcer in a pig

Medven Zagradišnik, L.

Sažetak

Ulkusiželuca čestosepojavljujuusvinjau intenzivnomsuvremenomuzgoju.Premaanatomskojlokacijiulceracijesuobičnoograničenena pars esophagea, anajčešćesepojavljujeusvinjastarostiod3do6mjeseci.Bolestjemultifaktorijalneetiologije,amožebitiasimptomatskailipakperakut-nasfatalnimishodom.Uovomjeraduprikazanjedanslučajizprakse.

Ključne riječi: ulkusželuca,intenzivanuzgoj,svinja

AbstractGastriculcersinswineoftenappearinintensivemodernhusbandry.Theyareusuallylimitedtothepars

oesophagea,accordingtotheanatomicsiteofulceration,andmostcommonlyappearinpigsfrom3to6monthsofage.Thediseasehasmultifactorialaetiology,andmaybeasymptomaticorperacute,withafataloutcome.Inthisarticleacasefrompracticeisdescribed.

Keywords:gastriculcer,modernhusbandry,pig

AnamnezaNa razudbu je dostavljena lešina svinje (tovlje-

nik),višelinijskikrižanac,ženskogspola,starostioko3mjeseca.Životinjajeuginulanasvinjogojskojfarmiunastambizatov,bezprethodnihkliničkihznakovabolesti.

Patoanatomski nalaz prikazanjenaslikama1-4.Patohistološki nalaz prikazanjenaslici5.

Dijagnoza:Ulkus želuca

KomentarUlkus (lat. ulcus – vrijed) želuca jest oštećenje

kojezahvaćasluznicu,probijabazalnumembranuteprelazi u podsluznicu, a akooštećenje prodre kroz

Slika 1. Konjunktiva, svinja. Bijela boja sluznice očnih spojnica upućuje na anemiju teškog stupnja.

73

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

sveslojeveželučanestijenke,nazivaseperforativniulkus (Gelberg, 2017.). U svinja se najčešće pojav-ljujeunežljezdanomdijelu želuca,upodručjupars esophagea(ThomasiFriendman,2012.,Uzalisur.,2016.). U suvremenom je svinjogojstvu učestalostovogulkusavisoka.Pojavljujeseurazličitihdobnihskupina, nonajčešće su zahvaćeni tovljenici (Uzal isur.,2016.)udobiod3do6mjeseci,avisokorizič-noj skupini pripadaju i krmače u vrijeme porođaja(Thomas i Friendman,2012.).Mortalitetnapojedi-nimfarmamaiznosioko1–2%,asporadičnoiviše(ThomasiFriendman,2012.).Uzrokovan je različitimčimbenicima,poputhra-

nidbesitnomljevenimzrnjemilipeletiranomhranom(Amoryisur.,2006.,Melnichouk,2002.;ThomasiFriendman,2012,Uzalisur.,2016.,Gelberg,2017.).Visokudiougljikohidratauzprisutnostfermentativ-nihbakterija,kaoštosuLactobacillusiBacillusspp.,dovodidonastankaulkusa(Gelberg,2017.).Visokarazinabakrainezasićenihmasnihkiselina,niskara-zina bjelančevina u hranidbi, mikrobna proizvodnjamasnihkiselinakratkih lanaca, kao i tekući sadržajželucatakođersurizičnifaktori(Uzal isur.,2016.).Nastaje i zbog stresa koji se pojavljuje u zatvore-nomtipuuzgoja(Gelberg,2017.,Uzalisur.,2016.),iako davanje glukokortikoida rezultira lezijama kojesuupodručjufundusakodsvinja,aneuezofageal-nomdijelu(ThomasiFriendman,2012.,Uzal isur.,2016.). Svinje držane na rešetkastom podu imajuvećuučestalostodsvinjadržanihnačvrstompodu

PROVJERITE SVOJE ZNANJEStručni rad

Slika 2. Trbušna šupljina, svinja. Zavoji tankih crijeva izrazito su tamnocrvene boje zbog prisutnosti velike količine hemora-gičnog kašatog sadržaja u lumenu crijeva (označeno bijelom

zvjezdicom).

Slika 3. Želudac, svinja. Želudac je ispunjen velikom količi-nom tamnocrvene zgrušane krvi (označeno bijelom stre-licom). U području ezofagealnog dijela želuca uočava se

opsežna ulceracija (označeno bijelom zvjezdicom).

Slika 4. Želudac, svinja. U ezofagealnom dijelu želuca uočava se ulkus promjera 7 cm, kraterasta oblika, s uzdi-gnutim fibrotičnim rubom koji je uzrokovao akutno krvare-nje s posljedičnim hipovolemijskim šokom te iznenadnom

smrti životinje.

74

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

ilislami.Nekiautorismatrajudajeglavničimbenikrizikazarazvojulkusaprekidunosahrane(Morrowisur.,1999.,ThomasiFriendman,2012.).Uliteraturisenavodiinizdrugihčimbenikapoputakutnihzara-znihbolesti, kiselosti želučanogsadržaja, genetskeosjetljivostiidr.(Morrowisur.,1999.,ThomasiFri-endman,2012.,Uzalisur.,2016.).Kliničkiznakovioviseostupanjugubitkakrvikoji

jepovezansaželučanomlezijom.Smrtmoženastatizbog iskrvarenja u lumen želuca kod životinje kojaje izgledalazdravonekolikosatiranije.Ako jegubi-takkrvisporiji,simptomipovezanisanemijombitćevidljivi: bljedilo, letargija, slabost, ubrzano disanje,povraćanje i melena. Rektalna temperatura čestojeispodnormalne.Ipak,potrebnojeistaknutidasevećinompojavljujesupkliničkitijek(ThomasiFriend-man,2012.,Uzalisur.,2016.).Patoantomskompretragom,kadulceracijaobu-

hvaća čitavu ezofagealnu regiju želuca, uočava selezijakraterastaoblikasuzdignutimrubovima.Dnoulkusa može biti glatko stoga se može pogrešnoprotumačiti kao normalno tkivo (Thomas i Frien-dman,2012.,Uzal i sur.,2016.).Uželucusemoženaći tekući sadržaj, zgrušana ili nezgrušana krv tefibrinoznieksudatihrana.Uslučajumasovnogkrva-renjamelenajeuvijekprisutnaucrijevima.Lešinajevrloblijeda.Nalazkrviucrijevimakojijepovezanansulkusomželucamoraserazlučitiodvolvulusakao

iodproliferativnehemoragijskeenteropatijepove-zane s Lawsonijom intracellularis. Dokaz o prošlojulceraciji katkad se može vidjeti kao cikatrizacija ismanjenje veličine ezofagealnog dijela želuca, a uekstremnimseslučajevimamožepojaviti istenozajednjaka(Uzalisur.,2016.).Histološki,nastalesupromjenerezultatzadeblja-

njaipararkeratotičkehiperkeratozekojekeratolizomdovodedonastankafisura,erozijaiulkusa(Gelberg,2017.,Uzal isur.,2016.).Epitelezofagealnogdijelajezadebljan,nepravilanihrapav.Erozijeepitelana-predujudoulceracije,azbogoštećenjamanjihkrvnihžilauočavasekrvarenje.Dnoulkusačininekrotičnotkivo. Ovisno o stupnju oštećenja uočava se jasnamarginaupalnihstanicateslojgranulacijskogtkiva(Uzalisur.,2016.).Liječenje jeskupo,naporno i čestoneuspješno.

Osimtoga,ranadijagnozabolestijeotežana.Mnogičimbeniciisloženeinterakcijeizmeđuhranidbe,oko-liša i upravljanja, pridonose nastanku ove bolesti,stogaseprevencijaulkusaopćenitosmatranajpri-kladnijimrješenjemovogaproblema(Thomas iFri-endman,2012.).

Literatura• AMORY,J.R.,A.M.MACKENZIE,G.P.PEARCE(2006):Factors in the housing environment of finisherpigs associatedwith the development of gastriculcers.Vet.Rec.158,260-264.

• GELBERG,H.B.(2017):AlimentarySystemandthePeritoneum,Omentum,Mesentery,andPeritonealCavity.U:PathologicBasisofVeterinaryDisease,6. izdanje (Zachary, J. F. Ur.), St. Louis, Elsevier;str.365.

• MELNICHOUK, S. I. (2002): Mortality associatedwith gastric ulceration in swine. Can. Vet. J. 43,223–225.

• MORROW,M.,J.EISEMANN,P.DAVIES,K.ZEIRING(1999): The effect of feed withdrawal on porkqualityandtheprevalenceofSalmonella andgas-tric ulcer at slaughter. Final Report to NationalPorkProducersCouncil.1–9.

• THOMAS, J. R., R.M. FRIENDMAN (2012): Diges-tive System. U: Diseases of swine. 10. izdanje,(Zimmerman,J.J.,L.A.Karriker,A.Ramirez,K.J.Scwartz, G. W. Stevenson Ur.), Wiley-Blackwell,WestSussex,UK,str.208-211.

• UZAL,F.A.,B.L.PLATTNER,J.M.HOSTETTER(2016):Alimentary System. U: Jubb, Kennedy, Palmer’sPathology of Domestic Animals, Vol 2., 6. izdanje,(MaxieM.G.Ur.),St.Louis,Elsevier,str.57-59.

Slika 5. Želudac, svinja. Uočava se koagulacijska nekroza sluznice (označeno crnom strelicom), zona infiltracije upalnih

stanica te multifokalno krvarenja. HE, 4x.

PROVJERITE SVOJE ZNANJEStručni rad

BRAVECTO® ZA PSE I MAČKEJEDNA PRIMJENA

12 TJEDANA ZAŠTITE

PROTIV KRPELJA I BUHA

Zahvaljujući BRAVECTO® tabletama za žvakanje za pse i BRAVECTO® ampulama za mačke dostupni su Vam proizvodi za zaštitu od krpelja i buha s učinkovitom i dokazanom djelatnom tvari fl uralaner.

Inovativna i vrlo snažna djelatna tvar fl uralaner pripada skupini izoksazolina i djeluje sistemski.

Fluralaner je razvijen ekskluzivno za veterinarsku medicinu od strane tvrtke MSD Animal Health.

75

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8Dvokomponentno ljepilo za

pločice za papke

BRAVECTO® ZA PSE I MAČKEJEDNA PRIMJENA

12 TJEDANA ZAŠTITE

PROTIV KRPELJA I BUHA

Zahvaljujući BRAVECTO® tabletama za žvakanje za pse i BRAVECTO® ampulama za mačke dostupni su Vam proizvodi za zaštitu od krpelja i buha s učinkovitom i dokazanom djelatnom tvari fl uralaner.

Inovativna i vrlo snažna djelatna tvar fl uralaner pripada skupini izoksazolina i djeluje sistemski.

Fluralaner je razvijen ekskluzivno za veterinarsku medicinu od strane tvrtke MSD Animal Health.

7776

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Buzetski statut iz 1435. g. o životinjama i životinjskim proizvodima

The Buzet Statute from 1435 on Animals and Products of Animal Origin

Džaja, P., K. Severin., D. Agičić., J. Grbavac., M. Benić., Z. Heruc

Dr. sc. Petar DŽAJA, dr. med. vet., redoviti profesor, dr. sc. Krešimir SEVERIN, dr. med. vet., izvanredni profesor, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Damir AGIČIĆ, dr. med. vet., Veterinarski ured Slavonski Brod; dr. sc. Jozo GRBAVAC, docent, Sveučilište u Mostaru, Agronomski fakultet i Prehranbenobiotehnološki fakultet, Mostar; dr. sc. Marijan BENIĆ, dr. med. vet., spec.medicinske sanitacije, SANATIO d.o.o.; Zlatko HERUC, dr. med. vet., Agroproteinka d.d.; ; email: [email protected]

Sažetak

Kaoivećinastatuta,takoje iovajstatutzavrijemeDrugogasvjetskogratabioodnesenu Italijute jevraćen1949.godineudanasdržavniarhivuRijeci,adanasjeuDržavnomarhivuuPazinu.Ovajstatutsadržava140glava,odčegasesedamglavaodnosinaživotinje(dvijeglave)iživotinjskeproizvode(petglava)ili5%.

Ključne riječi: Vodnjanskistatut,životinja,životinjskiproizvod,šteta

AbstractLikemostStatutes,thisStatutewastakentoItalyduringtheSecondWorldWar,andreturnedin1949.Today

itiskeptintheStateArchivesinRijeka.ThisStatuteconsistsof140chapters,ofwhichsevenrelatetoanimals(twochapters)andanimalproducts(fivechapters)or5%.

Ključne riječi: BuzetStatute,animal,animalproducts,damage

VETERINARSKA POVJESNICAPregledni rad

U50.glaviopisanesuštetočinekojeuništavajuvinograde i pale kuće ili otimaju tuđustoku i proli-jevajuvino.AkosuuBuzetskomkašteluilinjegovojokolicinekomeotvorenoilitajno,kriomice,danju ilinoću posječeni ili na drugi način uništeni vinogradodnosno trsovi, ili akosumukućespaljene ili vinoistočenoiproliveno,teakosumuunutarBuzetskogkaštelaubijeni ilizlonamjernoozlijeđenikonji,volo-vi imagarci,azločincisenisuuspjeliotkriti,općinaje bila obvezna u potpunosti nadoknaditi nanesenu

štetu vlasniku stvari. U slučaju da je zločinac biouhapšen, šteta se vlasniku stvari nadoknađivalau dvostrukom iznosu i uz plaćanje 10 libaramalihdenaraMletačkoj iBuzetskojopćini.Uslučajuda ješteta iznosila 100soldado 10 libaramalihdenara,vlasnikuuništenestvarinadoknađivanajeudvostru-komiznosuuzplaćanjenavedenimopćinamapo25libaramalihdenara.Akojeučinjenaštetabilavećaod10libaramalihdenara,zločinacjeplaćaovlasnikuupropaštenestvaridvostrukiiznosuzplaćanjenave-

7776

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

VETERINARSKA POVJESNICAPregledni rad

denimopćinama50libaramalihdenara.Uslučaje-vima kad zločinac nijemogao platiti vlasniku i op-ćininavedeni iznos,odsijecalamusedesnarukauztrajnoprotjerivanjeizBuzeta,aopćinajebiladužnavlasnikustvarinadoknaditištetu.Štosetičeubijenihkonja,volovaimagaracauBuzetskomkaštelu,onajtkoihjeubionadoknađivaojedvostrukiiznosproci-jenjenešteteuzplaćanjeMletačkojiBuzetskojopćini10libaramalihdenara.Uslučajudasezločinacnijeuspiopronaći,štetuzaubijeneživotinjenjihovuvla-snikunadoknađivalajeopćina.Uslučajevimakadajezločinacbiopronađen,anije imaootkudplatitiuči-njenuštetu,trebalogajeišibatiiobilježitiužarenimžigomuz trajno protjerivanje iz Buzetskog kaštela.Štosetičeostalihživotinja,onajtkoihjeubioplaćaojedvostrukuštetu,uzplaćanje40soldaspomenu-tim općinama, bez obzira na to je li to bilo unutarBuzetskogkaštelailiizvannjega.Uslučajudasubiliubijenikonj,volilimagaracizvanBuzetskogkaštela,zločinacjenjihovuvlasnikunadoknađivaodvostrukuštetu, uz plaćanjeMletačkoj i Buzetskoj općini 100soldamalihdenara.U138.glaviopisanojedržanježivotinjauusočedi.Propisanoje iodređenodaakotkoimakrupnuilisitnustokusnekimusočedipatajkoji ju jeprimionjomeore,tovari je iliobavljanekeradovebezdopuštenjaonogačijesuživotinje,upot-punostigubisvojdiouprinosuodstokekoji jepri-padaovlasnikustoke.Akoonaj tko jeprimiostokuu sočeduorena svome ili sije posvomepoljubezdopuštenjaonogatkojeusočediunioživotinje,žitodijelenapola.U71.glavipropisanojedasetrgovcimorajupri-

državatiispravnemjere.TakojenavedenodajesvakitrgovacuBuzetskomkašteluobvezanidužandržatiispravnuvagu,tezulju,utegodlibre,mjeruzadužinuisvakudrugimjeruiliutegpokojimaprodajeilikupu-jeimjeri,podprijetnjomglobeod10libaramalihde-narakojujetrebaoplatitiMletačkojiBuzetskojopćinizasvakiodspomenutihutega,vaga,tezuljaidrugihmjerazakojujeutvrđenaneispravnostinetočnost,uz nadoknadu štete onima koji su bili oštećeni prikupnji ili prodaji. U 72. glavi propisana je kazna zaonekojizakidajunavagi.Akonekitrgovac,prodava-teljutrgovini,mesarilikrčmarzakidanavagiilimje-riMletačkojiBuzetskojopćiniplaća20solda,akrivoizvaganestvariostajutržnimnadzornicima.Onajtkozakidanamjeri,kupcunadoknađujedvostrukušte-tu.U73.glavi opisanesukazne zamesarekoji suprodavalimesouginulih životinja.Nijedanmesarnidrugaosobanisusesmjeliosuditidabezdopuštenjabuzetskeupravedoveduilidadudovesti,prodaju ilidadu prodavatimeso uginulih životinja u općinskojmesnici ili na nekom drugommjestu u Buzetskomkaštelu,podprijetnjomglobeod100soldamalihde-

narakojesupripadaleBuzetskoj iMletačkojopćini.U74.glavipropisano jedamesarinesmijuproda-vati izmiješanedvijevrstemesa,negosvakuvrstuzasebno iodvojeno,sboljihprelazećinalošije,podprijetnjomglobe od 40 soldamalih denara koje jetrebaloplatitiMletačkojiBuzetskojopćinizasvako-gaisvakiput.U75.glavibilojepropisanodamesarinesmijuprodavatimeso jednekakvoćezadrugu, itoovčetinu,škopljevinu,jaretinuidr.podprijetnjomglobe od 3 libremalih denara koje je spomenutimopćinamatrebaloplatitizasvakiput.U76.glavime-sarisutrebaliprodavatimesopremaprocjenitržnihnadzornika.NijedanmesarnijesmioprodavatimesoakogaprijenijeprocijeniotržninadzornikBuzetskeopćine.Biojedužanprodavatigakakosutržninad-zorniciprocijenili i neskuplje,podprijetnjomglobeod100soldamalihdenarazasvakiput,odkojih jepolovicaišlaMletačkojiBuzetskojopćini,apolovicatržnim nadzornicima. I sve drugomeso trebalo seprodavati pobuzetskimobičajima i ne skuplje, podprijetnjomnavedenekazne(LonzaiPoropat(2017.).

Literatura • LONZA, N., B. POROPAT (2017): Buzetski statut.GradBuzet,2017.

7978

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Dr. sc. Leander Brozović, 1897. – 1962.

Dr. Leander Brozović 1897 – 1962

Legradi Gašparov, M., D. Ernečić, P. Džaja

Mr. spec. Mirjana LEGRADI GAŠPAROV, dr. med. vet, Veterinarska stanica Đurđevac; Dražen ERNEČIĆ, prof. povijesti, viši kustos Muzej grada Koprivnice; dr. sc. Petar DŽAJA, dr. med. vet., redoviti profesor, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Za-grebu; email: [email protected]

Sažetak

Dr.LeanderBrozović rođen je 1897.g.uBudimpešti, aumro je 1962.g.uKoprivnici.Studirao jeve-terinarskumedicinuuBrnu,Drezdenu,Lavovu iBudimpešti gdje jediplomirao1924.godine.NakonzavršenogfakultetazaposliosenamjestoasistentanaVeterinarskomfakultetuuZagrebu.Kaovete-rinarpripravnik,akasnijekaokotarskiveterinarradiojeuNovomVinodolskom,1929.uKutini,1931.

uVelikojKikindi.Od18.veljače1941.g.primiojemjestokotarskogveterinarauKoprivnici.SkraćimprekidimaradiojeiGyekenesuiuVirju,odaklesevratiouKoprivnicu.NaVeterinarskomfakultetudoktoriraoje1928.g.,nakojemujebiohonorarninastavnikPovijestiveterinarstvaodšk.god.1950./51.do1955./56.Bio ječovjekširokihpogledaiznanja,štojepotvrđivaopraktičnimradomnadrugimpodručjimajerjeosimveterinarabiopovjesničar,muzeolog,muzeografietnograf.

Ključne riječi: LeanderBrozović,povijestveterinarstva

AbstractDr.LeanderBrozovićwasbornin1897inBudapest,anddiedin1962inKoprivnica.Hestudiedveterinarymedicine

inBrno,LvovandBudapest,wherehegraduatedin1924.Havingcompletedhisuniversitystudies,hefoundworkasanassistantattheFacultyofVeterinaryMedicineinZagreb.HeworkedasaveterinaryinternandlaterasthedistrictvetinNoviVinodolski,inKutinain1929,andinVelkaKikindain1931.From18thFebruary1941hebecamethedistrictvetinKoprivnica.Withbriefinterruptions,heworkedinGyekenesandVirje,fromwherehereturnedtoKoprivnica.HeattainedhisPhDfromtheFacultyofVeterinaryMedicinein1928,whereheworkedasaparttimelecturerteachingtheHistoryofVeterinaryMedicine,fromthe1950/51academicyearuntil1955/56.Hewasamanwithverybroadinterestsandknowledge,whichheshowedinhispracticalworkindifferentfields,becauseapartfrombeingavet,hewasalsoahistorian,museologist,amuseographandanethnograph.

Key words:LeanderBrozović,historyofveterinarymedicine

U SUSRET 100. GODIŠNJICIPregledni rad

Malojeljudisrelativnokratkimživotnimvijekomkaodr.sc.LeanderBrozovićdajebiotolikoširokogznanja,zbogčegaopisnjegova likazaslužuje jednuširustudiju,imajućiuvidudajebioveterinar,povje-sničar,muzeolog imuzeograf, etnograf, ali uvijekznanstvenikkojijenapisaobrojneradoveizspome-nutihpodručja.Tonijefraza,jerkaoveterinarobav-ljamnogevrsteveterinarskihposlovaipišeradove,

a posebno ga zanima povijest veterinarstva čiji ćepredavačbitinajedinomfakultetuudržavi.Piše,nonažalost nije dočekao tiskanje knjige Građa za po-vijest Koprivnice (Felatar, 1978.) te osnivamuzej uKoprivnici. Leander Brozović rođen je 2. listopada1897. g. odmajkeMarije, rođ.Košćak, i ocaLjude-vita, uBudimpešti, gdje je otac radio kaobravar utvornicioružja.UBudimpeštiostaježivjetidodese-

7978

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

U SUSRET 100. GODIŠNJICIPregledni rad

tegodineživota,kadaje1907.zajednosroditeljimapreseliouKoprivnicu,rodnigradsvojihroditeljakojisupotjecaliizobrtničkeobitelji.UKoprivnicijenasta-viopohađatiosnovnuškoluinižerazredegimnazije.RealnugimnazijupohađaojeuZagrebu,OsijekuiVu-kovaru,gdjeje1918.g.položioispitzrelosti.VeterinarskifakultetuBudimpeštiupisaoje1918.

g.gdjega jezateklamađarskarevolucija,akakojebio deklarirani protivnik mađarskog porobljavanjaHrvata,veterinarskijestudijnastaviouBrnu,Drez-denuiLavovu,1teBudimpeštigdjeje1924.g.diplo-mirao(Ernečić,2012.)UMađarskoj,Čehoslovačkoj,Njemačkoj iPoljskojnafilozofskimfakultetimaslu-šaojeetnografiju ietnologiju, izčegajestekaoso-lidno znanje i osnovu za daljnje istraživanje. Dobrojeupoznaopovijestarhitekture,pokućstvailikovneumjetnosti.OdmahnakonzavršetkastudijazaposliosenamjestoasistentanaVeterinarskomfakultetuu Zagrebu (Orban, 1978.), gdje je 1928. g. izradiodoktorsku disertaciju iz povijesti veterinarstva ko-jomsekasnijebaviocijeliživot,akojomjepridonioutemeljenjupovijestiveterinarstvakaoznanstvenojdiscipliniuHrvatskoj.Veterinarskudjelatnostobav-ljaojeuNovomVinodolskomod11.veljače1927.kaoveterinarpripravnik,aod30.svibnjaistegodine,na-konštojepoložiodržavnistručni ispit, imenovanjekotarskimveterinarom.Utovrijemeupoznajedjelaprof.JosipaUbla,kojijenapisaooriginalneveterinar-ske knjige na hrvatskom jeziku, koje su bile temeljnašega veterinarstva. Uvidjevši njegovu veličinu,prihvaća se izradadisertacije podnaslovom „Životi rad JosipaUbla,“ koju je obranio 30. lipnja 1928.g.,kadajepromoviranudoktoraveterinarskihnau-ka(Rubeša,1978.).Utovrijemeuriječkom„Novomlistu“ piše o problemima iz veterinarstva i stočar-stva. U Obiteljskom kalendaru 1928. g. napisao jebolestinašihživotinja.Poovimdjelimavidimodajeu tovrijemesvoju aktivnost razvijaoupraktičnomveterinarstvuistočarstvu.Boravakmeđunarodompotaknuo ga je da treba djelovati prosvjetiteljskimradomnaunapređenjustočarstvatogakraja.Zako-tarskogveterinarauKutinibiojepostavljen1929.g.,auVelikojKikindi1931.g.,gdjejeostaosvedo1940.godine. Tu se susretao s opakim zaraznimbolesti-ma:bedrenicom,bjesnoćom,slinavkomišapom,tekugompčelinjeg legla.Pišeu„Jugoslavenskomve-terinarskomvjesniku“oliječenjubedreniceprije100godina (1930.), o kugi pčelinjeg legla (1935.), sli-navkiišapu(1938.)teobjesnoći.Važnesuinjegove

1RubešanavodidajeuLavovu1924.g.diplomirao,štonijetočnojerseuKoprivnicičuvanjegovadiplomaizBudimpešte.Istotako,uIn memoriamuiujednomdopisukojiseodnosinanjegovživotopistakođersenavodiLavov.Felatar1978.g.navodidajeuovomtadapoljskomgradudiplomiraoveterinu.

raspraveoCiganimanadriveterinarima(1938.)teoveterinarskimljekarušama.Tinampodacigovoreonjegovojbrizizaočuvanjeiunapređenjezemaljskogstočarstva.Kakobibiobližisamomseljakuproizvo-đačuinositeljutadašnjestočarskeproizvodnjeuča-sopisima „Seljačko gospodarstvo“ i „Seljački dom“1940.i1941.godineobjaviojedvadesetaknapisazaprosvjećivanjeuzgajivačastoke.Odveljačedostu-denog1940.g.kotarskijeveterinaruKriževcima.Dr.LeanderBrozovićobjavioje165radovaodčegaje81rad izpodručjaveterinarstvaodčega je29radovaobjavljenouveterinarskimčasopisima:Jugoslaven-skomVeterinarskomglasniku6 radova,Veterinar-skomvjestiniku 10radova,Veterinarskomglasniku5radova, Veterinarskomarhivu1rad,Liječničkomvjesniku6 radova.Ostali radovi iz područjaveteri-narstvaobjavljenisuudnevnimitjednimglasilima.UtjednikuDemokratobjavljenasu3rada,uNovomlistu1rad,ulistuJugoslaven3rada,ulistuSeljač-kidom28radova,u listuHrvatskidnevnik2 rada,u Jutarnjem listu 2 rada, u listu Koprivnički Hrvat3rada,u listiHrvatskinarod1rad,u listuMedicin-skipregled3radadojeostalih5radovaobjavljenouzbornicimaimonografijama.Ostala84radasuizpodručjapovijesti,kulture,arheologije,muzeologijeisl.NakontogaodlazijeuZagrebuupravnuslužbu.

18.veljače 1941.g.primamjestokotarskogveteri-narauKoprivnici.SkraćimprekidimaradiojeiGye-kenesu i uVirju, odakle se vratio uKoprivnicu. Biojepobornik i provoditelj idejedr.NikoleFijolićakojiseboriodaseveterinarskeorganizacijesamostal-nofinanciraju(Rubeša,1978.).Rezultatnjegovihna-stojanja osnivanje je kotarske veterinarske staniceKoprivnicaskotarskimveterinarskimambulantamauSokolovcu,Goli iNovigraduPodravskom.Tako jestvorena organizacija koja je imala uvjete da vete-rinarinečekajustočarekojinepoznajumogućnostisuvremeneveterinarskeznanosti,negodaonisamitražestočaraipokažumuštoznajuiumiju.DanasnatompodručjudjelujeVeterinarskastanicaKoprivni-casdevetveterinarskihambulantiidesetakpunkto-va,kojesvakodnevnoobilazeveterinarskistručnjacipružajućistočarimaveterinarskeusluge.Dana31.ožujka1955.g.odlaziu invalidskumi-

rovinu,a1960.g.postavljenjezaupraviteljaMuze-jagradaKoprivnice(Feletar,1978.)inatojdužnostiostajedo31.kolovoza1962.godine,kadaukopriv-ničkojbolniciumireodinfarktasrca.Osimspomenutedisertacijenapisaoje30znan-

stvenihistručnihradovaizpovijestiveterinarstvaudomaćimistranimčasopisimakaoi40-takstručnihi popularnih članaka iz ostalih područja veterinar-

8180

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

U SUSRET 100. GODIŠNJICIPregledni rad

stva te 70-tak članaka iz likovneumjetnosti, etno-grafije ikulturnepovijesti.Godine1954.sudjelujesreferatom na Internacionalnom kongresu za povi-jestmedicineuRimu.Desetakgodinaprikupljagra-đuzapisanjePovijestigradaKoprivnice,čijetiskanjenažalostnijedočekao.Knjiga je tiskana 1978.g. na220stranica.Povijestveterinarstvapredavaojeod1950./51.do1955./56.šk.god.Veterinarskifakultetgaje1960.gposlaouBečdasakupljagrađuzapo-vijestveterinarstvaubečkimarhivima,asmrtmujeonemogućilaputovanjeuBudimpeštusistimciljem.Tako je nenapisana knjiga iz povijesti veterinarstvaostalajednaodneostvarenihželjaLeanderaBrozo-vića,alinjegovaneobjavljenaskriptaurukopisudajenamdoznanjadaseradilooautorukojidobropo-znavaograđupovijestiveterinarstva.2

Prvi predmet koji je još kao gimnazijalac 1913.g.spasiostavanagradskevijećnicejesudvijekapenarodnestraže iz 1848.g.kojeujednopredstavlja-ju jezgru današnjeg Muzeja grada Koprivnice. Svojprvičlanak„Međuhrvatskimranjenicima“objavioje1914.g.uPodravskojhrvatskojstraži.Tijekomškolo-vanjaiiznimnobogateprofesionalnekarijeredokto-raveterinarskemedicinetedruštvenog ikulturnogangažmana,kaoiplodnogmuzejskograda,ostvariojebrojneuspjeheiprojektetesvojomkomunikativ-nošćuupoznao,družioseisurađivaoseminentnimstručnjacima i institucijama svog vremena. Dokaztomujestostavštinakojasadržavabrojneslužbenedopise,pisma,dopisniceirazglednice,kojetrebajošistražiti(Erenčić,2012.).Rano počinje sakupljati staru narodnu nošnju,

predmete umjetnog obrta, slike i povijesne doku-mentepocijelojPodravini,štojerezultiralootkrićemvrijedne slike staroga karlovačkog slikara Karasa.Gdjegod jebio,kulturnosestapaostimmjestom,aposebnosasvojomKoprivnicomkojamujeoddje-tinjstvabilausrcu.Vrhunacnjegovakulturno-umjet-ničkograda jestosnivanjeMuzejagradaKoprivnicekaoi izdavanječasopisa„ZbornikmuzejagradaKo-privnice1946.-53“.Rano jeuočio„hlebinskuškolu“slikanjakaoosebujninacionalnifenomenucjeloku-pnojlikovnojkulturičovječanstvazbogčegasakupljanjihove slike za buduću koprivničku galeriju a zbogsmrtinijedoživjetinjenootvorenje.Podravskislikariodazvali su se apelu poklanjanja jedne slike za na-vedenugaleriju.Koliko jevolioumjetnost ikoliko jepridoniodaKoprivnicabudeprepoznatljivau tome,govori činjenica da je u istoj Koprivnici organizirao

2NavedenaskriptačuvaseuMuzejugradaKoprivnice.ZahvaljujemovišemkustosuDraženuErnečićukojinamjeskrenuopozornostnaskriptuiljubaznonamjujepružionauvidkaoibrojnunepoznatugrađuodr.LeanderuBrozovićuakviziranu2009.godineuKoprivniciodnjegovasinaMilivoja.

izložbu Van Gogha (reprodukcije) i talijanske rene-sanse(reprodukcije).UzasvenavedenoposebnojevolioPodravinuinjezinačovjekazbogčegajeosobitupozornost poklanjao uglednim ljudima Podravine.NjegovomjezaslugompodignutspomenikpjesnikuFranuGaloviću,31.listopada1954.g.,uPeterancu,povodom 40. godišnjice pogibije u Prvome svjet-skomratu.„Recimištočitaš,paću ti reći tkosi“, izreka je

kojaseupotpunostipotvrđujekadasegovoriooso-biidjeludr.LeanderaBrozovića.Uvidunjegovupri-vatnuknjižnicuotkrivanamosobubogatih i razno-vrsnih interesa,širokihhorizonata ikozmopolitskihsvjetonazora.Sakupljanjeknjigabio jetek jedanodbrojnihinteresakrozkojisenanekinačinispreplićusviostali.Pažljivoprofiliranazbirkanajvećimjedije-lomu funkcijinjegovihznanstvenih interesa i znan-stvenograda.NajvećidioprivatneknjižnicedanassenalaziuKnjižniciičitaonici„FranGalović“uKoprivni-ci,kojijeotkupljen1978.godineodudovicedr.Bro-zovića.Diojeknjigazadržalaioneseidanasnakonnjezinesmrtičuvajukaoobiteljskonasljeđe,aknjigeiz područja veterine otkupila je Sekcija za povijestveterinarskemedicineDruštvaveterinaraHrvatske.Sastav nijemoguće u potpunosti rekonstruirati jersenalazinanekolikomjesta(Knjižnica,Muzej,Muzejza povijest veterinarstva u Zagrebu, obitelj Brozo-vić,moždaipokojaprivatnaknjižnica),aliizbogne-postojanjapopisa cjelovite zbirke.U koprivničkoj jeknjižnicipohranjeno1010svezakaknjigai24naslovačasopisa.Postoji općeobilježjeex libris, naljepnicakoja se nalazi na unutarnjoj strani prednjih koricaknjiga,aoznačavapripadnostvlasniku.Pravokutnaje oblika i na sivoj podlozi s bijelim okviromnalazisestiliziranigrbgradaKoprivniceugornjemdijelu,audonjemjedijeluupisano„EXLIBRISDR.LEANDERBROZOVIĆ“(Strmečki,1999.)..Najstarija bibligografija obuhvaća razdoblje

od 1606. do 1900.g. s 208 bibliografskih jedinicaa drugo bibliografsko razdoblje od 1900-1960.g.obrađen jeperioddo 1921.g.s201bibliografskomjedinicom (Strmečki, 2004.) U najstarijoj knjižnojgrađi od1606.do1900.(Strmečki,2001/02.)na-laze se: Historia Panonica sive Hungaricarum de-cades,koja jetiskana1606.g.uHannoveru ičiji jeautorMarkoAntonijeBonfinikoji jenapozivkraljaMatijeKorvinadošao naugarskidvor 1485.pisatipovijestUgarske.Važanjeizvorizapovijesthrvat-skihzemalja.Pferd Schatz,autoraJohn.ChristophaPintersa,tiskanauFrankfurtu1688.g.nanjemač-kom jeziku, Colligirte probate Mittel vor allerlen Krankheiten derer Pferden, rukom pisana veteri-narskaljekaruša,nepoznataautorananjemačkom

8180

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

U SUSRET 100. GODIŠNJICIPregledni rad

jeziku,asadržavareceptezaliječenjebolestikonja.Poprocjenidatiraskraja19.stoljeća.PoteklajeodliječnikaveterinarakojisusenalazilizaVojnekraji-neusklopunjemačkihvojnihposada.Veterinarskeljekarušeistareknjigezaliječenjedomaćihživotinjabile su jedan od predmeta interesa dr. Brozovića.Izradiojepreglednajstarijihveterinarskihljekaruša,specijalnonakajkavskomnarječju,kojijebioosnovaza izradu naše najstarije veterinarske bibliografije(Sabolovićisur.1993/94.).

De regno Dalmatiae et Croatae IvanaLucića, ti-skanauBeču, 1758.g.,prikazujepovijestHrvatskeizmeđu Gvozda i Neretve od rimske vladavine do1480. kada je Venecija zauzela našu obalu. Histo-ria regni HungariaeMiklosa Istvanffyja,mađarskogdržavnika koji opisuje europskeprilikeod 1490.do1665.Opisaojevelikuseljačkubunu1573.Historia-rum cathedralis ecclesiae zagrabiensis-partis pri-maeBaltazaraAdamaKrčelića,povjesničaraizagre-bačkogkanonika,izdanauZagrebu1770.Zbirka sadržava stare kalendare tiskane u 19.

stoljeću.Danicza zagrebechkaiz1838.godine.Veliko zanimanje za povijest, osobito hrvatsku,

vidljivo je iposastavuknjižnegrađekojapotječe iz19.stoljeća,kojasadržavapovijestpojedinihrazdo-blja, zemalja i naroda, kulturne povijesti i povijesticivilizacija, do povijesti južnoslavenskih zemalja, aposebnohrvatskepovijesti iunutarnjekoprivničke,zavičajnepovijesti. Sadržavadjela nizapisaca i po-litičara iz vremena hrvatskog narodnog preporoda30-tih i 40-tih godina 19. stoljeća koji su nastojaliprobuditi nacionalnu samosvijest i pod zajedničkimilirskim imenomokupitiHrvate isve južneSlavene.Tu su djela sljedećih autora: Franje Račkog, Bogo-slavaŠuleka, IvanaKukuljevićaSakcinskog (Slovnik umjetnikah jugoslavenski, 1858., Glasoviti Hrvati prošlih vjekova,1886.,Bibliografia hrvatska,1860.,Acta Croatica, 1863.,Arkiv za povestnicu jugosla-vensku,1851.–1875.),TadijaSmičiklas(Poviest hr-vatska,1879.–1882.),VjekoslavKlaić,FerdoŠišić,RadoslavLopašić,RudolfHorvatidrugi.Nalazese ipolitičkispisi igovorihrvatskihpoli-

tičaraMetela Ožegovića, Frana Folnegovića, Euge-naKvaternika,AnteStarčevićaidrugih,zatimNaše pravice(Izborzakonah,poveljahispisah,znamenitihzadržavnopravokraljevinedalmatinsko-hrvatsko-slavonskeod1202do1868.godine)BogoslavaŠu-leka,izdane1868.godine.Vezano za jezikoslovnu djelatnost: djela Vjeko-

slavaBabukića,VatroslavaJagića i IvanaBrozakojisuudarili temeljesustavnom izučavanjuhrvatskogjezika.

Izhrvatskeglazbenefolkloristike: Ilirski glazbe-niciiz1895.

Naše nebo,OtonKućera(1895.),radprirodoslov-ca i popularizatora astronomije i fizike uHrvatskoj19.stoljeća.MnogaknjiževnadjelakaoDanteovaBožanstve-

na komedija koju je ilustrirao Gustav Dore (Zadar,1897.), originalna izdanja književnika: Ksavera Šan-dora Gjalskog, Eugena Kumičića, Janka Leskovara,AntunaGustavaMatoša,FranaMažuranića,AugustaŠenoe,JosipaEugenaTomićaidrugih,uizdanjuMa-ticehrvatske.Kakojedr.Brozovićmnogoputovaopoeuropskim

gradovima, tako nalazimo knjige na mađarskom injemačkomjezikukojejevrlodobropoznavao.

Literatura• ERNEČIĆ, D. (2012): „Dr. Leander Brozović(Budimpešta, 1897., Koprivnica, 1962.) osnivačMuzejagradaKoprivnice(pogled u biografiju) 21.12.2012.–25.1.2013.O115.obljetnicirođenjai50.obljetnicismrti.IzdavačMuzejgradaKoprivnice.

• FLETAR,D. (1978):Dr.LeanderBrozović– život idjelo.U:Brozović –Građa zapovijestKoprivnice.TIZ„Zrinski“Čakovec.

• ORBAN, R. (1978.): Znanstveni rad dra LeanderaBrozovićanapodručjupovijestiveterinarstva“.Po-dravskizbornik.

• RAPIĆ, S. (1962): Dr. Leander Brozović (1897-1962).Vet.glasnik11,1155-1157.

• RUBEŠA, M. (1978): Dr. Leander Brozović-Život idjelo.UPodravskizbornik.

• SABOLOVIĆ, D., A. Štambuk., J. Strmečki (1994):„Knjižnazbirkadr.LeanderaBrozovića“.Podravskizbornik.

• STRMEČKI, J. (1999): Caproncensis-ZavičajnazbirkaknjižniceičitaoniceFranaGalovićaKoprivni-ca.Podravskizbornik,361-375.

• STRMEČKI, J. (2001): „Ex libris dr. LeanderBrozović“.Podravskizbornik,305-321.

• STRMEČKI, J. (2004): „Ex libris dr. LeanderBrozovićIII“.Podravskizbornik,343-352.

82

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Dr. sc. Ivan Račić, dr. med. vet. i iur. (1929. – 2017.)

Dana23.kolovoza2017.zauvijeknasjenapustionašneumornicijenjeniko-lega IvanRačić,veterinar i pravnik.Osnovnu ješkolupohađaouSrijem-skojMitrovici,agimnazijuuOsijeku,nakončegajeupisaoi1955.g.zavr-šioVeterinarskifakultetuZagrebu.Nakonzavršetkastudijaradio jekao

veterinarnaterenuuŠljivoševcima(DonjiMiholjac)od1956.do1965.,Lupoglavu(DugoSelo)od1965.do1967.tezatim,nakondolaskauZagreb,od1968.god.uta-dašnjemMinistarstvupoljoprivrede.Godine1973.magistriraojenaVeterinarskom

fakultetuuZagrebustemom„Bedrenicaudomaćihživotinjailjudi1947-1971,“adoktorskuradnjupodna-slovom„Utjecajprofilaktičkihmjeranakretanjesvinjskekuge“obraniojenaistomfakultetu1976.godine.Prijetoga1974.g.diplomiraojenaPravnomfakultetuuZagrebu.Veterinarskijeposaozapočeopedesetih-šezdesetihgodina,kadasudiljemovogdijelaEuropeharaleopasnestočnezaraznebolestikaoizoonozekojesuprijetileljudimaiživotinjama.Djelovaojekaonajodgovornijaosobausuzbijanjupojavaisprečavanjaširenjatihbolesti,aposebnozoonozakadasustočnifondkosileslinavkaišap,svinjskakuga,bedrenica,bje-snoćaimnogedruge.NemjerljivajenjegovauloganesamoueradikacijinajopasnijihstočnihbolestinegoinapodručjuveterinarskogaiopćegjavnogzdravstvaHrvatske,gdjejeuživaovelikugledipoštovanjeigdjedopotpunogizražajadolazinjegovoznanjeimoćkombinacijestručnihznanjaizveterinarskemedicineiprava.Imponiraojekaostručnjakodautoritetaidosljednostinaterenu,aposebicezbogvelikogznanjaipotrebeobavljanjapojedinihposlovaštojemogućeprijekakobisezaštitiomalihrvatskičovjekkojegjeposebnoci-jenio.BiojevodećistručnjakzazaraznebolestiutadašnjemMinistarstvupoljoprivredeinačeluRepubličkezajednicezazdravstvenuzaštitustoke.Primjenuzakonskihpropisauveterinarskojdjelatnostiusavršiojeili,boljereći,doveodosavršenstva.Bioječovjekkojemujeopćebiloispredsubjektivnog,štojepokazaomnogoputaostajućinaterenuinegledajućikoliko,samodaseposaoobaviizaštitistočnifondihrvatskičovjek.NetrebazaboravitininjegovvelikdoprinoszaaktivacijuHrvatskogdruštvaveterinara.Zasvojjeraddobiomnogapriznanja,odkojihizdvajamnagraduzadugogodišnjusuradnjunaunapređenjuobrazovanja,znanostiistručnogradauveterinarstvu1989.(Veterinarskifakultet70god.)izaiznimnozalaganjeidoprinosusani-ranjuelementarnenepogodeuPločama1978.godine.I,dragičitatelji,pisanjemoživotuiraduIvanaRačićateškojeobuhvatitisveštojeradioikolikojeznao.Biojejedanodrijetkihveterinarapravnika.

Josip Katić, dr. med. vet.Boro Parmać, dr. med. vet.

Mr. sc. Stipo Bujdo, (1946. – 2017.)

Rekošedavnosmrtpunouzimaaliništanevraća.Dana31.listopada2017.g.iznenadanasjenapustioprijatelj ikolegamr.sc.StipoBujdokoji jerođen3.lipnja1946.g.uPodbrđu,općinaKotorVaroš,gdje jezavršioosnovnuškolu.KlasičnujegimnazijuzavršiouVisokom1966.godine.VeterinarskifakultetuZagrebuzavršio je1973.g.,gdje je1987.magistrirao izpodručjafiziologije ipatologije

reprodukcijegoveda.Odveljače1975.doprosinca1975.radiojeuVeterinarskojstaniciPrelog,aod16.pro-sinca1975.do10.travnja1992.g.radiojeuVeterinarskojstaniciDaruvar.Godine1978.položiojestručniispitzaveterinarskoginspektora.UVeterinarskojstaniciVrbovecradiojeod1996.do2008.,aod2008.uVeterinarskojinspekcijiPIKVrbovecsvedo4.srpnja2011.godinekadajeotišaoumirovinu.KolegaBujdobiojedobarčovjek,dobarstručnjakkojijeveterinarskiposaoobavljaostručnoisavjesnodiskutirajućiuvijekoonomeštonijedobroikakobiponjegovumišljenjuneštotrebalobitijošbolje.Teškojedoživioovajposljednji

IN MEMORIAM

83

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Mihovil Dadić – Braco, dr. med. vet. (1949. – 2017.)

Jesenjegadana4.listopada2017.godine,obilazećiovčareikozareVelebitapokojemuječestopješačio,iznenadajeumroMihovilDadić.MihovilDadić–Bracorođenje10.veljače1949.godineuSelinama.OsnovnuješkoluzavršiouSelinama,PosedarjuiZadru,agimnazijuuZadru.Veterinarski

fakultetupisao je1967.godine,azavrijemeHrvatskogaproljeća1971.godinebiojeaktivnisudionikstudentskogštrajkazbogčegajeitrajnoizbačenizstudentskogdoma.Nakon završetka studija 1973. godine bio je terenski veterinar u Biogradu

(1974.–1979.)iBenkovcu(1979.–1987.),aod1987.godineprelaziuveterinarskuinspekcijuopćineZadarsvedomirovine2014.godine.KaodomoljubiljubiteljsvogaZadraivelebitskogpodgorjaiokolicestupiojeuobranusvojedomovineodpočetkaratapasvedo1995.godineizkojejeizašaosčinombojnika.IzasebejeostaviosupruguIrmu,dvojedjece,IvanuiMarka,tečetverounučadikaoimnogapravilnoispisanavete-rinarskarješenjaobavljajućisvakodnevneinspektorskeposlove.Iakojevoliosve,Velebitivelebitskičovjekbilisumuvječitousrcu,štojerezultiralonjegovimumijećemuzidanjukamenom.VoliojemoreiribarenjetesveštoodlikujenjegovurodnuDalmaciju.SudbinasepoigralatakodajeunajomiljenijemVelebituostaviosvojživot.Vrstanpraktičariterenskiveterinarpodučiojemnogemlađekolegeveterinarskimposlovima.Iakojena

prvipogledbiostrog,praviveterinarskiinspektor,nikadanijedaninspektorskiposaonijebionedovršeni,štojevažnije,popravilimastrukeriješen,tenijedanvlasnikživotinjaiproizvodaživotinjskogpodrijetlanijeostaobezodgovoranapostavljenapitanja.Voliojeljudeinjegasuvoljeliljudi,pajenjegovomiznenadnomsmrćuistinapostalajošbolnija,dagavišenećemoviđatinisavjetepitati.No,likidjelonašegaBraceostatćetrajnozapisaniusrcimaljudi,prijateljaikolegakojisuimaličastsnjimživjeti,družitiseisurađivati.DraginašMihovile,nekatijelakatvojahrvatska,dalmatinskazemljakojusineizmjernovolio.

Mr. sc. Andrija Čović

IN MEMORIAM

ratukojemusunjegovisusjediiprijateljiostalibezimovine,amnogiibezživota.Lijepojedijeliosasvima,aonodrugoskrivaojeusebiznajućidajetodionjega,njegoveistine,inezamarajućisvojeisvedrugeumrojetihoodlazećisvomBogusdubokimuvjerenjemdaćemoseopetsresti.Dragikolega,hvalatizasveštosinapraviouveterinarskojdjelatnosti,hvalatizauvijektopleidobronamjernesavjeteizasvedrugotenekatijelakahrvatskazemljakojakrijetvojlik,alineidjelokojeseizasebeostavio.

Prof. dr. sc. Petar Džaja

84

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

UPUTE SURADNICIMA

UPUTE SURADNICIMA INFORMATIVNOGA DIJELA HVV-a1. Hrvatskiveterinarskivjesnikobjavljivatćečlankeusvezisredovitimrubrikamaučasopisu,aiznimno

idrugimtemamanakonodlukeUredništva.

2. Potpisaniautoritekstovasamiodgovarajuzasvojestavove,iskazanamišljenjaiobjavljenefotografije.

3. TekstovejepotrebnoposlatiuprogramuMSWord,font12,prored1,5,afotografijeuJPG-formatuminimalnerezolucije300dpi.

4. Omogućena Vam je besplatna usluga lektoriranja rada, ali obveznomorate napomenuti da želitelekturu.Usuprotnomnismoobveznilektorirati.

5. Glavniurednikmožeodautorazahtijevatidaizmijenitekstiligamožeodbitiobjaviti.

6. Tekstovemožetedostavljatiipodpseudonimom,aliglavniurednikmoraimatiinformacijuoidentitetuautorateksta.

7. Glavni ćeurednikusvomeradupoštivati pravilanovinarskestruke, aosobitonačela istine i pravajavnosti da prilikom objavljivanja sazna točne i potpune informacije iz poznatoga izvora. Prilikompredočavanjatekstovajavnostipoštivatćenačeloprivatnostitećesprječavatiuvredeiklevete.

8. Radilakšegakontaktamolimautoredauzposlanitekstnavedubrojtelefona.

9. Rukopisemožeteslati nae-poštu: [email protected] ili faks:031/497-430.MaterijalmožetedostavitiinaCD-unaadresu:IvanKrižek,Gornjodravskaobala96,31000Osijek.Poslanimaterijalnevraćamo.

UPUTE SURADNICIMA ZNANSTVENO-STRUČNOGA DIJELA HVV-a1. HVVćeponajprijeobjavljivatiradovekorisnezasvakodnevniveterinarskiposao,bezobziranato je

li tematika u svezi sa svakodnevnim veterinarsko-inspekcijskim poslovima ili poslovima u svezi sasvakodnevnomrutinom.

2. UHVV-ućesetiskatiznanstveno-stručniradovi,odkojihće,osimopćekoristizastruku,posebnukoristimativeterinaripraktičari.Stručniipregledniradovinemorajuimatisvedijeloveizvornihznanstvenihradova.

3. Na prvoj stranici rada treba napisati naslov rada na hrvatskom i engleskom jeziku te puno ime iprezimeautora,potpuninaziviadresuustanoveukojojjezaposlensvakiautorisuautoruzobveznoime i prezime i punuadresuautoraodređenoga zakorespondenciju. Izaautorapišesesažetaknahrvatskomjeziku,anakrajuradasažetaknaengleskomjeziku.

Uvodtrebasadržavatikratkespoznajedosadašnjih istraživanja,aakojeriječoizvornomradu,onosimspomenutogamorasadržavatiihipotezukojajeosnovaizvođenjarada.

Metodekorištenetijekomizvođenjamorajubitikratke,jasne,aakojeriječopokusimazakojejepotrebnoodobrenje Ministarstva poljoprivrede RH, treba dostaviti presliku rješenja. Inače autor izjavljuje da zaobavljanjepokusaiobjavuradanijetrebalospomenutorješenje.

Rezultati se predočuju precizno, uz primjenu primjerenih statističkih metoda. Rezultate iz tablica nijepotrebno ponovno prikazivati. U raspravi se interpretiraju rezultati i uspoređuju s dotad poznatimrezultatimaistraživanja,izčegaslijedelogičnizaključci.Zaključcimorajubitisastavnidioovogpoglavlja.

Literaturninavodipočinjunaposebnojstranici,nižuseabecednimredomtemorajubiti citiranikako jenavedeno(Veterinarskiarhiv,Veterinarskastanica).

4. UHVV-ućebitiivažnihdruštvenihvijestitenovihzakonodavnihpropisaskomentarom.

5. Objavljivatćemoreferateznačajnezapraksu,prikazeknjigaidrugihpublikacija.

85

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

UPUTE SURADNICIMA

6. Izvorneistručnerasprave,radoviizpovijestiteprikaziobljetnicamoguimatiod5do15kartica(pisanihuMSWordu,veličinafonta12,prored1,5).Akojeradzanimljiviznačajanzastruku,bitćeprihvaćenivećibrojkartica.

a. Mišljenja,prijedloziisučeljavanjamoguimatiod2do5kartica,

b. Literaturnizapisiod4do10kartica.

7. Znanstveno-stručniradoviprolazepostupakrecenzijeteuredništvočasopisamožetražitiodautoradaautorpopravisvojradilimožeodbitirad.

8. Svakaraspravamoraimatikrataksažetak.

9. Slikeiprilozimorajubitiprimjerenekvalitetezatiskanjeteihsedostavljakaozasebandokumentuprivitku.

10. Rukopisisenevraćaju.

11. Autoretrebacitiratinasljedećinačin:

1. akojejedanautor:Grabarević(1990.)

2. akosudvaautora:GrabarevićiDžaja(1999.)

3. akosutriivišeautora:Grabarevićisur.(2010.).

12. Upregleduliteraturepotrebnojenavoditisamoautorekojisecitirajuuraspravi,itopremauputamakojeseprilažu:

1. knjiga:MUNRO,R.,M.C.MUNRO(2008):AnimalabuseandunlawfulkillingForensicveterinarypathology.SaundersElsevier.Edinburg,London,NewYork,Oxford,Philadelphia,St.Louis,Sydney,Toronto.

2. poglavlje u knjizi: BERGER,B.,C.EICHMANN,W.PARSON(2008):ForensicCanineSTRAnalysis.U:Coyle,H.M.:NonhumanForensicDNATyping:TheoryandCaseworkApplications.CRCPress.BocaRaton(45-68).

3. disertacija:GRABAREVIĆ,Ž.(1990):Pokusnotrovanjetovnihpilićatrikotecenskimmikotoksinima(T-2iDAS);patohistološkiibiokemijskinalazi.Disertacija,VeterinarskifakultetSveučilištauZagrebu.

4. zbornik radova:DOBRANIĆ,T.,M.SAMARDŽIJA.,D.ĐURIČIĆ.,I.HARAPIN.,.S.VINCE.,D.GRAČNER.,M.PRVANOVIĆ.,J.GRIZELJ.,M.KARADJEOLE.,LJ.BEDRICA.,D.CVITKOVIĆ(2008.):Themetabolicprofile of boer goats during puerperium. XVI kongres Mediteranske federacije za zdravlje iproduktivnost(Zadar,22-26.travnja2008).Zbornikradova.Zadar(403-408).

5. zbornik sažetaka: BOSNIĆ, M., A. BECK, A. GUDAN KURILJ, K. SEVERIN, I.C. ŠOŠTARIĆ –ZUCKERMANN,R.SABOČANEC,B.ARTUKOVIĆ,M.HOHŠTETER,P.DŽAJA,Ž.GRABAREVIĆ(2009):Prikazpatologijeovacanapodručju republikeHrvatskeod 1960.do2006.godine.Znanstvenostručnisastank‘’Veterinarskaznanostistruka’’(Zagreb,1-2.listopada2009).Zborniksažetaka.Zagreb,(80-81).

6. časopis: CLARKE,M.,N.VANDENBERG(2010):Dogattack:theapplicationofcanineDNAprofilinginforensiccasework.Forensic.Sci.Med.6,151-157.

7. pravni akti: ANONYMOUS(2007):Zakonoveterinarstvu.Narodnenovine,br.41/2007.

13. Predajarukopisa:

MolimoVas da stručne i znanstvene radove, rasprave za stručni dio časopisa šaljete na CD-diskunaadresu:prof.dr.sc.PetarDžaja,Veterinarskifakultet,Heinzelova55,10000Zagreb.Radovisemoguposlatiielektroničkompoštom:[email protected],beztiskanogaprimjerka.Radovićebitiposlaninarecenzijustručnjacimakojisebavetematikomkojuradobrađuje.

14. Svakiautortrebanavesti:akademskistupanj,naziviadresuorganizacijeukojojradi,zvanjeifunkcijuuorganizacijiukojojradi.Zboglakšegakontaktamolimoautoredanavedubrojtelefona.

86

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 25/2017., 7-8

Vakcina za aktivnu imunizaciju pasa od 6. tjedna života protiv infekcija uzrokovanih virusom

štenećaka i parvovirusom tipa 2a, 2b i 2c.Nastanak imunosti:U štenadi bez majčinskih protutijela imunost za virus štenećaka (CDV) i parvovirus pasa (CPV) nastaje 14 dana nakon primjene jedne doze.Trajanje imunosti:

Imunost za CDV i CPV u štenadi bez majčinskih protutijela traje 12 mjeseci nakon primjene jedine

doze.

Preporučeni program cijepljenja

Osnovno cijepljenje:

Jednu dozu ovog cjepiva treba primijeniti od 6. tjedna života, a nakon tri tjedna treba

primijeniti polivalentno cjepivo Biocan Novel koje sadržava CDV i CPV u skladu s programom

cijepljenja tog cjepiva.

Felimun PCH - vakcina za mačke

Vakcina za aktivnu imunizaciju mačaka protiv panleukopenije, kalicivirusne i herpesvirusne infekcije mačaka.

Početak imunosti: 3 tjedna nakon revakcinacije za panleukopeniju, te 4 tjedna nakon revakcinacije za herpesvirusnu i kalicivirusnu infekciju mačaka.

Trajanje imunosti: 12 mjeseci.

Vet Consulting d.o.o. M.Gupca 42,

43500 Daruvar

www.vetconsulting.hr

tel: 043/440-527

043/440-533

043/440-534

fax: 043/440-526

Izdvajamo iz naše ponude...

Biocan Novel Puppy - vakcina za pse

Immunoglob Bio - injekcijska otopina za pseImunoglobulini protiv štenećaka u pasa

Imunoglobulini protiv parvoviroze u pasa

Imunoglobulini protiv zaraznog hepatitisa i zaraznog laringotraheitisa u pasa

Imunoglobulini protiv infekcije virusom parainfluence pasa

IndikacijePotporna terapija u pasa koji su zaraženi virusom štenećaka, parvovirusom, virusom zaraznog hepatitisa i zaraznog laringotraheitisa te virusom parainfluence i pasivna imunoprofilaksa u pasa koji su izloženi riziku od infekcije virusom štenećaka i parvovirusom.Visoki titar protutijela sprječava pojavu ovih bolesti ili ublažava simptome u zaraženih životinja.