Igre i igracke

Osviještena baština

Igre i igrackeOsviještena baština

Igre i igracke

MUZEJSKA ZBIRKA KASTAVŠTINE

P P M H P

POMORSKI I POVIJESNI MUZEJ HRVATSKOG PRIMORJA RIJEKA

ISBN 978-953-7196-16-5

cijena u Hrvatskoj 50 kn

51000 Rijeka, Muzejski trg1telefon: +385 51/213-578 +385 51/553-666e-mail: [email protected] [email protected]

Tamara Mataija


Igre i igra~ke

Tamara Mataija


Igre i igra~ke

2

CIP zapis dostupan u ra~unalnom katalogu Sveu~ilišne knjižnice Rijeka pod brojemISBN 978-953-7196-16-5

Tamara Mataija


Igre i igra~ke


P P M H P


Rijeka, listopad 2011.

4

1

5

Bogata baština našeg kraja ~esto je ugrožena zbog nemara, neznanja ili neadekvatne

skrbi. Nasre}u, postoji i mnogo pozitivnih primjera, koji su rezultat istinskog razu-

mijevanja vrijednosti baštine unutar zajednice. Kako bismo kod najmla|e populacije

osvijestili njezine vrijednosti osmislili smo višegodišnji projekt Osviještena baština ~iji

široko koncipiran naziv omogu}uje kontinuiranu obradu razli~itih tema lokalne baštine,

s ciljem da se kod djece osvještava kulturni identitet i razvija senzibilitet za vlastite

kulturne vrijednosti te uvažavanje razli~itosti. U~enici uz pomo} nastavnika i kustosa

istražuju i prezentiraju rezultate istraživanja kako bi znanje usvajali iskustveno. Tema

se problematizira, sagledava iz raznih aspekata i obra|uje interdisciplinarno.

Aktivnosti predvi|ene u sklopu projekta, osim upoznavanja s lokalnom kul-

turnom baštinom, poti~u kreativnost i kriti~ko razmišljanje, utje~u na formiranje

pozitivnog stava prema baštinskim ustanovama, produbljuju razumijevanje pojma

kvalitete i ukazuju na vrijednosti ljudskog rada. Sve navedeno rezultira kvalitetnijim

provo|enjem slobodnog vremena kod u~enika.

Projekt Osviještena baština pokrenut je 2011. godine na podru~ju Muzejske zbirke

Kastavštine i realiziran je u suradnji s Osnovnom školom Milan Brozovi} iz Kastva.

Tema za prvu godinu provo|enja programa djeci je vrlo bliska - Igra i igra~ke. Igra i

igra~ke sastavni su dio odrastanja, razdoblja formiranja temeljnih životnih stavova i ob-

razaca ponašanja te je tom segmentu života potrebno posvetiti osobitu pažnju. Djeca

su danas u velikoj mjeri izložena agresivnim igra~kama iz uvoza, izra|enima od plastike

loše kvalitete, nerijetko popra}enima porukom "Sakupi ih sve!", ~ime postaju dio glo-

balnog konzumeristi~kog društva u kojem dominira kvantiteta na uštrb kvalitete. Igre

s igra~kama na baterije i igre na playstationima i sl. u velikoj su mjeri fizi~ki pasivne i

uglavnom je dovoljan jedan igra~ što u kona~nici dovodi do desocijalizacije.

Tijekom školske godine u~enici su samostalno ili u grupama, pod vodstvom nas-

tavnika, profesora, kustosa i likovnog umjetnika prou~avali igre i igra~ke te uz pomo}

O projektu

1 Djeca su nerijetko razo~arana darovima. Uvijek netko ima bolju igra~ku.

6

pripremljenog upitnika prikupljali podatke za komparativnu analizu. Intervjuirali su

starije ~lanove svoje obitelji kako bi doznali kako su oni provodili svoje slobodno

vrijeme u djetinjstvu te pisali literarne radove na tu temu. Sami su izra|ivali igra~ke

koriste}i razne prirodne materijale i tehnike, kako uz vodstvo svojih nastavnika u

školi, tako i pod vodstvom likovnog umjetnika u sklopu radionice Napravi sam svoju

igra~ku. Na projektni dan škole prezentirali su neke od starih i zaboravljenih igara.

Sastavni dio projekta bilo je i razgledavanje postava igra~aka u Muzejskoj zbirci

Kastavštine gdje su u~enici dobili informacije o razlikama u koncepciji, oblikovanju i

materijalu izrade igra~aka u prošlosti i danas, a sve u kontekstu promijenjenih eko-

nomskih i društvenih okolnosti. Ujedno su se školarci upoznali i s muzeografskim

pravilima rukovanja muzealijama te su, uz budno oko kustosa i rukama zašti}enima

pamu~nim rukavicama, mogli dotaknuti neke od starih igra~aka.

Time je pedagoško–edukativna djelatnost mati~nog Muzeja, utemeljena još 60-tih

godina 20. st. izašla iz prostora Muzeja i podru~ja grada Rijeke te na taj na~in,

radom dislociranih zbirki proširila svoje djelovanje na podru~je Kvarnera i Primor-

sko–goranske županije.

2 3

2–5Na radionici Napravi sam svoju igra~ku djeca su, izra|uju}i drveni avion i helikopter, pokazala svoje vještine i maštovitost.

7

Na Mi}i dan Kastva1 u prostoru Muzejske zbirke Kastavštine, organizirana je radi-

onica za školski uzrast Napravi sam svoju igra~ku. Radionicu je vodio Boris Rajkovi},

likovni umjetnik. Sudionici su se okušali u nekoliko aktivnosti: dovršavali su obradu

drvenih dijelova budu}ih igra~aka, ukrašavali su obra|ene drvene dijelove bojanjem

i tehnikom decoupage (dekupaž), a potom ih spajali u cjeline.

Djeca su u sklopu radionice, ulažu}i vlastiti trud, napor i vrijeme, aktivno sudjelovala

u izradi predmeta/igra~aka, koriste}i razne materijale i tehnike. Samo sudjelovanje

u procesu stvaranja zasigurno ih je potaknulo na to da promijene uvriježeni stav

prema igra~kama kao robi koju treba što prije konzumirati, baciti i nabaviti drugu.

Neki su možda spoznali vrijednost ljudskog rada, no svi su mogli taktilno doživjeti

toplinu i podatnost drveta kao materijala te pokazati svoje motori~ke vještine,

maštovitost i kreativnost. Uz višestruku korist, vrijeme provedeno u ovakvim ak-

tivnostima pruža djeci veliko zadovoljstvo.

Napravi sam svoju igra~ku

1Dan grada Kastva obilježava se po~etkom lipnja dvotjednim programom koji uklju~uje kulturno-umjet-ni~ke, sportske, humanitarne i druge aktivnosti. Mi}i dan Kastva je posve}en djeci i tom prigodom organiziraju se kreativne, likovne, plesne, sportske i sli~ne radionice za djecu.

4 5

8

6

9

Mnogi znanstvenici bave se fenomenom igre nastoje}i je definirati u okviru svoje

znanstvene discipline, bila ona etnologija, sociologija, antropologija, pedagogija ili

neka druga. U periodu ~ovjekova odrastanja definicije igre nisu bitne, bitan je samo

užitak koji igra pruža.

Djeca igrom imitiraju svijet odraslih u potrazi za obrascima ponašanja koji }e im

biti najkorisniji za opstanak u svijetu odraslih. U igri se koriste igra~kama ili raznim

predmetima iz okoline, premda se mogu igrati i bez njih. Igre se tijekom vreme-

na/stolje}ima prenose dje~jom komunikacijom. Starija djeca prenose pravila igre

mla|ima spontano i neformalno, tijekom same igre. Takav oblik prenošenja igara

omogu}ava igra~ima uvo|enje novih elemenata ili izmjenu starih.

Najomiljenije igre me|u djecom kao što su lovice ili skriva~a te gotovo sve ostale

igre, nemaju poznatog autora, niti se može ustanoviti vrijeme nastanka njihovog

"izvornog" oblika.

Grupa djece u nekoj gradskoj ~etvrti, selu ili drugoj sredini tijekom igre razvija odre|ene

posebnosti ili modificira neku op}epoznatu igru na samo sebi svojstven na~in. Tako

odre|ena varijanta igre predstavlja kolektivni identitet djece, a ako se promatra kao

svojina šire društvene zajednice, postaje dio nematerijalne kulturne baštine.

O igri i igra~kama – njihov nastanak i nestanak

7

6Radosna djevoj~ica kroz igru oponaša svijet odraslih. Ona je sad mala doma}ica.

7, 8Kerami~ke zviždaljke raznih oblika kupovale su se na sajmovima.

8

10

Upravo mogu}nost prilagodbe igara novim okolnostima osigurava njihov opstanak.

Generacijama djeca neprestano modificiraju i prilago|avaju igre novim okolnos-

tima, od najbanalnijih kao što je izmijenjen prostor za igru ili prisustvo mla|e djece,

do onih složenijih kao što su šire društvene promjene ili tehnološka dostignu}a.

Tako nastaju brojne varijante iste igre odnosno stvara se tradicija proširena u vre-

menu i prostoru.2

Igra~ke nisu oduvijek tvorni~ki izra|eni šareni, privla~ni predmeti koji se kupuju

u specijaliziranim trgovinama. One su se sve do druge polovice 20. stolje}a ug-

lavnom izra|ivale kod ku}e ili su bile popratni proizvodi nekog obrta. Civilizacije

starog vijeka izra|ivale su igra~ke koje su imitirale predmete svakodnevne

upotrebe u smanjenim dimenzijama. Anti~ka književnost i likovna um-

jetnost donose konkretne informacije o igrama i igra~kama. U tom

periodu ve} su dobro poznate zve~ke, jo-jo, razli~ite igre na plo~i

sa žetonima, zvrk, obru~, ljulja~ka, lopta, lutka...

U srednjem i ranom novom vijeku igra~ke su bile dostupne samo

djeci iz imu}nijih obitelji, a njihova je izrada bila individualna i

ograni~ena. Proces industrijalizacije doveo je do zna~ajnih promjena

u na~inu života što se odrazilo i na dje~ji svijet. Razvoj je zapo~ela in-

2Ben-Amos, Dan. 1971. Toward a Definition of Folklore in Context. The Journal of American Folklore 84: 3-15

u specijaliziranim trgovinama. One su se sve do druge polovice 20. stolje}a ug

lavnom izra|ivale kod ku}e ili su bile popratni proizvodi nekog obrta. Civilizacije

starog vijeka izra|ivale su igra~ke koje su imitirale predmete svakodnevne

upotrebe u smanjenim dimenzijama. Anti~ka književnost i likovna um

jetnost donose konkretne informacije o igrama i igra~kama. U tom

periodu ve} su dobro poznate zve~ke, jo-jo, razli~ite igre na plo~i

sa žetonima, zvrk, obru~, ljulja~ka, lopta, lutka...

U srednjem i ranom novom vijeku igra~ke su bile dostupne samo

djeci iz imu}nijih obitelji, a njihova je izrada bila individualna i

ograni~ena. Proces industrijalizacije doveo je do zna~ajnih promjena

u na~inu života što se odrazilo i na dje~ji svijet. Razvoj je zapo~ela in

9Na podlozi u obliku šahovskog polja igrale su se mnogobrojne igre sa žetonima me|u kojima je najpoznatija igra dame poznata gotovo svim civilizacijama staroga vijeka.

11Savladane slatkim umorom igre.

10Igra je oduvijek bila sastavni dio djetinjstva i

odrastanja.

11

dustrija igra~aka koja je plasirala na tržište ~itavu paletu suvremeno dizajniranih

rekvizita za igru i u~inila ih široko dostupnima.

Istovremeno su rasli gradovi i pove}ala se koncentracija ljudi na malom prostoru

te je prostor za igru postao manji. Pojava televizije i dje~jeg programa oduzela je

djeci dio slobodnog vremena za igru. U takvim okolnostima, igre ~ija struktura ne

pruža mogu}nost prilagodbe ili ~iji se rekviziti ne mogu modernizirati, postaju djeci

zastarjele i nedovoljno atraktivne te ih djeca spontano prestaju igrati.

12I. Mario i Sidonia s drvenim hulahopom. Igra s

hulahopom poznata je od starog vijeka, a najve}u popularnost dostiže sredinom 20.

stolje}a kada se, nekad drveni obru~ po~inje izra|ivati od plastike.

13Igra s tri kockice Tira honoranza tutti bila je raširena u Europi u 16. i 17. stolje}u.

12

14"Slikali smo se moj konji} i ja."

13

Sustavna etnološka istraživanja dje~je igre zapo~ela su u Engleskoj osamdesetih

godina 20. stolje}a. Starijih zapisa o odrastanju i djetinjstvu u prošlosti, osim

u književnim djelima, ima vrlo malo, pa je svaka zapisana re~enica na tu temu

dragocjena. Svakodnevni život i obi~aje u Kastavštini u drugoj polovici 19. i po-

~etkom 20. stolje}a iscrpno je opisao Ivo Jardas u knjizi Kastavština. Njegovi opisi

uklju~uju i teme koje se odnose na odrastanje, ali ne izdvojeno, ve} u kontekstu

drugih tema. Kastav se nije mnogo razlikovao od ostalih ruralnih sredina. Zajednica

je imala utvr|ene rituale kojima je obilježavala pojedine dane u godini te su i djeca

u njima imala odre|enu ulogu. U nastavku su opisani neki obi~aji zajednice vezani

uz djecu, djetinjstvo i odrastanje.

Odrastanje u Kastavštini iz zapisa Ive Jardasa

15

15Neke kerami~ke zvi`daljke su proizvodile zvuk jednostavnim upuhivanjem zraka, dok su druge bile ispunjene vodom, a kad se u njih puhalo proizvodile bi specifi~an zvuk. Zbog toga su djeci bile vrlo drage.

14

Najvažniji doga|aj u Kastavštini bila je (i ostala) Bela nedeja, sajam koji se održava

prve nedjelje u listopadu. Svakom djetetu stariji bi ponešto kupili. Muškoj djeci

kupovao se organ, instrument, usna harmonika, a ženskoj minja ili mulica, odnosno

lutka. Bela nedeja predstavljala je stoga veliko veselje za djecu jer su jedino tada

dobivali igra~ku.

Na Katarininu3 kada se veliki broj parova ženio, Vološ}ice, žene iz Voloskog, koje su

važile za najbolje u pripremi slastica, pod Volticun na ulazu u Grad, prodavale su

svatovske kola~e. Svatovi su ih kupovali i davali djeci što je bila rijetka prilika da

dijete okusi kola~.

Na Lucijinu4 žene su kupovale lovranski kesten koji su zatim dijelile djeci za dobru ruku

na mlado leto. Djeca u dobi od 4 do 10 godina obilazila su ku}e s torbama, a ljudi bi

im davali orahe, jabuke, suhe smokve i sli~no. Djeca su zahvaljivala rije~ima: "Hvala!

Da bite nan i k letu dali zdravi i veseli. To ~a ste nan dali, da bi van bog domestil!"

3Sv. Katarina je prema predaji Kristova nebeska zaru~nica. Zato se na crkveni blagdan posve}en njoj, 25. 11. veliki broj parova ženio.

4Sv. Lucija štuje se me|u krš}anima kao mnogostruka zaštitnica - slijepih (tjelesno i duhovno), ratara, la|ara, staklara, kroja~a, tkalaca, pisara, vratara i kova~a. U Kastvu se na taj dan, 13. 12. održavao sajam zimskih proizvoda – odje}e, potrepština za nadolaze}i blagdan Boži}, a Lovranci su prodavali kesten.

5Pusno vrijeme je vrijeme maškaranja. Traje od blagdana Sveta tri kralja do Pepelnice odnosno srijede kada se pali pust ili fašnik. Zadnji tjedan tog perioda je pusni tjedan. Na pusnu nedjelju održava se karneval.

16Na Novu godinu djeca su obilazila susjedstvo ne bi li prikupila koju doma}u deliciju.

15

Na praš}i pundejak, ponedjeljak pred pusnu5 nedjelju, kolju se po Kastavštini svinje.

Taj dan je bio svojevrsni blagdan tako da djeca nisu išla u školu.

Djeca su prema obi~aju pripremala ostrugu, gran~ice kupine, za kres. Sela su se

nadmetala tko }e imati ve}i plamen kada se kres zapali na Petrovu.6

U srpnju kada se žanje pšenica, djeca su od klasja i cvije}a znala plesti krunu i

plesati kokoru - kolo koje pleše desetero djece drže}i se za ruke i vrte}i se. Dvoje

djece plesalo je vevericu drže}i se za ruke i vrte}i se. Dok su plesali pjevali bi razne

pjesmice.

U Kastavštini se ~esto moglo vidjeti kako se djeca kami~aju, odnosno igraju igru

sa pet kamen~i}a.

Za kišnih dana djeca su se igrala na tikaji}. To je igra u kojoj djeca na kosoj daš~ici

kotrljaju nov~i}. Ova igra igrala se u ku}nom dvorištu pod voltom ispod skoda7.

6Blagdan sv. Petra koji se slavi 29. 6. U Kastavštini su se na taj dan dogovarali poslovi oko košnje. Osobito ga slave mjesta ~iji je zaštitnik.

7Tradicionalna ku}a u Kastavštini bila je na dvije etaže. Prizemni dio je bio podrumski, a prvi kat stambeni. Ulazni dio na prvu etažu sa stubištem i prostranim natkrivenim odmorištem ispred ulaznih vrata zove se skod. Ispod njega nalazi se nadsvedeni ulaz u prizemni dio ku}e – volta.

18Djeca su u školi u~ila tradicionalne plesove.

16

Budu}i da su djeca oskudijevala igra~kama, izmišljala su razne igre s kukcima. Lovili

su hrušteve po stablima pa bi im za jednu nogu privezali konac, tako bi ih držali i

pjevali: "Tužan kebar ki ne more v rebar!" Mali okrutnici radili su i "mlin" za hrušteve

- kroz vreteno bi provukli dva štapi}a u obliku križa, a na vrhove štapi}a bi naboli po

jednu nogu od ~etiri hrušta. Kako bi se kukci kretali tako bi se "mlin" vrtio.

Djeca su se zabavljala izra|uju}i zamke za ptice labore na na~in kako su to ranije

radili stariji muškarci kada su lovili ptice da im ne unište usjeve. Labor su radili

pod smrekom, a bila su im potrebna dva kamena i ~etiri štapa te brinje, tj. plodovi

smreke, kao mamac. Na jedan štap bi oslonili kamen koji bi poklopio pticu kada bi

došla na mamac.

Velik broj muškaraca radio je na sje~i drva. Tada bi u šumi boravili duže razdoblje.

Bili su slobodni subotom popodne i nedjeljom kada su, ako nisu odlazili ku}i, od drva

izra|ivali predmete za doma}instvo i igra~ke – mala kola za djecu.

Djeci su bile omiljene igre lovice i skriva~a. Igri bi prethodila brojalica kako bi odredili

tko lovi ili traži. Jedna od njih glasila je ovako: "Jedan kova~ konja kuje. Koliko mu

~avla treba? Broji ti, kemu pride, ti lovi."

19

20

21Opremu za bebe djeca su u prošlosti izra|ivala

sama ili su ih za njih izra|ivali roditelji.

17

Tijekom travnja provedeno je istraživanje u su-

radnji s Osnovnom školom Milan Brozovi} iz

Kast va, kako bismo saznali ~ime i kako su se

igrali roditelji, bake i djedovi današnjih u~enika

te usporedili njihove igre s današnjima. Tako|er

smo nastojali utvrditi specifi~nosti igara u Ka-

stavštini i njihovo preživljavanje do današnjih

dana te sli~nosti i razlike u odnosu na igre koje

su se igrale u drugim krajevima, u kojima su

odrastali neki roditelji, bake i djedovi polaznika

kastavske škole.

Da bi popunio upitnik u~enik je trebao intervjuirati

svoje roditelje, bake i djedove te sam odgovoriti

na pitanja. Istraživanjem je obuhva}eno 515 ispi-

tanika od ~ega 113 u~enika u dobi od 8 do 13 go-

dina (2. do 7. razred), 210 njihovih roditelja i 192

baka i djedova.

Polovica ispitanih baka i djedova te dvije tre}ine

roditelja odrasli su u Kastvu ili bližoj okolici (Ri-

jeka, Istra, Kvarnerski otoci i Gorski kotar), dok je

polovica baka i djedova te jedna tre}ina roditelja

odrasla u udaljenijim krajevima (Dalmacija, Sla-

vonija, Bosna i Hercegovina, neke od europ-

skih zemalja). Bake i djedovi odrastali su uo~i

ili neposredno nakon Drugog svjetskog rata, a

roditelji 70-tih i 80-tih godina 20. stolje}a.

Ki je ki ni...

22Flora i Marija Boneti} iz Rijeke

18

23

19

Gotovo sve bake, bez obzira na teritorij na kojemu su odrastale, kao najzna~ajniju

igra~ku u djetinjstvu istaknule su lutku kojom su se igrale igre majke i djeteta.

One su je hranile, obla~ile, šivale joj ili plele odje}u, vodile u šetnju i sl., drugim

rije~ima brinule o njoj kao što majka brine o svojem djetetu. U ovom slu~aju igra~ka

odražava o~ekivanja zajednice, a u periodu njihova odrastanja snažno je i jasno bila

izražena budu}a uloga majke. Majka je, za razliku od o~eva, bila stalno prisutna u

ku}i, a djevoj~ice su je kroz igru imitirale.

Kod dje~aka niti jedna budu}a uloga nije bila jasno predodre|ena pa je tako izbor

igra~ke bio slobodniji i širi. Ve}ini je najdraža igra~ka bila lopta napravljena od krpe

ili svinjskog želuca, zatim neka vrst oružja kao što su luk i strijela, pra}ka, puška te

neki instrument ili vozilo.

Nogomet je bio omiljena igra loptom, a s ostalim rekvizitima igrala se igra su-

protstavljenih strana, npr. kauboja i Indijanaca, lopova i policajaca.

Ve}ina (80%) baka i djedova igrala se igra~kama koje su bile napravljene u vlastitim

domovima, bilo da su ih napravili sami ili su ih za njih izradili njihovi roditelji.

Igra loptom koju su ~esto igrali zajedno djevoj~ice i dje~aci je igra grani~ara, no ona

je kao i danas naj~eš}e bila vezana uz školske sportske aktivnosti.

Popularne su bile igre koje su koristile predmete iz prirode i one za koje nisu trebali

nikakvi rekviziti kao što su razne varijante igre lovice i igre skriva~a. Takve igre su se

u pravilu odvijale na otvorenom prostoru i igrali su ih uglavnom zajedno djevoj~ice i

dje~aci. Najdraža im je bila igra skriva~a. Struktura igre ista je bez obzira na teritorij:

jedan od igra~a mora zatvoriti o~i i okrenuti se prema zidu ili stablu te na glas brojiti

dok se ostali sakrivaju; prije nego što otvori o~i i po~ne tražiti ostale izgovara jednu

re~enicu. Igra~i koji su se sakrivali moraju do}i do zida ili stabla, a da ih onaj koji

traži ne vidi, ili ako ih vidi moraju do}i prije njega i dotaknuti zid ili stablo prilikom

Bake i djedovi

24Djevoj~ica s lutkom iz Amerike. Sve do druge

polovice 20. stolje}a bila je prava rijetkost imati kupljenu, industrijski izra|enu lutku. Uglavnom

se radilo o daru rodbine iz iseljeništva.

23Konji}a za ljuljanje imala su djeca iz imu}nijih obitelji. No i tada su mla|a djeca igra~ku naslije|ivala od starije bra}e i sestara.

20

~ega izgovaraju re~enicu: "Spas za mene!" Naziv igre varira, u nekim krajevima ju

nazivaju još žmurice ili žmurke, a u Kastavštini se govorilo na skrivalca. Igra~ koji

zatvori o~i broji do 20 ili po pet do 100. Prije nego što po~ne tražiti igra~ izgovara

re~enicu: "Ja idem!" ili "Tko se nije skrio magarac je bio!", a u Kastavštini se govo-

rilo: "Ki je ki ni, mat mu kuha koreni!" U sljede}oj igri brojao bi ili žmurio netko od

onih koji su bili prona|eni.

Bez posebnih rekvizita u Kastavštini se igrao skakalo ili cip-cop. Igra se naziva još i

školica, ali prema rezultatima istraživanja u udaljenijim krajevima gdje su odrastale

bake i djedovi današnjih u~enika nije bila toliko zastupljena kao u Kastvu. Za igru je

bilo potrebno na podu iscrtati polje po kojem bi se skakalo na isti na~in na koji se

to radi i danas. Polje se moglo iscrtati štapi}em na šljunku ili kredom ili komadi}em

cigle na betonu. Zatim se u polje bacao kamen~i} do kojega je trebalo do}i ska~u}i

kroz polja. Prije je to bila isklju~ivo ženska igra dok je danas igraju i dje~aci.

Igre s kamen~i}ima koji bi se našli u prirodi tako|er su pružali zabavu. Igralo se

s pet kamen~i}a u raznim varijantama: jedan kamen~i} bi se bacio u zrak i prije

nego što se uhvati jedan se morao pokupiti s poda pa bi se zatim dva bacala itd.

Razne varijante ove igre bile su zastupljene u svim krajevima gdje se može na}i

kamen~i}a, a tamo gdje kamen~i}a nema igrala se s plodovima mahunarki ili nekim

26

25Igra s pra}kom dje~acima je uvijek zanimljiva, mada ponekad može imati neželjene posljedice.

26, 27Kuhanje, gla~anje i ostali ku}anski poslovi djevoj~icama su predstavljali jednu od naj-omiljenijih oblika zabave. Sredinom 20. stolje}a bila je prava rijetkost posjedovati pravi komplet pribora za kuhanje. Obi~no su to bile krhotine razbijene kerami~ke posude.

21

drugim sli~nim rekvizitima. Igra se u nekim krajevima naziva i piljanje. Pod nazivom

kami~anje spominje se u zapisima o Kastavštini u drugoj polovici 19. stolje}a. Da-

nas djeca ne igraju ovu igru.

Za igru trilje bilo je potrebno iscrtati polje u obliku mreže po kojemu bi se pomicali

žetoni. Kao žetoni su se koristili razli~iti kamen~i}i ili plodovi graha, graška ili sl. Igra

se naziva još i mlin, a bila je popularna u raznim krajevima. Kasnije se pribor za ovu

igru mogao i kupiti, no djeci koja danas odrastaju igra nije dovoljno atraktivna pa

je ne igraju.

Djeca su se mogla zabaviti i igraju}i se s raznim odba~enim predmetima. U Ka-

stavštini je zabavu pružala vožnja obru~a od ba~ve po ulicama i igra doma}instva s

krhotinama kerami~kih ili porculanskih posuda.

Postupno su se probijale igre za koje su se kupovali

rekviziti npr. ôvje~e ne ljuti se, domino, šah, karte, špi-

g ule, tombola. Sve su igre u po~etku podjednako zastu-

pljene. Proizvodnja igra~aka postupno se pretvarala u

industriju te su u vrijeme odrastanja roditelja današnjih

u~enika (od 1970-tih) rekviziti za igru postali široko

dostupni i igra~ke se više nisu izra|ivale kod ku}e.

Postupno su se probijale igre za koje su se kupovali

rekviziti npr. ôvje~e ne ljuti se, domino, šah, karte, špi-

ule, tombola. Sve su igre u po~etku podjednako zastu-

pljene. Proizvodnja igra~aka postupno se pretvarala u

industriju te su u vrijeme odrastanja roditelja današnjih

u~enika (od 1970-tih) rekviziti za igru postali široko

28 29

30Trilju ili mlin djeca su ~esto igrala, pa se polje

urezano u kamen može na}i u mjestima duž ~itave obale.

28, 29Sve do posljednjeg desetlje}a 20. stolje}a djeca

su se nesmetano igrala na ulicama i trgovima.

22

31

23

U vrijeme odrastanja roditelja današnjih školaraca op}a društvena situacija se izmi-

jenila, materijalno stanje uglavnom se popravilo, industrija je uznapredovala, velik

dio stanovništva preselilo se iz sela u gradove, gradovi su narasli, odnosno velike

površine livada i šuma pretvorene su u stambene ~etvrti, svako ku}anstvo imalo

je televizor, majke su išle na posao i privre|ivale, a sve to i niz drugih ~imbenika

odrazilo se na dje~ju igru i odabir igra~aka. Kastav je u tom periodu periferija indus-

trijski oja~ale Rijeke uz koju je usko vezan, ali se život ipak razlikuje od gradskoga jer

se zemlja i dalje obra|uje (no ne kao osnovna ve} kao dodatna djelatnost), šuma

je ostala netaknuta urbanizacijom, a livade nisu još bile pretvorene u stambene

zgrade. Prostor za igru u Kastvu ostao je relativno širok za razliku od Rijeke gdje je

bio koncentriran na ure|ena igrališta i nekoliko gradskih parkova. Djeca su imala

više vremena za igru od svojih roditelja, baka i djedova današnjih školaraca, jer

nisu morala raditi, a vrijeme koje su provodili pred televizorom gledaju}i crti}e bilo

je kratko jer su postojala samo dva programa s ograni~enim sadržajem za djecu.

Crti}i na video kazetama i DVD-ima pojavili su se kasnije kada su pripadnici ove

generacije ve} bili adolescenti.

Roditelji

32Igrom u pijesku maleni iskušavaju svoje gradi-teljske vještine.

31 Reketi za igru nalik na današnji squash po~eli su se koristiti po~etkom novog vijeka. Danas najraširenije igre s reketima, tenis i badmin-ton potje~u iz 19. stolje}a. Prvi reketi bili su drveni, zatim metalni, a danas se izra|uju od kompozitnih materijala. Za žice su se koristila vlakna životinjskog podrijetla, a danas se koriste sinteti~ka vlakna poput najlona.

24

U takvim okolnostima djevoj~icama je i dalje najvažnija igra~ka lutka, no sada je

to raskošno opremljena Barbie lutka. Znatan dio djevoj~ica (njih 30%) ipak je kao

najdražu igra~ku odabrao neku drugu, naj~eš}e loptu, hulahop, lastik, Lego kockice,

rošule ili biciklu. Paralelno s time i o~ekivana uloga budu}e žene u društvu nije više

isklju~ivo uloga majke, ve} se proširuje lepeza mogu}nosti koje društvo dopušta

budu}im ženama.

Kod dje~aka je tako|er došlo do pomaka u izboru igra~ke. Najve}i broj dje~aka

(34%) i dalje bira loptu i razne igre s njom, naj~eš}e nogomet. Ali u velikoj mjeri

33Huraa! Idemo se igrati!

25

dje~aci biraju auti}e, figure raznih TV junaka, Lego kockice, oružje, bicikle, pa ~ak i

plišane medvjedi}e i lutke. S auti}ima su se igrali tako da izgrade poligon s ulicama,

zgradama, parkiralištima te po njemu voze auti}e, parkiraju ih, simuliraju utrke i sl.

Na taj na~in mogli su se igrati u stanu, u parku ili dvorištu; u pijesku, na betonu ili u

sobi. Ponekad su se ovoj igri pridruživale i djevoj~ice.

Igra~ke ove generacije samo su iznimno napravljene kod ku}e, uglavnom su to

kupljeni industrijski proizvodi.

Djevoj~ice i dje~aci i dalje igraju zajedno grani~ara, skriva~a, lovice, zajedno voze

bicikle i igraju igre suprotstavljenih strana, naj~eš}e kauboja i Indijanaca, lopova i

policajaca kao i njihovi roditelji, a uvode i nove suparnike partizane i Nijemce.

Kao najpopularnija društvena igra iskristalizirao se ôvje~e ne ljuti se. Igre koje su

igrali njihovi roditelji, domino, šah, karte, špigule, Tombola i dalje se igraju, a na

tržište je došla nova igra – Monopoli.

Djevoj~ice i dalje rado igraju cip-cop, ali igra s lastikom im postupno postaje

omiljenija. Igra se tako da dvije ili više djevoj~ica drže rastegnuto lastik oko nogu,

pojasa, ramena ili prstiju, a tre}a djevoj~ica ili više njih na razli~ite na~ine ska~u

preko lastika pjevaju}i pjesmice.

Me|u dje~acima popularna je igra cukar i kafe koju su ponekad igrale i djevoj~ice.

Igra~i bi se podijelili u dvije skupine, jedna skupina bi se posložila tako da bi se

igra~i savinuli prema naprijed jedan iza drugoga, a igra~i druge skupine bi sko~ili na

njihova le|a. Izgubila bi ona ekipa koja bi prva pala na pod. Igra se igrala i u drugim

krajevima pod drugim nazivom; trula kobila ili deva.

34Bicikl je izum 19. stolje}a. Prvi su bicikli imali

visoko podignuto sjedište iznad prednjeg kota~a velikog promjera. Na prednji kota~ bile su

pri~vrš}ene pedale okretanjem kojih se vozilo pokretalo. Stražnji je kota~ služio samo za održavanje ravnoteže. Krajem 19. stolje}a

izumljen je pogon uz pomo} lan~anog prijenosa koji je omogu}io druga~iji dizajn, a time i ve}u

stabilnost bicikla.

26

35

27

Od odrastanja roditelja današnjih u~enika do danas dogodile su se velike društvene i ekonomske promjene te brz tehnološki razvoj koji

je znatno izmijenio na~in života. Danas svako ku}anstvo ima osobno ra~unalo s pristupom na internetsku mrežu, satelitsku ili kablovsku

televiziju sa stotinjak programa, svaka osoba ima svoj mobilni telefon (koji nije samo telefon!)... a sve to nudi vrlo atraktivne sadržaje

tako da djeca dobar dio svog slobodnog vremena provode pred ekranom. No, zanimljivo je da je relativno mali broj u~enika (6,7%)

kao najvažniju igra~ku odabrao neku od igrica na suvremenim aparatima: PC, PS, mobitel, Nintendo itd. Teško je povjerovati da djeca

Kastavštine ne vole i ne igraju popularne igrice, vjerojatnije je da ve}ina njih suvremenu tehniku ne percipira kao igra~ku.

Polovica ispitanih djevoj~ica kao najdražu igra~ku istaknula je lutku ili plišanu igra~ku s kojom se igra majke i djeteta. O~ito je da

interes djevoj~ica za lutku opada. Druga polovica isti~e lego kockice, lastik i loptu s kojom naj~eš}e igraju odbojku. Kod dje~aka

interes za loptu opada tako da sada jednak broj dje~aka isti~e loptu i Lego kockice kao najdražu igra~ku, a tek manji broj navodi

auti}e, skejt, oružje i drugo. Loptom naj~eš}e igraju nogomet ili nogometnu igru za 6 igra~a koju nazivaju Kocka.

Igra~ke se danas kupuju, ali polovica djece napravilo je sebi neku igra~ku od materijala iz

prirode, recikliranjem odba~enih predmeta ili od Lego kockica. Zajedni~ke igre na otvorenom

ostale su uglavnom iste: grani~ara, skriva~a i lovice osobito njezina varijanta pod nazivom

Ledena baba. Me|utim, ~ak tre}ina djeca misli da se igraju potpuno razli~ito od svojih roditelja.

Društvena igra koja je me|u djecom najomiljenija je monopoli. Opisi igre su sljede}i …imaš

kartice, kupuješ, prodaješ, zara|uješ novac... Cilj je osvojiti što ve}e bogatstvo. O~ito ova igra

najbolje priprema djecu za svijet odraslih.

Me|u dje~acima popularne su još igre Rizik i Interpol, a me|u djevoj~icama Pictionary – igra brzog

crtanja, Life, Uno, Ne budi tatu i još neke dobro promovirane igre iz uvoza. Djeca u dobi od 13 godina

izjavljuju da se više ne igraju.

Mnoge jednostavne tradicionalne igre i igra~ke ne mogu konkurirati privla~nim rekvizitima i igra~-

kama s reklama te stoga odumiru i nestaju iz suvremene prakse igranja i postaju dio naše

baštine...

Današnja djeca

27

prirode, recikliranjem odba~enih predmeta ili od Lego kockica. Zajedni~ke igre na otvorenom

ostale su uglavnom iste: grani~ara, skriva~a i lovice osobito njezina varijanta pod nazivom

…imaš

. O~ito ova igra

– igra brzog

i još neke dobro promovirane igre iz uvoza. Djeca u dobi od 13 godina

36Plasti~ne su kockice, u drugoj polovici 20. stolje}a, zamijenile drvene. Sustav kockica za kreativnu

igru patentirao je Lego 1958. godine. Po~etkom 60-tih godina prona|en je i odgovaraju}i materijal, a kockice koje se danas proizvode kompatibilne su s onima tada proizvedenima.

28

Intervjuirala sam svog djeda, N. D. Ro|en je 1940. godine. On se rado prisjetio svo-

ga djetinjstva. Ispripovijedao mi je kako je naj~eš}e igrao nogomet s loptom koje je

izra|ivao tako što je u ~arapu stavio nekoliko krpa i zašio njen gornji rub. êsta je

igra bila i takozvana deva. Skupili bi se u malo ve}em broju, stali u red, pognuli se i

uhvatili jedan drugoga oko struka. Druga je polovica pokušavala hodati po njihovim

le|ima sve dok ne bi pali. Tada je slijedila izmjena. Uglavnom se se igrali na livadi,

na rubu šume ili ispred ku}a. Moj djed nije imao puno igra~aka. Igra~ke su ve}inom

bile drvene i krpene. Od osme godine dje~aci bi ih po~eli sami izra|ivati. Ljeti bi

gradili male jedrilice, puštali ih u vodu, te zatim brzo tr~ali na drugu stranu uvale

kako bi ih dohvatili. Pobjednik je bio onaj ~iji je brodi} prvi stigao do cilja. Najpopu-

larnija igra u prolje}e bila je glavomet – podijelili bi se u dvije mom~adi i vodili loptu

isklju~ivo glavom. Kada bi stigli nadomak gola, vještim pokretom glave zabijali bi

loptu u mrežu. Na jesen bi izra|ivali pra}ke od drveta i lastike, te njima ga|ali limen-

ke ili ptice. Rezali bi bazgine grane, iz njih vadili sr~iku, umetali bobice od koprivi}

U~enici istraùju

29

a (ledonje) i puhanjem ih izbacivali. Te se bobice ~esto bile upotrebljavane i kao

bomboni zbog svog slatkastog okusa. Zimi se nije sanjkao jer se snijeg nije dugo

zadržavao, ali je zato bilo vrlo pupularno "klizanje". Klizaljke su sami izra|ivali. Izgle-

dale su kao drvene klompe ispod kojih bi pri~vrstili dva reda žice kako bi se smanjilo

trenje i sprije~ilo izvrtanje noge. Noge bi privezivali remenom u koji bi umetali ~avle.

Zatim bi odlazili do zale|ene rijeke i klizali se sve do njenog uš}a u more, gdje bi led

postajao tanji. Igra bi naj~eš}e završavala pucanjem leda i propadanjem u hladnu

vodu. Provodili bi prili~no mnogo vremena igraju}i se.

Virna Zavidi} 8b

Bakino djetinjstvo nije se sastojalo ni od televizije, ni od ra~unala, ve} od vlastite

mašte. Naravno, morala je pomagati u polju i ~uvati goveda iako je išla u školu

samo do 4. razreda. Igra~ke nije imala osim onih koje je sama izradila, krpene lopte

i lutke. Ljeta su provodili na zraku smišljaju}i kako bi se zabavili, no za igru nisu

imali puno vremena zbog rada u polju. Zimi bi se grudali i gradili ku}ice od snijega,

u kojima su se skrivali. Nisu imali sanjke, no znali bi uzeti stari komad metala i

Projektni dan, Kastav 2011.

U~enici Osnovne škole Milan Brozovi} na projektni su dan prezentirali neke od starih

igara, izra|ivali igra~ke, igrali igru Najdi zlatnega peteši}a (razgledavanje Kastva kroz igru, projekt turisti~ke agencije Kastavea) i razgledali igra~ke u stalnom postavu Muzejske zbirke Kastavštine.

30

spuštati se niz padinu. U prolje}e je tako|er bilo puno posla u polju, ali su pronalazili

vremena i za igru. Voljeli su se igrati skriva~a na visokim stablima, iako je to bilo

opasno. Zapravo je svo vrijeme moja baka provodila na zraku u igri i druženju s

prijateljima. Danas nije tako. Djeca dobivaju toliko igra~aka s kojima se ne znaju ni

igrati. Nemaju maštu, vrijeme provode u ku}i pred televizijom i ra~unalom. Sam-

nom je, nažalost, isto tako. Prije sam znala provoditi vrijeme vani voze}i bicikl i

igraju}i se s prijateljima, a danas pred TV-om i kompjuterom.

Nadija Livak 8b

Svaki dan bi izmislili novu igru i igrali se. Voljeli su se igrati s puškama napravljenim

od drveta, te lukom i strijelom. Ljeti bi naj~eš}e igrali nogomet. Kako nisu imali pra-

vu nogometnu loptu, sami bi ju izradili. Uzeli bi vre}u, napunili je pijeskom, oblikovali

u okruglu loptu, oblijepili je papirom i ljepljivom trakom. Luk i strijelu izra|ivali su

džepnim noži}ima, koje su uvijek nosili sa sobom. U igri bi proveli oko 2 sata, a

ostalo vrijeme provodili su s obitelji ili u školi.

Matko Duki} 8a

31

Nonina najdraža igra~ka je bila lutka napravljena od starih krpa. Djevoj~ice su se

igrale s dje~acima, a ~este igre su bile skriva~a, lovice, cip-cop, igra s krpenom lop-

tom. Igrali su se dnevno oko 2 sata jer su pomagali roditeljima, posebno u prolje}e,

kada se radilo u vrtu i vinogradu.

Žana Jur~i} 8b

"Kao mali dje~ak nisam se puno igrao jer sam morao raditi. Igrao sam se dnevno

oko 3 do 4 sata. Zabavljali smo se igra~kama koje smo sami izra|ivali, a najdraža

bila mi je krpena lopta. Uz pomo} ~eki}a i pile napravio sam luk i strijelu. Zimi sam

se sanjkao i skijao na skijama, koje su napravili prijatelji mojih roditelja."

Martina Ti~i} 8a

"Uvijek sam pomagala mami u ku}i i tati na polju. U~ila sam za vrijeme škole pa

se tada nisam puno igrala. Moja omiljena igra~ka bila je lutka bijele boje, izra|ena

od plahte. Sama sam ju napravila. Danju bi se igrala s vršnjacima, a nave~er s

roditeljima domino. Ljeti bi se igrala na plaži, a ostala godišnja doba na selu."

Nika Begi} 7c

32

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja RijekaMuzejska zbirka KastavštineProlaz Ivana iz Kastva 1, Kastav

tel. / fax: 051/213-578 e-mail: [email protected]; [email protected]; [email protected] vrijeme: svibanj: utorak, petak: 9,30 – 13 sati lipanj–rujan: utorak, petak : 9,30 – 13 sati srijeda, subota, nedjelja: 17 – 21 sat 1.–15. listopad: utorak, petak: 9,30 – 13 satiBela nedeja (prva nedjelja u listopadu): 9,30 – 20 sati

33

Muzejska zbirka Kastavštine kao izdvojena zbirka Pomorskog i povijesnog muzeja

Hrvatskog primorja Rijeka otvorena je 6. lipnja 1981. godine u Kastvu, gradi}u 10

km udaljenom od Rijeke. Smještena je u bivšoj zgradi Op}ine Kastav, unutar grad-

skih zidina, iznad gradskih vrata – volte. Ideja o osnivanju muzeja javila se me|u

stanovnicima Kastavštine šezdesetih godina prošlog stolje}a kada je zapo~elo pri-

kupljanje gra|e tematski vezane uz podru~je Kastavštine8. U prikupljanju gra|e, i

koncepciji stalnog postava sudjelovali su stru~ni djelatnici Pomorskog i povijesnog

muzeja Hrvatskog primorja.

Aktualni stalni postav datira iz 2004. godine kada se pristupilo sanaciji i ure|enju

prostora te osuvremenjivanju postava koji je prema pravilima muzejske struke

oboga}en op}im legendama. Prošlost Kastavštine prikazana je kroz pet tematskih

cjelina: povijesni pregled Kastva i Kastavštine, arheološka baština i kulturnopo-

vijesni spomenici, etnografska baština, kulturnopovijesni prikaz 19. i 20. stolje}a te

Narodnooslobodila~ka borba.

Povremenim i prigodnim izložbama koje obra|uju teme lokalnog karaktera i iden-

titeta, Zbirka se uklju~uje u društveni život lokalne zajednice, a muzejsku djelatnost

promovira uklju~ivanjem u nacionalne i me|unarodne manifestacije (No} muzeja,

Dan muzeja). Muzejska zbirka Kastavštine uspješno sura|uje s regionalnim obra-

zovnim ustanovama, lokalnom turisti~kom agencijom, Turisti~kom zajednicom te

lokalnim udrugama.

O zbirci – ukratko

8U povijesno–geografskom smislu, to je podru~je koje se proteže od Pehlina do Veprinca s obalnim dijelom oko Voloskog te obuhva}a cijelo zale|e zapadno od grada Rijeke.

34

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka – monografija, PPMHP,

Rijeka 2004.

Ana Kunac, Stare igre u Makarskoj i Primorju, Makarska 2007.

Ivo Jardas, Kastavština, Rijeka 1994.

Vlasta Sušanj Kapi}eva, Judi i užanci, Rijeka 1999.

Mirjana Duran, Dijete i igra, Jastrebarsko 1995.

Tijana Jakovljevi}, De~je igre kao model folklorne komunikacije,

Etnološka istraživanja, vol 1 no 14, Zagreb 2009.

Mirjana Margeti}, Dje~je igre na otvorenom i blagdansko darivanje djece u Istri,

Etnološka istraživanja, vol 1 no 14, Zagreb 2009.

Mirjana Hameršak, Dje~ji folklor izme|u prežitka i prepreke, Etnološka istraživanja,

vol 1 no 9, Zagreb 2004.

Dubravka Matokovi}, Dje~ji svijet, Etnološka istraživanja, vol 1 no 9, Zagreb 2004.

Mirjana Kos-Nalis, Slikovnica djetinjstva, Rijeka 2006.

Izbor iz literature

35

1 "Boži}no jutro"H. C. White CO, SAD, 1903.fotografija, papir, kaširano8,9 x 18 cmPPMHP KPO-ZPU 21902

2-5Radionica Napravi sam svoju igra~ku Muzejska zbirka Kastavštine, lipanj 2011.

6"Mala doma}ica"H. C. White CO, SAD, 1903.fotografija, papir, kaširano8,9 x 18 cmPPMHP KPO-ZPU 21903

7Zviždaljka – fiš}et u obliku vr~i}anepoznati autor, prva polovica 20. st.keramika, pe~enje, glaziranje, polikromijavisina 5 cm, promjer 4,2 cmPPMHP EO 567

8Zviždaljka – fiš}et u obliku konja s jaha~emLeopold Bojc, Dolenja Vas, 1982. g.Keramika, pe~enje, glaziranje, polikromija10,2 x 9,5 cmPPMHP EO 566

9Anti~ki žetoni za igreOmišalj, 1.–2. st.staklena pasta, modeliranjepromjer 1,5 cmPPMHP AO-AZ 19408

10Prizor iz svakodnevnog životaVonn Gebüre und Billicheit. Marci Tulli CiceronisFrankfurt am Main, 1550. papir tisak, 30 x 21 x 2 cm, 92 stranicePPMHP KPO-ZKP 1723

11Djevoj~ice s igra~kamaIvan Standl, Zagreb, 1866.-1872.fotografija, papir, kaširano5,6 x 9 cm PPMHP KPO-ZPU 3364

12I. Mario i Sidonia Ilario Carposio, Rijeka, po~etak 20. st.fotografija, papir, kaširano, 16,4 x 11,2PPMHP KPO-ZPU 21900

13Tira honoranza tuttinepoznati autor, Italija, 17. st.drvorez, papir, tisak, 61 x 44,4 cm PPMHP KPO-PZ 16341

14Dje~ak s konji}em – igra~komnepoznati autor, po~etak 20. st.fotografija, 13,3 x 8,7 cmPPMHP MZK 456

15Zviždaljka – fiš}et u obliku pticenepoznati autor, sredina 20. st.keramika, pe~enje, glaziranje, polikromija6 x 10 cmPPMHP EO 552

Zviždaljka – fiš}et u obliku konjaDolenja Vas, 1982. keramika, pe~enje, glaziranje, polikromija10,5 x 8,5 cmPPMHP EO 554

16Boži}na ~estitka prema slici A. GolzaAustrija, po~etak 20. st.papir, tisak , 9 x 13,7 cmPPMHP MZK 852

17Zviždaljka – fiš}et u obliku pticeLeopold Bojc, Dolenja Vas-Ribnica, 1978. keramika, pe~enje, glaziranje, polikromija8,7 x 9,4 cmPPMHP EO 558

18Kolo Foto Tus, Novi Vinodolski, oko 1950.fotografija, 6,5 x 9,4 cmpivatno vlasništvo

19Brat i sestra Šimuni} Josip Skrablin, Kastav, 1919. fotografija, 13,6 x 8,8 cmPPMHP MZK 1343

20Dijete u hodalicinepoznati autor, oko 1920. fotografija, 10,8 x 8,2 cmPPMHP MZK 672

21Kolijevka za lutkunepoznati autor, prva polovica 20. st.drvo,tesano, 22,5 x 32 x 44 cmPPMHP EO 1725

22Flora i Marija Boneti}Giulio Udvardý, Rijeka, oko 1886. fotografija, papir, kaširano, 16,6 x 11 cmPPMHP KPO-ZPU 3278

23Obitelj Tonice Matkovi}R. Gatter, Zemun, oko 1910. fotografija, papir, kaširano, 16,1 x 10,5 cmPPMHP KPO-ZPU 14364

Ilustracije

36

24Djevoj~ica s lutkomnepoznati autor, Rijeka, oko 1950.fotografija, 8,6 x 5,9 cmprivatno vlasništvo

25Pra}kanepoznati autor, prva polovica 20. st.drvo, tesano, guma, konop, pleteno, koža, štavljeno, visina 33 cmPPMHP EO 13615

26Štednjak – šparget – igra~kaJosip Spin~i} Kova~ev, Kastav, oko 1950.lim, 12,3 x 9,7 x 15,2 cmPPMHP MZK 494

Posuda za kuhanje s poklopcem – lonac – igra~kaKastav, oko 1950. metal, visina 3,5 cm, promjer 5 cmPPMHP MZK 518

Posuda za kuhanje s poklopceem – padela – igra~kaKastav, oko 1950. metal, visina 2 cm, promjer 5 cmPPMHP MZK 515

Kuha~a – vrtujak – igra~kaKastav, oko 1950.drvo, 2 x 10 cm

PPMHP MZK 500Zaima~a – paj~i} – igra~kaKastav, oko 1950. drvo, 2,2 x 10 cmPPMHP MZK 501

27Gla~alo – igra~kaJosip Spin~i} Kova~ev, Kastav, oko 1950.drvo, lim, 7 x 4,1 x 7,3 cmPPMHP MZK 495

28Igra u Ložinepoznati autor, Kastav, prva polovica 20. st.fotografija, sme|e tonirana, 8,6 x 11,7 cmPPMHP KPO-ZPU 1086

29Igra na trgu ispod volticenepoznati autor, Kastav, prva polovica 20. st.fotografija, 8,9 x 13,9 cm PPMHP-KPO-ZPU 1068r

30Polje za trilju u kamenu nepoznati autor, Kastav

31Djevoj~ica s reketom, bratom i sestrom. nepoznati autor, po~etak 20. st.fotografija, 12,2 x 9 cmPPMHP KPO-ZPU 21901

32Igra u pijeskuEdmund Jeluši}, Opatija, 1924. fotografija, 8,2 x 13,2 cmPPMHP MZK 455

33Igra na otvorenomFoto Tus, Novi Vinodolski, oko 1950.fotografija, 6,5 x 9,4 cmprivatno vlasništvo

34BiciklistMariann Strobl, Be~, oko 1890. fotografija, papir, kaširano, 16,2 x 10,5 cmPPMHP KPO-ZPU 3304

35Djevoj~ica s klaunomnepoznati autor, Hrvatska, oko 1880. ulje na platnu, 78 x 64 cmPPMHP KPO-LZ 493

36Kockice Plastic cityItalocremona, Italija oko 1970.plastikaPPMHP

Fotografija na naslovnici:Djevoj~ica s igra~kamaAlojz Rožman, 1958.privatno vlasništvo

37


Muzejska zbirka Kastavštine

Osviještena baština – Igre i igra~ke

Biblioteka: Edukativni programi 6

Izdava~: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Za organizatora i izdava~a: Margita Cvijetinovi} Starac

Urednica: Margita Cvijetinovi} Starac

Autorica teksta: Tamara Mataija

Autori kataloških jedinica: Margita Cvijetinovi} Starac, Tamara Mataija, Tea Mayhew, Jasna Uj~i}, Ivana Šari} Žic

Lektura: Prevoditeljska agencija ALKEMIST, Zagreb

Fotografije: arhiva PPMHP, arhiva OŠ Milan Brozovi} Kastav, Rino Gropuzzo, Željko Stojanovi}

Dizajn: Vesna Rožman

Tisak: Tiskara Zambelli, Rijeka

Naklada: 300 primjeraka

Realizirano sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Primorsko – goranske županije

© PPMHP, Rijeka, 2011.

38

Izreì ovu stranicu i savij pa crtama i vidi kako àbica skaku}e

1

4

7

2

5

8

3

6

9

39

Tamara Mataija


Igre i igra~ke


Igre i igracke


P P M H P


ISBN 978-953-7196-16-5

cijena u Hrvatskoj 50 kn

51000 Rijeka, Muzejski trg1telefon: +385 51/213-578 +385 51/553-666e-mail: [email protected] [email protected]

Documents

Igre i igracke