34
MART 2014 www. minoritynews .rs Uskoro muzej podunavskih Nemaca u Apatinu NEMAČKA ZAJEDNICA Makedonija i Srbija imaju odlične odnose i partnersku viziju za članstvo u EU Nikola Poposki Paunović na Evropskom samitu Roma KANCELARIJA BUNJEVAČKA ZAJEDNICA Zlato Bunjevačkog kola u Beogradu BOšNJAČKA ZAJEDNICA Sećanje na gnusni zločin ne bledi 10 Minority News mesečni bilten o životu manjinskih zajednica u Srbiji Primena i poštovanje prava je tradicionalno problemačno u Srbiji TAMAš KORHEC INTERVJU RUBEN FUKS INTERVJU Memorijalizacija umesto komercijalizacija strašta iz Drugog svetskog rata šef makedonske diplomaje INTERVJU

I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

  • Upload
    haque

  • View
    235

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

MART 2014

www.minoritynews.rs

uskoro muzej podunavskih

nemaca u apatinu

neMaČka ZajeDnIca

Makedonija i Srbija imaju odlične odnose ipartnersku viziju za članstvo u EU

nikola Poposki

Paunović na evropskomsamitu roma

kanceLarIjabunjevaČka ZajeDnIca

Zlato bunjevačkog kola u beogradu

bošnjaČka ZajeDnIca

sećanje na gnusnizločin ne bledi

10 MinorityNewsmesečni bilten o životu manjinskih zajednica u srbiji

Primena i poštovanjeprava je tradicionalno

problematično u srbiji

taMaš korhecIntervju

ruben FuksIntervju

Memorijalizacijaumesto

komercijalizacija stratišta iz Drugog

svetskog rata

šef makedonske diplomatije

INTERVJU

Page 2: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

Stvarna i moguća stvarnost nacionalnihmanjina u post izborne Srbije

Izbori su okončani, ali još uvek je mnogo nepoznanica što se tiče politikeprema nacionalnim manjinama. Pobednici izbora su se do sada deklara-tivno zalagali za integraciju nacionalnih manjina te su političke pred-stavnike određenih nacionalnih manjina „integrisali“ na svoje liste. Nakonizbora, pozvali su određene partije koje zastupaju interese nacionalnihmanjina na razgovore o formiranju vlade. Moglo bi se zaključiti da ulazimou period boljeg tretmana i većeg uvažavanja prava nacionalnih manjina.Ako uzmemo u obzir i proces Evropskih integracija, koji posebnu pažnju,i to na samom početku, posvećuje odnosu države prema nacionalnimmanjinama, predstava može biti upotpunjena, a vizija bolje budućnostiza nacionalne manjine potpuno izvesna.

Stvarnost, ipak nije tako optimistična. U stvarnosti Ustavni sud je ocenioveći broj odredbi Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjinaneustavnim i potpuno je neizvesna dalja sudbina toga zakona inadležnosti Nacionalnih saveta. U stvarnosti evidentan je trend “spuš-tanja“ nivoa na kome se tretiraju pitanja nacionalnih manjina - od Ministarstva za ljudska i manjinska prava stigli smo do Kancelarije za ljud-ska i manjinska prava. Mnogi očekuju da će se taj trend nastaviti te danas u budućnosti možda očekuje da će Poverenik za nacionalne manjinebiti jedina državna institucija koja će brinuti o pravima nacionalnih manjina.

Kao i u mnogim drugim oblastima, istina je verovatno negde između. Ustvarnosti je dovoljno razloga da budemo optimistični, ali i dovoljno pros-tora za unapređenje postojećeg stanja. Ipak, jedno je potpuno izvesno,za prava nacionalnih manjina se niko ne može izboriti bolje od samihpredstavnika nacionalnih manjina i zato u periodu koji je pred nama tre-bamo obratiti posebnu pažnju na osnovna prava nacionalnih manjina itrebamo konstantno osluškivati potrebe, zahteve i incijative nacionalnihmanjina .

Ostaje nam da radimo na tome i da verujemo da će postati jasno iopšte prihvaćeno da nacionalne manjine ne uzimaju nikome prava, nitise bore za prava koja im ne pripadaju već da za svoje specifične potrebetrebaju imati specifične mehanizme zaštite što je u skladu sačinjenicom da je Srbija multinacionanalna država.

Knjiga premošćuje razlike

Izložba o delatnosti češkiharhitekata u Beogradu

Govor jezikom muzike - metajezikom čovečanstva

Veče solističke i kamerne muzike slovenačkih stvaralaca u Srbiji

Gde su Bunjevci, tu je veselje,pesma i igra

Izdvajamo iz manjinskih

zajednica

izmakedonske zajednice

iz češke zajednice

iz slovenačke zajednice

iz rusinske zajednice

iz bunjevačke zajednice

Page 3: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

Kancelarija za ljudska i manjinska prava

Na samitu su razmatrani rezultati inapredak koji je postignut u oblas-tima obrazovanja, zapošljavanja,stanovanja i zdravstvene zaštite,borbe protiv diskriminacije i segre-gacije, kao i bolje iskorišćenosti EUfondova.

Samit je bio prilika da zemlje preispi-taju svoje politike u oblasti inkluzijeRoma i pronađu delotvorne načineda politike u ovoj oblasti buduprilagođene EU okviru, ali i da se is-takne značaj sprovođenja politika nalokalnom nivou.

U Srbiji je 166 lokalnih samoupravaizvestilo o postojanju 750 romskihnaselja, 90 opština u Srbiji ima ilipriprema akcione planove za inkluz-iju Roma. Prema proceni lokalnihsamouprava, u Srbiji živi 255.000Roma, mada prema popisu iz 2011.godine evidentirano je 147. 604 pri-padnika romske nacionalne manjine.

Učešće romske zajednice u plani-ranju i sprovođenju Strategije zaunapređenje položaja Roma osigu-rava da su ove politike i programiodgovarajući i uspešni, ističePaunović.

3

Paunović na Evropskom samitu RomaDirektorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović učestvovala je na ”Evropskom Romskom

samitu’’ u Briselu, na poziv Evropske komisije, organizatora ovog skupa

Minority News

vropski Romski samit u Briselu bio je mesto na kome su se srelipredstavnici EU institucija, zemalja članica EU i zemalja kandidata,vladinih i nevladinih organizacija, kao i predstavnici lokalnihsamouprava. Skup je otvorio Jose Manuel Barroso, predsednik

Evropske komisije, a prisutnima su se obratili i Traian Basescu, predsednikRumunuje, Laszlo Andor, komesar za zapošljavanje, socijalnu politiku iinkluziju Evropske Komisije, ističući značaj efikasnog sprovođenja politikausmerenih na inkluziju Roma.

E

Page 4: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

Intervju

amaš Korhec je već gotovo 4 godine na čeluNacionalnog saveta mađarske nacionalnemanjine i važi za mladog i perspektivnog pro-

fesora koji ne samo da štiti i zalaže se za prava Mađarau Srbiji, već se smatra da svojom stručnošću i kompe-tencijom može da unapredi zakonodavni i institu-cionalni okvir, makar normativno, kako bi se politikaprema nacionalnim manjinama sprovodila u skladu iprema najvišim standardima Starog kontinenta.

Korhec je određujuće uticao na izgled i sadržaj StatutaVojvodine, Zakona o nacionalnim savetima nacional-nih manjina i Zakona o nadležnostima AP Vojvodine.

Trenutno se osporava ustavnost jednog od tih zakona,Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina,koji predstavlja osnovu za manjinsku samopuravu kaonajviši vid vršenja vlasti i sprovođenja nadležnostimeđu pripadnicima nacionalnih manjina u Srbiji.

T

4

Primena i poštovanjeprava je

tradicionalnoproblematično

u Srbiji

Tamaš Korhec, predsednik Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine i profesor Ustavnog prava

Page 5: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

Intervju

MN: Šta će, po Vašem mišljenju,doneti promene uslovljene od-lukama Ustavnog suda? Da li će sesužavati nadležnosti i ovlašćenjanacionalnih saveta ili je to moždašansa da se te nadležnosti prošire?

Pre konkretog odgovora, dozvolitemi da se kratko osvrnem na samuOdluku Ustavnog suda. Sa jednestrane, i to je pozitivno, Ustavni sudje odbacio ili odbio najveći brojprimedbi na Zakon o nacionalnimsavetima i potvrdio je ustavnostkoncepcije manjinske samoupravekoja je razrađena u odredbama za-kona. Na ovaj način sud je raspršiosan onih koji su hteli da kompletnouruše ceo sistem kolektivnih pravanacionalnih manjina koji jeizgrađen u poslednjih nekoliko go-dina. Međutim, sa druge strane Ustavni sud je osporio značajanbroj odredbi o nadležnostima na-cionalnih saveta. Kao profesoru us-tavnog prava obrazloženja zakasaciju ovih odredbi su manjkava,i mahom nemaju osnovu ukonkretniim odredbama UstavaRepublike Srbije, što je više negoočigledno ako pročitate izuzetnotemeljno i argumentovano izdvo-jeno mišljenje sudije Dr Agneš Odri-Kartag. Bilo kako bilo, OdlukaUstavnog suda je konačna iobavezna za svakoga, tako i za na-cionalne savete pa tako se postavljaopravdano pitanje kako dalje,nakon odluke Ustavnog suda. Iakobi naš rad bio moguć i bez bilokakvih izmena i dopuna Zakona o

5 Minority News

Kao profesoru ustavnog prava obrazloženja za kasaciju ovih odredbi su manjkava, i mahom nemaju osnovu u konkretniim odredbama Ustava Republike Srbije

Pravni okvir za zaštitu prava manjina u Srbiji u najvećoj meri ispunjava evropske standarde, dokprimena i poštovanje prava je tradicionalno problematična u Srbiji

Dr Tamaš Korhec rođen je 1967. godine u Subotici. Diplomirao je 1992. go-dine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, a 1995. na Fakultetuza pravne i državno-upravne nauke Univerziteta Etveš Lorand u Budimpešti.Zvanje magistra (1996.) i doktora nauka (2000.) stekao je na budimpeštan-skom Centralno-evropskom univerzitetu (CEU). U periodu od 2000. do 2010.godine bio je sekretar Pokrajinskog sekretarijata za propise, upravu i na-cionalne zajednice, a od 3. jula 2010. je predsednik Nacionalnog savetamađarske nacionalne manjine.

Od 2002. godine je vanredni profesor, a od 2007. godine je docent Fakultetaza uslužni biznis Univerziteta FABUS u Sremskoj Kamenici, odnosno na Fakul-tetu za pravne i poslovne nauke u Novom Sadu. Kursevi: ustavno pravo, up-ravno pravo, prava manjina i osnova prava. Od akademske 2009/2010 godineje gostujući profesor na Pravnom fakultetu Ferenc Deak Univerziteta u Đerui na Pravnom fakultetu Centralno-evropskog univerziteta u Budimpešti.

Stručne oblasti: samouprave manjinskih autonomija, zvanična upotrebajezika, ombudsman i kontrola javne uprave, regionalna decentralizacija. Ugore navedenim oblastima je napisao i objavio veliki broj stručnih radova.Kao stručni političar i stručnjak je u proteklih šest godina učestvovao upripremi i izradi Ustava, određenih zakona i pravnih propisa u gore navedenimoblastima. Kao stručni političar je 2009. godine preuzeo određujuću uloguu procesu pripreme tri važna zakona: Statuta Vojvodine, Zakona o utvrđivanjunadležnosti AP Vojvodine i Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manj-ina. Parlament Republike Srbije je usvojio ove zakone u drugoj polovini 2009.godine.

Ko je Tamaš Korhec - predsednik Nacionalnogsaveta mađarske nacionalne manjine?

Bilo kako bilo, Odluka Ustavnog suda je konačna iobavezna za svakoga, tako i

za nacionalne savete patako se postavlja oprav-dano pitanje kako dalje,nakon odluke Ustavnog

suda

Page 6: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

Intervju

nacionalnim savetima, svakako daprincip vladavine prava čini određeneaktivnosti zakonodavca poželjnim.Otvorile su se neke nedoumice kojebi bilo korisno sa stanovišta pravnesigurnosti otkloniti aktivnostima za-konodavca. Prilikom eventualnih iz-mena zakona, Zakonodavac,odnosno vladajuća većina ima širokprostor za različita rešenja, izmenezakona moguda idu upravcu suža-vanja ovlaš-ćenja nacio-nalnih savetaali i u pravcuočuvanja suštine ovlašćenja istih.Lično ne verujem da izmene moguproširiti ovlašćenja nacionalnihsaveta, naročito ne ako se izmenevrše primarno u cilju usaglašavanjazakona sa stavovima Ustavnog suda.Mislim da će opšti vrednosni stavbuduće vladajuće većine premapravima nacionalnih manjina u Srbijiuveliko opredeliti sadržinu izmena

zakona. Pažljivo ćemo pratitit ovajproces.

MN: Da li smatrate da će pregovorisa EU doneti samo privremeno boljipoložaj nacionalnih manjina ili upristupnim pregovorima viditešansu da se prava nacionalnih manjina trajno podignu na viši nivo?Poštovanje prava manjina predstavlja

važan uslov začlanstvo u EU,to nije sporno.Ovo pitanjeima najmanjedve strane,pravni okvir i

primenu prava. Pravni okvir za zaštituprava manjina u Srbiji u najvećoj meriispunjava evropske standarde, dokprimena i poštovanje prava je tradi-cionalno problematična u Srbiji.Napredak na ovom planu je mogućsamo ako se jača institucionalni okviri kapaciteti države na ovom planu. Naovom planu je potreban napredak,potrebno je da jasno definišemo sla-

bosti, da ukažemo na razloge ovihslabosti i da planski krenemo u nji-hovo rešavanje. To je nešto štoEvropska Unija može zahtevati od Sr-bije i može jasno pratiti eventualninapredak. Pošto EU nema jasne stan-darde niti sistem monitoringa uoblasti prava nacionalnih manjina zasvoje punopravne članove, ono štose može uraditi, može se uraditisamo u procesu pridruživanja.

MN: U kojoj meri je Nacionalni savetmađarske nacionalne manjine zado-voljan primenom zakona kojiomogućuje obrazovanje na mađars-kom jeziku?Na ovom planu nemamo ozbiljnihprimedbi. Naravno pojedinačnihproblema imamo, ali u suštini zakonise na ovom polju dosta dosledno pri-menjuju. Gde nemamo razumevanje, to jeprogram učenja srpskog jezika zaučenike koji pohađaju nastavu namađarskom jeziku. Metodi učenjasrpskog jezika ne omogućuje savla-davanje srpskog jezika u sredinama ukojima je mađarski jezik dominantan(u takvim sredinama živi oko 65%mađarskih đaka). Naši pokušalji daprimenimo stanje nailaze na ogro-man i za mene nerazumljiv otpor uMinistarstvu prosvete i u Zavodu zaunapređenje obrazovanja i vaspi-tanja. Ako se to tako nastavimoraćemo pokušati da problemrešimo sami, neinstitucionalno što bibila sramota. Osim ovog problemaimamo sporadične probleme saobezbeđivanjem udžbenika. Ono štoje međutim ogroman problem, a nijevezan za primenu i poštovanje za-kona jeste izuzetno nepovoljna de-mografska situacije u Srbiji a posebnou okviru mađarske zajednice. Ukolikose ove tendencije ne popravesadašnji sistem javnog obrazovanjaće se za nekoliko godina urušiti.

MN: Koliko je za madjarsku na-

6 Minority News

Lično ne verujem da izmene mogu proširiti ovlašćenja nacionalnih saveta, naročito ne ako seizmene vrše primarno u cilju usaglašavanja zakona sa stavovima Ustavnog suda

Ono što je međutim ogroman problem, a nije vezan za primenu i poštovanje zakona jesteizuzetno nepovoljna demografska situacije u Srbiji a posebno u okviru mađarske zajednice

Metodi učenja srpskog jezika neomogućuje savladavanje srpskog

jezika u sredinama u kojima jemađarski jezik dominantan

(u takvim sredinama živi oko 65%mađarskih đaka)

Page 7: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

cionalnu manjinu značajna veza samatičnom državom i u kojoj meri Sr-bija koristi moguć-nost korišćenja EUfondova u svetlučinjenice da jeMađarska članica EU,čime se otvarapristup dodatnimsredstvima kroz im-plementaciju zajedničkih projekata? Mađarska je država koja je od 1920.okružena velikim delom pripad-nicima sopstvene nacije. To je jednaspeifična situacija na koju Mađarskadržava traži odgovore u poslednjihblizu sto godina. U poslednja četvrtveka Mađarska vodi politiku koja sajedne strane priznaje ovakve državnegranice, ali sa druge strane polažepravo da brine o „sunarodnicima vangranice Mađarske”. Izgrađen je sis-tem pomoći koji podrazumeva poredmaterijalne pomoći i političko-diplo-matsku aktivnost za zaštitu interesaMađara van granica. Nama ovapomoć puno znači, a posebno namje drago da su odnosi Srbije iMađarske u uzlaznoj putanji i sve višemogu biti označeni kao prijateljski.Sve ovo predstavlja dobru osnovu dase formulišu zajednički prekograničniprojekti i prema fondovima EU.Nažalost, na ovom planu tek smo napočetku.

MN: Da li ste i u kojoj meri zado-voljni primenom nadležnosti na-cionalnih saveta u sve 4 oblasti?Slika je šarena. Neke našenadležnosti su potpuno ignorisaneod strane različitih organa vlasti, doku drugim oblastima je vidna sprem-nost za saradnju i za poštovanje našihingerencija. Spadam u red onih kojitraže rešenja, a ne izgovor za prob-leme i smatram da naš uspeh u ve-likoj meri zavisi od nas samih. Uodnosu na stanje pre tri godinedanas mnoge probleme u primeni

zakona više nemamo, neki su ostali iradimo na njihovom rešavanju.

MN: Da li smatrate daće predstojeći izboriza nacionalne savetedoneti napredak uostvarivanju prava manjina?Izbori će doneti

napredak ako budu organizovani uskladu sa visokim demokratskimstandardima i ako će pripadnici nacionalnih manjina masovnoučestvovati na njima. Reprezenta-tivnost i demokratski legitimitet na-cionalnih saveta je naša snaga uodnosima sa državnim organima.Dakle svakoga pozivam da se upišena odgovarajući poseban birački

spisak i da glasa, u skladu sa svojimuverenjima.

MN: Koliko nacionalne manjine u Sr-biji koordiniraju svoje aktivnosti iformulišu zajedničke zahteve? Od početka, dakle od 2003. godine,postoji Koordinacija nacionalnihsaveta. To je dobro i korisno za svenas. Istovremeno moramo biti svesnii toga da nismo isti, naše ambicije,mogućnosti pa i problemi se raz-likuju, a uspešna saradnja je mogućasamo u onim stvarima gde postojizajednički imenitelj. Svakako je dobarprimer naš zajednički stav oko pos-tupka koje se nadavno završio predUstavnim sudom i dosta ujednačenstav oko nacrta izmena i dopuna za-kona o nacionalnim savetima.

Intervju

7 Minority News

Mađarska vodi politiku koja sa jedne strane priznaje ovakve državne granice ali sa druge stranepolaže pravo da brine o „sunarodnicima van granice Mađarske”

Neke naše nadležnosti su potpuno ignorisane od strane različitih organa vlasti, dok u drugimoblastima je vidna spremnost za saradnju i za poštovanje naših ingerencija

U odnosu na stanje pretri godine danas mnoge

probleme u primeni zakona više nemamo,

neki su ostali i radimo nanjihovom rešavanju

Reprezentativnost i demokratski legitimitet nacionalnih saveta je našasnaga u odnosima sa državnim organima

Page 8: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

Intervju

8 Minority News

Ruben Fuks, predsednik Saveza jevrejskih opština Srbije

r Ruben fuks je nešto duže od 2 godine načelu Saveza jevrejskih opština Srbije. Kaonajviši oblik organizacije Jevreja u SrbijiSavez jevrejskih opština Srbije vrši funkciju

manjinske samouprave odnosno pandam je ostalimNacionalnim savetima nacionalnih manjina. Dr Fuks je po zanimanju hirurg i čovek koji u dobrojmeri oslikava vrednosti koje se tradicionalno vezuju zajevrejsku zajednicu, a to su poštovanje tradicije,promišljenost i odmerenost u stavovima.Kao čovek izvanrednog obrazovanja i poznavanja istorije svog naroda, ali i čitavog regiona, dr Fuks jeuvek i u svakoj prilici izuzetan sagovornik. On ne samoda zvanično predstavlja jevrejsku zajednicu u Srbiji većvrlo živopisno predstavlja stavove koji su toliko odsutniu našim medijima, a tiču se istorije naših prostora. Dr Fuks je svestan da informacije iz jevrejske zajednice

nisu mnogobrojne u medijima u Srbiji, ali on to smatranormalnim i delom strategije jevrejske zajednice.On ističe da više interesa za informacije iz jevrejske zajednice pokazuje većinska zajednica i druge nacionalne zajednice nego što postoji potreba i interesjevrejske zajednice da plasira informacije u javnost. “Naš prioritet je da informišemo Jevreje. Jesmo strašnodispergovani, ali tu obavezu ispunjavamo”, naglašavadr Fuks.U prijateljskom razgovoru, dr Fuks se požalio na teškumaterijalnu situaciju u kojoj se zajednica nalazi i kojaveć dugo vremena funkcioniše sa restriktivnim budže-tom. On ističe da jevrejska zajedinca u Srbiji tradicionalnopoštuje i rado se seća Kneza Miloša, koji je biofilosemita, ali takođe nezaboravlja Kralja Milana kojije bio istaknuti antisemita.

D

Memorijalizacija umesto komercijalizacija stratišta iz Drugog svetskog rata

Page 9: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

Intervju

9 Minority News

MN: Recite nam prvo koji su ključniproblemi sa kojima ste se suočavaliod kako ste na čelu jevrejske zajed-nice?Osnovni problem su bile finansije. Poizboru novog rukovodstva moralismo da uđemo u restrikcije i daradimo sa restriktivnim budžetom odtoga je između ostalog patilo i našeglasilo koje više nije moglo da izlazikao mesečnik već izlazi dvomesečno,ali i druge stvari su pretrpele restrik-ciju – bile su rezane i plate za-poslenih, ali to smo u međuvremenuprevazišli.Uspeli smo da zatvorimo budžet u2011., 2012. i 2013. godini bez gu-bitaka, ali imamo neke dugove kojese nadamo da ćemo u ovog godiniuspeti da analurimo.

MN: Da li vam država pomaže urešavanju finansijskih potreba jevrejske zajednice?Nekih 6% naših potreba je pokrivenood strane Kacelarije za crkve i verskezajednice i Kancelarije za ljudska imanjinska prava. Pored toga, po pro-jektima dobijamo određene subven-cije Ministarstva kulture, bilorepublike bilo pokrajine i nešto odlokalnih samouprava. Sveukupno jeto otprilike 6% budžeta. Najveći deo pomoći dobijamo iz inostranstva i to tako već godinama.S tim što zahvaljujući ekonomskojkrizi i nekim drugim uslovima i tapomoć biva sve manja.

MN: Koliko je u takvim uslovima biloteško Savezu jevrejski opština kojivrši funkciju Nacionalnog saveta daizvršava osnovne zadatke i ostaneokupljalište svih Jevreja u Srbiji?To jeste teška misija, ali mi je kontin-ualno izvršavamo tako da s jednestrane smo mi inicijatori određenihprojekata i programa bilo tradicional-nih, odnosno onih koji se dešavaju uistom ritmu svake godine, bilo kul-turnih, istorijskih ili istorijografskih jeru svom sastavu imamo i Jevrejski is-torijski muzej i drugih delatnosti kojesu orijentisane kako prema našem

članstvu tako izlazimo i u svoju širusredinu sa prezentacijom onoga štoradimo.

MN: Savez jevrejskih opština u svojeaktivnosti je uključio različite grupeaktivnosti i usmerio ih je karazličitim grupama. Koje grupe su uokviru jevrejske zajednice naj-aktivnije i koje bi posebno istakli?Omladinske grupe funkcionišu u svimvećim opštinama, a tamo gde su opš-tine manje oni se priključuju sa svo-jim aktivnostima drugima. Imamoženske sekcije po svim opština i žen-ska udruženja koja su aktivna, ako suopštine male, one koriste aktivnostiovih većih opština. Imamo intenzivnusocijalnu aktivnosti. Pokrivamopotrebe preživelih žrtava Holokaustai ostale naše članove sa socijalnimpotrebama. Tako da su aktivnosti rel-ativno brojne. Treba reći zašto su ak-tivnosti tako brojne na tako mali broj

Jevreja u Srbiji - to je zato što mi nas-tavljamo tradiciju jedne mnogobro-jnije zajednice i trudimo se koliko godje u našoj moći da održimo neki nivo.U tom stilu i na taj način kako je tobilo između dva svetska rata, kada suaktivnosti bilo mnogo raznovrsnije ibogatije.

MN: Znamo da je danas jevrejskazajednica malobrojna i da spadameđu nacionalne manjine sa naj-manjim brojem pripadnika. Ipak,postoje mesta gde je broj Jevrejaveći. Koja su to mesta?To je svakako Beograd gde živi oko60% pripadnika svih Jevreja nasta-njenih u Srbiji. Pored toga velika za-jednica je novosadska, srazmernovelike su subotička i pačenčevačka, aostale su mnogo manje.

MN: Vi ne samo da nastavljate tradi-ciju jedne mnogo veće zajednice

U Beogradu živi oko 60% pripadnika svih Jevreja nastanjenih u Srbiji. Pored toga velika zajednica jenovosadska, a srazmerno velike su subotička i pančevačka

Nekih 6% potreba Jevrejske zajednice je pokriveno od strane Kacelarije zacrkve i verske zajednice i Kancelarije za ljudska i manjinska prava

Page 10: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

Intervju

10 Minority News

koja je na ovim prostorima posto-jala, vi zapravo imate na neki načinobavezu da održavate određenespomenike, groblja, svetilišta, itd. ,a sad je taj posao spao na zajednicusa skromnim brojem članova. Kakou tome uspevate?Naravno, veoma teško budući da jemasa fizičkih ostataka jevrejskog živ-ota od pre Drugog svetskog rata umestima u kojima praktično višenema Jevreja ili stvarno više uopštenema. Mi imamo jednu posebnu or-ganizaciju koja vodi računa ogrobljima, koliko god je to u njenojmoći uz pomoć lokalnih zajednica samanje ili više razumevanja tako dabrinemo i o tome. Mi obeležavamona žalost češće interno nego javno ina žalost više simbolički nego faktičkimesta stradanja Jevreja. Pri tomtreba napomenuti da sam grad

Beograd je mesto postojanja 2 logorauništenja za Jevreje. To su Topovskešupe i Staro sajmište na kojima jestradao vrlo veliki broj naših članova.

MN: Da li smatrate da su ta dvaznačajna stratišta Jevreja, ali i ve-likog broja Srba i drugih naroda žr-tava fašizma na adekvatan načiniskorišćena u smisu odavanja pi-jeteta žrtvama i kao memorijalnikompleksi od istorijskog značaja zadržavu Srbiju?Ono što je tužna činjenica što seTopovskih šupa tiče je da su već pred-met komercijalizacije prostora odstrane Delte i da se trudimo i borimoza to da se na toj lokaciji, ako ništadrugo i ako se ne može sprečitikomercijalna zloupotreba da memo-rijalizacija tog prostora ostane uprvom redu u jednom autentičnom i

potpuno jasnom i adekvatnom vidu.U ovom momentu je aktuelizovanapriča o memorijalnom kompleksu naStarom sajmištu. Pod prethodnomupravom grada imenovana je bilajedna komisija koja je trebala da vodiračuna o programskom rešenju zamemorijalni kompleks u koju smo bilipozvani, što smo smatrali logičnim,da se borimo za ono što smatramokorektnim načinom prezentacije. Međutim, početkom marta smo saz-nali da je imenovana, bez ukidanjaprethodne komisije, nova komisija očijem sastavu nismo ni konsultovani,a kamoli pozvani. Formalno je ukomisiju imenovan bivši predsednikSaveza jevrejskih opština Srbije, štonije adekvatno, jer on nema podrškui značaj zajednice i međunarodnih or-ganizacija koje su sigurno zaintereso-vane za to.

Mi obeležavamo, na žalost, češće interno nego javno i, na žalost, više simbolički nego faktički,mesta stradavanja Jevreja

Jevrejska mahala na Dorćolu pre Drugog svetskog rata

Page 11: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

Intervju

11 Minority News

Ono zašta se mi borimo barem natom Starom Sajmištu koje nije ni nap-ola rešavano kao što se rešavalonaopako sa Deltom. Zainteresovanismo i imali smo podršku za to da secelo područije Starog Sajmišta zaštitiod bilo kakve komercijalne zloupo-trebe i da se ono celo posveti onomešto je najznačajnije, a to je period od1941-1944.U okviru tog perioda, 1941. i 1942. tuje postojao Judenlager Semlin koji jebio logor uništenja i kada su svi Jevrejiiz tog logora uništeni ili pogubljenionda je 10. maja 1942 tu, u nastavkufunkcionisanja, formiran Anhalte-lager ili zadržajni odnosno prolaznilogor, koji nije bio logor uništenja,mada su iz njega vođeni ljudi nastratišta, ali je služio i kao prolaznilogor za recimo zarobljene borce saKozare, ali i civilno stanovništvo saKozare koje je bilo upućivano uAušvic ili neke druge logore i u koji sudovođeni borci koji su se borili protivokupatora iz Srbije, politički protivnicikoji su bili držani kao taoci na StaromSajmištu tako da smatramo da StaroSajmište mora biti mesto na kome sena jedinstvenom prostoru komemo-riše i genocid nad Srbima, koji su naj-brojniji od onih koji su stradali igenocid nad Romima i genocid nadJevrejima koji se naziva Holokaust i

koji se piše velikim slovom, ali trebakomemorisati i patriote koji su bilizatvarani na Starom Sajmištu, a kojinisu pripadnici ni jedne od ovihgrupa, a treba ih se setiti. Dozvoljavam mogućnost da se unekom prostoru prikaže istorijskirazvoj od pravljenja Sajmišta pre-dratnog do upotrebe tog prostoraposle rata, bilo kao mesta gde su bilesmeštene radne brigade koje su zi-dale Novi Beograd, pa onda smeštajateljea slikara, pa onda nekih alterna-

tivnih predstava koje nisu mogle bitiizvođene na drugim mestima, pa svedo poslednjih zloupotreba od kad sutu kafići, restorani, teretane, itd. i akose već o tome govore tu trebaprikazati i stepen propadanja prenekakve potencijalne rekonstrukcijekoja bi trebalo da sledi.

MN: To je ogroman prostor o komegovorite. Staro Sajmište obuhvatamnogo veći deo nego što je deo okospomenika. Proteže se i duž obaleSave, ali i u dubinu novobeogradskeobale. Da li kada govorite o memo-rijalizaciji Starog Sajmišta mislite nacelokupan prostor predratnogSajmišta?Iz toga razloga, što jedan od ključnihrazloga, da bi se zaštitio taj prostorkoji će biti presečen putnom komu-nikacijom od Gazele prema NovomBeogradu, što nam je poznato, trebarazmišljati o tome da je i Nemačkipaviljon koji je bio najudaljeniji deoStarog Sajmišta i upravo iz određenihsimboličkih razloga smo postavili za-htev da se jevrejskoj zajedici dodeliupravo taj Nemački paviljon koji jedovoljno velik da podnese svojimprostorom memorijalizaciju Holo-kausta. Adekvatan prikaz Holokaustaje nemoguć bez prikaza onoga šta je

Kolone Jevreja koje su odvođene u logor Staro Sajmište

Foto

: Jev

rejsk

i isto

rijsk

i muz

ej

Zainteresovani smo i imali smo podršku za to da se celo područije Starog Sajmišta zaštiti od bilokakve komercijalne zloupo-trebe i da se ono celo posveti onome što je najznačajnije,

a to je period od 1941-1944.

Page 12: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

Intervju

12 Minority News

Holokaust uništio, znači, prethodneistorije Jevreja na ovom terenu. To nije samo memorijalizacija Juden-lagera Staro Sajmište već je jednamnogo šira memorijalizacija, a po-drazumeva aktivnosti i drugih okupa-tora na drugim područijima jer je tosve toliko međusobno prožeto da muje svemu i mesto u jednom objedin-jenom prikazivanju svih tih događaja.

MN: Poznato je da se prostori poputStarog Sajmišta u nekim drugimzemljama čuvaju u svom auten-tičnom obliku. Da li se vi zalažete zatakav pristup?Ono za šta se mi zalažemo je da se tu(na prostoru logora) ništa velelepno,kao egzibicija arhitektonska ne zida,nego da, a smatramo da ima do-voljno prostora, ako i ima potrebe zanekim arhitektonskim intervenci-jama, da one idu ispod vizualnog i

sadržajnog nivoa autentičnosti pros-tora.

MN: Zbog čega smatrate da GradBeograd na taj način pristupastratištu Staro Sajmište?Grad trpi pritisak poslovne javnostida se taj prostor komercijalizuje. Mismo protiv toga. To je jedna stvar.Druga stvar je da postoje tendencijeiz određenih istoričarskih krugova dase čitava priča o Drugom svetskomratu stavi pod istu kapu smešano,kako bi se postigao određeni efekatkoji je, po mom mišljenju, usmerenili nosi opasnost da bude usmeren nadnevno političku upotrebu, a ono štomi želimo da sprečimo po svaku cenuje instrumentalizacija Holokausta.

MN: Sećamo se da je premeštanjeromskog naselja kod Delta sitija do-bilo ogroman medijski publicitet, ali

priča o komercijalizacijii StarogSajmišta gotovo je nepoznata. Otome se ništa nije moglo čuti u na-cionalnim medijima. Šta su mogućeposledice tih neskladnih stavovadržave i jevrejske zajednice?Kao predstavnik jevrejske zajednicene bih voleo da bude krajnji efekatono što se dogodilo u Mađarskoj prevrlo kratkog vremena.Jevreji su kao i Srbi – dva jevrejina trimišljenja i ta razjedinjenost u krajnjojsolidarnosti je upravo prevaziđenazahvaljujući jednom neadekvatnomdesničarskom načinu tretmanaHolokausta gde su se mađarskiJevreji povukli iz memorijalizacijeHolokausta zbog tretmana koji jedržava nametnula. Ne bih voleo da seova mala zajednica suprotstavljanekom nosećem i vodećem mišljenjukoje bi poteklo iz države.

Grad trpi pritisak poslovne javnosti da se taj prostor komercijalizuje. Mi smo protiv toga

Staro Sajmište neposredno pred početak Drugog svetskog rata

Page 13: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

Intervju

13 Minority News

MN: Iza nas su mnogi turbulentniperiodi koji su nas doveli u stanje dajoš uvek nemamo konsenzus okotoga na koji način da gradimoodnose sa drugim državama, naro-dima i periodima u istoriji. Takvo jestanje i kod većinskog naroda. Da lismatrate da Srbi trebaju da re-definišu odnose prema drugima?U prvom redu trebaju da izgradeodnose prema sebi samima. Rasprava o interpretaciji istorije zaSrbe, među Srbima, od strane Srbamora biti rasčišćena. Ne može serasčišćavati time što se sve gura naHolokaust. Što se toga tiče, Jevrejivrlo dobro znaju i složni su oko togašta se tada događalo i ne treba drugitime da se bave.

MN: Perspektiva Jevreja u Srbiji za-visi i od celokupnog ambijenta ukome žive. Da li se vidi perspektivaopstanka i razvoja jevrejske zajed-nice u Srbiji imajući u vidu ne samoekonomske, već i političke, soci-jalne, kulturološke i druge uslove

koji nisu najpovoljniji za Jevreje?Jevreji genaralno, a pogotovo naovom područiju su jedna veomaparadoksalna grupa. Tokom Drugogsvetskog rata je ostalo manje od 20%jevrejskog stanovništva živo. Od togazahvaljujući situaciji i atmosferi uzemlji revolucionarne pravde ifaktičkog oduzimanja osnove životamnogima, oko 50% onih koji supreživeli, iselilo se uglavnom u Izrael,ali i drugde. Praktično od ukupnogstanovništva od pre rata ostalo jenešto manje od 10%. Kada je ostaotaj mali broj Jevreja, mnogo je biloonih koji su rekli da će se pobrinuti zanjih i one koje imaju nekakve potrebeda bi im se pomoglo, zdravstveno isocijalno, a posle toga ćemo stavitiključ u bravu jer nas više biti neće. Međutim razvoj događaja je deman-tovao te prognoze koje nisunelogične. Kada padnete ispododređenog broja vi ste osuđeni da sepolako topite i da vas na kraju nebude. Međutim od 1945. do danas jeprošlo mnogo vremena i zajednica je

još uvek živa, tako da se na nekeprognoze bez obzira na demografskeprojekcije ne možemo pouzdati. Jerse ta stvar već trebala dogoditi pa senije dogodila.

MN: Obrazovanje je jedna od pov-erenih nadležnosti nacionalnihsaveta. Kakvo je obrazovanje ujevrejskoj zajednici u Srbiji? Užasno je važno kakvu finansijsku os-novu imate za svoje funkcionisanje.Ono što u svakom slučaju nedostaje išto se topi jesu elementi identiteta.Mi od rata na ovamo imamo samoneformalnu edukaciju što se tičeodržavanja elemenata nacionalnekulture i to ima svoj danak u jednomopštem opadanju znanja, samo-svesti, snage identifikacije i identitetane zalazeći u to što ima veliki brojtakozvanih mešanih brakova pa sadko od roditelja više povuče u tomprocesu identifikacije mladih, tako semladi opredeljuju, neki su na polaputa, neki su malo više ovamo, itd. Ono što mi vidimo kao problem je

Rasprava o interpretaciji istorije za Srbe, među Srbima, od strane Srba mora biti rasčišćena. Ne može se rasčišćavati time što se sve gura na Holokaust

Osnovna škola Lauder Hugo Kon iz Zagreba saopštava da ima misiju osigurani da svi njeni učenici iskoriste prilikukako bi u okvirima svojih mogućnosti postigli izvanredne rezultate zahvaljujući jedinstvenom obrazovnom

okruženju koje podstiče liderstvo, kulturne razlike i visoke etičke vrednosti

Page 14: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

Intervju

14 Minority News

problem mogućnosti sasvim for-malne edukacije koja je posle uki-danja one socijalističke uranilovkepostala moguća, ali finansijski jeteško ostvariva i organizaciono. Dispergovani smo i imamo 3 eventu-alna centra u kojima bi se to mogloobavljati, a to nam je ideja. Za jednukvalitetniju neformalnu edukaciju,aktivniju, za podsticanje razvoja natradiciji nacionalne kulture na žalostnovaca nema. Imamo mnogo pro-jekata koji su spremni, ali nemanovca.

MN: Kada govorite o formalnoj i ne-formalnoj edukaciji, da li mislite naversko obrazovanje ili isključivo najezik sa elementima nacionalne kulture?Kod nas Jevreja je verska, nacionalnai jezička edukacija vrlo izmešana. Sr-bima bi trebalo biti jasno da se verskoi nacionalno međusobno prožima ipodudara jer je i kod Srba tako. Trebazamisliti situaciju Srba u Čikagu ko-jima je jednako važno i međusobno

se prepliće i poistovećuje verskaedukacija, približivanje načina is-povedanja vere i kulturno nasleđe.Kod nas se to čak i više potencira.

MN: Imate situaciju u islamskoj ver-skoj zajednici kojoj pripadaju Bošn-jaci u Srbiji koji pored verske nastaveu školama imaju i predmet Bosanskijezik sa elementima nacionalne kul-ture. Da li bi takav model zadovoljiopotrebe Jevreja u Srbiji?Tu postoji samo jedan problem –muslimani žive u većim aglomeraci-jama, a Jevreji žive dispregovano takoda bi smo morali da imamo posebnuinstituciju, odnosno ne bi mogli raditipo školama, već bi morali imati svojuškolu, kako ne bi sva ta deca išla u svemoguće škole nego u tu jednu školui to u 3 centra je to moguće uraditi uvidu formalne edukacije. To je moguće i to je pitanje para. Ob-danište je moguće lakše organizovatii mi smo to nekada imali, samo je pi-tanje para ako bi hteli da to uradimokako treba. Što se osnovnoškolskog

obrazovanja tiče vrlo bi se radoudružili sa drugima u tom poduh-vatu, jer smatramo da je generalnonivo školovanja u Srbiji ugrožen i daje kvalitet vrlo nizak, a mislim da bimogli da utičemo bar kao primerkako bi se to moglo dobro uraditi.

MN: Hoćete reći da nije moguće ura-diti ni osnovno zadovoljenje potre-ba zajednice za osnovnim obra-zovanjem kao što su to uradiledruge zajednice koje imaju nastavuu školama u koje idu deca pripadnicinacionalnih manjina, pa makar se tanastava odvijala u svega nekolikogradova, poput Beograda ili NovogSada?Što se tiče jevrejske zajednice to nijemoguće, jer čak i u okviru jednoggrada deca idu u mnoge različiteškole te bi bilo potrebno pokritimnogo škola sa malo dece. Ako oranizujete na primer jevrejskoodeljenje u Beogradu, normalno jeda ćete da povučete i decu izPančeva, ako se organizuje u Subotici

Obdanište je moguće lakše organizovati i mi smo to nekada imali. Samo je pitanje para ako bi smo hteli da to uradimo kako treba ponovo

U Srbiji trenutno ne postoji ni jedan jevrejski vrtić, dok u Zagrebu, iako je jevrejska zajednica malobrojnija radijevrejski vrtić “Davidove zvjezdice”

Page 15: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

Intervju

15 Minority News

onda će oni privući i decu iz svojeokoline isto tako i kad je u pitanjuNovi Sad. Jedino ko ostaje izolovan utom smislu je Niš. U Zrenjanininu imanešto jevreja i oni mogu nešto daodrade, a Niš je tu problematičan jerje udaljen od ostalih naših centara. Jevrejska škola u malobrojnijoj zajed-nici postoji u Hrvatskoj. Ona je subvencionisana od strane stranogdarodavca i trenutno ima određenefinansijske poteškoće. Ta škola jeotvorena za javnost i druga decamogu da uče u toj školi. Škola je pri-vatna i ona se naplaćuje. Zajednicasubvencioniše školovanje svoje dece.Škola ipak ima problema sa finansir-anjem i na kraju se sve svelo na finansije.

MN: Spomenuli ste da na krajuželite da istaknete restituciju kaojedan od ključnih problema zajed-nimce. Da li u restituciji viditemogućnost ispravljanja istorijskihnepravdi ili potvrdu tih istih

nepravdi?Sad ide pisanje zakona o restitucijiimovine koja je oduzeta kao posledica Holokausta. U tom procesuzajednica može da dođe do adekvat-nih sredstava koja i jesu predviđenaTerezinskom deklaracijom. Terezin-ska deklaracija je jedan akt koji jepotpisalo 47 zemalja u kojima seHolokaust događao. Ona predviđa dase imovina koja praktično nemanaslednika dodeljuje na ovaj ili onajnačin zajednici koja je koristi u 3namene. Jedna namena je memori-jalizacija onih iza kojih je ta imovinaostala. Tu vidimo mogućnost dajedan memorijalni centar na StaromSajmištu može da radi, a ne da sesagradi kao zgrada već da može dafunkcioniše u kontinuitetu – ne dabude samo spomenik. Druga na-mena je da ta imovima ima da služikao finansijski izvor za aktivnosti nasuzbijanju onih socijalnih pojava kojesu dovele do Holokausta, to jestopšte netrpeljivosti, posebno anti-

semitizma, koji je jedan od posebnihoblika netrpeljivosti. Treća namena jeza život preživele zajednice iz koje suti ljudi koji se nisu vratili. U okviru tetreće namene vidim mogućnost dajevrejska zajednica Srbije finansiraveliki broj značajnih projekata. Pored Jevrejskog istorijskog muzejakoji bi nastavio svoj rad i kao memo-rijal Holokausta, dakle proširio bi sesamo fizički, imamo i hor Srpsko-jevrejsko pevačko društvo “BraćaBaruh”, koji u kontinuitetu postojiviše od 100 godina, obnovljen je i radJevrejskog kamernog orkestra, što jemalo teže jer su u pitanju profesion-alci, to nije amatersko društvo pa jepotrebno izdvojiti finansije za to itreba nastaviti taj oblik kulturne ak-tivnosti. Imamo u Novom Sadu horHašira, mnogobrojna amaterska po-zorišta, imamo Makabi koji se bavisportom koji radi amaterski, ali se us-pešno takmiči na domaćem i među-narodnom planu.

Terezinska deklaracija je jedan akt koji je potpisalo 47 zemalja u kojima se Holokaust događao

Terezin je bio logor za Jevreje u Drugom svetskom ratu, a poseban značaj je stekao kada je u njemu potpisanadeklaracija koja makar delimično vraća nadu u pravdu za Jevreje

Page 16: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

ovodom obeležavanja 150 godina od delatnosti čeških arhitekata u Beogradu, Etnografski muzej uBeogradu sa udruženjem istoriografa i istoričara arhitekture DISTRIKT 6 organizovao je studijsku izložbupod nazivom„Češko-srpske veze u arhitekturi Beograda (1863-1941)“.

iz češke zajednice

16 Minority News

Na izložbi je predstavljeno ukupno trinaest čeških gra-ditelja (inžinjera i arhitekata), kao i šestorica srpskiharhitekata koji su se školovali na Praškoj Akademiji pre1918. godine.

Period koji izložba obuhvata hronološki počinje od angaž-mana arh. Jana Nevolea (1863) u Beogradu, odnosno arh.

Františeka Nekvasila (1887) i završava se početkom Dru-gog svetskog rata.

Izložba „Češko-srpske veze u arhitekturi Beograda (1863-1941)“ ima za cilj da afirmiše zatečeni arhitektonski fond,istorijski razvoj i potencijalni uticaj arhitekture čeških gra-ditelja u Beogradu kroz hronološki okvir koji zaokružujeperiod od 1863-1941. Pozdravnu reć na otvaranju izložbe28.marta 2014. uputio je domaćin, v.d. direktora Etno-grafskog muzeja u Beogradu, gospodin Miroslav Tasić, azatim se auditorijumu obratio pomoćnik ministra kulturei informisanja RS gospodin Miladin Lukić.

Izložbu je otvorila njena ekselencija, gospođa IvanaHlavsova, ambasadorka Republike Češke u Srbiji. Svojimprisustvom otvaranje izložbe uveličali su gospodin ŠtefanKlepaček, predsednik Nacionalnog saveta češke na-cionalne manjine u Srbiji, gospodin Jozef Irović, zamenikpredsednika Nacionalnog saveta, gospođa Ljiljana Stehlik,predsednik Odbora za kulturu Nacionalnog saveta češkenacionalne manjine, predstavnici Čeških beseda izBeograda, Bele Crkve i Kruščice. Muzički program, koji jedoprineo svečanoj atmosferi, pripremio je hor slavistikeFilološkog fakulteta u Beogradu.

P

Izložba o delatnosti čeških arhitekata u Beogradu

Izložba „Češko-srpske veze u arhitekturi Beograda (1863-1941)“ ima za cilj da afirmiše zatečeniarhitektonski fond, istorijski razvoj i potencijalni uticaj arhitekture čeških graditelja u Beogradu kroz

hronološki okvir koji zaokružuje period od 1863-1941

Ljiljana Stehlikpredsednik Odbora za kulturu Nacionalnog saveta

češke nacionalne manjine

Page 17: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

17 Minority News

21 godina bez odgovora

iz bošnjačke zajednice

redsjednik BNV-a Samir Tandir, predsjednikNVS-a Sead Šaćirović i član Odbora za ljudskaprava BNV-a Rejhan Kurtović učestvovali sudanas, 28.03.2014. godine u Beogradu na

konferenciji Foruma za etničke odnose, pod nazivom„Unapređenje manjinske politike u Srbiji – u korak saintegracijom“.

Konferencija se održava pod pokroviteljstvom ambasadaVelike Britanije i ambasade Kraljevine Holandije.

Delegacija je imala više sastanaka sa predstavnicimadiplomatskog kora i aktivistima za ljudska prava. U svomobraćanju predsjednik Tandir je naglasio problem imple-mentacije zakona u Republici Srbiji i pozdravio najavuAleksandra Vučića da će se odnos vlasti prema manjin-skim zajednicama promijeniti.

Bošnjačka kulturna zajednica obavještava javnost da jepokrenuta inicijativa za osnivanje Odbora Bošnjačkekulturne zajednice u Beogradu. Za povjerenicu imeno-vana je Fikreta Suljović iz Beograda.

Predsjednik BKZ-a dr. Admir Muratović kazao je da jeosnivanje Odbora BKZ-a u Beogradu od izuzetnevažnosti za Bošnjake koji žive na prostoru uže Srbije.

„Osnivanje BKZ BG je izuetno važno za Bošnjake kojižive na prostoru uže Srbije, jer Bošnjaci ovog prostoranisu u prilici da se kroz državne sisteme organiziraju naadekvatan način. Zato je BKZ preuzela obavezu daiznađe modele za očuvanje i afirmaciju nacionalnih ikulturnih vrijednosti Bošnjaka, što jesu i programskanačela BKZ-a.“ – kazao je predsjednik Muratović.

ošnjačka kulturna zajednica podsjeća javnostda je prije 21 godinu 27. februara,iz voza 671 sa linije Beograd-Bar u stanici Štrpci

počinjen zločin, kada su pripad-nici srpskih paravojnih jedinicapod komandom MilanaLukića, uz logističku pomoćdržave Srbije, oteli grupuputnika, 18 Bošnjaka i jednogHrvata.

Posmrtni ostaci 16 putnika jošnisu pronađeni, dok su posmrtniostaci Ćorić Rasima i Rastoder Jus-ufa, nekompletni ostaci trećeg putnikaZubčević Halila su takođe pronađeni ujezeru Perućac.

Iako je sa određenih državnih instanci obećavano sudskogonjenje počiniteljima ovog gnusng zločina,

do dan danas, osuđen je samo zločinacNebojša Ranisavljević, dok su ostali

počinitelji i nalogodavci, kao icjelokupan sudski proces ostao

nerasvijetljen. Prema po-dacima Tužilaštva za ratnezločine četiri policajca MUP-aRepublike Srbije učestvovaloje u izvršenju otmice.

Uzimajući sve navedeno u obziri znajući da jedino sjećanjem na

ovaj zločin obezbjeđujemo sebi sig-urnost da nam se tako nešto neće

ponoviti, BKZ podržava akciju BDZ Sandžakai poziva na kolektivni odlazak u Prijepolje radi pris-

ustva na komemorativnoj akademiji i učešća na mimo-hodu šutnje „Štrpci bez mezara“.

B

P

Sećanje na gnusni zločin ne bledi

Delegacija BNV na Konferenciji„Unapređenje manjinske politike u

Srbiji – u korak sa integracijom“Pokrenuta inicijativa za osnivanje

BKZ-a u Beogradu

Page 18: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

acionalni savet slovenačke nacionalne manjine je 26. februara povodom Pre-šernovog dana, slovenačkog praznika kulture,organizovao Veče solističke i kamerne muzike

slovenačkih stvaralaca u Srbiji.

U okviru večeri solističke i kamerne muzike slovenačkihstvaralaca u Srbiji, bila su predstavljena dela DavorinaJenka, Mihovila Logara, Zlatana Vaude i Anice Sabo.

Nastupala je Tanja Obrenović – mecosopran, Oliver Sabo– bariton, Gudački kvartet Beogradske filharmonije,Klavirski trio Classica Aeterna i Kamerni ansamblŠkancin.

Ovim koncertom obeleželi smo stogodišnjicu smrti Davorina Jenka, kompozitora slovenačkog porekla, čijaje bogata umetnička, stručna i pedagoška aktivnost pred-stavljala povod za sagledavanje rada drugih kompozitorai kompozitorki slovenačkog porekla koji su delovali, ili jošuvek deluju na području Srbije. Svojim delom, oni nesamo što doprinose razvoju muzike na ovim prostorima,nego doprinose i jačanju kulturnih veza između Slovenijei Srbije.

Kroz ostvarenja kompozitora slovenačkog porekla u Srbiji,

predstavlja se njihovo muzičko stvaralaštvo, a ujedno sedaje i važan doprinos istraživanju njihovih opusa kojiobuhvataju izuzetno veliki broj dela, čiji popis, sistemati-zacija i stručna razmatranja tek započinju. Ovim koncer-tom se, između ostalog, dela relevantne umetničkevrednosti čuvaju od zaborava.

Davorin Jenko je 1863.godine, došavši iz Beča,postao horovođa Srp-skog crkvenog pevačkogdruštva iz Pančeva, azatim, nakon smrti Kor-nelija Stankovića, i diri-gent Beogradskogpevačkog duštva. Jenkoje doprinos razvojumuzičkog i kulturnog života Beograda dao ikao kapelnik Narodnogpozorišta u Beogradu, tekao član Srpskog učenogdruštva od 1865. godinei Srpske kraljevskeakademije od 1887. godine.

N

18 Minority News

iz slovenačke zajednice

Veče solističke i kamerne muzike slovenačkih stvaralaca u Srbiji

Kroz ostvarenja kompozitora slovenačkog porekla u Srbiji, predstavlja se njihovo muzičko stvaralaštvo, a ujedno se daje i važan doprinos istraživanju njihovih opusa koji obuhvataju

izuzetno veliki broj dela, čiji popis, sistematizacija i stručna razmatranja tek započinju

Maja Đukanović

Page 19: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

Kompozitor Mihovil Logar bio je redovni profesor naFakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, obavljao jefunkciju predsednika Udruženja kompozitora Srbije, ačesto je nastupao i kao pijanista. Najznačajnija crtamuzičkog jezika ovog autora jeste humor, koji predstavljai glavnu konstantu u njegovom izuzetno obimnom iraznovrsnom opusu.

Zlatan Vauda je široj javnosti poznat pre svega kao diri-gent dečijeg hora RTB, u periodu od 1952. do 1986. go-dine, što je rezultiralo velikim brojem dela u njegovomopusu posvećenih ovom mediju. Dobitnik je brojnihnagrada, a veliki deo svog života posvetio je radu i brizi onajmlađima. Kada je u pitanju muzički jezik ovog autora,upadljiva je izuzetna raznovrsnost upotrebljenih muzičkihsredstava, kao i veoma različita raspoloženja koja domini-raju u njegovoj muzici. Dok su kompozicije za dečiji hor,kako se to i može očekivati od dela pisanih za mlade,mahom vedre, mnoga dela pisana za kamerne iorkestarske sastave sa sobom nose mračnu atmosferu ičesto meditativni karakter.

Savremena kompozitorka i teoretičarka Anica Sabo, kom-ponuje mahom za kamerne sastave, često inspirisanaslovenačkom književnošću. Svoju karijeru je posvetilateorijskom, predagoškom i kompozitorskom radu,oformivši poetiku koja počiva na modernističkim idejamao autonomiji umetnosti.

Na koncertnom programu imali smo priliku da čujemokompoziciju Davorina Jenka “Strune milo se glasite” za

solistu, prateći vokal i kamerni ansambl koju je priredilaAnica Sabo. Kao solista je nastupio Oliver Sabo Batanč upratnji ansambla Škancin (prateći vokala Milica Popović,viola Atila Sabo, flauta Nevena Glišić Sabo, violina MarijaMisita i klavir Milica Sekulić).

Na programu su bile i Dve groteske za klavir Mihovila Logara, “Pesma o mirisu smrekove smole” i “Ritmoviigre” u izvođenju pijanistkinje Milice Sekulić, kompozicija“Senke za violončelo solo” Anice Sabo koju je izveoviolončelista Filip Milinković, delo Zlatana Vaude “Retro-spekcija za violinu i vilončelo” koju su izveli violinista ImreSabo i violončelista Dragi Ranđelović. Kompozicija AniceSabo “Besede strah ni več v slovarju” za flautu iviolistu/recitatora izveli su članovi kamernog ansamblaŠkacin. Vaudino delo “Seanse III” za mecosopran iklavirski trio izveli su mecosopran Tanja Obrenović iKlavirski trio Clasica Aeterna. Na programu je bio Logorov“Cedurski kvartet” treći i četvrti stav u izvođenjuGudačkog kvarteta Beogradske filharmonije: prva violinaJelena Dragnić, druga violina Vladan Lončar, viola BorisBrezovac i violončelo Aleksandar Latković.

Veče solističke i kamerne muzike slovenačkih stvaralacau Srbiji omogućilo je beogradskoj koncertnoj publici dase upozna sa delom bogate baštine slovenačkih kompo-zitora koji su stvarali i stvaraju u Srbiji. Publika je izvođačepozdravila dugim i srdačnim aplauzom, a svi zajedno suotpevali najpoznatiju Jenkovu pesmu, deo iz komada sapevanjem “Markova sablja”, koji je prerađen za zvaničnusrpsku himnu.

19 Minority News

iz slovenačke zajednice

Page 20: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

akedonsko – srpski odnosi su u kontinuitetu dobri, između dve države praktično ne postoje pitanja kojebi ih otežavale. Te odnose karakterišu visok stepen međusobnog razumevanja i uvažavanja. Obe državedele evropske aspiracije i vrednosti, što je značajan faktor u unapređenju ukupnih međusobnih odnosai saradnju, izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za Makedonsku Videlinu, šef makedonske diplomatije,

gospodin Nikola Poposki, posle zvanične posete Srbiji tokom koje je razgovarao sa resornim kolegom IvanomMrkićem, a imao je susrete i sa predsednikom države Tomislavom Nikolićem i premijerom Ivicom Dačićem. U razgovoru sa direktorom NIU MIIC Viktorom B. Šekerovskim visoki gost iz Makedonije je istakao da zajedno saVladom Republike Srbije stalno rade na iznalaženju potencijala za dalje širenje saradnje u svim oblastima u kojimapostoje zajednički interesi identifikovanih na prvoj zajedničkoj sednici dve vlade u Beogradu, sa posebnim akcen-tom na unapređenju ekonomske saradnje.

MV: Gospodine ministre, koliko makedonska zajednicau Srbiji i srpska u Makedoniji doprinose razvoju srpsko– makedonskih odnosa?

NP: Negovanje nacionalnog identiteta i ostvarivanjeprava pripadnika makedonske zajednice u Republici Srbijii srpske zajednice u Republici Makedoniji predstavljaju,bez sumnje, solidnu osnovu u razvoju odnosa između dveprijateljske zemlje. U tom kontekstu ističem započetu im-plementaciju Bilateralnog manjinskog Sporazuma o za-štiti Makedonaca u Srbiji i Srba u Makedoniji,kao dobruosnovu u ostvarivanju prava pripadnika makedonske za-jednice u R.Srbiji i srpske zajednice u R.Makedoniji. Očekujemo u narednom periodu da se realizuje susret

Mešovite komisije za implementaciju Sporazuma, utvrdeprioritni zahtevi ciljnjih grupa za doslednu realizaciju ucelini ljudskih i manjinskih prava, a zatim da državne in-stitucije u tom smeru odgovore i sa opredeljenim afirma-

20 Minority News

M

izmakedonske zajednice

Makedonija i Srbija imaju odlične odnose i partnersku vizijuza članstvo u EU

Nikola Poposki, šef makedonske diplomatije u poseti Srbiji

Ističem započetu implementaciju Bilateralnog manjinskog Sporazuma o zaštiti

Makedonaca u Srbiji i Srba u Makedoniji,kao dobru osnovu u ostvarivanju prava

pripadnika makedonske zajednice u Republici Srbiji i srpske zajednice

u Republici Makedoniji

Ističem započetu implementaciju Bilateralnog manjinskog Sporazuma o zaštiti

Makedonaca u Srbiji i Srba u Makedoniji,kao dobru osnovu u ostvarivanju prava

pripadnika makedonske zajednice u Republici Srbiji i srpske zajednice

u Republici MakedonijiNikola Poposki

šef makedonske diplomatije

Viktor B. Šekerovski

Page 21: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

tivnim merama.

MV: Makedonska zajednica u Srbiji, putem državnihsubjekata (Nacionalni savet), nevladinog sektora(SAMS-MAKOS) i političkog subjekta (DPM), beleži velikiiskorak u pogledu udruživanja Makedonaca u Srbiji, ost-varivanju njihovih prava i razvoju makedonske svesti udijaspori. Kako ocenjujete njihovu aktivnost?

NP: Makedonska zajednica u Republici Srbiji predstavljapozitivan primer u reprezentativnostima jedne zajednice,posebno ukoliko se imaju u vidu one aktivnosti kao štosu objedinjenje makedonske organizacije u Makedon-skim objedinjenim snagama, organizaciju koju čine Na-cionalni savet, Udruženja i Demokratska partija, kao iizbor gospodina Mile Spiroskog, prvog Makedoncaposlanika u Parlamentu Republike Srbije. Kao solidnu os-novu u ostvarivanju tih prava istakao bih i usvojenu na-cionalnu Strategiju o delovanju Makedonaca u R. Srbiji unarednoj deceniji, kojom su određeni i smer i prioriteti udaljem delovanju u R. Srbiji. Pozdraviću i primer uvođenjamakedonskog jezika u službenu upotrebu u opštiniPlandište i predmeta makedonski jezik sa elementima na-cionalne kulture za učenike prvog razreda u OŠ “GoceDelčev“ u Jabuci, kao i nastojanje da se i u višim razred-ima širi nastava na makedonskom jeziku. To bez sumnjegovori o ispunjenju potrebnih uslova za njihovu što većuetabliranost u novoj sredini.

MV: Gospodine Poposki nedavno ste se susreli sa šefomgrčke diplomatije, Evangelosom Venizelosom, koji je uokviru turneje po gradovima Zapadnog Balkana posetioi Skoplje. Ima li nešto novog u njihovim poznatimstavovima o imenu za Makedoniju?

NP: Da u Skoplju smo imali susrete i opširne razgovore sagospodinom Venizelosom, koji je u okviru posete zem-ljama u regionu u svojstvu Predsedavajućeg EU posetio iRepubliku Makedoniju. Razgovori su bili otvoreni i kon-struktivni i bila su obuhvaćena i glavna značajna pitanjaza evropsku agendu Republike Makedonije i razmotrenihmogućnosti za iskorak u tom smeru. Razlike oko imenaostaju pitanje koje opterećuje bilateralne odnose i zbogkog, suprotno Vremenskom sporazumu kojeg imamo saGrčkom, Republika Makedonija, i pored pet poslovnopozitivnih izveštaja i preporuka iz Evropske komisije, jošnije započela pristupne pregovore za članstvo u EU i jošnije članica NATO. Nažalost moram konstatovati da Grčkadosad nije učinila ništa da ispoštuje presuduMeđunarodnog suda pravde od 5. decembra 2011. kojanjeno protivljenje na članstvo Republike Makedonije u

NATO proglašava suprotnom međunarodnom pravu ipreuzetim obavezama. Ostaje očekivanje ipak da ćerazum nadvladati, iako zasada ne vidimo pomeranja upoziciji Grčke kao ni njenu spremnost da se reši namet-nuti spor. Ovo je svakako i rezultat postojećih unutrašnjihpolitičkih prilika u Grčkoj. Republika Makedonija će ipakprodužiti svoje konstruktivno učešće u dijalogu za pre-vazilaženje ovog bilateralnog pitanja sa Grčkom podpokroviteljstvom UN.

MV: Makedonsku zajednicu u Srbiji interesuje i sporizmeđu pravoslavnih crkvi, SPC i MPC. Čelni ljudi u R. Sr-biji otvoreno su izrazili želju da pomognu u rešavanjuproblema. Da li ste razgovarali i o toj temi?

NP: Vlade Republike Makedonije i Republike Srbije, sobzirom na sekularni karakter obe države nisu umogućnosti direktno da rešavaju spor između Make-donske i Srpske pravoslavne crkve, radi se o sporu koji ćeočigledno morati da ima crkovno smirenje. S druge

21 Minority News

Makedonska zajednica u Republici Srbiji predstavlja pozitivan primer u reprezentativnostima jedne zajednice, posebno ukoliko se imaju u vidu one aktivnosti kao što su objedinjenje makedonske organizacije u Makedonskim objedinjenim snagama, organizaciju koju čine Nacionalni savet, Udruženja i Demokratska partija, kao i izbor gospodina Mile Spiroskog, prvog Makedonca poslanika u Parlamentu Republike Srbije

izmakedonske zajednice

Razlike oko imena ostaju pitanje kojeopterečuje bilateralne odnose i zbog koje,suprotno Vremenskom sporazumu kojeg

imamo sa Grčkom, Republika Makedonija, ipored pet poslovno pozitivnih izveštaja i preporuka iz Evropske komisije, još nije

započela pristupne pregovore za članstvo uEU i još nije članica NATO

Razlike oko imena ostaju pitanje kojeopterečuje bilateralne odnose i zbog koje,suprotno Vremenskom sporazumu kojeg

imamo sa Grčkom, Republika Makedonija, ipored pet poslovno pozitivnih izveštaja i preporuka iz Evropske komisije, još nije

započela pristupne pregovore za članstvo uEU i još nije članica NATO

Nikola Poposki šef makedonske diplomatije

Page 22: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

strane, očigledno je takođe da ovaj spor ne ide u priloginteresima građana u obe zemlje koji s pravom očekujuod svojih crkava da zbližavaju narode. Vlade naših zemaljau kontinuitetu razgovaraju o mogućnostima da se dijalogizmeđu dve crkve odvija u pozitivnom smeru i da postojispremnost za takav dalji doprinos.

MV: Šta možete da poručite Makedoncima u Srbiji?

NP: Da nastave nesmanjenim intenzitetom da negujusvoj nacionalni identitet. Takođe, imajući u vidu značajmaternjeg jezika u izrazu i očuvanju sopstvenog na-cionalnog identiteta, potreno je da se ulažu dalji napori

da se makedonski jezik izučava kroz više formi imodaliteta, posebno kod najmlađe generacije. Da pro-movišu Republiku Makedoniju u smeru ostvarenja spoljn-jih – političkih i ekonomskih prioriteta, sa posebnimakcentom na prezentaciji Republike Makedonije kao us-pešne destinacije za strane investicije. Hteo bih dauputim apel do svih makedonskih organizacija i podsetimih da mogu svake godine da apliciraju u Ministarstvu zaspoljne poslove za finansijska sredstva za projektne ak-tivnosti koje imaju za cilj izučavanje makedonskog jezika,negovanje makedonskog identiteta kroz promocijumakedonske kulture ili folklora, uključujući i otvaranjekulturnih kutaka. Posebno je značajno da se podsetimoda će Ministarstvo za spoljne poslove nastaviti praksuodržavanja letnjeg kampa za najmlađe pripadnike make-donskih zajednica u susednim državama u kojem će ufokusu ostati učenje i širenje znanja o literarnom make-donskom jeziku. Takođe, Vlada Republike Makedonijesvake godine dodeljuje stipendije za studije na visokoo-brazovnim ustanovama u Makedoniji za Makedonce izsusednih država i hteo bih da iskoristim ovu priliku, daohrabrim sve zainteresovane buduće studente da aplici-rau po pozivu koji svake godine putem ambasade dostavl-jamo makedonskim udruženjima. I dodajem daMakedonci u Srbiji sa etničkim poreklom imaju pravo dapodnose zahtev za prijem u makedonsko državjanstvo,na osnovu Zakona o državljanstvu na Republika Make-donija. Državljanstvo svake zemlje jača emocionalne vezei predstavlja značajnu pravnu vezu svakog pojedinca sadržavom i zato istićem da ono i dodatno učvršćuje vezeMakedonaca u rasejanju sa matičnom državom.

22 Minority News

izmakedonske zajednice

BEOGRAD - Odnosi Srbije i Make-donije su značajno unapređeni, in-tenziviran je politički dijalog i beležise rast ekonomske saradnje, ocenilisu danas predsednik Vlade SrbijeIvice Dačić i makedonski ministarspoljnih poslova Nikola Poposki.Vlada Srbije smatra da je infrastruk-turno povezivanje putnih iželezničkih pravaca dve zemlje odizuzetnog značaja, kao i povezivanjesistema za prenos električne energije, istakao je premijer Dačić.On je rekao da policijska saradnja Sr-bije i Makedonije na suzbijanju ile-galnih migracija, trgovine ljudima,krijumčarenja narkotika već dajerezultate.Na sastanku su razmatrane imogućnosti unapređivanja tr-govinske saradnje, eliminisanjemcarinskih prepreka, boljimkorišćenjem CEFTA mehanizama i

zajedničkim nastupom na trećimtržištima, saopštila je vladina Kance-larija za odnose sa medijima.

Srbija i Makedonija za bližu saradnjuŠefovi diplomatija Srbije i Make-donije, Ivan Mrkić i Nikola Poposki,ocenili su danas u Beogradu da Sr-bija i Makedonija dele mnogo togazajedničkog, uključujući evropskuperspektivu i najavili bližu saradnju."Naši odnosi su neobično dobri iodlučni smo da ih osnažimo usvakom smislu, a o tome najvišegovore planovi za buduće aktivnostidve vlade", rekao je Mrkić nazajedničkoj konferenciji za novinaresa kolegom iz Makedonije.On je rekao da je sa makedonskomstranom dogovoreno da se napraviprogram konsultacija u svim oblas-tima.

On je napomenuo da Srbija sa suse-dom ima, kako je rekao, visok nivotrgovinske razmene , a da je cilj dase dostigne jedna milijarda evra nagodišnjem nivou.Ministar Poposki je poručio daMakedonija i Srbija imaju odličneodnose i da dve zemlje dele "part-nersku viziju" u mnogim oblastima."Interes Makedonije je da zemlje re-giona u svakom pogledu napredujuu procesu evro integracija", rekao jePoposki.Upitan da li je sa Mrkićem razgo-varao o tome da Srbija eventualnoposreduje u rešavanju spora okoimena Makedonske države saGrčkom, Poposki je kategoričkiodgovorio "Ne". Dvojica ministara supotpisala i Sporazum o nostrifikacijidiploma, odnosno o obostranompriznavanju visokoškolskih diplomadve zemlje.

Dačić i Poposki: Odnosi unapređeni

Page 23: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

Kačarevu je 27. februara otvorena 27.„Slaninijada 2014“ koja je trajala četiri dana.Na brojnim štandovima bili su izloženinajrazličitiji proizvodi, ali su posebnu pažnju

privukli makedonska zastava i zvuci gajde ŽarkaMarkovskog ispred makedonskog štanda.

U organizaciji Udruženja „Vardar“ iz Kačareva i NIU „MIIC“dan otvaranja manifestacije bio je određen za predstavljanje Makedonskog informativnog i izdavačkogcentra. Štand su krasili primerci mesečnika „Makedonskavidelina“, dečjeg izdanja „Sunica“, časopisa za kulturu, književnost i umetnost „Videlo“ koji izlazi četiri putagodišnje i novog trojezičnog mesečnika „Alka“ i dobardeo novih naslova koje je štampao „MIIC“.

Posetioci su bili u prilici da saznaju više detalja o osnovnojdelatnosti NIU MIIC i prepoznaju njegov logo i da dobijubesplatan primerak svih izloženih časopisa i knjiga kojesu podeljene posle prezentacije na štandu. Štand suposetili članovi pevačke grupe „Toše Proeski“ i ekipe„Makedonsko sonce“ koji su uživali u prijatnoj atmosferi.

Z. Lazarević

MAKEDONSKI KUTAKrojekat „Makedonski kutić“ u Leskovcu jekonačno ostvaren 12.12.2013. useljavanjemčlanova Udruženja Makedonaca „ Ilinden“ usvoje prostorije koje im je na korišćenje po

povoljnim uslovima obezbedila lokalna samoupravaGrada. Realizaciju ovog projekta pratile su brojneteškoće jer nismo imali stalne prostorije za radUdruženja pa smo dogovorene aktivnosti obavljali narazličitim lokacijama. Međutim našim teškoćama jedošao kraj zahvaljujući spremnosti Grada Leskovca dadozvoli našem Udruženju da po posebnoj ceni koris-timo deo njihovih prostorija u centru grada. Rečeno,učinjeno. Usledilo je veliko angažovanje, pa smo unajkraćem roku opremili dobijene nove prostorije ipripremili svečano otvaranje kancelarije.

Veliki dan za kontinuirani rad našeg Udruženja je12.12.2013., datum kada smo prigodnim programomzapočeli aktivnosti u novoj kancelariji. Najpre je Izvršniodbor Nacionalnog saveta makedonske nacionalne za-jednice u Srbiji u našim prostorijama održao svoju sed-nicu a zatim i simbolično su počele redovne aktivnostinašeg matičnog udruženja. Podsećanja radi treba istaćida je otvaranje kancelarije proteklo uz prigodan pro-gram naših aktivista.

Pred mnogobrojnim gostima i prijateljima društva prvisu nastupili članovi naše dramske sekcije kratkimrecitalom, a zatim i vokalni sastav „Neven“. Prisutnimasu se obratili naši gosti: predsednik Nacionalnog saveta,gospodin Borče Veličkovski, konzul Ambasade Repub-like Makaedonije u Republici Srbiji, gospodin Marjan Jo-vanovski, predstavnik grada Leskovca gospodin BožidarVučković, kao i predsednik našeg Udruženja „ Ilinden“,gospodin Zvonko Petkoski. Gosti na otvaranju bili su inaši prijatelji iz Ohrida iz osnovne škole „VančoNikoleski“, predstavnici drugih udruženja Makedonacau Srbiji, kao i predstavnici javnih preduzeća iz Leskovcasa kojima imamo dobru saradnju.

Na manifestaciji koju je vodila autor priloga MirjanaMalović podeljene su i Zahvalnice pojedincima i kolek-tivima koji su pomagali rad Udruženja, kao što su: JP„Radio Leskovac“ i direktor Tomislav Stevanović za do-prinos u afirmaciji makedonske kulture u našem gradujer se na talasima ove medijske kuće već godinu danaemituje naša radio emisija na makedonskom jeziku„Makedonijo, dobar dan“, a predstoji i emitovanje novetelevizijske emisije koju će takođe pripremati ekipa kojarealizuje i sadašnju radio emisiju i ona će moći da segleda i putem kablovskog sistema i na programimaRTVL „ Naša“.

Mirjana Malović

U

P

23 Minority News

izmakedonske zajednice

NIU MIIC SA SVOJIM ŠTANDOM NA

„SLANINIJADI 2014“ -KAČAREVO

Page 24: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

vojezična izdanja doprinose i boljem upoznavanju jednog autora i, upoređujući jezike, pomažu u traženjubliskosti da se nađe ona spona što samo jezički nas razdvaja.

Na dvadesetom Međunarodnom salonu knjiga u NovomSadu, na štandu „Vojvodina – više od knjiga“, u organizacijiPokrajinskog sekretarijata za kulturu i javno informisanjei Sekretarijata za obrazovanje, upravu i nacionalnih man-jina, među izdanjima, na 11 jezika, od 14 izdavačaizložene su i knjige i časopisi od NIU „MIIC“ iz Pančeva.

Pored časopisa za literaturu, kulturu i umetnost „Videlo“koje je, prema rečima Ileane Ursu-Nenadić, koordina-torke štanda, jedno od najboljih u toj kategoriji u Vojvo-dini, pažnju posetilaca su privukle i na makedonskomjeziku štampane knjige i časopisi. Posebno interesovanjeje pokazivano za ona dvojezična izdanja i prevoda koji do-prinose i boljem upoznavanju jednog autora i,upoređivanjem jezika pomažu u traženju bliskosti da senađe ona spona što samo jeizički nas razdvaja.

Ovaj štand je napravljen pre 20 godina radi promocijeonih izdavača koji nemaju svoje knjižare a upućeni susamo na direktan kontakt sa čitaocima. Njegova koncep-cija omogućuje da ove knjige budu viđene i od strane po-tencijalnih čitalaca koji nemaju druge mogučnosti dadođu do njih.

“Ako vam kažem da u proseku u Novom Sadu 70 ljudi za-staju ispred štanda na „MIIC“, zapitkuju o autorima i tražedruge informacije, a ne mali broj od njih često i beležeono što su videli, onda vam je jasno da je postojanještanda veliki korak. Broj zainteresovanih posetilaca jemnogo veći na Beogradskom sajmu”, kaže Ileana Ursu-Nenadić.

Za ovakvu situaciju postoji jednostavno objašnjenje, kažeIleana navodeći da u Vojvodini žive brojne nacionalne za-jednice koje imaju direktan kontakt sa svojim izdavačimaimaternjim jezikom, dok u Beogradu štand posećuju idrugi ljudi kojima je to novost. Zato i prevodi i dvojezičnaizdanja imaju veliki značaj, naime time se ne samovišestruko uvećava broj potencijalnih čitalaca već seomogućava i nacionalnoj literaturi sa manjinskih jezikada bude dostupna publici i na drugim jezicima.

“Ja sam ubeđena da su knjige na jezicima manjina, u es-tetskom smislu, isto toliko vredne, možda i više od knjigakoje su izdavane samo na jedan jezik One zbog jezičkihprepreka ostaju zapostavljene. Zato je i izdavačka politikana NIU „MIIC“ u tom pogledu veoma dobra. Time oni pro-

24 Minority News

D

izmakedonske zajednice

Knjiga premošćuje razlikeIZDANjA NIU „MIIC“ NA SALONU KNJIGA U NOVOM SADU

Liljana Lazareska

Page 25: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

movišu i svoju delatnost i svoje knjige i kulturu, ali i formi-ranju jednog novog mišljenja koje je veoma važno uovom delu sveta,” istakla je koordinatorka štanda.

Iz izlaganja knjiga na sajmovima vidi se da je naš štandopravdao svoje postojanje i ostvario prvobitni cilj da imadobar prijem kod posetilaca. Brojni ljubitelji knjiga čestožele da kupe neki od izloženih naslova, ali je to sada kon-cepcijski nemoguće jer je Pokrajinski sekretarijat formi-rao štand samo za promociju izdanja nacionalnihzajednica. Možda se u budćnosti, u dogovoru saizdavačima, promeni namena i poslovanje štanda, ali zasada on daje mnogo u prezentaciji kulture manjinskihzajednica.

akedonija nudi prelepu prirodu, odličnu hranu,vino i, što je još važnije od nabrojanog, velikoprijateljstvo. Ima 280 sunčanih dana u godini i,prema brojnim sadržajima za rekreaciju i

relaksaciju, privlačna je destinacija za savršen odmor.Agencija za promociju i podršku turizma u R.Makedoniji, usaradnji sa Ambasadom R. Makedonije u Srbiji i gradu Ohridu,uspešno je, bogatim programom prezentirala na 36Međunarodnom sajmu turizma od 27.februara do 2. marta uBeogradu turističke potencijale R. Makedonije.- Makedonija nudi prekrasnu prirodu, odličnu hranu i vino i,nada sve – veliko prijateljstvo. Prema poslednjoj zvaničnojanketi, koja je sprovedena u R. Makedoniji, Makedoncismatraju Srbe za najbliži i najprijateljskiji narod kojeg uvekočekujemo i dobrodošao je u Makedoniji, izjavio je direktordržavne Agencije za promociju i podršku turizmu, KristijanDžambazovski.Prvo na štandu Agencije, zatim i na pres-konferenciji, usvečanoj sali upravne zgrade Beogradskog sajma, prezentiranesu specifičnosti tradicije, kulture i lepote Makedonije.- Makedonija ima 1.780 sela, 5.000 arheoloških lokaliteta,1.270 crkava, 270 manastira, 40 vrhova planina viših od 2.000metara, njene lepote krase 3. nacionalna parka prirode, 43jezera i najdublju podvodnu pećinu Vrelo, a ima samo2.000.000 stanovnika i sa 280 sunčanih dana u godini i,brojnim sadržajima za rekreaciju i relaksaciju, izdvajaju je kaoprivlačnu i savršenu destinaciju za odmor, istakla je MajaGligorovska, član ekipe zadužene za promociju turizma.Novinarima su govorili i ambasadorka R. Makedonije u R.Srbiji, Vera Jovanovska – Tipko, direktor državne Agencije zapromociju i podršku turizma u Makedoniji, KristijanDžambazovski, gradonačalnik Ohrida, d-r Nikola Bakračeski idirektorka turističke organizacije Srbije, Gordana Plamenac, aprogram je vodio glumac Ivan Bekjarev.Makedonija i Srbija, kao dve susedne zemlje, imaju mnogododirnih tačaka za saradnju i na polju turizma. Premazvaničnim podacima 11% više turista iz Srbije je u 2013

posetilo Makedoniju, dok je broj noćenja veći za 4% u odnosuna 2012 godinu.Ovakvi fascinantni podaci pokazuju da je saradnja izmeđuMakedonije i Srbije na visokom nivou a ja se nadam da će i ubuduće ostati takva tendencija, istakao je KristijanDžambazovski, direktor Agencije za promociju i podraškuturizmu u R.Makedoniji.Podstaknuti prošlogodišnjim uspehom saradnje u ovoj oblasti,na štandu su, u uverenju da se uz dobru i agresivnu kampanjumože mnogo konkretnog postići i na velikoj Međunarodnojturističkoj manifestaciji u Beogradu, svoje ponude izložili supredstavnici velikog broja poznatih hotelsko – ugostiteljskihbrendova i turističkih agencija, a veliku pažnju privukla sumakedonska vina i vinarski podrumi “Stobi” i “Popova Kula”iz Demir Kapije.Posle zapažene sajamske promocije turističkih potencijalaMakedonije u Beogradu za očekivati je da će se i ubudućenastaviti trend većeg dolaska turista iz Srbije u Makedoniji.

Liljana Lazareska

25 Minority News

izmakedonske zajednice

Makedonski turistički kapaciteti predstavljeni na Sajmu turizma u Beogradu

SAVRŠENA ZA ODMOR I REKREACIJU

M

Page 26: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

eselo je bilo prvog dana meseca marta, u Baji,u Republici Mađarskoj. Okupili su se Bunjevciiz Mađarske i Srbije kako bi zajedno otpočelitradiciju održavanja prela u ovom mestu,

nadomak granice Mađarske sa Srbijom.

Bunjevačko prelo se održalo u Bajskoj čitaonici, koje ovegodine obeležava dugu tradiciju – 103 godine postojanja.Ona je već sad, na prvo bunjevačko prelo koje se u Bajiodržalo na ovakav način, bila mala za sve goste. A bilo ihje mnogo – iz Subotice, Sombora, Tavankuta, Bajmoka,Svetozara Miletića, Kaćmara, Gare, Dušnoka, Almaša,Bačalmaša, Tompe, pa čak i iz Budimpešte. Svi oni su seokupili sa istim ciljem – da se podsete jednog lepogbunjevačkog običaja.

Sa idejom da prelo u Baji jednog dana preraste u tradiciju,organizacije su se prihvatili Zvonko Stantić, koji je zaduženza saradnju sa bunjevačkom dija-sporom u Mađarskoj i Čaba Kamerman,sa mađarske strane, koji je bio glavniinicijator ovog događaja, i koji je uspeookupiti Bunjevce iz Baje i okoline.

Kao član Bajske čitaonice, pozdravnigovor je uputio Šandor Trskić, koji je prisutnima predložioda na zvuke tamburice skoče na noge i da igraju kola celenoći, sa željom da ovo praznično veselje svima ispuni srcasa radošću i verom u bolje sutra.

U ime organizatora Bunjevačkog prela, brojne goste jepozdravio Zvonko Stantić, koji je tom prilikom istakaoznačaj organizovanja prela za sve Bunjevce u Mađarskoj.“Prelo u Baji smo prvi put na ovakav način organizovali,

a veliki broj ljudi koji se večeras tu pojavio pokazuje daćemo možda morati i u nekom drugom mestu da ga

održimo. Mi se nalazimo u Bunjevačkojvelikoj čitaonici, koja sama po sebipredstavlja jedan kulturni spomenikBunjevaca. Ovo prelo je značajno stogajer se mogu okupiti Bunjevci koji živeovde, koji su većinom u mešovitimbrakovima i koji imaju malo prilike da

govore na bunjevačkom jeziku. Njima je potrebnapodrška, jer kad vide da dolaze Bunjevci iz Subotice,Sombora i iz svih bunjevačkih institucija, oni se osećajuzaštićeno i ohrabreno,” rekao je Stantić i istakao daočekuje da će ovo prelo jednog dana prerasti u Velikoprelo.

Podršku Bunjevcima u Mađarskoj nesebično pruža iPrivremeni organ upravljanja Nacionalnog savetabunjevačke nacionalne manjine. Član POUBNS koji jezadužen za saradnju sa bunjevačkom dijasporom uMađarskoj, Branko Pokornić, poručio je okupljenima daje Nacionalni savet uvek spreman da im pomogne.

“Još pre dve godine, ekipa na čelu sa Čabom Kamer-manom je posetila Nacionalni savet bunjevačkenacionalne manjine, te je tom prilikom zatražila saradnjuizmeđu Bunjevaca u Mađarskoj i naše institucije u Srbiji.Od tad saradnja ide u dobrom pravcu i baš iz tog razlogaje POUBNS podržao ovo prelo u Baji. Imali smo prilike daovde govorimo sa mnogim značajnim ličnostima i da ses njima dogovorimo o određenim pravcima u kojima onitreba da idu, kako bi već tokom ove godine podneli zahtevza priznavanje statusa nacionalne manjine u Mađarskoj,”naglasio je Pokornić.

26 Minority News

VGde su Bunjevci, tu je veselje, pesma i igra

U Baji održano Bunjevačko prelo

Podršku Bunjevcima u Mađarskoj nesebično pruža i Privremeni organ upravljanja Nacionalnogsaveta bunjevačke nacionalne manjine

Bunjevačko prelo seodržalo u Bajskoj čitaonici,koje ove godine obeležava

dugu tradiciju – 103godine postojanja

iz bunjevačke zajednice

Page 27: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

Na samom početku programa, čim je počela bunjevačkahimna „Podvikuje Bunjevačka vila“, okupljeni su u glaszapevali, i oni koji govore i oni koje ne govore bunjevačkijezik. Bio je to svečan trenutak, jer su Bunjevci izMađarske istakli da, iako ne znaju govoriti bunjevački, inemaju toliko običaja, u duši su pravi Bunjevci.

Prelo su uveličali i gosti iz Sombora, a svoje utiske jepodelila potpredsednica Udruženja građana „Bunjevačkokolo“ Sombor, Aleksandra Medurić Kalčan.

“Druženje između Baje, Sombora i Subotice je većtradicionalno, godinama na naša prela dolazepredstavnici Bunjevaca iz Baje, a mi smo prvi put ovde.Treba mnogo da naučimo jedni od drugih i da sepodržavamo, jer će tako sve biti lepše i bolje.”

Isto tako smatra i članica UG „Bunjevačko kolo“ izSombora, Marina Rabljanović, kojoj je pripala čast daiseče tortu pripremljenu posebno za ovu priliku.- Mi smo odlučili da ovo prelo učinimo još lepšim, pasmo došli obučeni u narodne bunjevačke nošnje. Ovoje veliki značaj za sve Bunjevce u Mađarskoj, jer treba idalje da se šire bunjevački običaji i ta bunjevačka, mala,al’ fina grana – zaključila je ona, dok je gošća iz Gare,Marija Ostrogonac Arsenić, rekla da je srećna kad vidikoliko se Bunjevaca okupilo na prelu u Baji.

S obzirom na broj Bunjevaca u Mađarskoj, jako je važnoda i oni neguju stare običaje, istoriju i kulturu. Na kojinačin je to urađeno, rekla je predsednica radnog tima zakulturu Privremenog organa upravljanja Nacionalnogsaveta Bunjevačke nacionalne manjine, Kata Kuntić.

“Veoma je važno da Bunjevci iz Subotice podržebunjevačka prela u Mađarskoj. Iako danas nismo ovde

videli puno bunjevačke narodne nošnje, ne treba zameriti,već ih treba samo podsetiti. Iz tog razloga bi bilo dobrodogodine pozvati Bunjevce iz Mađarske na naša prela uSubotici i Somboru, kako bi videli na koji način mi i danasčuvamo naše običaje. Vidimo da su oni na zidovimaprikazali našu tradiciju kroz vez, stare ponjavice i peškire,a posebno kroz ove slike u tehnici slame, koje se malorazlikuju od naših. Važno je da se vidi da oni to čuvaju ida smo ovde svi zajedno”.

Po koji bećarac i ukusan svinjski paprikaš, bili su samouvod u pravo veselje koje je nastalo kada je bunjevačkepesme zapevala Tamara Babić, uz pratnju Tamburaškogansambla „Sledbenici Tumbas Pere Haje“.

Ponosni na svoje poreklo i sa nadom da će se ovakvaprela još dugo održavati i u Mađarskoj, gosti su, prepunilepih utisaka, igrali i veselili se još dugo u noć.

27 Minority News

Kako to običaj prela nalaže i ove godine predstavile su se kandidatkinje za izbor najlepše prelje

iz bunjevačke zajednice

Page 28: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

četvrtak, 13. marta u galerijskom prosto-ru Zavoda za proučavanje kulturnog razvitkaSrbije svečano je otvorena izložba slamarskihumitničkih slika „Zlato Bunjevačkog kola“.

Svojim prisustvom svečanost otvaranja izložbe uveličalisu gospodin Oskar Nikovic, ambasador Mađarske,Slađana Pavlović ispred delegacije Evropske unije u Re-publici Srbiji, kao i brojni predstavnici medija i novinskihkuća (Politika, Večernje novosti, Magazin Liza, a upriličenoje i direktno uključenje u Radio 202).

Prigodnim rečima, izložbu je otvorila direktorica Za-voda Marina Lukić Cvetić, istoričar umetnosti, koja je ipripremila prateći katalog ove izložbe.

„Somborske slamarke su izložile svoje najsjajnije„Bunjevačko zlato“, pa ih sa pravom možemo nazvatipletisankama iz pesme „Među javom i med snom“;uostalom i Laza Kostić je dvanaest godina bio Somborac,i ništa nije slučajno...“ kazala je između ostalog, MarinaLukić Cvetić.

Ispred Bunjevačkog kola, domaćine i goste galerije poz-dravio je počasni predsednik kola mr Đuro Bošnjak. Usvojem izlaganju, on je predstavio Bunjevce i “Bunjevačkokolo” a potom i specifičnu slamarsku umetnost.

„Brojni somborski slikari počev od Konjovića pa sve doSave Stojkova imali su na svojim slikama motive žita,krstina i slame, a naše bunjevačke umetnice su se ovimvelikim slikarskim imenima revanširale jer su motiv sanjihovih slika iskoristile kao osnovni materijal za izraduumetničkih slika na kojima prikazuju sav raskoš bačkeravnice i života u njoj.“

Somborski Bunjevci su se Beograđanima predstavili ikroz svoju lepu nošnju, svilu, tamburaške pesme u

izvođenju TS „Đuvegije“ i lepi sopran Zorane Iđuški, aprigodne tekstove i lepe stihove govorili su CecilijaTomić, Antun Petrović i Ružica Parčetić.

Izložbu „Zlato Bunjevačkog kola“ Beograđani su moglivideti tokom dve nedelje, tačnije do 27. marta ove godine.

28 Minority News

UZlato Bunjevačkog kola u Beogradu

UG Bunjevačko kolo iz Somboraiz bunjevačke zajednice

Page 29: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

iz rusinske zajednice

22 Minority News

GOVOR JEZIKOM MUZIKE - METAJEZIKOM ČOVEČANSTVAOD RUBRIKE DO FESTIVALA - FESTIVAL NOVE RUSINSKE NARODNE PESME „RUŽIN VRT“

radicionalno, prvog vikenda u martu, uStudiju M Radio Novog Sada održan je 24.Festival nove rusinske narodne pesme „Ružinvrt“, koji je obeležio primetno veći broj

mladih pevača. Sa ovogodišnjim, festival je iznedrio 309novih rusinskih pesama u narodnom duhu.

Festival „Ružin vrt“ počeo je 1988. godine kao rubrika natalasima Radio Novog Sada (RNS) pod nazivom „Izružinog vrta“, u kojoj su se emitovale najbolje pesme saFestivala kulture „Crvena ruža“, a svake četvrte suboteemitovane su nove, specijalno pisane narodne kompozi-cije. Početkom 1990. godine sve je krenulo mnogo oz-biljnijim tokom kroz uključenje šire rusinske javnosti, kakou glasanje za najbolje pesme, tako i kroz poziv za učešćekompozitorima, piscima tekstova, aranžerima, vokalnimsolistima i orkestrima, a krajem iste godine, u Studiju MRadio Novog Sada održana je prva javna emisija – koncertna kom je izvedeno 14 novih kompozicija. Soliste je pratioVeliki tamburaški orkestar Radio Novog Sada, a izdata jei prva audio-kaseta sa novim pesmama, u saradnji saNovinsko-izdavačkom ustanovom „Ruske slovo“. Tek na9. koncertu „Ružin vrt“ je dobio odrednicu „festival“ i svojlogo, koji je kreirao poznati rusinski umetnik i karikaturistaLjubomir Sopka.

Mesto susreta i saradnjeDanas se „Ružin vrt“ održava svakog prvog vikenda umartu, uz direktni prenos na RNS i Drugom programuRadio-televizije Vojvodine, a posebno je značajno,naročito za veliku rusinsku dijasporu, što može da se pratii direktno preko interneta. Najbolju kompoziciju, tekst,

interpretaciju i aranžman proglašava žiri, a i publika birasvog favorita glasanjem putem glasačkih listića u studijuM, kao i telefonskim i SMS glasanjem.

Otvarajući ovogodišnji „Ružin vrt“ direktor Radio NovogSada Jožef Klem je naglasio da Radio Novi Sad ove godineobeležava 65-godišnjicu svoga rada i sa ponosom je is-takao da od svojih početaka, od 1949. godine, emitujeprogram i na rusinskom jeziku.

“Danas, kada se mnogo priča o multikulturalizmu i in-terkulturalizmu, o potrebi da se kulture bolje upoznaju,

T

Festival su pratili i čelnici Nacionalnog saveta Rusina,svih rusinskih organizacija, institucija i ustanova,vladika i sveštenstvo Apostolkog egzarhata za grkoka-tolike u Srbiji, narodni poslanici .

“Novih 15 narodnih pesama su bogatstvo u nasleđunašeg naroda, a činjenica da su se ukusi publike i žirijapoklopili, ukazuje na to da imamo već iskristalisanestandarde i da naš narod voli narodnu pesmu - rekaoje predsednik Nacionalnog saveta Rusina Slavko Rac.

“Pozitivno je što su se mladi pevači pojavili na sceni, auvek volim da čujem revijalni deo, u kom se predstav-ljaju imena koja su obeležila dugi niz godina muzičkogstvaralaštva Rusina,” istakla je narodna poslanicaOlena Papuga.

Podrška vrha

Anamarija Ranković

Page 30: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

iz rusinske zajednice

29 Minority News

prožimaju, upotpunjuju i obogaćuju, mislim da „Ružinvrt“, zajedno sa festivalima ostalih nacionalnih zajednicakoje prenosimo na našim programima, u najvećoj meridoprinose ovoj težnji, jer svi govore jezikom muzike, kojimožemo smatrati metajezikom čovečanstva i na taj načinomogućuju upravo ove ciljeve,” rekao je Klem.

To potvrđuje i činjenica da autori nove rusinske narodnepesme nisu samo pripadnici ove zajednice, već međunjima ima i Slovaka, Mađara, Srba, Roma i Ukrajinaca, kojisu svojim učešćem doprineli očuvaju posebnosti rusin-skog narodnog melosa.

Afirmacija umetnosti i kvaliteta„Ružin vrt“ nije samo festival novog muzičkog stvaralaštva, nego i festival koji afirmiše umetnost uopšte,jer se svake godine paralelno organizuje i izložba jednogili više autora – akademskih slikara, vajara, fotografa, di-zajnera, afirmisanih amatera iz rusinske zajednice. Ovegodine je to bila izložba novog ciklusa akvarela poznaterusinske slikarke Helene Kanjuh iz Veternika (1938,rodom iz Ruskog Krstura), čiji su radovi uvršteni i u Encik-lopediju Nacionalne akademije nauka Ukrajine.

“Sa akvarelom sam počela jako davno, ali nedavno sampočela ovaj ciklus pod nazivom „Prolaznost“, u okviru kogsu slike kroz koje ukazujem na svakodnevne promene okonas,” poručuje umetnica. Recenziju izložbe napisao jelikovni kritičar Sava Stepanov, koji je naglasio da namslikarka umesto slika prirode, nudi prirodu slika.

Festival daje priliku rusinskim interpretatorima,muzičarima, tekstopiscima, aranžerima, kompozitorima,solistima i pevačkim grupama, horovima i kulturnoumetničkim društvima da predstave svoj dugoročni radna rusinskoj muzičkoj sceni. Mnogi su godinama čekalida revijalni deo „Ružinog vrta“ bude posvećen rusinskojafirmirmisanoj umetnici Miroslavi Daždiu (devojačkoČordaš, 1966, Ruski Krstur), koja na njemu učestvuje odsamog početka.

“Zaista mi je čast što sam ove godine imala priliku dapredstavim svoj rad u revijalnom delu i ponosna sam štoiza sebe imam mnogobrojne pesme koje su dobro prim-ljene u narodu i na taj način postale večne,” rekla je tomprilikom Miroslava Daždiu, iza koje su, pored izvođenja

Likovna umetnica Helana Kanjuh na otvaranju izlozbe akvarela

Direktor Radio Novog Sada Jozef Klem otvara Festival

Festival predstavlja razlog za susret ne samo Rusina izsvih mesta u koje su se kroz godine naselili, nego i lju-bitelja rusinske narodne pesme i učesnika iz Srbije i inostranstva, najviše iz Slovačke, Ukrajine i Poljske. Ovegodine posetioci iz Slovačke su odneli lepe utiske i idejeza saradnju:

“Rado dolazimo u Srbiju, ali je potrebno višemeđusobne saradnje kako bismo očuvali naš identitet.Već smo pozvali Rusine iz Đurđeva na naš festival umestu Habura, u Prešovskom regionu, ali potrebno jeizraditi projekte za opstanak rusinske kulture, koje bi finansirala EU,” rekao je jedan od gositiju iz SlovačkePetro Fesura.

Potrebna pomoć EU

Prateća vokalna grupa

Page 31: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

iz rusinske zajednice

30 Minority News

pesama i mnoge komponovane na njene tekstove.

Zapaženo učešće mladihOve godine je zapažen broj mladih interpretatora na scenii povodom toga, muzička urednica Festivala Tatjana Koljesar Gvojić je istakla:“Mladi pevači su se zaista dobro pokazali i imamo inter-pretatore koji su odrasli i sazreli u veoma kvalitetne,imamo i odličnu prateću vokalnu grupu, a najvažnije ješto mladi sada imaju volju i žele da učestvuju u očuvanjutakve vrste muzike, što taj entuzijazam još uvek postoji. Na ovogodišnjem Festivalu je ubedljivo pobedila jednakompozicija, s obzirom da su se ukusi žirija i publike pok-

lopili. Najbolja kompozicija je bila „Ruzmarin i ljiljan“, au-torke Ahnete Timko, najbolji tekst je napisao VladislavNađmićo, jedan od osnivača Festivala, koji sada živi uKanadi, nagrada za najbolji aranžman je otišala u ruke Jo-vana M. Jovanovića, a nagradu za najbolju interpretacijudobio je Marko Radišić iz Đurđeva.”

U pripremi i realizaciji Festivala, pored svih članova redak-cija programa na rusinskom jeziku Radija i Televizije, ve-liku ulogu su imali i muzička redakcija i produkcijaRadio-televizije Vojvodine, a podršku su prižili Nacionalnisavet Rusinske nacionalne manjine, Zavod za kulturuvojvođanskih Rusina, NIU „Ruske Slovo“i brojni donatori.

Na „Ruzinom vrtu“ redovno ucestvuju i Rusini izHrvatske, kao autori i zvođači – Helena i Ana Bučko

iz Vukovara Jedna od debitanata – Ana Rimar iz Petrovaradina

Autorske tekstove Miroslave Daždiu govorio je recita-tor i glumac Mihajlo Zazuljak

Branislav Stankov

Interkulturalnost ovog festivala potvrđuje i učešćeBranislava Stankova, člana Hora Opere Srpskog naro-dnog pozorišta, koji je bio inspiracija muzičkoj uredniciu rusinskom programu RNS Ahneti Timko da napišepesmu upravo za njega.

“Volim svu muziku i osetio sam to kao lični izazov dapevam na rusinskom jeziku,” rekao je Stankov, komeje to bio debi na jednom rusinskom festivalu.

Interkulturalni festival

Page 32: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

redsednik Nacionalnog saveta nemačke nacionalne manjine, Miodrag de Deo Mihailović, i predsednikapatinske opštine, dr Živorad Smiljanić, potpisali su u Apatinu Protokol o parnerstvu u razvoju privrednihi društvenih potencijala opštine Apatin na osnovu kulturne baštine i aktivnosti nemačke nacionalnemanjine. Ovim protokolom, kako je rečeno, biće obezbedjena strateška podrška lokalne

zajednice Udruženju Nemaca „Adam Berenc“ kao i finansijsku podršku na osnovu programa rada koji će doprinetidobrobiti celokupne zajednice.

31 Minority News

“Specifičnost istorije ovog podnevlja kaoi cele Vojvodine i novi politički i ekonom-ski akcenti doprineće da nemačka nacionalna manjina može da doprineserealizaciji odredjenih projekata na kulturnom i privrednom planu.Tako smodo sada ovakvim aktivnostima uspeli dadobijemo najlepšu i najstariju zgradu uBeloj crkvi za tzv Heimathaus koje koristilokalno udruženje Nemaca, uspostavilisaradnju sa predškolskim i školskim i kulturnim institucijama, oformili legatknjiga.Slično smo uradili u Kuli i Subotici.Realni smo i znamo da su naši kapaciteti svakogdana sve manji, da smo sve stariji i stoga je krajnje vremeda dobijemo podršku loklanih samouprava,” rekao je

predsednik Nacionalnog savetanemačke nacionalne manjine Miodragde Deo Mihailović, dodajući da je udosadašnjim razgovorima sa predstav-nicima lokalne samouprave utvrdjenoda bi jedna od aktivnosti bila formiranjeMuzeja podunavskih Nemaca u Apatinu.

Apatin je imao fabriku za preradu ribekoja već više od trideset godina ne radi,a zgrada propada.S obzirom na to da jereč o veoma lepoj zgradi kakve se više

ne grade, sa staklenom kupolom, došlo se na ideju da seovaj prostor pretvori u muzej.

USKORO MUZEJ PODUNAVSKIH NEMACA U APATINU

P

iz nemačke zajednice

Apatin je imao fabriku za preradu ribe koja već više od trideset godina ne radi, a zgrada propada. S obzirom na to da je reč o veoma lepoj zgradi kakve se više ne grade, sa staklenom kupolom,

došlo se na ideju da se ovaj prostor pretvori u muzej

Prilikom boravka u Ulmui poseti Muzeju

podunavskih Nemacadobili smo uveravanje dabi nam u tome pomoglikako eksponatima tako i

u konkurisanju za sredstva pri Evropskoj

uniji

dr Živorad Smiljanićpredsednik opštine Apatin

Page 33: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

32 Minority News

“Pokrenuli smo inicijativu kako bi sa Vojvodinašumamaobavili odredjene zamene zemljišta u okviru koje bi bila iova prelepa zgrada. Kada predje u opštinsko vlasništvomogli bi da je adaptiramo i u njoj postavimo muzej ribarstva i podunavskih Nemaca. Prilikom boravka uUlmu i poseti Muzeju podunavskih Nemaca dobili smouveravanje da bi nam u tome pomogli kako eksponatimatako i u konkurisanju za sredstva pri Evropskoj uniji. Takoje dogovoreno da se ove godine postavi spomen obeležjeposvećeno kolonizaciji Nemaca na ovo područje,” rekaoje Smiljanić.

“U realizciji ove ideje može pomoći i Nacionalni savet kakoobezbedjivamnju sredstava tako i u sačinjavanju pro-grama koji će utvrditi koliko se ova kulturna baština možekomercijalizovati. Stoga nam je namera da ojačamo lokalno udruženje Nemaca koje sa drugim institucijamatreba da realizuje dogovorene programe jer bez toga nemožemo da računamo na sredstva predpristupnih fon-dova,” objasnio je Mihailović.

Nakon razgovora u Skupštini opštine članovi Nacionalnogsaveta nemačke nacionalne manjine , inače, predstavnicisvih udruženja Nemaca iz Vojvodine posetili su i pros-torije apatinskog udruženja koje su smeštene unekadašnjem župnom dvoru gde su se upoznali sa kul-turnom baštinom Nemaca koja je sačuvana i koja se čuvau ovim prostorjama,a potom su održali i svoj redovni sas-

tanak. Naime, sastanci Nacionalnog saveta se svaki putodržavaju u drugim sredinama gde postoje udruženjaNemaca kako bi se, osim ostalog, upoznali sa stvarnimstanjem u tim sredinama.

iz nemačke zajednice

U realizciji ove ideje može pomoći i Nacionalni savet kako obezbeđivanju

sredstava tako i u sačinjavanju programakoji će utvrditi koliko se ova kulturna

baština može komercijalizovati

Miodrag de Deo Mihailovićpredsednik Nacionalnog saveta nemačke

nacionalne manjine

Pokrenuli smo inicijativu kako bi sa Vojvodinašumama obavili odredjene zamene zemljišta uokviru koje bi bila i ova prelepa zgrada

Nemci se u Vojvodinu doseljavaju početkom XVIII veka,a već 1918. godine je bilo više od 1.5 milion Nemacaoko Dunava i Karpata.

Tri veka Nemaca u Vojvodini

Nemačko udruženje „Adam Berenc“ iz Apatinareprezentuje nemačku nacionalnu manjinu u OpštiniApatin. U nemačkom udruženju ima i članovanenemačke nacionalnosti, koji se interesuju zanemački jezik, kulturu kao i za prošlost PodunavskihNemaca. Nemačko udruženje „Adam Berenc“ raspo-laže sa sopstvenom kućom koju joj je na korišćenjedala katolička crkva. Tamo se održavaju redovno sas-tanci članova udruženja, nastava nemačkog jezika irazne proslave. Udruženje raspolaže i bogatom bib-liotekom u kojoj su dosta zastupljene i knjige sa religijskom tematikom.Predsednik Udruženja “Adam Berenc” je Boris Mašić.Pre Drugog svetskog rata u Apatinu je bilo oko 14.000Njemaca što je bilo oko 98% stanovništva. Posedovalisu, po Mašiću, 60% industrije i oko 70% vlasništvazemlje.

Nemci iz Apatina

Page 34: I još mnogo drugih zanimljivih sadržaja…

Publikaciju finansijski podržava Ambasada Sjedinjenih Američkih Država iz Beograda i misija OEBS u Srbiji. Mišljenja objavljena u biltenu ne predstavljaju nužno zvanične stavove Vlada i organizacija

koje finansiraju ovaj projekat.