RIMSKO-ILISKI RATOVI

Rimsko-ilirski ratovi se vežu za osvajačke ratove Rimljana protiv Ilira

na prostoru Balkana.

Bila su tri rimsko-ilirska rata:

Prvi rimsko-ilirski rat(trajao je od 229.-228.g.st.e.)

Drugi rimsko-ilirski rat(trajao je od 219-218.g.st.e.)

Treći rimsko-ilirski rat(tajao je od 171.-168.g.st.e.)

PRVI ILIRSKI RAT

Vrijeme prvog rimsko-ilrskog rata odgovara periodu vladavine kraljice Teute.

Uzrok ovoga rata je bio gusarstvo Ilira.Naime,nakon smrti kralja Argona kraljica Teuta je dopustila Ilirima gusarstvo pod pritiskom ilirskih poglavara.Iliri su često napadali italske i grčke trgovačke lađe i tako nanosili štetu italskskim i grčkim trgovcima,koji su svoje pritužbe zbog gusarenja Ilira poslali rimskom senatu.Da bi stao u kraj gusarenju senat šalje izaslanike kraljici Teuti.

Rat je počeo u proljeće 229.godine pr.n.e

Rimljani su okupili veliku vojnu silu od 20 000 vojnika, 2 000 konjanika i 200 ratnih brodova za ovaj vojni pohod.

Rimska flota pod vodstvom Gnea Fluvija Centrumala je prvo napala primorske gradove Korkyri i Apoloniju koje su osvojili veoma lako jer stanovnici tih gradova im nisu pružili nikakav otpor i doslovno im predali gradove.

Nakon toga oslobodili su grad Dyrhachionu,te zauzeli gradova Issa i Pharos.Usporedo s pomorskom silom kopnena vojska je ostvarivala velike uspijehe u južnoj Iliriji.

Rimljani su osvajali dio po dio ilirskog teritorija potiskujući Teutu sve dalje i dalje.Neka ilirska plemena poput Atintana vidjevši snagu rimskih legija prešli na stranu Rima i postalin njihovi saveznici.

Ilirska vojska se je povlačila sve do grada Rhizon(današnji Risan u Bokokotarskom zaljevu),vidjevši da je poražena Teuta je zatražila mir.Sklapanjem mirovnog ugovora 228.godine pr.n.e. je završen prvi rimsko-ilirski rat.

Prema tom ugovoru Teuta je morala da abdicira u korist Pinnesa,ilirska kraljevina je stavljena djelimično pod kontrolu Rima,grčke kolonije na ilirskoj obali su zadržale autonomiju,ali pod rimskim vlasti.Jedna od važnih odrednica je bila da ilirske lađe ne smiju ploviti naoružane južnije od Lissosa.

DRUGI ILIRSKI RAT

Drugi rimsko-ilirski rat je počeo deset godina nakon prvog rata tj.219.g.pr.n.e.

Ličnost koja se najviše veže za ovaj rat je bio Dimitrije Hvaranin.On je za vrijeme prvog ilirskog rata predvidjevši poraz kraljice Teute prešao na starnu Rima i postao njihov saveznik.

Nakon završetka rata za nagradu za svoje postupke Hvaranin je postao vladar u rodnom Pharosu i na još nekim posjedima na kopnu.

On je također oženio Pinnesovu majku Triteutu i tako postao najmoćniji čovjek u ilirskoj državi.

Dimitrije Hvaranin je u početku bio vjerni vazal Rima,međutim,vremenom Rimljani su primjetili da on više brine za interese Ilira nego za interese samog Rima.Poduzeo je nekoliko poteza koji se nisu sviđali Rimljanima.

Sklopio je saveze s makedonskim kraljevima Antigonom Dosonom i kasnije s Filipom V,koji su bili smrtni neprijatelji rimske republike,osim toga počeo je da napada rimske saveznike u Iliriji.

Zbog svega toga Hvaranin je pozvan u Rim 219.g.st.e. da opravda svoje postupke,međutim,on je odbio taj poziv i to je bio dovoljan razlog za početak drugog rimsko-ilirskog rata.

Rimljani su poslali vojsku na čelu s dva konzula: Emilijem Paulom i Livijem Salinatorom.Hvaranin se je povukao u grad Dimallum kojeg su Rimljani osvojili nakon sedam dana žestokih borbi,zatim Dimitrije Hvaranin se povlači u Pharos ali su ga i tu Rimljani porazili.

Hvaranin je uspio spasiti svoj život pobjegavši kod makedonskog kralja Filipa V koji ga je prijateljski primio.

Ovim porazom slomljen je otpor ilirske države koja morala da prizna Rim kao saveznika.

TREĆI ILIRSKI RAT Dolaskom na vlast posljednjeg ilirskog kralja Gencija

(180.-167.g.st.e.) mnoge stvari su se promjenile. On je počeo da sarađuje s Makedoncima,što se nije svidjelo

Rimljanima koji su odlučili opet poduzmu akcije protiv južnih Ilira.Tako je započeo treći rimsko-ilirski rat.

Rimljani su okupili vojsku od 30 000 vojnika na čijem čelu je bio vojskovođa Lucije Anicije Galo.Njihov glavi cilj je bio da zauzmu glavni grad ilirske države Skodru(Skadar u sjevernoj Albaniji) u kojemje bio kralj.Godine 168.pr.n.e. nakon trideset dana opsade grad je osvojen a kralj je bio zarobljen.

Slijedeće godine Lucije Galo je sazvao skupštinu ilirskih poglavara i objavio da ona plemena(Daorsi,Taulanti,Pirusti) koja su prešla na stranu Rimljana prije pada ilirske kraljevine biti slobodani i neće morati plaćati porez.

Rimljani su ilirsku kraljevinu podjelili na tri dijela koji su bili koji su bili pod izravnom rimskom vlašću.Na čelu novonastalih državica su bili ilirski poglavari koji su bili rimski podanici.

Padom kralja Gencija i podjelom ilirske kraljevin 167.g.st.e. završava se treći rimsko-ilirski rat i samim ti nestaje samostalna ilisrska država.

THE END

Blaž Bulum 2.B

Prof. : Ivana Menalo