Ind Proiz Lijekova 1

  • View
    129

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of Ind Proiz Lijekova 1

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA LIJEKOVA

FARMACEUSKO TEHNOLOKE OPERACIJEProizvodnja pojedinih farmaceuskih oblika sastoje se iz pojedinanih operacija, tako npr. kod proizvodnje sirupa imamo rastvaranje, mjeanje i filtriranje. Kod proizvodnje tableta usitnjavanje, prosijavanje, mijeanje, granuliranje, suenje i presovanje. Kod svih ovih postupaka zajedniko je odnos energije i prenos materijala. Svaka od ovih operacija ima svoje zakonitosti i one su iste i kod odgovarajuih operacija drugih tehnologija. Pri izvoenju osnovnih operacija tvari od kojih se izrauje preparati podlijeu samo fizikim promjenama. Operacija kod kojih tvari podlijeu samo fizikim i hemijskim promjenama nazivaju se osnovni procesi.

KLASIFIKACIJA ONOVNIH PROCESA

Osnovne operacije se klasifikuju na razliite naine. Kod nas je prihvaeno da se dijele na tri grupe:1. MEHANIKE - gdje se primjenjuje mehanika energija.

2. TOPLOTNA - gdje je vana toplotna energija.

3. DIFUZIONE - gdje karakterie pojava difuzije.

U mehanike operacije spadaju usiznjavanje, prosijavanje, mijeanje, prenos vrstog materijala, sedimentacija, dekontaminiranje, filtriranje, centrifugiranje, cijeenje, taloenje, tabletiranje, emulgovanje dispregovanje.U toplotne operacije spadaju prenos i razmijena toplote, uparavanje, ukuhavanje, kondenzacija, destilacija i toplotna sterilizacija.

U difuzione spadaju suenje, rastvaranje, kristalizacija, ekstrakcija, apsorpcija, adsorbcija.

USITNJAVANJE

Usitnjavanje je smanjenje estica. U nekih tehnoloki operacija to je poetna, a u nekim zavrna faza, smanjivanjem estica u isto vrijeme poveava se spoljanja povrina materijala tako da se sve supstance rastvaraju bre kada su usitnjene. Pri estrakciji aktivnih principa od velike je vanosti stepen usitnjenosti droga. On je obicno tano propisan tako da je prisusutvo usitnjenih estica nepoeljna. Ovo je u suprotnosti sa izradom suspenzija gdje je potrebno da se estice to vie usitnjene, jer e se sporije taloiti. Fino usitnjavanje naziva se mljevenje, a grubo drobljenje, pa se prema tome ureaji za fino usitnjavanje zovu mlinovi, a za grubo drobilice. Za usitnjavanje mogu se primjeniti i sjeenje, usitnjanje obino se ne primjenjuje samo jedna vrsta ve se sile meusobno kombinuju. Da bi se uspjeno izvelo usitnjavanje pored poznavanja metoda i ureaja moramo poznavati i fizike i hemijske osobine matrijala.

DROBILICA NA VALJKE Drobilica se upotrebljava uglavnom za drobljenje sjemena, droga radi dobivanja estetckog ili masnog ulja. Duina dva horizontalno postavljena valjka na odreenom rastojanju jedan prema drugom. Jedan valjak je fiksiran za nepokretno teite koje se pokree naprijed nazad to omoguava podeavanje rastojanja izmeu valjaka. I biva zbog trenja zahvaen i uvuen pri emu zbog bonog pritiska dolazi do drobljenja. Ukoliko izmeu valjaka dospije nesalomljiv predmet postoji mehanizam koji automatski u tom sluaju razdvaja valjke tako da nee doi do lomljenja maine.

RVNJEVI Bez obzira to su teke i glomazne grae imaju svoje mjesto u farmaceutskoj industriji. Pomou njih se drobe biljni materijali kao to je korijen kora i krupni kristali.rvnjevi se sastoje od jednog ili dva teka granita ili elina valjka montirana na horizontalnom vratilu. Prilikom obrtaja teki valjci prelaze preko materijala i svojom teinom ga drobe. Na rvnju je ugraen no ili struga koji odvaaj i sakuplja materijal i ponovo ga prebacuje pod valjke.rvnjevi se dijele prema brzini obrtaja valjaka na sporohodne i brzohodne.Sporohodni se obru 8-15 puta u minuti, prenik valjaka je 2m, teina od 5 tona.Brzohodni se kreu brzinom veom od 150 km, valjci su im znatno laki.rvnjevi sitne materijal ne samo pritiskom vlastite teine, ve je prisutno usitnjavanje materijala. Pogodni su i za gnjeenje i homogeniziranje, naroito za tjestaste, ljepljive i vlaknaste tvari. Nedostatak im je mali kapacitet, vunost i glomaznost.MLINOVI SA MLINSKIM KAMENJEM

Sastoji se od 2 mlinska kamena:- gornjeg- donjeg

Jedan od njih se na podeenom rastojanju obre, dok je drugi nepokretan. U zavisnosti od toga koji kamen se okree, dijeli se na mlinove sa donjim i mlinove sa gornjim pogonom. Materijal koji se usitnjava ubacuje se preko lijevka kroz otvor na gornjem kamenu. Dospjeva izmeu dva kamena i zbog centrifugalne sile kree se iza periferije.Samljeveni materijala pada u oklop mlina odakle pomou oluka pada vani. Koriste se za usitnjavanje biljnog materijala. Dobra strana je to je jeftin, a loa to se kamenje troi, pa dijelovi kamenja mogu proi sa samljevenim materijalom.

MLINOVI EKIARI

Rade na principu udara. Sastoji se od nekoliko diskova koji su postavljeni jedan pored drugog. Na njegovoj periferiji vise maine eline ploe, tk2 ekii.Materijal za usitnjavanje ubacuje se kroz lijevak. U mlinu se izlae udarcima ekia, a zatim biva bacan na zidove oklopa. Upotrebljava se za usitnjavanje krupnog materijala.ZVONASTE DROBILICEElement za usitnjavanje je u obliku zvona, tj. zarubljenog konusa, ija je donja strana ira. Povrina konusa kao i oklop u kome se nalazi, izbrazdana je. Oklop u kome se nalazi zvonasti konus napravljen je tako da se rastojanje izmeu njega i konusa, odozgo nanie sve vie suava. Zato u gornjem dijelu mlina dolazi do grubog drobljenja, a u donjem dijelu do finog usitnjavanja. Ovi mlinovi pogodni su za sitnjenje mekanog materijala, biljnog i ivotinjskog porijekla.CENTRIFUGALNI MLINOVI

Imaju dijelive koji se okreu velikom brzinom pri kome se stvara centrifugalna sila koja izlae materijal velikom pritisku, usljed ega se ovaj sitni.

KUGLINI MLINOVI

Sastoji se iz horizontalno postavljenih cilindrinih posuda ili tzv. bubnjeva koji su kada miruju polovine ispunjene kuglama. Ove posude rotiraju pri emu se kugle podiu uz unutranje zidove posude do odreene visine, a zatim se odvajaju od zida i padaju natrag kotrljajui se jedna preko druge ili padaju na materijal. Izmjean sa kuglama, materijal pored toga to se sitni, dobro se mjea. Ovi mlinovi klasifikuju se prema obliku ili prema vrsti materijala od kojeg su napravljeni. Sastoji se prema veliini, mogu biti razliitih prenika od 2,5cm do 15cm.Kugle u mlinu mogu biti od kamena, porculana ili stakla, nekog drugog materijala koji ne smije da se troi. Kugle mogu biti eline, ali se takvi materijali ne koriste u farmaciji. Veliina kugle treba da je 18-24x manja od veliine bubnja, a kugle treba da uspore 40-50% zapreminu bubnja. Za pravilan rad potrebno je podesiti brzinu obrtaja bubnja, jer ukoliko je brzina velika nee doi do odvajanja kuglica od zida zbog centrifugalne sile. U kuglinom mlinu moe se vriti usitnjavanje, mjeanje pod aseptikim uslovima. Usitnjavanje se moee vriti i u prisustvu tenih komponenata u cilju bolje homogenizacije.Kuglini mlinovi imaju i nedostatke. U njemu se ne mogu sitniti biljke, droge. Proces usitnjavanja droga traje, te nije ekonomian.MIKRONIZERI

Upotrebljava se za dobivanje veliine estica ispod 5 mikrona. Ovaj mlin sastoji se od plitke komore na ijoj se periferiji nalazi niz otvora.U ovu komoru ubacuju se pod visokim pritiskom zrak ili neki drugi gas. Materijal koji se sitni takoe se ubacuje u komoru. Tad nastaje vazduni vrtlog usljed kojeg se estice meusobno usitnjavaju. Umjesto vazduha moe se upotrebiti i pregrijana vodena parada koja ujedno i sui materijal (termostabilan materijal).IZBOR MAINE ZA USITNJAVANJEProces usitnjavanja zavisi od prirode materije koja izaziva usitnjavanje. Usko sito je odluujui faktor za izbor maine, a ovaj izbor zavisi:1. Od stepena usitnjenosti koji se eli postii kao i homogenosti krajnjeg proizvoda,

2. Od fiziko hemijske osobine materijala koji se usitnjava (da li je ilav)

3. Od vrste, odnosno kvalitete proizvoda (sterilan proizvod)

4. Od koliine materijala, njegove uloge

U laboratorijskoj praksi koristimo sljedee naine: usitnjavanje, sjeenje, gnjeenje, struganje, tucanje itd.Sjeenje se izvodi noevima, a primjenjuje se kod ilavog materijala.Tucanje se izvodi u avanu, ali samo za dvoje koji nee reagovati sa metalima.Gnjeenje se radi u avanu ili tarioniku.Za struganje se koristi renide ili maina za orahe.Usitnjenje moe da se vri i pomou tenih i vrstih posrednika. Ovi posrednici ne smiju ostavljati nikakve tragove poslije uklanjanja.

PROSIJAVANJEProsijavanje je operacija pri kojoj se odvajaju estice po veliini. U prolosti puno vie se upotrebljavala. U industriji se izbjegava, a u apoteci je zadrala svoje mjesto. Ureaji sa sitima poznati su zbog upotrebe mlinova sa klasifikatorima pomou kojih se klasificiraju estice po veliini odmah poslije usitnjavanja. U laboratorijskom radu pri izradi mjeanih praaka i izradi granulata koriste se sita.Sita su obino izraena od metalnih ica koje mogu biti eline, bakarne, bronzane, ali u sve eoj upotrebi su sita izraena od sintetskih plastinih masa. Takoe sito moe biti od svile. Sita se karakteriu brojem otvora na jedinicu duine ili jedinicu povrine. Sita sa tano utvrenim veliinama otvora nazivaju se standardna sita.Postoji vie sistema standardnih sita, tako i kod nas vaea farmakopeja propisuje standardna sita kojih ima 6 i nose oznaku brojanika prema veliini stranice otvora.UREAJI ZA PROSIJAVANJE

U apoteci koriste se mala sita koja se pokreu potresanjem runo ili mehaniki. Na sito se stavi manja koliina materijala i u pravilu sije se bez primjene prestanka. Posle upotrebe iste se etkom ili mlazom vode. U industriji koriste se razliiti ureaji koje dijelimo u dvije grupe: Ureaji sa nepokretnim sitima,

Ureaji sa pokretnim sitima.

Ureaji sa nepokretnim sitima imaju sitnu povrinu tj., reetku koja je nepokretna, a materijal se pokree preko nje, dok ureaji sa pokretnim sitima imaju cilindrian oblik, ali se nalaze u horizontalnom poloaju. Tako da imamo ureaje sa horizontalnim sitima i ureaje sa cilindrinim sitima.Ureaji sa horizontalnim s