INDUSTRIJSKA GEOGRAFIJA ispit

8/9/2019 INDUSTRIJSKA GEOGRAFIJA ispit

1/45

I N D U S T R I J S K A G E O G RA F I J A

ISPIT


2/45

Amir Halilovi1.)Pojam industrije i industrijalizacije

Pojam industrije

Termin industrija je latinska rije koja oznaava marljivost, vrednou, radnost uopte.Stoga se ranije ovaj pojam poistovjeivao sa ukupnom ekonomskom aktivnou. Uterminolokom smislu i danas postoje odreene nedoumice, kao to je sluaj kada seovaj termin koristi za proizvodnju, preradu i slino. Stoga u literaturi susreemo

potpuno neprihvatlive termine , kao to je turistika industrija, pri emu se misli naturizam kao privrednu granu , ili muzika industrija, hotelijerska industrija, itd.!rojne de"inicije industrije akcenat stavljaju na mainsku preradu, odnosno na

preradu sirovina u poluproizvode i "inalne proizvode upotre#om maina i energije.$esto je pojam industrije sveden samo na preraivaku industriju. %rema popularnomekonomskom rijeniku, industrija se oznaava kao djelatnost ljudi na proizvodnjienergije i preradi sirovina #iljnog, &ivotinjskog i mineralnog porijekla. 'akle po ovojde"iniciji energetika #i spadala u industriju, ali rudarstvo nije dovoljno precizirano.%rema tome, ostaje otvoreno pitanje ( ta sve spada u industriju) *aime, da lielektroprvreda, graevinarstvo i rudarstvo spadaju u ovu privrednu djelatnost) Stogase esto susreemo sa poistovjeivanjem industrijske proizvodnje sa sekundarnimdjelatnostima. +eutim, ima sluajeva kada se rudarstvo u#raja u primarne, a ne usekundarne djelatnosti, kao i sluaj kada se sao#raaj ukljuuje u sekundarnedjelatnosti.U nekim sovjetskim izvorima, kao i u izvorima U*, -', itd, industrija o#uhvataeksploataciju prirodnih #ogatstava i preradu sirovina, te se dijeli na/

a) ekstraktivnu, koja o#uhvata grane koje svoj predmet rada nalaze u prirodi0rudarstvo, ri#olov, umarstvo. proizvodnja na"te1 ib) preraivaku gdje spadaju grane koje za predmet rada uzimaju najee

poluproizvode ukljuujui i proizvodnju elektrine energije.U naoj ststistici pod industrijom se podrazumijeva proizvodnja elektroenergije,rudarstvo i "a#rika prerada rudarskih, umarskih i poljoprivrednih sirovina. 2od svihovih poimanja industrije dosta je izra&ena uoptenost, to ote&ava razlikovanjeindustrije od drugih privrednih djelatnosti. 3pak #i se moglo zakljuiti da je osnovnaodlika industrije njen nain proizvodnje i vrsta proizvoda, to je uostalom i de"iniekao pose#nu privrednu djelatnost.3majui u vidu osnovne karakteristike savremene industrijske proizvodnje 0mainska

prerada, masovna i serijska proizvodnja i sna#dijevanje irokog tr&ita1 geogra"iindustriju de"iniu kao osnovni predmet istra&ivanja industrijske geogra"ije. d#rojnih takvih de"inicija naveemo neke/ ardone istie da je osnovni ciljindustrijske proizvodnje prerada odreenih sirovina i poluproizvoda u nove proizvodekoji se nemogu nai u prirodi.Ilide"inie industriju kao privrednu djelatnost kojase #avi mainiziranom preradom poljoprivrednih, umarskih i rudarskih sirovina isopstvenih polu"a#rikata, tj. standardnom i masovnom proizvodnjom raznih predmetanamjenjenih pokriu raznih ljudskihpotre#a. U o#janjenju pojma industrije Vrieristie u&e i ire shvatanje ovog pojma. U uem smislu industrija je mainska imasovna prerada organskih i neorganskih sirovina i poluproizvoda u "inalne

proizvode namjenjene za iroko tr&ite. . U irem smislu industrija #i o#uhvatala

rudarstvo, proizvodnju energije, tvorniju preradu, zanatstvo i ak razliite vrste

4


3/45

radinosti 0kuna i seoska radinost1. %rema tome industrija predstavlja vrlo irokuprivrednu djelatnost koja se mo&e posmatrati u njenom u&em i irem poimanju.

Pojam industrijalizacije

S pojavom mainske prerade zapoinje svjetski proces industrijalizacije kojipredstavlja jednu od najkarakteristinijih pojava naeg vremena, koga estonazivamo industrijsko do#a. %od pojmom industrijalizacije o#ino se podrazumijevauvoenje, odnosno irenje industrije, to je dosta iroko i uopteno. U vezi s tim,savremena industrijska proizvodnja predstavlja masovnu proizvodnju koja zahtjevaupotre#u maina i energije pri preradi raznovrsnih sirovina. 'akle, proesindustrijalizacije predstavlja novi vid razvoja i razmjetaja proizvodnih snaga, toizaziva znaajne promjene u proizvodnim odnosima. S toga je razumljivo to su seve odavno zainteresovali naunici razliitih pro"ila za istra&ivanje i prouavanjeindustrijalizacije kao prostorne pojave i kao trans"ormacije prostora.Takve su npr. sl. de"inicije/ 3ndustrijalizacija ( pretvaranje u industriju, uvoenjeindustrije, irenje industrije5 ili %roces uvoenja industrijskog naina proizvodnje u

privredu neke zemlje.vako iroko shvaen pojam industrijalizacije stvara neke nedoumice i neodreenosti.Tako se, recimo, pod industrijalizacijom ponekad podrazumijeva cjelokupni privrednii ekonomski razvoj, odnosno vlada miljenje da se sveukupni socijalni i ekonomski

preo#ra&aj drutva odvija pod uticajem industrije, odnosno procesomindustrijalizacije. +eutim, takva poimanja se ne #i mogla prihvatiti, jer jeindustrijalizacija samo jedan od "aktora trans"ormacije geogra"skog prostora.3ndustrija svojom razvojnom snagom mo&e da podstakne ili da u#rza neke procese u

prostoru 0migracije, deagrarizacija, ur#anizacija, tercijarizacija, i sl.1. 6ato pitanja

zakonomjernosti razmjetaja i prostorne organizacije industrije su u direktnoj vezi saprostornim planiranjem i regionalnim razvojem.U #rojnim de"inicijama o industrijalizaciji, akcenat je stavljena na proces irenjaindustrijskog naina proizvodnje, koji ima za posljedicu socijalno7ekonomski

preo#ra&aj i trans"ormaciju geogra"skog prostora. 8edna od najpotpunijih de"inicijakod nas je ona koju je dao Vrier/ 3ndustrijalizacija se esto tumai kao usvajanjesavremene industrijske proizvodnje iz koje proistie "izionomski i "unkcionalni

preo#ra&aj predjela, do kojeg dolazi z#og socio7ekonomskih posljedica tg procesa.vakvo odreenje industrijalizacije predstavlja njegovo shvatanje u uem smislu, tese dalje navodi/ 6#og kompleksnosti te pojave neki shvataju industrijalizaciju joire, smatrajui pri tome da splet uinaka i posljedica razvoja industrije uzrokuje

prestrukturiranje drutvenih slojeva, ur#anizaciju, preo#ra&aj poljoprivrede,sao#raajno7tehniku revoluciju, itd. 9rier smatra da je takvo shvatanjeindustrijalizacije preiroko, jer #i s njim o#uhvatili cjelokupni socijalni preo#ra&aj iztradicionalnog agrarnog u moderno industrijsko drutvo. U toj trans"ormacijiindustrija nije jedina, nego jedna od #roojnih komponenti5 njena zasluga se ogleda utome da je podstakla ili #itno u#rzala opisani preo#ra&ajni proces.U literaturi se susreemo i sa pojmom stepen industrijalizacije. #ino seupotre#ljava kada je rije o analizi razvijenosti industrije u nekom geogra"skom

prostoru, u odreenom vremenskom periodu. 'akle, stepen industrijalizacije #ipredstavljao stanje i nivo razvijenosti industrijske proizvodnje u datom geogra"skomprostoru u odreenom vremenu.

:


4/45

2.)Klasifikacija industrije prema J. Iliu?

%rema 8. 3liu klasi"ikacija industrije se mo&e izvriti na tri naina/1.) Prema poloaju u tehno-proizvodnom lancu i prema karakteru rada

industrijase dijeli na/a1 ekstraktivnu, gdje spada rudarstvo 0do#ijanje mineralnih sirovina1 i

#1 preraivaku

2.) Prema vrsti i namjeni proizvoda industrija se dijeli na:a1 teku ( koja o#uhvata/ rudarstvo, energetiku, metalurgiju, mainsku

industriju, teku hemijsku i industriju grae#inskog materijala

#1 laku ( koja o#uhvata/ tekstilnu, prehram#enu, laku hemijsku, drvnu,ko&arsko7gumarsku, duhansku i ostalu industriju

3.) Podjela industrije na industrijske rane prema praksi savezno zavoda zastatistiku. va klasi"ikacija se mijenjala u poslijeratnom periodu, pa je dostaote&ana uporedivost podataka. %rema klasi"ikaciji 6avoda za ststistiku od;.;.;. %roiz. raznovrsnih proizv.;@. 3ndust. ko&e i o#ue ;@. %roiz. sao#raajnih sredstava;>. 3ndustrija gume ;>. !rodogradnja;=. %rehram#ena indust. ;=. %roiz. elektrinih maina i apar.;A. Dra"ika industrija ;A. %roiz. hemijskih proizvoda;


5/45

3.)Definicije industrijske geog rafije od strane savremenih

geografa?

!rojni savremeni geogra"i, kako u svijetu tako i kod nas, industrijsku geogra"ijusvrstavaju u podruje socijalne geogra"ije 0Eupert, Uhlig, !o#ek, Co"man, Gardone,9rier, rkveni, Feletar, i dr.1+eutim, ima miljenja i to prvenstveno u sovjetskoj geogra"skoj koli, da je toekonomskogeogra"ska disciplina. *aime, ekonomska geogra"ija je navodno iri

pojam, a industrijskogeogra"ska istra&ivanja se zasnivaju na ekonomskogeogra"skojmetodologiji. #a ova pristupa u de"inisanju industrijske geogra"ije imaju argumenteza i protiv.

%rema MISTALU, vajcarski geogra" 9inkler 0;


6/45

geogra"skim istra&ivanjima i interpretacija njenih rezultata. %ored toga naglaava sepotre#a interdisciplinarnog pristupa u industrijskogeogra"skim prouavanjima, jer jeneophodno poznavanje tehnikih i ekonomskih karakteristika industrije, te zakonitosti

proizvodnje i poslovanja, kao i historijskog razvoja privrede i industrije #avedeskriptivna ili empirijska ekonomija i ekonomska geogra"ija. %rva opisuje i analizira

ekonomski znaaj industrijske proizvodnje, a druga opisuje i analizira njen geogra"skirazmjetaj.

U sovjetskoj literaturi industrijska geogra"ija se posmatra kao dio ekonomskegeogra"ije.

U sovjetskoj literaturi industrijska geogra"ija se smatra kao dio ekonomske geogra"ije.%rema jednom takvom izvoru, industrijska geogra"ija je dio ekonomske geogra"ijekoja se #avi prouavanjem teritorijalnog rasporeda industrije i njenim zakonitostimakao i znaajem industrijskog razvoja i rasporeda industrije u rzliitim geogra"skim

prostorima.

Slinu de"iniciju daje i istaknuti sovjetski geogra" #RU$EV koji u prouavanjuteritorijalnog rasporeda istie pojam proizvodno teritorijalne cjeline. %od tim pojmomon podrazumijeva teritorijalnu povezanost industrije i drugih djelatnosti koja nastajeiskoritavanjem prirodnih i drugih izvora, a to je u vezi sa radnom snagom,ekonomskim e"ektima i historijskim naslijeem.'akle, na ovaj nain se istiemeuso#na povezanost razliitih prirodnih elemenata i drutvenih "aktorauo#likovanju geogra"ske srdine. %ored toga Cruev navodi slijedee osnovne zadatkeindustrijske geogra"ije/

a) prouiti zakonitosti prostorne organizacije industrije imajui u viduo#likovanje proizvodno7teritorijalnih cjelina

b) uraditi indikatore kvantitativnog vrijednovanja uticaja prirodnih "aktora narazmjetaj industrije

c) uraditi modele za strukturno i prostorno vrijednovanje industrije imajui uvidu ekonomskogeogra"ske uslove lokacije

d) utvrditi uticaj industrije na &ivotnu sredinu 0okolinu1e) o#jasniti pro#leme industrijske regionalizacije i napraviti modele raznih o#lika

industrijskih regiona.

VRIERde"inie industrijsku geogra"iju kao granu socijalne geogra"ije iji je zadatakistra&ivanje i o#janjavanje industrije kao pojave i "aktora u geogra"skom prostoru. U

svom daljem teorijsko7metodolokom razmatranju on istie nejasnu granicu izmeuekonomske i industrijske geogra"ije ( ta pripada jednoj, a ta drugoj naunojdisciplini. 'ok jedni tvrde da postoje znaajne razlike izmeu ove dvije discipline ,dotle drugi smatraju da se uopte ne radi o razliitim aspektima u njihovom

prouavanju. %rema miljenju 9riera veina prouavanja iz o#lasti industrijskegeogra"ije je ipak zasnovana na ekonomskim osnovama. n takoer smatra da sustvarna 0empirijska1 prouavanja u ovoj o#lasti suvie ostala u tradicionalnimokvirima 0deskriptivna1, ili su u nekim sluajevima potktijpljena ekonometrijskimmetodama koje nemaju znaajnija geogra"ska o#ilje&ja. +eutim, teorijska

prouavanja su najee zasnovana na savremenim pristupima.9rier istie slijedee zadatke industrijske geogra"ije/

a) istra&iti i prouiti teritorijalnu rairenost i raspored industrije, kako u cjelinitako i po pojedinim granama

>


7/45

b) odrediti znaaj rasporeda industrije u prostoru s o#zirom na polo&aj, te naprirodne, socio7ekonomske i tehnike "aktore, koji su uticali na takav raspored

c) utvrditi unutranju strukturu industrije i njenu povezanost izmeu pojedinihindustrijskih grana, kao i "aktore koji utiu na njeno o#likovanje, "unkcionalnu

povezanost i lokaciju

d) prikazati i valorizovati razmjetaj industrije kao va&nog "aktora kodo#likovanja prostora i pokretanja razliitih socio7ekonomskih procesa ugeogra"skom prostoru 0industrijalizacija, deagrarizacija, ur#anizacija1

e) ocijeniti znaaj industrije pri o#likovanju razliitih prostorno7ekonomskihjedinica i stvaranja regija

") istra&iti razliite o#like industrijskih regija, s o#zirom na svoje kapacitete,socijalne razmjere i veze s drugim industrijskim prostorima, "izionomskoznaenje i znaaj za teoriju proizvodno7prostornih cjelina.

%ELETAR ima slino poimanje industrijske geogra"ije kao i 9rier. n takoersmatra da je to grana socijalne geogra"ije koja istra&uje i o#janjava industriju kao

pojavu i "aktor u geogra"skom prostoru.

&' ILI) istie da je industrijska geogra"ija ekonomskogeogra"ska disciplina. nsmatra da industrijska geogra"ija prouava geoprostorne "aktore va&ne za lokaciju,nastanak i razvoj industrije u datom prostoru, te njenu prostornu i "unkcionalnustrukturu, dinamiku promjena, drutveni znaaj, kao i uticaj na "unkcionalnookru&enje. %rema miljenju 3lia industrijska geogra"ija se dijeli na/ teorijsku,gransku, sistemsku, regionalnu i optu.

4.)Razvoj industrijske geografije

3ndustrijska geogra"ija se razvila iz ekonomske geogra"ije kao socijalizovanao#last nauke, prije =B7ak godina. %rema +istalu njene teorijske osnove, koje jojomoguavaju izdvajanje u specijalizovanu naunu disciplinu "ormirane su etrdesetihgodina 4B. stoljea zahvaljujui radovima Vinklera .

+eutim, jednostavne opise rune i manu"akturne prerade nalazimo jo kodantiki* +eo+ra,a, historiara i putopisaca 0Stra#on i Tacit1. *akon industri-ske revolu.i-edolazi do #rzog procesa industrijalizacije, najprije u-vropi, a zatim i u drugim dijelovima svijeta, to je uticalo na povean #rojmonogra"skih i drugih studija o industriji. Kra-e/ 01' i poetko/ 23 stol-ea u visoko industrijalizovanim zemljama

pojavljuju se radovi koji prikazuju razmjetaj industrije sa opisima industrijskihpreduzea. 3stovremeno u *jemakoj dolazi do pokuaja stvaranja teorije orazmjetaju industrije. Stoga je pose#no znaajan rad o lokacijskim "aktorimaindustrje njemakog geogra"a &'('*. %rouavajui osnovne "aktore razmjetajaindustrije , on je konstruisao metod tzv. loka.i-sko+ trou+la, ija dva ugla odgovarajuizvorima sirovina i energije, a trtei tr&itu. U vezi s iz#orom optimalne take lokacijeindustrije, on je tvorac i /etode i4odapana, tj, linija koje povezuju take s jednakimtrokovima. %rema 9e#eru trokovi transporta predstavljaju osnovni "aktor lociranja

industrijske proizvodnje. vakav metodoloki pristup lokaciji industrije, kojiuzimasamo ekonomske inioce, a zapostavlja "aktore geogra"ske sredine, do&ivljava

=


8/45

otre kritike, kako od ekonomista i geogra"a, tako i od sociologa i drugih. +eutim ipored toga, ovakav pristup je #io prisutan u prostornom istra&ivanju industrije.9e#erova teorija je vrlo znaajna jer se mo&e prihvatiti kao prijelomni trenutak zauvoenje i koritenje kvantitativnih metoda i modela u istra&ivanju pro#lema lokacije.'akle rad ovog istaknutog njemakog ekonomiste nije uticao samo na razvoj

industrijske geogra"ije, nego je imao odreenog uticaja i na razvoj geogra"ske misliuope. U periodu i4/eu dva sv-etska ratao#javljeno je niz radova iz ove o#lasti koji suimali uglavnom deskriptivan i deskriptivno7analitiki karakter. vi radovi suuglavnom opisivali razmjetaj industrije 0ili industrijskih grana1 u pojedinimzemljama ili industrijskim podrujima. Takva klasina istra&ivanja u geogra"iji su

poznata pod nazivom "aktorska geogra"ija. 3 u novije vrijeme se javljaju regionalnestudije o industriji koje su zadr&ale klasini pristup deskripcije, dakle #ez primjenekvantitativnih pokazatelja i analiza.U tom periodu se u veoj mjeri razilo i prostorno planiranje. *aime u mnogimzemljama svijeta zapoinje rad na planskim studijama razvoja i razmjetaja industrije,

gdje uestvuju i geogra"i. *a taj nain se zapoelo sa konkretnimindustrijskogeogra"skim prouavanjima. Upravo je u tom periodu dolo i do znatnijemodi"ikacije 9e#erove teorije o lokaciji industrje. Stoga su pose#no znaajni radovikoji su tada dali %alander, Cuver i 2ristaler. %rvi teorijsko7metodoloki radovi iz industrijske geogra"ije koji su se pojavili uvri-e/e II sv-etsko+ rata i neposredno nakon rataimaju dvojako znaenje. S jednestrane su uticali na produ#ljivanje industrijskogeogra"skih istra&ivanja, a s drugestrane su dali teorijske osnove za njeno izdvajanje u pose#nu ekonomskogeogra"skudisciplinu i osigurali temelje daljnjeg razvoja. %rema +istalu, to se pose#no odnosi naradove koje su dali/ 9inkler, Ho, Cuver, Fejgin, Florens i drugi. Sna&an razvoj industrijska geogra"ija do&ivljava seda/deseti* +odina, emu je uznatnoj mjeri pridonjelo osnivanje Eadne grupe za industrijsku geogra"iju 3DU7;


9/45

m) industrija oko univerzitetskih centara, itd.

3ndustrijska geogra"ija je i kod nasdo&ivjela vrlo sna&an razvoj od sedamdesetihgodina. %ose#no su znaajna teorijsko7metodoloka razmatranja lokacije i razmjetajaindustrije u naim uslovima. Tim pitanjima se najvie #ave ekonomisti, ur#anisti i

geogra"i. +eu njima se istiu/ 2rei, Iivanovi, !ursa, %jani, Fatur, Feletar,Friganovi, +alovrh, %uka, 9eljkovi, 9rier, 3li, 2lemeni, Dri, i dr.

5.)Neki istraivaki pravci i problemi u industrijskoj geografiji

%rema +istalu, u industrijskoj geogra"iji se mo&e izdvojiti osam glavnih pravaca/

a5 Teori-sko6/etodoloki prava.

vaj pravac je predstavljen radovima koji o#rauju znaaj termina industrija injegov sadr&aj, te klasi"ikaciju, kao i predmet istra&ivanja industrijske geogra"ije. Tusu i radovi koji tretirahju mjesto industrijske geogra"ije u kompleksnoj geogra"skojnauci i njen odnos prema drugim naunim disciplinama, kao i radovi koji se odnosena istra&ivake modele u industrijskoj geogra"iji.%redmet istra&ivanja industrijske geogra"ije u poslijeratnom periodu je imao odreenespeci"inosti. Tako je u prvoj poslijeratnoj deceniji industrijskogeogra"sko istra&ivanje

#ilo orijentisano na razmjetaj i lokaciju industrije i industrijskih podruja. *akontoga, sve do ezdesetih godina uglavnom se istra&uje prostorna struktura industrije i

promjene koje se u njoj deavaju 0proces industrijalizacije1. U periodu izmeu

ezdesetih i sedamdesetih godina, industrijska geogra"ija se #avi prvenstvenoprostornom i teritorijalnom organizacijom industrije, s te&item na prouavanjuprostorne meuzavisnosti industrije. d sedamdesetih godina ova istra&ivanja seproiruju i na istra&ivanje "unkcionisanja industrije kao prostornog sistema i promjenakoje nastaju u njenoj strukturi. Eestrukturizacija industrije 0npr. promjene struktureunutar industrijskih sistema izazvane industrijskom organizacijom ili voljom vlade ilokalnih organa1 posljednjih godina postaje glavno podruje industrijskogeogra"skih

prouavanja.#javljen je veliki #roj radova iz industrijske geogra"ije koji razmatraju teorijsko7metodoloka pitanja. 6naajni su radovi +ilera, Cageta, %erua, %reda, 3sarda, 9e#era,Smita, Cotesa, Camiltona, !andmana, Euperta, +ajera, Ge"era, %eslera, !riera5 a

kod na9riera, Feletara, 9eljkovia, 3lia, Dria.

75 8lanersko6pro+no4erski prava.

vaj pravac predstavljen je radovima iz primjenjene geogra"ije, uraenih u svrhuprostornog planiranja. vaj pravac je iroko prihvaen u poslijeratnom periodu, kadaje i dolo do u#rzanog razvoja prostornog planiranja. Tome je sigurno znaajandoprinos dala i koncepcija polova razvoja iji je tvorac "rancuski ekonomista %eru.%rema ovoj koncepciji, ekonomski razvoj se zasniva na promjeni strukture privrede ukojoj razliite grane imaju u razliitim vremenskim periodima razliit tempo razvoja.

*eke privredne grane se razvijaju sporo, dok neke stagniraju, a neke ak imajutendenciju pada. %ostoje takve grane koje se #rzo razvijaju i koje ujedno utiu i narazvoj drugih grana. Takve grane su oznaene kao polovi razvoja. 'akle, cjelokupni


10/45

privredni razvoj #io #i ovisan od iz#ora takve privredne grane ili kompleksaprivrednih grana te taaka lokacije koje osiguravaju maksimalan impuls razvoja.%omou teorijskih analiza i empirijskih podataka potre#no je pronai takav polrazvoja, a zatim mu omoguiti investicione i "inansijske uslove za realizaciju odstrane drutvenih struktura. %rema +istalu, meu radovima koji se pose#no istiu u

o#lasti prostornog planiranja jesu radovi koje je dao vicarski geogra" -lsaser.

.5 7lasni prava.

vaj pravac je karakteristian za prve dvije decenije poslijeratnog perioda, da #ikasnije njegova uloga u industrijskoj geogra"iji postepeno opadala. +eutim u novijevrijeme s poveanom aktivnou oko zatite &ivotne sredine primjeuje se i veiinteres za istra&ivanje u ovoj o#lasti.

d5 Industri-sko6+eo+ra,ski prava.

vaj pravac se odnosi na radove koji o#janjavaju postojei razmjetaj i prostornustrukturu industrije na osnovu historijskih determinanti. %rema +istalu, u takveradove koji se vraaju u prolost po sto i vie godina da #i o#jasnili industrijskusadanjost, spadaju radovi Cala, +istala i drugih. vaj pravac ima svoje mnogo#rojne

pristalice.

e5 Te*noloki prava.

va pravac u industrijskojgeogra"iji predstavljen je radovima koji imaju predmetistra&ivanja uticaj tehnolokog i inovacijskog progresa na promjene u razmjetajuindustrije ili na promjene u prostornoj strukturi industrije. S o#zirom na sna&an uticajnauno7tehnoloke revolucije, #roj pu#likacija iz ove o#lasti stalno raste, to jesasvim razumljivo.

,5 Ekoloki prava.

vaj pravac o#uhvata radove o interakciji industrije i prirodne sredine. 'akle, za ovajpravac su karakteristina istra&ivanja ekolokih aspekata industrije. Upostindustrijskom drutvu, u visoko industrijalizovanim zemljama ne postavlja se viepitanje gdje i koliko proizvoditi, nego kako proizvoditi) 'anas su racionalnaeksploatacija resursa, racionalno koritenje prostora, ista tehnologija, ureenje

in"rastrukture i okoline, humanitarni uslovi rada i sl, diktirani i ovisni od industrije.'akle, kvalitet &ivotne sredine je uslovljen razvojem industrije. 2valitetna &ivotnasredina se poistovjeuje sa kvalitetom &ivota. Stoga se danas u svijetu, a i kod nas,

javljaju otpori i suprotstavljanje javnosti kada je u pitanju podizanje prljaveindustrije, kao i postrojenja koja unitavaju prirodni am#ijent 0npr. antinuklearni

pokret u -vropi1-koloki pravac u industrijskoj geogra"iji se poeo razvijati neto kasnije.Eazmatranjem ekolokih aspekata industrije, pored geogra"a, #ave se i predstavnicidrugih naunih disciplina.

+5 8si*oloko6so.ioloki prava.

;B


11/45

vaj pravac se naziva i #ihevioristiki pravac, a poeo se razvijati tek u zadnjih :B7ak godina 4B st. vaj pravac je usmjeren na istra&ivanje ponaanja i odluivanjanajva&nijih aktera prostornog razmjetaja industrije 0vlada i organizacija ili

preduzea1, kao i na istra&ivanje uslova i ponaanja industrijskih radnika. *ije viedovoljno industrijske radnike tretirati kao radnu snagu s aspekta kvantitativnih i

kvalitativnih o#ilje&ja 0strukture, razmjetaj, veliina i pravac migracija, viak ilimanjak radne snage, i sl.1, ve je postindustrijsko drutvo nametnulo nove tendencije.

*aime, sada su va&ni motivi radnika koji se odnose, na primjer, na iz#or vrste i mjestarada, te uloga ekonomskih i neekonomskih stimulacija 0demokratija, uee radnika udonoenju odluka, podjela dohotka, ljudska prava na radnom mjestu i slino1. Svi ovielementi imaju svoju prostornu dimenziju, to predstavlja interesantno podrujeistra&ivanja industrijske geogra"ije. %rvi radovi iz ove o#lasti su upravo o#javljeni uvisokoindustrijslizovanim zemljama zapadne -vrope i Sjeverne Jmerike.

*5 Siste/ski prava.

vaj pravac u industrijskoj geogra"iji se poeo razvijati u vrijeme kada i#ihevioristilki pravac. vim pristupom u industrijskoj geogra"iji pose#no se #avi2omisija za industrijske sisteme. *jen raniji predsjednik Camilton je pojamindustrijskog sistema de"inisao kao skup o#jekata tri kategorije/

a5 proizvodne industrijske o#jekte 0"a#rike, industrijski radnici i sl.175 neproizvodne o#jekte namjenjene potre#ama industrije 0npr. administrativne,

"inansijske, trgovinske, te servisne jedinice, istra&ivaki instituti i dr.1.5 -lementi okoline u kojoj se odvija industrijska aktivnost 0in"rastruktura,

ekonomska politika dr&ave, pravni sistem, meunarodne organizacije1.vi elementi mogu imati pozitivan ili negativan uticaj na razvoj industrijskihaktivnosti, te se na taj nain polje istra&ivanja industrijske geogra"ije znatno proiruje.Sistemski pristup je u znatnoj mjeri unaprijedio teoriju geogra"ske nauke. Tako jetradicionalni elementarizam u geogra"iji, tj. istra&ivanje elemenata, zamjenjenistra&ivanjem veza meu elementima. %rema tome, sutinu ovog pristupa iniistra&ivanje, ne pojedinanih elemenata da #i se na osnovu njih izdvojili zakljuci ocjelini, nego se istra&uje ta cjelina. +etodologija sistemskog pristupa u geogra"iji je

jo uvijek nedovoljno razraena, pa se javljaju i skeptina razmiljanja o ovoj teoriji.6naajne radove iz ove o#lasti , pored Camiltona, dali su 2ortus, Cotes, Savei, i dr.%rvi pokuaj primjene sistemskog pristupa u industrijskoj geogra"iji kod nas je radDria.

6.)Osnovni pokazatelji mjerenja industrijalizacije

snovni pokazatelji mjerenja stepena industrijalizacije su/1) %okazatelj zaposlenosti2) %okazatelj o#ima proizvodnje 0u "izikim jedinicama i vrijednosno13) %okazatelj vrijednosti osnovnih sredstava+) %okazatelj potronje sirovine, energije, vode,) %okazatelj raspodjele "inalnog proizvoda

;;


12/45

7.)Faze razvoja industrije

%ro#lemom pokretakih snaga i mehanizama regionalnih ekonomskih promjena #avilisu se mnogi teoretiari. *eki naglaavaju znaaj prirodnih resursa, drugi, kao npr.*dam mit naglaavaju rad. !arl arks naglaava kapital i pretpostavlja

jednosmjernu evoluciju od primitivne kulture, kroz "eudalizam i kapitalizam dosocijalizma i komunizma. irdal se koncentrie na promjene u #ogatstvu odnosnomehanizam akumulacije #ogatstva u jednom regionu kroz vrijeme. &alter ostovjenaglasio tehnike inovacije i u vezi s tim identi"ikovao pet "aza ekonomskog razvojazemlje/1. /*0* ( tradi.ionalno drutvo. 2arakterie ga dominacija poljoprivrede, koja je

prete&no na supsistaninom nivou, i neiskoritenost potencijalnih resursa. 0-vropa je utoj "azi #ila u srednjem vijeku1.2. /*0* ( stvaran-e preduslova 4a pro/-enu. -kspanzija trgovine, rast eksternihuticaja i modernizacija proizvodnje 0-vropa u ;A. vijeku1.3. /*0* ( pri-ela4 i4 tradi.ionalno+ u /oderno industri-sko drutvo. 3nvesticionastopa raste, umno&ava se #roj proizvoaa, ekonomski rast postaje samoodr&iv0-vropa u vrijeme industrijske revolucije1.

+. /*0* ( sa4ri-evan-e novo+ industri-sko+ drutva. 3nvesticije nastavljaju da rastu.*eke industrije sla#e i nestaju dok se druge ire. Eazvijaju se veliki ur#ani centri iregioni. Sao#raaj postaje kompleksniji 0-vropa tokom 9iktorijanskog perioda1.,. /*0* ( ,ordi4a/ ili /asovna seri-ska proi4vodn-a. East kvartarnih djelatnosti,materijalnih do#ara i alokacija resursa u socijalno #lagostanje 0-vropa u KK stoljeu1.

8.)Faze industrijalizacije

Svjetski proces industrijalizacije #io je teritorijalno neravnomjeran, i mo&e sepodijeliti u etiri "aze/$ /*0* ( od pronalaska parne /aine do !eko+ kon+resa, zahvatila je 9eliku!ritaniju 0"a#riku svijeta1, Gvicarsku i SJ'.$$ /*0* ( od !eko+ do !erlinsko+ kon+resa, zahvatila je Francusku, *jemaku,Eusiju, Justriju, Gvedsku.$$$ /*0*( od !erlinsko+ kon+resa do I sv-etsko+ rata, zahvatila je preostale zemlje-vrope, meu kojima i #alkanske zemlje i razvijene zemlje *ovog svijeta.$& /*0*(posli-e II sv-etsko+ rata, proces je zahvatio zemlje tzv. paci"ikog kruga,zemlje izvoznice na"te, male tigrove i jo neke.

;4


13/45

Planska industrijalizacija "igurira kao dio razvojne strategije u veini zemaljaTreeg svijeta, iako je to zavisno od stranog kapitala 0osim u na"tom #ogatimzemljama1, to implicira ekonomsku zavisnost.

9.)Koncepcija prostornih ciklusa

3stra&ujui evoluciju odnosa izmeu ekonomskog centra 0jezgra1 i manje razvijeneperi"erije, '&on Fridman izdvaja ? "aze trans"ormacije teritorije/1. $45$#!* 465&* ( jednorodna teritorija predstavlja sistem lokalnog

jezgra sa zonama njihovog uticaja. Eelativno je ravnomjeran razvoj teritorije, slabaurbanizacija.2. P7'5* $45$#!* 465&* ( najpogodnije jezgro "ormira oko se#e

polarizovani region okru&en irokom peri"erijom. U najrazvijenijim zemljamaevropskog megajezgra 0-ngleska, Colandija, *jemaka, Francuska, 3talija1 krajemindustrijske revolucije 0druga plovina ;


14/45

minimalnih trokova transporta 0u te&itu trougla1 poveava trokove transporta,koji mogu #iti kompenzovani i ni&im cijenama radne snage i eksternimekonomijama 0e"ektom aglomeracije1

#1 Model maksimalnog dohotka Augusta Lea5 cilj racionalnog preduzetnika mora#iti lokacija u kojoj je pro"it maksimalan, pri emu ni cijene ni potra&nja nisu

prostorno konstantne. ptimalna lokacija nije determinisana minimalnimcijenama nego maksimalnim #ruto dohotkom ili maksimalnom razlikom izmeunjih 0minimalne cijene ( maksimalan dohodak1. 'e"inie optimalnu lokaciju kaomjesto u kojem su ukupni prihodi minus ukupni trokovi ( najvei.

2.) ($8'#&$$5$7!* 5'$#* $ 9'9*/$#* P''P$#'5 stavlja akcenat nasu#jektivne motive i percepciju prostora od strane preduzetnika. %ri tome preduzetnikne tra&i optimalnu ve racionalnu lokaciju. *jegov iz#or e zavisiti od sposo#nosti iin"ormacija kojima raspola&e.

3.) 5'$#* $45$#!$8 $5'* stavlja te&ite na istra&ivanje naina

odluivanja u velikim proizvodnim sistemima, kompanijama. 3ndustrijski sistem sesastoji iz tri vrste elemenata/a1 proizvodnih0"a#rike, rudnici i sl.1

#1 neproizvodnih0administrativne, "inansijske, nauno7istra&ivake slue1c1 elemenata okruenja0prirodnih uslova, sao#raaja, trgovine i usluga, drutvene

klime i sl.1 i njihovim strukturama, "unkcijama, organizaciji i upravljanju.d1+.) *$!*;* 9'9*/$#* $ 54!54*;$0*5 stavlja akcenat na drutvenukritiku naina proizvodnje i raspodjele. Eadikalni pristup eksponira kljunu uloguinilaca radne snage ( cijena, kontrole, reprodukcije radne snage. Strukturni pristupstavlja naglasak na kon"likt interesa izmeu rada i kapitala, istra&uje drutvenulogiku i ideologiju produkcije industrijskog prostora.

11.)Faktori razvoja industrije

Svrstavaju se u mikro i makrolokacione

$ *!;!*$$ /*!5$:7 Sirovine

7 -nergetski izvori7 Sao#raaj7 Eadna snaga7 Tr&ite7 2apital7 %riroda kao "aktor lokacije7 Ur#ani "aktor

a) $&$'

Sirovine su onaj dio prirodnih resursa koji mo&emo koristiti u odreene tehnike iekonomske svrhe kao energiju, gorivo, materijale. penito se dijele na dvije grupe/7 a7iotike ili neo7novl-ive0energetske, metaline, nemetaline, hemijske1

;?


15/45

7 7iotike ili o7novl-ive0agorindustrijske, drvne, tekstilne, ko&ne, gumene, itd1*eke sirovine utiu na lokaciju zato to su teke 0glina, kamen1, ili sadr&e mnogootpada0rude, ugalj1, ili su lako kvarljive0mlijeko, eerna trska1. Jko su transportnitrokovi visoki ili ako je sirovina kvarljiva ne isplati su prijevoz na vee udaljenosti.'a #i se smanjili trokovi prijevoza proizvode se koncentrati 0npr. &eljezne rude1,

poluproizvodi 0glinica za aluminij1, ili nerafinisani metali 0#akar1, u #li&oj oklininalazita. 6a veinu ostalih industrijskih grana mo&emo rei da su lokacionoslobodne. *ovi o#lici sao#raaja, kao to su #rodovi za rasute terete omoguili su

prijevoz koncentrata &eljezne rude iz !razila u -vropu i iz Justralije u 8apan. 'rugidogaaj koji je smanjio lokacioni znaaj jesu nove tehnologije za potpunije koritenjei tednju sirovina, recikla&a sirovina, zamjena prirodnih vjetakim materijalima0supstitucija1.

b) ''9'5!$ $0&$

'lektri"ikacijaje u velikoj mjeri oslo#odila industriju lokacione zavisnosti od izvoraenergije. %rije toga su veoma znaajni #ili vodni eneretski izvori, drvo i ualj.sim razvoja sao#raajnih sredstava za prijevoz energenata 0tankeri, cisterne,na"tovodi, gasovodi1 padu cijena energije doprinijeli su i pojedini elektroenergetskisistemi 0npr. -U1. 6avisnost od izvora je"tine elektrine energije je jo uvijek znaajnaza one industrijske grane koje su veliki potroai struje/ elektroliza aluminija, azota,teke vode i sl. Takoer se vri supstitucija uglja elektrinom energijom ili zemnimgasom u industriji stakla, elianama, proizvodnji azota. 9eliki potroai energije selokalizuju #lizu velikih hidrocentrala, ra"inerija na"te i sl.9isok udio energije u ukupnim proizvodnim trokovima imaju/ crna metalurgija04=L1, proizvodnja i prerada aluminija 04BL1, staklarska industrija 0;AL1, hemijskaindustrija 0;4L1, proizvodnja nemetala 0


16/45

U ranim "azama razvoja industrije ovom "aktoru nije posveivana pa&nja. S o#ziromna ararnu prenaseljenostnije nedostajalo je"tine radne snage. %ostepeno je cijenaradne snage poveavana a radno vrijeme skraivano. %roduktivnost rada je sve viezavisila od kvali"ikacija, tako da raste potra&nja i cijena kvali"ikovane radne snae.U 4B. stoljeu se poveava zapoljavanje enske radne snaeu industriji 0tekstilnoj,

prehram#enoj, o#uarskoj1. 2vali"ikovana radna snaga postaje najva&niji razvojni"aktor, u vezi s inovacijama, odr&avanjenm, servisiranjem, istra&ivanjem. +noge"a#rike se lokalizuju u radovima, gdje se nalaze univerziteti, instituti, la#oratorije,strune #i#lioteke. 6a grane koje tra&e mnogoje"tine radne snaevie su privlanasla#o razvijena podruja, gdje je velika ponuda nekvali"ikovane i &enske radne snage.Takve vrste industrije se razmjetaju u sla#ije razvijene zemlje 0Tajvan, 9ijetnam,3ndonezija, !razil, +eksiko, *igerija1.6apoljavanje je i socijalni problem. 3ndustrija se koristi u regionalnoj politici i

planirnju kao instrument za podsticanje razvoja nedovoljno razvijenih podruja0peri"ernih, seoskih, planinskih, pograninih1, makar i po cijeni ni&e produktivnosti.Trokovi za plaanje radne snage su =B7ih postali meu najveim stavkama u cijeni

proizvoda. %ostoje znatne razlike meu razvijenim i nerazvijenim zemljama ili meuindustrijskim granama.

e) 5=$65'

Sva industrijska proizvodnja je namjenjena tr&itu. 3pak, s o#zirom na odnos prematr&itu industrijsku proizvodnju mo&emo podijeliti na/7 onu koja je neposredno vezana za potronju >"inalna proizvodnja)7 ostalu koja proizvodi sirovine i poluproizvode za industrijsku preradu U prvo/ slua-usu "a#rike koje su z#og znaaja svojih proizvoda neposrednosuo?ene s potroa?ima, i pri proizvodnji moraju predvidjeti ne samo koliinu, nego io#im potronje, ukus i modne zahtjeve potroaa, kojoj vrsti potroaa namjenjujusvoje proizvode, kakva e #iti cijena proizvoda imajui u vidu kupovnu mo

potroaa, kakva je konkurencija i kakve inovacije se mogu oekivati u #udunosti.6naajno za tr&ite potronih do#ara je da je raspreno, da ga tre#a dnevno ilisedmino sna#dijevati, po mogunosti na kraim razdaljinama, i da su trokovi zaskladitenje visoki. *a tr&itu se osjea uticaj reklame, i veliki uticaj ima brend0npr'iorr za kon"ekciju, *ivea za kozmetiku, *ike za sportsku o#uu i odjeu, itd.1. 6#ogtoga su za ovaj tip industrije naj#olji veliki radovi, gdje je uprkos konkurenciji

najvie potroaa. Tu su takoer #rojne djelatnosti koje taj tip industrije koristi 0berze,reklamne aencije, izrada ambalae, tamparije, masovni mediji1. *a proizvodnjui cijene imaju uticaja i udruenja potroa?a. 6a taj tip industrije va&na je dostupnosttr&itu. Takoer nije svejedno da li je tr&ite s o#zirom na kupce raspreno 0npr.hrana, kozmetika1, ili koncentrisano 0televizori, poljoprivredne maine1, i da li seproizvodi kupuju ?esto0eer, deterd&enti1 ili povremeno0pokustvo, "ri&ideri1. Nasuprot to/eje tr&ite industrijskih sirovina i poluproizvoda ili investicionihsredstava mnoo vie koncentrisano. #ino "a#rikje imaju stalne kupce, te&especijalizacijii manjem izboru proizvoda, ali visoko kvaliteta.

3ndustrija potronih do#ara je jako zavisna od razmjera tr&ita, a takoer i od

razliitih ogranienja u o#lasti carina, uvoznih kvota, akciza i drugih dadina koje#itno mjenjaju razmjer tr&ita ili podstiu umjeso uvoza gotovih proizvoda uvoz

;>


17/45

sirovina, tite domau proizvodnju u dr&avi, ili prote&iraju odreene proizvoae. *adreugoj strani velika industrijska preduzea osnivaju podru&nice i "ilijale 0zadistri#uciju, monta&u, itd.1, osvajaju tr&ite i pri tome se malo o#aziru na regionalne idr&avne potre#e i vladinu politiku.

") !*P$5*;

Eazlikujemo ,iksni kapital 0zemljite, zgrade, maine, licence i patenti1 i o7rtnikapital0trokovi za na#avku sirovina, energije, plate radnika, kamate i rate otplate zakredit i drugi izdaci, npr. za &ivotnu sredinu, komunalije, i sl.1. $esto investitor moraulo&iti velika "inansijska srdstva u ureenje terena, in"rastrukturu0puteve, vodovod,tele"on, tra"ostanicu i sl.1, drutvenu in"rastrukturu0radniku menzu, strunu kolu,auto#uske linije za radnike1. Skup trokova po zaposlenom, potre#nih za odr&avanje

proizvodnje, pokazuje cijenu ili vrijednost radno mjesta. +eu industrijskim

granama postoji znaajna razlika u pogledu cijene radnog mjesta. U *jemakoj suizraunali da su najskuplja radna mjesta u crnoj metaluriji. U odnosu na nju cijenau rudarstvu iznosi A=L, hemijskoj =>L, tekstilnoj :AL, mainskoj 4AL ielektrotehnikoj 4?L. +anja industrijska preduzea se te&e odluuju na takvetrokove, 'r&avna pomo je uglavnom namjenjena investitorima u manje razvijenimili depresivnim regionima.

) P$* !* /*!5 ;!*$#'

S razvojem tehnike i tehnologije znaaj ovog "aktora se smanjio. *a primjer, vlanaklimaje nekada #ila va&na za preradu pamuka i vune, danas postoje klima ure@ajikoji stvaraju vjetaku klimu u halama. &oda je jo uvijek va&na u tehnolokom

postupku 0prehram#ena, pivarska, "armaceutska1, ili kao sirovina, tehnika voda zaienje, hlaenje i sl. alazita rudaigraju sve manju ulogu kao lokacioni "aktor.+nogo vode troi metalurgija, industrija graevinskog materijala, hemijska, tekstilna,

papirna industrija. %rirodna sredina i estetika pejza&a postaju znaajni u modernodo#a

h) 4(*$ /*!5 ;!*$#'

Dradovi, pose#no veliki gradovi, privlae industriju z#og e"ekta alomeracije ieksternih ekonomija. Drad i industrija su u povratnoj sprezi i u svom razvoju

podstiu jedno drugo po principu kumulativno ( kru&ne uzronosti. Tako se strvarajuurbano A industrijske alomeracije. U velikim gradovima djeluju i "aktoridealomeracije0visoke cijene zemljita, ekoloki kriterij i sl.1. 6#og toga ekonomskigeogra"i umjesto "aktora lokacije govore o "aktorima privla?enja i odbijanja0pull i

push "aktori1.

;=


18/45

i) P&'0*5 $45$#* !* /*!5 ;!*$#'

Eazlikuju se/ ve4eproi4vodno+ karaktera ili 9vertikalne ve4e:i ve4e tr;ino+karaktera ili 9*ori4ontalne ve4e.

9eze koje idu u smjeru proizvodnog toka nazivaju se unapredne veze ( kadaproizvod jedne "a#rike ide kao poluproizvod u drugu, iz ove u treu i tako do "inalnogproizvoda. Povratnevezenastaju tako to proizvodnja jedne "a#rike povlai razvojraznih do#avljaa sirovina, energije, poluproizvoda i prateih djelatnosti. 3ndustrijekoje nisu povezane ni sa jednim "aktorom nazivaju se lokaciono slobodne.$ndustrijska inercijaje takoer va&an "aktor. *eke gigantske "a#rike su nastale namjestu prvo#itne male "a#rike, i sada im se ne isplati da se preseljavaju na #oljulokaciju 0npr. +ercedes !enz u Gtutgartu1.

$$ $!;!*$$ /*!5$7 6emljite7 2omunalna mre&a7 2valitet &ivotne sredine7 %rostorno7planerski i ur#anistiki propisi7 3ndustrijske zone

a) 0';#$65'

6emljite 0veliina, nagi#i do :BL, sta#ilno i #ez opasnosti od poplava15 pose#no jeva&na cijena zemljita. U pogledu zemljita najzahtjevnije grane industrije su

metalurgija, industrija automo#ila, graevinskog materijala, tekih hemikalija,drvopreraivaka.

b) !4*;* '=' >5'8$7!* $/*54!54*)

U velikoj mjeri diktira lokaciju i prostorni razmjetaj industrijskih kapaciteta.%ose#nao je uticajna mrea vodosnabdijevanja za pojedine grane 0industrijaceluloze i papira, prehram#ena1, a kada se radi o eneretskom "aktoru pojedineindustrijske grane su veliki potroai energije 0industrija metalnog i hemijskog

kompleksa1, koje u svome smjetaju prate razmjetaj energetskih resursa.

c) !&*;$5'5 =$&5' '$'

Sve je rigorozniji kriterij s o#zirom na zahtjeve tzv. odrivo razvoja. 9a&an je zaindustrije visokih tehnoloija, u kojima rade visokoo#razovani ljudi sa visokimekolokim zahtjevima. 6a neke vrste industrije va&no je ekoloki isto susjedstvo 0za"armaceutsku, prehram#enu, elektronsku1.

;A


19/45

d) P5 P;*'!$ $ 4(*$5$7!$ P;*&$

%rostorno planerski i ur#anistiki planovi i propisi 0pose#no u o#lasti zatite &ivotnesredine, namjenskog koritenja zemljita1.

e) $4 5$#!' 0'

To su opremljeni prostori sa svim prikljucima u kojima odreeno preduzee zakupiodreeno zemljite i potre#ne o#jekte za svoje poslovanje. *eke zone imaju ureenezajedni?ke slube 0vatrogasce, uvare1 i uslue 0trgovine, restorane1, a druge suskromnije opremljene samo sa prikljucima na mre&e.

12.)Proizvodnja uglja u svijetu

9ijek uglja i pare poeo je s pronalaskom parne maine '&ejmsa 9ata ;==AL, Dornjem Gljonsku 0%oljska1


20/45

nizija1, sjeverna %rancuska# $elgija# &olandija 0Him#urg1, 'jema(ka 0%orurje,%osarje1, )oljska i *eka 0Dornji Gljonsk1. Slini slojevi se javljaju u +krajini0dio 'onjeckog #asena ( 'on#asa1,!usija0dio 'on#asa, 2uznjecki #asen, ju&niSi#ir1 i uKazahstanu 02arganda1. *ajvee svjetske rezerve su u Eusiji, ali suveinom u Si#iru, teko dostupne z#og hladne klime.

N 4 *zijisu kamenim ugljem #ogate/ Sjeverna i Srednja 2ina, 3ndija 0!ihar, risa,!engalija1, 'E 2oreja i 9ijetnam.

N 4 *-usu rudnici kamenog uglja u Jpalaima 0>BL1, na prostorima dr&ava%ensilvanija, 6apadna 9ird&inija i haio, u Jla#ami, na Srednjem 6apadu i nazapadu. Te&ite amerike proizvodnje uglja je na Jpalaima, i u manjoj mjeri nasrednjem zapadu 0povoljan polo&aj u odnosu na plovne puteve, za unutranje

potre#e i izvoz1.N 4 !anadi le&ita uglja su u provincijama Saskaevan, Jl#erta, i na istoku u

dr&avama *ova Gkotska i *ju !ransvik.N #*( le&ita su jugozapadno od 8ohanes#urgaN *ustralija( 2vinslend, okolina Sidneja i prije svega *ovi 8u&ni 9els.

U /eunarodno- tr+ovini uestvuje samo kameni ugalj. +rki ugalj i lignit se neispalti prevoziti na velike udaljenosti, te se koriste u termoelektranama u #lizininalazita. 6#og visokog kvaliteta i je"tinog prijevoza u #rodovima uglja iz

prekomorskih zemalja, u 6apadnoj -vropi je je"tiniji uvozni ugalj nego domai. Tako,npr, cijena za tonu uvoznog uglja 0#ez carine1 u zapadnoevropskim lukama je za ?B7>BL ni&a nego ugalj iz domaih rudnika s jamskim kopom.

*ajveih deste potroaa uglja u svijetu su/ 2ina, 3ndija, Eusija, 8apana, *jemaka,8JE, %oljska, 9elika !ritanija, Ukrajina.

13.)Najvei proizvoai nafte u Svijetu

N !liski Istok7 oko velike geosinklinale %erzijskog zaliva. d 2irkuka i +osula nasjeveru 3raka, preko 2uvajta, 3ranskog 2uzistana i S6 ru# Jra#ijskog poluostrva,do mana i 2atara na istoku. Eegion %erzijskog zaliva uestvuje sa oko 4M: usvjetskim rezervama i oko ;M: u svjetskoj proizvodnji na"te.

N S-evernoa/eriki re+ion7 du& velike geosinklinale od +eksikog zaliva na jugupa sve do porjeja rijeke +ekenzi na sje#eru.

N &u;na A/erika( naj#ogatija na"tna nalazita su u 9enecueliN


21/45

C.) *orveka ;:? @>; BBB tD.) *igerija ;:; B?? BBB tE.) 9enecuela ;4= ?@@ BBB t&$#'5 3 BEE E1C FFF t

14.)Najvee naftne kompanije u Svijetu?

*a"ta donosi, onima koji je imaju, ogromne prihode. 6#og toga je dolo dokoncentracije kapitala, konkurencije i #or#e za nalazita i s"ere uticaja. %rve trikompanije/ tandard il ompanG 0osnovao Eok"eler ;A=B1, oGal utch hell0osnovana ;danas (ritish Petroleum)

+.) 5eHaco,.) &akuum il >danas obil il)B.) tandard lil o" ali"ornia >!*;)C.) 9al" il

*eto kasnije pristupila je i osma sestra /ranse di Petrol, tako da ih nazivaju9Velika s/orka:'sim multinacionalnih postoji i veliki #roj nacionalnih 0dr&avnih ili privatnih1kompanija/ ;ukoil0Eusija1, Pemeks0+eksiko1, itd.

15.)Najvei proizvoai zemnog gasa u Svijetu?

4;


22/45

1.) Eusija >;: mlrd mQ2.) SJ' @;B mlrd mQ3.) 2anada ;A; mlrd mQ+.) 9. !ritanija mlrd mQ

,.) *orveka A mlrd mQ1F.)S. Jra#ija >? mlrd mQ

*ajvei izvoznik prirodnog gasa u svijetu je Eusija. *a nju otpada ABL proizvodnjezemalja 6*'. 'rugi veliki dostavlja za -vropu je Jl&ir. *ajvee rezerve imajuEusija i srednjeazijske zemlje 0preko :BL svjetskih rezervi1, 6apadnosi#irska nizija,%erzijski zaliv.

16.)Najvee hidroelektrane Svijeta?

vaj segment energetike zauzima relativno mali, ali sta#ilan udio u svjetskoj

energetici 0uee oko ;AL1. 2ina gradi i najveu hidrocentralu na svijetu, poznatupod nazivom RTri 2lisure, na rijeci 8angcekjang. Tre#a istai da je do sada osvojenatek ;M@ tehniki i ekonomski dostupnog potencijala. U tom pogledu su znaajnerazlike meu zemljama, ali po stepenu osvojenosti prednjae Gvicarska 0


23/45

3zvori za nuklearno gorivo su uran i torij. 2oncentracija energije u nuklearnomgorivu je veoma velika, oko 23 miliona kIh na 1 k, to prelazi milion putakoncentraciju energije u svim drugim vrstama goriva. *uklearne elektrana je u

principu termocentrala, samo to ulogu kotla za zagriijavanje pare preuzima reaktor.%roizvodnja koncentrata urana smanjila se od ?@ hiljada tona u ;


24/45

18.)Proizvodnja elektirne energije su Svijetu?

-lektrine centrale se prema vrsti izvora energije dijele na / termocentrale,

hidrocentrale, atomske, plimske, eotermalne, eolske 0vjetrenja?e1 i solarnecentrale. S o#zirom na energetski izvor, ;


25/45

metalurgija uKini0+and&urija1,1ndiji0dolina rijeke 'amodar1,$razilu03ta#ira1,!epublika Koreja.

20.)Glavni regioni i centri crne metalurgije

'&P*/;.1Velika !ritani-a( +idlends 0!irmingham, She""ield1, ju&ni 9els, S6 -ngleska

i Gkotska 0Dlasgo14.1%ran.uska( Horena 0*ansi1, departman *ord, regija St. -ttiene u centralnoj

Francuskoj, Fos7sur7+er kod +arseja na jugu i 'ankerk:.1pani-a( !askija i Jsturija?.1!el+i-a( dolina rijeke +aas 0harleroi, Hiege, [email protected] Huksem#urg

>.1#olandi-a7 03jmiden, Eoterdam1=.1N-e/aka ( Sar, Eur 0-sen, !ohum, 'uis#urg, 'ortmund1, Salcgiter,

sna#rik, !remenA.1Itali-a( Denova, %jom#ino, Torino, +ilano, Taranto


26/45

;.1Va-alana jugu,4.1N-ukastliSidne-na istoku

21.)Proizvodnja aluminija u svijetu

Jluminijum se do#ija elektrolizom linice 0oksida aluminijuma1 koji se do#ija izrude boksit 0naziv prema kraju Hes !auV, tj. He !o kod Jvinjona u Francuskoj1.%ostupak do#ijanja ima vie "aza, koje su esto meuso#no prostorno udaljene.1.) 8roi4vodn-a rude 7oksita 0renta#ilna je ako sadr&i +,L aluminijevog oksida

*l231, vezana za nalazita.2.) 8rerada i o7o+aivan-e rude u kon.entrat0suenjeK mljevenjeK razrje@ivanje1,

prenjeu rotacionim peima i do#ijanje glinice 0Jluminijev oksid1. va "azanajee je #lizu nalazita, ili u izvoznim i uvoznim lukama.

3.) Topl-en-e +lini.e u kriolitu i pretvaran-e u sirovi alu/ini-u/ postupko/elektroli4e 0uz potronju mnogo elektrine energije1. Upotre#ljava sejednosmjerna elektri?na struja i ugljikove anode 0W1 i katode 071. 6a 1 tonualuminijuma troi se +-B tona boksita ili 2 tone linice, i oko ;@ BBB kMtelektrine energije. va "aza vezana je za izvore je"tine elektrine energije 0izhidroelektrana1. *a elektrinu enmergiju otpada oko ;>L ukupnih trokova

proizvodnje.+.) Ra,iniran-e sirovo+ alu/ini-u/a do 11D istoe2,.) 8rerada do7i-eno+ alu/ini-u/a u poluproi4vode 0plo?e, pro"ili, odlivci1,

valjanjem, livenjem, presovanjem i slino.%roizvodnja aluminijuma je ekoloki tretna. %ri elektrolizi se oslo#aa otrovni "luor,

kojeg tre#a o#avezno uhvatiti i pretvoriti u aluminijev "luorid. statak proizvodnje jetakoer crveno #lato.

>lavni proi4voai 7oksita su u tropskom i suptropskom pojasu/ Justralija 0@Amiliona tona, ?AL svjetske proizvodnje1, 2ina ;= mil. t, ;BL1, Dvineja 0;> mil. t,;BL1, 8amajka 0;? mil. t, A,@L1, 3ndija 0;? mil. t, A,@L1, Eusija 0> mil. t, :,>L1,9enecuela 0@,@ mil. t, :,:L1, 2azahstan 0?,> mil. t, 4,AL1, Surinam 0?,@ mil. t,4,=L1, itd. Svjetska proizvodnja #oksita u 4BB@. godini iznosila je 1B, milionatona.

Sv-etska proi4vodn-a alu/ini-a iznosila je u 4BB@. godini 31K2 miliona tona.

*ajvei proizvoai su razvijene zemlje i to one koje proizvode je"tinijuelektrinu energiju/ 2ina 0=,41, Eusija 0:,=1, 2anada 04,A1, SJ' 04,@1, Justralija0;,


27/45

22.)Proizvodnja bakra u Svijetu

!akar se do#ija iz ruda halkopirit, bornit, kuprit, halkozin. 2oristi se uelektrotehnici, graevinarstvu, hemijskoj industriji, metalurgiji 0legure1. Uproizvodnji #akra se razlikuje vie "aza/1.) kopanje rude2.) "lotacija A izdvajanje jalovineK prenje rude3.) 5opljenje rudeK sirovi bakar >bakrov kamen1+.) a"iniranje A elektrolizaK metalurki bakar,.) Prerada u poluproizvodeve "aze se rijetko nalaze u istoj zemlji. %rve dvije ili tri "aze su #lizu rudnika, drugedvije ili tri su tehnoloki slo&enije i lokalizuju se u razvijenijim zemljama, #lizu

potroaa. !akarna ruda sadr&i samo FK+L do FKBL bakra, a pr&enjem do +FL.%ri

topljenju se troi mnogo elektrine energije. a"inirani bakar dosti&e istou doEEKEDL metala. %ro#lem proizvoaa su velike oscilacije u potra&nji i cijenama nasvjetskom tr&itu. Svjetska proizvodnja radiniranog #akra iznosi oko ;B miliona tonagodinje. 6naajna je i proizvodnja reenerisano bakra. %odjela na proizvoaerude i proizvoae ra"iniranog metala je jo izrazitija nego kod aluminijuma.%roizvodnja #akra je ekoloki tetna jer se pri pr&enju i topljenju oslo#aaju otrovnigasovi.N lavni proi4voai 7akarne rude su/ *ile 0@,: miliona tona, :@L svjetskeproizvodnje1, A. 0;,; mil. t, =L1, 1ndonezija 0;,; mil. t, =L1, )eru 0; mil. t,=L1,Australija0B,< mil. t, >L1,!usija0B,= mil. t, @L1,Kina 0B,> mil. t, ?L1,

Kanada,)oljska,3ambija, itd. Svjetska proizvodnja u 4BB@. godini iznosila je 1,miliona tona.

N >lavni proi4voai ra,inirano+ 7akra 233'5 su/ *ile04,@ mil. t1,Kina04,4 mil.t1,0apan 0;,? mil. t1, A. 0;,: mil. t1, !usija 0B,< mil. t1, zatim slijede )eru,

1ndija, Kanada, )oljska, 'jema(ka, itd. +eu proizvoaima su i zemlje kojeprerauju uvoznu rudu5 npr. $elgija i %rancuska uvoze iz 2onga 02atanga1,Velika$ritanijaiz 6am#ije, A. iz 2anade, $ilea, %erua,0apaniz Justralije iFilipina.

N %rete&ni dio proizvodnje #akra je u rukama veliki* ko/pani-a. !akarni pojas uJ"rici dr&e kompanije 4nion iniere 0#elgijsko7"rancusko7engleski kapital1 i*nlo *merica orp. o" outh *"rica5 ameriku proizvodnju dr&e kompanije!enekot 02ennecott1, /elps od0%helps 'odge1, *maks0JmaV1 i *nakonda0Jnaconda1. U posjedu amerikog kapitala je oko @BL svih nalazita, #ritanskogoko 4=L.

4=


28/45

23.)Proizvodnja zlata u svijetu

6lato ima pose#nu ulogu kao zlatne rezerve u trezorima nacionalnih #anaka, udepoima #anaka i kao nakit. >lavni proi4voai su/ #*, *, *ustralija, !ina,!anada, usija. 'o#ija se iz kre/enove 7ree09ivatersrand u 8JE1 ili iz ri-eni*nanosa 0u Si#iru i na Jljasci1, ili iz intru4i-a i i/pre+na.i-a magmatskih stijena0Haurentijski tit u 2anadi, 2algurli u Justraliji, 2ilo7+oto u 2ongu, +oro 9elho u!razilu1. 6lato se do#ija i pri ra,iniran-u 7akra. Svjetska proizvodnja u 4BB@ godiniiznosila je 2K, hiljada t. *ajvei proizvoai su 8u&na J"rika 0:BB t1, Justralija 04@?t1, SJ' 04@B t1, 2ina, %eru, Eusija, 3ndonezija, 2anada, itd.snovni metali se prodaju na londonskoj berzi metala gdje se odreuju dnevne

cijene metala, cijene za neposrednu prodaju iz skladita i prodaju unaprijed za trimjeseca.$istoa zlata se mjeri karati/aa te&ina un.a/a. 4ncaza plemenite metale i drogeiznosi :;,;B: grama. !arat je ;M4? dio te&ine legure. To je mjera "inoe legure

plemenitih metala. *pr. 4? karata je isto zlato. 'anas se veinom sadr&aj zlataizra&ava u hiljaditim dijelovima, tako da najee upotre#ljavane legure zlata od ;?,;>, ;A i 44 karata sadr&e odgovarajuih @A:, >>=, =@


29/45

pri drugom nainu kuhaju se drvenjae u rastopini kausti?ne sode i sodinosul"atai do#ija se sul"atna celuloza, za omot papir, karton i slino.

'o nedavno su #ijelu celulozu i #ijeli papir do#ijali uglavnom iz drveta etinara.*ovijim postupcima mo&e se do#iti #ijela sul"itna celuloza i iz tvrdog drvetaliara. To je omoguilo iru upotre#u tropskog drvea koje je do sada koriteno

samo za natronske papire.,.) Veina proi4vedeno+ papira su o/otni a/7ala;ni5@ novinski@ ta/parski,

kan.elari-ski i pose7ni papiri. d ukupne proizvodnje papira 031C miliona tK;


30/45

6#og nepro"ita#ilnosti i skupe radne snage u industrijskim zemljama su radijenaputali#rodogradnju ili su jepreseljavaliu sla#ije razvijene zemlje. Tako su nekezemlje, koje su nekada #ile poznate po gradnji #rodova 09elika !ritanija, Gvedska,3talija, Francuska1, odr&ale samo gradnju spe.i-alni* 7rodova 0na primjer vojnih,turisti?kih, luksuznih jahti1, a masovnu proizvodnju su prepustile zemljama treeg

svijeta 0!razil, Eepu#lika 2oreja1.9odeu ulogu u #rodogradnji u drugoj polovici 4B. stoljea preuzeo je #apan 0?BLsvjetske proizvodnje u ;


31/45

'ijamanti su kristali ugljika nastali u pose#nim uslovima u du#ini najmanje 1,F kmu6emljinoj kori pod velikim pritiskom i na visokoj temperaturi. 3maju dvostrukuupotre#u/ kao drauljza nakit, i z#og najvee tvrdoe kao abrazivno sredstvo ilisje?ivo u industriji. 9eina dijamanta se upotre#ljava u industriji za #ruenje,

sjeenje i #uenje 0npr. kruna svrdla za na"tne #uotine1. Samo najvei i najljepi sekoriste za nakit. 6#og sve vee potronje dijamanata i monopola nekih zemalja u

proizvodnji prirodnih dijamanata, neke zemlje proizvode vjeta?ke dijamante,uglavnom za industrijske potre#e. Udio vjetakih dijamanta iznosi oko D+L.%rirodne dijamante uglavnom do#ijaju iz rude kimberlit, ili ih ispiraju iz rijenihnanosa. +eu pojedinim nalazitima su znatne razlike ( naj#ogatije nalazite je *rGlsa > karata dijamanta po toni rude, ali je samo @L od njih pogodan za nakit. Suprotnou poznatom ju&noa"rikom rudniku !imberlipo toni iskopanog materijala B,: karatadijamanata, ali su 4BL meu njima juvelirski.'ijamant ima hemijsku "ormulu kao i gra"it 0?ist uljik1, ali drugaiju reetku. U vatri

#i izgorio. Eazlikuju se juvelirski i industrijski dijamanti. "i-a/antski karat -e/-era 4a te;inu F 3@2GB +ra/a. Svjetska proizvodnja dijamanata u 4BB?. godiniiznosila je CCK, miliona karata. Vodei proi4voai suC$ocvana0:; ;4@ BBB karata1,

!usija04: miliona karata1,Australija, .!Kongo, 0A!, Kanada, Angola, 'amibija,1zrael, ,vineja, ,ana, ieraLeone, itd.

28.)Razvoj industrije cementa u Svijetu

d pronalaska OportlandN cementa ;A4?. godine 08. Jspidin1, proizvodnja ipotronja stalno raste. ement je peena smjesa samljevene gline ili laporca ikrenjaka. Sastoji se od kre?njaka 0a1, linice 0Jl4:1 i kvarca 0Si41. %oto jekrenjak glavna sirovina, cementare su po pravilu #lizu kamenoloma krenjaka5 jo

#olje je ako su u #lizini takoer le&ita laporca ili gline, povoljne sao#raajnice0&eljeznica, plovna rijeka ili morska luka1 i je"tino gorivo. Na-vei proi4voai.e/enta su velike dr;aveC 02ina, 8apan, 3ndija, SJ'1 i zemlje gdje jeindustri-ali4a.i-a u usponu0!razil, E. 2oreja, Tajland, Turska, +eksiko1. dreeniuticaj imaju takoer graevinske tradicije i do#re sirovine 03talija1. Svjetska

proizvodnja cementa iznosila je 4BB@. godine 2K2 mlrd t.

29.)Najpoznatiji centri i kompanije hemijske industrije u

Svijetu

*#P0*5$#$ '5$ $ '9$$ 8'$#!' $45$#':

;.1En+leska( 9els, estuar i dolina rijeke +erzi4.1 %ran.uska( dolina rijeke Eone, jugozapad i jugoistok Francuske i %ariz

:.1!el+i-a( dolina rijeke +aas?.1N-e/aka( %orurje, srednje %orajnje, dolina +ajne

:;


32/45

@.1pani-a( !askija, 2atalonija>.1Itali-a( Hom#ardija, o#ala 8adranskog 0Eavena1 i Tirenskog mora=.18ol-ska( Dornji GljonskA.1Norveka i vedska( jugeneral /otors@ %ord i ?raHsler1 proizvode EFLautomo#ila u SJ'7u. Slino je

#ilo u -vropi i 8apanu. U Francuskoj su ostala tri velika preduzea/ eno, itroen,Peo5 u 3taliji /iat i *l"aomeo5 u *jemakoj pel, eimler(enz, /olksvaen,

:4


33/45

*udi, (I, /ord0u 2elnu i Sarluisu1, *i airus5 u 8apanu issan, 5oGota,azda.'o novog talasa udru;ivan-adolo je u posljednje dvije decenije na meunarodnomnivou/ 'eimler7rasler, Eeno7*isan, Deneral +otors7Fiat, 97Gkoda, itd.

U velike automo#ilske koncerne su se ukljuivala takoe /an-a 9na.ionalna:predu4ea, kao to su &olvo0Eeno1 i aabu Gvedskoj, 6koda u$ekoj 091. 'oloje do prodora takvih veza u zemlje u tranziciji 0Fiat u %oljsku i Eusiju1. 6a razvojautomo#ilske industrij #ila je znaajna ro7oti4a.i-ai auto/ati4a.i-aproizvodnje, koja

ju je uinila manje zavisnom od radne snage.Ko/p-uteri4a.i-a i /oderan sao7raa- su omoguili teritorijalnu disjunkcijuproizvodnje, usklaivanje proizvodnje kooperanata i dostavu poluproizvoda, dijelovao sklopova. Time su velike hale sa proizvodnim trakama i ogromna skladita postalanepotre#na. ko \ proizvedenih vozila su ekonomska vozila raznih vrsta. 9eliki

proizvoai kamiona su Eusija i 2ina.d osamdesetih godina na-vei proi4voai auto/o7ila su/ 8apan, SJ', *jemaka,

Francuska, Gpanija, E. 2oreja, 9. !ritanija, Eusija, itd. Tri najvea proizvoaaproizvode ,BLKdeset najveih ak EDLautomo#ila. Takoer u proizvodnji kamionai auto#usa su vodee SJ' i 8apan5 u 2ini se proizvodnja poveava a u Eusiji opada.Svjetska proizvodnja automo#ila u 4BB@. godini iznosila je +B milionapri emu suvodei #apan0< miliona1, jema?ka0@,? mil.1, *0?,: mil.1, #una!oreja0:,?mil.1, /rancuska0:,; mil.1, itd.Svjetska proizvodnja komercijalni 0teretnih1 vozila u 4BB@ godini iznosila je 2FK,miliona, pri emu su vodei * 0=,= miliona1, !ina04,A mil.1, #apan 0;,A mil.1,!anada0;,: mil.1.

31.)Karbohemija

2ar#ohemija je poela 1D,B. godine kada je Perkinsizluio iz uglja derivat katraniod njega do#io anilinske boje. To je #ilo va&no za tekstilnu industri-u, zato to seoslo#odila zavisnosti od prirodnih #oja 0npr. indigo1. d tog pronalaska najvie koristi

je imala #ritanska tekstilna industrija. 2rajem ;


34/45

32.)Proizvodnja raunarske i informatike tehnologije u Svijetu

Raunarska i in,or/atika te*nolo+i-a 4a 8?/ 3!+, C%, '-, JTZT, ompaY, -'S0SJ'1, *-, Fujitsu, Citachi, Toshi#a. Tih ;B preduzea vlada sa @4L svjetskog

tr&ita.


35/45

bojeni metali >olovoK cinkK boksit) su neprekidno istra&ivani i z#og utvreniheksploatacionih rezervi otvarani su novi rudnici i proirivani stari. Tako je na podrujuSre#renice otvoren rudnik olova i cinka Sase, u kojem je otvoren pogon zao#ogaivanje rude. U varekoj rudnoj zoni nalazi se polimetalno le&ite sul"idnih rudasa #aritom, nalazita olovno7cinkanih ruda.

lovna ruda se javlja i u lovu i njegovoj okolini, gdje su #ile srednjovjekovnerudarske jame.6naajna su leita boksita na podruju 9lasenice, !osanske 2rupe, !epelja i+ostara. 'osadanja istra&ivana bakarne rudenisu dala takve rezultate da #i se za terude otvarali rudnici. ;eita ivenalaze se u 'ra&eviima u #lizini Srednjeg, alirudnik nije otvoren z#og sla#e prolaznosti &ive na meunarodnom tr&itu.%ored metalnih mineralnih sirovina !osna i Cercegovina je #ogata nalazitimanemetalameu kojima se u#rajaju/ dolomitiK kre?njaciK mermeriK lineK kvarcnipijesciK laporci te betoniti i "eldspati. 6a industriju su jo va&ni #arit, az#est,manezit i dr. (arit se eksploatie u 2reevu i 9elikoj 2ladui. 6a potre#evatrostalne industrije eksploatie se maneziti za njega je otvoren rudnik u 2ladnju.

Jz#est kao vatrostalni materijal eksploatie se iz serpentinita kod !osanskog%etrovog sela. udnik kamene solije u Tunju gdje se vri podzemna eksploatacija.%ored navedenih u !osni i Cercegovini postoje i le&ita i pojave nuklearnih sirovinate plemenitih metala >zlata i srebra)kao i rijetkih metala. Eudarska proizvodnjazajedno sa energetskim potencijalima ini osnov cjelokupnoj industriji,najpropulzivnijoj grani privrede.

35.)Razvoj industrije u BiH u vrijeme Austro-Ugarske uprave

Austrou+arsko/ okupa.i-o/ krajem ;


36/45

znaajno za ovaj period veliko #ogatstvo uglja. *a #azi takvih prirodnih resursapodignuti su i prvi industrijski kapaciteti. Tako je na osnovu #ogatstva u drvetupodignuta &* $45$#*, koja je #ila vodea industrijska grana, ne samo po#roju zaposlenih i #roju preduzea, ve i po ostvarenom kapitalu. Ta mnogo#rojnadrvno industrijskapreduzea su se skoro iskljuivo #avila eksploatacijom i pilanskom

preradom drveta namjenjenog za izvoz. *eka od tih preduzea su spadala u redvodeih drvno7industrijskih preduzea u -vropi.Takav razvoj drvne industrije u !osni i Cercegovini, odnosno nagla eksploatacijadrveta je rezultata i povoljnog geogra"skog polo&aja. *aime veina podignutihkapaciteta drvne industrije #ili su vezani za povoljne komunikacije i vea naselja.

*jen razvoj se temelji na prostornom #ogatstvu, to se mo&e konstatovati i za svedruge industrijske grane iji su poeci razvoja vezani za ovaj period, odnosno koje suutemeljene prvom industrijalizacijom.U ovom periodu izgraeno je nekoliko "a#rika 8'$#!' $45$#'. va grana sasvojih desetak o#jekata se razvijala na #azi sopstvenih sirovina, te se uglavnomlocirala u Hukavcu, 2reki 0na #azi kamene soli tuzlanskog #asena1, ali i u nekim

veim gradskim centrima. +eu o#jektima koji su tada podignuti pose#no suznaajni/ Tvornica sode u Hukavcu, -lektrohemijska industrija u 8ajcu, 'estilacijadrveta u Tesliu, Ea"inerija na"te u !osanskom !rodu, te Tvornica i#ica u 'ocu krajTravnika.-ksploatacija rudno boatstva0olovo, #akar, &eljezo, sre#ro i zlato1 na tlu !iC #ila

je vezana jo za prethistorijski period. !osanskohercegovako rudarstvo je #ilopose#no znaajno u rimsko do#a, a zatim je u turskom periodu #ilo zakonomzatieno. *a taj nain tradicionalna prerada metala je stvorila odreenu podloguindustrijskom nainu proizvodnje. %ose#no su #ili znaajni rudnici eljezne rudeu9areu i Hju#iji, koji su ;


37/45

%ored naglog razvoja industrje i izgradnje sao#raajne in"rastrukture, potre#no jeistai i izgradnju kolskog sistema, zdravstva, sudstva, gradskih komunalija, parkova,elektrinih centrala u veim gradovima. +eutim i za vrijeme austrougarskevladavine procenat seoskog stanovnitva je #io visok i iznosio je oko A@L, dok je

procenat nepismenog stanovnitva #io jo vei ( oko


38/45

37.) Nabrojati termoelektrane i hidroelektrane u BiH

*a teritoriji !osne i Cercegovine nalaze se etiri termoelektrane/ 5' 4ljevik >3FF I) 5' 5uzla >CCE I) 5' !akanj >,BD I) 5' 9acko >3FF I)ve elektrane su podignute na #azi uglja, prete&no lignita koji se nalazi u #lizini i nijega potre#no transportovati. ne veoma zagauju vodu i vazduh.

U !osni i Cercegovini postoje hidroelektrane na onim podrujima koja su po procjeninaj#olje locirana za proizvodnju hidroenergije.

*eretva/ 8' #ablanica 8' 9rabovica

8' alakovac 8' ostar

Ukupna snaga C- *a *eretvi iznosi =:> +. U hidrosistemu *eretve je i 8' ama sa snoom od 1BF I

%ose#no su tehniki interesantne C- na naoj najveoj ponorniciTre#injici. 3zgraene su

8' ubrovnik sa 21B I i 8' 5rebinje sa 1BD I

!iC pripada =AL instaliranih kapaciteta u sistemu Tre#injice. U sklopu toghidroenergetskog sistema izgraeno je veliko akumulaciono jezero sa zapreminom vode

;,; milijarde mQ, sa #ranom Drnarevo ;4: m, koja je najvea #rana u kru u Svijetu.*a vodama Tre#injice izgraena je reverzi#ilna

8' 7apljina sa snaom od +2F I.*a 9r#asu su podignute/

8' #ajce $ sa +D I 8' #ajce $$ sa 3F I 8' (o?ac 11F I

*a 'rini su podignute/ 8' &ierad 3F+ I 8' Peru%ac A (ajina (ata

8' 0vornik*a Uni je podignuta

8' lapovi 4ne%ored ovih na rijekama !iC su podignute i manje C- u razna vremena/

8' elibaino selo na &rbasu 1E1F. 8' 8rid na =eljeznici 1E+C. 8' (oati%i 8' &lasenica na #adru 1E,F. 8' esi%i na Pra?i 1E,F.

:A


39/45

38.) Razvoj crne metalurgije u BiH

rna metalurgija ima u !osni i Cercegovini duu tradiciju. !osna je #ogataosnovnim sirovinama, energetskim potencijalima koji su uvjetovali pojavu i uslovilirazvoj crne metalurgije na njenom tlu u gotovo svim epohama ljudske historije. Uo#lasti 9area, Fojnice i o#lasti Sane u !osanskoj 2rajini jo za vrijeme 5uraka

postojali su majdani i postrojenjagdje se topilo &eljezo i proizvodio elik. 9e tadase proizvodila odreena koliina elika pa se rauna da je u momentu okupacijeukupna proizvodnja elika iznosila oko , FFF t odinje. 9e 1DE1. podi&u se visoke

pei u &areu, a godinu kasnije eliana i valjaonica u 0enici. Tek poslije 33 svjetskograta naglo se u !iC razvija crna metalurgija. Dlavni centar crne metalurgije postaje6enica u ijoj #lizini se nalaze rudnici &eljeza, drugih pomonih sirovina, voda ienergija, a i sredinji polo&aj u tadanjoj dr&avi je uvjetovao da se #a u 6enici lociracentar crne metalurgije. 3sto tako je locirana i izgraena &eljezara u $lijaunamjenjena proizvodnji sirovog &eljeza za livnice. Deoloke rezerve u rejonima&areaK ;jubijeK adovan planine i #ablaniceiznose CFF miliona t eljezne rudeiz koje se mo&e izvaditi :BB miliona tona &eljeza, a to mo&e predstavljati osnovu za

proizvodnju ?BB miliona tona elika. Eudnici &eljezne rude 9are, Hju#ija, Eadovan iTovarnica, zatim rudnik krenjaka 'o#oj, &eljezara 6enica, 3lija i 9are o#jedinjenisu u jedinstven proizvodni kompleks koji se zove rudarsko metalurki kombibnat0enica.snovni proizvodi crne metalurgije su sirovoeljezo# bijelo eljezo# sirovi (elik#

eljezneine# betonski (elik# val(jana ica# ferosilicij# odlivci od (elika, a pose#nomaterijali za eljeznicu. *ajvie se proizvodi sirovog elika. %ored velike va&nosti

crne metalurgije, na prostoru 6enice pojavljuju se pro#lemi vezani za zagaenjeovjekove radne i &ivotne sredine, pose#no vazduha i vode, a preko njih i ostalekomponente geogra"ske sredine.

39.) Razvoj obojene metalurgije u BiH

#ojena metalurgija ima duu tradicijuu !osni i Cercegovini. *a #azi proizvodnjeruda o#ojenih metala5 olovo-cink rudei njihovih koncentrata, te proizvodnje boksitai mananarazvija se proizvodnja i prerada o#ojenih metala/+lini.e i alu/ini-u/a.

U ;


40/45

40.) Razvoj metalne industrije u BiH

%oeci prerade metala na prostoru !osne i Cercegovine se&u u daleku prolost,pose#no preko zanatske proizvodnje i manu"akture. U &areuK !reevu i ;jubijiizraivale su se metalne preraevine u o#liku poljoprivrednih sprava i alata, zagraevinske potre#e, potre#e naoru&avanja, itd. 'olaskom austro-uarske upravenatr&itu se pojavljuju i industrijski proizvodi u veim koliinama koji su stranog

porijekla. Tokom meuratnog perioda sporo se razvijala metalna industrija iproizvodili su se jednostavniji metalni proizvodi, prete&no poljoprivredne alatke. Uprvim godinama nakon 33 svjetskog rata metalna industrija nije se znaajnije razvijala.+eutim u pedesetim godinama metalna industrija postaje veoma propulzivna i naglo

se razvija. d ukupnog #roja zaposlenih u industriji 1J, radnikaje #ila zaposlena umetalnoj industriji. *jeni proizvodi postaju dominirajui u industrijskoj proizvodnjiuopte.

3z o#lasti /ainopreradeproizvode se odlivci od sirovog liva, odlivci od gvo&a,razni alati, ekseri, &eljezna konstrukcija, pei, metalne elektrode, kuglini, valjkasti iigliasti le&ajevi, konstrukcije za graevinarstvo.

U o#lasti /aino+radn-euvedena je proizvodnja/ maina za rudarstvo, mainaradilica, maina za graevinarstvo, poljoprivrednih maina, pisaih maina.

U s"eri sao7raa-ni* sredstava/ motori, putniki automo#ili, traktori, #icikli,raunarski strojevi, teretni i ostali specijalni vagoni.vako veliki asrotiman raznih proizvoda, veinom novih, rasporeen je

neravnomjerno po centrima proizvodnje, odnosno po industrijskim pogonima. 6a ovumodernu orijentaciju u !iC postoje svi uslovi5 od sirovinskih, energetskih, tr&inih isao#raajnih, do strunih kadrova.3z meuratnog perioda naslijeena je ograniena proizvodnja elika iz livnice8elingrad u !anja Huci, te livnice u &eljezari 9are. %oslije 33 svjetskog rata je

povean #roj "a#rika iz o#lasti metalogradnje, mainogradnje i proizvodnjesao#raajnih sredstava. U ;4 mainogradnje, ?< iz o#lasti proizvodnje sao#raajnih sredstava.

*jihov raspored je neravnomjeran kao i mnogih drugih industrijskih grana i o#lasti.*ajznaajnije organizacije iz o#lasti metalne industrije, mainogradnje i proizvodnjesao#raajnih sredstava su rasporeene u gradskim i prigradskim zonama veih

gradova, ili gradova sa povoljnim sao#raajnim i drugim uslovima/ +nis u arajevu#/nergoinvest# !udarski-metalurki kombinat 3enica# oko Mostar# 6vornica alata u6rebinju# %amos u arajevu# $ratstvo u 'ovom 6ravniku# 0elingrad u $anja Luci#

$osna montaa u )rijedoru# Metalno u 3enici# Koksno-hemijski kombinat u 6uzli#Azot u Vitkovi4ima# i dr2

?B


41/45

41.) Razvoj tekstilne industrije u BiH

3ndustrija tekstila spada u laku industriju, a ima dugu tradiciju i uslove u prirodnoj isocijalno7ekonomskoj osnovi privrede !osne i Cercegovine. U tekstilnoj industriji

postoje dvije o#lasti/6 proi4vodn-a tekstilni* prediva i tkaninai6 proi4vodn-a +otovi* tekstilni* proi4voda,te dvije grane industrije ko&e i o#ue/7proi4vodn-a ko;e i kr4na i6 proi4vodn-a ko;ne o7ue i +alanteri-e.6a ove grane industrije u !osni i Cercegovini postoje do#ri uslovi, koji se prije svegaogledaju u sirovinskoj #azi, radnoj snazi, tr&inim uslovima i drugim ekonomskim

preduslovima. va industrijska o#last je tokom poratnog perioda imala, poredproizvodnje elektrine energije i hemijske produkcije najdinami?niji razvoj.Jsortiman ove industije je znatan, a o#ogaen je i novim proizvodima. Dotovo dasvako znaajnije naselje u !oni i Cercegovini ima proizvodne pogone iz ove o#lasti.Tako se u :B organizacija proizvodi predivo i tkanine, a gotovi tekstilni proizvodi u;:B pogona. %roizvodi ko&e i krzna do#ijaju se u ;;, a ko&ne o#ue i galanterije u ??

organizacije. Stope rasta pojedinih proizvoda su velike , ali i razliite. Tako jeproizvodnja pamunih tkanina u periodu ;


42/45

povrina uma i umskog zemljita iznosi 2 CFE CBE ha ili ,3Lnjene teritorije, agodinja sjeiva masa iznosi B ,FF FFF mQ. *ajvie ima liara, zatim etinara.Ukupna drvna masa na teritoriji !osne i Cercegovine iznosi 32, 33+ FFF mQK agodinji prirast je C E,F FFF mQ.Sa ovakvim umskim "ondom i drvnom masomdrvna industrija ima izvanredne uslove za razvoj. 'ugo vremena je drvna industrija

davala glavno o#ilje&je industriji !osne i Cercegovine, a osnovna proizvodnja sve do33 svjetskog rata #ila je mehani?ka prerada drveta, odnosno odvijala se proizvodnjarezane grae, prete&no etinarske. U prvim godinma poslije oslo#oenja drvo je uizvozu zauzimalo preko ,3L ukupno izvoza.Tokom poslijeratnog perioda u razvoju drvne industrije sve je vie preovladavala"inalna proizvodnjaod drveta, a rasla je i proizvodnja rezane grae i ploa. %ose#no

je rasla hemijska prerada drveta, a naroito proizvodnja celuloze, natron papira inatron vrea.U ;


43/45

vode. 6a ove proizvode u !osni i Cercegovini postoje neophodni uslovi/ sirovine,tr&ite, radna snaga, sao#raajni uslovi. va grana privredne djelatnosti ima i dugutradiciju kopja se dalje razvijala u industrijsku proizvodnjusa manjim ueem tzv.kune radinosti. 9elike povrine pod srednjeevropskim voem u najveem dijeluteritorije !osne i Cercegovine, kao i mogunost uzgoja mediteranskog voa u *iskoj

Cercegovini omoguuju veliki asortiman sirovina za industriju pia. U industriji pianajznaajnija je proizvodnja prirodnih vina i rakije. Uope, proizvodnja pia je raslasa podizanjem &ivotnog standarda i porastom vanjskotrgovinske razmjene, te sa

porastom stanovnitva. %roizvodnja je naroito porasla sa pojavom krupnih dr&avnihkapaciteta, velikih poljoprivredno7industrijskih kom#inata, kao to su U%3 Sarajevo,

A1)K 7$osanska Krajina8 $anja Luka# &epok Mostar# )6K 6uzla# $imal $r(ko2%odizanjem planta&nih vonjaka i vinoigrada proirena je sirovinska #aza oveindustrije. Tre#a napomenuti da #i samo proizvodnju vonihsokova, mineralne vode idonekle piva tre#alo smatrati proizvodima prehram#ene industrije. Iestoka pia viespadaju u hemijsku industriju.

44.) Razvoj industrije nemetala u BiH

*a #azi velikog #ogatstva sirovina iz grupe nemetala u !osni i Cercegovini se razvilaindustrija nemetala i ra@evinsko materijala. He&ita nemetalnih sirovina nisudovoljno istra&ena. %osljednjih godina su se vrile istrage nad le&itima kaolina,

piro"ilita, magnezita, #arita, gline, dolomita, gra"ita, gipsa, kvarcita, kvarcnog pijeskai kvarca, a pose#no az#esta i kamene soli. %ose#no je va&na tehnoloija dobivanjaiprerade ovih sirovina. Tre#a naglasiti da su nemetalne sirovine kompleksno

sastavatako da na primjer u #aritnim rudama sadr&e "luorit, pirit, olovo, cink, "os"atisadr&e i uran, a pegmatitne sirovine imaju kvarca, liskunai "eldspata. U graevinskojindustriji pose#no su va&ni krenjak, mermer, dolomit i gline.Deogra"ski razmjetaj nemetalnih sirovina, kao uostalom i drugih geolokiuvjetovanih sirovina u !osni i Cercegovini je neravnomjerno rasporeen, ali svaki putu okviru geoloke i geogra"ske zakonitosti i nema sluajni karakter.

Tako se 7aritnalazi na prostoru oko 2reeva i 9area, 9elike 2ladue te !lagaja,Dornjeg 9aku"a, %rae, *ovog Travnika, a le&ita se pojavljuju i oko !anja Huke,$apljine i Hju#ije. Dodine ;


44/45

He&ita+ipsazauzimaju velika prostranstva u prostorima/ Dornji 9aku", Gipovo,!osanski *ovi, na potezima 8a#lanica7%rozor, te oko 2ljua i Foe. *ajva&nija le&itaza eksploataciju su ona kod 8a#lanice, Foe i %rozora. He&itapiro,ilitakoja se nalaze u okolici 2onjica eksploatiu se samo u !iC, i vienigdje na teritoriju #ive 8ugoslavije. stala le&ita industrije nemetala i graevinskog

materijala kao to su/ dolo/it@ +lina@ kvar.@ kvar.ni p-eari, kaolinrasprostiru se nateritoriju !osne i Cercegovine u zavisnosti od geolokih uslova i rasporeda stijenskihmasa u kojima se te sirovine nalaze.3ndustrija graevinskog materijala predstavljena je proizvodnjom cigle# cementa#azbestnocementnih proizvoda# krovne lepenke# rezanih kamenih i mermernih plo(a#kre(a# keramike# crijepa# cementa# elektroporculana# hromomagnezitnog vatrostalnogmaterijala.

A/ir #ALILVI)

??


45/45

Documents

INDUSTRIJSKA GEOGRAFIJA ispit