Ind Proiz Lijekova 1

Embed Size (px)

Citation preview

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA LIJEKOVA

FARMACEUSKO TEHNOLOKE OPERACIJEProizvodnja pojedinih farmaceuskih oblika sastoje se iz pojedinanih operacija, tako npr. kod proizvodnje sirupa imamo rastvaranje, mjeanje i filtriranje. Kod proizvodnje tableta usitnjavanje, prosijavanje, mijeanje, granuliranje, suenje i presovanje. Kod svih ovih postupaka zajedniko je odnos energije i prenos materijala. Svaka od ovih operacija ima svoje zakonitosti i one su iste i kod odgovarajuih operacija drugih tehnologija. Pri izvoenju osnovnih operacija tvari od kojih se izrauje preparati podlijeu samo fizikim promjenama. Operacija kod kojih tvari podlijeu samo fizikim i hemijskim promjenama nazivaju se osnovni procesi.

KLASIFIKACIJA ONOVNIH PROCESA

Osnovne operacije se klasifikuju na razliite naine. Kod nas je prihvaeno da se dijele na tri grupe:1. MEHANIKE - gdje se primjenjuje mehanika energija.

2. TOPLOTNA - gdje je vana toplotna energija.

3. DIFUZIONE - gdje karakterie pojava difuzije.

U mehanike operacije spadaju usiznjavanje, prosijavanje, mijeanje, prenos vrstog materijala, sedimentacija, dekontaminiranje, filtriranje, centrifugiranje, cijeenje, taloenje, tabletiranje, emulgovanje dispregovanje.U toplotne operacije spadaju prenos i razmijena toplote, uparavanje, ukuhavanje, kondenzacija, destilacija i toplotna sterilizacija.

U difuzione spadaju suenje, rastvaranje, kristalizacija, ekstrakcija, apsorpcija, adsorbcija.

USITNJAVANJE

Usitnjavanje je smanjenje estica. U nekih tehnoloki operacija to je poetna, a u nekim zavrna faza, smanjivanjem estica u isto vrijeme poveava se spoljanja povrina materijala tako da se sve supstance rastvaraju bre kada su usitnjene. Pri estrakciji aktivnih principa od velike je vanosti stepen usitnjenosti droga. On je obicno tano propisan tako da je prisusutvo usitnjenih estica nepoeljna. Ovo je u suprotnosti sa izradom suspenzija gdje je potrebno da se estice to vie usitnjene, jer e se sporije taloiti. Fino usitnjavanje naziva se mljevenje, a grubo drobljenje, pa se prema tome ureaji za fino usitnjavanje zovu mlinovi, a za grubo drobilice. Za usitnjavanje mogu se primjeniti i sjeenje, usitnjanje obino se ne primjenjuje samo jedna vrsta ve se sile meusobno kombinuju. Da bi se uspjeno izvelo usitnjavanje pored poznavanja metoda i ureaja moramo poznavati i fizike i hemijske osobine matrijala.

DROBILICA NA VALJKE Drobilica se upotrebljava uglavnom za drobljenje sjemena, droga radi dobivanja estetckog ili masnog ulja. Duina dva horizontalno postavljena valjka na odreenom rastojanju jedan prema drugom. Jedan valjak je fiksiran za nepokretno teite koje se pokree naprijed nazad to omoguava podeavanje rastojanja izmeu valjaka. I biva zbog trenja zahvaen i uvuen pri emu zbog bonog pritiska dolazi do drobljenja. Ukoliko izmeu valjaka dospije nesalomljiv predmet postoji mehanizam koji automatski u tom sluaju razdvaja valjke tako da nee doi do lomljenja maine.

RVNJEVI Bez obzira to su teke i glomazne grae imaju svoje mjesto u farmaceutskoj industriji. Pomou njih se drobe biljni materijali kao to je korijen kora i krupni kristali.rvnjevi se sastoje od jednog ili dva teka granita ili elina valjka montirana na horizontalnom vratilu. Prilikom obrtaja teki valjci prelaze preko materijala i svojom teinom ga drobe. Na rvnju je ugraen no ili struga koji odvaaj i sakuplja materijal i ponovo ga prebacuje pod valjke.rvnjevi se dijele prema brzini obrtaja valjaka na sporohodne i brzohodne.Sporohodni se obru 8-15 puta u minuti, prenik valjaka je 2m, teina od 5 tona.Brzohodni se kreu brzinom veom od 150 km, valjci su im znatno laki.rvnjevi sitne materijal ne samo pritiskom vlastite teine, ve je prisutno usitnjavanje materijala. Pogodni su i za gnjeenje i homogeniziranje, naroito za tjestaste, ljepljive i vlaknaste tvari. Nedostatak im je mali kapacitet, vunost i glomaznost.MLINOVI SA MLINSKIM KAMENJEM

Sastoji se od 2 mlinska kamena:- gornjeg- donjeg

Jedan od njih se na podeenom rastojanju obre, dok je drugi nepokretan. U zavisnosti od toga koji kamen se okree, dijeli se na mlinove sa donjim i mlinove sa gornjim pogonom. Materijal koji se usitnjava ubacuje se preko lijevka kroz otvor na gornjem kamenu. Dospjeva izmeu dva kamena i zbog centrifugalne sile kree se iza periferije.Samljeveni materijala pada u oklop mlina odakle pomou oluka pada vani. Koriste se za usitnjavanje biljnog materijala. Dobra strana je to je jeftin, a loa to se kamenje troi, pa dijelovi kamenja mogu proi sa samljevenim materijalom.

MLINOVI EKIARI

Rade na principu udara. Sastoji se od nekoliko diskova koji su postavljeni jedan pored drugog. Na njegovoj periferiji vise maine eline ploe, tk2 ekii.Materijal za usitnjavanje ubacuje se kroz lijevak. U mlinu se izlae udarcima ekia, a zatim biva bacan na zidove oklopa. Upotrebljava se za usitnjavanje krupnog materijala.ZVONASTE DROBILICEElement za usitnjavanje je u obliku zvona, tj. zarubljenog konusa, ija je donja strana ira. Povrina konusa kao i oklop u kome se nalazi, izbrazdana je. Oklop u kome se nalazi zvonasti konus napravljen je tako da se rastojanje izmeu njega i konusa, odozgo nanie sve vie suava. Zato u gornjem dijelu mlina dolazi do grubog drobljenja, a u donjem dijelu do finog usitnjavanja. Ovi mlinovi pogodni su za sitnjenje mekanog materijala, biljnog i ivotinjskog porijekla.CENTRIFUGALNI MLINOVI

Imaju dijelive koji se okreu velikom brzinom pri kome se stvara centrifugalna sila koja izlae materijal velikom pritisku, usljed ega se ovaj sitni.

KUGLINI MLINOVI

Sastoji se iz horizontalno postavljenih cilindrinih posuda ili tzv. bubnjeva koji su kada miruju polovine ispunjene kuglama. Ove posude rotiraju pri emu se kugle podiu uz unutranje zidove posude do odreene visine, a zatim se odvajaju od zida i padaju natrag kotrljajui se jedna preko druge ili padaju na materijal. Izmjean sa kuglama, materijal pored toga to se sitni, dobro se mjea. Ovi mlinovi klasifikuju se prema obliku ili prema vrsti materijala od kojeg su napravljeni. Sastoji se prema veliini, mogu biti razliitih prenika od 2,5cm do 15cm.Kugle u mlinu mogu biti od kamena, porculana ili stakla, nekog drugog materijala koji ne smije da se troi. Kugle mogu biti eline, ali se takvi materijali ne koriste u farmaciji. Veliina kugle treba da je 18-24x manja od veliine bubnja, a kugle treba da uspore 40-50% zapreminu bubnja. Za pravilan rad potrebno je podesiti brzinu obrtaja bubnja, jer ukoliko je brzina velika nee doi do odvajanja kuglica od zida zbog centrifugalne sile. U kuglinom mlinu moe se vriti usitnjavanje, mjeanje pod aseptikim uslovima. Usitnjavanje se moee vriti i u prisustvu tenih komponenata u cilju bolje homogenizacije.Kuglini mlinovi imaju i nedostatke. U njemu se ne mogu sitniti biljke, droge. Proces usitnjavanja droga traje, te nije ekonomian.MIKRONIZERI

Upotrebljava se za dobivanje veliine estica ispod 5 mikrona. Ovaj mlin sastoji se od plitke komore na ijoj se periferiji nalazi niz otvora.U ovu komoru ubacuju se pod visokim pritiskom zrak ili neki drugi gas. Materijal koji se sitni takoe se ubacuje u komoru. Tad nastaje vazduni vrtlog usljed kojeg se estice meusobno usitnjavaju. Umjesto vazduha moe se upotrebiti i pregrijana vodena parada koja ujedno i sui materijal (termostabilan materijal).IZBOR MAINE ZA USITNJAVANJEProces usitnjavanja zavisi od prirode materije koja izaziva usitnjavanje. Usko sito je odluujui faktor za izbor maine, a ovaj izbor zavisi:1. Od stepena usitnjenosti koji se eli postii kao i homogenosti krajnjeg proizvoda,

2. Od fiziko hemijske osobine materijala koji se usitnjava (da li je ilav)

3. Od vrste, odnosno kvalitete proizvoda (sterilan proizvod)

4. Od koliine materijala, njegove uloge

U laboratorijskoj praksi koristimo sljedee naine: usitnjavanje, sjeenje, gnjeenje, struganje, tucanje itd.Sjeenje se izvodi noevima, a primjenjuje se kod ilavog materijala.Tucanje se izvodi u avanu, ali samo za dvoje koji nee reagovati sa metalima.Gnjeenje se radi u avanu ili tarioniku.Za struganje se koristi renide ili maina za orahe.Usitnjenje moe da se vri i pomou tenih i vrstih posrednika. Ovi posrednici ne smiju ostavljati nikakve tragove poslije uklanjanja.

PROSIJAVANJEProsijavanje je operacija pri kojoj se odvajaju estice po veliini. U prolosti puno vie se upotrebljavala. U industriji se izbjegava, a u apoteci je zadrala svoje mjesto. Ureaji sa sitima poznati su zbog upotrebe mlinova sa klasifikatorima pomou kojih se klasificiraju estice po veliini odmah poslije usitnjavanja. U laboratorijskom radu pri izradi mjeanih praaka i izradi granulata koriste se sita.Sita su obino izraena od metalnih ica koje mogu biti eline, bakarne, bronzane, ali u sve eoj upotrebi su sita izraena od sintetskih plastinih masa. Takoe sito moe biti od svile. Sita se karakteriu brojem otvora na jedinicu duine ili jedinicu povrine. Sita sa tano utvrenim veliinama otvora nazivaju se standardna sita.Postoji vie sistema standardnih sita, tako i kod nas vaea farmakopeja propisuje standardna sita kojih ima 6 i nose oznaku brojanika prema veliini stranice otvora.UREAJI ZA PROSIJAVANJE

U apoteci koriste se mala sita koja se pokreu potresanjem runo ili mehaniki. Na sito se stavi manja koliina materijala i u pravilu sije se bez primjene prestanka. Posle upotrebe iste se etkom ili mlazom vode. U industriji koriste se razliiti ureaji koje dijelimo u dvije grupe: Ureaji sa nepokretnim sitima,

Ureaji sa pokretnim sitima.

Ureaji sa nepokretnim sitima imaju sitnu povrinu tj., reetku koja je nepokretna, a materijal se pokree preko nje, dok ureaji sa pokretnim sitima imaju cilindrian oblik, ali se nalaze u horizontalnom poloaju. Tako da imamo ureaje sa horizontalnim sitima i ureaje sa cilindrinim sitima.Ureaji sa horizontalnim sitima imaju povrinu u horizontalnom, neto kosom poloaju. Sito je razapeto na drvenom ili metalnom okviru. Sito se pokree pomou elektromotora. Materijal koji se prosijava, kontinuirano se dovodi na sitnu povrinu. Sitna frakcija materijala prolazi kroz otvor, dok ne prosijani dio pada u ljeb i ponovo ulazi u sito. Prosijani prah skuplja se u sabirniku ispod ureaja. Treba voditi rauna da se sito ne preoptereti, jer bi dolo do oteenja sita.UREAJI SA CILINDRINIM SITIMA

Sastoji se iz cilindara sa sitnom povrinom. Cilindar se okree oko svoje uzdune ose i naget je za oko 5o.Materijal ulazi sa vrha cilindra klizi preko povrine sita i usput se neprekidno mjea i prevre. Cilindrino sito moe da poslui i za frakciono prosijavanje gdje imamo vie sitnih povrina sa razliitom veliinom otvora. Kod nekih ureaja uraene su etke koje znatno ubrzavaju prosijavanje. Efikasnost prosijavanja zavisi od oblika otvora sita i od estice, od debljine sloja materijala, od naelektrisanja estica, od naina i brzine kretanja estica.MJEANJE

Mjeanje je najvanija i nezaobilazna farmaceutsko tehnoloka operacija u pripremi svih farmaceutskih oblika. Mjeanjem se ubrzava rastvaranje, ubrzava difuzioni proces, pri ekstrakciji povea toplotna razmjena pri zagrijavanju i hlaenju.Mjeanjem se spreava obrazovanje kore, odnosno spreavanje pregrijavanja na graninim mjestima. Spreava se taloenje. Mjeanjem se pri kristalizaciji dobivaju kristali, a najvaniji cilj mjeanja je postii homogenost, tako da svaki uzorak pokazuje potpuno isti sastav.MJEANJE PRAKASTIH MATERIJAOva naizgled jednostavna operacija praena je nizom potekoa. Praci pri mjeanju prae posipaju se iz sudova, a u mrtvim uglovima u mjealici ostaje neizmjean. Tekoe nastaju i kad se mjeaju praci razliitog stepena usitnjenosti i razliitih specifinih teina.U apoteci prakaste mjeaju se u tarioniku sa pistilom. U industrijskim uslovima najjednostavnija mjealica u obliku kocke. Kocka se obre oko svoje prostorne dijagonale. esto se koriste bubnjevi koji se okreu oko uzdune osovine. Slini su kuglinom mlinu sa razlikom to imaju lopatice koje zahvataju materijal. Kod mjeanja prakastih tvari mogu posluiti i kuglini mlinovi.MJEANJE TENOSTI

Mehaniko mjeanje tenosti izvodi se u pogodnoj posudi u kojoj moe biti ugraen i ureaj za hlaenje odnosno zagrijavanje. Elementi za mjeanje mogu biti razliiti, a to su najee plopelerarne ili izvitopirene loptice. Postoje i turbinske mjealice. To su jake pumpe koje usisavaju tenost i izbacuju je sa druge strane pod pritiskom. Zahvaljujui prema brzoj cirkulacijji tenosti dolazi do momentalnog mjeanja.BARBOTIRANJE

Barbotiranje je proces mjeanja tenosti koji se zasniva na uvoenju zraka ili mjehuria nekog internog gasa u tenost. Ne smije se primjenjivati u sluaju kada bi zrak ili gas nepovoljno djelovali na nadraaj. Samo mjeanje nastaje usljed kretanja mjehuria koji kao specifino laki, ide nanie.MJEANJE VISKOZNIH I ILAVNIH MATERIJALA

Viskozne plastine i ilave materije teko se mjeaju. Za savladavanje sile trenja jakih kohezionih sila izmeu estica mora se upotrebiti vrlo snana mjealica koja je istovremeno gnjeilica. Gnjeilica se sastoji iz podusde i 2 elementa za mjeanje u obliku slova 'Z'.FILTRIRANJEFiltriranje je farmaceutsko tehnoloka operacija kojim se vrste estice odvajaju od tenosti i to pomou poroznog odnosno filtracionog medijuma. Najvaniji dio ureaja za filtriranje je cjedilo koje proputa samo tenu, a zadrava vrstu. Vremenom vrsta masa na cjedilu obrazuje deblji sloj koji se ***, a procjeena tenost se zove filtrat. Kad se u toku filtriranja stvori *** tenost se probija ne samo kroz osnovu *** nego i kroz samu pogau, tako da i pogaa postaje vrlo efikasno cjedilo. Filtriranje se moe obaviti samo ukoliko postoji razlika u pritisku sa jedne i druge strane cjedila. Ta razlika postie se na 2 naina.Prvi nain je stvaranje vakuma ispod filtracionog mediuma ili stvaranje pritiska iznad filtracionog mediuma. Kod filtracionog mediuma najee koristimo kod rada na veliko, filtraciona platna azbest, staklena vuna, sinterovano staklo. U radu na malom pored ovih koristi se papir i vata. Platna mogu biti pamuna, vunena i sintetska.Svaki filtracioni medij mora biti hemijski inertan i indiferentan i mehaniki dovoljno ist. Papir je indiferentan, ali nema dovoljnu mehaniku istou. Staklena vuna je pogodna za korozivne tenosti. Obinu vatu treba izbjegavati, jer nije pouzdana kao filter. Izbor ureaja za filter zavisi od vie faktora, kod suspenzije koja treba da se razdvaja, temperatura i priroda tenosti i koliina vrste faze u suspenziji. Vrijednost vrste odnosno tene faze od potrebnog pritiska itd.Ureaje za filtriranje grupiemo u dvije grupe: Dekontaminiran i

Kontaminiran.

Ureaji koji nude dekontaminirani su gravitacioni filteri, vakum filteri i filter prese. Najpoznatiji gravitacioni filter je pjeani filter koji kao cjedilo ima ispran i prosijan pijesak. Upotrebljava se za proiavanje vode. Obini laboratorijski ljevci za filtriranje su takoe grantacioni filteri. Mogu biti od stakla, metala ili plastike.Najpoznatiji vakum filter je GU. Kod vakum filtera potrebna razlika u pripremi postie se tako to se sa prve strane cjedila tenost nalazi pod atmosferskim pritiskom, dok je sa druge strane pod pritiskom manjim od atmosferskog.GU filter stastoji se od periferne ploe koja je prevuena tkaninom. Ispod ploe stvara se vakum pomou vakum pumpe, a iznad ploe stavlja se suspenzija koja se filtrira. GUEVI mogu biti od keramike, metala, a rjee od drveta. Sa gueva se lako uklanja pogaa pa slue za filtriranja gdje talozi mogu odreenu *** vrijednost. Kada razlika u pritisku stvorena vakumom nije dovoljna za filtriranje primjenjuje se filter koji radi sa veim pritiskom, tj. kod koje se vri pritisak na suspenziju.Najee se upotrebljava prvi od 5-6 atmosfera, a vrlo rijetko do 10 atmosfera. Najpoznatiji od ovih grupa *** su zatvoreni guevi i filter prese. Kod zatvorenih gueva umjesto da se tenost usisava ispod perforirane ploe ona se dovodi pod pritiskom na plou. Ovdje se radi o zatvorenom *** uklanjanje pogae nije jednostavno. Koriste se u sluaju kada se radi u lako zapaljivim i otvorenim supstancama. Nedostatak ovog zatvorenog gua je mali kapacitet. Filter prese imaju vei kapacitet, a u farmaciji se najee koriste za buterenoloko filtriranje.

FILTERI SA KONTINUIRANIM RADOMDijelimo na: Rotacione filter ureaje i

Doboke filter ureaje.

Ovi filter ureaji nee rade tako to su otklonjeni nedostaci dekontinuiranog filtriranja. To znai da se cjeenje i ispiranje pogae, suenje i pranje cjedila obavlja kontinuirano bez prekida. Nezamjenjivi su u proizvodnji antibiotika.ULTRA FILTRACIJA ILI MIKROFILTRACIJAPomou ultrafiltracije uklanjaju se estice koloidnih veliina pomou specijalnih filtracionih medijuma tj. pomou polupropustljive membrane.Ova membrana omoguava finu filtraciju kroz sitne pore. Da bi se savladala mala propustljivost ovih membrana mora se upotrijebiti vea razlika u pritisku. Kao posrednici u filtraciji koristi se platno ili filter papir impregniran nitro celulozom ili ovrsnutim elatinom.Ultra filtracija slina je procesu dijalize. Razlika je u tome to se kod ultrafiltracije primjenjuje pritisak.BAKTERIOLOKO FILTRIRANJE

Pomou bakteriolokog filtriranje odvaja se vrsta od tene faze, s tim to se vrsta faza ovdje sastoji od bakterija. Uslovi u kojima se izvodi moraju biti sterilni kao i sam filtracioni medium. Treba voditi rauna o zasienosti filtracionog mediuma jer imaju vrlo ogranien kapacitet primjene. Od materijala koriste se azbestne ploe, porculana, sinterovano staklo. I ovdje je neophodno primjenjivati vakum ili povean pritisak zbog vrlo sitnih pora. Bakterioloko filtriranje je jedno od oficinalnih metoda sterilizacije. Osobito je pogodno za termolabilne supstance, tj. tenost i kod velikih koliina tenosti.

CENTRIFUGIRANJECentrifugiranje je tehnoloka operacija kojom se pomou centrifugalne sile razdvajaju vrste faze od tene ili dvije tenosti razliitih specifinih teina, koje se meusobno ne mijeaju.Centrifugiranje se izvodi na dva naina:

Na principu filtriranja,

Na principu taloenja

Kod prvog naina sila se upotrebljava da potisne tenost kroz cjedilo.Kod drugog naina centrifugalna sila koristi se da se suspenzija ili emulzija razdvaje na slojeve. Same centrifuge pojavljuje se kao vrlo razliita tehnika mjeanja. Zajedniko im je da troe mnogo energije, a osnovna podjela je na: kontinuirane i diskontinuirane.

SEDIMENTACIJA I DEKANTACIJAPored centrifugiranja, filtriranja i cjeenja u operaciji koje slue za razdvajanje faza ubrajamo jo sedimentaciju i dekantaciju. Ova operacija sastoji se u tome da se tenost koja sadri dispregovane estice ostavi da stoji neko vrijeme kako bi se istaloile estice iznad taloga ostala bi bistra tenost.Posuda u kojima se vri taloenje zovu se talonici ili sedimentatori. To su cilindrine posude razliitog kapaciteta sa konusnim dnom. Na cilindru mogu biti ugraena jedna ili vie njih u razliitim nivoima kroz koje se vri otakanje bistre tenosti.

TRANSPORT MATERIJALADa bi farmaceutska proizvodnja bila to rentabilnija neophodno je izvriti mehanizaciju procesa rada. Prenoenje materijala je dovod sirovina do mjesta prerade ili lagerovanja prenoenja poluproizvoda od jednog radnog mjesta do drugog i iznoenje gotovih proizvoda. Sredstva koja nam slue za prenoenje vrstog materijala zovu se transporteri. Koji e se transporter upotijebiti zavisi od koliine materijala, od njegovog oblika i pravca prenosa. Transporter ne smije da mijenja osobine materijala koji prenosi. U farmaciji pogoni najee se koristi trakasti transporter koji se sastoji od 2 bubnja oko kojih se okree beskrajna traka.

TOPLOTNE OPERACIJEU grupu toplotnih operacija spadaju prenoenja i razmjena toplote, isparavanje, ukuhavanje, hlaanje, kondenzacija, destilacija i toplotna sterilizacija.Za ove operacije karakteristino je to to e one za svoje izvoenje koriste toplotu kao osnovni oblik energije. Toplotna energija moe se dobiti na razliite naine. Moe se dobiti sagorjevanjem goriva, ali pretvaranjem elektrine energije u toplotu. Materijal koji sagorjeva zove se gorivo. Ono moe biti razliitog porijekla i agregatnog stanja. U farmaceutskoj industriji rijetko se koristi direktan plamen kao izvor toplote jer je tada vrlo teko kontrolisati temperaturu.

VIESTRUKO UKUHAVANJEPara koja nastaje pri ukuhavanju nosi sa sobom velike koliine neiskoritene energije. Da bi se ova tzv. sekundarna para iskoristila poeli su se upotrebljavati viestupni uparivai. Princip rada je u tome to se sekundarna para predhodnog uparivaa upotrebljava kao para za zagrijavanje sljedeeg uparivaa.

HLAENJE I KONDENZACIJAHlaenje u uem smislu naziva se operacija kojom se bez promjena agregatnog stanja mediuma smanjuje njegova toplota to se manifestuje sniavanjem temperature. Kondenzacija je u irem smislu rijei hlaenje, odnosno hlaenje pri kome se neka zasiena para prevodi u teno stanje. Hlaenje se najee vri na dva naina. Prirodnom razmjenom toplote pri emu hladni medium koji se nalazi oko mase koja treba da se ohladi, zagrijava i sa sobom odnosi toplotu koja otputa masu koja se hladi. Ovako hlaenje obavlja se u aplikatom kada izmeu njegovih zidova cirkulie hladna voda. Hlaenje se postie dodavanjem leda nekom vodenom rastvoru, a to je mogue u sluajevima kada se tenost mjea sa vodom i kada prisustvo leda nije nepoeljno. Toplotna energija najee se pomou nosilaca toplote prenosi do mjesta upotrebe, a nosioci toplote mogu biti voda, ulje, plameni gasovi, a najee vodena para. Vodena para obino je pod pritiskom od 9 atmosfera to odgovara temperaturi oko 175. Ukoliko treba postii visoiju temperaturu od ove, mora se koristiti drugi prenosioc temperature.

RAZMJENA TOPLOTEUkoliko elimo da zagrijemo neku masu, tenost ili gas, moramo omoguiti da toplota pree od nosioca na masu koju elimo zagrijati. Ovom razmjenom temperature, masa se poveava a nosilac toplote gubi toplotu i pri tome se hladi.

ISPARAVANJE I UKUHAVANJEPod pojmom isparavanje podrazumijeva se pojava slobodnog odravanja pare sa povrine neke tenosti i to na temperaturama ispod take kljuanja. Tehnoloki operacija uparavanja bliska je tehnolokoj operaciji destilaciji. Pri isparavanju od bitnog je znaaja masa koja ostaje poslije izvrene operacije. A kod destilacije znaajna je komponenta koja prvo pree u paru, a zatim se kondenzuje u destilat. Operacija ukuhavanja najee se koristi da bi se isuile kore nekog ekstrakta biljnih droga ili da se pripremi rastvor za kristalizaciju. Postoje razliiti tipovi uparivaa. Osnovna podjela je na otvorene i zatvorene, a mogu se grijati direktnim plamenom ili preko mediuma. Najee je to vodena para. Najpoznatiji upariva je DUPLIKATOR.

Kondenzatori su aparati u kojima se zasiena para prevodi u tenost. Kondenzatori su u sutini razmjenjujue toplote u irem smislu. Najee se koriste kondenzatori sa zmijolikim cijevima koji su izraeni od metala, bakra koji je dobar provodnik toplote. U laboratorijskom radu koristi se stakleni kondenzatori, mada je staklo ba provodnik toplote.

DESTILACIJADestilacija je operacija koja se primjenom toplote razdvajaju isparljive tenosti od neisparljivih komponenata, koje se nalaze u rastvoru. Razlikujemo 2 vrste destilacije:I Destilacija: u uem smislu je prosta ili u zatvorenom sistemu doi e do poveanja pritiska, a time i do porasta temperature na kojoj voda kljua. Pritisak koji nastaje nema sposobnost sterilizacije. On samo uplavljava poveanje temperature, pare. Iskljuivo je para nosilac temperature i sterilizacija. Ova metoda postie se u autoklavu. To je hermetiki zatvorena posuda cilindrinog ili pravouglog oblika, horizontalno ili vertikalno postavljeno. Proces sterilizacije odvija se u etapama: odstranjivanjem vazduha, sama sterilizacija, odstranjivanje vodene pare, hlaenje i suenje materijala. Svaki autoklav treba da je snadbjeven ventilom, sigurnosti, termometrom, manometrom, ventil za dovod i ventil za odvod pare i grijaem. Izrauje se od nehrajueg materijala: elik, bakar. Da bi otpoela sterilizacija potrebno je odstraniti vazduh. Uvoenjem pare vazduh se potiskuje prema dole jer je tei i izlazi na otvor na dno autoklava. Ovo traje 2-5 minuta. Zatim se autoklar hermetiki zatvori. Potom se zagrijava do temperature sterilizacije uz praenje pritiska na termometru. Ukoliko se sterilie neka tenost u staklenim bocama, ne smijemo ih nikada napuniti do vrha. esto dolazi do pucanja boca pri hlaenju ili otvaraju autoklara. Poslije sterilizacije autoklar se hladi dok se pritisak ne izjednai i dok temperatura ne padne na 90C. Vrijeme hlaenja moe trajati i 2 dana, to se moe ubrzati rasprivanjem hladne vode ili uvoenjem vazduha pod pritiskom. Za kontrolu sterilizacije koriste se test trake koje mjenjaju boje pri odreenoj temperaturi.

STERILIZACIJA U STRUJI VODENE PARE ILI U KLJUALOJ VODI

Traje 30 min. na temperaturi od 98-100C. Predmeti moraju biti zaronjeni, a boce vee od 30 ml. Steriliu se i due od 30 min. Sigurnost sterilizacije postie se dodavanjem baktericidnih oksidirajuih sredstava.STERILIZACIJA PLAMENOM

Predmeti se povlae nekoliko puta kroz neosvjetljen dio plamena u kome se zadravaju najmanje 20 sekundi. Ovo je ograniena metoda. Koristi se samo za dijelove laboratorijskog pribora od metala.

STERILIZACIJA FILTRACIJOM

Pogodna je za termolabilne supstance i velike koliine tenosti. Filtracioni mediji mogu biti razliiti. A filtrag*** se izvodi pod pritiskom ili vakumom. Aparati koji se koriste moraju biti sterilisani nekom od toplotnih metoda sterilizacije, a samo filtriranje izvodi se pod aseptikim uslovima. to se tie filtera to mogu biti tzv. Bekerfelbom svijee koje mikroorganizmi zadavaju absorbcijom. Stakleni filteri, membranski filter koji su izgraeni od sintetskih i polusintetskih supstanci kao to su celulozni nitrat, elatina, celulozno acetrat. Svi oni imaju finu mreastu, kapilarnu strukturu. Zatim su tu bakterioloki filteri nainjeni od celuloze i azbesta. Imamo EKS i dvije slojnice koje osim mikroorganizama uklanjaju i pirogene.ASEPTINI POSTUPAK

Podrazumijeva izraivanje lijeka pod uslovima koji iskljuuju kontaminaciju. Supstance, pribor i posue, moraju biti sterilisani nekom od toplotnih metoda. Za aseptiki rad upotrebljava se homora. Unutranjost komore sterilie se UV lampom i baktericidnim aerosolima. Aseptina komora u industriji neizbjena je u proizvodnji antibiotika.

NOVIJE METODE STERILIZACIJE

UV zraenja, fonizirajui znaci PI i QU zraci, gasna sterilizacija.

ISPITIVANJE NA STERILNOST

Materijal koji se ispituje mora se uzeti u aseptikim uslovima. Takoe i samo ispitivanje se izvodi pod aseptikim uslovima. Materijal za ispitivanje sterilnosti koji je sterilisan u autoklavu, uzima se iz najmanje 10 uzoraka, a ako je sterilisan nekom od drugih metoda, onda najmanje 20 uzoraka. Propisana koliina materijala zasijava se na tene hranjive podloge C1 i C2 za gljivice i plijesni. Preparat je sterilisan ako u propisnom vremenskom roku ne pojavi rast bakterija ili gljivice na podlogama. Ako se na 1 ili 2 podloge uoi rast ispituje se jo 2 puta na istom tipu podloge.

DIFUZIONE OPERACIJE

U difuzione operacije spadaju: suenje, rastvaranje, ekstrakcija, kristalizacija, apsorbcija, adsorbacija.Difuzija je prenoenje mase iz podruja vie koncentrata. U podruje nie koncentracije npr. pri suenju, ulaganju *** difundije, kroz vrstu masu dospjeva do povrinskog sloja, odakle isparava u okolni vazduh.Pri rastvaranju ekstra oko tjela koje se rastvara *** se u samom poetku procesa *** zasien tako da u daljem procesu molekule moraju pomou difuzije da prou kroz ovaj sloj.Slino, ali obrnuto kod kristalizacije, gdje molekule materije koja kristalie moraju difuzijom prodrijeti kroz granini sloj oko kristala da bi se ugradili u kristalnu reetku. Difuzija je pojava koja dovodi do spontanog izjednaenja lansa, usljed kritike aktivnosti estica.

SUENJE

Suenje je operacija koja ima za cilj uklanjanje vlage iz materijala. U najveem broju sluajeva to je voda, ali mogu biti i drugi rastvarai. Vlanost materijala izraava se u gramima ili kilogramima vlage. Vlaga ili druge tenosti na gram ili kilogram suhe materije. Suenje moe biti prirodno. Prirodno suenje podrazumijeva prisustvo toplote i odgovarajuih ureaja. Izbor ureaja zavisi od fiziko hemijskih osobina materijala, koliine prisutne vlage prirode rastvaraa.UREAJI ZA SUENJEUreaji su: komorne sunice, tunelske sunice, sunice sa valjcima, vakum sunice i jo neki naini za suenje su rasprivanjem, biofibilizacija, suenje infracrvenim zracima, suenjem ultrazvukom.ADSORBCIJA

Adsorbcija je fiziko hemijska pojava koja je vezana za promjene kore na graninim povrinama. Ova operacija najee se provodi da bi uklonili boju, miris, koloidne estice, pinogene bakterije i sl.Adsorpcija se vri na 2 naina:1. Perkolacioni postupak u kome adsorbcija ne mjenja svoj poloaj, a rastvor ili gas se kreu preko njega.2. Kontaktna filtracija primjenjuje se pri adsorpciji iz tene faze.

APSORPCIJA

Apsorpcija je operacija koja se provodi da bi smo neki neeljen gas rezali za apsorbciono sredstvo. Apsorbciona sredstva su siliko gel, aktivan ugalj i zemlja za bjeljenje.KRISTALIZACIJA

Kristalizacija se sprovodi u cilju preiavanja supstanci i dobivanja istih u odreenom obliku kristala.INJEKCIONES - INJEKCIJE

Injekcije su sterilni preparati koji se primjenjuju pomou hipodermalne igle. Po propisu farmakopeje to su rastvori, suspenzije, emulzije ili vrsti sterilni lijekovi koji su punjeni u boice ili ampule, a rastvaraju se i u suspenzije dodatkom sterilnih rastvaraa. Aplikacija paranetalnim putem bila je mogua od 1628. kada je Harvi otkrio veliki i mali krvotok. U poetku pokuaji paranetalne aplikacije nisu bili uspjeni. Meutim vremenom uz sticanje saznanja u hematologiji, farmakologiji, mikrobiologiji, ovaj nain je postao nezamjenjiv.Prednosti paranetalne su to uvijek brzo ispoljava djelovanje, tano je doziran, izbjegava se razaranje lijeka u digestivnom traktu, izbjegava se neprijatan ukus i miris i na ovaj nain se uvijek moe dati pacijentu bez svijesti ili pacijentu koji odbija lijek. Injekcije se uvaju sterilne u ampulama ili boicama, a preparatima rukuju preteno medicinsko osoblje. Paranteralna aplikacija ima i mana. To je bolan nain primjene za pacijenta, a ograniena je i mogunost protivotrova. Prema mjestu aplikacije injekcije moemo podijeliti na intravenske, ***, intradermalne, intravaskularne, intraokularne.rastvori koji se daju u dozi veoj od 10 ml ***, moraju biti izotonini.Subkutano apliciraju se potkono gdje se nalazi spletovi krvnih kapilara a rijetko prelazi volumen od 2 ml.Intradermalne injekcije slue u dijagnostike svrhe alergen test.Intralumbalne ubrizgavaju se u tano odreene dijelove kimene modine u volumen do 20 ml. Moraju biti izotonine i ne smiju sadravati konzervanse. Takoe vrijednost pH mora biti od 6,5 7,5. Supstance za izrade injekcija moraju odgovarati propisima farmakopeja a voda za izradu injekcija propisana za agua proinjekcione. Ulja za injekcije moraju odgovarati propisima za neutralna ulja.

PIROGENIPirogenost rastvora za injekcije je problem koji se mora rjeiti ukoliko je volumen za aplikaciju vei od 10 ml. Pirogene materije su endotok bakterije koji uneseni intravenozno u organizam izazivaju febrilne reakcije groznice, bolove u grudima, glavobolja, povraanje, gastrointestinalni poremeaj, a nastaju i promjene krvne slike.Svi ovi simptomi zajedno nazivaju se 'pirogeni ok'.Pirogeni su veoma kompleksni. Po strukturi i osobinama razlikuju se ovisno o kojoj bakterijskoj vrsti se radi. Neki pirogeni su termolabilni, ali takav mali broj. Veina ih je stabilna na nain da obezbjeuju stabilnost preparata, ne smiju reagovati sa lijekom, ne smiju uticati na djelovanje lijeka, a sami ne smiju imati fizioloko djelovanje. U pomone materije ubrajamo antioksidanse, konzervanse, pufere, emulgatore.Najee sredstvo za izotonizaciju Na-hlorid. Ukoliko se iz nekog razloga ne moe upotijebiti zamjenjuje se glukozom ili fuktozom. Od *** sistema najee se koristi fosfatni pufer, koji je fizioloki najpodnoljiviji. Kod sredstava za konzervisanje izbor je suen jer je konano da veina konzervansa ima kancerogeno djelovanje ili su manje ili vie toksine.OBRADA INJEKCIONIH RASTVORAProizvodnja sterilnih preparata u koje spadaju i injekcije, zahtjeva specijalne uslove i tehnoloke postupke. Sve supstance koje ulaze u proizvodnju moraju biti niskog stepena istoe ispitane na sterilnost i nekodljivost. Sve supstance i materijali moraju biti sterilisani nekim od toplotnih metoda, a ukoliko su termolabilni onda nekom odgovarajuom i pouzdanom metodom (bakterioloka filtracija) i fonizirajue zraenje. Pravila za osoblje su stroga. Osoblje ulazi u prostoriju u sterilnoj odjei sa maskom. Preko usta i nosa i dezinfikovanim rukama.Vazduh koji se ubacuje u prostoriju pomou posebnih sistema, sterilisan je UV zracima, odgovarajue je temperature i vlanost.AMBALANI MATERIJAL

Po propisu farmakopeje injekcije se pune u staklenim ampulama ili boice u neutralnoj i prozirnog stakla. Staklo mora odgovarat odgovarajuim propisima ne smije otputati jone u rastvor, posude za injekcije treba da ouva sterilnost preparata. Ne smije da utie na kvalitet pripravka kao i na dejstvo lijeka. Pored ampula injekcioni rastvor pakuje se i u boice. Boice mogu biti predviene kao jednodozna i viedozna pakovanja ili su to boce za infudibile (rastvor za infuzije). Staklo je prirodan materijal, to je amorfna smjesa silikata alkalnih, zemnoalkalnih i drugih metala. Moe sadravati bornu kiselinu, cink, olovo i druge tvari koje mi daju odreene osobine. Staklo je tvrdo, prozirno, izdrljivo, spreava difuziju gasova, lako se isti, pere, sterilizira.Staklene boice, ampule, iznutra se prevlai filmom od silikonskoh tvari koj omoguava skoro 100% iskoristivost otopina. Za zatvaranje boca i boica, koristi se zatvarajui od toplovulkaniziranog prirodnog kauuka. Za zatvaranje boca za krv i derivata krvi, koloidni rastvor, koristi se zatvarai od gume najboljeg materijala. Najvea mana zatvaraa od kauuka to su termolabilni, tako da kod toplotne sterilizacije dovodi do ljepljenja gume za zidove boce. Radi poboljanja kvaliteta gume dodaje joj se pjesak, kre, cink oksid, azbest, a sve u cilju poveanja elastinosti mehanike otpornosti.PLASTINE MATERIJEOd plastinih materija danas se izrauju boce, tegle, kutije i vreice koje slue za pakovanje farmaceutskih preparata. Plastine mase nainjene od polisterima acetat celuloze, najlona, polietilene i slinih stvari. Danas se one vie upotrebljavaju jer su jeftini, nelomljivi, hemijski stabilni.Plastine price za injekcije i posude za infuzije, mogu se upotrijebiti samo jednom. Sterilizacija plastinih stvari je veoma skupa.PARANTERALNI RASTVOR ZA INFUZIJURastvori za infuzije su ljekoviti oblici koji se aplicira paranteralno (IV) ili nekim sistemom*** pomou sistema za infuziju. Apliciraju se kap po kap jer bi vea brzina mogla izazvati oteenje okolnog tkiva ili izbacivanje igle. Kao rastvara uvijek se koristi aqua pro injekcione, a rastvori moraju biti sterilni, apirogeni, nekodljivi, izotonini, izohondrini, imaju isti pH kao pH serima. Kada se infundibilie koriok u terapiji acidoza, alkaloze, tada u izvjesnoj mjeri mogu odstupati.1. Infuzija za nadoknadu krvi i krvne plazme dekstroni, elatine alba2. Infuzije za nadoknadu izgubljene tenosti i elektrolita3. Infuzije za ishranu bolesnikaovi rastvori sadre glukozu, fruktozu, aminokiselinu. Procenat alkohola u infuzijama za ishranu je od 2,5 do 5%.4. To su rastvori koji sadre rastvorenu ljekovitu supstancu. U najveem broju sluajeva to su antibiotici i citostatici.MEDICINSKE KAPSULE[capsulae medicinalis]

Medicinske kapsule su vrsto elastini oblici koji se primjenjuju peroralno, a resorbuju se u eludcu i crijevima. Sastoji se od vrstih polutenih, tenih supstanci tano doziranih u dobro zatvorenim akmama koje se proizvode od fiziolokih indiferentnih supstanci koje se lako rastvaraju u vodi i eluanom soku. Farmakopeja propisuje 3 vrste kapsula:- capsule amilacae,- capsule gelatinosae,- capsule geladunal.

CAPSULE AMYLACAE

Zovu se jo i skrobne. Okrugle su. Uglavnom razliitih veliina i sastoje se od 2 dijela. Gornji dio je uvijek neto iri, pa se navlai preko donjeg dueg dijela. Za izradu se koriste razliite vrste skroba. Najbolji je kukuruzni skrob, a moe se koristiti i krompirov i riin skrob. Uglavnom skrob mora biti osloboen glutena i masti. Nedostatak skrobnih kapsula je taj to se u njih ne mogu pakovati higroskopne i teme supstance, tj. tvari koje reaguju sa skrobom. Lako su lomljive te im je danas uloga ograniena. Hostia su skrobne ploice dimenzija 6x6 mm. Sluile su za uvijanje lijekova neprijatnog mirisa.KAPSULE GELATINOSAE[elatinske kapsule]

elatinske kapsule su providne ili obojene ahure bez mirisa. Izrauje se od elatine, vode i glicerola. Od pomonih tvari najee se dodaje saharoza i dozvoljene boje. Postoji 2 tipa elatinskih kapsula: meke i tvrde.Capsule GELODURATAE su ahure od elatine. Otporne se prema eludanom soku a rastvaraju se u crijevnom soku. Zatvaraju i dobro oiste od praka.Kapsule operculatae slui za doziranje vrstih i tenih ljekovitih supstanci.

ISPITIVANJE KAPSULA

Kapsule se ispituju prema propisu feumacopeje:a) na izgled moraju biti dobro zatvorene, glatke, ne smiju biti zamazane i sl.b) ispituje se na variranje teine sadrajac) ispituje se na raspadljivost

Kapsula se mora raspasti u roku 15 minuta na 37C u istoj vodi. Dok se gelaturae koja se prvo ispituje na raspadljivost u vjetakom eluanom, pa zatim vjetakom crijevnom soku.Kapsule gelandutea ne smiju se raspasti u roku od 2 sata u vjetakom eluanom soku. A u vodi od 1h moraju se raspasti u vjetakom crijevnom soku.MIKROKAPSULE

Predstavljaju jedan sasvim novi ljekoviti oblik. Veliina mikrokapsule je od 1-500 mikrona, a to su praci ili dispergovane tenosti obavijene filmom. Svrha primjene mikrokapsule je da se lijekovi zatite od kiseonika i vlage, da se sprijei isparavanje etarskih ulja ili da se odredi brzo ptputanje lijeka, te se tako mogu koristiti kao depo preparati.PILULE

Naziv su dobile od latinske rijei pila lopta. Namjenjene su za personalnu upotrebu, a teina im je 0,1-0,25 gr. Danas su pilule potisnute modernijim i stabilnijim oblicima. Izrauju se runo, to je nehigijenski i ne moe se postii precizno doziranje. Propisi za izradu pilula daje farmacopeja 2. Rade se tako to se ljekovite supstance iz sredstava za vezivanja, sredstva za bubrenje ili podesnu tenost, smjeste u vrsto tjesto koje se izlijeva u lijevak magdalea, a ovaj izdijeli na pilularni oblik, a tijesto se mjesi sa suhim ekstraktom kvasca. Indaktiviranjem kvascem te smjesu jednakih dijelova glicerola i vode. Kao sredstvo za bubrenje uzima se aqua, a konspregovanje gotovih pilula vri se talkom ili slinim inenferentnim sredstvom kako se ne bi sljepljivale.IZRADA PILULA METODOM KAPANJA

Metoda kapanja primjenjuje se kod supstanci topljivih u mastima. Ljekovite supstance se suspenduju ili emulguju u biljnim uljima. Pripremljena osnovna masa se stavlja u dio aparata i zagrijava na 65C. Zatim se rastopljena masa pusta da kapa u sud u kojem se nalazi tenost koja se ne rastvara osnovnu masu. Vrlo esto je to etanol. Kapi padaju u rastvara, formiraju okrugle pilule koje se dalje mogu dozirati ili posut eerom.

TABLETE

Tablete su vrsti tano dozirani preparati. Dobivaju se presovanjem kristalnih ili usitnjavanih praaka ili granula. Izrauje se kao vrste ploice, najee okrugle, ravnih ili ispupenih povrina, otrih ili jednolino zaobljenih ivica. Tablete su relativno nov oblik sa vrlo irokom primjenom. Dobre osobije to se lako uzimaju, uvaju i transportuju, a dobivaju se ekonominim industrijskim putem. Tablete se primjenjuju na razliite naine:a) oralno- lokalno ili se resorbuju u digestivnom traktub) tablete koje djeluju lokalno na sluznicu usta ili se resorbuju preko sluznice ustac) tablete za izradu rastvora- tablete za injekcije- tablete za rastvore za vanjsku primjenu, za rastvor koji slui kao reagensd) tablete za implantaciju- tablete koje se stavljaju u tjelesnu upljinu- tablete sa produenim djelovanjemTABLETE EFEREVESCENTS[umee]

Uglavnom se koriste za primjenu lijekova sa neprijatnim okusom. Sadre alkalno i zemnoalkalno bikarbonate i organske kiseline. Dejstvom organskih kiselina na karbiturate u vodi, oslobaa se CO2, time se raspada tableta.

TABLETE PRO INJEKCIONES

To su male bikonveksne tablete koje se bistro rastvaraju u vodi za injekcije. Tvari koje se ine trebaju biti sterilne i apirogene. Proces izrade odvija se u aseptikim uslovima.

IMPLANT TABLETEOne su ploastog oblika, ugrauju se operacionim zahvatom. Moraju biti sterilne i uglavnom imaju depo djelovanje.TABLETE PRO OCULIS

Tablete Pro oculis su prenika 3mm i teina nekoliko mg. Trebaju se brzo rastvoriti u suznoj tenosti. Moraju biti sterilne i sterilno se pakovati.VAGINALETE

Mogu biti ovalne, jajaste, tapiaste, bez otrih ivica, a apliciraju se u vagini i rodnici. U obliku vaginaleta daju se najee supstance lokalnog dejstva npr. dezificija.

IZRADA TABLETA

Tablete se izrauju na 2 naina:1. Direktno kompriniranjem,2. Komprinovanjem granulata.

Mali broj ljekovitih supstanci se moe direktno komprinirati bez dodataka pomonih supstanci (supstanci koja to moe je (ad)).Zato se bez obzira na postupak komprinovanja dodaju pomone supstance koje poboljavaju osobine praka ili granulata. Pomone supstance moraju biti kompatibilne sa glavnodjelujuom supstancom hemijski stabilne, fizioloki indiferentne inetoksine.

POMONE MATERIJE

Pomone materije farmakopija svrstava u vie grupa:

Sredstva za adsorbciju

Sredstva za vezivanje

Sredstva za klizanje

Sredstva za bubrenje

Sredstva za raspadanje

Sredstva za kombinovanje ukusa i mirisa

Sredstva za oblaganje

Sredstva za bojenje

Sredstva za poliranjeNajvanija sredstva za nadopunjavanje su saharoza, laktoza, sve vrste skrobova, monosaharoza, glukoza.Sredstva za vezivanje potrebno je kako bi se masa uinila kompresibilnom. To su elatina agar, skrob, polivenil pinohidoa.Sredstva za raspadanje su supstance koje trebaju pomoi da se tableta raspadne u vodi ili digestivnom soku. U te svrhe koriste se sredstva koja bubre, a to suskrob, agar, algirati, benfenit.Sredstva za korekciju ukusa i mirisa su arome, sladila koji su neizostavni u tabletama za vakanje. Najee se koristi saharoza, laktoza i eterska ulja.TEHNOLOKA OBRADA TABLETA

Moe se vriti na 2 naina:1. Direktnim komprinovanjem2. Komprinovanjem granulataDirektnim komprinovanjem mogu se dobiti tablete aspirina, k-hlorida, Na-hlorida. Ovako dobivene tablete teko se raspadaju pa im se dodaje skrob. U novije vrijeme umjesto skoba dodaje se kristalna celuloza. Komprinovanjem granulata je postupak kojim se danas dobiva veina tabletnih oblika. Proces granuliranja predhodi komprinovanjem.OBLOENE TABLETE

Oblaganjem tableta jednim spoljanim slojem postie se zatita lijeka od tetnih, spoljanih faktora ili zbog uklanjanja neprijatnog okusa i mirisa. Obloene tablete se prema vrsti omotaa dijele na:1. Draeje2. Film tablete3. Tablete obduolete entero solubiles

Farmakopeja za oblaganje propisuje saharozu i talk, derivati celuloze, butiran kakao, arapsku gumu, Ca-karbonat, Ca-fosfat.DRAEJE

Proces drairanja sastoji se od nanoenje vie slojeva eernog sirupa na vrsta jezgra draeja u bubnju za drairanje. Jezgra su bikonveksna, izraeni pod jakim pritiskom. Trebaju da su suha ja prisutna vlaga moe da dovede do hemijskih promjena lijeka ili do pucanja omotaa. Tableta u procesu drairanja poveava svoju teinu 50-100%. Bubnjevi za drairanje razlikuju se po obliku, pa tako imamo dva tipa bubnjeva:- Engleski- AmerikiMogu biti od nehrajueg elika, amajliranog eljeza, stakla, plastinih masa i dr. Na njih je prikljuen ureaj za dovod toplog zraka, a kod novih ureaja dovoljno je infracrveno zraenje.

1. PokrivanjeJezgra se prije stavljanja u bubanj oslobodi prisutnih estica praine, a pokrivanje se izvodi tzv. sirupom za poboljavanje koji e zatiti jezgro od prodora boje, ali i uticaja vlage. Jezgra se podvrgava sa vie slojeva dok se ne postigne naumanjenost.2. Presvlaenjese radi nanoenjem eernog sirupa na temperaturi od 6C da ne bi dolo do ljepljenja. Dodaje se skrob ili eer u prahu. Sirup se dodaje postepeno i uvijek na suhe jezgre dopoveaje deinski do 50%.3. BojenjeBoje se nanose rastvoreno u sirupe, a svrha bojenja je da postigne estetski efekt i da se meusobno razlikuju. Za bojenje se koriste samo dozvoljeni pigmenti organskog i neorganskog porijekla.

4. Poliranjese izvodi u bubnju za poliranje koji se obloen u bubnju u koji se dodaje rastvor za poliranje. Za poliranje nekad se u bubanj ubacuju komadii voska.

FILM TABLETEFilm tablete su tablete obloene tankim slojem prirodnih ili sintetskih prevlaka. Debljina ovog filma je dio 1000 mikrona, tako da one tinu mjenjaju do 5%. Film prevlake treba da tite tablete od spoljanjih uticaja. Prikrivaju neprijatan miris i ukus i daju tabletama lijep izgled. Takoe moe omoguiti rastvaranje tableta u eluanom soku.Enterosolventne film tablete prevlae se supstancom koja se ne rastvaraju u kiseloj sredini eluanog soka, a rastvaraju se u alkalnoj sredini crijevnog soka. Postupci izrada ovih baznih tableta slini su drairanju.Acidorezistentne prevlake su slabe organske kiseline tako da se rastvaraju u slabo kiseloj i alkalnoj sredini. Poto je pH eluca 1-1,7, ona suzbija disocijaciju slabe kiseline, te ne dolazi do rastvaranja. Kada enterosolventna tableta doe u crijeva gdje je pH izmeu 6-7,8, dolazi do disocijacije slabo organske kiseline.Kod ispitivanja ovih tableta ne smiju se raspasti u vjetakom eluanom soku u vodi, mogu se raspasti u eluanom soku u roku 29.INHALATIONES

Inhalationes su ljekoviti oblici koji slue za lijeenje sluznice nosa, grla, te donjih dinih puteva u obliku pare, rasprene tenosti ili vrste supstance.Na ovaj nain najee se primjenjuju vazokonstruktori, adstrogensi, komorni antibiotici.Inhalacije se djele u vie grupa.1. PARE VAPORIS2. NEBULE (rasprene tenosti)3. DIMOVI (FUMIGATIONES)4. AEROSONI

PARE

Pare se uglavnom sastoje od supstanci koje isparavaju na sobnoj temperaturi. Udiu se direktno ukoliko su isparljive ili pomou vodene pare.

NEBULE (sprej preparati)

One su dispazije vrstih ili tenih supstanci u odreenom gasu. Kod njih je vrlo vaan dio veliina estice. Ovisno od toka da li su namjenjeni za lijeenje usta ili plua. Prave se u posebno sudove koji imaju ureaje za rasprivanje 10 baza koriste se fizioloki rastvor, destilovana voda, Ringerov rastvor i sl.FUMINGATIONES

Fumingationes su suspenzije vrstih estica u gasu. Dobivaju se sagorjevanjem biljnih droga i supstanci, pri emu se udie dim. Izrauju se u vidu ajeva i cigareta.

AEROSOLI

Pored primjene u farmaciji imaju iroku primjenu i kao kozmetiki aparati, ali i u tehnici. estice kod aerosola manje su od 50 mikrona. Koriste se kod oboljenja sluznice, gornji i donji disajnih puteva, kod konih oboljenja, ginekolokih i hirurkih oboljenja.Svaki aerosol sastoji se iz ljekovite supstance *** pogodi gasa posude i metala. Ljekovita supstanca mogu biti u obliku rastvora, emulzije, praka.Kao rastvara upotrebljava se fizioloki pogodna supstanca i kompaktibilna s ljekovitim supstancama. Kao pogonski gas koriste se ugljovodonici, hloridni, a nekad azot i CO2. U prometu su ovi ugljikovodici oznaavaju kao FREONI (FRIGENI). Posue za aerosole izrauje se od nehrajueg elika, stakla i plastinih masa. Za farmaceutske svrhe najpogodnije je staklo. Dugo posue treba da je konveksno ime se poveava povrina posude kako bi izdrala poveani pritisak.Metalno posue je takoe dobro, jer izdrava veliki pritisak, ali sa unutranje strane se obavezno prevlai plastinim tvarima. Plastino posue nije poeljno, jer je kroz plastiku mogua difuzija gasova. Ventili su vrlo znaajni djelovi aerosola. Slue kao rasprivai ili kao dozeri koji omoguavaju da se stisne odreena koliina lijeka. Neophodno je da se ventili zatite plastinom kapicom. Aerosoli se mogu izraivati kao dvofazni i trofazni sistem, a punjenje aerosolom mogue je na dva naina:1. hladnim putem,2. pod pritiskom.Hladnim putem primjenjuje se i izvodi na niskim temperaturama. U posudu za aerosol stavlja se ljekovita supstanca, a ohladi na minimalno -20C ili ak na -40C. Zatim doda pogonski gas koji je na toj istoj temperaturi u tenom stanju. Prednost ovog punjenja je u njegovoj brzini, a mogui su izvjesni gubici pogonskog gasa i to to neke supstance ne podnose niske temperature ili se pak radi tenim ljekovitim supstancama.Punjenje pod pritiskom podrazumijeva da se u posudu unese lijek i stavi ventil, a zatim pod pritiskom kroz ventil ubacuje po*** Sitnjenje

Volumetrija

Gravimetrija

Destilacija

Perkolacija

Oralne vrste kapsule

Antibiotici

***

*** periculat

INDUSTRIJSKA TEHNOLOGIJA

************

Paste

uvanje lijekova

Ba***biturati

Glicetidi

Antibiotici

Tabletiranje

Analgnantipiretici (acetilsacilna kiselina)

***

Ekstrakcija

Usitnjavanje

Granuliranje

Filtriranje

1. Nafta

2. Fungicidi

3. Antiseptici i dezinficijensi

4. Antihelminici

5. Insekticidi

6. Analgetici, antipiretici, antireumatici

7. Narkoanalgetik

8. Analgoanhipiretic

9. Lokalni anestetic

10. Sanitetski lokalni antiseptic

11. Hipotonici

12. Antihistaminici

UREAJI ZA TABLETIRANJE

Postoje dvije vrste:1. Ekscentar maine,2. Rotacione maine.

Ekscentar maine ne slue za omijsku proizvodnju ve iskljuivo za male produkcije. Kod ovih maina matice su nepokretne, a lijevak u koji se stavlja granulat je pokretan. Kod ove maine pritisak se prenosi samo gornjim klipom tj. tabletiranje se izvodi udarom gornjeg klipa dok gornji klip miruje. Zato treba povesti rauna o nainu pritiska tabletiranja koje se teko raspada.

ROTACIONE MAINE

Najvaniji dio ove maine je disk na kome je rasporeen veliki broj matica u vie redova. Ovdje pritisak ravnomjerno rasporeuje izmeu gornjeg i donjeg klipa. Ove maine rade velikom brzinom i mogu izbaciti u toku jednog sata vie od milion tableta.ISPITIVANJE TABLETE

IV farmakopeja daje propis za ispitivanje tableta:1. Izgled2. Variranje teine3. Ispitivanje raspadljivosti u vodi, eluanom soku i crijevnom soku4. Mehanika svojstva koja se ispituju pomou raznih ureajaGranuliranje je operacija koja ima za cilj da sitan praak ukrupni i da isti dobije kompresibilne osobine.Granuliranje se vri na dva naina:1. Suha metoda, tzv. priketiranje2. Vlana metoda

SUHO GRANULIRANJE

Primjenjuje se kod supstanci koje su osjetljive na prisustvo vlage. Ljekovita supstanca se direktno komprinovajem u velike tablete tzv. brikete uz dodatak pomonih sredstava. One se potom lome, prosijavaju, a dobiveni granulat koristi za izradu tableta.

VLANO GRANULIRANJE

Izvodi se uz dodatak rastvora vezivnog sredstva, odnosno rastvaraa. Rastvara koji se koristi treba rastvarati ili djelomino rastvarati komponente praka. Kao sredstvo za vezivanje koristi se rastvor elatine u vodi. U procesu granuliranja vano je da su supstance dobro izmjeane radi tanog doziranja. Rastvor vezivnog sredstva dodaje se postepeno, kako masa ne bi pala suvie vlana.PAGE 1