44
Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora energije namijenjena građanima, malom i srednjem poduzetništvu i obrtništvu

Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

  • Upload
    others

  • View
    4

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora energije namijenjena građanima, malom i srednjem poduzetništvu i obrtništvu

Page 2: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

22

IzdavačGrad Zagreb, Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvojZagreb, Dukljaninova 3www.eko.zagreb.hr

Brošuru izradila Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske uz potporu Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Grada Zagreba

Glavni uredniciMarijan Maras, dipl.ing.Dr.sc. Julije Domac

Autori Sanda Djukić, dipl.ing.Ivana Horvat, dipl.ing.Hrvoje Maras, dipl.oec.Ivan Pržulj, dipl.ing.Mr.sc. Velimir ŠegonMilka Šešok, dipl.ing.Melita Borić, dipl. ing.Matko Ugrin, dipl.ing.

LekturaMarijana Togonal, prof.

DesignNovi val d.o.o., Zagreb

TisakStega-tisak, Zagreb

Naklada2500 kom

Autorska prava/CopyrightGrad Zagreb – Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj i Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem ISBN 978-953-7479-22-0

Zagreb, travanj 2012.

Page 3: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

33

SadržajPredgovor ..........................................................................................................................................................................................................................5

1. Što je energija ..............................................................................................................................................................................................................6

1.1. Oblici i izvori energije...........................................................................................................................................................................................6

1.2. Potrošnja energije u Republici Hrvatskoj .......................................................................................................................................................7

2. Obnovljivi izvori energije ...........................................................................................................................................................................................9

2.1. Stanje i mogućnosti korištenja .........................................................................................................................................................................10

2.2. Tehnologija i načini korištenja obnovljivih izvora energije .........................................................................................................................11

2.2.1. Sunčeva energija .......................................................................................................................................................................................11

2.2.2. Energija vjetra ...........................................................................................................................................................................................15

2.2.3. Energija iz biomase .................................................................................................................................................................................16

2.2.4. Male hidroelektrane .................................................................................................................................................................................20

2.2.5. Geotermalna energija .............................................................................................................................................................................20

3. Zakonska regulativa i procedure .............................................................................................................................................................................22

3.1. Legislativa i dokumenti Europske unije .........................................................................................................................................................22

3.2. Legislativa i dokumenti Republike Hrvatske ................................................................................................................................................23

3.2.1. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) ...............................................................................................23

3.2.2. Energetski zakoni i podzakonska regulativa .....................................................................................................................................23

3.2.3. Podzakonski akti za područje obnovljivih izvora energije i kogeneracije ...................................................................................24

3.3. Općenite procedure pri provedbi projekata za građane i poduzetnike ..................................................................................................25

3.3.1. Tehnička dokumentacija ..........................................................................................................................................................................25

3.3.2. Financijska dokumentacija ....................................................................................................................................................................27

3.4. Procedure pri provedbi projekata sustava proizvodnje toplinske energije ............................................................................................28

3.4.1. Ugradnja solarnih kolektora ...................................................................................................................................................................28

3.4.2. Ugradnja postrojenja na biomasu ........................................................................................................................................................28

3.4.3. Ugradnja dizalica topline .......................................................................................................................................................................28

3.5. Procedure pri provedbi projekata sustava proizvodnje električne energije...........................................................................................29

3.5.1. Ugradnja otočnog fotonaponskog sustava .........................................................................................................................................29

3.5.2. Ugradnja mrežnog fotonaponskog sustava i postupak stjecanja statusa povlaštenog proizvođača ..................................29

Page 4: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

4 5BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

4. Financiranje i isplativost ulaganja u obnovljive izvore energije ......................................................................................................................31

4.1. Izvori financiranja namijenjeni građanima .....................................................................................................................................................31

4.1.1. Program financijske potpore Grada Zagreba ......................................................................................................................................31

4.1.2. Kreditne linije poslovnih banaka ...........................................................................................................................................................31

4.1.3. Cro-PSSF – SEFF okvir .............................................................................................................................................................................32

4.2. Pregled izvora financiranja za male i srednje poduzetnike .......................................................................................................................32

4.2.1. Posebni razvojni programi ......................................................................................................................................................................32

4.2.2. Banke i specijalizirani fondovi ...............................................................................................................................................................34

4.2.3. Fondovi rizičnog kapitala .......................................................................................................................................................................36

4.3. Ocjena isplativosti ulaganja u sustave iskorištavanja obnovljivih izvora energije ...............................................................................36

5. Primjeri korištenja obnovljivih izvora energije .....................................................................................................................................................38

5.1. Kako građani mogu koristiti obnovljive izvore energije ..............................................................................................................................38

5.1.1. Sustavi grijanja ...........................................................................................................................................................................................38

5.1.1.1. Zamjena dotrajalog kotla na lož ulje visokoučinskim kotlom na pelete ........................................................................38

5.1.1.2. Zamjena dotrajalog kotla na lož ulje geotermalnom dizalicom topline ........................................................................39

5.1.2. Sustavi pripreme potrošne tople vode .................................................................................................................................................39

5.1.2.1. Ugradnja solarnog kolektorskog sustava za zagrijavanje potrošne tople vode (PTV) umjesto električnog

sustava (električni bojleri) .......................................................................................................................................................................40

5.1.3. Sustavi proizvodnje električne energije ...............................................................................................................................................40

5.1.3.1. Ugradnja fotonaponskog sustava za proizvodnju električne energije – izdvojeni sustav ............................................40

5.1.3.2. Ugradnja fotonaponskog sustava za proizvodnju i prodaju električne energije – mrežni sustav .............................41

5.1.4. Sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije u Gradu Zagrebu .......................................................................................42

5.2. Kako mali i srednji poduzetnici i obrtnici mogu koristiti obnovljive izvore energije ...........................................................................42

5.2.1. Projekt poticanja poduzetnika na ugovornu prodaju topline iz biomase ...................................................................................42

5.2.2. Projekt poticanja poduzetnika na ugovornu prodaju električne energije iz fotonaponskih sustava ...................................43

Page 5: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

4 5BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Mogu li gradovi učiniti ono što države i vlade još uvijek ne mogu? Što potiče gradove da nastoje postati fossil fuel free, odnosno gradovi bez korištenja fosilnih goriva? U travnju 2012. čak je 3773 gradova širom Europe odlučilo otići korak dalje od ciljeva smanjenja stakleničkih plinova postavljenih na razinu Europske unije za zemlje članice. Ovo smanjenje namjerava se postići povećanjem energetske učinkovitosti i većim korištenjem obnovljivih izvora energije, a riječ je o već poznatom Sporazumu gradonačelnika (engl. Covenant of Mayors), jednoj od najšire prihvaćenih inicijativa Europske komisije koje su ikada pokrenute.

Znate li da je Grad Zagreb drugi europski glavni grad koji je pristupio Sporazumu gradonačelnika i time pokazao jasnu viziju i strateško opredjeljenje za održivi energetski razvoj. Sporazum gradonačelnika je prihvatila Gradska skupština Grada Zagreba još 30. listopada 2008., a prihvaćanje i provođenje načela i obveza iz tog dokumenta jedan je od važnih preduvjeta za povećanje energetske učinkovitosti u Gradu Zagrebu.

Jedan od glavnih ciljeva europske energetske politike usmjeren je na zaštitu okoliša kroz smanjenje potrošnje energije te što veće korištenje obnovljivih izvora energije. Europska unija putem Europske komisije postavlja ciljeve, donosi Direktive koje obvezuju članice te pokreće brojne programe financijske i institucionalne podrške. Prednosti korištenja obnovljivih izvora energije u europskim gradovima odavno su poznate i političarima i javnosti. Tako podrška obnovljivim izvorima ne samo da postaje sastavni dio državne politike i dio programa političkih stranaka Europske unije već postaje i dio civilizacijskog naslijeđa lokalnih zajednica i cjelokupnog stanovništva koje takve projekte zahtjeva, podržava i provodi. Na taj se način otvaraju nova radna mjesta, pridonosi razvitku ruralnih područja, otvaraju nove mogućnosti zarade za poljoprivrednike, smanjuje uvoz energije kojom je Europa siromašna, čuva vlastiti okoliš i smanjuje globalna emisija stakleničkih plinova te pridonosi zdravlju ljudi u urbanim područjima. Od iznimne važnosti pokazalo se djelovanje na lokalnoj razini te direktno uključivanje građana. Građani su ključni dionici koji promjenom svog ponašanja i navika uistinu mogu potaknuti promjene u vidu zaštite okoliša lokalnih sredina i to je glavni razlog za pripremu ove brošure.

Zagreb je barem za nas Zagrepčane najljepši grad na svijetu.

Pored svih nedaća, on raste, cvate, širi se, pretvarajući se iz grada u velegrad.

Antun Gustav Matoš

Predgovor

Uključivanje javnosti od presudne je važnosti za učinkovit odgovor na klimatske promjene. Važno je informirati građane te ih upoznati s opasnostima i negativnim posljedicama klimatskih promjena kao i mjerama koje se mogu i trebaju poduzeti kako bi se te posljedice ublažile i opasnosti smanjile. Pozitivan utjecaj na klimatske promjene ne može započeti bez promjena u ponašanju građana, odustajanja od starih navika i usvajanja novih. Izmjena vrijednosnog sustava, načina razmišljanja i stavova jedini je pravi put za sprječavanje daljnjih negativnih utjecaja. Iz perspektive zaštite okoliša i zaštite zdravlja građana, obnovljivi izvori energije su manje štetni za okoliš nego konvencionalni izvori, posebno u smislu ispuštanja stakleničkih plinova, krutih čestica, teških metala, plinova uzročnika kiselih kiša i plinova uzročnika prizemnog ozona. Takve onečišćujuće tvari i njihovi derivati dovode do uništavanja ekosustava, usjeva i šuma, a kod ljudi uzrokuju probleme dišnih organa i razne bolesti. Ako govorimo o gospodarskim utjecajima na život građana, korištenjem obnovljivih izvora energije smanjuje se ovisnost o uvozu energenata, povećava sigurnost opskrbe energijom i smanjuje cijena energije na lokalnom tržištu. Obuzdavanjem rasta cijena energije na području gradova izravno se pridonosi porastu kupovne moći i životnog standarda građana.

Davanjem Izjave o politici energetske učinkovitosti i zaštite okoliša 2008. godine u ime Grada Zagreba, gradonačelnik Milan Bandić je istaknuo strateško opredjeljenje i primarne ciljeve politike odgovorne Gradske uprave Grada Zagreba u primjeni mjera energetske učinkovitosti, održivog razvoja i zaštite okoliša uporabom obnovljivih izvora energije i ekološko prihvatljivih goriva uz primjenu najsuvremenijih energetskih tehnologija na cjelokupnom području Grada Zagreba. Od tada u punom opsegu započinju opsežne aktivnosti i projekti koji bi do 2020. godine trebali rezultirati smanjenjem potrošnje energije na području Grada Zagreba za najmanje 21%.

Ova brošura je nastala kao rezultat sustavnih napora Grada Zagreba na podizanju svijesti i informiranosti o važnosti održivog korištenja energije i pozitivnim učincima koji iz tog proizlaze za pojedinca i zajednicu.

Page 6: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

6 7BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

1. Što je energija

1.1. Oblici i izvori energijeEnergija je osnova današnjeg visoko tehnički razvijenog svijeta. Ugljen je omogućio ulazak u industrijsku epohu, nafta je revolucionirala transport i smanjila udaljenosti, a nuklearna energija je omogućila dalji razvitak i otvorila brojna pitanja. Danas, međutim, kad je korištenje energije dostiglo takvu razinu da se ocjenjuje da će zalihe fosilnih goriva biti uskoro iscrpljene, sve više na značenju dobivaju obnovljivi izvori energije, ali i energetska učinkovitost.

Fizikalno, energija se najčešće defi nira kao sposobnost obavljanja rada. Energija se pojavljuje u različitim oblicima koji se mogu podijeliti u nagomilani (sakupljeni, akumulirani) oblik energije i prijelazni oblik energije. Nagomilani oblik energije može se održati u svom obliku po volji dugo, a za prijelazne oblike karakteristična je kratkotrajnost pojave. U nagomilane oblike energije ubrajamo potencijalnu, kinetičku i unutrašnju energiju. Prijelaznu energiju čine mehanička energija (ne može se nagomilavati, iskorištava se istodobno kada se javlja), električna energija (proizvodi se u elektrani u trenutku korištenja) te toplinska energija (prelazi npr. od plinova izgaranja na vodu i vodenu paru u parnom kotlu i sl.).

Međunarodni sustav jedinica (SI sustav) za osnovnu mjernu jedinicu za energiju ima džul (joule, kratica J) kojom se mjeri rad i svi oblici energije. Budući da je u SI sustavu jedinica za snagu vat, (wat, kratica W), proizlazi da je energija 1 vatsekunde (Ws) upravo jednaka 1 džulu (J). Jedinica J, odnosno Ws, premalena je za praktičnu upotrebu u energetici, pa je vrlo često u upotrebi jedinica kilovatsat (kWh), koja se upotrebljavala i znatno prije nego što je uveden SI sustav. Vrijedi da je:

1 kWh = 3,6 x 106 Ws = 3,6 x 106 J = 3,6 MJ.

Oblici energije mogu se podijeliti i na primarne, transformirane i korisne oblike energije.

Primarni oblici energije su oni koji se nalaze u prirodi ili se u njoj pojavljuju, a mogu se podijeliti na obnovljive i neobnovljive. Primarni se oblici energije većinom ne mogu upotrijebiti u svom

prirodnom obliku te se transformiraju u pogodniji energetski oblik, bilo zbog toga što ne mogu poslužiti u primarnom obliku, bilo što je korištenje u transformiranom obliku tehnički pogodnije i ekonomičnije, ili zato što transport u primarnom obliku nije moguć. Potrošači trebaju određeni oblik energije (toplina, mehanička energija, električna energija), što ovisi o njezinoj namjeni.

Obnovljivi izvori energije su:

• kinetička energija vjetra (energija vjetra),• Sunčeva energija,• biomasa,• toplinska energija Zemljine unutrašnjosti i

vrući izvori (geotermalna energija),• Potencijalna energija vodotoka (vodne snage)• Potencijalna energija plime i oseke i morskih

valova,• Toplinska energija mora.

Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta, prirodni plin (fosilna goriva) i nuklearna energija.U posljednje vrijeme postaje očito da će opskrba energijom u budućnosti morati biti istovremeno i gospodarski i ekološki potpuno održiva. Uporaba obnovljivih izvora te formiranje zatvorenog kruga proizvodnje i uporabe energije te korištenja energije otpada postaje najvažnija točka svih budućih strategija razvitka i opskrbe energijom.Gospodarski razvitak je usko povezan s raspoloživošću i korištenjem suvremenih izvora energije. Alexander King, predsjednik Rimskog kluba, još je 1985. godine upozorio na novu globalnu krizu:Nacionalne ekonomije bi se trebale upravljati energetskom bilancom, a ne samo novčanom dimenzijom. Novac je relativan i prolazan, a energija je nužna i vječna. Trebamo shvatiti da su problemi energije, okoliša, klime i razvoja međusobno usko povezani.

Page 7: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

6 7BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

1.2. Potrošnja energije u Republici HrvatskojUkupna potrošnja električne energije u Republici Hrvatskoj u 2010. godini iznosila je 18 870 GWh te je bila za 2,2 posto veća u odnosu na prethodnu godinu (Izvor: MINGORP -: Energija u Hrvatskoj 2010). U usporedbi sa sličnim zemljama Europske unije, u Hrvatskoj se još uvijek troši znatno manje energije (tablica 1.1.) što je dobrim dijelom posljedica i gubitka proizvodnih kapaciteta uslijed tranzicije i Domovinskog rata, gospodarske krize nakon 2008. godine i sl. Za usporedbu, ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj u 2010. još uvijek nije premašila ukupnu potrošnju energije iz 1988. godine.

Tablica 1.1. Usporedni pokazatelji potrošnje energije (Izvor: IEA – Key World Energy Statistics 2011)

Jedno od loših obilježja hrvatskog energetskog sektora je i prosječna energetsku intenzivnost (potrošnja energije po jedinici BDP) koja je u Hrvatskoj veća za 14,6 posto u odnosu na Europsku uniju (EU 27) što znači da za isti proizvod potrošimo više energije, odnosno da smo barem za taj iznos manje konkurentni na globalnom tržištu.

Sigurnost opskrbe energijom je uz trgovinsku bilancu kao makrogospodarski, jedan i od najznačajnijih strateških problema za svaku zemlju. Rastuća ovisnost Europske unije o uvozu energije (procijenjena na 70%, a čak 90% za naftu do 2030.), ima za posljedicu niz zakonskih inicijativa, programa i projekata kako bi se ona smanjila. U Hrvatskoj je vlastita opskrbljenost energijom (odnos ukupne proizvodnje primarne energije i ukupne potrošnje energije) u 2010. godini iznosila 55,5 %, odnosno ovisnost o uvozu iznosila je oko 44,5%. Od 1991. godine sve do danas stalno je povećanje ovisnosti o uvozu energije pa se pretpostavlja se da će ovisnost o uvozu u 2030. godini iznositi čak preko 70%. Važno je istaknuti i da smanjenje ovisnosti o uvoznim izvorima energije neće biti moguće postići bez aktivnog uključivanja jedinica

lokalne i regionalne samouprave te krajnjih potrošača energije, kao što su građani, poduzetnici te mali i srednji obrtnici. Kao rezultat povećane ovisnosti o uvoznim izvorima energije javlja se i ovisnost o cijenama energenata, što može znatno utjecati na standard građana i konkurentnost malih gospodarstvenika.

Austrija 368 206 3,79 7 947Danska 216 434 3,37 6 248Slovačka 194 454 3,09 4 926HRVATSKA 101 181 1,96 3 709

ZemljaUkupna

potrošnja energije, GWh

Ukupna potrošnja energije po stanovniku,

toe/stanovniku

Potrošnja električne energije

po stanovniku, kWh/stanovniku

Kad se govori o proizvodnji energije u Hrvatskoj, proizvodnja primarne energije u 2010. godini povećana je za oko 7 posto u odnosu na prethodnu godinu uglavnom zbog izrazito povoljnih hidroloških prilika (iskorištenih vodnih snaga). Također je povećana proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, a porast proizvodnje toplinske energije iz toplinskih crpki u odnosu na prethodnu godinu iznosio je 15,4 posto (Izvor: MINGORP -: Energija u Hrvatskoj 2010).

Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije iznosio je u 2010. godini oko 24 posto. Ukupna proizvodnja električne energije u 2010. godini je iznosila 14 105 GWh, pri čemu je iz obnovljivih izvora energije, uključujući i velike hidroelektrane, proizvedeno oko 61 posto. U tome postotku velike hidroelektrane sudjelovale su s 58,9 posto, dok je 2,1 posto električne energije proizvedeno iz ostalih obnovljivih izvora (male hidroelektrane, energija vjetra, biomasa, deponijski i bioplin). U ukupnoj potrošnji je električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije sudjelovala s 45,6 posto. Pri tome je električna energija proizvedena u velikim hidroelektranama ostvarila udio od 44 posto, dok je električna energije proizvedena iz ostalih obnovljivih izvora sudjelovala s 1,6 posto (Izvor: MINGORP -: Energija u Hrvatskoj 2010).

Page 8: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

8 9BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Opća potrošnja 48,4%

Promet 32,7%

Industrija 18,9%

2010. godina

Slika 1.1. Udjeli sektora u neposrednoj potrošnji energije (Izvor: MINGORP - Energija u Hrvatskoj 2010).

Kućanstva 62,8%

Građevinarstvo 4,5%

Poljoprivreda 8,0%

Uslužni sektor 24,7%

2010. godina

Slika 1.2. Udjeli podsektora opće potrošnje u potrošnji energije (Izvor: MINGORP - Energija u Hrvatskoj 2010).

Pogledamo li strukturu potrošnje energije na ukupnoj razini Republike Hrvatske, vidjet ćemo da su najveći udio u ukupnoj potrošnji energije ostvarili tekuća goriva i prirodni plin (neobnovljivi izvori energije) koji su činili oko 70 posto ukupne potrošnje. Uzmemo li u obzir činjenicu da se upravo korištenjem fosilnih goriva znatno povećava ovisnost o uvoznim izvorima energije Republike Hrvatske te ekonomska i energetska nesigurnost građana i ostalih dionika, uvidjet ćemo važnost potrebe većeg korištenja obnovljivih izvora energije.

Potrošnju energije u gradovima možemo načelno podijeliti prema sektorima:

• Industrijski sektor;• Promet;• Opća potrošnja koju čine građanstvo

(kućanstva), uslužne djelatnosti, poljoprivredne djelatnosti i građevinarstvo.

Najviše energije u Republici Hrvatskoj konzumira se u sektoru opće potrošnje (oko 50% ukupne potrošnje). U njemu se posebno ističu kućanstva te uslužne djelatnosti koje zajednički troše oko 40% ukupne potrošnje energije u Republici Hrvatskoj, dok su kućanstva sama odgovorna za oko 30% ukupne potrošnje energije.

Kako bi se smanjila potrošnja energije u gradovima, gospodarenje energijom treba zahvatiti sve sudionike unutar gradova, a posebno je važno da se u taj proces aktivno uključe građani, ali i obrtnici, mali i srednji poduzetnici te ostali potrošači energije u sektoru opće potrošnje.

Page 9: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

8 9BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

0

10

20

30

40

50 Broj projekata

Sunčana elektrana VjetroelektranaElektrana na biomasu Geotermalna elektranaElektrana na bioplin

KogeneracijaHidroelektrana

Elektrana na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda

Bjelovarsko-bilogorskaBrodsko-posavskaDubrovačko-neretvanskaGrad ZagrebIstarskaKarlovačkaKoprivničko-križevačka

Ličko-senjskaMeđimurskaOsječko-baranjskaPrimorsko-goranskaSplitsko-dalmatinskaŠibensko-kninskaVaraždinska

Virovitičko-podravskaVukovarsko-srijemskaZadarskaZagrebačkaPožeško-slavonskaSisačko-moslavačkaKrapinsko-zagorska

ABCDEF G

HIJKLMN

OPRSTUV

A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V

2. Obnovljivi izvori energije

2.1. Stanje i mogućnosti korištenjaObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj, ukoliko uzmemo u obzir i proizvodnju energije iz velikih hidroelektrana, sudjeluju u ukupnoj potrošnji u iznosu od 24 posto. Taj podatak Hrvatsku, u usporedbi s prosjekom Europske unije (EU-27) od 11,7 posto udjela korištenja obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije, svrstava među najuspješnije u EU (Izvor: EUROSTAT, 2012).

No ukoliko promatramo proizvodnju energije iz obnovljivih izvora bez velikih hidroelektrana, dobivamo potpuno drugačiju sliku. U tom slučaju vidjet ćemo da obnovljivi izvori energije sudjeluju u ukupnoj potrošnji s 0,35%, što je iznimno malo u odnosu na druge europske zemlje. Očekuje se da će do 2030. godine njihov udio u ukupnoj potrošnji porasti na 6,7% (Izvor: MINGORP -: Energija u Hrvatskoj 2010). Da bi se to doista ostvarilo, potrebno je aktivno djelovanje unutar svih sektora potrošnje u gradovima.

Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj se koriste za proizvodnju toplinske i električne energije. Za proizvodnju električne energije najviše se iskorištava energija vode, dok se ostali izvori relativno malo koriste, posebno sunce i biomasa.

Slika 2.1 Udio pojedinih obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji električne energije u Republici Hrvatskoj u 2010. godini (Izvor: MINGORP - Energija u Hrvatskoj 2010)

Biomasa je najčešće korišteni obnovljivi izvor energije u ukupnoj proizvodnji toplinske energije u Republici Hrvatskoj u 2010. godini, dok se solarna i geotermalna energija izrazito malo koriste.

Slika 2.2 Udio pojedinih obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji toplinske energije u Republici Hrvatskoj u 2010. godini (Izvor: MINGORP - Energija u Hrvatskoj 2010)

Nakon uvođenja podzakonskih akata koji su defi nirali korištenje obnovljivih izvora energije, zamjetan je porast interesa investitora za ovaj sektor. Iako energija iz obnovljivih izvora, s izuzetkom velikih hidroelektrana, u malom postotku sudjeluje u ukupnoj bilanci energije, zamjetan je godišnji rast proizvodnih kapaciteta i njihov prodor na tržište. Prema broju prijavljenih projekata u Registru projekata obnovljivih izvora, očekuje se daljnji rast energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj energetskoj bilanci, posebno električne energije iz vjetroelektrana.

Slika 2.3 Broj projekata po županijama i prema vrsti postrojenja (Izvor: MINGORP – www.mingorp.hr)

Sunce 1%

Geotermalna energija 5%

Biomasa 94%

Vjetar 33%

Male hidroelektrane 30%

Biomasa 8%

Sunce 29%

Page 10: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

10 11BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Slika 2.4 Broj postrojenja i ukupna instalirana električna snaga po vrstama postrojenja (Izvor: MINGORP – www.mingorp.hr)

Jasno je kako u Republici Hrvatskoj treba značajnije djelovati u cilju poticanja korištenja vlastitih izvora energije. No, upravljanje energijom ne spada isključivo u domenu države, već podrazumijeva odgovornost gradskih uprava u poticanju i informiranju stanovnika i poduzetnika na području grada o koristima korištenja obnovljivih izvora energije. To je moguće učiniti provođenjem niza edukacijskih radionica i stručnih seminara, organizacijom energetskih dana, uspostavom informacijskih centara te pronalaženjem financijskih mehanizama, a sve u cilju poticanja dionika na postizanje navedenih ciljeva. Dakle, povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije je proces međusobne interakcije dionika na području grada i gradske uprave.

Da bi se postigli navedeni ciljevi, jedinice lokalne samouprave prije svega trebaju jasno i javno izraziti svoju energetsku politiku, uspostaviti odgovarajući način komunikacije s građanima te pružiti primjer uspješne provedbe opisane energetske politike.

Koristi od upotrebe obnovljivih izvora energije za lokalne zajednice te njihove stanovnike su mnogobrojne: • Obnovljivi izvori energije imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju

emisije ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu i smanjenju zagađenja u gradovima;

• Povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava energetsku samoodrživost gradova i država tako da se smanjuje ovisnost o uvoznim energentima te se osigurava ekonomska stabilnost cijena što znatno utječe na standard građana;

• Korištenje obnovljivih izvora energije omogućava građanima smanjenje troškova za energiju što rezultira povećanjem njihovog životnog standarda;

• Korištenje obnovljivih izvora energije omogućava malim gospodarstvenicima, poduzetnicima i obrtnicima smanjenje troškova za energiju što rezultira povećanjem njihove konkurentnosti;

• Korištenje obnovljivih izvora energije omogućava lokalni gospodarski razvoj, tj. otvaranje novih radnih mjesta.

Trendovi europske energetske politike idu u smjeru povećanja udjela obnovljivih izvora energije i smanjenja potrošnje u svim sektorima. Novi europski energetski ciljevi do 2020. godine su povećanje udjela obnovljivih izvora na 20% potrošnje, smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20%, te povećanje energetske učinkovitosti za 20%.

Ove ciljeve zemlje Europske unije nastoje postići zajedničkim djelovanjem s jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Na primjer, općina Güssing u Austriji, na svega 263 kilometara udaljenosti od Zagreba, jedno je od područja s najvećom proizvodnjom energije za vlastite potrebe u Europi te pokriva 71 % svojih potreba iz vlastitih izvora. To su ostvarili nizom energetskih projekata. Na primjer, u mjestu Güttenbachu, gdje živi 1000 stanovnika sagrađena je toplana na biomasu na koju je priključeno 80 % kućanstava u tom mjestu.

Sve je više primjera malih zajednica na području Europske unije koje su uspjele postići potpunu energetsku neovisnost te proizvode dovoljno energije za svoje potrebe. Selo Feldheim u Njemačkoj svoju neovisnost bazira na 43 vjetroturbine ukupne snage 4,3 MW što je puno više nego što sama zajednica treba. Također imaju izgrađena i bioplinska postrojenja u kojima se iz biomase proizvodi električna energija. Freiamt je još jedno naselje u Njemačkoj koje proizvodi više energije nego što je potrebno pomoću vjetrotubina, fotonaponskih sustava i bioplinskih postrojenja. Grad Freiburg i naselje Wildpoldsried u Njemačkoj su postigli energetsku neovisnost primjenjujući istovjetne elemente kao i prethodno navedena dva naselja. Sve je više primjera energetski neovisnih naselja u Europi: selo Varese u Italiji, pokrajina Thisted u Danskoj, otok Samsoe u Danskoj, grad Kristianstad u Švedskoj te grad Reykjavik na Islandu. Ovisnost bilo koje vrste pa tako i energetska ovisnost ograničava te usporava održivi stabilni razvoj zajednice.

34,15

9

46,64

1

5

25

125

625

3125

15625

142

54,4394

191,24147

6803,66

89

221,39

1

4,71

5476,05

Broj projekata

Električna snaga (MW)

Sunčana elektranaHidroelektranaVjetroelektrana

Elektrana na biomasu

Elektrana na bioplinElektrana na deponijski plin i plin

iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda

KogeneracijaGeotermalna elektrana

Page 11: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

10 11BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

2.2. Tehnologija i načini korištenja obnovljivih izvora energije

2.2.1. Sunčeva energija

Sunčeva energija predstavlja praktički neograničen izvor energije od kojeg, izravno ili neizravno, potječe većina drugih oblika energije na Zemlji. Količina energije dobivena sunčevim zračenjem izrazito je velika, no s druge strane, tehničke mogućnosti predstavljaju ograničavajući faktor njezinog iskorištavanja.

S obzirom na neiskorišten potencijal koji Hrvatska ima u iskorištavanju sunčeve energije, potreban je zaokret u nacionalnoj i lokalnoj energetskoj politici. Hrvatska ima gotovo idealne insolacijske i klimatske uvjete za iskorištavanje energije Sunca.

Na količinu dozračene sunčeve energije (insolaciju) najviše utječu zemljopisna širina mjesta i njegove lokalne klimatske karakteristike. Za područje Republike Hrvatske prosječna dozračena sunčeva energija kreće se oko 1,20-1,6 MWh/m2, ovisno o tome radi li se o kontinentalnom ili primorskom dijelu.

Područje srednje i sjeverne Europe ima znatno lošije klimatske uvjete za iskorištavanje sunčeve energije, međutim, istovremeno je puno bolje iskorištava. Za usporedbu, Austrija, kao zemlja s prosječnom dozračenom sunčevom energijom manjom od 1,1 MWh/m2 imala je 2004. godine instaliranu snagu solarnih kolektora od ukupno 134 MW toplinske energije, a instaliranu snagu fotonaponskih modula 19 180 MW električne energije. Važno je istaknuti kako Republika Hrvatska ima znatno višu prosječnu dozračenu sunčevu energiju, a znatno je manje iskorištava.

Sunčeva energija može se iskorištavati aktivno ili pasivno. Pasivno korištenje sunčeve energije znači izravno iskorištavanje sunčeve topline odgovarajućom izgradnjom građevina (smještajem u prostoru, primjenom odgovarajućih materijala, prikladnim rasporedom prostorija, ostakljenih ploha i dr.).

Osnovni principi aktivnog iskorištavanja energije sunca su korištenje:

• Solarnih kolektora; • Fotonaponskih modula.

Solarna energija se može izravno konvertirati u toplinsku energiju ili u električnu energiju, tj. u korisne oblike energije.

Pomoću solarnih kolektora sunčeva energija se izravno pretvara u toplinsku energiju. Solarni kolektori postavljaju se na krovove kuća pod određenim kutom, uvijek na južnoj strani, te se u njima zagrijava voda pod utjecajem sunčeve energije. Budući da upadni kut sunčevih zraka varira tijekom godine, mijenja se i kut pod kojim treba postaviti solarni kolektor kako bi se prikupile maksimalne količine sunčeva zračenja.

Slika 2.5 Solarni kolektori za pripremu tople vode

Page 12: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

12 13BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Važno je istaknuti da, ukoliko želimo dobiti maksimalne količine sunčevog zračenja tijekom određenog dijela godine (primjerice zagrijavanje vode tijekom ljetnih mjeseci u turističke svrhe), prilagodba upadnog kuta ima smisla. Ukoliko solarne kolektore koristimo tijekom cijele godine te ih postavimo pod fiksnim kutom od 37-43° u smjeru juga, razlika u prikupljenoj energiji bit će manja za oko 6%.

Solarni kolektori se danas najčešće pojavljuju u dvije izvedbe:

• Pločasti solarni kolektori;• Solarni kolektori s vakuumskim cijevima.

Pločasti kolektori koriste izravno sunčevo zračenje i manji dio difuznog, dok cijevni vakumski kolektori koriste izravno sunčevo zračenje i veći dio difuznog sunčevog zračenja.

Slika 2.6. Princip rada: pločasti solarni kolektor

Pločasti solarni kolektor ima oblik kutije koja prikuplja toplinsku energiju preko tanke (0,3-0,5 mm) tamne staklene površine dimenzije (0,8-1)x(1,9-2) m koja je izložena sunčevoj svjetlosti. Staklo koje se koristi za kolektore trebalo bi biti sa što manjom refleksijom jer na taj način omogućava maksimalni ulazak sunčeve svjetlosti. Kolektor se nalazi odmah ispod površine stakla, a sastoji se od sustava bakrenih ili čeličnih cijevi kroz koje prolazi tekućina koja se treba zagrijati. Tekućina mora biti otporna na smrzavanje kako bi ostala u funkciji i tijekom niskih temperatura. Cijevi su postavljene u izolirano kućište (mineralna vuna, stiropor ili spužva) kako ne bi dolazilo do gubitka prikupljene energije, a sve je smješteno u metalno kućište s okvirom koji učvršćuje gornje staklo.

Kolektor apsorbira sunčevo zračenje i predaje ga tekućem nosiocu topline (voda ili mješavina vode i propilenglikola) koje cirkulira između kolektora i spremnika tople vode.

Slika 2.7. Vakuumski solarni kolektor

Vakumski solarni kolektor sastoji se od određenog broja staklenih vakumskih cijevi u kojima se nalazi apsorber (ravna tamna traka ili traka obavijena oko unutrašnjosti staklene cijevi) i bakrene cijevi kroz koje protječe nosilac topline (voda, mješavina vode i propilenglikola, alkohol, freon i dr.). Iz staklenih cijevi izvučen je zrak kako bi se smanjili toplinski gubici s apsorbera na okolišni zrak. Na taj način se povećava stupanj iskoristivosti sunčeve energije.Osnovno svojstvo po kojem se određuje kvaliteta kolektora jest njegova sposobnost pretvaranja što više dozračene sunčeve energije u toplinsku energiju uz što manje gubitke (predavanje topline u okolinu).

Vakumski cijevni kolektori imaju bolju efikasnost iskoristivosti sunčeve energije u odnosu na pločaste kolektore, što znači da se mogu postići više temperature u zimskim i ljetnim mjesecima. Ovi kolektori se mogu efikasno koristiti i kod oblačnog vremena, tj. kad nema izravnog sunčevog zračenja. Vakumski solarni kolektori mogu biti i 30% efikasniji od pločastih kolektora. Međutim, važno je istaknuti da vakumski solarni kolektori tijekom nekoliko godina zbog gubitka vakuuma u cijevima znatno gube na svojoj efikasnosti, a njihova je cijena bitno viša. Tipične potrebne površine solarnih kolektora za zadovoljenje potreba za grijanjem tople vode za obitelj s 4-5 članova iznose 4-6 m2 u kontinentalnom dijelu Hrvatske te 4 m2 u primorskom dijelu Hrvatske uz spremnik zapremnine 200-300 litara.Solarni sustavi se koriste za pripremu potrošne tople vode i grijanje prostora. Tipičan solarni sustav sastoji se od:

• Kolektora;• Akumulacijskog spremnika;• Cirkulacijske pumpe;• Regulacije.

Page 13: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

12 13BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Slika 2.8. Princip rada solarnog sustava za grijanje i pripremu potrošne tople vode

Nosilac topline (voda, mješavina vode i propilenglikola, alkohol, freon) preuzima apsorbirano sunčevo zračenje u kolektoru i predaje ga vodi u akumulacijskom spremniku preko izmjenjivača topline koji se sastoji od spiralnih cijevi. U akumulacijskom spremniku nalazi se i dodatni izmjenjivač topline koji je spojen na kotao ili električni grijač kako bi se u razdobljima nedovoljne sunčeve insolacije voda dogrijavala. Topla voda koristi se u kućanstvima za sanitarne svrhe, a može i cirkulirati kroz sustav grijanja.

Otprilike 30% ukupne potrošnje toplinske energije u kućanstvima svodi se na grijanje vode. U kontinentalnom dijelu Hrvatske upotrebom solarnih panela moguće je zadovoljiti 60% ukupnih potreba za toplom vodom, dok je u primorskom dijelu moguće zadovoljiti oko 85% ukupnih potreba. Iz podataka je vidljivo da možemo znatno smanjiti potrošnju energije upotrebom solarnih kolektora.

Noću i za vrlo oblačnih dana solarna energija nije potpuno dostupna pa se ona u razdobljima više insolacije pohranjuje u dobro izoliranim akumulacijskim spremnicima.Osnovna pretpostavka za primjenu solarne energije u sustavima grijanja je primjena niskotemperaturnog sustava grijanja, poput podnog toplovodnog grijanja, kod kojeg je temperatura polaznog voda grijanja između 35 i 45 °C. Važno je istaknuti da je u kontinentalnom dijelu Hrvatske moguće zadovoljiti do 10% ukupnih potreba za grijanjem, a u primorskom dijelu do 30%. Za upotrebu solarnih kolektora u tu svrhu potrebno je dogrijavanje pomoću dodatnog kotla.

Koristi koju građani, poduzetnici, obrtnici i ostali dionici mogu ostvariti korištenjem solarnih kolektora za grijanje tople vode su: smanjenje troškova za energiju, povećanje konkurentnosti te pozitivan utjecaj na kvalitetu života u vlastitoj lokalnoj sredini.Fotonaponski moduli izravno pretvaraju energiju sunčevog zračenja u električnu energiju. Efikasnost im je oko 15%. Jakost proizvedene električne energije proporcionalna je intenzitetu sunčeva zračenja. Za proizvodnju fotonaponskih modula koristi se silicij. To je drugi najveći element u izobilju na Zemlji.

Slika 2.9. Potencijal iskorištavanja sunčeve energije u zemljama Europske unije i Republici Hrvatskoj (Izvor: Europska komisija – Joint Research Centre)

Jedan kvadratni metar fotonaponskih modula može proizvesti do 150 W pri idealnim uvjetima, tj. insolaciji od 1 000 W/m2.

Page 14: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

14 15BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Solarni paneli

Regulatorpunjenja

Solarna baterija Inverter

Potrošač 230/50Hz

Slika 2.10. Fotonaponski moduli za proizvodnju električne energije i solarni kolektori za pripremu tople vode

Čimbenici koji utječu na učinkovitost fotonaponskih modula, tj. proizvodnju električne energije su:• Vremenskiuvjeti (oblaci,magla i sl.)-50Wmodula

bi trebaoproizvesti50W/satelektričneenergijepriinsolacijiod1000W/m2.Modulićeproizvestiokopolatogiznosa(25W/sat)kadasuizloženiinsolacijiod1/2svjetlosti(500W/m2).Difuznosvjetlokojeprolazikroztankeoblakemoglobirezultiratiinsolacijomdo300W/m2.Uvrlološimvremenskimuvjetimasdebelim,tamnimoblacima,intenzitetsvjetlostimogaobipastina100W/m2štobirezultiraloproizvodnjomelektričneenergijeoko5W/sat;

• Intenzitetsunca,tj.visinasuncaiznadhorizonta(ovisiogodišnjemdobu);

• Brojsunčanihdana,tj.razlikaubrojusunčanihsatiizmeđugodišnjihdoba;

• Kutpostavljanja–optimalnopremajuguoko30-50°C.

Korištenjem fotonaponskih modula moguće je smanjiti troškove za električnu energiju u kućanstvima ili postati povlašteni proizvođač energije.

Slika 2.12. Off-grid i on-grid sustavi za proizvodnju električne energijeOff-grid sustavi su samostalni sustavi za proizvodnju električne energije u kućanstvima.

Slika 2.13. Princip rada off-grid sustava za proizvodnju električne energije u kućanstvimaSlika 2.11. Sustav fotonaponskih modula

Page 15: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

14 15BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Izlaz AC el. energije

Sunčeva svjetlost Solarni

moduli

Dvosmjerno brojilo

Izlaz na gradsku elekrtodistribucijsku mrežu

Izmjenjivač DC/AC el. energije sa automatskim uključenjem/isključenjem

Što je potrebno za samostalni fotonaponski sustav:• Solarni fotonaponski moduli – pretvaraju sunčevu energiju

u istosmjernu struju;• Baterije - istosmjerna struja se pohranjuje u baterije i

moguće ju je koristiti kada je potrebno;• Regulator punjenja - prati stanje i punjenje baterije, sprječava

prekomjerno punjenje ili potpuno pražnjenje baterije;• Inverter - istosmjerna električna energija proizvedena solarnim

modulima može se pretvoriti u izmjeničnu za uređaje koji koriste izmjeničnu električnu energiju. Za uređaje i potrošače na istosmjernu električnu energiju inverter nije potreban. Oni mogu biti spojeni izravno na regulator punjenja.

On-grid sustav je sustav priključenja na električnu mrežu. Priključenjem na električnu mrežu građani, poduzetnici, investitori i ostali zainteresirani dionici mogu postati povlašteni proizvođači električne energije. Električnu energiju koja se proizvede vlastitim fotonaponskim sustavom moguće je prodati u javnu mrežu po povlaštenoj tarifi . U svakom slučaju ne samo da fotonaponskim sustavima štedimo novac već je moguće i ostvariti određene fi nancijske koristi.

Što je potrebno za priključenje na mrežu:• Solarni fotonaponski moduli – pretvaraju sunčevu energiju

u istosmjernu struju;• Inverter - istosmjerna struja proizvedena solarnim modulima

inverterom se pretvara u izmjeničnu struju kompatibilnu sa strujom javne mreže;

• Brojilo električne energije – instalira se pored postojećeg brojila električne energije. Ono mjeri količinu električne energije koja se proizvodi u javnu mrežu i pokazuje koliko je proizvedeno električne energije fotonaponskim sustavom.

Slika 2.14. On-grid sustavi za proizvodnju električne energije

2.2.2. Energija vjetraVjetar je posljedica sunčeva zračenja. Energija vjetra je kinetička energija koja ovisi o brzini vjetra. Ljudi iskorištavaju energiju vjetra već stoljećima. Poznati primjer su vjetrenjače iz stare Nizozemske koje su se koristile na farmama za crpljenje vode ili mljevenje žita. Danas se pomoću vjetroturbina energija vjetra koristi za proizvodnju električne energije. Vjetroturbine se postavljaju na stupove visine 30 metara ili više kako bi se iskoristio brži i manje turbulentan vjetar.

Za iskorištavanje energije vjetra posebno su pogodna priobalna područja te područja više nadmorske visine gdje su brzine vjetra znatno veće od onih na kopnu. Kinetička energija vjetra može se pretvoriti u druge oblike energije, i to mehaničku ili električnu energiju.

Za pretvorbu kinetičke energije vjetra u mehaničku energiju upotrebljavaju se vjetrenjače s dvije ili tri lopatice. Mehanička energija proizvedena vrtnjom lopatica može se upotrijebiti za pumpanje vode. Nekadašnja upotreba vjetrenjača za pogon mlinova danas je u velikom dijelu nestala.

Kinetičku energiju vjetra pretvaramo u električnu energiju pomoću vjetroturbine. Lopatice vjetroturbine hvataju energiju vjetra što uzrokuje okretanje rotora i generatora koji proizvodi električnu energiju. Vjetroturbine se pokreću brzinom vjetra većom od 18km/h, a postižu najveću snagu pri brzinama od 54 km/h. Ta brzina ostaje konstantna sve do 108 km/h kada dolazi do zaustavljanja lopatica zbog sprječavanja oštećenja.

Slika 2.15. Princip rada vjetroturbine

Page 16: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

16 17BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Prije instaliranja svake turbine potrebno je provesti mjerenja prosječne brzine vjetra tijekom jedne ili više godina. Prosječna brzina vjetra ključni je uvjet za odabir lokacije za postavljanje vjetroturbina.

Vjetroturbine se mogu koristiti kao samostalne aplikacije ili ih se može spojiti na električnu mrežu. Ako se koriste samostalno, zbog promjena u brzini vjetra, a samim time i snage tijekom rada, potrošači priključeni na vjetroturbine trebaju imati dodatni izvor električne energije.

Vjeroturbine se mogu podijeliti na male (do 30 kW), srednje (30-1500 kW) i velike (veće od 1500 kW). Za razliku od sunčevih elektrana, vjetroelektrane do sada nisu isplative za potrebe

malih kućanstava. Visoka cijena, složeni zahtjevi za instalaciju i opća efi kasnost čine vjetroelektrane

isplativima isključivo stanovnicima područja u kojima pušu relativno snažni vjetrovi tijekom čitave godine

i to samo u velikim komercijalnim izvedbama. Iskorištavanje energije vjetra u Hrvatskoj je na vrlo niskoj razini.

2.2.3. Energija iz biomaseBiomasa je najsloženiji oblik obnovljivih izvora energije jer kao sirovina obuhvaća šumsku i poljoprivrednu biomasu, biomasu nastalu prilikom proizvodnih procesa različitih industrija ili otpad u smislu komunalnog otpada, pročišćavanja voda i kanalizacijskog mulja i slično. Biomasa se koristi za dobivanje električne i toplinske energije te kao gorivo za promet.

S obzirom na veliku složenost mogućih izvora odnosno sirovine, procesa za preradu sirovine te tehnologija za iskorištavanje biomase, ograničen je opseg obrađenih izvora biomase, tehnologija prerade i iskorištavanja. Kao osnovni kriterij odabira obrađenih područja uzeta je praktična primjenjivost za građane i poduzetnike.

Ukoliko biomasu koristimo na održiv način, ako je promatramo kroz zatvoren ciklus, tj. ako su sječa i prirast biomase u održivom odnosu, nema viška emisije CO2 koji bi se gomilao u okolišu i uzrokovao klimatske promjene. Dakle, količina biomase koja se troši kao gorivo mora biti stalno nadomještana istom količinom rastuće biomase. Tako će se emisija CO2 nastala izgaranjem biomase utrošiti na rast nove biomase.

Postoje razni načini kako se iz biomase dobije energija. Ona se može izravno pretvarati u energiju jednostavnim izgaranjem te se tako proizvodi pregrijana vodena para za grijanje u industriji i kućanstvima ili za dobivanje električne energije u malim termoelektranama. Takva postrojenja nisu rijetkost u zemljama Europske unije, a kao gorivo služi drvni otpad iz šumarstva i drvne industrije, slama i drugi poljoprivredni ostaci te komunalni i industrijski otpad.

Dakle, biomasa se može podijeliti na drvni, nedrvni (ostaci i otpaci iz poljoprivrede) i životinjski otpad.

Slika 2.16. Šumska biomasa

Page 17: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

16 17BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Drvnu biomasu čine šumska biomasa i biomasa iz drvne industrije (ostaci i otpad pri piljenju, brušenju, blanjanju). Šumsku biomasu čine ostaci i otpad koji nastaje pri redovitom gospodarenju šumama (drvna sječka) te prostorno i ogrjevno drvo (cjepanice). U Hrvatskoj se od biomase za grijanje najčešće koriste cjepanice. One se obično sijeku u nekontroliranim uvjetima, ne vodeći računa o održivosti šuma. Cjepanice imaju dugu tradiciju upotrebe za potrebe grijanja, no važno je istaknutu da se koristeći cjepanice na tradicionalan način u tradicionalnim energetski neučinkovitim pećima, ne vodeći brige o očuvanju šuma, znatno pridonosi klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju.

Slika 2.17. Drvna sječka

Šumsku biomasu, tj. otpad kod sječe i izradbe – panjevinu, sitno drveće, granjevinu, ovršinu, cijepano drvo i druge oblike pri konačnom sijeku, čišćenjima i prorjedima ili mješovitim zahvatima nazivamo drvnom sječkom.

Biomasu iz drvne industrije čine ostaci i otpad pri piljenju, brušenju i blanjanju koji se koristi za proizvodnju peleta ili briketa.

Pelet je proizvod koji se dobije isključivo prešanjem piljevine i strugotina suhog, visoko kaloričnog drveta (hrasta, bukve, jasena, graba, topole, lipe i dr.) pod velikim tlakom, bez dodavanja bilo kakvih vezivnih sredstava. Nedopustivo je da se u njima nađu ljepila i/ili umjetni materijali, biozenozna drva i sredstva za zaštitu trupaca te lakovi i druga površinska zaštitna sredstva. Vlažnost peleta iznosi manje od 10% što mu daje visoku energetsku vrijednost. Cilindričnog je oblika i može biti različitih veličina – za domaćinstva i male sustave veličine 6 do 8 mm te za veće sustave veličina od 10 do 12 mm. Zbog oblika i veličine peleti se vrlo lako transportiraju i jednostavno pune u ložišta peći koje koristimo za zagrijavanje u kućanstvima. Količina energije koja se dobiva izgaranjem 2 kg peleta jednaka je litri loživog ulja.

Slika 2.19. Peći na pelete u kućanstvima

Hrvatsko tržište predstavlja primjer razvoja proizvodnih kapaciteta za pelete bez organiziranih financijskih mehanizama poticaja. U pogledu potrošnje ono gotovo i ne postoji, a trenutno stanje upućuje na nedostatak nacionalnih zakonskih okvira i standarda kontrole kvalitete. Čak i u ovim nepovoljnim uvjetima, u posljednjih nekoliko godina proizvodnja peleta u Republici Hrvatskoj znatno se povećala, s ukupnim instaliranim kapacitetom od preko 210 tisuća tona godišnje. Treba, međutim, naglasiti da je u svih osam postrojenja za proizvodnju peleta, ukupne proizvodne mogućnosti od 212 100 tona/godišnje, u 2009. godini proizvedeno svega 92 000 tona, od čega je 90 150 tona (98 %) izvezeno, a samo 1 850 tona (2%) je prodano na domaćem tržištu.

Slika 2.18. Peleti

Page 18: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

18 19BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

0

50000

100000

150000

200000

250000

2007. 2008. 2009.

Slika 2.20. Ukupan instalirani kapacitet proizvodnje peleta u Republici Hrvatskoj od 2007. godine do danas

Peleti su kao gorivo iz drvnog ostatka otkriveni u kasnim sedamdesetim godinama 20. stoljeća u SAD-u, a danas su najnaprednije i najviše korišteno gorivo iz biomase. Razvoj tržišta peleta uzrokovan je nizom društveno-gospodarskih čimbenika, a izazvao je niz zanimljivih društveno-gospodarskih implikacija.

Slika 2.21. Briketi

Briketi su proizvod slični peletima, ali mnogo veći. Također nastaju u procesu prešanja suhog usitnjenog drvnog otpada bez dodavanja vezivnih sredstava. Veličine su različite i one mogu varirati od promjera oko 50 do 100 mm ili većeg. Obično su dugački oko 60 i 150 mm. Briketi su čišća opcija od cjepanica, većeg energetskog potencijala i boljeg izgaranja. Količina energije koju dobijemo izgaranjem 2 kg briketa ekvivalentna je jednoj litri loživog ulja.

Biomasa se najčešće koristi kao gorivo za peći u kućanstvima, malim kotlovima u zgradama ili za sustave područnog grijanja i termoelektrane.

Noviji sustavi za grijanje u kućanstvima koriste najčešće pelete ili drvnu sječku. Prednost drvne sječke nad peletima jest što je jeftinije

i teorijski energetski efi kasnije gorivo budući da je manje energije potrebno za njegovu proizvodnju. Automatika sagorijevanja u pećima i kotlovima stavlja pelete i drvnu sječku u isti rang s loživim uljem i plinom. Peći se automatski pale i gase, postižu i održavaju zadanu temperaturu te imaju automatsko doziranje što drvnoj sječki daje prednost u usporedbi s grijanjem na drva.

Slika 2.22. Kotlovi na pelete sa spremnikom za gorivo i automatskom regulacijom punjenja

Moderni kotlovi na biomasu mogu se ložiti svim vrstama krutih goriva i drvnim ostacima. Kotlovi se odlikuju najsuvremenijom konstrukcijom, visokim koefi cijentom iskoristivosti i stupnjem automatizacije. Stupanj iskoristivosti kotla na kruta goriva ovisi o načinu loženja i iznosi od 74 do 92%, ovisno o kapacitetu kotla.

Kotlovi na biomasu se pojavljuju u dvije osnovne izvedbe:• S ručnim punjenjem (za cjepanice);• S automatskim punjenjem (za pelete, sječku, piljevinu i sl.).

Kotlovi na biomasu s ručnim punjenjem imaju ugrađen spremnik iz kojeg gorivo drvo samo upada u prostor ložišta odnosno u komoru za izgaranje, čime se ostvaruje potpuna udobnost primjene (ne treba stalno ubacivati gorivo, dovoljno je jednom dnevno) i veća kvaliteta izgaranja budući da se promjene temperature dimnih plinova i ogrjevnog medija svode na najmanju moguću mjeru. Stupanj djelovanja suvremenih izvedbi takvih kotlova uobičajeno iznosi 75 - 90%.

Kotlovi na biomasu s automatskim punjenjem omogućavaju gotovo posve automatiziran pogon, dok stupnjevi djelovanja iznose 85 - 92%.

Page 19: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

18 19BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Slika 2.23. Kotao na pelete

Malim toplinskim sustavom smatra se postrojenje za grijanje zgrada, javnih prostorija i poduzeća snage do 1000 kW (1 MW). Radi se o manjim postrojenjima koja se djelomično razlikuju od sustava područnog grijanja. U zemljama Europske unije takva su postrojenja brojna pa se procjenjuje da u Danskoj samo na slamu postoji preko 8 000 takvih postrojenja.

Za takav tip postrojenja kao gorivo se mogu koristiti sve vrste drvne i nedrvne biomase. Ona su u pravilu automatizirana, a vrući plinovi izgaranja nastaju izravnim izgaranjem biomase. Njihovim hlađenjem u kotlu energija se prenosi na vodu koja se odvodi u toplinski sustav. Sustav se sastoji od skladišta goriva, automatiziranog uređaja za dopremanje goriva, ložišta, kotla i sustava za kontrolu. Pri gradnji je potrebno predvidjeti veći prostor za skladištenje goriva. Stupanj iskoristivosti goriva u takvim postrojenjima iznosi od 72 do 78%.Sustavi područnog grijanja na biomasu najčešće su sustavi za proizvodnju topline snage od 1 do 10 MW toplinske energije. Kao gorivo upotrebljava se slama ili drvna biomasa različitog podrijetla. Sustavi područnog grijanja na biomasu razlikuju se od onih na fosilna goriva samo u malom broju dijelova. Pri korištenju šumske drvne mase moguće je postići vrlo visok stupanj iskoristivosti goriva (korištenje gornje gorive vrijednosti) ako se postrojenje opremi sustavom kondenzacije vodene pare u dimnim plinovima. U takvim se postrojenjima kondenzira vodena para koja nastaje izgaranjem goriva. Budući da je uobičajeno da se toplina iz kondenzacijskog sustava ne računa kao dio gorive vrijednosti goriva, moguće je

postići stupanj iskoristivosti goriva veći od 100%. Prosječna iskoristivost goriva kreće se od 92 do 115% u odnosu na donju ogrjevnu vrijednost.

Daleko najznačajniji način proizvodnje električne energije iz biomase danas čine kogeneracijska postrojenja (istovremena proizvodnja toplinske i električne energije). Biomasa (najviše otpad iz drvne industrije i poljoprivrede te komunalni otpad) se koristi za proizvodnju električne energije u sustavima s konvencionalnom parnom turbinom. Iako su takva postrojenja prilično male snage, najčešće oko 20 MW električne energije, a zahtijevaju relativno visoke investicijske troškove, ipak je moguće proizvesti električnu energiju koja je cijenom konkurentna, i to u onim područjima u kojima se raspolaže s dovoljno količine jeftine biomase.

U kogeneracijskim postrojenjima električna energija se proizvodi na isti način kao i u klasičnim termoelektranama, samo što se otpadna toplina ne predaje u okoliš sustavima za hlađenje, nego se koristi u toplinskim sustavima. Ova su postrojenja najučinkovitija, osim toga su i ekološki prihvatljiva rješenja za proizvodnju električne i toplinske energije. Cijena jedinice energije proizvedene u njima može biti i do 40% niža od cijene iz centraliziranih energetskih sustava. Ukupni stupanj učinkovitosti iznosi i do 93%. Za energetsko iskorištavanje biomase posebno su pogodna mala kogeneracijska postrojenja, i to s plinskoturbinskim agregatom (metan, bioplin) te parnoturbinskim agregatom (drvo, slama i ostala biomasa krutog stanja).

Prva kogeneracija na biomasu u Hrvatskoj podignuta je 1881. godine u Đurđenovcu, u pilani grofa Ladislava Pejačevića. Tamo je uz parni stroj montiran generator od 120 kW koji je radio samo nedjeljom jer je radnim danom parni kotao radio za pogon pilane. Ovaj je generator temelj prve elektrifikacije Đurđenovca jer su i stanovi rukovoditelja imali rasvjetu, a za pogon su se koristili otpadci iz pilana. Od tada do danas u pogonu je bilo nekoliko kogeneracijskih postrojenja na biomasu, ali su ona zbog različitih razloga izvan pogona (Klas d.d. Nova Gradiška – uništeno tijekom rata, DIP Đurđenovac – izvan pogona uslijed teškoća u poslovanju i sl.).

Page 20: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

20 21BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

2.2.4. Male hidroelektraneSunčeva energija je uzrok kretanja vode u prirodi. Kretanjem vode u prirodi nastaje energija vodenih tokova koja se stoljećima koristila za dobivanje mehaničkog rada u vodenicama, a danas se najčešće koristi za dobivanje električne energije u hidroelektranama raznih izvedbi.

Dakle, energija vodenih tokova (jednostavnije hidroenergija) nastaje strujanjem vode u prirodi:

• Iz kopnenih vodotokova (rijeka, potoka, kanala i sl.);

• Iz morskih mijena - plime i oseke;• Iz morskih valova.

Ako govorimo o obnovljivim izvorima energije uglavnom se podrazumijevaju samo hidroelektrane malih snaga (do 10 MW) koje iskorištavaju energiju kopnenih vodotokova, a imaju minimalan negativan utjecaj na okoliš.

Hidroelektrane su elektrane koje energiju vode, njezinu potencijalnu i kinetičku energiju, pretvaraju u električnu energiju. Brana u hidroelektrani omogućava kontrolu toka rijeke, stvarajući akumulacijsko jezero koje služi kao pričuva vode.

Voda iza brane teče kroz cjevovod i kroz sapnice (cijevi posebnog oblika) među lopatice rotora turbine koji se zbog toga okreće. Turbina je slična propeleru, iako malo drugačije izgleda jer se pokreće vodom koja je znatno gušća od zraka. Rotor turbine okreće rotor generatora kako bi se proizvela električna energija.

2.2.5. Geotermalna energijaGeotermalna energija se odnosi na korištenje topline iz unutrašnjosti Zemlje. Ona obuhvaća onaj dio energije Zemlje koji u obliku vruće ili tople vode ili pare dolazi do površine Zemlje i prikladan je za iskorištavanje. Geotermalna energija se može koristiti za proizvodnju toplinske ili električne energije. Geotermalna elektrana je kao svaka druga elektrana, osim što se para ne proizvodi izgaranjem goriva već se crpi iz zemlje.

Geotermalna toplinska crpka ili dizalica topline koristi toplinu zemlje, vode i zraka za grijanje ili hlađenje zgrada te pripremu tople vode. U prirodi koja nas okružuje uskladišteno je mnogo sunčeve energije koju je moguće iskoristiti na taj način. U tlo u blizini zgrade polažu se cijevi kroz koje struji tekućina i služi za izmjenjivanje topline između vode i tla te se stoga i naziva izmjenjivač topline. Zimi toplina iz zemlje preko izmjenjivača topline zagrijava zrak koji struji u zgradi. Ljeti je proces obrnut, vrući zrak iz unutrašnjosti zgrade preko izmjenjivača topline prelazi na relativno hladnije tlo. Toplina uklonjena ljeti iz zraka može se iskoristiti za grijanje vode.

Slika 2.25. Postavljanje toplinskih sondi u područnoj školi Donja StubicaSlika 2.24. Hidroelektrana

Page 21: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

20 21BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Slika 2.26. Dizalica topline u horizontalnoj i vertikalnoj izvedbi

Slika 2.27. Vrste toplinskih pumpi prema izvoru topline: a) zrak b) podzemne vode c) stijene d) tlo

a

c

b

d

Osnovna zamisao geotermalnih dizalica topline je iskorištavanje dijela topline iz neposredne okoline čime se zamjenjuje jedan dio potrošnje pogonske energije (električne energije ili energije dobivene izgaranjem plina). Najvažniji parametar za vrednovanje energetske učinkovitosti sustava dizalice topline je godišnji toplinski množitelj (SPF) koji predstavlja omjer godišnje proizvedene topline i godišnje utrošene električne energije za pogon kompresora, ventilatora, pumpi i ostalih sustava. Najčešće toplinski množitelj kreće se u rasponu od 2,5 do 4. Toplinski množitelj 4 značio bi da je dizalica topline proizvela 4 puta više toplinske energije nego što je potrošila električne energije za pogon u promatranom razdoblju.

Dizalica topline radi prema termodinamičkom načelu: energija s niže temperaturne razine prelazi na višu uz dodatnu energiju prikladnog medija. Spremnik niže temperaturne razlike naziva se toplinski izvor, a spremnik više temperaturne razine toplinski ponor. Toplinski ponor može biti spremnik potrošne tople vode, radijatorsko tijelo ili ventilokonvektor.

Dizalice topline najčešće dijelimo prema izvoru topline za njihov rad:• Dizalice topline zrak/zrak – koriste zrak iz okoline kao izvor

topline;• Dizalice topline voda/zrak – koriste vodu (potoke, rijeke,

podzemne vode ili jezera) kao izvor topline;• Dizalice topline tlo/zrak – koriste tlo kao izvor topline. Postoje

dvije izvedbe ove dizalice topline: horizontalna izvedba izmjenjivača ili kolektorsko polje i vertikalna izvedba izmjenjivača odnosno sondiranje.

Osnovni elementi toplinske pumpe su isparivač, kompresor, ukapljivač (kondenzator) i ekspanzijski ventil. Toplina preuzeta iz toplinskog izvora prenosi se u toplinsku pumpu preko izmjenjivača topline (isparivač). Zagrijavanjem tekućeg medija u toplinskoj pumpi on prelazi u plinovito stanje. U kompresoru se radnom mediju povećava tlak, a time istovremeno dolazi i do zagrijavanja. Ovako zagrijana tekućina odvodi se do drugog izmjenjivača topline (kondenzator) koji toplinu predaje vodi ili mediju za zagrijavanje objekta. Nakon izmjenjivača topline medij je u tekućem stanju, ima nižu temperaturu i pod tlakom se dovodi do ekspanzijskog ventila gdje se na sapnici naglo širi, pri čemu mu temperatura naglo pada. Ekspanzijom se smanjuje tlak medija. Zatim se postupak ciklički ponavlja.

Slika 2.28. Princip rada toplinske pumpe

Page 22: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

22 23BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

3. Zakonska regulativa i procedure

3.1. Legislativa i dokumenti Europske unijeKorištenje obnovljivih izvora energije je prepoznato kao važan čimbenik za postizanje sigurne opskrbe energijom. Glavni legislativni dokumenti koji reguliraju razvitak energetskog sektora na razini Europske unije su:• Bijela knjiga o energetskoj politici (White Paper on an Energy

Policy for the European Union), siječanj 1996.;• Bijela knjiga o obnovljivim izvorima energije (Energy for the

Future: Renewable Sourcesof Energy, White Paper for a Community Strategy and Action), studeni 1997.;

• Zelena knjiga prema europskoj strategiji za sigurnost energetske opskrbe (Green Paper Towards a European Strategy for the Securityof Energy Supply), studeni 2000.;

• Zelena knjiga o energetskoj učinkovitosti ili kako učiniti više s manje (Green Paper on Energy Effi ciency or Doing More with less), lipanj 2005.;

• Zelena knjiga o europskoj strategiji za održivu, konkurentnu i sigurnu opskrbu energijom (Green Paper on an European Strategy for Sustainable, Competitive and Secure Energy Supply), ožujak 2006.;

• Akcijski plan o energetskoj učinkovitosti: ostvariti potencijal - uštedjeti 20% do 2020. godine (Action plan for Energy Effi ciency: Realising the potential - Saving 20% by 2020), listopad 2006.;

• Prijedlog europske energetske politike (The proposal for European Energy Policy), siječanj 2007.

U Zelenoj knjizi o europskoj strategiji za održivu, konkurentnu i sigurnu opskrbu energijom kao i u Zelenoj knjizi prema europskoj strategiji za sigurnost energetske opskrbe glavni je naglasak stavljen na sigurnost opskrbe energijom, zaštitu okoliša te konkurentnost industrije, pri čemu je posebno istaknuto da je u energetsku infrastrukturu na razini Europske unije tijekom sljedećih 20 godina potrebno uložiti preko 1 000 milijardi eura. Direktiva o

promociji korištenja obnovljivih izvora energije (2009/28/EC), koja dopunjuje i naknadno ukida Direktive 2001/77/EC i 2003/30/EC (Directive 2009/28/EC on the promotion of the use of energy from renewable sources and amending and subsequently repealing Directives 2001/77/EC and 2003/30/EC), usvojena je 23. travanj 2009. godine.

Direktiva 2009/28/EC pridaje veliku važnost korištenju obnovljivih izvora energije i povećanju energetske učinkovitosti kroz četiri glavna zahtjeva čiji je cilj ispunjenje do 2020. godine:

• Smanjenje emisije stakleničkih plinova (CO2) za 20%;

• Povećanje energetske učinkovitosti za 20%;• Povećanje udjela obnovljivih izvora energije na

20%;• Povećanje udjela biogoriva u prometu na 10%.

Ispunjenje cilja da se do 2020. godine 20% goriva u cestovnom prometu zamijeni alternativnim gorivima zahtijeva znatan napor i zajedničku koordinaciju svih zemalja članica. U tu svrhu Europska komisija objavljuje tri dokumenta vezana uz korištenje alternativnih goriva u prometu (COM(2001) 547, 2001/0265 (COD) i 92/81/EEC). Osim na području tekućih goriva, Europska komisija značajnu podršku daje i korištenju obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije te za kombiniranu proizvodnju električne i toplinske energije, što je regulirano direktivama 2001/77/EC (Direktiva o promociji električne energije iz obnovljivih izvora) i 2004/8/EC (Direktiva o promociji kogeneracije).

Direktiva 2009/28/EC i ostale spomenute direktive određuju nacionalne ciljeve za sve zemlje članice EU i mjere koje je potrebno poduzeti da se ciljevi ostvare do 2020. godine. Direktive propisuju usvajanje nacionalnih akcijskih planova o obnovljivim izvorima energije, defi niraju kriterije koje je potrebno zadovoljiti vezano uz održivost korištenja odnosno zaštitu okoliša te kriterije o garanciji podrijetla proizvedene energije. Svaka zemlja članica u tom smislu donosi vlastitu strategiju i legislativni (zakonodavni) okvir unutar koje predlaže svoj doprinos ukupnom cilju te navodi planirane poticajne mjere i akcijske planove neophodne za njegovo ostvarenje.

Page 23: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

22 23BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

3. Zakonska regulativa i procedure

3.2. Legislativa i dokumenti Republike Hrvatske

3.2.1. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09)

Korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije ima široku deklarativnu potporu u strateškim dokumentima razvoja energetskog sektora i zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj posebno u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) koju je na sjednici 16. listopada 2009. godine donio Hrvatski sabor. Cilj Strategije je dati glavne odrednice razvoja hrvatskog energetskog sektora do 2020. godine. Osim spomenute strategije i Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) potiče i promiče korištenje obnovljivih izvora energije u službi očuvanja i zaštite okoliša.

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske postavlja sljedeće strateške ciljeve za korištenje obnovljivih izvora energije do 2020. godine:

• Povećanje udjela obnovljivih izvora u neposrednoj potrošnji energije za 20%;

• Povećanje udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije (uključujući velike hidroelektrane) u ukupnoj proizvodnji električne energije za 35%;

• Povećanje udjela biogoriva u potrošnji benzina i dizelskog goriva u prometu za 10%.

Navedeni strateški ciljevi služe kao smjernica za izradu i dopunu svih legislativnih dokumenata Republike Hrvatske (zakona i podzakonskih akata) koji određuju razvoj energetskog sektora.

3.2.2. Energetski zakoni i podzakonska regulativa

Hrvatski je sabor u razdoblju od 2001. do 2012. godine donio sljedeće zakone koji određuju zakonodavni okvir energetskog sektora:• Zakon o energiji (NN 68/01, 177/04 i 76/07, 152/08 i 127/10);• Zakon o tržištu električne energije (NN 177/04, 76/07, 152/08

i 14/11);• Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04 i 76/07);• Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (NN 57/06 i 18/11);• Zakon o tržištu plina (NN 40/07, 152/08, 83/09,91/11 i 114/11);• Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom

(NN 42/05 i 20/11);• Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji

(NN 152/08);• Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09, 145/10 i 26/11).

Zakon o energiji kao temeljni energetski zakon regulira razvitak energetskog sektora Hrvatske te definira Strategiju energetskog razvitka kao osnovni akt kojim se utvrđuje energetska politika i planira energetski razvitak Republike Hrvatske. Zakon o energiji eksplicitno izražava pozitivno stajalište Republike Hrvatske prema obnovljivim izvorima energije i kogeneraciji. U članku 14. stavku 1. Zakona izrijekom se kaže da je korištenje obnovljivih izvora i kogeneracije u interesu Republike Hrvatske.

Energetski razvitak Hrvatske, u smjeru korištenja obnovljivih izvora energije i povećanja energetske učinkovitosti, potporu nalazi i u Zakonu o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) (NN 107/03) te u Uredbi o državnim potporama (NN 121/03). Uspostavom FZOEU osiguran je novčani fond za realizaciju projekata javnog i privatnog sektora (trgovačkih društava i fizičkih osoba) na području korištenja obnovljivih izvora energije u skladu sa Strategijom Republike Hrvatske.

Zakon o tržištu plina (NN 83/09) u općim odredbama navodi da se pravila utvrđena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega primjenjuju i na bioplin, plin iz biomase i druge vrste plina, ako se te vrste plina mogu tehnički i sigurno transportirati kroz plinski sustav. Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 42/05) sustavno i cjelovito uređuje uvjete i načine provođenja energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom, prava i obveze subjekata koji obavljaju predmetne djelatnosti, prava i obveze kupaca toplinske energije, osiguravanje sredstava za obavljanje tih djelatnosti te financiranje

Page 24: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

24 25BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

izgradnje objekata i uređaja za proizvodnju, distribuciju i opskrbu toplinskom energijom. Zakon je usuglašen s relevantnim direktivama Europske unije, a osnovni mu je cilj poticanje razvitka novih centraliziranih toplinskih sustava i poboljšanje energetske učinkovitosti postojećih sustava. Važno je naglasiti da Zakon izričito potiče korištenje obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske energije.

Zakoni koji reguliraju područje energetske učinkovitosti i štednje energije u zgradarstvu:• Zakon o gradnji (NN 175/03, 100/04, 76/07, 101/07, 116/07,

86/08 i 152/08);• Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11,

90/11);• Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji

(NN 152/08);• Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja

(NN 69/09 i NN 128/10).

Jedan od važnih hrvatskih zakona koji regulira područje obnovljivih izvora energije je Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09) koji je stupio na snagu 13. lipnja 2009. godine, a uređuje proizvodnju, trgovinu i skladištenje biogoriva i drugih obnovljivih goriva, korištenje biogoriva u prijevozu, donošenje programa i planova za poticanje proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu, ovlasti i odgovornosti za utvrđivanje i provođenje politike poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu te mjere poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu.

3.2.3. Podzakonski akti za područje obnovljivih izvora energije i kogeneracije

Podzakonski akti koji reguliraju područje obnovljivih izvora energije i kogeneracije u Hrvatskoj su sljedeći:• Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije

(NN 67/07); • Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne

energije (NN 67/07 i 35/11); • Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih

izvora energije i kogeneracije (NN 33/07);• Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije

iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07, 133/07, 155/08, 155/09, 8/11 i 144/11);

• Uredba o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče (NN 33/07 i 8/11);

• Opći uvjeti za opskrbu električnom energijom (NN 14/06); • Mrežna pravila elektroenergetskog sustava (NN 36/06);• Pravila djelovanja tržišta električne energije (NN 135/06 i 146/10).

Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 67/07) definira obnovljive izvore energije i kogeneracijska postrojenja koja se koriste za proizvodnju energije, propisuje uvjete i mogućnosti te uređuje druga pitanja od značenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Ovim se Pravilnikom propisuje i oblik, sadržaj i način vođenja Registra projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača.Temeljem Zakona o energiji donesena je Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07) kojom se određuje način korištenja, visina, obračun, prikupljanje, raspodjela i način plaćanja naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Sredstva naknade za poticanje koriste se za isplatu poticajne cijene povlaštenim proizvođačima za isporučenu električnu energiju sukladno odredbama Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07). Više o Tarifnom sustavu nalazi se u poglavlju 3.4. ove Brošure.Temeljem Zakona o tržištu električne energije (NN 177/04) donesena je Uredba o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora (OIE) i kogeneracije (NN 33/07), koja propisuje minimalni udio električne energije proizvedene iz OIE i kogeneracije.

Page 25: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

24 25BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

3.3. Općenite procedure pri provedbi projekata za građane i poduzetnikeZa provedbu projekta potrebna je potpuna, pregledna i dobro izrađena projektna dokumentacija. Projektna dokumentacija je širok pojam koji obuhvaća sve što se na papiru mora pripremiti kako bi se projekt osmislio, razradio i opisao te za njega dobile potrebne dozvole. Riječ je o neobično značajnom, ali i često zanemarenom ili podcijenjenom dijelu pripreme i provedbe projekata. U praksi smo često svjedoci da se i dobri projekti ne uspiju provesti upravo zbog manjkave, neuredne ili pogrešno pripremljene dokumentacije. Kvalitetna dokumentacija ključ je i za osiguranje financiranja projekta iz različitih domaćih i europskih fondova bez obzira radi li se o nepovratnim sredstvima ili kreditima poslovnih banaka. Ovdje ukratko donosimo pregled tehničke dokumentacije koja se za različite projekte može ili treba pripremiti. Obveza ishođenja pojedine dokumentacije, odnosno termini koji se koriste u ovom poglavlju sukladni su sljedećim zakonima:• Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 49/11,

55/11, 90/11);• Zakon o energiji (NN 68/01, 177/04 i 76/07, 152/08 i 127/10);• Zakon o tržištu električne energije (NN 177/04 i 76/07);

3.3.1. Tehnička dokumentacija

Idejno rješenjeIdejno rješenje je temelj za izradu idejnog projekta. Uključuje odabir najpovoljnijih varijanti koje se provjeravaju tijekom izrade s ciljem odabira optimalnog rješenja. Sadrži osnovne principe rješenja za pojedine inženjerske sustave te uključuje sljedeće sastavne dijelove: • Uvod;• Opis tehničkog rješenja;• Troškovnik;• Izvori financijskih sredstava;• Dinamika provedbe projekta;

• Očekivani učinci;• Izračun smanjenja emisija CO2, SO2 i NOx;• Razni prilozi (karte, fotografije, prospekti).

Idejni projektIdejni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja. Ovaj dokument je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja te izdaje potvrda glavnog projekta (za jednostavne građevine, površine manje od 400 m², rješenje o uvjetima građenja izdaje se na temelju idejnog projekta). Ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi sadrži i idejno-tehničko-tehnološko rješenje u skladu s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša te druge nacrte i dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta (smještaj građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi). Investitor ga je dužan trajno čuvati zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima gradnje. Mora sadržavati podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima.

Lokacijska dozvolaLokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji i propisa donesenih na temelju tog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima. Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole podnosi se Područnom uredu za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet, odnosno pripadajućim područnim odsjecima na čijem se području planira zahvat u prostoru, na službenim obrascima. Iznimno, za neke građevine koje su od važnosti za Republiku Hrvatsku te za zahvate u prostoru koji obuhvaćaju područje dvije ili više županija, lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Lokacijsku dozvolu izdaje županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba, nadležan za poslove prostornog uređenja na čijem se području planira zahvat u prostoru, ako Zakonom o prostornom uređenju i gradnji ili posebnim zakonima nije drugačije određeno. Lokacijskom dozvolom se određuje:• Oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u

prostoru;• Namjena građevine;• Veličina i površina građevine;• Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno

unutar zahvata u prostoru, oblikovanje građevine;• Uređenje građevne čestice;• Način i uvjete priključenja čestice, odnosno građevine na

javnoprometnu površinu i komunalnu infrastrukturu;• Način sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš i druge elemente

važne za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima.

Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole podnosi investitor te se pritom zahtjevu prilaže:• Izvadak iz katastarskog plana;• Idejni projekt arhitekture - projekt u mjerilu 1:100 buduće

građevine;• Idejni projekt statike;

Page 26: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

26 27BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

• Suglasnosti nadležne službe HEP-ODS-a (vidi elektroenergetska suglasnost u poglavlju 2.2.), vodovoda, kanalizacije, plinare, MUP-a, prometa, sanitarne inspekcije;

• Opis i idejno rješenje namjeravana zahvata u prostoru;• Pismena dozvola susjeda koji graniče s parcelom.

Ako je riječ o građevini za koju nije potrebno ishoditi građevnu dozvolu, zahtjevu se prilaže:• Idejni projekt u smislu posebnog propisa;• Dokaz o pravu vlasništva građevine ili ugovor, odnosno akt

nadležnog tijela na temelju kojega je podnositelj zahvata stekao pravo izvođenja zahvata u prostoru.

Građevinska dozvolaGrađevinska dozvola je dokument na temelju kojeg se može započeti gradnja građevine. Njime se utvrđuje da je glavni, odnosno idejni projekt izrađen u skladu s propisima i utvrđenim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji te da su ispunjeni

svi potrebni preduvjeti za gradnju. Građevnu dozvolu izdaje ured državne uprave u županiji, odnosno ured Grada Zagreba, nadležan za poslove graditeljstva na čijem području se građevina gradi, ako Zakonom o prostornom uređenju i gradnji ili posebnim zakonima nije drugačije određeno. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje građevne dozvole za građevine prometa i veza, energetske građevine, vodne građevine, industrijske građevine, građevine za postupanje s otpadom i građevine za posebne namjene.

Zahtjev za izdavanje građevne dozvole podnosi investitor te se pritom zahtjevu prilaže:• Dokaz o pravu gradnje na određenoj nekretnini;• Glavni projekt u četiri primjerka s potvrdom da je izrađen u skladu

s posebnim uvjetima;• Pisano izvješće o kontroli glavnog projekta;• Potvrdu o nostrifikaciji (iznimno u slučaju stranih projekata);• Popis stranaka s objašnjenjem.

Glavni projektGlavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji i posebnih propisa te tehničkih specifikacija. U pogledu lokacijskih uvjeta, glavni projekt ne smije biti u suprotnosti s idejnim projektom. Građevinsku dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo, dok Ministarstvo samo u određenim slučajevima, kao što je navedeno u dijelu o izdavanju građevinske dozvole. Investitor je dužan trajno čuvati građevinsku dozvolu odnosno potvrdu glavnog projekta.

Ovisno o vrsti građevine sadrži: arhitektonski projekt, građevinski projekt, elektrotehnički projekt, strojarski projekt, proračun fizikalnih svojstava glede uštede energije i toplinske zaštite te troškovnik projektiranih radova. Također može sadržavati i tehničko-tehnološko rješenje (za građevine na koje se odnosi obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnim propisima), geodetski projekt, projekt temeljenja, krajobrazni projekt, geotehnički projekt (za građevine za koje je potreban dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti). Projekt mora sadržavati podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njegovu izradu te projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njezino održavanje.

Izvedbeni projektIzvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Građevina se gradi na temelju izvedbenog projekta te izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom. Nije obvezan za građevine čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2, građevine za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 i jednostavne građevine. Investitor ga je dužan čuvati sve dok građevina postoji.

Page 27: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

26 27BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

3.3.2. Financijska dokumentacija

Poslovni planPoslovni plan je temeljni dokument koji sadrži cjelovito i potanko razrađeno obrazloženje o ulaganjima u projekt s ocjenom očekivanih učinaka i rješenja za različite situacije. U pravilu se izrađuju za projekte do 200 000 kuna predračunske vrijednosti ulaganja i to za potrebe poslovnih banaka radi izdavanja kredita, u cilju kvalitetne provjere izvedivosti i isplativosti projekta. Preporučeni sadržaj Poslovnog plana (prema Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj -HBOR):• Podaci o nositelju projekta (opći podaci, procjena kreditne/

poduzetničke sposobnosti);• Polazište (nastanak projektne ideje, razlozi pokretanja projekta,

vizija i zadaća projekta /poduzetničkog pothvata);• Predmet poslovanja (proizvod, usluga, uštede);• Tržišna opravdanost;• Tehnološko-tehnički elementi pothvata (opis tehnologije, struktura

troškova, struktura i broj zaposlenih);• Lokacija;• Zaštita okoliša;• Financijski elementi projekta (investicije u osnovna sredstva,

proračun amortizacije, kalkulacija cijena, troškovi poslovanja, investicije u obrtna sredstva, izvori financiranja, račun dobiti, pokazatelji učinkovitosti, financijski tok (primici i izdaci));

• Zaključak.

Investicijska studijaInvesticijska studija poznata je i pod nazivom investicijski program, studija isplativosti, studija izvedivosti. U pravilu se izrađuju za projekte preko 200 000 kuna predračunske vrijednosti ulaganja i to za ishođenje bankovnih kredita, nepovratnih sredstava pojedinih EU fondova ili poticaja pojedinih ministarstava, a najbitniji rezultati su izračun očekivane profitabilnosti projekta kroz niz uobičajenih tzv. statičkih i dinamičkih pokazatelja projekta te financijskih izvještaja. Preporučeni sadržaj Investicijske studije (prema HBOR-u):• Uvod;• Sažetak ulaganja;• Informacije o investitoru;• Predmet poslovanja investitora;• Postojeća imovina investitora;• Analiza dosadašnjeg financijskog poslovanja;• Ocjena razvojnih mogućnosti ulagača;• Analiza tržišta (tržište nabave, tržište prodaje, sažetak analize

tržišta i procjena ostvarenja prihoda);

• Dinamika i struktura zaposlenih (analiza potrebnih kadrova, proračun godišnjih bruto plaća);

• Tehnički elementi ulaganja (opis tehničko-tehnološkog procesa, utrošak sirovina, materijala i energenata, tehnička struktura ulaganja, karakteristike građevinskog objekta (poslovni prostor);

• Lokacija;• Zaštita čovjekove okoline;• Dinamika realizacije ulaganja;• Ekonomsko-financijska analiza (ulaganje u osnovna sredstva,

ulaganje u obrtna sredstva, struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva, izvori financiranja i kreditni uvjeti, obračun kreditnih obveza, proračun amortizacije, proračun troškova i kalkulacija cijena, projekcija računa dobiti i gubitka, financijski tok, ekonomski tok, projekcija bilance);

• Ekonomsko-tržišna ocjena (statička ocjena efikasnosti investicijskog projekta, dinamička ocjena projekta, metoda razdoblja povrata investicijskog ulaganja, metoda neto sadašnje vrijednosti, metoda relativne sadašnje vrijednosti, metoda interne stope rentabilnosti);

• Analiza osjetljivosti;• Zaključna ocjena projekta.

Page 28: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

28 29BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

3.4. Procedure pri provedbi projekata sustava proizvodnje toplinske energijeNa početku ovog poglavlja potrebno je spomenuti Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima (NN 21/09, 48/11). Ovim se Pravilnikom određuju jednostavne građevine i radovi koji se mogu graditi odnosno izvoditi bez rješenja o uvjetima građenja, potvrđenog glavnog projekta i građevinske dozvole (u daljnjem tekstu: akt kojim se odobrava građenje) i/ili lokacijske dozvole. Prema Pravilniku, među navedene objekte spadaju svi sustavi navedeni u nastavku ovog poglavlja (solarni kolektori, postrojenja na biomasu, dizalice topline).

3.4.1. Ugradnja solarnih kolektoraPostupak ugradnje sustava za pripremu potrošne tople vode i grijanje od dokumentacije zahtijeva proračun statike zgrade, kako bi se prije montaže kolektora provjerila statička nosivost krova. Potrebna je provjera cijele kolektorske konstrukcije, pogotovo u snježnim područjima i područjima velikih brzina vjetrova te obratiti pažnju na lokalne vremenske nepogode (vjetar, oluje itd.) koje pridonose povećanom opterećenju kolektorske konstrukcije. Dodatnu dokumentaciju potrebnu za provedbu projekta čine idejno rješenje i poslovni plan/investicijska studija.

3.4.2. Ugradnja postrojenja na biomasu

Za ugradnju sustava za grijanje i/ili pripremu potrošne tople vode korištenjem biomase, potrebno je uzeti u obzir opasnost od požara u zgradama, posebno onim u kojima se okuplja veći broj ljudi. Stoga je od dokumentacije potrebno ishoditi protupožarnu suglasnost koju je potrebno ishoditi od Ministarstva unutarnjih poslova. Na temelju navedenog dokumenta, prema potrebi, moguće je tražiti građevinsku dozvolu u vidu potvrde glavnog projekta. Od prethodno navedene tehničke i financijske dokumentacije, potrebno je izraditi idejno rješenje i poslovni plan/investicijsku studiju.

3.4.3. Ugradnja dizalica topline

Vezano uz potrebnu dokumentaciju, ugradnja sustava za grijanje i pripremu potrošne tople vode energijom iz okoliša predstavlja najjednostavniji postupak. Od dokumentacije je potrebno izraditi samo idejno rješenje i poslovni plan/investicijsku studiju. Tablicom u nastavku prikazana je usporedba potrebne dokumentacije za pojedinu kategoriju projekata.

Idejno Poslovni plan/ Elaborat statike Protupožarna rješenje studija zgrade suglasnost Solarni DA DA DA NEkolektoriPostrojenja DA DA NE DAna biomasuDizalice DA DA NE NEtopline

Page 29: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

28 29BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

3.5. Procedure pri provedbi projekata sustava proizvodnje električne energijeU ovu kategoriju projekata, s obzirom na realne mogućnosti ugradnje ovakvih sustava za građane, obrtnike i poduzetnike na području Grada Zagreba, spada jedino ugradnja fotonaponskih sustava, odnosno solarnih elektrana. Međutim, postoji mogućnost različitih načina implementacije sustava; moguće je sustav priključiti na prijenosnu ili distribucijsku mrežu te pritom ishoditi status povlaštenog proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije, no također je moguće ugraditi i otočni sustav (off-grid sustav). Prema dokumentaciji koju je potrebno ishoditi, navedena dva načina ugradnje postrojenja znatno se razlikuju te su potrebne procedure prikazane tablično, na kraju ovog poglavlja.

Prema Pravilniku o dopunama i izmjenama Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (NN 048/2011) koji je stupio na snagu 5. svibnja 2011., za projekte ugradnje fotonaponskih sustava više nije potrebno ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu niti izraditi idejni i glavni projekt.

Međutim, i u slučaju mrežnog i u slučaju otočnog fotonaponskog sustava od tehničke je dokumentacije potrebno izraditi idejno rješenje i poslovni plan/investicijsku studiju te izvedbeni projekt. Ostala dokumentacija razlikuje se ovisno o tome da li se radi o mrežnom ili otočnom sustavu te ju čine studije i rješenja navedena u nastavku, za svaku kategoriju posebno.

Prije nastavka, potrebno je istaknuti sljedeće: ukoliko se ugradnja fotonaponskog sustava vrši na krovu zgrade zaštićene kao spomenik kulture, potrebno je ishoditi suglasnost Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Ministarstva kulture, u obliku Prethodnog odobrenja za izgradnju fotonaponskog sustava.

3.5.1. Ugradnja otočnog fotonaponskog sustavaPri ugradnji otočnog fotonaponskog sustava potrebna je sljedeća tehnička dokumentacija:• Idejno rješenje;• Poslovni plan/investicijska studija;• Izvedbeni projekt.Od ostale dokumentacije, potrebno je ishoditi sljedeća rješenja:• Rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu;• Rješenje o prihvatljivosti

3.5.2. Ugradnja mrežnog fotonaponskog sustava i postupak stjecanja statusa povlaštenog proizvođačaZakon o energiji propisuje da je korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije kao i izgradnja energetskih objekata, njihovo održavanje i korištenje te obavljanje energetskih djelatnosti u interesu Republike Hrvatske (čl. 4. i 14.). Klasifikacija postrojenja vrši se prema Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 67/07). Od tehničke dokumentacije, potrebno je izraditi sljedeće:

• Idejno rješenje;• Poslovni plan/investicijska studija;• Izvedbeni projekt.Postupak stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije sastoji se od sljedećih koraka:• Pripremna faza - prikupljanje i proučavanje ulaznih informacija

te priprema preliminarnih dokumenata za izgradnju postrojenja (idejno rješenje, poslovni plan/investicijska studija te za elektrane instalirane snage veće od 30 kW Preliminarna analize opravdanosti izgradnje sustava);

• Registracija djelatnosti (upis u sudski ili obrtni registar radi registracije energetske djelatnosti);

• Ishođenje Prethodnog energetskog odobrenja i Rješenja o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (u slučaju elektrane instalirane snage veće od 30 kW);

• Ishođenje Prethodne elektroenergetske suglasnosti i zaključivanje Ugovora o priključenju radi sagledavanja mogućnosti priključenja, određivanja tehničkih, ekonomskih i ostalih uvjeta priključenja

Page 30: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

30 31BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

građevine na mrežu i izgradnje građevine te uvjeta korištenja mreže;• Izrada Analize opravdanosti izgradnje postrojenja (skup tehno-

ekonomskih podataka i podataka prostornog uređenja kao podloga za izradu Izvedbenog projekta) koja sadrži sve elemente potrebne za analizu izvodivosti fotonaponskog sustava za proizvodnju električne energije (analiza Sunčevog potencijala, analiza optimalne tehnologije fotonaponskih modula uzimajući u obzir specifična ograničenja i analizu statike);

• Ishođenje Energetskog odobrenja pri čemu se automatski vrši upis u Registar povlaštenih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije (Registar OIEKPP je jedinstvena evidencija o projektima obnovljivih izvora energije i kogeneracije, postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije, odnosno kogeneracijskim postrojenjima te povlaštenim proizvođačima na području Republike Hrvatske te ga ustrojava i vodi MINGORP);

• Ishođenje Rješenja o izvlaštenju i/ili Rješenja o uknjižbi;• Ishođenje Prethodnog rješenja o stjecanju statusa povlaštenog

proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije;• Sklapanje Ugovora o otkupu električne energije s Operatorom

tržišta uz poticajnu cijenu (dok ukupna planirana proizvodnja električne energije iz postrojenja ne ispuni minimalni udjel električne energije utvrđen Uredbom o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče (NN 33/07));

• Izrada Izvedbenog projekta (razrada tehničkog rješenja danog Idejnim rješenjem, potrebna za početak gradnje postrojenja);

• Ishođenje Elektroenergetske suglasnosti kojom operator distribucijskog sustava utvrđuje tehničke parametre priključenja i korištenja mreže, a ishodi se nakon izgradnje postrojenja;

• Sklapanje Ugovora o korištenju mreže;• Ispitivanje u pokusnom radu;• Ishođenje Rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača;• Ishođenje Rješenja o upisu građevine u katastar;• Ishođenje Rješenja o upisu građevine u zemljišne knjige.

Stjecanjem statusa povlaštenog proizvođača električne energije ostvaruje se pravo na otkup električne energije po poticajnoj cijeni propisanoj Tarifnim sustavom za proizvodnju električne energije iz Obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Prema Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije (NN 33/07), pravo na poticajnu cijenu za isporučenu električnu energiju stječe proizvođač električne energije pod uvjetom da je:• Od Hrvatske energetske regulatorne agencije ishodio rješenje o

stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (sukladno članku 8. stavku 2. Zakona o tržištu električne energije);

• Sklopio s Hrvatskim operatorom tržišta energije ugovor o otkupu električne energije (sukladno članku 30. stavku 1. podstavku 9. Zakona o tržištu električne energije).

Poticajnu cijenu električne energije moguće je u svakom trenutku saznati na Internet stranici Hrvatskog operatera tržišta energije – www.hrote.hr.

4. Financiranje i isplativnostulaganja u obnovljive izvore

energije

Prikaz potrebne dokumentacije pri ugradnji postrojenja za proizvodnju električne energije – usporedba procedure za postrojenja priključena na mrežu (stjecanje statusa povlaštenog proizvođača) i individualna (otočna) postrojenja

Dokumentacija Sunčane elektrane Sunčane elektrane Sunčane elektrane Individualne sunčane

instalirane snage do instalirane snage do instalirane snage elektrane uključivo 10 kW uključivo 30 kW veće od 30 kW

Idejno rješenje DA DA DA DAPoslovni plan/investicijska studija DA DA DA DAPreliminarna analiza opravdanosti izgradnje NE NE DA NEpostrojenja EPrethodno energetsko odobrenje NE NE DA NERješenje o prihvatljivosti zahvata za NE NE DA DAekološku mrežu Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš NE NE NE DAPrethodna elektroenergetska suglasnost DA DA DA NE Ugovor o priključenju DA DA DA NEAnaliza opravdanosti izgradnje postrojenja DA DA DA NEEnergetsko odobrenje DA DA DA NERješenje o uknjižbi DA DA DA DAPrethodno rješenje o stjecanju statusa DA DA DA NEpovlaštenog proizvođača Ugovor otkupu električne energije DA DA DA NE Izvedbeni projekt DA DA DA DAElektroenergetska suglasnost DA DA DA NEUgovor o korištenju mreže DA DA DA NERješenje o stjecanju statusa povlaštenog

DA DA DA NEproizvođača

Page 31: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

30 31BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

4. Financiranje i isplativnostulaganja u obnovljive izvore

energije

4.1. Izvori fi nanciranja namijenjeni građanima

4.1.1. Program fi nancijske potpore Grada Zagreba

Kao jedan od prvih gradova u Hrvatskoj, Grad Zagreb uveo je 2011. godine program fi nancijske potpore za realizaciju investicija u obnovljive izvore energije za svoje građane. Program se provodi putem javnog natječaja, a moguće je ostvariti bespovratna sredstva do 40 posto investicijske vrijednosti, odnosno do maksimalnog iznosa od 12.000 kuna s uključenim PDV-om. Investicije koje se subvencioniraju uključuju trošak nabave i ugradnje sljedećih sustava obnovljivih izvora energije:• Solarni kolektorski sustav za grijanje i pripremu potrošne tople

vode;• Fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije;• Sustav za grijanje i pripremu potrošne tople vode na biomasu

(peleti i peći s pirolitičkim procesom izgaranja).

Pravo na korištenje subvencije imaju fi zičke osobe s prebivalištem na području Grada Zagreba koje ulažu vlastita sredstva u sustave obnovljivih izvora energije te u posljednje tri godine nisu koristile nepovratna novčana sredstva Grada Zagreba za trošak nabave i ugradnje istog sustava u iznosu većem ili jednakom od 12.000 kuna. Uz prijavni obrazac potrebno je priložiti i dokaze o zakonitosti izgradnje objekta, te vlasništvu nad objektom na kojem se realizira investicija.Odabir i način procjene dostavljenih prijava vrši stručno Povjerenstvo, a na temelju sljedećih kriterija:• Tehnološko-ekonomska opravdanost ugradnje sustava OIE na

prijavljenom objektu;• Zatečeno stanje konstrukcijskih dijelova građevine – zadovoljavajuća

toplinska zaštita, opće stanje fasade, stolarije i drugo;• Zatečeno stanje sustava za grijanje i pripremu potrošne tople

vode.Ukupan broj odabranih prijava prilagođava se raspoloživim proračunskim sredstvima, a rezultati natječaja javno su dostupni na internetskoj stranici Grada Zagreba.

Više informacija možete saznati na: http://eko.zagreb.hr

4.1.2. Kreditne linije poslovnih banaka

Poslovne banke prepoznale su investicijski potencijal u ovom sektoru o čemu govori pokretanje specijaliziranih kreditnih linija za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Većina kreditnih linija prvenstveno je namijenjena mjerama povećanja energetske učinkovitosti na nekretninama, uz fi nancijske uvjete vrlo

Page 32: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

32 33BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

slične klasičnim stambenim kreditima. Međutim, lepeza proizvoda ubrzo je proširena i na segment obnovljivih izvora energije, ali i fi nanciranje troškova pribavljanja potrebnih dozvola, rješenja, suglasnosti i izradu projektne dokumentacije. Zagrebačka banka i Prva stambena štedionica uvele su početkom 2010. godine tzv. zelene kredite namijenjene fi zičkim osobama, a njihov primjer slijedile su i druge banke. Danas na tržištu kredite za fi nanciranje projekata obnovljivih izvora energije nude i Erste & Steiermärkische Bank d.d., Banco Popolare Croatia d.d., Privredna banka Zagreb d.d. i Raiffeisenbank Austria d.d.

Projekti za koje su namijenjeni ovi krediti uključuju investicije u sljedeće obnovljive izvore energije:• Solarni kolektorski sustavi za grijanje i pripremu potrošne tople

vode;• Fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije;• Sustavi za grijanje i pripremu potrošne tople vode na biomasu

(peleti, drvna sječka i peći s pirolitičkim procesom izgaranja);• Dizalice topline za grijanje i hlađenje (toplinske pumpe).Ukupni iznosi kredita mogu maksimalno iznositi do 250.000 Eura, a kamatne stope ovise o bonitetu korisnika i kreću se između 4,5% i 7%. Rokovi otplate iznose od jedne do 30 godina, uz obavezne instrumente osiguranja kredita.

4.1.3. Cro-PSSF – SEFF okvirCro-PSSF je inicijativa razvijena krajem 2010. godine u suradnji između Europske banke za obnovu i razvoj i Europske unije. Usluga podrške privatnom sektoru zemalja jugoistočne Europe ima za cilj uspostavu fi nancijskog mehanizma za poticanje projekata obnovljivih izvora energije i energetske održivosti. Kreditiranje se vrši putem partnerskih banaka, a građani mogu biti korisnici kreditnih sredstava kao grupa kućanstava organiziranih u stambenim zgradama ili pojedinačno. Visina kredita ograničena je za ovaj tip (malih) projekata na 300.000 Eura.

Više informacija možete saznati na: www.cropssf.hr

4.2. Pregled izvora fi nanciranja za male i srednje poduzetnike

Mogućnosti fi nanciranja projekata obnovljivih izvora energije za male i srednje poduzetnike znatno su veće u odnosu na fi zičke osobe i uključuju posebne linije kreditiranja, specijalizirane fondove i razvojne programe Europske unije i Grada Zagreba.

4.2.1. Posebni razvojni programi

Kako bi se potaknula šira primjena obnovljivih izvora energije razvijeni su posebni razvojni programi na nacionalnoj i europskoj razini u koje se mogu uključiti i domaći mali i srednji poduzetnici.

Program fi nancijske potpore Grada ZagrebaKao prvi grad u Hrvatskoj, Grad Zagreb uveo je 2012. godine program fi nancijske potpore za realizaciju investicija u obnovljive izvora energije za male i srednje poduzetnike. Program se provodi putem javnog natječaja, a moguće je ostvariti bespovratna sredstva do 40 posto investicijske vrijednosti, odnosno do maksimalnog iznosa od 12.000 kuna s uključenim PDV-om.Investicije koje se subvencioniraju uključuju trošak nabave i ugradnje sljedećih sustava obnovljivih izvora energije:• Solarni kolektorski sustav za grijanje i pripremu potrošne tople

vode;• Fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije;• Sustav za grijanje i pripremu potrošne tople vode na biomasu

(peleti i peći s pirolitičkim procesom izgaranja).Pravo na korištenje subvencije imaju pravne osobe s registriranim

sjedištem na području Grada Zagreba koje ulažu vlastita sredstva na svom objektu u sustave obnovljivih izvora energije. Na natječaj se smiju prijaviti samo pravne osobe koje u posljednje tri godine

Page 33: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

32 33BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

nisu koristile nepovratna novčana sredstva Grada Zagreba za trošak nabave i ugradnje istog sustava u iznosu većem ili jednakom od 12.000 kuna. Uz prijavni obrazac potrebno je priložiti i dokaze o zakonitosti izgradnje objekta, te vlasništvu nad objektom na kojem se realizira investicija.

Odabir i način procjene dostavljenih prijava vrši stručno Povjerenstvo, a na temelju sljedećih kriterija:• Tehnološko-ekonomska opravdanost ugradnje sustava OIE na

prijavljenom objektu;• Zatečeno stanje konstrukcijskih dijelova građevine – zadovoljavajuća

toplinska zaštita, opće stanje fasade, stolarije i drugo;• Zatečeno stanje sustava za grijanje i pripremu potrošne tople

vode.Ukupan broj odabranih prijava prilagođava se raspoloživim proračunskim sredstvima, a rezultati natječaja javno su dostupni na internetskoj stranici Grada Zagreba.

Više informacija možete saznati na: http://eko.zagreb.hr

Pretpristupni instrumenti Europske unije - IPAIPA je instrument pretpristupne pomoći Europske unije za razdoblje od 2007. do 2013. godine, koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Poduzetnicima zainteresiranima za ulaganje u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost na raspolaganju su bespovratna sredstva u sklopu programa IPA 3C - Potpora jačanju konkurentnosti hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva.

Poduzetnici koji mogu tražiti bespovratna sredstva trebaju djelovati u jednom od navedenih sektora:• Proizvodnja hrane;• Proizvodnja pića (osim alkoholnih);• Proizvodnja tekstila;• Proizvodnja odjeće;• Proizvodnja kože i izrada kožnih proizvoda;• Prerada drva i izrada proizvoda od drva i pluta;• Prerada papira i proizvoda od papira;• Izdavanje i reprodukcija snimljenih zapisa;• Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda;• Proizvodnja bazičnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih

pripravaka;• Proizvodnja gume i plastičnih proizvoda;• Proizvodnja drugih nemetalnih mineralnih proizvoda;• Proizvodnja bazičnih metala (osim bazičnog željeza, čelika i

ferolegura, te preciznih i drugih („ne-željeznih“ metala );• Proizvodnja metalnih proizvoda (osim proizvodnje oružja i

streljiva);• Proizvodnja računala, elektroničkih i optičkih proizvoda;• Proizvodnja električne opreme;• Proizvodnja strojeva i opreme;• Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica;• Proizvodnja druge transportne opreme (osim proizvodnje brodova

i čamaca, željezničkih lokomotiva, vagona, zrakoplova, svemirskih letjelica i povezanih strojeva, te bojnih vozila za vojsku);

• Proizvodnja namještaja;

• Ostala proizvodnja (izrada nakita, bižuterije i sličnih proizvoda, proizvodnja glazbenih instrumenata, sportske opreme, igara i igračaka, medicinskih i stomatoloških instrumenata i pribora);

• Popravak i instalacija strojeva i opreme;• Aktivnosti vezane uz kanalizaciju, prikupljanje, preradu i odlaganje

otpada, popravak materijala, sanacije i druge aktivnosti vezane uz upravljanje otpadom;

• Računalno programiranje, savjetovanje i povezane aktivnosti;• Tehničko testiranje i analiza;• Pranje i kemijsko čišćenje tekstila i krznenih proizvoda.

Financijski uvjeti, rokovi i način prijave su sljedeći:• Dostupni iznosi za pojedinačna poduzeća: od 50.000 do 200.000

Eura;• Udio sufi nanciranja projekta/aktivnosti = između 50 i 85%

(ostatak fi nanciranja treba pribaviti samo poduzeće);• Trajanje projekta/aktivnosti treba biti u rasponu od 6 do 18

mjeseci;• Za prijavu je potrebno napisati skraćenu verziju prijave (poslovni

plan i druga dokumentacija), a u drugoj fazi se (nakon odabira užeg kruga poduzeća) razrađuje projektna ideja;

• Za dodjelu bespovratnih sredstava će se primjenjivati de minimis odredbe za sporazume male vrijednosti.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, poduzetnicima će na raspolaganju biti znatno veća sredstva za ulaganja u obnovljive izvore energije iz strukturnih fondova Unije. Konkretni uvjeti i detaljnije informacije bit će poznati nakon konačnog utvrđivanja Operativnog programa za okoliš i energetiku.

Više informacija možete saznati na: www.regionalna-konkurentnost.hr/hr/

EBRD TAM BAS programSpecijalizirani program Europske banke za obnovu i razvoj za podupiranje malog i srednjeg poduzetništva - TAM BAS, pruža bespovratna fi nancijska sredstva za usluge poslovnog savjetovanja na području energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša.Cilj programa je pružiti poduzetnicima savjetodavnu pomoć pri odabiru najprikladnijeg poslovnog savjetnika, te omogućiti fi nancijsku potpora u maksimalnom iznosu do 75% neto cijene projekta, odnosno maksimalno 10.000 Eura. Financijska potpora se isplaćuje nakon uspješnog završetka projekta.

Projekti za koje se dodjeljuje fi nancijska potpora uključuju:• Projekte vezane za korištenje obnovljivih izvora energije;• Upravljanje zaštitom okoliša (uključujući ISO 14000);• Projekte vezane za implementaciju obaveza iz direktive „Integralno

sprječavanje i upravljanje zagađivanjem“ (“IPPC”) ;• Projekte vezane za nove ekološke proizvode ili usluge;• Studije o utjecaju na okoliš;• Upravljanje energetskom učinkovitošću te provedbu energetskih

pregleda objekata;• Projekte vezane za unapređenje/zamjenu stare, energetski

neučinkovite opreme;

Page 34: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

34 35BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Potencijalni korisnici programa moraju zadovoljavati sljedeće uvjete: • Potpora se pruža malim i srednjim poduzetnicima u svim poslovnim

granama osim primarne poljoprivrede, vojske, proizvodnje duhana ili alkohola, kockarnice te fi nancijske institucije;

• Poduzeće mora imati većinsko privatno i većinsko hrvatsko vlasništvo;

• Aktivno poslovanje na tržištu najmanje dvije godine;• Između 10 i 250 zaposlenika;• Ukoliko je za potrebe projekta osnovana nova tvrtka, analizirat

će se poslovanje matičnog poduzeća.Sredstva namijenjena TAM BAS poslovanju prikupljaju se putem donorskih programa EBRD-a i njihova raspoloživost je ograničena dvogodišnjim proračunom.

Više informacija možete saznati na: http://www.ebrd.com/downloads/research/factsheets/tambas.pdf

4.2.2. Banke i specijalizirani fondovi

Inicijativom vodećih europskih banaka, prvenstveno Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, te Njemačke razvojne banke KfW, poslovne i razvojne banke u Hrvatskoj dobile su na korištenje kreditne linije koje su plasirale u obliku namjenskih programa za kreditiranje projekata održive energije i zaštite okoliša. U nastavku je dan pregled banaka i fondova koji podupiru navedene projekte.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitostOsnovan kao izvanproračunski nacionalni fond s javnim ovlastima utvrđenima Zakonom o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, cilj Fonda je sudjelovati svojim sredstvima u fi nanciranju nacionalnih energetskih programa. Sredstva za fi nanciranje djelatnosti Fonda osiguravaju se iz namjenskih prihoda kojeg uglavnom čine naknade za onečišćenje okoliša, a dodjeljuju se na temelju provedenog javnog natječaja. Korisnici bespovratnih sredstava mogu biti isključivo jedinice lokalne i regionalne samouprave dok poduzetnici mogu sudjelovati u programima beskamatnog kreditiranja i subvencioniranja kamatnih stopa na ugovorene kredite prema sljedećim uvjetima: • Beskamatni zajam odobrava se fi nancijski stabilnim poduzećima

u maksimalnom iznosu od 1,4 milijuna kuna, na rok od 7 godina, uz 2 godine počeka;

• Kreditnu kamatnu stopu ugovorenu s poslovnim bankama moguće je subvencionirati sredstvima Fonda za 2%, odnosno do maksimalnog iznosa od milijun kuna.

Od uspostavljanja Fonda 2004. godine do danas raspisana su tri javna natječaja za dodjelu sredstava, a navedeni fi nancijski okvir preuzet je iz natječaja Fonda objavljenog 2010. godine.

Više informacija možete saznati na: www.fzoeu.hr

Hrvatska banka za obnovu i razvitakHBOR je razvojna i izvozna banka osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskog gospodarstva. Prepoznavši značaj zaštite okoliša i sve veću potrebu za poticanjem projekata energetske učinkovitosti, HBOR je pokrenuo Program kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije na koji se mogu prijaviti i mali i srednji poduzetnici.

Uvjeti programa su sljedeći:• Prihvatljive investicije uključuju ulaganja u osnovna i trajna

obrtna sredstva, dok se izgradnja uredskih prostora, kao i već započete investicije ne mogu kreditirati ovim programom;

• Iznosi kredita počinju od 100.000 kn, a maksimum nije ograničen, te ovisi o HBOR-ovim mogućnostima fi nanciranja, kreditnoj sposobnosti krajnjeg korisnika i vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja;

• HBOR u pravilu kreditira do 75% predračunske vrijednosti investicije bez uključenog poreza na dodanu vrijednost;

• Kamatna stopa se kreće između 4% i 6%, ovisno o tome ulažu li poduzetnici na područjima od posebne državne skrbi, brdsko planinskim područjima ili otocima. Postoji i mogućnost subvencioniranja kamatne stope od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u visini od 2%;

• Rokovi otplate ovise o konkretnoj investiciji, a maksimalno iznose 15 godina, uz poček od 2-5 godina.

Važno je naglasiti kako se ovaj program HBOR provodi u suradnji s partnerskim poslovnim bankama što znači da poduzetnik može realizirati kredit i preko poslovne banke čiji je klijent. Kreditni zahtjevi do iznosa od 5 mil. kuna u pravilu kreditiraju poslovne banke, a iznad toga neposrednim kreditiranjem od strane HBOR-a. Partnerske banke uključene u program čini većina poslovnih banaka na hrvatskom tržištu.

Više informacija možete saznati na: www.hbor.hr

Poslovne banke u HrvatskojKao i u slučaju fi zičkih osoba, poslovne banke od nedavno nude posebne kreditne linije za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije i za male i srednje poduzetnike. Većina kreditnih linija namijenjena je projektima povećanja energetske učinkovitosti, ali moguće je ostvariti i kreditna sredstva za projekte obnovljivih izvora energije te fi nanciranje troškova pribavljanja potrebnih dozvola, rješenja o statusu povlaštenog proizvođača električne energije i izradu projektne dokumentacije.Danas na tržištu kredite za fi nanciranje projekata obnovljivih izvora energije za male i srednje poduzetnike nude Zagrebačka banka d.d., Erste & Steiermärkische Bank d.d., Banco Popolare Croatia d.d. i Privredna banka Zagreb d.d. Putem poslovnih banaka moguće je i

Page 35: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

34 35BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

realizirati kredite iz Programa kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije Hrvatske banke za obnovu i razvitak, dok neke banke nude i povoljne kreditne linije Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.Projekti za koje su namijenjeni ovi krediti uključuju investicije u sljedeće obnovljive izvore energije:• Solarni kolektorski sustavi za grijanje i pripremu potrošne tople

vode;• Fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije;• Vjetroagregati za proizvodnju električne energije;• Sustavi za proizvodnju toplinske energije na biomasu;• Dizalice topline za grijanje i hlađenje (toplinske pumpe).Iznosi kredita i kamatne stope ovise o bonitetu poduzeća, a rokovi otplate mogu biti maksimalno 30 godina.

Green for Growth Fund Southeast EuropeEuropska investicijska banka i njemačka razvojna banka KfW, uz potporu Europske komisije utemeljili su Green for Growth Fund Southeast Europe s ciljem poticanje razvoja fi nancijskog tržišta namijenjenog kreditiranju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Usluge koje pruža fond uključuju srednjoročno i dugoročno kreditiranje, izdavanje garancija, dužničkih vrijednosnih papira i akreditiva.

Projekti prihvatljivi za fi nanciranje moraju garantirati smanjenje potrošene energije, odnosno CO2 za 20%, te obuhvaćaju sve projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Financiranje se odvija izravno ili putem partnerskih banaka uz sljedeće uvjete:• Fond u pravilu kreditira do 70% predračunske vrijednosti investicije;• Poželjna veličina investicije iznosi od 2-10 milijuna Eura;• Kamatne stope su tržišno formirane;• Rokovi otplate se prilagođavaju vrsti investicije.

Potencijalni korisnici kreditnih sredstava fonda moraju prije odobravanja sredstava poslati preliminarnu dokumentaciju, odnosno poslovni plan na engleskom jeziku.

Više informacija možete saznati na: www.ggf.lu

Cro-PSSF – SEFF okvirCro-PSSF je inicijativa razvijena krajem 2010. godine u suradnji Europske banke za obnovu i razvoj i Europske unije s ciljem uspostave financijskog mehanizma za financiranje projekata energetske održivosti u privatnom sektoru. Krediti se realiziraju u suradnji s partnerskim bankama, a korisnici mogu biti isključivo privatna poduzeća i kućanstva/grupa kućanstava organiziranih u stambenim zgradama.Projekti i sukladni uvjeti kreditiranja dijele se prema veličini investicije:1. Mali projekti• Projekt mora odgovarati Popisu prihvatljivih mjera i opreme

(“LEME”) za utvrđivanje tehničke prihvatljivosti;• Maksimalan iznos zajma iznosi 300.000 Eura osim za stambeni

sektor za koji je limit 75.000 Eura;• Poticajna sredstva moguće je ostvariti u iznosu do 20%.

2. Veliki projekti• Maksimalan iznos zajma iznosi 5 mil. Eura;• Projekt mora garantirati smanjenje emisije stakleničkih plinova

CO2 veće od 20%;• Minimalna interna stopa rentabilnosti (IRR) izračunata samo od

fi nancijske vrijednosti potencijalne uštede energije mora biti veća od 10%;

• Poticajna sredstva moguće je ostvariti u iznosu do 20%.

Više informacija možete saznati na: www.cropssf.hr

Linija izravnog fi nanciranja projekata održive energije za zemlje Zapadnog Balkana (WeBSEDFF)Europska banka za obnovu i razvoj osnovala je 2008. godine posebnu linija izravnog fi nanciranja projekata održive energije za tzv. zemlje Zapadnog Balkana (The Western Balkans Sustainable Energy Direct Financing Facility - WeBSEDFF). Linija pruža potporu malim i srednjim poduzećima za investiranje u projekte održive energije putem pojedinačnih kredita u iznosu od 2 do 6 milijuna Eura. U sklopu ovog programa financiranja, zajmoprimci koji ispunjavaju uvjete mogu ostvariti i:• Besplatne konzultantske usluge u fazi pripremi projekata;• Isplate poticaja temeljene na procijenjenom smanjenju emisija

CO2 koje proistječu iz primjene projekta.

Projekti kvalifi cirani za kreditiranje dijele se u dvije skupine:• Obnovljivi izvori energije – solarni sustavi, vjetroelektrane, sustavi

na biomasu, i dr.;• Energetska učinkovitost u industriji – kotlovnice, parni kotlovi,

sustavi grijanja i hlađenja te kombinacija svih energetskih pogona. Kamatne stope su tržišno formirane uz obavezno osiguranje u obliku imovinskog ili fi nancijskog kolaterala. Poticaji se izdaju u obliku smanjenja glavnice kredita po realizaciji projekta. Maksimalni iznos poticaja ovisi o smanjenju emisije CO2 i može biti u visini 15-20% od ukupnog kredita. Prosječno dospijeće kredita iznosi od 6 do 8 godina za projekte energetske učinkovitosti te od 10 do 12 godina za projekte obnovljivih izvora energije, uz prikladni period počeka.

Kriteriji koje projekti moraju zadovoljavati su sljedeći:• Tehnički kriteriji – projekt garantira uštedu energije od barem 20%

za projekte energetske učinkovitosti u industriji, te minimalnu stopu fi nancijskog povrata za projekte obnovljive izvore energije;

• Financijski kriteriji – poduzeće mora počivati na fi nancijski stabilnim osnovama;

• Ostalo – projekti koji zahtijevaju nabavu dozvola, licenci i koncesija moraju te zahtjeve dobiti na transparentan način, sukladan smjernicama EBRD.

Procjenu isplativosti ulaganja provode projektni konzultanti, a odabrat će se samo dugoročno fi nancijski održivi projekti.

Više informacija možete saznati na: www.websedff.com

Page 36: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

36 37BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

4.2.3. Fondovi rizičnog kapitala

PrivateEquity i Venture Capital fondovi po hrvatskom zakonodavstvu nazivaju se otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitala s privatnom ponudom. Sami fondovi nemaju pravnu osobnost, već njima upravljaju društva za upravljanje. Termin “rizični” predstavlja rizik za ulagače, a ne poduzetnike u koje se kapital investira. Ovi fondovi predstavljaju investitore koji ulažu u perspektivna poduzeća s visokim potencijalom rasta, a kojima za daljnji poslovni iskorak nedostaju adekvatna financijska sredstva. Fondovi rizičnog kapitala ulažu u temeljni kapital tvrtke, tj. u vlasničku strukturu da bi nakon ostvarenog rasta vrijednosti poduzeća prodali svoj udio i izašli iz projekta. Osim kao izvor kapitala ovakav fond se javlja i kao donositelj znanja (tzv. know-how) o upravljanju poduzećem. Prvenstveno se radi o operativnim znanjima, ali i iskustvu u financiranju djelatnosti, podršci u pronalaženju drugih, budućih izvora financiranja, poboljšanoj kontroli financija i boljem upravljanju u odnosima s bankama, dobavljačima i kupcima čime fond znatno pridonosi ostvarenju visokog rasta poduzeća.

Fondovi ulažu u perspektivna poduzeća na srednji i dugi rok (prosječno 5 godina) te s jasno definiranom izlaznom strategijom. Iako po hrvatskom zakonu između PrivateEquity i Venture Capital fondova ne postoji razlika, treba istaknuti da je PrivateEquity fond širi pojam od Venture Kapital fonda. Venture Capital se u pravilu odnosi na financiranje poduzeća samo u ranoj fazi razvoja i fazi ekspanzije. Prosječna investicija u Hrvatskoj u ovoj početnoj fazi ulaganja u prosjeku se kreće od 500 tisuća Eura.

Trenutno u Hrvatskoj djeluju sljedeći fondovi rizičnog kapitala: Nexus FGS, Quaestus PrivateEquity II, Adriatic Kapital d.o.o., Alternative PrivateEquity FGS, Prosperus FGS te HonestasPrivateEquity FGS.

Fondovi rizičnog kapitala uglavnom ulažu u visokotehnološke tvrtke koje uključuju sektore tehnologije (ICT), medija, energetike, transporta, biotehnologije i drugih. U Hrvatskoj djeluje i Hrvatska PrivateEquity i Venture Capital Asocijacija s ciljem promoviranja PrivateEquity i Venture Kapital ulaganja.

Više informacija možete saznati na: www.cvca.hr

4.3. Ocjena isplativosti ulaganja u sustave iskorištavanja obnovljivih izvora energije

U okviru ovog poglavlja prikazana je analiza isplativosti ulaganja za razne sustave iskorištavanja obnovljivih izvora energije. S obzirom na realne mogućnosti ugradnje ovakvih sustava za građane, obrtnike i poduzetnike na području Grada Zagreba, analizirani su sljedeći sustavi iskorištavanja obnovljivih izvora energije:• Fotonaponski moduli za proizvodnju električne energije;• Solarni kolektori za proizvodnju toplinske energije za pripremu

potrošne tople vode;• Kotlovi na pelete za grijanje prostora i pripremu potrošne tople vode;• Dizalice topline za grijanje prostora.Za sve sustave za proizvodnju toplinske energije (peći na pelete, solarni kolektori, dizalice topline) ulazni parametri za ocjenu isplativosti određeni su za pretpostavljenu prosječnu obiteljsku kuću sljedećih karakteristika:• Površina: 150 m2;• Godišnja potrošnja toplinske energije za grijanje: 18.000 kWh (120

kWh/m2);• Godišnja potrošnja toplinske energije za pripremu potrošne tople

vode: 3.000 kWh (20 kWh/m2);Za svaki sustav iskorištavanja obnovljivih izvora energije određeni su prosječni investicijski troškovi te prosječna potrošnja goriva s obzirom na pretpostavljene karakteristike grijanog objekta te je na temelju tih podataka provedena ocjena isplativosti ulaganja prikazana u nastavku. Radi usporedbe, prikazani su ukupni troškovi proizvodnje toplinske energije za navedene sustava obnovljivih izvora energije te sustava grijanja koji koristi prirodni plin odnosno lož ulje kao gorivo, Tablica 4.1. Izračun troškova proveden je uz važeće cijene energenata na tržištu, prema navedenim napomenama.Prema prikazanim rezultatima, uz trenutno važeće cijene te bez subvencija najniži troškovi proizvodnje toplinske energije ostvaruju se uz korištenje prirodnog plina kao energenta, dok su troškovi sustava dizalica topline i peći na pelete nešto viši. U slučaju dobivanja subvencija od 40% investicije, proizvodnja topline putem dizalica topline ima jednake troškove kao i uz korištenje prirodnog plina kao energenta. Korištenje lož ulja kao goriva u svim slučajevima pokazuje daleko najviše troškove za dobivanje toplinske energije.

Page 37: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

36 37BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Tablica 4.1 Usporedni troškovi proizvodnje toplinske energije za razne sustave grijanja

Ocjena isplativosti korištenja fotonaponskog sustava za proizvodnju električne energije napravljena je uz sljedeće pretpostavke:• Instalirana snaga sustava: 29,9 kW;• Ukupni investicijski troškovi: 550.000 kn (bez PDV-a);• Potrebna površina krovišta: 265 m2.Navedene pretpostavke odgovaraju tipičnom sustavu koji je moguće ugraditi na gospodarskom objektu ili zgradi javne namjene, za što već postoji nekoliko primjera provedenih projekata (primjerice ugrađeni fotonaponski sustav na zgradi Gradske uprave Grada Zagreba na lokaciji Stjepana Radića 1). Dodatni razlog pretpostavljene instalirane snage fotonaponskog postrojenja nalazi se u odredbama Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije(NN 33/2007), koji propisuje tri tarifna razreda otkupne cijene električne energije i to do 10 kW, od 10 do 30 kW te preko 30 kW. Za treći tarifni razred otkupna cijena električne energije je 30% niža u odnosu na drugi.

Napomene:• Svi iznosi prikazani su bez PDV-a.• Prema podacima Gradske plinare Zagreb, od dana 1.3.2012. godine cijena prirodnog plina za kategoriju kućanstvo iznosi 2,3912 kn/m3 (bez PDV-a). • Prema podacima INA d.d. na dan 3.4.2012. godine cijena ekstra lakog lož ulja iznosi 5,928 kn/l (bez PDV-a). • Prema raspoloživim podacima, cijena drvnih peleta za kućanstva u Hrvatskoj kreće se između 1,3 i 1,5 kn/kg (bez PDV-a), za izračun je korištena srednja

vrijednost od 1,4 kn/kg (bez PDV-a).

Uz navedene parametre te prema podacima o Sunčevom zračenju na području Grada Zagreba prikazanim u priručniku Sunčevo zračenje na području Republike Hrvatske (Matić, Z., 2007., Energetski institut Hrvoje Požar), potencijalna proizvodnja električne energije iz razmatranog sustava iznosi oko 27.000 kWh.

Prihodi razmatranog sustava određeni su prema podacima objavljenim od strane Hrvatskog operatera tržišta energije. Za fotonaponskI sustav navedene instalirane snage otkupna cijena električne energije za 2012. godinu iznosi 3,4591 kn/kWh (bez PDV-a), odnosno ukupni godišnji prihod iznosi oko 93.500 kn (bez PDV-a).

Uzevši u obzir navedene podatke, jednostavni period povrata za razmatrani sustav iznosi nešto manje od 6 godina te se s ekonomskog gledišta može ocijeniti povoljnim.

Investicija (kn)

Kotao na prirodni plinKotao na lož uljeKotao na pelete

Dizalice toplineSolarni kolektori

10.000,00

10.000,0020.000,00

32.000,0024.000,00

Troškovi grijanja (kn)

4.930,31

11.856,006.086,96

4.088,90nije primjenjivo

Troškovi grijanja (kn)

821,72

1.976,00 1.014,49

0,000,00

Troškovi potrošne tople vode (kn)

1.000,00

1.000,002.000,00

1.000,000,00

Troškovi održavanja

(kn)

0,32

0,700,43

0,390,89

Ukupni troškovi proizvodnje topline bez subvencije

(kn/kWh)

0,32

0,700,39

0,320,53

Page 38: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

38 39BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

5. Primjer korištenja obnovljivih izvora energije

5.1. Kako građani mogu koristiti obnovljive izvore energijeToplinska energija je pojedinačno najznačajniji i najčešće korišteni oblik energije u kućanstvima. U prosječnom kućanstvu ¾ ukupno potrošene energije čini toplinska energija. Ona se u prosječnom kućanstvu koristi za grijanje (oko 73%), kuhanje (oko 14%) i pripremu potrošne tople vode (oko 13%). Načini korištenja obnovljivih izvora energije za zadovoljavanje dijela toplinske energije u kućanstvima najčešće dijelimo na sustave grijanja i sustave za pripremu potrošne tople vode. Osim toplinske energije korištenjem obnovljivih izvora možemo proizvoditi električnu energiju u svrhu zadovoljavanja osobnih potreba u kućanstvu ili prodaje proizvedene energije.

5.1.1. Sustavi grijanja

Za dobivanje toplinske energije potreban nam je energent čijim se sagorijevanjem (nafta, plin, lož ulje, drvo) ili djelovanjem (električna energija, solarna energija, geotermalna energija) oslobađa/proizvodi/provodi toplina kojom zagrijavamo unutarnji prostor kućanstva.

Sustavi za grijanje najčešće se dijele prema smještaju izvora topline (kotla, peći - pojedinačna ložišta, centralno grijanje, daljinsko grijanje – toplane) te prema vrsti korištenog goriva. Vrstu korištenog goriva dijelimo prema slijedećem:• Obnovljive izvore topline –geotermalna energija, biomasa

(cjepanice, sječka, peleti) i solarna energija;• Fosilna goriva – ugljen, nafta (i njezini derivati) i prirodni plin.

Pri tome je važno napomenuti da sustav za pripremu potrošne tople vode i sustav za grijanje ne moraju biti zasebni, već mogu zajedno činiti jedan jedinstven sustav koji zadovoljava toplinske potrebe i grijanja i pripreme tople potrošne vode. U slijedećim primjerima ukratko su navedene neke mjere prelaska sa klasičnih fosilnih goriva na obnovljive izvore energije u svrhu proizvodnje toplinske energije za potrebe grijanja.

5.1.1.1. Zamjena dotrajalog kotla na lož ulje visokoučinskim kotlom na pelete

Opis mjereZamjenom dotrajalog kotla na lož ulje visokoučinskim kotlom na pelete ostvarujemo višestruku korist: povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja, smanjenje potrošnje energenta za proizvodnju iste količine toplinske energije, značajno smanjenje troškova grijanja te smanjenje onečišćenja okoliša. Mjera je izuzetno brzo isplativa (period od nekoliko godina, ovisno o godišnjoj potrebi toplinske energije) ukoliko nema potrebe za sanacijom dimnjaka i ostalih elemenata kotlovnice. Za veće sustave, potrebno je osigurati dodatnu prostoriju u svrhu izrade tjednog ili mjesečnog spremnika peleta koji je transporterom povezan sa kotlom.

Procjena investicije600 - 2300 kn/kW (jedinična cijena po kW snage kotla). Izrazito je velika razlika u cijenama kotlova različitih proizvođača. Prikazani raspon cijena daje minimalnu i maksimalnu investiciju s obzirom na kvalitetu kotla.

Potencijali ušteda50-60% smanjenja godišnjih troškova grijanja (pripreme potrošne tople vode ako se proizvodi istim kotlom).

Primjer iz prakseZamjena postojećeg kotla na loživo ulje visokoučinskim kotlom na pelete ugrađenom u gradu Zagrebu tijekom 2011 godine uz fi nancijsku pomoć Grada Zagreba (Slika 5.1.):

Page 39: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

38 39BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

5. Primjer korištenja obnovljivih izvora energije

• Snaga kotla 30 kW;• Ukupna investicija (oprema i ugradnja kotla) oko 32.000 kn (sa

PDV-om);• Subvencija Grada Zagreba 12.000 kn ;• Kotlovski sustav spojen na sustav PTV-a;• Predviđeni životni vijek sustava – preko 25 godina.

Slika 5.1 Visokoučinski kotao na pelete za grijanje uz pripremu potrošne tople vode

5.1.1.2. Zamjena dotrajalog kotla na lož ulje geotermalnom dizalicom topline

Opis mjereZamjenom dotrajalog kotla na lož ulje geotermalnom dizalicom topline ostvarujemo višestruku korist: povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja, smanjenje potrošnje energenta za proizvodnju iste količine toplinske energije, značajno smanjenje

troškova grijanja te smanjenje onečišćenja okoliša. Osim tih pozitivnih učinaka, tu je još i činjenica da korištenjem dizalice topline nemamo potrebe za dimnjakom, priključkom za plin ili kotlovničarom. Osim grijanja prostora, dizalica topline može hladiti i pripremati toplu vodu. Negativan aspekt je što je potreban zakup dodatne snage električne energije, obzirom da je priključna snaga geotermalne dizalice topline velika (trofazni priključak, 3x16A).

Procjena investicijeInvesticija u sustav dizalice topline iznosi od 5 000 do 8 000 kn po kW dizalice topline (za uređaj i montažu), uz dodatni trošak od 1 000 kn po kW za površinski kop ili 5 000 kn po kW.

Potencijali ušteda50-60% smanjenja godišnjih troškova grijanja (pripreme potrošne tople vode ako se proizvodi istim kotlom).

5.1.2. Sustavi pripreme potrošne tople vode

Za dobivanje toplinske energije za pripremu potrošne tople vode potreban nam je energent čijim se sagorijevanjem (nafta, plin, lož ulje, drvo) ili djelovanjem (električna energija, solarna energija, geotermalna energija) oslobađa/proizvodi/provodi toplina kojom zagrijavamo vodu.

Sustavi za grijanje najčešće se dijele prema smještaju izvora topline (kotla, peći - pojedinačna ložišta, centralno grijanje, daljinsko grijanje – toplane) te prema vrsti korištenog goriva. Vrstu korištenog goriva dijelimo prema slijedećem:

• Obnovljive izvore topline – solarna energija, geotermalna energija, biomasa;

• Fosilna goriva – ugljen, nafta, lož ulje, prirodni plin.

Pri tome je važno napomenuti da sustav za pripremu potrošne tople vode i sustav za grijanje ne moraju biti zasebni, već mogu zajedno činiti jedan jedinstven sustav koji zadovoljava toplinske potrebe i grijanja i pripreme tople potrošne vode. U slijedećim primjerima ukratko su navedene neke mjere prelaska sa klasičnih fosilnih goriva na obnovljive izvore energije u svrhu proizvodnje toplinske energije za pripremu potrošne tople vode.

Page 40: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

40 41BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

5.1.2.1. Ugradnja solarnog kolektorskog sustava za zagrijavanje potrošne tople vode (PTV) umjesto električnog sustava (električni bojleri)

Opis mjereSolarni toplinski sustav za zagrijavanje PTV-a sastoji se od solarnog kolektora, solarnog toplinskog spremnika, solarne cirkulacijske crpke, sigurnosne i regulacijske opreme te cijevnog razvoda. Za prosječno kućanstvo, za zadovoljavanje oko 70% godišnjih potreba za PTV-om dovoljno je instalirati oko 4 m2 krovnih kolektora i spremnik tople vode volumena oko 300L.

Procjena investicije5 500-7 500 kn/ m2 sustava kolektora (uključena dobava i montaža cijelog sustava).

Potencijali ušteda70% potrošnje električne energije za zagrijavanje PTV-a.

Primjer iz prakseSolarni kolektorski sustav za pripremu potrošne tople vode ugrađen u gradu Zagrebu tijekom 2011 godine uz financijsku pomoć Grada Zagreba (Slika 5.2.):• Površina kolektora 4 m2;• Ukupna investicija (oprema i ugradnja) oko 35.000 kn (sa PDV-

om);• Subvencija Grada Zagreba 12.000 kn ;• Prosječne godišnje uštede u energiji za pripremi PTV-a 70%;• Predviđeni životni vijek sustava – preko 30 godina.

Slika 5.2 Solarni kolektorski sustav za pripremu potrošne tople vode

5.1.3. Sustavi proizvodnje električne energije

Ugradnjom fotonaponskog sustava moguća je proizvodnja električne energije u svrhu zadovoljavanja osobni potreba ili u svrhu prodaje ukupne proizvedene energije za ostvarivanje prihoda od prodaje. U slijedećim primjerima ukratko su navedeni mjere prelaska sa klasičnih fosilnih goriva na obnovljive izvore energije u svrhu proizvodnje toplinske energije za pripremu potrošne tople vode.

5.1.3.1. Ugradnja fotonaponskog sustava za proizvodnju električne energije – izdvojeni sustav

Opis mjereIzdvojeni fotonaponski sustavi koriste se na mjestima gdje nema elektroenergetske mreže, npr. vikendice, prometni znakovi, parkirni automati, mjerne postaje na nepristupačnim područjima i dr. Osnovni elementi koji čine ovakve sustave su fotonaponski moduli, baterije i regulatori za punjenje i pražnjenje baterija.

Procjena investicijeInvesticija u fotonaponski sustav iznosi od 35 000 – 45 000 kn po kW instalirane snage (za opremu i montažu uključujući baterijski sustav za pohranu električne energije).

Potencijali ušteda100% smanjenja troškova električne energije. Adekvatnom veličinom sustava moguće je osigurati potpunu autonomiju opskrbe električnom energijom.

Primjer iz prakseIzdvojeni fotonaponski sustav za proizvodnju i pohranu električne energije ugrađen u gradu Zagrebu tijekom 2011 godine uz financijsku pomoć Grada Zagreba (Slika 5.3.):• Snaga fotonaponskih modula 180 Wp (2 x 90Wp);• Kapacitet baterije 560 Ah;• Predviđena godišnja proizvodnja 180 kWh• Ukupna investicija (oprema i ugradnja) oko 7.700 kn (sa PDV-om);• Subvencija Grada Zagreba 3.100 kn ;• Predviđeni životni vijek sustava – preko 30 godina.

Page 41: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

40 41BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Slika 5.3 Izdvojeni fotonaponski sustav

5.1.3.2. Ugradnja fotonaponskog sustava za proizvodnju i prodaju električne energije – mrežni sustav

Opis mjereMrežni fotonaponski sustavi služe za prodaju proizvedene električne energije u elektroenergetsku mrežu. Osnovni dijelovi za rad ovakvih sustava su fotonaponski moduli i izmjenjivači koji proizvedenu istosmjernu električnu energiju pretvaraju u izmjeničnu nazivnog napona i frekvencije niskonaponske ili srednjenaponske mreže. Za razliku od izdvojenih, ovi sustavi nemaju potrebu za baterijskim sustavom pohrane proizvedene električne energije jer svu energiju automatski predaju u niskonaponsku mrežu.

Procjena investicijeInvesticija u fotonaponski sustav iznosi od 30 000 – 40 000 kn po kW instalirane snage (za opremu i montažu).

Potencijali uštedaOvim sustavima generira se profit kojim se vraćaju uložena sredstva u fotonaponski sustav. U ovisnosti o veličini fotonaponskog sustava period povrata investicije kreće se od 5,5 do 7,5 godina.

Primjer iz prakseSolarni krov Špansko-Zagreb (Tracking sustav, Špansko-Zagreb)Krovni generator• Instalirana snaga 9,59 kWp;• Broj fotonaponskih modula 56;• Očekivana godišnja proizvodnja el. energije oko 10 000 kWh;• Očekivani godišnji prihod oko 40 000 kn (bez PDV-a).

Fotonaponski sustav koji prati gibanje Sunca u dvije osi – (azimutu i elevaciji) Tracking sustav:• Instalirana snage 7,28 kWp ;• Broj fotonaponskih modula 28;• Očekivana godišnja proizvodnja el. energije oko 10 000 kWh;• Očekivani godišnji prihod oko 40 000 kn (bez PDV-a).

Fotonaponski sustav koji prati gibanje Sunca proizvodi oko 40% više električne energije u odnosu na krovni generator fiksno usmjeren prema jugu (Slika 5.4.).

Slika 5.4 Fotonaponski krovni i tracking sustavi, Solarni krov Špansko, Zagreb

Page 42: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

42 43BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

5.1.4. Sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije u Gradu Zagrebu

Grad Zagreb odlučio je potaknuti građane kroz program sufinanciranja ugradnje obnovljivih izvora energije na intenzivniju upotrebu istih u svojim kućanstvima. U sklopu programa Grad je sufinancirao ugradnju slijedećih sustava:• 2 kotla na pelete ukupne instalirane snage 50 kW;• 1 fotonaponski sustav snage 80kW;• 16 kolektorskih sustava za grijanje i pripremu potrošne tople

vode ukupne instalirane snage 95,9 kW.

Ukupno 19 građana ugradilo je sustave korištenja obnovljivih izvora energije u svojim kućanstvima ukupne instalirane snage 225,9 kW.Troškovi ugradnje ovih sustava građanima su sufinancirani u iznosu od 40%. Ukupni troškovi ugradnje sustava obnovljivih izvora energije iznosili su 667 870 kn, od čega je 213 190 kn subvencionirano ud Grada Zagreba, a 454 680 kn od građana. Građani na području Grada Zagreba pokazali su izniman interes za uvođenje novih tehnologija u svoja kućanstva.

Slika 5.5 Primjer ugradnje solarnih kolektora u kućanstvima Grada Zagreba

5.2. Kako mali i srednji poduzetnici i obrtnici mogu koristiti obnovljive izvore energije

5.2.1. Projekt poticanja poduzetnika na ugovornu prodaju topline iz biomase

Neke županije u Hrvatskoj pokrenule su projekt poticanja poduzetnika na korištenje energije biomase. Osnovni cilj projekta je doprinijeti povećanom iskorištavanju šumske biomase od strane privatnih vlasnika šuma i poduzetnika kroz model ugovorne prodaje topline.

U ovome modelu poduzetnici u javnim i privatnim objektima ugrađuju kotlovski sustav na biomasu i opskrbljuju objekte toplinskom energijom u ugovorenom razdoblju. Poduzetnici osiguravaju dobavu potrebnog energenta (sječka ili peleti) uz pružanje usluge održavanju kotlovskog sustava. Ovim načinom iskorištavanja biomase postiže se značajan razvoj gospodarstva i poduzetništva na lokalnom nivou, čime se također ostvaruje i mogućnost otvaranja novih radnih mjesta. Investiciju potrebnu za proizvodnju i isporuku topline iz biomase (kotao, prateća oprema, dokumentacija) u pravilu snosi poduzetnik, dok se korisnik/kupac topline obvezuje sklopiti dugoročni ugovor (10 ili više godina) omogućujući poduzetniku povrat uložene investicije uz isporuku jeftine i ekološki prihvatljive energije.

Page 43: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,

42 43BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

5.2.2. Projekt poticanja poduzetnika na ugovornu prodaju električne energije iz fotonaponskih sustava

Sustav poticanja za pravne osobe pri prodaji električne energije iz fotonaponskih sustava ne razlikuje se od sustava poticanja namijenjenog za fizičke osobe. Više o sustavu poticanja nalazi se u poglavlju 7.1.3. Sustavi proizvodnje električne energije i poglavlju 3.4. Procedure pri provedbi projekata sustava proizvodnje toplinske energije.

Primjer iz prakse (1)Fotonaponski sustav pod nazivom Fotonaponski sustav – Trg Stjepana Radića 1 ugrađen je tijekom 2011. godine na zgradi gradske uprave Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1 (slika 5.6 i 5.7). Osnovne karakteristike sustava:• Ukupna instalirana snaga fotonaponskog generatora 28,8 kWp;• Broj i snaga fotonaponskih modula 120 (240 Wp);• Očekivana godišnja proizvodnja el. energije 30 000 kWh;• Očekivani godišnji prihod oko 99 650 kn bez PDV-a (otkupna

cijena u iznosu od 3,46 kn/kWh).

Primjer iz prakse (2)Fotonaponski sustavi pod nazivom Petrokov 1 i 2 ugrađeni su tijekom 2012. godine na zgradi trgovačkog društva Petrokov d.o.o u Svetoj Klari (slika 5.8. i 5.9.). Osnovne karakteristike sustava:• Ukupna instalirana snaga fotonaponskog generatora 393,3 kWp;• Broj i snaga fotonaponskih modula 2 070 (190 Wp);• Očekivana godišnja proizvodnja el. energije oko 393 300 kWh;• Očekivani godišnji prihod oko 951 786 kn bez PDV-a (otkupna

cijena u iznosu od 2,42 kn/kWh).

Slika 5.6 Fotonaponski sustav Trg Stjepana Radića 1 u izgradnji

Slika 5.7 Fotonaponski sustav Trg Stjepana Radića 1

Slika 5.8. Fotonaponski sustav u izgradnji

Slika 5.9. Dovršeni fotonaponski sustav Petrokov 1

Page 44: Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora ...regea.org/wp-content/uploads/2018/05/Informativna-brošura-za... · Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta,