28
1 Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA U KANTONU SARAJEVO Sarajevo, Novembar 2008.godine

INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

  • Upload
    others

  • View
    16

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

1

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša

INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

U KANTONU SARAJEVO

Sarajevo, Novembar 2008.godine

Page 2: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

2

1. UVOD Cilj informacije Izrada Informacije o zaštićenim prirodnim područjima u Kantonu Sarajevo utvrđena je Programom rada Skupštine Kantona za 2008.godinu. Informacija obuhvata pregled realizovanih aktivnosti, postignute rezultate, ocjenu stanja u zaštićenim prirodnim područjima u Kantonu Sarajevo u periodu od septembra 2007. godine, kada je Skupština Kantona razmatrala Informaciju na istu temu, te smjernice za naredni period. Cilj pripreme Informacije, između ostalog, je ukazivanje na značaj i koristi zaštite prirode, kao i velike potencijale zaštićenih prirodnih područja za višenamjensko korištenje, posebno za razvoj seoskog i eko turizma, proizvodnju zdrave hrane i sl. Takođe, cilj je ukazati na nužnost bolje saradnje različitih subjekata počevši od nadležnih ministarstava i općina, Turističke zajednice, poslovnih subjekata, a posebno saradnje sa lokalnim stanovništvom koje živi u zaštićenim prirodnim područjima. U pripremi Informacije korišteni su izvještaji Sektora za ekologiju i zaštićena prirodna područja preduzeća «Sarajevo-šume» u funkciji upravitelja Spomenikom prirode «Skakavac» i Zaštićenim pejzažem «Bijambare», te preduzeća KJKP «Park» koje vrši poslove privremene uprave na području Spomenika prirode «Vrelo Bosne». Uopšteno o zaštićenim prirodnim područjima

Zaštićena prirodna područja su posebno vrijedni prostori koji se proglašavaju na osnovu Zakona o zaštiti prirode F BiH donesenog 2003.godine.

Zakonom je regulisana materija zaštite prirode tako da se definišu uslovi i način zaštite, očuvanje i održivo korištenje prirodnih područja, opšte mjere zaštite biljnih i životinjskih vrsta i posebne mjere zaštite prirode, koje se ostvaruju proglašavanjem i uspostavom zaštićenih područja.

Zakonom o zaštiti prirode utvrđuju se 4 prostorne kategorije zaštićenih područja:

a) područja zaštite prirode

b) nacionalni parkovi

c) spomenici prirode

d) zaštićeni pejzaži

Page 3: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

3

Tabela 1: Kategorije zaštićenih područja prema Zakonu o zaštiti prirode F BiH

Kategorija Opis

I područja zaštite prirode: zaštićeno područje ustanovljeno u naučne

svrhe ili radi zaštite divljine

II nacionalni park: zaštićeno područje ustanovljeno u svrhu zaštite

ekosistema i rekreacije

III spomenik prirode: zaštićeno područje ustanovljeno u svrhu očuvanja

specifičnih prirodnih karakteristika

IV zaštićeni pejzaž: zaštićeno područje ustanovljeno u svrhu očuvanja

kopnenih pejzaža, priobalnih područja i rekreacije

Kategorije zaštićenih područja se ne podudaraju sa nomenklaturom Međunarodne unije za zaštitu prirode, što bi trebalo prilagoditi izmjenama i dopunama Zakona.

Tabela 2: Kategorizacija zaštićenih područja prirode prema IUCN

Kategorija Opis

IA Strogi rezervat prirode: zaštićeno područje kojim se upravlja uglavnom za

naučne potrebe

IB Zona divljine: zaštićeno područje kojim se upravlja uglavnom radi zaštite

divljine

II Nacionalni park: zaštićeno područje kojim se upravlja uglavnom

radi zaštite ekosistema i rekreacije

III Spomenik prirode: zaštićeno područje kojim se upravlja uglavnom radi konzervacije

specifičnih prirodnih obilježja

IV Zona upravljanja staništima/vrstama: zaštićeno područje kojim se upravlja

uglavnom radi konzervacije putem upravljačkih intervencija

V Zaštićeni pejzaž: zaštićeno područje kojim se upravlja uglavnom radi zaštite pejzaža

i rekreacije

VI Zaštićeno područje upravljanja resursima: zaštićeno područje kojim se upravlja

uglavnom radi uravnotežene upotrebe prirodnih resursa

Područja zaštite prirode i nacionalne parkove prema Zakonu proglašava Federacija BiH, dok spomenike prirode i zaštićene pejzaže proglašava Skupština Kantona. Zaštita, održavanje i korištenje zaštićenih prirodnih područja temelji se, osim na Zakonu, i na podzakonskim propisma, te na konkretnim aktima o proglašenju zaštićenih područja u koje su ugrađeni međunarodni standardi s ciljem harmonizacije zaštite i održivog korištenja tih vrijednih i osjetljivih područja.

Page 4: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

4

Zaštićenim prirodnim područjima upravljaju javne ustanove, a osnovna im je djelatnost zaštita, održavanje i promocija zaštićenih područja u cilju očuvanja izvorne prirode, i njenih procesa, te obezbjeđenja korištenja u mjeri koja ne ugrožava naslijeđene vrijednosti. Prema Zakonu o zaštiti prirode osnovni dokument upravljanja je Plan upravljanja koji se donosi na period od 10 godina. Organizacija prostora, način korištenja, uređenja i zaštite, utvrđuje se Prostornim planom posebnih obilježja.

Bosna i Hercegovina ima manje od 1% teritorije pod zaštitom, što je svrstava u zemlje sa najmanjom formalnom zaštitom u Evropi. Regionalni prosjek npr. iznosi 7%, tako da je cilj koji u posljednje vrijeme, kroz različite pokrenute projekte, podržavaju međunarodne institucije u BiH, proširenje zaštićenih područja i korištenje njihovih razvojnih potencijala. Motivi su zaštita izrazito bogatog biodiverziteta koji ima globalni značaj, te ekonomski razvoj zaštićenih područja, lokalnih zajednica i države u cjelini.

2. PRIRODNA PODRUČJA UTVRĐENA ZA ZAŠTITU PROSTORNIM PLANOM KANTONA 2003-2023 Prostornim planom Grada Sarajeva za period 1986. do 2000. odnosno 2015 godine, su bile utvrđene kategorije objekata prirodnog naslijeđa (šuma park, park prirode, nacionalni park, rezervat prirode), objedinjenih pod nazivom Regionalni park «Sarajevo» (površina cca 1092km2

Među najznačajnije objekte (vanurbano područje) ovog Sistema spadali su:

).

- nacionalni park: «Treskavica» (5.810ha), - rezervat prirode: «Rakitnica» (2.137ha), - park prirode: «Bjelašnica» (25.402ha), «Jahorina» (20.835ha), «Romanija» (5.479ha),

«Ozren (12.287ha), «Visočica» (2.625ha), «Zvijezda» (3.150ha), - šuma park: «Sedrenik» (212ha), «Bulozi» (2.300ha), «Debelo Brdo» (1.788ha),

«Trebević» (3.586ha)

Pomenutim planskim dokumentom kategorije atraktivne prirode, prema tada važećem Zakonu o zaštiti i korištenju kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa, imale su karakter objekata za «prethodnu zaštitu». Osnov i obavezu za utvrđivanje objekata prirodnog naslijeđa u gradu Sarajevu predstavljao je Prostorni plan Bosne i Hercegovine za period od 1981. do 2000.godine.

Plansko usmjerenje da se na području Grada Sarajeva (tada, 2100km2

Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023 utvrđena su zaštićena prirodna područja, uvažavajući ranijim planom definisane granice, evidentne promjene koje su se desile u prostoru, te zbirno obuhvat i klasifikacija evidentiranih pojedinačnih prirodnih dobara u okviru većih prirodnih cjelina.

) formira Regionalni park “Sarajevo” imalo je za cilj procentualno povećanje površina pod zaštitom. Utvrđeni objekti prirodnog naslijeđa u granicama Grada (tada) predstavljali su samo dio obuhvata područja određenih kategorija objekata prirodnog naslijeđa (park prirode, nacionlni park, rezervat prirode), a čiji su se ostali dijelovi nalazili van administrativno-političkih granica Grada. Ovako predočen “lanac” objekata prirodnog naslijeđa uslovio je povećanje površina pod preventivnom zaštitom (cca 55%) na području Grada, a unutar njih izdvajanje područja sa raznim režimima zaštite (I-III).

U ovom razvojnom planskom dokumentu posebno su istaknuta zaštićena prirodna područja, koja imaju formalnu zaštitu utvrđenu posebnim propisima i uspostavljenu na osnovu kategorizacije prema principima Svjetske unije za konzervaciju prirode, kao što su spomenici prirode „Skakavac“ i „Vrelo Bosne“ i Zaštićeni pejzaž „Bijambare“.

Page 5: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

5

Pored ovih područja definisani su prostori za zaštitu prirodnog naslijeđa kojeg čine prirodni predjeli i vrijednosti od posebnog naučnog, obrazovno-vaspitnog, kulturnog, ambijentalnog, rekreacionog i drugog društvenog značaja. Ova područja imaju karakter prethodne zaštite, te je potrebno izvršiti njihovu kategorizaciju prema savremenim međunarodnim principima ugrađenim u Federalni zakon o zaštiti prirode.

Neophodno je izraditi Studiju „Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe Kantona Sarajevo“, koja će zajedno sa studijama za druge razvojno-planske oblasti, predstavljati osnov za I fazu izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003-2023.

Objekti prirodnog naslijeđa evidentirani za zaštitu Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023. godine:

Rezervat prirode: - „Misoča“, površina 535,00 ha Nacionalni park: - površine masiva Igman, Bjelašnica, Treskavica i kanjon rijeke Rakitnice (Visočica) koji se nalaze u granici Kantona Sarajevo predstavljaju dio obuhvata područja Igmana, Bjelašnice, Treskavice i kanjona Rakitnice (Visočica) koje je proglašeno područjem posebnog obilježja od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine (Odluka o utvrđivanju Igmana, Bjelašnice, Treskavice i kanjona rijeke Rakitnice (Visočica) područjem posebnih obilježja od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine, „Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 8/05 i 66/08).

NAPOMENA: površine sa područja Kantona Sarajevo, a koje predstavljaju dio obuhvata područja posebnog obilježja od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine odnose se na površine objekata prirodnog naslijeđa koji su ranijim razvojno-planskim dokumentom predstavljali pojedinačne objekte prirodnog naslijeđa i to: masiv Igman-Bjelašnica i Visočica kao Park prirode, Rakitnica kao Rezervat prirode i Treskavica kao Nacionalni park. Prostor istočno od Bjelašnice po pomenutom dokumentu je slivno područje akumulacije Bijela Rijeka, za koje je prije rata urađen Prostorni plan posebnog područja vještačke akumulacije Bijela Rijeka za period 1990.-2015.godina.

Spomenik prirode: - „Skakavac“, površina 1.620,44 ha (proširenje u odnosu na Odluku o proglašenju Spomenika prirode) - „Vrelo Bosne“, površina 603,00 ha Zaštićeni pejsaž: - „Bijambare“, površina 367,37 ha - „Ozren“, površina 6.958,00 ha - „Zvijezda“, površina 3.050,00 ha - „Debelo Brdo“, površina 1.768,00 ha - „Trebević“, površina 367,00 ha - „Jahorina“, površina 1.478,00 ha - „Podlipnik“, površina 1.328,00 ha - „Čemerska planina“, površina 1.637,00 ha - „Bentbaša“ 147,70 ha

Page 6: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

6

Objekti prirodnog naslijeđa za koje je donijet akt o zaštiti na nivou Kantona Sarajevo: - Spomenik prirode: „Skakavac“, površina 1430,70 ha „Vrelo Bosne“, površina 603,00 ha - Zaštićeni pejsaž „Bijambare“, površina 367,37 ha Za zaštićeni pejzaž Bentbaša izvršena je valorizacija prema međunarodnim kriterijima, te urađen i usvojen Regulacioni plan („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 18/05), ali nije donesen propis o zaštiti.

3. PROGLAŠENA ZAŠTIĆENA PRIRODNA PODRUČJA U KANTONU SARAJEVO U Kantonu Sarajevo od 2000.godine su kategorisana i uspostavljena prema principima Međunarodne unije za konzervaciju prirode tri zaštićena prirodna područja, i to:

Spomenik prirode „Skakavac“ (kategorija III)

Spomenik prirode „Vrelo Bosne“ (kategorija III)

Zaštićeni pejzaž „Bijambare“ (kategorija IV, odnosno V po međunarodnim kriterijima)

Ukupna površina koju zauzimaju zaštićena područja iznosi 2590,8 ha što je nešto manje od 2% teritorije Kantona. Sva zaštićena područja imaju posebne vrijednosti u oblasti fizičko-geografskog i biološkog diverziteta.

Tabela 3: Pregled zaštićenih područja prirode u Kantonu Sarajevo

R.b. Naziv Kategorija P (ha) Udio (%) Godina proglašenja

1 Skakavac Spomenik prirode 1.430,7 1,14 2002

2 Vrelo Bosne Spomenik prirode 603,00 0,55 2006

3 Bijambare Zaštićeni pejzaž 367,36 0,29 2003

Ukupno zaštićena područja 2590,8 1,98

Page 7: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

7

3.1. SPOMENIK PRIRODE «SKAKAVAC»

Vodopad Skakavac- zima Most ispod vodopada

Osnovne informacije

Područje vodopada «Skakavac» se nalazi u istočnom dijelu Centralne Bosne, a sjeveroistočno od Sarajevsko – Zeničkog bazena i Sarajevske kotline. Smješteno je u sjevernom dijelu Kantona Sarajevo, a zahvata prostor južnih obronaka Ozrena, vrha i sjevernih padina Bukovika. Ukupna teritorija obuhvata dijelove četiri administrativne općine i to Stari Grad, Centar, Vogošća i Ilijaš.

Sa aspekta svojih hidrogeomorfoloških karakteristika, visokih florističkih i faunističkih vrijednosti, izuzetno visokog stepena biološke raznolikosti, visokog stepena endemičnosti i reliktnosti vrsta biljaka, gljiva i životinja kao i relativno visokog broja ugroženih vrsta, te visoke vrijednosti neponovljivih ekosistema i pejzažnih osobenosti, uz uvažavanje kriterija IUCN-a (Međunarodne unije za zaštitu prirode), ovo područje je uključeno u III kategoriju zaštićenih područja, odnosno Spomenik prirode, zaštićenu zonu namijenjenu uglavnom za konzervaciju specifičnih prirodnih obilježja. Na širem prostoru vodopada Skakavac evidentirani su mnogi geomorfološki fenomeni, kao što su stijene, pećine, klisure, kanjoni i karstne konfiguracije. Posmatrano područje je i sa hidrološkog aspekta vrlo specifično po brojnim izvorima, potocima, manjim rječicama i ponorima. Svakako najveću vrijednost ovom prostoru daje vodopad Skakavac, koji je visine 98 m, te se ubraja među najveće vodopade u Bosni i Hercegovini i šire.

Među osnovne vrijednosti spadaju i brojna vrela, pri čemu treba napomenuti vrelo Bukovik, vrela ispod Bukovika, vrela ispod Vranjske stijene, vrela ispod Stublina, Peračko vrelo, vrelo Skakavac.

Uslijed relativno izražene heterogenosti ovog područja u smislu geološke podloge, tipova zemljišta, reljefa, hidrografske mreže, te drugih faktora, ovo područje se odlikuje veoma visokim stepenom biološke raznolikosti. Konstatovano je oko 1500 viših biljaka, kao i visok procent vrsta endemičnog karaktera. Navedeno je oko 100 vrsta dinarskog, 120 vrsta balkanskog, 40 vrsta jugoistočnoevropskog rasprostranjenja.

Na ovom području dominiraju smrčevo-jelove šume, i bukovo-jelove šume. Na izražajnim nagibima terena, na plitkim karbonatnim tlima, u neposrednoj blizini vodopada razvijene su termofilne šume i šikare crnog graba i jesenje šašike, te crnog graba i crnog jasena.

Page 8: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

8

Šire područje vodopada Skakavac je jako bogato medicinskom i medonosnom florom. Područje karakteriše i veliko bogatstvo vrsta gljiva, među kojima su većinom jestive i ljekovite vrste.

Područje Skakavca odlikuje se izuzetnom faunističkom raznovrsnošću. Od glavnih vrsta divljači koje žive na ovom prostoru su: srna, divlja svinja, medvjed, zec, lještarka, vuk, lisica, divlja mačka, jazavac, kuna, te brojne vrste ptica od kojih pojedine, na osnovu prijedloga «Crvene liste» ugroženih ptica Bosne i Hercegovine, ulaze u kategoriju ugroženih vrsta.

Odluka o proglašenju šireg područja vodopada «Skakavac» spomenikom prirode, je donesena na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj 25.04.2002. godine. Članom 13. navedene Odluke, poslovi upravljanja povjereni su Kantonalnom javnom preduzeću «Sarajevo-šume“, odnosno posebno oformljenoj organizacionoj jedinici u okviru Preduzeća, «Sektoru za ekologiju i upravljanje područjima posebne namjene», koji je nakon formiranja popunjen odgovarajućim kadrovima.

Sredstva za realizaciju donesene Odluke (za troškove upravljanja), obezbjeđuju se iz Budžeta Kantona Sarajevo, a na osnovu Ugovora o upravljanju Spomenikom prirode „Skakavac“, preko pozicije Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

Upravljački tim koji radi u zaštićenom području čine rukovodilac sektora, saradnik za ekologiju i šumarstvo, poslovođa, vozač terenskog vozila i tri rendžera (čuvara prirode). Osim rendžera, ostali uposlenici istovremeno obavljaju poslove i u okviru Zaštićenog pejzaža „Bijambare.

Aktivnosti realizovane u periodu od septembra 2007.godine

Od donošenja Odluke o proglašenju Spomenika prirode 2002.godine, pokrenuta je i vođena najintenzivnija rasprava sa lokalnom zajednicom, a povodom donošenja Prostornog plana posebnog obilježja, te Plana upravljanja ovim područjem. Održano je više rasprava, radionica i sastanaka s ciljem prevladavanja problema koji su se pojavili, naknadnim osporavanjem proglašavanja područja zaštićenim, od strane izbjeglog stanovništva sa ovog područja, a koje je trenutno nastanjeno na području Republike Srpske.

Naime, mještani sela Nahorevo, Močioci, Stubline i drugih, su se usprotivili donošenju Prostornog plana, navodeći razloge koji većim dijelom nisu u direktnoj vezi sa proglašenjem zaštite ovog područja, a tiču se obezbjeđivanja uslova za povratak u predratna prebivališta, pomoć u obnovi objekata, i sl. Osnovna primjedba se odnosila na donošenje Odluke o proglašenju šireg područja vodopada Skakavac od strane Skupštine Kantona 2.maja 2002.godine, dakle u periodu odsustva stanovništva sa ovog područja. U vezi sa ovom primjedbom, je naglašeno da je osnov za izradu i donošenje Odluke sadržan u Prostornom planu grada Sarajeva (preuzet kao Kantonalni plan za period 1986-2015.godine), po kojem je šire područje vodopada Skakavac bilo uključeno u Park prirode Ozren. Takođe, propis o zaštiti donesen je u skladu sa Ustavom Kantona, Zakonom o zaštiti i korištenju kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa i Zakonom o prostornom uređenju Kantona, koji su u to vrijeme bili na snazi.

Tokom brojnih sastanaka, s ciljem prevazilaženja problema potenciranih od strane mještana, prezentirane su razvojne mogućnosti koje pruža život u zaštićenom prirodnom području, kroz obnavljanje infrastrukture, obavljanje prihvatljivih djelatnosti kao što su eko poljoprivreda, eko turizam, seoski turizam, kućne radinosti i sl, a što omogućava zapošljavanje radno sposobnog lokalnog stanovništva spremnog da živi na ovom području.

Page 9: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

9

Takođe, je naglašavan značaj proglašenja Spomenika prirode „Skakavac“ u smislu javnog interesa Kantona Sarajevo za zaštitu značajnih prirodnih, hidroloških, bioloških i drugih vrijednosti prostora, uvažavajući prava vlasnika zemljišta i nekretnina na obezbjeđenje naknada za ograničeno korištenja imovine, kako to predviđaju važeći propisi. Budući da je uočeno da, izvor nesporazuma predstavlja proširenje obuhvata Spomenika prirode, po prijedlogu Prostornog plana posebnog obilježja u odnosu na Odluku o proglašenju, a posebno sa stanovišta značajnog povećanja prve zone zaštite – nukleusa (strožiji režim korištenja privatnih posjeda), Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša je zatražilo od Zavoda za planiranje razvoja Kantona da preispita predloženo proširenje granica zaštićenog područja, te iznađe najpovoljnije rješenje kako bi se prevazišla postojeća situacija. U toku je analiza predloženih načina za korekcije u prijedlogu Prostornog plana prema traženom zahtjevu, a koje bi trebale biti prihvaćene u daljnjoj proceduri donošenja plana.

Rasprava na pomenutu temu se odvijala i tokom održane dvije radionice za pripremu Plana upravljanja Spomenikom prirode, pri čemu su prezentirana pozitivna iskustva života i rada u zaštićenim područjima od strane slovenačke firme Oikos. U vezi sa raspravom o prijedlogu Prostornog plana i Plana upravljanja, otvorena je i mogućnost izmjena i dopuna Odluke o proglašenju Spomenika prirode, a sve s ciljem otklanjanja nesporazuma i prevladavanja otpora dijela lokalnog stanovništva ovog područja.

Pored rasprave sa mještanima, povodom donošenja Prostornog plana, vođeni su i razgovori sa predstavnicima Planinarskog društva Vogošća, a koji su vlasnici devastiranog objekta u neposrednom okruženju vodopada Skakavac. Budući da su naučne i stručne ekspertize ukazale da bi se obnovom objekta ugrozio opstanak vodopada, dogovoreno je njegovo izmještanje na lokaciju oko koje je postignuta saglasnost. U tom smislu nakon obezbjeđivanja sredstava za rješavanje imovinsko-pravnih pitanja, moći će se krenuti u izgradnju novog planinarskog doma u susjedstvu sa rendžerskom kućom, koja će takođe biti građena izvan prve zaštićene zone.

Od aktivnosti koje su u 2008.godini realizovane, može se izdvojiti još kompletiranje dokumentacije za rekonstrukciju puta Nahorevo – Spomenik prirode Skakavac putem Zavoda za izgradnju Kantona. Investiciona vrijednost projekta je oko 3 miliona KM, uključujući asfaltiranje 3 km puta i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. S obzirom na visinu potrebnih sredstava teško je prognozirati kad će otpočeti rekonstrukcija puta, koja je nužna za promociju i održivo korištenje zaštićenog prirodnog područja.

Uprava Spomenika prirode „Skakavac“ je u proteklom periodu bila angažovana u pripremi i provođenju programa zaštite i održavanja, te promociji korištenja prostora. Realizovano je slijedeće:

U sklopu uspostavljene čuvarske službe, vršene su svakodnevne aktivnosti osmatranja i čuvanja prostora, a sve u cilju sprečavanja bespravnih sječa, poštivanja zabrane lova, kao i ostvarivanja ostalih vidova zaštite. Svakodnevnim nadzorom je postignuto da, u 2008.godini nisu registrovane bespravne sječe kao ni ostali negativni uticaji korisnika u prostoru.

Povećan rizik od nastanka šumskih požara, uzrokovan velikim vrućinama i dužem periodu bez padavina, uslovio je preduzimanje aktivnosti usmjerenih na strožije mjere protivpožarne zaštite. U cilju zaštite šumskih ekosistema, izvršena je analiza brojnosti populacije potkornjaka koja je ukazala da se ova vrsta nalazi u okvirima njihove normalne brojnosti. Kako pojava visokih temperatura pospješuje fiziološko slabljenje postojećih

Page 10: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

10

sastojina i pogoduje razvoju i razmnožavanju štetnih šumskih insekata, pojačane su aktivnosti na zaštiti šuma od ovog vida opasnosti.

Lovna klopka na području Skakavca

U okviru daljih mjera na zaštiti šumskih sastojina izvršeno je obilježavanje (doznaka)

oboljelih i oštećenih stabala, te završene aktivnosti na njihovom uklanjanju iz sastojine. Uklanjanje ovakvih stabala provodi se u cilju uspostavljanja veće stabilnosti šumskih sastojina, te jačanja njihove otpornosti prema štetnim činiocima kako biotičkog, tako i abiotičkog porijekla.

Putem Upravitelja zaprimljeni su zahtjevi za dobijanje saglasnosti za doznaku i sječu stabala u privatnoj šumi, te je na osnovu njih izvšeno obilježavanje stabala koja su predmet sanitarne doznake, jer se predmetne parcele nalaze u II/III zoni zaštite u kojima je članom 9. Odluke o proglašenju šireg područja vodopada „Skakavac“ spomenikom prirode, dozvoljena sanitarna sječa. Ovakav vid saradnje sa lokalnim stanovništvom je i preduslov za provođenje mjera integralne zaštite šuma na ovom prostoru.

Livadski ekosistemi na području Skakavca se nalaze većim dijelom u posjedu privatnih

lica.U toku godine livade uredno kose vlasnici i koriste za svoje potrebe.

Sve veći porast interesa pojedinih posjetilaca za prikupljanjem ljekovitog bilja i šumskih plodova, koji u pojedinim slučajevima (kao što su branje borovnice) dovodi do njihovog prekomjernog korištenja, zahtjeva angažovanje uposlenika na očuvanju i zaštiti ovih resursa.

Održavanje higijene prostora

Page 11: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

11

Velika pažnja je posvećena prikupljanju i odvozu organskog i neorganskog otpada sa čitavog prostora, a sve u cilju zaštite livadskih i šumskih ekosistema, te ugodnijeg boravka u zaštićenom području.

Na osnovu kapaciteta lovišta izgrađeni su lovnouzgojni objekti, radi očuvanja brojnosti i raznolikosti populacije divljači.

U nastojanju da se preko edukacionih panoa informišu i educiraju posjetioci duž glavne saobraćajnice do vodopada Skakavac postavljen je niz tematskih ploča.

Dokaz uništavanja informativnih tabli Usljed povećanog broja posjetilaca i dotrajalosti postavljenog mobilijara u prostoru u toku

ove godine izvršeni su slijedeći radovi: -popravka mosta ispod vodopada Skakavac, -izrada i zamjena edukacionih panoa, -izrada i zamjena postojeće signalizacije, - popravka nadstrešnica...

Putokazi Skakavac U svrhu rekreacije i prijatnijeg odmora posjetilaca radilo se i na održavanju postojećih šumskih staza.

Sanirana je putna komunikacija na relaciji Uževice-Vodopad Skakavac-Gornji Močioci u dužini od 8050 m.

Na lokaciji Babin potok je pronađeno više novih nadgrobnih spomenika – stećaka. Radi se o kulturno-historijskom naslijeđu koje treba posebno valorizovati i zaštititi.

Page 12: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

12

Informativna tabla Izgrađena staza Pravci djelovanja u narednom periodu

U narednom periodu potrebno je: Okončati izradu Prostornog plana posebnog obilježja Spomenika prirode i dostaviti

prijedlog Skupštini Kantona na usvajanje. Donošenjem Prostornog plana otvorit će se mogućnosti za izgradnju turističke infrastrukture s naglaskom na sadržaje namijenjene za odmor i rekreaciju, uslužne servise, planinarske domove, objekte komunalne infrastrukture i sl.

Završiti Plan upravljanja i dostaviti prijedlog Vladi Kantona Sarajevo na donošenje.

Pripremiti Zakon o proglašenju spomenika prirode, na osnovu postojeće Odluke o

proglašenju šireg obuhvata Spomenika prirode „Skakavac“, uz unošenje potrebnih izmjena i dopuna.

Pripremiti godišnje planove aktivnosti na osnovu Plana upravljanja, a koji će obuhvatiti saradnju sa lokalnom zajednicom, razvijanje projekata vezanih za turističke potencijale, razvoj ekološke poljoprivrede, stočarstva, različitih uslužnih servisa, kao važnog segmenta za zapošljavanje domicilnog stanovništva. Na ovaj način će se direktno podržati održivi povratak, budući da većina stanovništva ne živi trenutno na ovom području.

Nastaviti stručni monitoring zaštićenih vrsta i dalje ga proširivati.

Raditi na osposobljavanju i edukaciji službe rendžera.

U saradnji sa drugim subjektima obezbijediti rekonstrukciju puta Nahorevo – Spomenik

prirode. Završiti postupak izmještanja planinarskog doma Skakavac na lokaciju predviđenu

Prostornim planom. Izgraditi rendžersku kuću u okviru koje će biti uspostavljen centar za posjetioce.

Izraditi promotivni materijal i uspostaviti web stranu zaštićenog područja.

Page 13: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

13

3.2. ZAŠTIĆENI PEJZAŽ „BIJAMBARE“

Glavna pećina Bijambare

Osnovne informacije

Zaštićeni pejzaž „Bijambare“ je smješten na Nišićkoj visoravni i nalazi se na oko 35 km zračne linije sjeverno od Sarajeva, na 945 m nadmorske visine. Obuhvata prostor između Bijambarske pećine na sjeveru, Motika na istoku i Dugih strana, odnosno Borka na jugu i to na površini od 367,36 ha.

Ovo područje je zbog svojih izuzetnih prirodnih vrijednosti i osobenosti pejzaža, kao i bioloških, geomorfoloških i hidroloških raznovrsnosti, svrstano u IV kategoriju zaštite prirode, odnosno «Zaštićeni pejzaž».

Kao posebnu vrijednost geološke raznovrsnosti i prirodnog naslijeđa mogu se izdvojiti brojne pećine i to prvenstveno : Srednja ili glavna Bijambarska pećina, Gornja pećina, Donja pećina, Đuričina pećina, kao i brojne vrtače, škarpe, ponori i grebeni.

Srednja ili glavna bijambarska pećina s pravom zaslužuje najveće interesovanje.

Gornja pećina je od glavne bijambarske pećine udaljena oko 50 m u pravcu jug-jugoistok. Njen otvor je oko 10-15 m na većoj relativnoj visini od glavne pećine, što ukazuje da je ova pećina starija. Gornja pećina je interesantna i sa paleontološkog aspekta, jer su prilikom istraživanja sakupljeni razni nalazi materijalne kulture, što ujedno predstavlja i prvi dokaz o prisustvu prahistorijskih stanovnika na prostoru BiH. Donja bijambarska pećina je udaljena svega oko 100 metara u pravcu jugozapada od ulaza Srednje Bijambarske pećine i od nje leži niže tako da je njena apsolutna visina 915 metara. Slivno područje voda prostorne cjeline Bijambara obuhvata površinu od oko 35 km2 i na njemu su locirana vrela Banjevac, Studenac i Junakovac, te potoci Bjelila i Brodić. Heterogenost ekoloških faktora (geološke podloge, tipova zemljišta, reljefa, hidrografske mreže, ekoklime i drugih) je jedan od razloga razvoja visokog stepena diverziteta živog svijeta i životnih zajednica. Na području Bijambara konstatovane su 133 različite životne zajednice, čiju strukturu čini preko 800 vrsta viših biljaka. Utvrđen je i visok procent vrsta endemičnog karaktera i to dinarskog, balkanskog i jugoistočnoevropskog rasprostranjenja, kao i prisustvo niza interesantnih i rijetkih vrsta biljaka koje imaju značajnu ekološku, fitocenološku i biljnogeografsku dijagnostičku vrijednost.

Page 14: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

14

Na ovom području su zabilježene i dvije lokacije tresetnih zemljišta i to na nadmorskim visinama od 920m i 930m, sa florom nižih biljaka koje predstavljaju posebnu biološku vrijednost ovog prostora. U naslagama »sfagnuma» natopljenog vodom razvija se specifičan živi svijet, u kome se nalaze i predstavnici zelenih algi koje služe kao hrana brojnoj populaciji krilatih insekata. Čitavo područje je bogato medicinskom i medonosnom florom. Ovdje raste nekoliko stotina ljekovitih, jestivih, aromatičnih i vitaminskih biljaka. Svijet gljiva na području Bijambara je također mnogobrojan.

Osim florističke raznolikosti područje Bijambara se odlikuje i izuzetnom faunističkom raznovrsnošću. U ekosistemima mezofilnih lišćarsko-listopadnih šuma, šibljaka i šikara nalaze se brojne vrste sisara poput divlje svinje, srndaća, lisice, krtice, jazavca, zeca i dr. Među pticama najviše se ističu crvendać, sjenica, drozd pjevač, jastreb mišar, crni kos i dr. Na području Bijambara i njegove uže okoline registrovane su određene vrste ptica koje se nalaze na popisu «Crvene liste» kao ugrožene vrste na prostorima Bosne i Hercegovine. To su sivi soko, šumska šljuka.

Na osnovu navedenih i valorizovanih vrijednosti na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj 25.09.2003. godine, donesen je Zakon o proglašenju zaštićenog pejzaža Bijambare («Službene novine Kantona Sarajevo», broj 21/03). Zakonom je definisana kategorija zaštite, određene granice i ukupna površina obuhvata ( 367,36 ha), zoniranje prostora (zavisno od stepena zaštite utvrđene su tri zaštitne zone), mjere zaštite, vrste intervencija, kao i korištenje i upravljanje ovim prostorom.

Članom 20. ovog Zakona, poslovi upravljanja povjereni su Kantonalnom javnom preduzeću «Sarajevo–šume« d.o.o. Sarajevo, odnosno posebnoj organizacionoj jedinici «Sektoru za ekologiju i upravljanje područjima posebne namjene», koja je u sastavu ovog preduzeća.

Sredstva za realizaciju donešenog Zakona (za troškove upravljanja), obezbjeđuju se iz Budžeta Kantona Sarajevo, a na osnovu Ugovora o upravljanju zaštićenim pejzažem «Bijambare», preko pozicije Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

Aktivnosti realizovane u periodu od septembra 2007.godine

Od septembra 2007.godine, na području Zaštićenog pejzaža „Bijambare“ realizovano je niz aktivnosti, a osnovne su priprema planskih dokumenata i to Prostornog plana posebnog obilježja i Plana upravljanja zaštićenim pejzažem. O nacrtu Prostornog plana obavljena je rasprava i u toku je izrada Prijedloga plana, koji će biti upućen u skupštinsku proceduru na usvajanje početkom 2009.godine. Plan upravljanja za period od 10 godina usvojila je Vlada Kantona 22.10.2008.godine. Planom upravljanja je utvrđen način zaštite, korištenja i razvoja, te izvori finansiranja.

Pored rada na planskim dokumentima odvijale su se i aktivnosti na izradi projektne dokumentacije za pretvaranje bivšeg kompleksa kasarni Zamo Dučić u „eko kamp“. Ukupno potrebna sredstva za ovu namjenu prema urađenom Projektu iznose oko 1.900.000,00 KM, a radi se o značajnim građevinskim zahvatima na prevođenju kasarni u obrazovni i edukacioni centar. U međuvremenu je Ministarstvo obezbijedilo umjesto prava korištenja, pravo raspolaganja objektima koji su bili u vlasništvu Federacije, tako da su obavljene sve predradnje za donošenje Odluke o finansiranju i upravljanju „eko kampom“. Za ovakvim kompleksom na području Kantona postoji velika potreba, zbog nedostatka objekata za organizovanje škola u prirodi.

Page 15: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

15

Preduzete su aktivnosti oko otkupa planinarskog doma uz samu pećinu s ciljem pretvaranja u savremeni informativno-posjetiteljski centar. Potreba za otkup doma se ukazala zbog neprihvatljivosti trenutnog korištenja, suprotno mjerama zaštite u nukleusu zaštićenog pejzaža, te potrebe da se uredi centar poput sličnih u drugim evropskim zaštićenim područjima. Sa vlasnikom objekta Planinarskim društvom „Ilijaš“ postignut je dogovor o otkupu doma, a sve radnje će prema očekivanju biti okončane u prvoj polovini 2009.godine.

U ljetnim mjesecima ove godine završeno je deminiranje preostalih ugroženih površina Zaštićenog pejzaža (265.000 m3) u organizaciji Međunarodnog fonda za deminiranje (iz sredstava UNDP) i Oružanih snaga BiH. Nakon što je 2005. i 2006. u organizaciji Ministarstva i Međunarodnog fonda obezbijeđeno deminiranje oko 250.000 m2

Uprava Zaštićenog pejzaža „Bijambare“ je u proteklom periodu bila angažovana u pripremi i provođenju programa zaštite i održavanja, te promociji korištenja prostora. Realizovano je slijedeće:

, sada se može konstatovati da je kompletno zaštićeno područje razminirano. Ostaje problem miniranih površina na granici Zaštićenog pejzaža iznad Glavne bijambarske pećine, i taj bi se problem trebao rješavati u budućem periodu.

Rendžerska služba je vršila poslove koji se odnose na osmatranje i čuvanje, a sve u cilju sprečavanja bespravnih sječa, poštivanja zabrane lova, kao i ostvarivanje ostalih vidova zaštite.

Veliki broj posjetilaca, kao i duži vremenski period sa izraženim visokim temperaturama

stvorili su uslove za povećan rizik za nastanak požara. U vezi s tim su poduzete mjere usmjerene na strožiju protivpožarnu zaštitu. Rizik za nastanak požara predstavlja i nedostatak kontolisanih ložišta za izletnike, čija se izgradnja treba predvidjeti Prostornim planom.

U cilju zaštite šumskih ekosistema, izvršena je analiza brojnosti populacije potkornjaka koja je ukazala na pojačan intenzitet napada vrste Pytiogenes chalcographus u ovom regionu. Iz tog razloga konstantno se provode mjere zaštite, koje će obezbijediti vraćanje ove populacije u okvire njihove normalne brojnosti.

Vezano za dalje mjere na zaštiti šumskih sastojina izvršeno je obilježavanje (doznaka) oboljelih i oštećenih stabala, te završene aktivnosti na njihovom uklanjanju iz sastojine.

Vodne pojave „Bijambara“ Prizor šumskih i livadskih ekosistema Putem Upravitelja zaprimljeni su zahtjevi za dobijanje saglasnosti za doznaku i sječu

stabala u privatnoj šumi, te je na osnovu njih izvršeno obilježavanje stabala koja su

Page 16: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

16

predmet sanitarne doznake, jer se predmetne parcele nalaze u II/III zoni zaštite u kojima je članom 13. Zakona o proglašenju zaštićenog pejzaža Bijambare , dozvoljena sanitarna sječa. Ovakav vid saradnje sa lokalnim stanovništvom je i preduslov za provođenje mjera integralne zaštite šuma na ovom prostoru.

Livadski ekosistemi na području Bijambara se nalaze većim dijelom u posjedu privatnih lica. Vlasnici zbog odsustva nisu u mogućnosti redovno kositi ove površine, mada postoje i saznanja da su dugoročno zainteresovani da postojeće livade prirodnom sukcesijom pređu u površine pod šumom. Naime, usljed dugog nekošenja susjedne sastojine se prirodnim putem šire i osvajaju prostor, što umanjuje livadske ekosisteme i njihov biodiverzitet.

Sve veći porast interesa posjetilaca za prikupljanjem jestivih gljiva u pojedinim slučajevima dovodi do njihovog prekomjernog korištenja, što zahtijeva angažovanje uposlenika na očuvanju i zaštiti ovih resursa.

Konstantno se održava higijena prostora i organizovani odvoz komunalnog otpada.

U toku godine izvršeni su radovi na uređenju šetnica, prilaza pećinama, kao i popravka većeg broja nadstrešnica, te zamjena edukacionih i informativnih panoa.

U cilju edukacije i prezentacije zaštićenog područja poduzeto je niz aktivnosti koje su bile usmjerene na razne vidove informisanja posjetilaca o bogatstvu i vrijednosti ovog prirodnog naslijeđa, a koje su se oslanjale na ponudu usluga vodiča, šetnju kroz uređene i osmišljene staze sa edukativnim sadržajima, kao i pružanje zatraženih informacija na uspostavljenom INFO punktu na «Bijambarama».

Infopunkt

U svrhu unapređenja i razvoja turističke ponude ovog područja , kao i zbog rješavanja pitanja sve većeg broja motornih vozila, na lokalitetu bivšeg pozajmišta kamena između prilaznog i magistralnog puta na ulazu u Zaštićeni pejzaž «Bijambare» u toku je izgradnja parkinga.

Page 17: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

17

Parking u izgradnji

Na istom lokalitetu završeni su radovi na postavljenju montažnog objekta od drveta, koji će

služiti kao naplatna kućica na ulazu u zaštićeno područje, kao i ulazne drvene kapije. Izradom ovog parking prostora, kao i pratećih objekata koji se nalaze u sklopu njega, stekli su se uslovi definisani Zakonom o proglašenju zaštićenog pejzaža „Bijambare“ dati kroz mjere zaštite, a koji se odnose na zabranu kretanja saobraćaja u I i II zoni zaštite.

Inače, područje Zaštićenog pejzaža „Bijambare“ je posljednje dvije godine izuzetno posjećeno, čemu je doprinijela realizacija projekta finansiranog od strane Evropske komisije i ovog Ministarstva, a tiče se uređenja staza i rasvjete u pećini, te izgradnje ostalih turističkih sadržaja. Na osnovu dosadašnjih pokazatelja, područje Zaštićenog pejzaža „Bijambare“ u 2008.g. posjetilo je više od 35.000 gostiju.

Kapija na ulazu u Zaštićeni pejzaž

U proljetnom periodu na pristupnom putu je došlo do pucanja i odrona asfalta, a dubina

otvora je cca 4-5 m. Upravitelji prostora su poduzeli mjere koje su se odnosile na obezbjeđenje ove lokacije i sigurnije kretanje posjetilaca. Izrađen je Glavni projekat za sanaciju odrona, a aktivnosti na njegovoj konačnoj opravci očekuju se obezbjeđenjem potrebnih sredstava iz Budžeta.

Pored navedenih aktivnosti koje su usmjerene na zaštitu, održavanje higijene, te

ambijentalno uređenje prostora, održani su i radni sastanci vezani za uspostavljanje i ostvarenje različitih vidova saradnje sa ostalim korisnicima ovog prostora.

Page 18: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

18

Pravci djelovanja u narednom periodu

U narednom periodu potrebno je: Završiti izradu i usvojiti Prostorni plan posebnog obilježja Zaštićenog pejzaža Pripremiti izmjenu Zakona o proglašenju Zaštićenog pejzaža radi korekcije granica

obuhvata koja se predlaže kroz pripremu Prostornog plana Izraditi godišnje programe na osnovu usvojenog Plana upravljanja. Programi aktivnosti

trebaju sadržavati saradnju sa lokalnim stanovništvom u smislu organizovanja turističke ponude i pružanja različitih usluga u zaštićenom području i okruženju, te saradnju sa drugim korisnicima prostora zainteresovanim za izgradnju i stavljanje u funkciju turističke infrastrukture.

Uspostaviti savremeni informativno-posjetiteljski centar na mjestu sadašnjeg planinarskog

doma. Nastaviti razminiranje ugroženih površina na granici zaštićenog područja.

Donijeti Odluku o načinu obezbjeđenja sredstava neophodnih za rekonstrukciju objekata

bivše kasarne i pretvaranje u „eko kamp“, kao i Odluku o upravljanju kompleksom u budućem periodu.

Izvršiti sanaciju odrona.

Uvesti prevoz turističkim vozom.

Razraditi model naplate ulaza i parkiranja.

3.3. SPOMENIK PRIRODE «VRELO BOSNE»

Page 19: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

19

Osnovne informacije Područje Vrela Bosne predstavlja pravu prirodnu rijetkost. Temeljne vrijednosti su: izvorišta i vodotok rijeke Bosne, bujna vegetacija, položaj, što sve zajedno rezultira značajnim ambijentalno-pejzažnim doživljajem. Na osnovu izvršenih istraživanja, evaluacije svih prisutnih vrijednosti na ovom području, uz uvažavanje postojeće zakonske regulative iz oblasti zaštite prirode, te uvažavanje kategorija IUCN – Međunarodne unije za zaštitu prirode, širi prostorni obuhvat Vrela Bosne je uključen u III kategoriju, odnosno Spomenik prirode. Vrelo Bosne je locirano zapadno (jugozapadno) od Sarajeva ispod planina Igmana i Bjelašnice. Prostorno i administrativno pripada Općini Ilidža. Stoljećima se koristi kao izletište građana Sarajeva i okoline, te kao mjesto za odmor i rekreaciju korisnika ilidžanskih banjskih usluga. Iako je predio bio popularan još za za vrijeme otomanske vladavine, svoju današnju fizionomiju dobio je najvećim dijelom krajem 19.stoljeća u vrijeme Austro-Ugarske vladavine. Brzim širenjem grada u 20.stoljeću ovo područje dobilo je na značaju kao zona izvorišta pitke vode, tako de se ključne ekonomske vrijednosti prostora temelje na potencijalu za vodosnabdijevanje, ali i turističkim potencijalima. Bogatstvo koje je priroda podarila ovom području u resursima kvalitetne pitke vode, termalnih voda, izuzetno atraktivnih turističkih lokaliteta, bogatog kulturno-historijskog naslijeđa, kvalitetnog prostora za poljoprivredu i rekreaciju, te šumskog bogatstva, izaziva veliki interes korisnika gradskih urbanih prostora i koliziju brojnih funkcija koje bi se trebale usaglašavati na ovom području. Valorizacija hidroloških vrijednosti šireg područja Vrela Bosne na potezu Ilidža-Stojčevac-Vrelo Bosne pokazuje da je prostor u prirodnom stanju obilovao raznolikim formama vodnih pojava koje doprinose prirodnoj vrijednosti ovog područja, a radi se o vrelima: Vrelo Hrasnica/Večerica, Bunica, Semizovo Vrelo) koja praktično formiraju rijeku Večericu, Vrela koje formira Stojčevački potok, vrelima Borim I i II, te Vrela Bosne; površinskim vodotocima Rijeka Bosna od izvora do Plandišta; i podzemnim vodama Podzemne termalne i termo-mineralne vode Ilidže i Podzemne hladne vode Sarajevskog polja. Ovo područje se odlikuje pejzažnom raznolikošću, kao što su Velika aleja, Parkovski prostor oko Banje Ilidža, Parkovski prostor Stojčevca, Parkovski prostor Vrela Bosne, Prostor oko Rimskog mosta. Na području Spomenika prirode smješteni su Javni objekti stanovanja od kulturno-historijskog značaja, kao što su Rimski most na Plandištu, Austro-ugarske vile na Velikoj aleji, Hoteli na Ilidži i Zgrada Šumarske škole. Takođe su poznata arheološka nalazišta i nekropole, kao što su Pravoslavna crkva i nekropola stećaka u Vrutcima i Rimska Ilidža. Na širem području Vrela Bosne utvrđena su staništa: šumske vegetacije sa progradacijsko-degradacijskim stadijima, livadske zajednice, parkovske zajednice i kultivirane ili obradive površine. Sa aspekta životne sredine, ispresijecaju se vodena i kopnena staništa sa bujno razvijenom florom i faunom. Staništa endemičnih vrsta životinja vezana su za izvorske dijelove rijeke Bosne i ona daju poseban i autentičan izgled prostoru. Na samom prostoru poseban značaj, po evropskim direktivama o zaštiti staništa, dat je habitatima crne johe (tri zajednice) koje direktno uslovljavaju i kontroliraju vodni režim kopna na prostoru Vrela Bosne. Ove sastojine daju pečat i

Page 20: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

20

autentičnost samom izgledu, a s druge strane omogućavaju egzistenciju ostalih predstavnika živog svijeta. U okviru zona registrovane su slijedeće vrste makrofita (viših biljaka):

131 vrste drveća (listopadne vrste joha, grab, hrast lužnjak, hrast kitnjak, jasen itd., javljaju se najvećom raznovrsnošću u samom jezgru spomenika prirode, razne vrste voćaka – jabuka, šljiva, trešnja, kruška - dominantno prisutne na Stojčevcu, a pojedinačno u okviru naseljenog područja); oko 500 vrsta zeljastih biljaka (razne vrste trava, kopriva, ljubičica, maslačak, jaglac, kopitnjak, šumarica itd.); nekoliko stotina ljekovitih biljaka (kopriva, malina, bagrem, metvica, majčina dušica, trava iva itd.); preko 20 vrsta gljiva (jestive i otrovnice); više vrsta lišajeva; preko 102 vrste mikrofita ili akvatičnih nižih biljaka. Poseban aspekt predstavlja Velika aleja sa zasađenim vrstama divljeg kestena i platana u austro-ugarskom razdoblju koji predstavljaju hortikulturnu značajnost.

Na ovom području je registrirano ukupno 19 vrsta sisara iz četiri reda i 11 porodica, te 64 vrste ptica iz dvanaest redova i 26 porodica. Većina registriranih vrsta ptica su stanarice, dok se manji broj (20 vrsta) u istraživanom području zadržava tokom sezonskih migracija.

U sastavu svijeta sisara na širem prostoru od ruba Igmana do Ilidže (uz izvorišni dio do hotela na Ilidži) mogu se sresti vrste: kuna bjelica, zec, vjeverica, lasica, a u vodnim ekosistemima (rijeka Bosna do Rimskog Mosta) registrirana je vidra koja je zaštićena i veoma rijetka vrsta.

U sastavu ptica područja Stojčevca i Vrela Bosne registrovane su vrste stanarica, ali i migratornih ptica kojima ovi predjeli predstavljaju samo dijelove koridora. U sastavu pataka susreće se sedam vrsta, šljuka livadarka i šljuka šumska, siva čaplja, bijela roda, mala bijela čaplja, razne vrste golubova, kukavice, razne vrste ptica pjevačica, djetlić itd.

Vodne ekosisteme prostora Vrela Bosne naseljavaju endemične vrste beskičmenjaka i veliki broj vrsta algi (naročito dijatomeja), koje su ograničene u svojoj rasprostranjenosti na vode visokog stepena kvaliteta (izvorišta).

Antropogeni faktor je na ovom prostoru inicirao degradaciju postojećeg prirodnog stanja, te će kroz posebne mjere biti neophodno revitalizirati zajednice flore kojima će se uz mjere kontrole uspostaviti ekološka ravnoteža bez dodatnih gubitaka staništa živog svijeta.

Page 21: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

21

Jedan od rekonstruisanih mostova

Aktivnosti realizovane u periodu od septembra 2007.godine

U posmatranom periodu nastavljene su aktivnosti započete donošenjem Zakona i Plana upravljanja Spomenikom prirode „Vrelo Bosne“. Težište je bilo na uspostavljanju Javne ustanove, koja će ubuduće integralno upravljati ovim područjem. Konstituisan je 15.07.2008.godine Upravni odbor Javne ustanove, koji je krenuo sa aktivnim radom. Usvojena su Pravila ustanove, a raspisan je i Konkurs za izbor direktora. U proceduri je imenovanje Nadzornog odbora. Završetkom ovih poslova pristupit će se registraciji Ustanove, koja bi trebala početkom iduće godine zaživjeti na terenu.

Paralelno sa konstituisanjem nove uprave putem KJKP “Park“ vršeno je redovno održavanje, te poboljšanje osnovne infrastrukture prostora.

Takođe, u saradnji sa drugim nadležnim organima pokrenuti su ili su u završnoj fazi realizacije različiti projekti.

Sa Zavodom za kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe, KJKP «Vodovodom i Kanalizacijom», Općinom Ilidža i Zavodom za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, izrađen je projekat uređenja fijakerskog stajališta iznad izvora rijeke Bosne. U toku je izgradnja prve faze stajališta, a planirano je da do kraja 2008.godine bude završena realizacija kompletnog projekta. Radovi se odvijaju u organizaciji Zavoda za izgradnju Kantona, a njihovim okončavanjem uz velika materijalna izdvajanja biće onemogućeno značajno zagađenje podzemnih voda, koje se javljalo kao posljedica parkiranja fijakera na neuređenoj lokaciji.

Page 22: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

22

Fijakersko stajalište u izgradnji Budući izgled

Ministarstvo prometa i komunikacija donijelo je Pravilnik o fijakerskom prevozu, koji utvrđuje registraciju fijakera, dobijanje odobrenja za rad, uvođenje pravila za odvijanje saobraćaja i sl. Završena je registracija i dobijanje odobrenja za rad za 32 fijakerista od strane Službe za privredu Općine Ilidža. Na ovaj način će se sistemski urediti ovaj tradicionalni turistički sadržaj.

Velika aleja

Pri kraju je realizacija aktivnosti na nabavci uniformi i opreme za fijakeriste, te poslovima popravke fijakera prema posebno pripremljenom projektu urađenom u saradnji sa «Asocijacijom za interkulturne aktivnosti i spašavanje naslijeđa u BiH”.

Page 23: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

23

Novi izgled fijakera i fijakerista

Budući da je uočena značajna devastacija spomenika iz Narodnooslobodilačkog rata, koji se nalaze u okviru Spomenika prirode „Vrelo Bosne“, obezbijeđen je program njihove sanacije, a u toku je izvođenje radova uz nadzor Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. Radi se o sanaciji Spomenika Igmanski marš i Spomen-kosturnice sa fontanom.

Pored toga, inicirane su aktivnosti na pripremi dokumentacije za otkup zemljišta u okviru Nukleusa Spomenika prirode u saradnji sa Zavodom za izgradnju Kantona i KJKP „ViK“ Sarajevo. Utvrđeni su prioriteti za otkup, shodno Zakonu o proglašenju Spomenika prirode, kojim je predviđeno da se u roku od 5 godina otkupi zemljište u okviru prve zaštićene zone.

U pripremi je objava konkursa za izradu suvenira Spomenika prirode, a kroz koju će se promovisati zaštićeno područje, te motivisati prodavci iz boračkih kategorija za prodaju artikala odgovarajućih ovom području. Na ovaj način se želi omogućiti legalna prodaja na već ranije izgrađenim prodajnim stolovima, smještenim u drugoj zoni zaštite, čime će se obogatiti turistička ponuda. Istovremeno će se uticati na sprečavanje nelegalne trgovine proizvodima neprihvatljivim za ovaj prostor.

Neiskorišteni prodajni štandovi Nelegalna prodaja

I izgrađena ograda i kapija u dužini od oko 150 m ima za cilj kontrolisanje pristupa i ograničavanje nelegalne prodaje, koja izaziva negativne reakcije i ugrožava dignitet uprave Spomenikom prirode, a u priličnoj mjeri obesmišljava uložene napore na unapređenju stanja u prostoru, koje je značajno i sa stanovišta vodosnabdijevanja Kantona Sarajevo.

Page 24: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

24

Postavljanje ograde septembar – oktobar 2008.g.

Urađeni su putokazi i informativne table, na kojima su prezentirani podaci o poželjnom ponašanju izletnika, vlasnika posjeda i drugih korisnika prostora Spomenika prirode “Vrelo Bosne”.

Informativne table

Uspostavljena je web stranica Spomenika prirode „Vrelo Bosne“, od strane Centra za okolišno održivi razvoj (COOR) i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša, uz finansijsku podršku Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

U okviru aktivnosti koje su se odvijale putem KJKP PARK izdvajamo slijedeće:

Redovno održavanje higijene, košenje i održavanje zelenila u zaštićenom području, čišćenje vodotoka

Page 25: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

25

Redovno održavanje prostora Obnovljena staza - Nukleus Obnova pješačkih staza u nukleusu Spomenika prirode

Rekonstrukcija mobilijara, uspostavljanje novih korpi za otpatke, promjena klupa, farbanje

itd. Izvršena je potpuna rekonstrukcija i zamjena mostova na području Vrela Bosne, koju su

zajednički finansirali Ministarstvo privrede i Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša.

Mostovi prije i poslije rekonstrukcije

Sanacija dječijeg igrališta i uspostavljanje novih sadržaja

Postavljanje ograde i kapije radi kontrole pristupa nukleusu zaštićenog područja

Sanacija objekta predviđenog za smještaj Kantonalne javne ustanove Spomenik prirode

Vrelo Bosne, gdje je sjedište i službe KJKP „Park“ na Vrelu Bosne

Page 26: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

26

Vanjski i unutrašnji izgled budućeg objekta Javne ustanove

Kontinuirani nadzor putem službe komunalnih redara na suzbijanju pojava suprotnih

Zakonu. Komunalni redari svakodnevno u dvije smjene, uključujući subote, nedjelje i praznike, nadziru stanje u ovom području, te preduzimaju mjere u skladu sa ovlaštenjima. Osnovni problemi sa kojim se susreću su parkiranje motornih vozila na zelenim površinama, uništavanje zelenih površina od strane uličnih prodavača, posjetilaca, nelegalno odlaganje otpada, pranje automobila u vodotocima, iznajmljivanje konja za jahanje, ispaša stoke i sl. U periodu od 1.4.2007. – 20.08.2008.godine komunalni redari su vršeći redovne aktivnosti sačinili ukupno 972 službene zabilješke koje su proslijeđene nadležnim inspekcijama na vođenje postupka i procesuiranje prekršitelja.

Pravci djelovanja u narednom periodu U narednom periodu potrebno je:

Izraditi i donijeti Prostorni plan područja posebnog obilježja Spomenika prirode s ciljem uređivanja odnosa na osnovu potrebe očuvanja prirodnih vrijednosti i razvoja. Prostornim planom predvidjet će se moguće intervencije u prostoru, izgradnja infrastrukture za rekreaciju, uređenje parkinga, staza, komunalne infrastrukture i sl.

Donijeti Odluku o zaštiti izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju u skladu sa novim

zakonom o vodama i propisima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koja se koriste za piće. Donošenjem Odluke biće jasnije obaveze i odgovornosti za primjenu mjera i provedbu režima korištenja u drugoj zoni zaštite Spomenika prirode, a što je do sada bilo u drugom planu.

Uspostaviti Javnu ustanovu Spomenik prirode „Vrelo Bosne“ počevši od

01.01.2009.godine. Pripremiti organizacionu strukturu Javne ustanove, odrediti njene obaveze i nadležnosti, te

ih uskladiti s radom postojećih javnih preduzeća koji će nastaviti vršiti svoje aktivnosti na području Vrela Bosne. Napraviti program saradnje sa Općinom Ilidža, svim nadležnim ministarstvima i inspekcijskim službama. Pripremiti projekte edukacije za uposlenike Javne ustanove.

Raditi na vizuelnom identitetu Spomenika prirode kroz pripremu promotivnih materijala,

izradu službenih uniformi za nadzornike prirode, i sl.

Page 27: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

27

Izraditi godišnje programe aktivnosti na osnovu Plana upravljanja usvojenog u 2007.godini.

Intenzivirati kontakte sa lokalnom zajednicom radi prevladavanja konflikata u prostoru, a

posebno radi pripreme programa za održivo upravljanje područja, shodno Planu upravljanja za period 2007-2017.

Izraditi Elaborat o sistemu odšteta za ograničavanje bavljenja poljoprivredom sa procjenom

odštete za ograničeno korištenje zemljišta. Ovo je bitan preduslov za sprečavanje nedozvoljenih aktivnosti u zaštićenom području, koje je istovremeno i vodozaštitna zona.

Nastaviti aktivnosti na otkupu zemljišta u nukleusu u skladu sa Zakonom.

Pripremiti prijedlog korisničkih naknada i naplate parkinga i ulaznica

Uspostaviti putem Javne ustanove monitoring, te određivanje stepena ugroženosti svih

evidentiranih vrijednosti Izvršiti inventarizaciju degradiranih područja, te njihovu sanaciju s prioritetom Velike aleje

Izraditi projektnu dokumentaciju za fijakersko stajalište na polazištu Velika aleja i

izvođenje radova prema projektu 4. STRATEŠKI CILJEVI ZA ZAŠTIĆENA PRIRODNA PODRUČJA U KANTONU SARAJEVO S uvjerenjem da je proglašenje i uspostava zaštićenih područja najsigurniji garant zaštite prirodne raznovrsnosti i u njoj sadržanih ekosistema, smatramo da je potrebno:

Insistirati na donošenju novog Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH, kojim će se potpunije regulisati materija zaštićenih prirodnih područja, a koja čine okosnicu zaštite prirode u cjelini.

Donijeti prostorne planove i preostali Plan upravljanja Spomenikom prirode „Skakavac“.

Proširiti zaštitu područja u skladu sa Prostornim planom Kantona, a na osnovu valorizacije

po međunarodno priznatim kriterijima. Povećanje površina pod formalnom zaštitom treba ići do nivoa koji odgovara evidentiranim vrijednostima, ekonomskim mogućnostima, potrebama lokalnog stanovništva, te prosjecima razvijenih zemalja.

Raditi na promociji i razvoju ekonomskih aktivnosti u skladu sa zaštitom, razvijajući

djelatnosti kao što su ekološki turizam, agro turizam, obrazovni, rekreativni i sportski

Page 28: INFORMACIJA O ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM PODRUČJIMA

28

turizam, organska poljoprivreda, ugostiteljske usluge, etno zanatstvo, skupljanje ljekovitog bilja, prevashodno u saradnji sa lokalnom zajednicom.

Nastaviti stručna i naučna istraživanja i uspostaviti kontinuirani i kvalitetan monitoring

zaštićenih prirodnih vrijednosti. U saradnji sa resornim ministarstvima na nivou Federacije i BiH i drugim subjektima, uzeti

učešće u projektima koje finansira međunarodna zajednica s ciljem zaštite biodiverziteta. Raditi na programima održivog finansiranja zaštićenih prirodnih područja na tržišnim

principima uz efikasnu zaštitu Raditi na dogradnji kapaciteta u upravama zaštićenih područja, kako sa stručnog, tako i

tehničkog stanovišta. Pokrenuti aktivnosti na eko certificiranju proizvoda i usluga koji se odvijaju na zaštićenim

prirodnim područjima. Insistirati na intersektorskom pristupu i usklađivanju djelatnosti sa drugim nadležnim

ministarstvima vezanim za pitanja šumarstva, vodoprivrede, lovstva, energetike, turizma, prometa, obrazovanja, naučnih istraživanja, sporta, rekreacije, javnog zdravlja, itd.

Izgraditi svijest o koristima od zaštite biodiverziteta i održivog korištenja prirodnih resursa,

uz uključivanje stavova i potreba zajednice u upravljanje zaštićenim područjima