14
PISANA PRIPREMA ZA V RAZRED DATUM: školska 2008/2009. godina OSNOVNA ŠKOLA RAZRED V razred NASTAVNI PREDMET Historija NASTAVNA JEDINICA Stara Grčka - Ideja mira u Olimpijskim igrama TIP NASTAVNOG SATA Obrada nove nastavne jedinice NASTAVNE METODE Izlaganje, razgovor,demonstracija, rad sa tekstom, OBLICI RADA Frontalni, individualni, rad u paru NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA Multimedija, plakat, karte, slike, muzički instrumenti, udžbenička i stručna literatura CILJ I ISHOD NASTAVNOG SATA Upoznati učenike sa antičkom civilizacijom, uz mogućnost implementacije sadržaja projekta

Ideja Mira u Olimpijskim Igrama

Embed Size (px)

DESCRIPTION

qwe

Citation preview

Page 1: Ideja Mira u Olimpijskim Igrama

PISANA PRIPREMA ZA V RAZRED

DATUM: školska 2008/2009. godinaOSNOVNA ŠKOLA

RAZRED V razred

NASTAVNI PREDMET Historija

NASTAVNA JEDINICA Stara Grčka - Ideja mira uOlimpijskim igrama

TIP NASTAVNOG SATA Obrada nove nastavne jedinice

NASTAVNE METODE Izlaganje, razgovor,demonstracija, rad sa tekstom,

OBLICI RADA Frontalni, individualni, rad u paru

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA Multimedija, plakat, karte, slike,muzički instrumenti, udžbenička istručna literatura

CILJ I ISHOD NASTAVNOG SATA Upoznati učenike sa antičkom civilizacijom, uz mogućnostimplementacije sadržaja projektaObrazovanje za mir u segmentujedinstva, tolerancije, identiteta,respektovanja različitosti,demokratičnosti i samostalnosti.

OBRAZOVNI ZADACI Upoznavanje učenika sa značenjemtermina olimpijada, općim ipolitičkim značenjem, značajemproglašenjem ideje „svetog mira“među gradovima, značajemtakmičenja među ljudima iproglašenja pobjednika dodjelommaslinovih vijenaca. Periodomprekida igara i idejom Francuzabarona Pjera de Kubertena, obnoveigara u XIX stoljeću, kao i njihovim

Page 2: Ideja Mira u Olimpijskim Igrama

značajem za današnju civilizaciju,kulturu mira i jedinstva urazličitostima.

ODGOJNO-FUNKCIONALNIZADACI Podsticanje učenika da na primjerim

prošlosti uoče važnost primjene usadašnjosti, uoče značaj kulture mira,jedinstva u uslovima različitosti saciljem uspostavljanja pravedne imiroljubive svjetske civilizacije

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:

Drevne Olimpijske Igre, prvobitno poznate samo kao Olimpijske igre (grčki: Ολυμπιακοί Αγώνες; Olympiakoi Agones) bile su naziv atletskih takmičenja između različitih gradova -država drevne Grčke. Počele su 776. p.n.e. u

Olimpiji u Grčkoj, te se održavale do 393. n.e.

Jedna legenda govori da je Igre ustanovio sam Zeus kao proslavu svoje pobjede, u bitci za vrhovništvom, nad ocem Kronom. Druga kaže da je Heraklo, rimski: Herkul, jednom pobijedio na nekoj utrci u Olimpiji pa je odlučio da se na taj spomen svake 4 godine održavaju takve utrke.

Prvi vjerodostojan zapis o održavanju Igara u Olimpiji datira iz 776. g. st.e.

Olimpijske su igre također imale velik vjerski značaj, održavane su u slavu vrhovnog boga Zeusa kojemu je podignut veličanstveni kip u Olimpiji.

Page 3: Ideja Mira u Olimpijskim Igrama

Olimpijski su pobjednici uskoro postali osobe sveopćeg poštovanja.

Ustalio se ritam održavanja Igara – svake četiri godine, a vrijeme između prošlih i budućih Igara prozvan je Olimpijadom

Rimski car Teodozije II 392.god. ukinuo je Olimpijske igre

Sve te priče u vezi sa starovjekovnim Igrama dovode nas u vezu sa starogrčkim pojmom Olimpijskog primirja, kada su, prema legendama, grčke državice prekidale međusobna neprijateljstva za vrijeme trajanja Igara – Ideja mira – Drevne olimpijske igre – Ideja mira danas

Za vrijeme trajanja igara vladao je "sveti mir". Prvi dan je bio posvećen svečanim religijskim ceremonijama i ritualu, a drugog su dana započinjala takmičenja. Žene nisu učestvovale.

GLAVNI DIO:

Oživljavanje olimpijskih igara Olimpijski duh i olimpijska ideja nisu umrli 393. godine.st.e. Već su u

17. stoljeću počele da se održavaju sportske priredbe slične drevnim starogrčkim igrama. Tokom slijedećih stoljeća sportska događanja organizovana su i u Francuskoj i Grčkoj, ali to su bila mala takmičenja, bez međunarodnog značaja.

Zanimanje za oživljavanje olimpijskih igara raslo je kako su iskopavanjima njemačkih arheologa otkrivani ostaci antičke Olimpije.

Nekako u isto vrijeme baron Pjer de Kuberten istraživao je uzroke francuskog poraza u Francusko–pruskom ratu (1870. — 1871). Zaključio je da je jedan od uzroka poraza, u tome što francuski vojnici nisu imali potrebnu fizičku pripremljenost pa je

nastojao to poboljšati. U Kubertenu je istovremeno živjela želja o zajedništvu među narodima, želja o takmičenju svjetske mladosti, na sportskom, a ne na bojnom polju. Tako je ideja o oživljavanju olimpijskog duha, ideja mira ponovo dobila svoj najdublji smisao...

Oduševljeni sportista, pedagog i historičar podstaknut iskopavanjima u drevnoj Olimpiji, kao i oživljavanjem sportskog pokreta u mnogim

Page 4: Ideja Mira u Olimpijskim Igrama

zemljama na sjednici Unije francuskih sportskih društava za atletiku 1892. prvi put založio se za obnavljanje olimpijskih igara kao "periodičnih sportskih takmičenja omladine cijelog svijeta koja bi doprinijela uklanjanju nacionalnog rivalstva i nesuglasica vjerske, političke i rasne prirode".

Oživljavanje duha olimpizma, Ideja zajedništva i jedinstva uz premoščavanje razlika među ljudima i beskonfliktno rješavanje sukoba

Odlučeno je da se Igre održavaju svake četvrte godine, da se Prve igre modernog doba održe u Atini 1896. godine, a za prvog predsjednika

MOK-a, izabran je predstavnik zemlje domaćina prvih Igara Dimitrios Vikelas, dok je De Kuberten prihvatio dužnost generalnog sekretara (predsjednik MOK-a postao je poslije Igara u Atini 1896. kao predstavnik novog domaćina Francuske, i na toj funkciji ostao do 1925. godine).

Na Kongresu su usvojena i Olimpijska pravila (danas Olimpijska povelja).

Čuveno olimpijsko geslo: brže, više, jače (lat. citius, altius, fortius), koje je u stvari postalo moto olimpijskih igara nije ostalo iz antičkog doba nego je to u svom govoru, prilikom osnivanja školskog sportskog društva u školi u kojoj je bio upravnik, izrekao prijatelj barona de Kubertena, dominikanac otac Anri Martin Didon.

I „utješno“ geslo „nije važno pobijediti, važno je učestvovati“, koje se, pogrešno, pripisuje Pjeru de

Kubertenu, takođe je „autorsko delo“ jednog crkvenog čoveka. Na misi za učesnike olimpijskih igara u Londonu

1908. izrekao ga je pensilvanijski biskup Etelbert Talbot

Oživljavanje OI nakon mnogo godina, u Atinu (1896) dovodi sportiste iz 14 zemalja, sa najvećim brojem članova iz Grčke, Njemačke, Francuske i Velike Britanije.

Tog 6. aprila 1896. godine, amerikanac Džejm Koneli bio je najbolji u troskoku i tako postao prvi sportista nakon 1.500 godina koji je osvojio olimpijsku medalju.

Page 5: Ideja Mira u Olimpijskim Igrama

Na 5. Olimpijskim igrama 1912. godine u Stokholmu prvi put su se takmičili sportisti sa svih pet kontinenata, pa je olimpijska zastava sa pet krugova u Švedskoj konačno dobila pun smisao.

Olimpijski pokret koristi mnoga znamenja i simbole, od kojih mnoga predstavljaju ideje i ideale koje je Pjer de Kuberten imao u svojim vizijama. Svakako najpoznatiji simbol su olimpijski krugovi. Ovih pet međusobno povezanih krugova predstavlja jedinstvo pet naseljenih kontinenata (Afrika, cijela Amerika, Australija, Azija i Evropa), a boje tih krugova (s lijeva na desno: plava, žuta, crna, zelena i crvena) izabrane su jer svaka država svijeta ima na svojoj nacionalnoj zastavi bar jednu od tih boja.

Olimpijski krugovi su prvi put predstavljeni na Olimpijskim igrama u Antverpenu, 1920. Olimpijski krugovi se nalaze i na olimpijskoj zastavi koja se podiže, viori i spušta prilikom otvaranja, trajanja, odnosno zatvaranja olimpijskih igara, a u olimpijski stadion se unosi dok se svira svečana olimpijska himna.

Olimpijske igre u Parizu 1924. godine, ostale su zapamćene po novoj Olimpijskoj maksimi „Brže, više, jače″ (Citius, altius, fortius), čiji je autor Anri Didon, koji je časove tjelesnog vježbanja u Arkej školi u Parizu počinjao tim riječima.

Kao prateća manifestacija, nekoliko mjeseci prije početka Igara, u Šamoniju je od 25. januara do 5. februara održana “Međunarodna nedjelja zimskih sportova”, takmičenje koje MOK obilježava kao Prve zimske Olimpijske igre.

Sarajevo je organizaciju zimske olimpijade 1984.godine, dobilo u konkurenciji s japanskim Sapporom i zajedničkom kandidaturom švedskih gradova Falun i Göteborg. MOK se pri tome djelomično vodio političkim razlozima - kao nesvrstana zemlja, tadašnja

Jugoslavija je davala manje prilike za hladnoratovske bojkote - no glavni je motiv ipak bila želja da se Igre, kao simbol svjetskog mira i bratstva među ljudima - održe u gradu koji je dotada obično bio vezan za izbijanje prvog svjetskog rata, a ne kao simbol stoljetne

Page 6: Ideja Mira u Olimpijskim Igrama

tradicije suživota, tolerancije, demokracije i jedinstva u različitosti.

Njemački kancelar Adolf Hitler otvorio je Olimpijske Igre u Berlinu 1936. godine, koje su održane pod sjenkom narastajućeg nacizma koji je svijetu želio da pokaže superiornost arijevske rase, a pokušaji da se igre oduzmu Njemačkoj nisu uspjele.Prvi put olimpijski plamen zapaljen u drevnoj Olimpiji prenijet je štafetnim trčanjem bakljom

do Olimpijskog stadiona gdje je prvi put gorio od svečanog otvaranja Igara do njihovog zatvaranja.

U Melburnu 1956.godine, prvi put se Igre održavaju na južnoj hemisferi. Otvorio ih je vojvoda od Edinburga. Konjička takmičenja su zbog rigoroznih zaštitnih australijskih propisa održana u Stokholmu

u Švedskoj, pa su XVI igre bile prve i jedine dosad koje su održane na dva kontinenta.

U Meksiko sitiju 1968.godine, prvi put Igre su održane na nadmorskoj visini većoj od 2.000 metara (2.277) a prvi put na Igrama učestvuje više od 100 zemalja (113).

Sjenku na Igre u Minhenu 1972.godine, bacio je teroristički napad u kojem je život izgubilo 11 izraelskih sportista i trenera

Pokušaj kraljice Elizabete II da ove igre otvori šireći poruku mira, neuspješno se završio.

Olimpijske igre u Montrealu 1976.godine, bilježe prvi masovni bojkot Igara zbog učešća sportista sa Novog Zelanda čiji su ragbisti gostovali u Južnoj Africi, koja je u to vrijeme bila izbačena iz olimpijske porodice zbog rasizma.

Olimpijske igre u Moskvi 1980.godine, otvorio je ruski predsjednik Leonid Brežnjev. Dvije velike političke sile svoje političke strasti i raskole ni ovaj put nisu mogli da ostave po strani.

Odgovor je uslijedio 4 godine kasnije. Sovjetski Savez i zemlje Istočnog bloka, osim Rumunije, ali zato uz socijalističke države Kubu,

Page 7: Ideja Mira u Olimpijskim Igrama

Etiopiju i Sjeverne Koreje - ukupno 14 država, uzvratile su bojkotom Ljetnjih olimpijskih igara 1984.

U 8 sati i 8 minuta, 08.08.2008. godine otpočeo je četverosatni spektakl otvaranja Olimpijskih igara u Pekingu, pod sloganom „Jedan svijet, Jedan san”.

Olimpijski pokret nije ostao pošteđen posljedica političkih događanja. Ideja Olimpizma je iznevjerena tokom Prvog i Drugog svjetskog rata. Politika se u istoriju olimpijskih igara umiješala još nekoliko puta.

ZAVRŠNI DIO:Diskusija

Veza između sporta i mira je veoma stara. U polise Olimpije nije se smjelo ulaziti sa oružjem, a tokom mjeseca u

kojem su se održavale igre vladalo je primirje da bi sportisti i gledaoci mogli sigurno da

doputuju, posmatraju / sudjeluju i otputuju. Novembar 2003: Generalna skupština

Ujedinjenih nacija tajnim glasanjem je izglasala odluku o primirju tokom Olimpijskih

igara koje će se u Atini održati od 13. do 29. augusta 2004. godine. Ministar vanjskih poslova Grčke, G. Papandreoy (Papandreu), izjavio

je da se Grčka kao domaćin Olimpijskih igara 2004. godine osjeća obaveznom da propagira olimpijske ideale. "Nadamo se da će u Atini na ljeto 2004. godine gorjeti plamen mira," rekao je ministar.

"Pošaljimo sa ove manifestacije simboličnu poruku mira za cijeli svijet."

 Skupština UN-a je prvi put 1993. godine jednom rezolucijom pozvala na globalno primirje tokom trajanja Olimpijskih igara. Ovo je običaj koji se naziva „ekecheiria“ i potiče iz antičke Grčke, iz osmog stoljeća prije Krista, a trebalo je da sportistima omogući mirno putovanje na

Olimpijske igre i natrag. Da bi se aktualizirala ova tradicija i da bi se

proširila dalje, u Atini je 2000. godine osnovan Međunarodni centar za olimpijski mir. U milenijskom izvještaju Ujedinjenih nacija od 8. septembra 2000. godine kaže se: "Pozivamo

Page 8: Ideja Mira u Olimpijskim Igrama

države članice da se kako danas tako i u budućnosti pridržavaju olimpijskog mira, te da na taj način pomognu Olimpijskom komitetu u njegovim nastojanjima za unapređenje mira i razumjevanja među ljudima koji se mogu postići putem sporta i podržavanjem olimpijskog ideala."

Ovakva inicijativa Ujedinjenih nacija bila je neophodna jer je poziv na olimpijski mir prije Zimskih olimpijskih igara održanih u Salt Lake City-ju (Salt Lejk Siti) 2002. godine bio odbijen. Razlog za to bili su teroristički napadi od 11. septembra 2001. godine i "Rat protiv terorizma". Američki ministar vanjskih poslova Colin Powell (Kolin Pauel) ograničio je poziv na olimpijski mir: "Naš poziv na olimpijski mir ne može garantovati potpuno primirje, već se samo odnosi na primirje na licu mjesta i na transport sportista." 

Poruka mira i pokušaj da se oružje ostavi bar na 16 dana je na tri načina relevantna u mirovno-političkom smislu.

Ljudima u ratom zahvaćenim regijama daje mogućnost da bar na kratko žive bez straha i mirno spavaju.

Ljudima u ratom zahvaćenim regijama šalje poruku da je moguće živjeti bez rata i da postoje i druge mogućnosti za zajednički suživot.

Ova poruka na svijetlo dana iznosi jednu sasvim drugu dimenziju, tj. može se posmatrati kao polazna tačka za razvijanje zajedničkih vrijednosti i normi suživota bez rata.

Ujedinjene nacije, Liga arapskih država i islamske države bi mu morale bar jedanput postaviti ovo pitanje.

Nažalost, ideja olimpijskog mira ostaće samo utopija, pošto su svakodnevne političke i vojne kalkulacije još uvijek suviše jake, da bi se povukle pred ovakvom idejom.“ [Dr. Thomas Nielebock, Istraživač na Univerzitetu u Tübingen-u]

Naš plemeniti cilj i zadatak: Poruka mladimaČovječanstvo nije bilo u stanju da stvori civilizaciju mira jer mora prvo uspostaviti osnovni preduslov za mir, a to je jedinstvo.Jedinstvo nećete moći stvoriti dok najprije ne uspostavite osnovni preduslov za jedinstvo: pravdu.Preduslov za pravdu je jednakost, a preduslov za jednakost zrelost.Dostizanje zrelosti je moguće ako imate novi pogled na svijet baziran na svjesnosti o temeljnoj istovjetnosti i plemenitosti čovječanstva.

Page 9: Ideja Mira u Olimpijskim Igrama

NAPOMENA: PRINCIP IMPLEMENTACIJE PROJEKTA

OBRAZOVANJE ZA MIR