Informacija o zaštićenim prirodnim područjima na području Kantona

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo

INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA U KANTONU SARAJEVO

Pripremilo: Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša

Sarajevo, Juli 2007.godine

PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com

http://www.pdffactory.com

2

UVOD Cilj informacije Cilj pripreme informacije je upoznavanje sa dosadašnjim aktivnostima Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša u zaštićenim prirodnim područjima, značaju zaštite sa stanovišta očuvanja biodiverziteta, rezultatima upravljanja, planovima održivog korištenja, mogućnostima korištenja u funkciji razvoja ekoturizma te sticanja spoznaje o našem približavanju evropskim trendovima u ovoj oblasti. Izrada Informacije o zaštićenim prirodnim područjima u Kantonu Sarajevo utvrđena je Programom rada Skupštine Kantona za 2007.godinu. U pripremi informacije Ministarstvo je koristilo izvještaje Sektora za ekologiju i zaštićena prirodna područja preduzeća «Sarajevo-šume» u funkciji upravitelja Spomenikom prirode «Skakavac» i Zaštićenim pejzažem «Bijambare». Značaj zaštite prirode Bosna i Hercegovina se svrstava među najbogatije evropske zemlje u pogledu raspolaganja različitim prirodnim potencijalima, u odnosu na veličinu zemlje. Kanton Sarajevo takođe, posjeduje značajne prirodne vrijednosti, koje su na inicijativu Ministarstva posljednjih godina posebno valorizovane, a njihova zaštita i očuvanje utvrđeno konkretnim propisima o zaštiti, donesenim od strane Skupštine Kantona. Nažalost, ratna dešavanja i neodgovarajuće upravljanje prirodnim resursima su doveli do velikih šteta i degradacija prirodnog okoliša u čitavoj Bosni i Hercegovini. I u Kantonu Sarajevo prirodne vrijednosti su pretrpjele značajnu devastaciju, nezakonitom sječom šume, nekontrolisanim iskorištavanjem mineralnih resursa, bespravnom gradnjom, uništavanjem vodnih potencijala, miniranošću velikih površina i sl. Počevši od 1999.godine, pripremom stručnih elaborata za proglašenje pravne zaštite na određenim prirodnim područjima, otpočeo je trend uvažavanja značaja prirodnih staništa, biološke i pejzažne raznovrsnosti za dugoročan i održivi razvoj. Promijenjen je tradicionalni pristup, koji je počivao samo na formalno-pravnoj zaštiti, bez efektivne primjene zaštite na terenu. Uvedeni su efikasni instrumenti, od osnivanja uprave zaštićenih područja, do obezbjeđenja finansijskih sredstava za tu namjenu. Vođenom politikom je postignuto da je , za razliku od države Bosne i Hercegovine koja ima izrazito nizak procenat zaštite prirodnih područja (oko 0.67% državne teritorije) u Kantonu Sarajevo zaštitom obuhvaćeno 2% teritorije, ili 2.590,80 ha. Prema predratnoj prostorno-planskoj dokumentaciji, Bosna i Hercegovina je trebala do 2000.godine imati zaštićeno oko 16% od ukupne površine. Poređenja radi, u Republici Hrvatskoj zaštitom je obuhvaćeno preko 8% kopnene površine države. Razloge ovako niskog stepena zaštite u BiH treba tražiti u prisutnom shvatanju, da zaštita prirode ne donosi ekonomski profit, te se prednost daje projektima koji su od tzv. egzistencijalne važnosti, pri čemu se bespovratno uništavaju prirodni resursi sa kratkoročnim finansijskim efektima. Međutim, strateški gledano prava ekonomska valorizacija zaštićenih područja tek predstoji i ona će demantovati ovakva razmišljanja.



3

Procenat zaštićenih područja u Kantonu Sarajevo jasno ilustruje kakav je odnos prema prirodnom naslijeđu izgrađen u poslijeratnom periodu. Pravno zaštićeni su: Spomenik prirode «Skakavac»,Zaštićeni pejzaž «Bijambare» i Spomenik prirode «Vrelo Bosne». Kategorizacija prirodnog naslijeđa je obuhvatila ranija istraživanja, provjeru devastiranosti prirodnih vrijednosti na terenu, a obavljena je prema nomenklaturi Svjetske unije za konzervaciju prirode, što znači da su slijeđeni međunarodni standardi, i to prije donošenja propisa iz ove oblasti na nivou Federacije 2003.godine. Zakonodavni i institucionalni okvir zaštite prirode Predmetna materija je u Federaciji BiH regulisana Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH, kojim se definišu uslovi i način zaštite, očuvanja i održivog korištenja prirodnih područja, opšte mjere zaštite biljnih i životinjskih vrsta i posebne mjere zaštite prirode uspostavom zaštićenih područja. U nadležnosti Federacije BiH je proglašenje rezervata i nacionalnih parkova, a u nadležnosti kantona je donošenje propisa za spomenike prirode i zaštićene pejzaže. Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH utvrđeno je da se za svako zaštićeno područje donose planovi upravljanja za određeni vremenski period. Takođe, Zakonom o prostornom uređenju Kantona Sarajevo je definisano da se za ova područja donose prostorni planovi posebnih obilježja. Na nivou Federacije su doneseni i podzakonski propisi o sadržaju i metodama vođenja registra zaštićenih područja, uslovima pristupa zaštićenom području, sadržaju i načinu izrade planova upravljanja, te mjerama za istraživanje ili očuvanje kako bi se spriječio značajan negativan uticaj na životinjske vrste. Upravljanje aktivnostima u oblasti zaštite prirode na nivou Federacije je u nadležnosti Ministarstva za okoliš i turizam. Nadležnost je podijeljena sa kontonalnim ministarstvima resornim za oblast zaštite okoliša. Treba napomenuti da se upravljanje prirodnim resursima vrši međusektorski. Tako, na primjer, značajnu nadležnost imaju ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva. I pored duge tradicije stručne institucije u BiH koje su se bavile zaštitom prirodnog naslijeđa i istraživanjima u tu svrhu (raniji zavodi za prirodno naslijeđe) zbog nedefinisanog statusa su izgubili prvobitni značaj. I na ovom planu u Kantonu Sarajevo je situacija povoljnija, jer je Zavod za kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe nastavio da obavlja stručne poslove u ovoj oblasti. Zahvaljujući toj činjenici, uspješno su u organizaciji ovog ministarstva, uz angažovanje ostalih naučno-istraživačkih institucija, obezbijeđene stručne podloge za donošenje Odluke o proglašenju Spomenika prirode «Skakavac», Zakona o Zaštićenom pejzažu «Bijambare» i Zakona o proglašenju Spomenika prirode «Vrelo Bosne». U ovom postupku značajnu ulogu imao je i Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, jer se područja za zaštitu utvrđuju kroz pripremu prostorno-planske dokumentacije. Što se tiče upravljanja, Spomenikom prirode «Skakavac» i Zaštićenim pejzažem «Bijambare» upravlja preduzeće «Sarajevo-šume» i to posebna organizaciona jedinica – Sektor za ekologiju i upravljanje područjima posebne namjene. Spomenikom prirode «Vrelo Bosne» upravljat će posebno formirana javna ustanova.



4

Spomenik prirode Skakavac

Spomenik prirode «Skakavac», je prvi zaštićeni objekat prirodnog naslijeđa na području Kantona Sarajevo.

Na osnovu provedenih istraživanja, te prikupljenog velikog broja informacija o prostornoj i vremenskoj organizaciji biocenoza i ekosistema, veoma specifične orografije, geoloških i hidroloških vrijednosti, visokog stepena biološke raznolikosti, endemičnosti i reliktnosti vrsta biljaka , gljiva i životinja, po nalogu Ministarstva, izrađena su dva Elaborata i to : «Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Skakavac», čiji je nosilac Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu ( februar 2001. godine) i « Separat zaštite šireg prostornog obuhvata Skakavac», nosilac izrade je Kantonalni Zavod za zaštitu kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa, Sarajevo ( juni 2001 godine).

Pomenuti Elaborati su bili osnova za donošenje Odluke o proglašenju šireg područja vodopada «Skakavac», Spomenikom prirode, odnosno njegovog uključenja u III kategoriju zaštićenih područja, koje je uz uvažavanje kriterija IUCN – a, kao i po kategorizaciji zaštićenih područja utvrđenih Zakonom o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine,ustanovljeno u svrhu očuvanja specifičnih prirodnih obilježja. Odluka o proglašenju šireg područja vodopada «Skakavac» spomenikom prirode, je donesena na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo , održanoj 25.04.2002. godine. Odlukom su definisane granice obuhvata, ukupna površina obuhvata ( 1430,70 ha), zoniranje prostora ( zavisno od stepena zaštite utvrđene su tri zaštitne zone), mjere zaštite, kao i korištenje i upravljanje ovim prostorom.

Potrebno je napomenuti da su granice utvrđene Odlukom, nakon terenskih istraživanja i identifikacije, u Prostornom planu posebnog područja prirodnog naslijeđa «Vodopad Skakavac», predložene za proširenje, tako da bi ukupna površina u izmjenjenim granicama trebala da iznosi 1620,44 ha.

Poslovi upravljanja zaštićenim područjima na prijedlog Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša povjereni su Javnom preduzeću « Sarajevo – šume « ( sada Kantonalno šumsko privredno društvo za gospodarenje državnim šumama »Sarajevo šume» d.o.o. Sarajevo), odnosno posebno oformljenoj organizacionoj jedinici u okviru Društva, «Sektoru za ekologiju i upravljanje područjima posebne namjene», koji je nakon formiranja popunjen odgovarajućim kadrovima. Upravljački tim koji radi u zaštićenom području čine rukovodilac Sektora, saradnik za ekologiju i šumarstvo, poslovođa, vozač terenskog vozila i tri rendžera. Potrebno je pomenuti da uposleni na radnom mjestu rukovodioca Sektora, saradnika za ekologiju i šumarstvo, poslovođe i vozača obavljaju iste vrste poslova na zaštićenim područjima Spomenik prirode «Skakavac» i Zaštićeni pejzaž «Bijambare».



5

Sredstva za troškove upravljanja obezbjeđivana su iz Budžeta Kantona Sarajevo, preko Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša. Pregled odobrenih i prebačenih sredstava za upravljanje ovim prostorom od 2003. do 2006.godine iznosi 714.000,00 KM.

Uz koordiniranje Ministarstva Sektor za ekologiju i upravljanje područjima posebne namjene razradio je jasno definisane ciljeve, kao i uspostavljenu organizaciju i aktivnosti pomoću kojih ih nastoji ostvariti. Ciljevi su očuvanje biodiverziteta, postojećih ekosistema, te divljih vrsta flore i faune, zaštita izvornog stanja i očuvanje specifičnih prirodnih obilježja, sprečavanje degradacionih procesa, razvoj fizičke i duhovne rekreacije, uravnoteženi turizam, doprinos dobrobiti lokalne zajednice. Ciljevi se realizuju kroz slijedeće aktivnosti: uspostava službe nadzora, monitoring zdravstvenog stanja i kapaciteta prihvata eko sistema, monitoring prostora, informisanje i edukacija posjetilaca o značaju prostora, te razvijanje osjećaja odgovornosti prema prirodnim vrijednostima, održavanje šumskih staza, postavljanje putokaza i ambijentalno prilagođenog šumskog mobilijara, podsticanje obrazovnih i naučnih aktivnosti uz uvažavanje kulturne tradicije prostora.

Od donošenja Odluke o zaštiti ovog prostora, pa do 2007 godine na ovom području je obavljen niz aktivnosti koje su vodile ka ispunjenju postavljenih ciljeva. Putem redovnih aktivnosti, kao i realizacijom pojedinačnih projekata, sanirano je ukupno 19.150 m puteva. Saniran je veći dio putnih komunikacija u kategoriji makadamskih puteva, čime je omogućeno lakše i sigurnije kretanje u obavljanju redovnih obilazaka prostora, kao i bolji pristup i sticanje uslova za brzu intervenciju vatrogasnih i drugih službenih vozila u slučajevima požara i sličnih incidentnih situacija.

Izvršeno je uklanjanje divljih deponija smeća , postavljene korpe za otpatke kao i znakovi upozorenje o zabrani odlaganja otpada, te vršeno njegovo redovno prikupljanje i organizovani odvoz do gradske deponije, što je rezultiralo uspostavom higijene cijelog prostora, kao i podizanja svijesti posjetilaca o potrebi očuvanja ovog područja.

Spomenik prirode «Skakavac» 2003, godina Spomenik prirode » Skakavac» 2007, godina



6

Putem uspostave službe nadzora (rendžeri) vršene su svakodnevne kontrole i osmatranje prostora u cilju sprječavanja bespravnih sječa i poštivanja zabrane lova, kao i ostalih vidova zaštite koje su u skladu sa mjerama definisanim Odlukom o proglašenju ovog područja zaštićenim.Zahvaljujući preciznom zoniranju prostora i vidnim markacijama koje su postavljene kako na krajnjim granicama obuhvata, tako i po definisanim zonama zaštite, štete prouzrokovane antropogenim faktorom su svedene na minimum, što predstavlja veliki uspjeh imajući u vidu položajni status ovih područja, blizinu entitetske granice, kao i ustaljene navike lokalnog stanovništva. Kako ovaj prostor posjećuje sve više građana, postoje prijetnje od pojave i nastanka požara, pa su u tu svrhu izrađeni protivpožarni objekti i to: protiv-požarni punkt opremljen odgovarajućom opremom predviđenom za inicijalno gašenje eventualno nastalog požara i osmatrački protivpožarni toranj ( osmatračnica) sa koje se vrši kontrola od strane osmatrača požara, osposobljenih i educiranih za sprječavanje i lokalizaciju istog. U cilju zaštite šuma od nepoželjnih biotičkih faktora u proteklom periodu su pokrenute mnogobrojne aktivnosti vezane za pojedine segmente zaštite cjelokupnog prostora. U saradnji sa Katedrom za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, redovno se obavljaju pregledi zdravstvenog stanja postojećih sastojina, na osnovu kojih se, uz stalni monitoring uposlenih, vrši donošenje odluka o mjerama koje vode njihovoj sve većoj stabilnosti. Svake godine se u cilju boljeg očuvanja šumskih ekosistema preduzimaju radovi na obilježavanju (doznaci) oboljelih , zaraženih i u zimskom periodu oštećenih stabala. Na osnovu izvršene doznake i provedene kontrole od strane nadležne šumarske inspekcije vrši se izrada izvedbenih projekata za njihovu sanaciju i pokreću aktivnosti na njihovom uklanjanju.

Pregled od strane Šumarskog fakulteta Lovna klopka na području «Skakavca»



7

U svrhu zaštite šuma od napada štetnih šumskih insekata vrši se, pored pomenutog, i stalna kontrola visine njihovog populacionog nivoa, koja se kontroliše upotrebom biotehničkih klopki sa feromonskim mamcima. U okviru uspostave higijene cijelog prostora, izvršeno je uklanjanje ležavine i ostalog organskog materijala povoljnog za razmnožavanje i razviće potkornjaka, kako bi se preventivno djelovalo u cilju sprječavanja njihovog jačeg napada i eventualnih šteta koje bi ova populacija mogla nanijeti ovom prostoru. Ovom vrstom radova postiže se i dobra osnova za neometan nalet sjemena i pomoć kod prirodne obnove šuma. Do sada tretirana površina iznosi cca 200,00 ha. Sa aspekta zaštite šuma i prirode uopšte, poseban problem predstavljaju i privatni posjedi, koji na lokalitetu «Skakavca» zauzimaju znatnu površinu. Na njima se nalazi veći broj oboljelih i oštećenih stabala koje je zbog integralne zaštite potrebno ukloniti. U vezi sa rješavanjem ovog problema nastavljene su aktivnosti na razgraničenju državnog i privatnog vlasništva sa propisanim obilježavanjem graničnih linija. Radovi na ovim poslovima su vezani za istoimeni projekat, koji finansira Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo. Nakon uspostave pomenutih granica upravljanje ovim prostorom će biti uveliko olakšano, jer trenutno jedan od problema u radu Upravitelja predstavljaju i neriješeni imovinsko pravni odnosi, kao i slabo ili nikako vidljive granice između privatnih i državnih površina. Kako je jedan od ciljeva očuvanje postojeće faune i postizanje brojnog stanja divljači određenog kapacitetom prostora, izvršena je procjena brojnosti populacije divljači, te sačinjen prijedlog uzgojnih i zaštitnih mjera koje će se primjenjivati na ovom prostoru. Nakon dužeg perioda osmatranja i utvrđenog kretanja pojedinih vrsta divljači preduzete su lovno uzgojne mjere, koje se odnose na izgradnju potrebnog broja hranilišta, solila, pojilišta, kao i izgradnje visoke osmatračnice koja bi zainteresovanim pojedincima i manjim grupama koristila u cilju osmatranja divljači i upražnjavanja foto – lova.

Spomenik prirode «Skakavac» - osmatračnica Spomenik prirode «Skakavac» - hranilište za srneću divljač



8

U svrhu duhovne rekreacije i prijatnijeg odmora posjetilaca prokresano, uređeno i osposobljeno je više šumskih staza od kojih se posebno ističu :

Spomenik prirode «Skakavac» - edukacioni pano

«edukaciona staza», dužine cca 1500 m na kojoj su na drvenim panoima predstavljene neke od valorizovanih vrijednosti ovog prostora, «šumska staza», uređena na dužini od 2000 m, na čijem su potezu postavljene klupe za kraći odmor, putokazi i panoi edukativnog sadržaja koji na adekvatan način omogućavaju različitim starosnim grupama ulazak u svijet šumskih zajednica. «pješačka maršuta», čiji je početak sa lokaliteta Uževice i od ovog mjesta ide poprijeko niz padinu, trasom dužine od 4000 m, a njena ciljna tačka je podnožje vodopada Skakavac. Ispod vodopada je izrađen drveni pješački most sa ogradom kojim su povezane obale potoka Skakavac. U podnožju vodopada niz strmu padinu izrađene su stepenice sa rukohvatom koje vode do prirodnog proširenja u vidu «platforme» sa koje je moguće bolje osmatranje i eventualno snimanje impresivnog pada vode.

Most ispod vodopada Skakavac

Svakako jedan od interesantnijih poduhvata je uređenje staze koja se proteže od podnožja vodopada pa do vrha stijene sa koje se vodopad i obrušava, savladavajući na relativno kratkoj distanci visinsku razliku od oko 100 m.



9

Na većem dijelu ove staze su izrađene stepenice i rukohvati , što je svakako omogućilo sigurniji prilaz donjem dijelu vodopada, dok se na vrhu nalazi ograđeni vidikovac sa prelijepim vizurama na kanjon Peračkog potoka.

Spomenik prirode «Skakavac» -vidikovac Jedan od zadataka Upravljača ovim prostorom je i pružanje osnovnih informacija, obavještenja ili upozorenja korisnicima prostora, te su gotovo na cijelom području postavljeni putokazi, obavještajni panoi, kao i ambijentalno prilagođen šumski mobilijar.

Sakralno naslijeđe – lokalitet «Donji Močioci» U kontaktnoj zoni sa obuhvatom se nalazi vrijedan kompleks srednjovjekovne i islamske nadgrobne arhitekture. Locirano je preko 50 stećaka poredanih u nepravilnim redovima, od kojih se na oko osam nalaze uklesani specifični dekorativno – simbolični motivi .



10

« Svatovsko groblje» - Donji Močioci

Na istom lokalitetu se nalazi i «Svatovsko groblje» sa trinaest nišana prelaznog stila 15/16 vijeka , što predstavlja vrijedan objekat kulturnog naslijeđa ovog prostora i kao takav je od strane Upravljača očišćen i obilježen. Dosadašnjim aktivnostima sprovedenim na prostoru Spomenika prirode «Skakavac» uveliko su postignuta prva četiri postavljena cilja. U njihovom ostvarivanju, pored sredstava obezbjeđenih preko resornog Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša, ovaj Sektor je nastojao osigurati dodatna sredstva kroz kandidovanje različitih projekata iz područja ambijentalnog uređenja i zaštite okoliša i to najvećim dijelom preko Ministarstva Privrede Kantona Sarajevo - Kantonalne uprave za šumarstvo, ali i drugih organizacija. Na realizaciju različitih aktivnosti utrošeno je 517.001,92 KM. Uravnoteženi turizam, kao jedan od ciljeva upravljanja je uslovljen donošenjem Prostornog plana i trenutno je skromno zastupljen u Parku. Sadašnji stepen pružanja usluga se ogleda kroz ustupanja vodiča najavljenim posjetiocima i grupama. Ova djelatnost je svedena na dnevne posjete, obilazak vodopada i zadržavanje na otvorenim prostorima. Ključni problem je izuzetno loša komunikacija iz pravca Grada, te nepostojanje ugostiteljskih objekata, informativnih punktova, koji će privući potencijalne posjetioce. Pripremljen je projekat izgradnje saobraćajnice u dužini 3 km. Tako da u narednom periodu, izgradnjom objekata za upravljanje, informativnih punktova, postavljanjem piknik mobilijara, pokretanjem promotivnog programa, kao i osposobljavanje neophodne infrastrukture mogao bi se očekivati razvoj ovog prostora u smjeru eko turizma i djelomično održivog razvoja Parka. U organizaciji ministarstva obezbijeđena je izrada vizuelnog znaka (logo) Spomenika prirode, koji će se aplicirati na promotivne materijale, čija je izrada u toku (brošure, CD, razglednice i sl.).



11

Planska dokumentacija Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša je, putem Zavoda za planiranje razvoja Kantona, pokrenulo 2004.godine izradu Prostornog plana posebnog obilježja Spomenika prirode Skakavac. Nacrt prostornog plana je razmatrala Skupština Kantona. Nakon javne rasprave, koja će se obaviti sa zainteresovanim subjektima predložiće se usvajanje Plana prema Programu Skupštine Kantona u novembru 2007.godine. Takođe, ovo ministarstvo je u saradnji sa Kantonalnim zavodom za kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe obezbijedilo Plan upravljanja Spomenikom prirode Skakavac. U pripremi je usklađivanje Plana sa Federalnim pravilnikom, kojim je utvrđen sadržaj i način izrade ovog dokumenta. Predviđeno je i održavanje radionica na kojima će se razmatrati Plan od strane nevladinih organizacija, predstavnika stručnih institucija, javnih komunalnih preduzeća, općina, i drugih zainteresovanih. Plan upravljanja donosi Vlada Kantona na period od 10 godina, a usvajanje je predviđeno u novembru 2007.godine. Kroz navedene planske dokumente biće sagledane mogućnosti razvoja zaštićenog područja naročito sa aspekta korištenja kao turističko-rekreativnog područja sa odgovarajućim smještajnim kapacitetima, i to kao dijela turističke ponude Kantona Sarajevo. Planom upravljanja će se definisati ekonomski potencijali prostora sa akcentom na razvoj ekološkog, obrazovnog, planinskog turizma, rekreacije, ekološke poljoprivrede, različitih uslužnih servisa i sl. Zaštićeni pejzaž « Bijambare» Izradom Elaborata «Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Bijambare», čiji je inicijator Ministarstvo, a nosilac Kantonalni Zavod za zaštitu kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, u saradnji sa Centrom za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, identifikovane su i potvrđene visoke prirodne vrijednosti šireg područja Bijambara, te je na osnovu njih na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj 25.09.2003. godine, donesen Zakon o proglašenju zaštićenog pejzaža Bijambare.

Zakonom je definisana kategorija zaštite, određene granice i ukupna površina obuhvata (367,36 ha), zoniranje prostora ( zavisno od stepena zaštite utvrđene su tri zaštitne zone), mjere zaštite, vrste intervencija, kao i korištenje i upravljanje ovim prostorom. Poslovi upravljanja povjereni su Javnom preduzeću « Sarajevo – šume «, odnosno posebnoj organizacionoj jedinici «Sektoru za ekologiju i upravljanje područjima posebne namjene», koja je u sastavu ovog preduzeća.



12

U okviru ovog Sektora upravljački tim koji radi na ovom području je organizovan na slijedeći način : Rukovodilac Sektora, Saradnik za ekologiju i šumarstvo, Poslovođa, Vozač terenskog vozila, 2 rendžera i 4 čuvara objekata. Uposleni na radnim mjestima Rukovodioca Sektora, saradnika za ekologiju i šumarstvo, poslovođe i vozača , obavljaju poslove na prostoru oba zaštićena prostora. Sredstva za isplatu godišnjih primanja prva tri navedena radna mjesta padaju na teret upravljanja Spomenikom prirode «Skakavac». Sredstva za troškove upravljanja obezbjeđena su iz Budžeta Kantona Sarajevo, preko Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, koje koordinira i vrši nadzor nad aktivnostima koje se realizuju. Za upravljanje ovim prostorom u periodu od 2004. do 2006.godine utrošeno je ukupno 335.000,00 KM, od čega se 35.000,00 KM odnosi na sanaciju krovova kompleksa kasarni. Kao i kod upravljanja predhodnim zaštićenim područjem, radi očuvanja svih valorizovanih vrijednosti postavljeni su slijedeći ciljevi : očuvanje biodiverziteta, postojećih ekosistema, genofonda, te divljih vrsta flore i faune, zaštita pejzažnih vrijednosti i očuvanje specifičnih prirodnih obilježja, razvoj fizičke i duhovne rekreacije, razvoj uravnoteženog turizma, doprinos dobrobiti lokalne zajednice. Ostvarenje zacrtanih ciljeva realizuje se kroz slijedeće aktivnosti: uspostava službe nadzora, monitoring zdravstvenog stanja i kapaciteta prihvata eko sistema, informisanje i edukacija posjetilaca o značaju prostora, održavanje i unapređenje postojeće infrstrukture, šumskih staza, postavljanje putokaza i ambijentalno prilagođenog šumskog mobilijara, te podsticanje obrazovnih i naučnih aktivnosti uz uvažavanje kulturne tradicije prostora. Nakon nepune četiri godine upravljanja ovim područjem može se konstatovati da je proveden niz aktivnosti vezanih za postavljene ciljeve koji su od vitalnog značaja za očuvanje i unaprjeđenje ovog prostora: Izvršeno je obilježavanje krajnjih granica obuhvata, kao i unutrašnjih granica vezanih za zone zaštite i uspostavljena stalna služba nadzora – rendžerska služba, koja ima zadatak svakodnevne kontrole i osmatranja prostora u cilju sprečavanja bespravnih sječa i poštivanja ostalih zabrana definisanih Zakonom o proglašenju. Zbog lakšeg upravljanja ovim prostorom pokrenute su i aktivnosti na razgraničenju između privatnih i državnih parcela uz propisano obilježavanje graničnih linija, što će uveliko olakšati planiranje i upravljanje ovim područjem. Otežan rad Upravljača je predstavljao i problem miniranih površina koje su se preuzimanjem ovog područja nalazile na većem dijelu prostora. Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša sa Međunarodnim fondom za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF), stekli su se uslovi za rješavanje i ovog problema, te je izvršeno deminiranje 90 % registrovane površine, što je omogućilo sigurniji boravak i kretanje posjetilaca. U toku su pripremne aktivnosti za deminiranje preostale površine.



13

Uspostavljena je potpuna higijena prostora, kako u pogledu prikupljanja i organizovanog odvoza neorganske materije , tako i uređenjem, te pravilnim uklanjanjem i slaganjem granjevine i drugog organskog materijala čime se, osim estetskog efekta, postigla dobra osnova u prevenciji zaštite od požara, kao i veća stabilnost sastojina u smislu sanitarno – zdravstvene zaštite. Takođe se ovim vidom aktivnosti koja je obavljena na gotovo cijelom prostoru, postigla priprema i oslobađanje površina za slobodan nalet sjemene, te samim tim i neometano prirodno podmlađivanje i formiranje budućeg zdravog i stabilnog podmlatka. U saradnji sa Katedrom za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, redovno se obavljaju pregledi zdravstvenog stanja postojećih sastojina, na osnovu kojih se, uz stalni monitoring uposlenih u ovom Sektoru, vrši donošenje odluka o mjerama koje vode njihovoj sve većoj stabilnosti.

Sastojina smrče na Bijambarama

U cilju zaštite šuma od progradacije smrčevih potkornjaka izvršena je nabavka lovnih klopki sa kombinovanim dejstvom feromonskih mamaca, koje se postavljaju svake godine po utvrđenom planu, čime je osigurana kontrola gustine populacije ovih štetnih šumskih insekata, kao i smanjenje njihove brojnosti. Svake godine se u cilju boljeg očuvanja šumskih ekosistema poduzimaju radovi na obilježavanju (doznaci) oboljelih , zaraženih i u zimskom periodu oštećenih stabala. Na osnovu izvršene doznake i provedene kontrole od strane nadležne šumarske inspekcije vrši se izrada izvedbenih projekata za njihovu sanaciju i pokreću aktivnosti na njihovom uklanjanju. Bijambare su područje sa sve većim brojem posjetilaca (prema okvirnim evidencijama broj posjetilaca se u 2006. godini kretao oko 24 000). Usljed radova na rekonstukciji njegove glavne atrakcije, Glavne pećine, kao i sve intenzivnije promocije koja se očekuje u 2007. godini, postoje pretpostavke da će se ovaj broj znatno povećati.



14

Zbog pojačane frekventnosti ovaj prostor spada u područja pojačanog rizika od pojave šumskog požara. Na osnovu indeksa ugroženosti izrađen je plan protivpožarne zaštite šuma, u skladu sa odredbama Zakona o šumama i Pravilnika o izradi planova zaštite šuma od požara.U istu svrhu, izrađeni su osmatrački tornjevi – osmatračnice, kao i uspostavljen protivpožarni objekat sa potrebnom opremom za inicijalno gašenje eventualno nastalog požara.

Protivpožarni punkt

Na području Bijambara na inicijativu Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša izvršena je primopredaja kompleksa kasarne «Zamo Dučić» od strane bivšeg Federalnog ministarstva odbrane.

Kompleks kasarni na Bijambarama

Prilikom izvršene primopredaje, konstatovano je zatečeno stanje postojećih objekata, te je sprovedeno i niz mjera na uređenju i uspostavi higijene i ovog dijela područja. U toku je priprema projekta rekonstrukcije kasarni, koja bi se trebala dijelom obaviti do kraja 2007.godine. Intencija je da objekti dobiju namjenu prilagođenu karakteru zaštite, odnosno da se koriste kao «škole u prirodi», za naučna istraživanja, sportske i zdravstvene programe i sl. U sklopu aktivnosti poduzetim na unapređenju i ambijentalnom uređenju , kao i u cilju bolje prezentacije i ugodnijeg boravka na ovim prostorima, izrađena su brojna ambijentalno prilagođena odmorišta, kao i niz putokaza i obavještajnih ploča.



15

Odmorište na «Bijambarama»

Uz ponudu usluga vodiča kroz bijambarsku pećinu , posjetioci ovog prostora mogu uživati u punom kontaktu sa prirodom i to šetnjom kroz uređene i osmišljene staze sa edukativnim sadržajima,a to su :«edukaciona staza», dužine cca 1000 m na kojoj su na drvenim panoima predstavljene neke od valorizovanih vrijednosti ovog prostora i «šumska staza», uređena na dužini od 2000 m, koja je opremljena drvenim klupama za kraći odmor, putokazima i panoima edukativnog sadržaja , kao i drvenim mostovima, stepenicama i rukohvatima. Za osobe jačih rekreativnih navika izrađena je trim staza, dok je za najmlađe posjetioce prostora uređeno mjesto za igru . Izrađene su drvene kućice, klackalice, ljuljačke, pješčanici kao i učionica na otvorenom koja bi poslužila za okupljanje djece mlađeg uzrasta i gdje bi se mogli održati kratki časovi upoznavanja svijeta prirode.

«Drveni grad» na Bijambarama



16

U cilju unapređenja ovog područja, u ovom periodu su prema drugim ministarstvima, ustanovama i organizacijama, kandidovani projekti iz oblasti zaštite i ambijentalnog uređenja ovog prostora, a sve u cilju njihovog očuvanja, razvoja i unaprijeđenja. Ukupno je na pojedinačne projekte utrošeno 451 934,74 KM. Završen je Projekat » Izgradnja turističkog kompleksa Bijambare», čiji je nosilac poslova bio Centar za okolišno održivi razvoj, koji je finansijski podržan od strane Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i Delegacije Evropske komisije u BiH. Vrijednost projekta je preko 300.000,00 KM. Ciljevi ovog projekta su učešće u kreiranju održivog razvoja kroz poboljšanje ekonomskog okruženja u regionu unapređenjem održivog turističkog razvoja (ponude), osiguranje sredstava za provođenje zaštitnih mjera i očuvanja prirodnog naslijeđa, stvaranje preduslova za samoodrživost zaštićenog područja Bijambare, jačanje svijesti o važnosti prirodnog naslijeđa, promocija zaštićenog područja i izgradnja kvalitetnog servisa i objekata koji će osigurati odgovarajući pristup području i izgradnja infocentra. U sklopu ove aktivnosti postavljen je infopunkt gdje uposlenici imaju svoj ured i mjesto okupljanja za turiste. Takođe, je izrađen veliki broj različitog propagandnog materijala, izgrađen sanitarni čvor, septička jama, parking, vanjske staze i stepenice, vanjska rasvjeta, unutarnje staze i unutarnja rasvjeta u pećini. .

Ekološka sekcija u obilasku Gornje pećine

Do sada su se stekli uslovi da ovo područje pored očuvanja prirodnih vrijednosti treba kvalitetno biti uključeno u turističku privredu i naučno – obrazovnu funkciju Kantona Sarajevo i cijele zemlje. Uz učešće i lokalne zajednice koja je na ovom prostoru jako zainteresovana za aktivnosti koje se provode u parku, kao i za pružanje svojih usluga, zaokruživaće turističku ponudu za naredni period. Upravitelji su svjesni da u budućem periodu angažovanjem na razvijanju ovih vrijednosti, doprinose bržem razvoju i unapređenju Pejzaža.



17

Planska dokumentacija

Skupština Kantona je 2006.godine donijela Odluku o pristupanju izradi Prostornog plana posebnog obilježja Zaštićenog pejzaža «Bijambare». Programom rada Skupštine Kantona predviđeno je da se nacrt plana razmatra u novembru 2007.godine, a donošenje Plana će uslijediti u 2008.godini. Putem Kantonalnog zavoda za kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe obezbijeđena je izrada Plana upravljanja zaštićenim pejzažem Bijambare. Nakon rasprave o Planu upravljanja ovim područjem, biće predloženo njegovo donošenje Vladi Kantona u oktobru 2007.godine.

Osnovni ciljevi koji se žele postići pripremom i kasnijom implementacijom planskih dokumenata je korištenje prostora u slijedeće svrhe:

- edukativne svrhe (obrazovni program za učenike i studente u cilju proučavanja prirodnih vrijednosti može se odvijati kroz jednodnevne i višednevne boravke i stručno pripremljene programe)

- naučno-istraživačke svrhe (istraživanje biodiverziteta, prisustva endemičnih vrsta i njihovih zajednica, geomorfoloških vrijednosti, interakcije biotičkih i abiotičkih faktora)

- turističke (ljetni i zimski stacionirani turizam)

- rekreativne svrhe (izlaskom na cestu Sarajevo – Olovo dolazi se do područja koje je interesantno sa sportsko-rekreacionog stanovišta, izgradnjom ski liftova i smještajnih kapacitata dobio bi se manji centar za zimske sportove)

- izletničke svrhe (obilazak Bijambarske pećine, škola u prirodi i sl.)

Spomenik prirode «Vrelo Bosne» Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo je pripremilo, a Skupština Kantona Sarajevo je 25.maja 2006.godine donijela Zakon o proglašenju Spomenika prirode «Vrelo Bosne». Donošenju Zakona je prethodila priprema Elaborata pod nazivom „Prirodne i kulturno-historijske vrijednosti šireg područja Vrela Bosne“. Nosilac izrade stručne osnove za pravnu zaštitu Vrela Bosne je bio Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa u saradnji sa Institutom za hidrotehniku i uz učešće većeg broja eminentnih stručnjaka iz različitih oblasti.



18

Osnovni cilj donošenja Zakona je očuvanje ovog izuzetno vrijednog prirodnog bogatstva, zaštita vodnih resursa, odgovorno korištenje prostora, razvoj ekonomskih potencijala i promocija eko - turizma. Drugo, cilj je da se spriječi daljnja degradacija područja Vrela Bosne koja se ogledala u pogoršanju kvaliteta vode Vrela Bosne i ugroženošću registrovanih vodnih resursa, bespravnom gradnjom, lošim stanjem objekata uslužne djelatnosti sa sanitarno-higijenskog aspekta, nepoštivanjem režima zabrana na osnovu vodnih propisa, radu nelegalnih trgovaca različitim robama i sl. Pripremom i donošenjem Zakona je otpočeo vrlo zahtjevan posao na sistemskom rješavanju pomenutih problema i unapređenju stanja na području Vrelu Bosne.

Nakon donošenja Zakona pokrenute su brojne aktivnosti u okviru zaštićenog područja. Osnovno je bilo da se uz koordinaciju nadležnih ministarstava pojača inspekcijski nadzor radi sprečavanja nelegalne trgovine i drugih radnji, ali nažalost nije postignut zadovoljavajući uspjeh. Preko KJKP „Park“ obezbijeđena je privremena uprava nad ovim područjem, te uposlena dva lica sa zadatkom kontinuiranog praćenja stanja na zaštićenom području i upozoravanja na sve pojave koje su u suprotnosti sa Zakonom o proglašenju Spomenika prirode. Uključena je i služba komunalnih redara u nadzor, a prvenstveno na zabrani pranja automobila u riječnim koritima, održavanju komunalne higijene, zabrani paljenja vatre, itd. U organizaciji KJKP «Park» izvršena je rekonstrukcija određenog broja parkovskih klupa, sanirane su i prefarbane postojeće korpe za otpatke, izvršena je sanacija i premazivanje ograda u centralnom dijelu Vrela Bosne kao i prema ostrvima, podrezivanje stabala na području Stojčevca itd.



19

Obezbijeđen je Logotip Spomenika prirode koji će se koristiti za razne vrste zvaničnih dokumenata Uprave Spomenika prirode (memorandum, poster, pozivnice, vizit karte itd) kao i prateće reklamne proizvode (knjige, kataloge, video i CD, suvenire itd. Ministarstvo je postavilo obavještajne panoe, u okviru Spomenika prirode, a u planu je postavljanje putokaza i drugih informativnih tabli, na kojima će biti prezentirani podaci o poželjnom ponašanju posjetitelja, vlasnika posjeda i drugih korisnika prostora.

U saradnji Zavoda za kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe, KJKP «Vodovoda i Kanalizacije», Općine Ilidža i Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo na inicijativu ovog Ministarstva, izrađen je projekat uređenja fijakerskog stajališta iznad izvora rijeke Bosne. Naime, ocijenjeno je da poseban problem predstavlja neuređeno stajalište fijakera na pomenutoj lokaciji, pri čemu se površinske otpadne vode direktno slijevaju u zonu „nukleusa“. Raspisan je putem Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo tender za odabir izvođača radova. Sredstva su obezbijeđena u Budžetu za 2007.godinu. Izvršena je sanacija puta Velika aleja Vrelo Bosne. Vrijednost radova je bila 55.000,00 KM. Put je bio značajno devastiran, a sanacija je izvedena s ciljem olakšavanja kretanja fijakera i posjetitelja. Također je, obnovljen jedan dio staza u jezgru zaštićenog područja. Obezbijeđeno je deminiranje lokaliteta u okviru Spomenika prirode. Deminiranje ovih lokaliteta finansiralo je Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša i Međunarodni fond za deminiranje, koji je obezbijedio sredstva od Američke Vlade. Za ovu namjenu Ministarstvo je izdvojilo 170.000,00 KM, a ukupna vrijednost radova na deminiranju iznosi oko 400.000,00 KM. Treba napomenuti da se poslovi deminiranja izvođeni ručnim metodama na zahtjev Ministarstva, zbog potrebe očuvanja prirodnih resursa i otklanjanja svih potencijalnih rizika. Pripremljen je projekat uređenja fijakerskog prevoza na Vrelu Bosne sa Asocijacijom za interkulturne aktivnosti i spašavanje naslijeđa u BiH, uz učešće istaknutih stručnjaka od etnologa, arhivara, dizajnera do pravnika i eksperata u oblasti turizma.



20

U saradnji sa Ministarstvom prometa i komunikacija pripremljen je Pravilnik o fijakerskom prevozu, koji predviđa registraciju fijakera, dobijanje odobrenja za rad, uvođenje pravila za odvijanje saobraćaja i sl. Na ovaj način će se sistemski urediti ovaj tradicionalni turistički sadržaj, koji može imati negativne posljedice po okoliš i vode ukoliko se nastavi odvijati na postojeći način. Završen je tender za nabavku uniformi i opreme za fijakeriste. Poslovi nabavke će biti okončani za dva mjeseca.

Planska dokumentacija

Plan upravljanja Spomenikom prirode Vrelo Bosne pripremljen je za desetogodišnji period i usvojen na Vladi Kantona 19.07.2007.godine. Plan upravljanja Spomenikom prirode ima za cilj usmjeriti i kontrolisati upravljanje i korištenje dobara, obezbjeđivanje finansijskih sredstava, kao i programa potrebnih za podršku upravljanju i korištenju. Planom upravljanja dat je prijedlog mjera i potencijalnih aktivnosti, ali će neke od njih detaljno biti potvrđene, tek nakon izrade Prostornog plana posebnog obilježja Spomenika prirode Vrelo Bosne. Odluka o pristupanju izradi Plana je pripremljena od strane Zavoda za planiranje razvoja Kantona i uskoro će biti predložena Skupštini Kantona na donošenje. Prostorni plan treba da definiše budući razvoj područja u skladu sa ciljevima zaštite, uvažavajući da se istovremeno radi i o području sa koga se Kanton Sarajevo snabdijeva pitkom vodom i koje ima svoj kapacitet prihvata posjetilaca i ostale ograničavajuće faktore.

Pripremljena je Odluka o formiranju Javne ustanove Vrelo Bosne. Slijedi uspostavljanje upravljačke strukture, donošenje internih pravila i postupno zaživljavanje poslova predviđenih Odlukom o formiranju.

Pravci budućeg djelovanja

1. Prioritet u daljnjem djelovanju ministarstva u zaštićenim prirodnim područjima je promocija i podsticanje razvoja ekonomskih aktivnosti u skladu sa zaštitom kao što su ekološki turizam, organska poljoprivreda, ugostiteljske usluge, etno-zanatstvo, skupljanje ljekovitog bilja, organizovanje sportskih sadržaja i sl, i to za različite subjekte.

2. Potrebno je nastaviti stručna i naučna istraživanja i uspostaviti kontinuirani i kvalitetan monitoring zaštićenih prirodnih vrijednosti, procijeniti stanje ugroženosti pojedinih vrsta ili oblika koji se nalaze pod zaštitom, izvršiti inventarizaciju ekosistema na terenu, itd.

3. Neophodno je prevazići samo budžetsko finansiranje i osigurati dopunske izvore za upravljanje zaštićenim područjima i to na osnovu prihvatljivog korištenja zaštićenih dobara kroz naknade za djelatnost na primjer turizma, korištenje prostora za pojedine namjene, postavljanje reklama, korištenje znaka zaštićenog prirodnog dobra na određenim proizvodima, korištenje usluga upravitelja zaštićenim prirodnim dobrom i sl.



21

4. Nužno je insistirati na intersektorskom pristupu i usklađivanju djelatnosti kada je riječ o upravljanju zaštićenim prirodnim područjima, integrisanju mjera zaštite prirode u relevantne sektorske propise (turizam, šumarstvo, vodoprivreda, ribolov, lovstvo, energetika...). Posebno se mora djelovati zajednički u smislu inspekcijskog nadzora, praćenja stanja i preduzimanja mjera radi sprečavanja uništavanja zaštićenih vrijednosti.

5. Traba jačati kadrovske i stručne kapacitete u upravama zaštićenih područja, obezbijediti kontinuiranu edukaciju i obuku voditelja zaštite prirode, rendžera (čuvara prirode).

6. Ministarstvo će tražiti da se u budućem organu za inspekcijske poslove Kantona obavezno predvidi i posebna inspekcija za zaštitu prirode, sa jasnim nadležnostima i po uzoru na sve druge razvijene zemlje.

7. Obaveza različitih subjekata je rad na jačanju ekološke svijesti građana u smislu informisanja o značaju očuvanja prirode za kvalitet zdravlja i življenja. Ministarstvo će nastaviti dobru saradnju sa nevladinim sektorom u kreiranju i implementaciji projekata u zaštićenim prirodnim područjima.

8. Potrebno je iskoristiti mogućnosti uključivanja u međunarodne projekte koji podržavaju očuvanje biodiverzitata kao što je na primjer projekat NATURA 2000 (Evropska mreža ekološki važnih područja). Za početak treba konkurisati sa projektom očuvanja zajednica sa crnom johom koje regulišu sadržaj vode u zemljištu i očuvanje prirodnih svojstava voda na području Vrela Bosne, jer je to upravo ono za što se zalaže Mreža NATURA 2000.

9. Proširiće se aktivnosti (pored pažnje koja se posvećuje zaštićenim prirodnim područjima) na cjelovitu primjenu Zakona o zaštiti prirode F BiH u smislu provođenja općih mjera, kao što su zaštita pejzaža, zaštita divljih životinja i biljaka, zaštita staništa i očuvanja biološke raznovrsnosti, i to na području čitavog Kantona Sarajevo.

10. Implementiraće se opredjeljenja utvrđena Kantonalnim planom zaštite okoliša u tematskoj oblasti biodiverziteta, zaštite prirodnog i kulturnog naslijeđa, a posebno će se raditi na pripremi Akcijskih planova za realizaciju prioritetnih pitanja.



Documents

Informacija o zaštićenim prirodnim područjima na području Kantona