INKLUZIJA- priručnik za nastavnike

8/3/2019 INKLUZIJA- prirunik za nastavnike

1/38

Bosna i Hercegovina Bosnia and HerzegovinaFederacija Bosne i Hercegovine Federation of Bosnia and

HerzegovinaKanton Sarajevo Sarajevo Canton

Ministarstvo obrazovanja i nauke Ministry of education and

science

Broj: 11-01-38-sl/05.Sarajevo, 07. 11. 2005. godine

KANTONA SARAJEVOSVIM OSNOVNIM KOLAMAN/R DIREKTORA

PREDMET: DJECA S POSEBNIM POTREBAMAU MLAIM RAZREDIMA OSNOVNE KOLE

U okviru aktivnosti koje se provode na nivou Federacije BiH, a koje se odnose nareformu osnovnog obrazovanja, Koordinacija ministara Federacije BiH donijela je Modeldokumenta DJECA S POSEBNIM POTREBAMA U MLAIM RAZREDIMAOSNOVNE KOLE, kao najznaajniji praktini korak u procesu uvoenja inkluzivnogpristupa obrazovanja i izuzetno znaajan upuujui dokument nastavnicima u realizacijisadraja Nastavnog plana i programa kojeg sam prethodno donio i koji Vam je dostavljenza prvu trijadu devetogodinje osnovne kole. Ovaj dokument se odnosi na rad sa djecom

sa posebnim obrazovnim potrebama u redovnim osnovnim kolama i zasnovan je napozitivnim praktinim i naunim dostignuima iz ove oblasti.

Kako postoji obaveza da kantonalne obrazovne vlasti, dakle ministri obrazovanja,odobre upotrebu svih dokumenta koji se primjenjuju u osnovnim kolama kantona tokoristim ovu priliku da Vas obavijestim da sam odobrio navedeni dokument za upotrebu ipraktinu primjenu u osnovnim kolama Kantona Sarajevo, te upuujem da u skladu saistim otponemo aktivnosti na ovom polju, odnosno da proces inkluzije, iako ve postojeneka poetna iskustva, bude zasnovan na ovom aktu u skladu sa zakonskim rjeenjima izove oblasti, i to istinski, a ne samo deklarativno, u najboljem interesu djeteta.

S potovanjem,

M I N I S T A R

Doc.dr. Emir Turkui


2/38


3/38

U v o d

Inkluzija je podruje i princip u okviru cjelokupne reforme sistema odgoja i

obrazovanja. U mnogim zemljama svijeta istrauju se fleksibilniji modeliorganizacije ukupnog rada u koli s jednim jedinim ciljem: da se bolje shvate

tekoe na koje djeca nailaze tokom kolovanja.Vrijedi razmisliti o pretpostavkama navedenim u UNESCO-ovompriruniku Posebne potrebe u uionici (urednik Lena Saleh). Evo tih pretpostavki:

Pretpostavka 1.Svako dijete moe naii na potekoe u koli.

Pretpostavka 2.Takve potekoe mogu ukazati na nain na koji moemo usavriti naepoduavanje.(I nastavnici mogu izazvati tekoe, ali ih mogu i izbjei. Mi moramo uiti kako dapomognemo u prevladavanju potekoa.)

Pretpostavka 3.Ova poboljanja vode boljim uvjetima uenja za sve uenike.Promjene nainjene zbog djeteta koje ima problem koristit e svima i sredstvo supoboljanja ukupnih okolnosti.

Pretpostavka 4.

3


4/38


5/38


6/38

6

- Manifestiraju se u formi oteanog praenja nastavnog programa.- Djeca esto postiu nizak nivo na testu crtea ljudske figure.- Imaju tekoa u percepciji prostora.- Imaju tekoa u poreenjima, analizi.- Ne uoavaju slinosti i razlike meu zadatim likovima.- Nedostupna im je generalizacija.

Odstupanja naintelektualnom planu:

Odstupanja u socijalnom i emocionalnom razvoju mogu semanifestirati u sljedeim oblicima ponaanja:

- napadi bijesa pri sputavanju,- nemotivirana agresivnost prema sebi i drugima,- bezrazloni strah,- odsustvo straha od realnih opasnosti,- rivalstvo,- potencirani znaci izolacije,- neurotska ispoljavanja, kao sisanje palca,

upkanje kose, trljanje dijelova tijela,- nizak nivo tolerancije na frustraciju,

enureza (nevoljno luenje mokrae),

enkompreza (nevoljna defekacija koja se ne deava usljedlokalnog organskog defekta ili bolesti),

anoreksija (nedostatak apetita),

bulimija (pretjerani apetit).


7/38

Identifikaciju vri nastavnik u strunom timu sa kolskim pedijatrom koji dajeljekarsko uvjerenje, pedagogom-psihologom ili pedagogom i psihologom, nastavnikomtjelesnog odgoja, nastavnikom mentorom i roditeljem djeteta.

Ukoliko su odstupanja i potekoe sloenije, struni tim kole od Centra zaopservaciju i dijagnostiku na podruju regije kojoj kola pripada zahtijeva opservaciju iidentifikaciju potekoa u razvoju djeteta.

Nakon prikupljenih svih podataka, kolski struni timovi prave individualno prilagoeni program za svako dijete s posebnim potrebama, prema njegovimmogunostima.

kolskim strunim timovima su na raspolaganju mobi1ni struni timovi resursnihcentara specijalnih kola s razliitim profilima specijalnih pedagoga (defektologa),logopeda, pedagoga-psihologa ili psihologa, ljekara i ostalih.

Za dijete za koje se pretpostavlja da ima tekoa na spoznajnom planu, potrebnoje da nastavnik, odnosno pedagog kao voditelj tima za opservaciju, zatrai od roditelja i proui cijelu dokumentaciju: zdravstvenu, psiholoku, socijalnu, pedagoko-defektoloku, ako je dijete imalo neku od pomoi defektologa u porodici.

7

Prilike uporodici:socijalne,ekonomske,kulturne,zdravstvene

Ko se bavidjetetom:koliko muvremena

posveuje,kvalitetkomunikacije


8/38


9/38


10/38

- kilji kad ita- esto gubi mjesto na stranici- brka padee i znakove interpunkcije: ne vidi taku i zarez, dvije take, navodne

znake, , , d, nj, j).

Djeca sa oteenjem vida u inkluzivnoj koli ne zaostaju u intelektualnomrazvoju za vrnjacima koji vide, i savladavaju redovni nastavni plan i program predvienza pojedini razred.

Uenici s oteenjem vida upoznaju svijet, komuniciraju i ue koristeipreostala osjetila.

Za slijepe je najvanija taktilna percepcija, sluh i govor. Svakako se koristi iostatak vida ako postoji.

Zbog specifinosti taktilne percepcije, ovim je uenicima potrebno osigurativie vremena za pojedine aktivnosti na asu i uputiti ih da zadatke dovre kod kue.

- Vano je prikladno osvjetljenje uionice.- Uenik s oteenjem vida treba da sjedi na njemu optimalnijem mjestu u uionici.- Treba ga obavijestiti o svim poloajima namjetaja i eventualnim promjenama u

organizaciji prostora (npr., drugaiji raspored klupa, novi ormar i slino).

- Pobrinite se da vas uenik s oteenjem vida uvijek dobro uje.- Sadraj koji piete na tabli izgovarajte glasno da vas uenik s oteenjem vida moeslijediti i zapisivati biljeke.

- Pri davanju uputa budite konkretni, precizni i kratki (npr., umjesto ovdje ili tamokoristite ispred tebe ili pored tebe, s tvoje lijeve / desne strane.

- Koristite bez ustruavanja rijei poput: gledaj, vidi, pogledaj i slino.- Dajte mu dovoljno vremena za koritenje nastavnog materijala.- Ponekad mu omoguite snimanje diktafonom na satu.

10

DJECA SOTEENJEM VIDAU INKLUZIVNOJ KOLI

PREPORUKENASTAVNI

KU


11/38


12/38

umjerena nagluhost 41 dB do 60 dB

teka nagluhost 61 dB do 90 dB

praktina gluhoa 91 dB i vie,

klinika gluhoa ispitanik ne reaguje na zvune podraajePo vremenu nastanka oteenja, ono moe nastati prije roenja, u toku roenja i

poslije roenja.

Oteenje sluha predstavlja takav oblik senzorne ometenosti koji donosi

viestruke posljedice u opem razvoju djeteta. U toku razvoja osoba s oteenim sluhom

ove posljedice su vezane za odreena podruja, u prvom redu podruje govora.

Ukoliko se oteenja sluha proteu na skali od blagih oteenja do klinike

gluhoe, tada e se i razvoj govora nalaziti na skali od jedva uoljivih oteenja govora

do potpunog izostanka govora. Dijete teko ui govor, javljaju se zaostajanje u usvajanju

govornog i pisanog jezika, problemi u pismenom izraavanju, siromatvo rjenika,

agramatinost, oteano razumijevanje pisanog teksta.

Nerazvijenost govora i jezika utjee na zaostajanje u razvoju ostalih podruja

razvoja, podruje miljenja, kognitivnog razvoja, emocionalnog i socijalnog razvoja i

motorike.

12

Simptomi na osnovu kojih nastavnikmoe zakljuiti da dijete slabije uje:

- okree jedno uho prema nastavniku (ili drugom izvoruinformacija) na upadljiv nain- die otvorenim ustima i oteano- govori glasnije nego to je to potrebno u komunikaciji- govor je monoton, bez intonacije, agramatian- rjenik mu je oskudan

- zamjenjuje glasove i slova (vitibaba)- buno je u igri- teko diskriminira glasove-slova: , , d i - izbjegava igre u kojima je vana verbalna komunikacija-

ne pie redovno domae zadae


13/38


14/38


15/38

Potrebno je da se nastavnik dobroinformira o vrsti oteenja i preostalimsposobnostima djeteta. Treba koristiti tehnike uenja kao to su kooperativno uenje,timsko pouavanje zajedno sa surdoaudiologom. Omoguiti ueniku sjedenje u prvimklupama. Nastavnik treba govoriti umjereno, razgovijetno, s naglaskom na ritam iintonaciju.

Kod obrade novog gradiva, uitelj treba stajati licem okrenutim ueniku dauenik oitava govor nastavnika s usana.

Nastavnik treba biti spreman na ponavljanje iste poruke, govor drugimrijeima, koritenje manuelnih oblika komunikacije, kao i upotrebu vizuelnih didaktikihsredstava.

Treba izbjegavati saopenje vanih informacija dok dijete ne obrati panju nagovornika.

Koristiti znaajno oigledna nastavna sredstva, slike, ilustracije, pokret,modele, dijafilmove, videozapise, kompjuterske programe, crtee i nastavne listie,znaajno osigurati udio vizuelne metode (polisenzorni pristup), te osigurati to vieauditivnih i vizuelnih sredstava.

Znaajno koristiti praktini rad u funkciji usvajanja vjetina, jaanja volje imotivacije.

Kontinuirano pratiti emocionalni i socijalni razvoj djeteta oteenog sluha; nedopustiti izolaciju ove djece, jer nema tee samoe od samoe u grupi .

Koristiti pokret kao nosioca radnje za sve to se tee izgovara govorom.Crtanje slobodno ili tematski olakava razumijevanje.Pruiti djeci dovoljno vremena da ponu i zavre zapoeto.

Osnovni principi u radu su: oiglednost, postupnost, kreativne aktivnosti i strpljenje.Treba ee provjeriti da li je uenik shvatio uputu ili zadatak, dati ueniku povratnuinformaciju i potvrditi da li je uitelj shvatio djetetovo pitanje ili odgovor.

15

PREPORUKENASTAVNICIMA


16/38

Nastavnici bi morali biti dobro educirani o nainu rada s djecom oteenog sluha ispremni na saradnju sa surdoaudiologom, s kojim e unaprijed planirati programskesadraje i naine njihove realizacije.

Odgojno-obrazovnu integraciju djece s oteenim sluhom ne mogu provoditisamo redovni nastavnici.

Da bi se zadovoljile njihove specifine potrebe, odnosno da bi se uz nastavniproces provodili i postupci za razvoj govora, kola mora osigurati strunu pomodefektologa surdoaudiologa iz specijalizovane ustanove za odgoj, obrazovanje irehabilitaciju sluanja i govora. Surdoaudiolog je lan mobilnog strunog tima

(defektolog, pedagog-psiholog, pedagog, psiholog, socijalni radnik) resursnih centara priovim specijaliziranim ustanovama koji djeluju u vidu pruanja podrke nastavnicimainkluzivnih odjeljenja putem ostvarivanja programa rehabilitacije sluanja i govora, programa edukacije i savjetovanja uenika, roditelja i nastavnika. Defektologsurdoaudiolog s redovnim nastavnikom i ostalim relevantnim strunjacimadefektolozima, pedagogom-psihologom, pedagogom, psihologom, socijalnim radnikom isl. utvruje specifine potrebe djeteta i na osnovu utvrenog donosi prilagoene nastavneprograme. Pritom surdoaudiolog treba upoznati nastavnika s fondom pojmova koje dijetes oteenim sluhom ima, nainom provoenja rehabilitacije sluanja i govora,mogunostima poticanja razvoja govora u okviru odreenih nastavnih sadraja itd.Tokom izvoenja nastave trebaju zajedno razraditi primjerenost odgojno-obrazovnihpostupaka (metoda i oblika rada, adekvatnost opih i specifinih sredstava i pomagala,posebno konkretizirati postupke za individualizirani rad, za motiviranje, za razvijanjeprimjerenih odnosa s ostalom djecom i sl.).

Osnovni zadatak surdoaudiologa je sprovoenje specifinih odgojno-obrazovnihpostupaka i postupaka rehabilitacije sluanja i govora. Ti postupci su u odnosu na dijete soteenim sluhom posebno vani kako bi se, zbog redukcije sluha, u maksimalnomoguoj mjeri nadoknadilo proputeno u razredu i kako bi se razvijao govor. Naime, ovo

16

PODRKA NASTAVNIKUU INKLUZIVNOM RADU


17/38

dijete zbog toga to tee prati i uestvuje u govornoj komunikaciji s nastavnikom idrugom djecom neminovno prima manji broj informacija.

Na njegov takav, uvjetno reeno, nepovoljan poloaj u razredu treba djelovatidodatnim oblicima pomoi, odnosno pronalaziti rjeenja u efikasnom nainukomuniciranja (pisani tekstovni materijali, ilustracije, praktini rad i eksperiment,

daktilologija i hirologija, gestovni govor, oitavanje govora s usta i lica).Napomena:Potrebno je, prije svega, tanije definirati zakonom ko e i u kojim sluajevima

nabavljati elektroakustika pomagala i opremu neophodnu za rad s djecom oteenasluha.

Za realizaciju ovog programa potreban je struan kadar:- profesor defektolog surdoaudiolog

RAZVOJNE SPECIFINOSTI

Govorne specifinosti se mogu podijeliti na:

1. Govorne i glasovne tekoe ukljuuju poremeaje izgovora glasova, zamjene ili

dodavanja glasova, mucanje, disfoniju (nazalni izgovor, nerazumljiv govor) i mnogedruge.

2. Jezine tekoe ukljuuju siromaan vokabular, kratke reenice, nepravilnu gradnjureenica, nemogunost slijeenja instrukcija, nepravilnu morfoloku strukturu, problemes imenovanjem predmeta, osoba, pojava i ostalog s ime se uenik susree, selektivnimutizam i drugo.3. Poremeaji kod uenika u procesu uenjaSporo imenovanje, sporo traenje odgovarajuih rijei, siromaan vokabular, upotrebarijei samo u jednom kontekstu, nemogunost razumijevanja i upotrebe vieznanih rijeiili prenesenog znaenja, esta upotreba gesti, slaba mogunost izvoenja definicija (to

rezultira teim usvajanjem gramatike u jezicima i tekoama u razumijevanjumatematikih zadataka, posebno onih koji su zadani rijeima) i slino.4. Uenici s jezinim tekoama i specifinim tekoama u uenju (disleksije,disgrafije, diskalkulije)Ovi uenici su redovito prosjenih ili natprosjenih intelektualnih sposobnosti. Imajuprobleme s auditivnom percepcijom, lingvistikim procesuiranjem i tekoe; trebamoobratiti panju na:

17

DJECA S OTEENJEM GOVORA ISPECIFINIM POTEKOAMA U

UENJU


18/38

- uenikovu sposobnost pravilne upotrebe imenica, posebno razumijevanjaapstraktnih imenica;- razumijevanje i mogunost upotrebe pridjeva i priloga, posebno prijedloga;- sposobnost pravilne upotrebe zamjenica;- mogunost upotrebe izraza za odnose, veliinu, koliinu, vrijeme, prostor;

- mogunost razumijevanja vieznanih rijei, kao i: homonima, sinonima,antonima i metonima;- mogunost razumijevanja vieznaih reenica (uzreice, poslovice, metafore),- posobnost razlikovanja vanih i manje vanih injenica i ideja (posebno utekstovima koji se obrauju);- sposobnost uenikove jezine organizacije (kod prepriavanja ili samostalnogpisanja ili izlaganja.

Uenici s tekoama u itanju i pisanju i s disleksijom razlikuju se od ostalih uenika poduini poetnog usvajanja itanja i pisanja, a ak i kad naue i automatiziraju itanjeimaju tekoe s traenjem i pronalaenjem smisla proitanog, veze izmeu proitanog injegovog dotadanjeg iskustva, te u pronalaenju opih pravilnosti i generalizacija.Ove tekoe se reflektiraju na tekoe u uenju gotovo svih kolskih predmeta, a posebnou predmetnoj nastavi.Jezina obrada informacija ne omoguava im potpuno razumijevanje podataka panerijetko ne znaju ta su htjeli rei ili pitati.

Poetne tekoe kod disleksije su prisutne od prvog razreda pa i tokom daljeg kolovanja,a one su:

18

DJECA SA SMETNJAMA U GOVORU UINKLUZIVNOJ UIONOCI

- spora sinteza i analiza, odnosno itanje i pisanje,- izostavljanje, zamjena, dodavanje slova, slogova ili rijei pri itanju ili pisanju,

- okretanje slova pri pisanju,- nepotivanje reda i prostora na papiru pri pisanju ili crtanju,- neurednost rukopisa, posebno neujednaenost veliine slova i nagiba pisanja,- nerazumijevanje proitanog, kao ni informacija koje prima.

Djeca s navedenim potekoama imaju esto potekoa i na emocionalnom i socijalnomplanu.


19/38

Upoznavanje svakog pojedinog djeteta je polazna taka nastavniku u radu. Pripremnorazdoblje je osnova za planiranje razvoja govora, pravilnog izgovora glasova i rijei,bogaenja rjenika te ostalih sadraja.Dalje, izuzetno je vaan nain na koji nastavnik djetetu daje informacije odnosnoformulacija nastavnikovih reenica, koje moraju biti jasne i slikovite, popraeneasocijacijama na neto poznato.

U radu s ovim uenicima potrebno je:-predvidjeti due vremensko razdoblje za usvajanje nekih tema,- koristiti razliite vrste podraaja vidne, slune, taktilne, kod obrade novih

sadraja,- dati prednost eim usmenim oblicima u pouavanju Nepravilan izgovor glasova ilinepravilan govor privlai negativnu panju kod onih koji sluaju, utjee na meusobnukomunikaciju, uzrokuje potekoe kako na socijalnom tako i na emocionalnom planu koddjeteta.i provjeravanju znanja,- sistematski provjeravati da li je uenik razumio sadraj, pojmove i definicije,

te dati dodatna objanjenja,

- izbjegavati uenikovo itanje naglas ili pisanje na tabli pred razredom (osimako uenik ne izrazi elju),- koristiti preraene, saete, jednostavnije tekstove (i kod itanja lektire),- u udbeniku jasno oznaiti mjesta koja su bitna reenica, pravilo, primjer,

slika, postupak,- koristiti mnogo konkretnih primjera, slika, pokusa, povezanih s poznatim

sadrajima,- zadavati manji broj zadataka, a zadatke po teini rasporediti tako da je prvo

19

PREPORUKE NASTAVNIKU


20/38

lagan zadatak, pa tei, a na kraju opet lagan,- podijeliti zadau na vie faza,- pismeno rjeavanje zadataka ne ograniiti vremenski, a greke tipa disleksije

ne ocjenjivati,- greke u pisanju ne ispravljati, nego ih samo naznaiti (podvui rije u kojoj je

greka) kako bi uenik sam uoio i ispravio greke uz pomo udbenika ilirjenika,- kod uenja koristiti komunikacione tablice (sistem simbola putem slika) i

kognitivne mape koje se samostalno izrauju prema podrujima koja ue.

Uenici s ovom vrstom tekoa u razvoju bi nuno trebali imati individualizirani pristupu radu i ocjenjivanju.

Vano je uenika stalno ohrabrivati na spontano izraavanje i poticati ga na samostalnostu radu. Kod ocjenjivanja vie vrednovati elemante zalaganja na asu i motivaciju za rad.

PODRKA NASTAVNIKU: logoped

Osnovne karakteristike uenika s tjelesnom invalidnou su motorike tekoe i hroninebolesti. Zatim, to su razliiti oblici i teina poremeaja pokreta i poloaja tijela, smanjena/ onemoguena funkcija pojedinih dijelova tijela, najee ruku, nogu i kimenog stupa,te nepostojanje nekih dijelova tijela. esto se radi o uroenoj nerazvijenosti pojedinihdijelova ruku ili nogu, ili je dijete ostalo bez dijela ili cijelog ekstremiteta zbog bolesti(amputacija oboljelog dijela) ili nezgode.

U ovu grupu se ubrajaju i:

djeca saoteenjem lokomotornog aparatadjeca s oteenjem centralnog nervnog sistemadjeca s oteenjem perifernog nervnog sistemadjeca s oteenjima koja su posljedica hroninih bolesti drugih sistema

Osnovni preduvjet za inkluziju uenika s tjelesnom invalidnosti je pristupanost kole,bez arhitektonskih barijera, osiguran prijevoz i po potrebi lini asistent.

20

DJECA S TJELESNIMINVALIDITETOM I

HRONINIM BOLESTIMA



21/38

Uenicima s tjelesnom invalidnosti i hroninim bolestima koji su ukljueni u redovnuosnovnu kolu najee su potrebne prilagodbe koje ukljuuju metodike specifinosti uobradi pojedinih tema i dobivanju povratnih informacija od uenika pismenimputem,osobito kada se trai preciznost i brzina, te koritenju posebnih pomagala pri radu.

Uenicima s hroninim bolestima ponekad e biti potrebno prilagoavati tempo rada (akose zbog bolesti ili medikamentozne terapije bre umaraju ili sporije reagiraju), a ostale posebnosti u odnosu na zdravstvene potrebe uenika treba dogovarati sa strunomslubom kole, roditeljima i lijenikom uenika. Ukoliko uenik zbog lijeenja eeodlazi u bolnicu, potrebno je odravati stalnu vezu i izmjenjivati informacije o

napredovanju i specifinim potrebama uenika s uiteljima koji rade na bolnikom odjeluna kojem se uenike lijei, a ako se lijeenje provodi u porodici, potrebno je osiguratinastavu u kui.

Ueniku treba omoguiti pisanje na veim formatima, ponekad samo velikim tampanimslovima, a izuzetno uenik nee moi samostalno pisati olovkom pa se koriste drugioblici (diktiranje drugoj osobi, snimanje pismene obveze na kasetu i najprimjerenijekoritenje raunala za pisanje uz nune prilagodbe tastera i mia).

Nekim uenicima bit e potrebno papir za pisanje ili biljenicu fiksirati za podlogu, a pribor za pisanje prilagoditi njihovim specifinim mogunostima. Uenicima trebaosigurati vie vremena za izvoenje grafikih aktivnosti, a tekst predvien za plan tablenajee treba biti kopiran i nalijepljen u uenikovu teku. Pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manuelnoj sposobnosti uenika (iri prostori za pisanje, zaokruivanjeponuenih odgovora, pomo druge osobe u pisanju, koritenje raunala za pisanje, samousmeno odgovaranje).Pri itanju potrebna su neka posebna pomagalo za dranje knjige u optimalnom poloajuili pomagalo za okretanje stranica.

PODRKA NASTAVNIKU: specijalizirane odgojno-obrazovne ustanove koje se bave

odgojem, obrazovanjem i rehabilitacijom djece s tjelesnom invalidnosti i hroninim bolestima (edukativno rehabilitativni programi za ublaavanje i uklanjenje specifinihrazvojnih tekoa uenika; informacije o specifinoj didaktikoj i rehabilitacijskoj opremi nabavka i primjena; struna literatura o naunim, tehnikim i tehnolokim inovacijamaiz podruja edukacije, rehabilitacije, zdravstva i drugih srodnih nauka koje moguunaprijediti i olakati neovisno ivljenje i kolovanje djece s invaliditetom i hroninim bolestima, instruktivni edukacijski i/ili rehabilitacijski rad s djetetom; seminari zauiteljke i roditelje i dr.).

21

DIJETE S INVALIDITETOM UINKLUZIVNOJ UIONICI

PREPORUKE


22/38

Podrka su i mobilni timovi iz specijalnih ustanova.


Uenicima s poremeajima u ponaanju uvjetovanim organskim faktorima ili progredirajuim psihopatolokim stanjem najvee smetnje u radu u koli predstavljaporemeaj panje, esto praen nemirom i hiperaktivnou, uz koji se mogu pojaviti ispecifine tekoe u uenju, na motorikom, govornom, emocionalnom i socijalnom

planu. Uenici uglavnom usvajaju sadraje predviene planom i programom za osnovnukolu, ali je neophodno znaajnije metodiko prilagoavanje.

postavite jasna pravila u razredu uenik treba strukturiranu situaciju i

jasne granice, jer ih sam ne moe postaviti;

strukturirajte okolinu tako da uenik uspjeno zavri zadatak (stavitenaglasak na ono to dijete moe radije nego na ono to ne moe uiniti);

uenici s poremeajem panje i hiperaktivnou imaju manje tekoa akosu klupe u razredu organizirane klasino, u redovima;

preporuuje se daueniksjedi u prvom redu, blizu uitelja, odmaknutood buke (ne pokraj vrata ili prozora, ako su uz ulicu);

do uenika s tekoom neka sjedi dijete koje je dobar model, a uenik svelikim tekoama panje i nemirom neka sjedi samostalno;

pohvalite trud koji dijete ulae u odreeni zadatak;

ako dijete grijei, objasnite to ne valja, ne grdite ga, uvijek pokaite to ikako treba uiniti ili mu pomozite da sam doe do rjeenja tada gaobavezno pohvalite;

22

DJECA S POREMEAJIMA U PONAANJUUVJETOVANIM ORGANSKIM FAKTORIMA I

PSIHOPATOLOKIM STANJIMA

DIJETE S POREMEAJIMAU PONAANJU U INKLUZIVNOJ

UIONICI


23/38

pismene zadatke skratite u odnosu na ostalu djecu u razredu, ali touinite nenapadno, i NE istiite pred razredom djetetova ogranienja;

izmjenjujte zadatke i varirajte teke i lake, zabavne i dosadne;

pripremite za dijete ve napisani tekst s osnovnim injenicama kojetreba nauiti neka bude napisan itko, velikim slovima, s istaknutimimenima, pojmovima i slino;

korisno je ako uitelj kontinuirano usmjerava djetetovu panju iliverbalno (pitajte neto jednostavno, to moe i ne mora imati vrste veze spredavanjem) ili neverbalno (pokaite djetetu prstom u knjizi mjesto gdjese ita, pogledajte da li slijedi zadatke u kontrolnom radu, da li uspijevaprepisati s ploe ono to ste za njega predvidjeli);

ako vidite da mu je panja odlutala, priite i lagano ga dodirniteporamenu;

uposlite ga malim zadacima da razbijete monotoniju i omoguite muciljano kretanje: zamolite ga da opere spuvu, donese kredu, potrainekoga i slino;

svoje izlaganje obogatite priama, slikama, filmovima, audiomaterijalima i slino, to e biti zanimljivo i djeci koja nemaju tekoe;

djetetu koje ima tekoe dajte jednostavne, konkretne upute i provjerite

da li vas je razumjelo pitajte ga da ponovi to od njega traite neismijavajte ga i ne grdite ako nije razumjelo objasnite ponovo najednostavniji nain;

potiite dijete da aktivno sudjeluje na satu kako biste mu zadrali panju;

upute govorite smirenim i blagim glasom;

ne propustite pohvaliti dijete za slijeenje vaih uputa, bilo o emu da seradi (moete mu klimnuti glavom i nasmijeiti se, pomilovati ga po glavi,

dodirnuti po ramenu, izgovoriti pohvalu pred razredom ili samo njemu,nacrtati sunce, srce ili cvijet ili bilo koji pozitivan simbol u biljenicu,napisati pohvalu);

omoguiti prilike za pomaganje drugima, za izraavanje empatije;

ne iskljuujte ga iz razrednih aktivnosti;

23


24/38

prihvatite dijete s tekoom takvo kakvo ono jeste i pomozite mu uprilagodbi, jer kako ga vi prihvaate, prihvatit e ga i vrnjaci u razredu.

Zahtjevi su usmjereni na razvoj bolje slike o sebi, ime se poveava motivacija za uenjei saradnju, te bolji odnosi s vrnjacima. Vano je prihvatiti dijete kao vrijednu osobu idati mu to do znanja.

Razvojna osobitost uenika s lakom mentalnom retardacijom odraava se kao snienasposobnost kojoj su svojstvena znaajna ogranienja u intelektualnom funkcioniranju i uadaptivnom ponaanju.Odstupanja u intelektualnom funkcioniranju najee se prepoznaju kao tekoe uizvoenju razliitih misaonih operacija, naroito apstrahiranja i generaliziranja,analiziranja, povezivanja i zakljuivanja, rjeavanja problema, to znatno oteavausvajanje apstraktnih sadraja uenja.Na podruju adaptivnog ponaanja, osobitosti se manifestiraju kao ogranienja kao tosu: komunikacija, briga o sebi, ivot u kui, socijalne vjetine, koritenje socijalnezajednice, samousmjeravanje, zdravlje i sigurnost, funkcionalna znanja, slobodno vrijemei rad.Savremenim pristupom osobama s mentalnom retardacijom preusmjerava se teite odsniene razine intelektualnog funkcioniranja prema pruanju podrke u skladu spotrebama ovih uenika. Model i intenzitet potrebne podrke odreuje se individualnoprema karakteristikama svakog pojedinca. Podrka se u nastavnom procesu odnosi naosiguranje prilagoenosti sadraja i svih strukturalnih elemenata nastavnog procesasposobnostima uenika putem prilagoenih programa, te na pomoi ueniku i uitelju unastavi.

24

Dijete s lako smanjenimsposobnostima



25/38

DIJETE SA LAKO SMANJENIM SAZNAJNIMSPOSOBNOSTIMA U U INKLUZIVNOJ UIONICI

Opi zahtjevi:

* osnovno je s uenikom uspostaviti pozitivan, dobronamjeran odnos, pohvaliti trud kojiulae, postaviti dogovore u radu kako bi imao jasniju strukturu rada;

* ueniku omoguiti mjesto u razredu tako da je mogue primjereno ukljuivanje u rad,praenje uenikove aktivnosti i samostalog rada, te kontrola uratka;

* prilagoavati problemske sadraje, didaktiko-metodike postupke, zahtjeve i sredstvau radu sukladno sposobnostima uenika;

* dozirano poticati uenikovu samostalnost u radu, omoguiti mu dulje vrijeme za rad,vjebanje i vie puta ponavljanje bitnih dijelova sadraja uz eu provjeru njihovograzumijevanja.

* poeljno je razraditi motivacioni plan (razraen sistem poticajnih postupaka i aktivnosti

sa ciljem jaanja interesa, volje i elje uenika za provoenje planiranog rada).* poticati uenika i vrnjake na pozitivnu interakciju provoenjem zajednikih aktivnosti

Preporuke u odnosu na etape nastavnog procesa i nastavne sadraje:

planiranje i programiranje temeljiti na inicijalnoj procjeni znanja isposobnosti uenika;

liste procjena i praenja izraditi u saradnji s defektologom; individualiziranim programiranjem predvidjeti usvajanje manjeg broja

injenica i generalizacija, naroito apstrakcija; sadraje uenja pribliiti ueniku na oigledan i jednostavan nain, bez

suvinih detalja, te ih to vie povezivati s potrebama svakodnevnogivota uenika i mogunostima njihove primjene;

sadraje teorijskog tipa prirediti isticanjem / saimanjem bitnog uzsemantiko pojednostavljivanje; zadatke za samostalan rad dati u skladu stekstom ponuenim za uenje;

sloene pojmove, zadatke, procese, radnje, logiki razloiti i savladavatipo sastavnicama (razlaganje u koracima), a zatim udruiti u sadrajnucjelinu;

uenika uvoditi samo u jednostavne praktine zadatke, postupno, uz jasnaobrazlaganja; samostalan rad temeljiti na dobro izvjebanim i shvaenimprimjerima;

za potrebe samostalnog uenja, u tekstu oznaiti ono to je bitno, tekstsaeti i/ili pojednostaviti u smislu uporabe poznatih rijei i kraihreenica, dati smjernice za rad (plan), izraivati kognitivne mape, koristitioiglednu podrku.

25

PREPORUKENASTAVNIKU


26/38


27/38

izrada sredstava za podrku u radu podupiraa (npr. okviri za praenjeslijeda itanja, naglaena crtovlja i sl.);

vjebanje i ponavljanje na individualiziranim nastavnim listiima (npr.razne vrste lota, didaktikih igara);

omoguiti koritenje kalkulatora pri raunanju;

koristiti raunalo u cilju interesantnog uenja ili vjebanja i ponavljanjasadraja, a posebno u sluajevima kad su prisutne perceptivno-motorikesmetnje koje oteavaju pisanje.

PODRKA NASTAVNIKU U INKLUZIVNOM RADU

Posebnu strunu defektoloku pomo u edukaciji i rehabilitaciji uenika s lakosmanjenim saznajnim sposobnostima ukljuenih u inkluzivne osnovne kole mogupruati struni saradnici defektolozi, koji su studirali podruje mentalne retardacije, kaoi specijalizirane odgojno-obrazovne ustanove koje se bave odgojem i obrazovanjem djeces lakom mentalnom retardacijom i drugim tekoama u razvoju (savjetodavni rad,

struna literatura, instruktivni edukativni rad s djetetom, seminari za uitelje i roditelje isl.).Mobilni timovi, uz odgovorne grupe iz specijalnih ustanova i resursnih centara,osiguravaju podrku nastavniku.

Rehabilitacioni program treba biti individualiziran i usklaen sa stvarnom popratnomsmetnjom pojedinog djeteta. Tako e za dijete koje ima izraene smetnje u ponaanju naorganskoj osnovi u rehabilitacionom programu biti organizirane psihoterapijske vjebe,za dijete s izrazitim govornim i glasovnim poremeajima logoterapijske vjebe, za dijetesa smetnjama u motorici i pokretima kineziterapijske vjebe i drugo.

Za uenika uvedenog u rehabilitacijski postupak planirano je do pet vjebi sedmino, po20 do 30 minuta, ukoliko se rehabilitacija vri u redovnoj inkluzivnoj koli.

LIKOVNE AKTIVNOSTI I ARTTERAPIJA"*

Prezentiranje odreenih postupka nastavniku kojima se postie promjena ponaanja, akoji su veoma aktuelni posebo za djecu s potekoama u ponaanju, je cilj ovog dodatkaprograma.Potekoe u ponaanju imaju veinom sva djeca kojima roditelji, u vanim stvarima, nisupostavili granice, koja e djelovati razmaeno, ali e sutinski biti nesigurni jer nemajuoslonac ni u sredini ni u sebi samima. Takva djeca posebno imaju probleme uemocionalnom razvoju i tekoama koje ga prate. U opoj populaciji djece to mogu biti i prolazni problemi koji se u toku pravilno pedagoki voenog razvoja gube. Postupci

27

AKTIVNOSTI KOJEPOTIU

KREATIVNOST ISAMOSPOZNAJU


28/38

navedeni u segmentu okvirnog programa namijenjeni su djeci koja mogu imati problemau razvoju, ali kod kojih se ne moe govoriti o pravoj patologiji, kao i svoj ostaloj djeci .Nastavnik mora imati u vidu injenicu da je psihiki ivot djeteta veoma osjetljiva oblasti njome se ne moe ovladati samo itajui literaturu i podiui sopstvenu djecu. Pravakompetencija zahtijeva daleko ozbiljnije procjenjivanje i poznavanje djeteta. Nastavnik,

koji treba dui period pratiti djecu u jednom odjeljenju, treba predvidjeti i oekivaneishode i u tom pravcu treba iznalaziti postupke za stimulaciju pravilnog razvoja djeteta.Nastavnikovo praenje razvoja djeteta upotpunjuje sliku psiholoke dijagnostike djeteta i pedagoke perspektive, odnosno oekivanih rezultata. To je jedan od najsloenijihzadataka nastavnika u savremenoj koli. Dijagnostika i pravilan prihvat djece smanjit etraumu polaska djeteta u kolu, s kojom se svakodnevno suoavamo, koja podjednakopogaa i porodicu i dijete.Nastavnik je u najboljoj poziciji da djelovanjem autoriteta prvog uitelja i dobromprocjenom, s mnogo umjenosti, najlake razrijei postojee probleme s kojima se dijeteneminovno svakodnevno susree.Prijedlog ovih sadraja i postupaka ima za cilj da mu u tome pomogne.

________________*Pripremljeno po uzoru na program V. Ouklender.

1. C r t a n j e

Crte porodiceTraite od djeteta da nacrta svoju porodicu i sasvim je izvjesno da se na taj nain moemnogo saznati o njemu.Vrlo djelotvorna vjeba moe biti da se djeci kae: Zatvorite oi i u mislima poite usvoj prostor, kui. Zamisli svakog lana svoje porodice. Nacrtaj ih na komadu papira nekao realne osobe ve onako, na ta te podsjeaju (leptir, krug i slino). Poni s onim nakoga prvo pomisli.Ako zapne, zatvori oi i vrati se u svoj prostor. Moe da koristi boje, oblike, predmetei stvari, ivotinje ili bilo ta to ti padne na pamet.Dijete poslije pria o crteu. Poto se od djeteta dobije opis, moe se traiti da netoustanovi za svaku osobu ili da neto kae svakoj osobi, ili da svaka osoba neto kaenjemu .Moe se traiti da se izvede dijalog izmeu bilo koja dva simbola na crteu. Mnogo jesigurnije i lake govoriti kroz slike nego kad dijete treba da govori u individualnom radu.Ova vjeba, kao i sve ostale iz programa, moe biti izvedena svakog mjeseca a da sedobiju novi opisi osjeaja i novi materijali. Zanimljivo je takoer vratiti se na stare crteei razgovarati s djetetom o tome ta jo vai, od ranije, a ta se izmijenilo.Sve informacije koje se dobiju iskljuivo se koriste da bi se radilo s djetetom u okviruindividualno prilagoenog programa rada.

GrmDa bi se dijete otvorilo ka kreativnim asocijacijama, potrebno je davati mnogo sugestija.Na primjer: Djeco, zatvorite oi i otiite u svoj prostor i zamislite da ste ruin ili nekidrugi grm. Od djeteta se trai da kae, npr.: Kakva si ti vrsta grma? Jesi li vrlo velik? Jesi

28


29/38

li vrlo malen? Jesi li u punom cvatu? Kakve su boje tvoji cvjetovi? Ima li trnje? Gdje senalazi? Ima li drugog grmlja ili si sam? Izgleda li kao grm rue ili neto drugo? Ima liiega oko tebe i kakvo je? Kako preivljava? Brine li neko o tebi?

Poslije toga trai se od djece da otvore oi i nacrtaju svoj grm. Djeci se da napomena da

ne trebaju brinuti o crteu jer e moi sve objasniti.Kasnije, kad dijete objasni crte, nastavnik zabiljei opis dolje na crteu. Nastavnikzatim trai da dijete opie grm u sadanjem vremenu, kao da je ono (dijete) grm.Ponekad se postavi direktno pitanje: Ko se brine o tebi? Dalje ga se pita da li ono toje reklo u opisu grma odgovara, na bilo koji nain, opisu ivota djeteta.Kasnije se mogu proitati sve tvrdnje i voditi razgovor. Nekada se djeca lakoidentificiraju s grmom i ta identifikacija moe pomoi da dijete pone govoriti o svojimbrigama.

Tehnika krabanjaU knjizi Edit Kramer Umjetnost kao terapija, opisuje se upotreba te tehnike. Tehnika

koja ne ugroava i moe pomoi djetetu da otvoreno izrazi neto od svog unutranjegsvijeta.Originalna procedura zahtijeva da dijete koristi cijelo tijelo da bi u zraku, ritmikimpokretima, napravilo crte.Zahtjev je da dijete zatvori oi i da pokretima crta na zamiljenom velikom papiru, sazamiljenom olovkom u svakoj ruci. Prestaje crtati kad bude sigurno da je dodirnulosvaki dio tog velikog papira.Poslije, na malom papiru, dijete crta s manje ogranienja .Zahtjev je da dijete napravirealan crte, ta eli (krabanje), ponekad i sa zatvorenim oima.Sljedei korak je ispitivanje crtea sa svih strana, traenje formi koje sugeriu sliku, aposlije toga kompletiranje slike tako to se pojaavaju linije kako se eli , da bi se dobilarealna slika.Vodi se razgovor i nekada djeca nalaze nekoliko malih slika. Druga doivljavaju to kaoda gledaju oblike i kao da su sama to.Rado priaju priu o svojim crteima (neko je nacrtao patku , neko eir, neko dijete kojesjedi usred krabanja itd.). Nastavnik djeiju priu biljei. Po potrebi postavlja pitanja dabi se pria razvijala.

Slika bijesaPovremeno dijete moe da izraava svoj bijes dok govori o bratu, ocu, drugu ili slino.Od djeteta se zatrai da nacrta svoja osjeanja. Djetetu se daju debela meka olovka iliflomasteri u boji. Ono najee grozniavo kraba i kraba i kraba po papiru. Odjednompostaje oputenije.Nekada dijete kraba uzdune linije i tada se od njega zatrai da zamisli da je zatvorenotom jednom linijom. Ovaj crte moe biti prvi korak da dijete govori o svom bijesu, to jecilj crtea.

Moja nedjelja, moj dan, moj ivotMoe se dobiti izvanredna slika djetetovog ivota traei da ono nacrta svoju nedjelju,svoj dan i svoj ivot. Crte otvara mogunost za razgovor.

29


30/38

Neka djeca crtaju vrlo oskudne crtee jer je to nain na koji osjeaju sebe i svoj ivot.Ponekad, bez posebne instrukcije, djeca crtaju kakav bi dan ili nedjelju voljeli i to dajemnogo materijala za razgovor i rad.

VijugaVijuga je termin obino za neku sluajnu oznaku, obino taku na komadu papira.Terapeut sjeda s djetetom za stol, s dvije olovke i papirom ispred sebe i djeteta. Terapeutzatvara oi, napravi vijugu na papiru i trai od djeteta da zavri crte, da to pretvori uneto. I dijete napravi vijugu i trai od terapeuta da pretvori to u neto. Kako seprocedura nastavlja, oni govore jedno drugom o crteu i tada se javlja i drugi materijal.Dio komunikacije s djetetom javit e se kao rezultat jedinstvene upotrebe ove igre.

Boja, kriva linija i oblici Nastavnik moe ohrabriti djecu da nacrtaju svoja osjeanja i odgovore u bojama,krivuljama i oblicima. Moe se postaviti neki lijep model u koji e djeca jedno vrijeme,

do pet minuta, gledati. Objekti mogu biti cvijet, list, biljka, zalazak sunca, slika ili netodrugo. Zapravo, svaki objekat se moe upotrijebiti da izazove osjeanja. Moe to biti isluanje muzike. Poslije se da zadatak da nacrtaju svoja osjeanja, ali samo bojom,linijom i oblikom.Moe se djeci dati instrukcija da zatvore oi i da obrate panju na to kako se osjeaju,kako se osjea njihovo tijelo. Trai se da oni to izraze na papiru koristei samo linije ilisamo boje i oblike.O tome se vodi razgovor.

Grupni crteNekada se trai postupak da porodica ili dvoje djece, ili terapeut i dijete na komadupapira nacrtaju samo snop linija, krugova ili drugih nekih oblika. Potrebno je obratitipanju kako se dijete osjea. Nekada se na papiru pojavi borba i zanimljivo je vidjetikako se problem rjeava. Ono to se djetetu dogaa u posebnoj vjebi, dijete estopokazuje da mu se dogaa i u ivotu.Vjeba se moe raditi i na vie naina.

2. S l i k a n j e slikanje prstima slikanje nogamaSlikanje ima i terapeutsku vrijednost. Kako tee slikanje, esto tako teku i emocije.

Veina djece voli da slika, vole baratati bojama i upotrebljavati boje. Nastavnik

moe sugerati djeci da slikaju bilo ta i ekati ishod. Kad zavre, djeca trebajugovoriti o slici. Obino se ton, boja i samo slikanje slau s emocijama djeteta; oddjeteta se moe traiti da slika kako se sada osjea ili kako se osjea kada je tunoili kada je sretno.

Mala djeca vole slikati bez instrukcija. Ona se jako zaposle prosipanjem i mijeanjemboja, a kasnije vam opiu ta vide i to moe biti fantastina pria.

Slikanje prstima

30


31/38

Autoagresivno dijete esto slikanjem moe izraziti svoj bijes i drugaije, a ne samoprema sebi.Hiperaktivno dijete i dijete s tekoama u motornoj koordinaciji kad slika prstima estopostaje smireno i koncentrirano jer slikanje ini da postane koncentrirano. Mada neka odove djece nisu u mogunosti da kompletiraju sliku, mogu priati o svom ivotu, o linim

loim osjeanjima, o svom bijesu prema roditeljima, uiteljima ili slino, to moenastavniku pokazati gdje su njihovi osnovni problemi.Slikanje prstima smiruje.Dijete koje slika prstima moe mijenjati are i brzo ih brisati. Ne doivljava neuspjeh ine mora imati mnogo umijea za slikanje.Kad je slikanje gotovo, dijete moe ispriati priu.

Slikanje stopalimaStopala su vrlo osjetljiva. Djeca mogu slikati svim dijelovima stopala, prstima, petom,stopalima sa strane i pokuavaju vidjeti razliku izmeu stopala.Kad je seansa gotova, djeca sjede i govore o iskustvu. Obino izraavaju osjeanje

smirenosti i radosti to su uestvovala u aktivnosti koja nije uobiajena i koja predstavljaprivilegiju u njihovoj koli. Djeca mogu raditi individualne slike, grupne slike, zidneslike. Prisjetimo se da djeca vole tapkati po baricama i znat emo koliko im jezadovoljstvo slikati nogama.

3. M a t e r i j a l i z a r a d

Tehnike koje pomau djetetu da izrazi svoja osjeanja upotrebom slikanja i crtanja subrojne. Bez obzira ta i kojom tehnikom radili, osnovni cilj je pomoi djetetu da postanesvjesno sebe i svog postojanja u svom svijetu. Svaki nastavnik pronalazi svoj stil i nain

praenja i biljeanja onog to dijete ini. Sugestije u ovim preporukama nastavnicimasamo slue da bi se pokazale mnogobrojne mogunosti kao i da bi se nastavnici ohrabriliza kreativne procese. Sugestija za terapeutski proces moe biti i ovakva: navodimo dijete da iskae svoja osjeanja, navodimo dijete da opisuje sliku, traimo da razjasni dijelove crtea (oblike, boje, predmete, ljude, ono to je

predstavilo), traimo da dijete opie sliku kao da je ono to samo.Ja sam ta slika.Navedene aktivnosti su samo inicijalne napomene za kreativan rad nastavnika, koji ebirati i razliite materijale za modeliranje i ostale oblike aktivnosti.

31

Stimulacija socijalnog iemocionalnog razvoja

d eteta


32/38

Program aktivnosti koje potiu socijalni i emocionalni razvoj djeteta je program zapoticanje razvoja djetata a istovremeno i program za strukturiranje situacija pogodnih zaopserviranje djeteta, ispoljavanje nivoa njegovog emocionalnog i socijalnog zrenja ibiljeenje ponaanja. Realiziraju ga razredni defektolog, pedagog-psiholog ili psiholog ilipedagog u saradnji s nastavnikom razredne nastave, grupe u kojoj je dijete s posebnim

potrebama.CILJCilj stimulacije je poticanje socijalnog i emocionalnog zrenja djeteta.Socijalna zrelost djeteta omoguava:

da dijete shvati i prihvati obaveze, da moe saraivati s drugom djecom, da se moe pridravati reda (zna se pridravati pravila u uionici), da je osloboeno onih oblika ponaanja koji ga mogu dovesti u sukob s vrnjacima

(koristi rijei umjesto fizikih aktivnosti, kao npr. udaranje).

Emocionalna zrelost i emocije imaju snaan utjecaj na dijete.One utjeu na odnos djeteta prema drugoj djeci i odraslima kao i na uspjeh aktivnostikoju dijete obavlja.Odreivanje nivoa socijalnog i emocionalnog zrenja svakog djeteta je veoma znaajnoposebno u smislu prognoze pedagoke perspektive, to je podloga i za programiranjerada.Cilj e biti ostvaren sljedeim programskim zadacima:

Posmatranje ponaanja djeteta kroz aktivnosti igre

Aktivnosti se izvode kroz strukturirane situacije i igre (za igru koristiti lutke djeaka idjevojice). Igra glume sebe i drugih. Razgovor o porodinim fotografijama. Crtanje svoje porodice. Crtanje druga i drugarice. Izrada grupne teke ili panoa pod naslovom "sve o meni" ili "sve o nama", u kojima

e biti sadraji omiljenih aktivnosti u kui, koli, omiljene boje, omiljene igre iigrake, omiljeni muziki instrumenti, omiljeni roaci, nastavnici, automobili itd.

Potkrepljivanje odgovornosti i samostalnosti kod djeteta

Djeci treba verbalno naglasiti kada neto urade, npr. Hvala to si se sjetio da zatvorivrata da ne sluamo galamu ili Hvala to si sjeo tano na svoje mjesto.

Igre uloga u kojima e se kroz razliite situacije iz okruenja verbalizovati postupci djece i nastavnika (nastavnikovo modeliranje prihvatljivog ponaanjadjeteta), npr. Skupljam ove lego-kocke da se ne bi izgubile.

32


33/38


34/38

Takoer e se raditi na uenju djece da verbalno ili putem gesta zatrae pomo od drugaili drugarice (strukturirati situacije opasnosti i poticati dijete kako da trai pomo).I u ovom dijelu e uslijediti nagraivanje ponaanja (kod oba djeteta).Reakcije oba djeteta ili sve djece biljeiti.

Odnos djeteta prema razliitostimaPotrebno je verbalizirati sve akcije u igri djece radi ukljuivanja svih prema njihovimmogunostima i sposobnostima.Organizirati igru s djecom u kojoj e ona iz "eira" izvlaiti imena svojih drugova ionda izgovarati samo pozitivne osobine tog druga.Pomo drugu s posebnim potrebama.Pomo bolesnom drugu.Slaganje slika likova razliitih izraza lica i razgovor o uoenom.

Poticati djecu da uoavaju problem koji treba rjeavati kompromisom

Situacije i igre se strukturiraju na takav nain da se vodi razgovor ..."ta mislite zato je on to uinio?"Djecu poticati da smisle rjeenja ta bi bilo bolje.Insistirati kod djece na dosljednom potivanju pravila ivota i reda u grupi.Odigrati igre uloga sa situacijama koje treba rjeavati.Odigrati igru uloga s razliitim ishodima i zatim voditi razgovor o moguim posljedicamajedne ili druge situacije.Stimulisati simbolima djecu koja rjeavaju konflikte na zadovoljavajui nain.

Neki od principa koje treba uvaavati u radu s djecom su: topla emocionalna atmosfera individualizacija koja e biti mogua samo na osnovu due opservacije i identifikacije

sposobnosti djeteta

upotreba konkretnog oiglednog materijala pri usvajanju pojmova, uz potovanjeprincipa od poznatog ka nepoznatom

osiguranje napredovanja djeteta u nastavi sitnim i precizno programski definiranimkoracima, pri emu istim koracima s djetetom rade i roditelji kod kue (ovo

podrazumijeva veoma dobru saradnju porodice i kole) pomaganje djetetu, koje ima smanjene saznajne sposobnosti, da steena znanja koristi

u novim situacijama i da ih povezuje sa ivotom sluiti se, u radu s djecom, estim ponavljanjem svih injenica koje se ve nalaze u

iskustvu uenika preporuljivo je pri uenju koristiti sva djetetova senzorna podruja (vid, sluh,

kinestetiku) i primjenjivati program bazine perceptivno-motorike stimulacije

34


35/38


36/38


37/38


38/38

Documents

INKLUZIJA- priručnik za nastavnike