SVEUILITE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET

ZAVRNI RAD

INOVACIJE U KARTINOM POSLOVANJU U

KOMERCIJALNIM BANKAMA

Mentor: Student:

Dr. sc. Roberto Ercegovac Vice Dobrovi

Split, rujan, 2014.

2

SADRAJ:

1. UVOD .......................................................................................................... 3

2. OPENITO O ELEKTRONSKOM NOVCU......................................... 4

2.1. Povijesni razvoj i nastanak kreditnih kartica ...................................................... 4

2.2. Suvremeni oblik kartica ......................................................................................... 7

3. EVOLUCIJA USLUGA IZ KARTINOG POSLOVANJA ................. 9

3.1. Osnovne vrste kartica ............................................................................................ 9

3.2. Debitne kartice ........................................................................................................ 9

3.3. Charge kartice ........................................................................................................ 10

3.4. Kreditne kartice ...................................................................................................... 12

3.4.1. Revolving kartice ............................................................................................. 12

3.4.2. Kartice s obronom otplatom .......................................................................... 13

3.5. Prepaid kartice ....................................................................................................... 14

3.6. Primjer koritenja kartica ..................................................................................... 15

4. INOVACIJE U PODRUJU KARTINOG POSLOVANJA I

KONKURENTNOST ................................................................................. 16

4.1. Inovacije usluga ...................................................................................................... 16

4.2. Sigurnosne inovacije .............................................................................................. 17

4.2.1. Magnetske kartice ............................................................................................ 17

4.2.2. Pametne kartice ............................................................................................ 18

4.2.2.1. Primjena pametnih kartica u elektronikim procesima plaanja ....... 19

4.2.2.2. Druge primjene pametnih kartica....................................................... 21

4.2.2.3. Prednosti pametnih kartica ................................................................. 21

5. OPORTUNITETNA ANALIZA UVOENJA NOVIH USLUGA ....... 23

5.1. Kartino poslovanje na stranim tritima ........................................................... 23

5.2. Kartino poslovanje na domaem tritu ............................................................. 24

6. PERSPEKTIVE I OEKIVANJA ........................................................... 27

7. ZAKLJUAK ............................................................................................. 29

LITERATURA ........................................................................................... 30

PRILOZI ..................................................................................................... 31

3

1. UVOD

Kartino poslovanje uvelike utjee na naine poslovanja, metode trgovanja, a ima veliki

utjecaj i globalno na cjelokupnu ekonomiju. Koritenjem kartica smanjuje se potreba za

gotovinskim transakcijama te se pojednostavljuje plaanje. Kartice su u dananje vrijeme

irokoprihvaena bankovna usluga te za svaki otvoreni raun u banci, klijent dobiva

pripadajuu karticu.

U ovom radu opisat e se povijest i nastanak prvih kartica koje su mijenjale novac te njihov

daljnji razvoj do dananjih dana. Predstavit e se tehnoloke inovacije koje su doprinijele

irenju korisnika kartica te omoguile jednostavnu i sigurnu upotrebu kartica za sve ljude na

bilo kojem mjestu u svijetu.

U daljnjoj obradi teme opisat e se evolucija usluga u kartinom poslovanju te e se prikazati

osnovni tipovi kartica. Detaljnim opisom i navoenjem prednosti pojedinih vrsta kartica

dodatno e se pojasniti glavni razlozi postojanja i najbolji naini primjene svake od njih. Na

primjeru kupovine konkretnog proizvoda bit e prikazani naplata i iznos transakcija, ovisno o

vrsti kartice.

Opisat e se i inovacije koje banke uvode kako bi proirile svoju ponudu usluga, zadrale

postojee klijente te pridobile nove. Izdavanjem novih vrsta kartica i osmiljavanjem razliitih

naina plaanja, korisnicima se nudi irok izbor pri odluivanju o tome koju vrstu kartica ele

i u kojem periodu imaju mogunost za naplatu kupljenih proizvoda ili usluga.

Analizom poslovanja banaka prikazat e se isplativost uvoenja novih usluga u kartinom

poslovanju te daljnja oekivanja banaka u tom sektoru. Obratit e se pozornost na

perspektivnost kartinog poslovanja u budunosti i eventualne promjene koje bi uvoenjem

mogle imati utjecaj na daljnje poslovanje.

4

2. OPENITO O ELEKTRONSKOM NOVCU

2.1. Povijesni razvoj i nastanak kreditnih kartica

Kupovina na rate bila je u nekom vidu poznata jo za vrijeme antike, no princip kupi sad,

plati kasnije zaivio je u 18. stoljeu. Prvi oglas za kupnju na kredit objavio je 1730.

londonski trgovac Christopher Thornton, koji je nudio namjetaj s tjednom obronom

otplatom.

Jo 1887. koncept upotrebe kartice za kupovinu opisao je Edward Bellamy u svojoj

utopistikoj noveli Looking Backward. Tada je to bila ideja na rubu znanstvene fantastike,

no tri desetljea kasnije u Sjedinjenim Amerikim Dravama dogodio se preokret. Western

Union je 1914. najboljim klijentima ustupao metalne kartice koje su omoguavale plaanje na

rate bez kamata, a taj potez nije ostao nezapamen.

Snaan razvoj amerikog gospodarstva nakon Prvog svjetskog rata i motorizacija drutva koju

je s modelom T pokrenuo Ford doveli su do ubrzane izgradnje cesta i benzinskih pumpi.

General Petroleum Corporation je prva predstavila karticu koja je zaposlenicima omoguavala

povlatenu kupnju benzina i auto dijelova. Kartica je postala toliko popularna da ju je tvrtka

ubrzo omoguila i ljudima koji nisu zaposlenici. Tijekom 1920-ih vlasnici nekih benzinskih

pumpi su omoguili kupnju benzina na kredit, pomou posebnih kartica, a tijekom 1930-ih su

zapoeli i meusobno prihvaanje razliitih kartica.1

Drugi svjetski rat je zbog uvoenja restrikcija na koritenje kredita, usporio, ali ne i zaustavio

razvoj konzumerizma, a preokret se dogodio jedne veeri 1950. godine. Ameriki poduzetnik

Frank McNamara je odveo svoje prijatelje na veeru, koja se pretvorila u nonu moru kada je

Frank shvatio da je zaboravio novanik kod kue. Neugodna situacija potaknula je ideju kako

bi bilo korisno imati karticu koja bi se mogla koristiti kao sredstvo plaanja i time zamijenila

potrebu za gotovinom.

Zajedno s prijateljem Ralphom Schneiderom, McNamara iste godine pokree Diners Club

Card, prvu modernu kreditnu karticu. Diners je ispoetka bio zamiljen kao kartica za

poslovne ljude koja omoguuje plaanje rukova i boravka u hotelima pa se u poetku najvie

i koristila za te svrhe. Meutim, interes za njenu uporabu je rastao pa Western Airlines 1955.

1 Brezovaki, A. (2008.): Povijest kreditnih kartica, Poslovni savjetnik, 42, str. 99.

5

omoguuje kupovinu avio-karata putem kreditne kartice. Koncept je bio odlian: korisnici su

bili sretni jer vie nisu morali brinuti koliko gotovine imaju kod sebe, a McNamara je

zadovoljno trljao ruke otkrivi da su ljudi spremni potroiti vie kada pri ruci nemaju

gotovinu.

Slika 1. Izgled prve kartice Diners Club, 1950., SAD

Izvor: Starbuck Gerson, E., Woolsey, B. (2009.): The history of credit cards

Primjer Dinersa slijedila je 1958. Bank of America sa svojom kreditnom karticom

BankAmericard koja je s vremenom prerasla u Visa kreditnu karticu, a u to vrijeme pojavila

se i American Express kreditna kartica. Trite se snano razvijalo, sve je vie trgovina i

banaka priznavalo upotrebu kreditnih kartica pa je do 1966. postalo jasno da je potrebno

uvesti reda na novonastalom tritu.2

Tako je stvoreno udruenje 14 amerikih banaka pod nazivom Interlink (isti naziv se u

Sjevernoj Americi koristi i za Visa debitne kartice), koje uvelo pravila koritenja kreditnih

kartica koja i danas vae diljem svijeta. Iste godine dogodila su se jo dva vana dogaaja za

povijest kreditnih kartica.

2 Brezovaki, A. (2008.): Povijest kreditnih kartica.

6

Slika 2. Izgled BankAmericard kartice, 1958., SAD

Izvor: Starbuck Gerson, E., Woolsey, B.: The history of credit cards

U SAD-u su United California Bank, Wells Fargo, Crocker National Bank i Bank of

California osnovale MasterCharge, kompaniju koja je izdavala MasterCard karticu (tvrtka je

1979. i promijenila ime u MasterCard) te uz American Express postala glavni konkurent Visi.

Slika 3. Izgled MasterCharge kartice, 1966., SAD

Izvor: Starbuck Gerson, E., Woolsey, B.: The history of credit cards

S druge strane Atlantika, engleska banka Barclays 1966. izdaje prvu europsku kreditnu

karticu i time otvara razvoj trita na Starom kontinentu. U odnosu na Ameriku koja je i danas

najrazvijenije trite, kreditne kartice u ostalim dijelovima svijeta su se do 1980-ih sporije

prihvaale, a ponegdje su se uvodile i drugaije forme negotovinskog plaanja (Carte Blue,

EC-Card). U Europi je tako godinama institucija Europay International uvodila standarde

plaanja, a izdavala je i vlastitu kreditnu karticu Eurocard. Kada je 2002. godine Europay u

7

segmentu kreditnih kartica pokrenuo joint-venture s MasterCardom, nastao je Eurocard

MasterCard i trite se konano podijelilo izmeu 4 velika igraa: MasterCard, Amex, Visa i

Diners.

2.2. Suvremeni oblik kartica

Suvremena kartica najee sadri osam najvanijih elemenata na prednjoj strani te 3

najvanija elementa na stranjoj strani. Na slikama 4. i 5. prikazani su ti elementi i uz svaki

element postavljen je pripadajui broj. O odreenim sigurnosnim karakteristikama pojedinog

elementa bit e govora kasnije.

Elementi na prednjoj strani kartice:

1. Logo banke koja izdaje karticu

2. EMV ip ("pametne kartice")

3. Hologram

4. Broj kartice

5. Logo izdavatelja kartice

6. Datum isteka kartice

7. Ime korisnika kartice

8. Beskontaktni ip

Slika 4. Tipian izgled moderne kartice, prednja strana Izvor: Chairsenses, javna domena, 2009.

8

Elementi na stranjoj strani kartice:

1. Magnetska vrpca

2. Traka za potpis

3. Sigurnosni kod

Slika 5. Tipian izgled moderne kartice, stranja strana

Izvor: AlexJ, javna domena, 2007.

9

3. EVOLUCIJA USLUGA IZ KARTINOG POSLOVANJA

3.1. Osnovne vrste kartica

Kartino poslovanje se od skromnih poetaka 1950-ih do danas razvilo u jedno od najvanijih

naina transfera financijskih sredstava. Tijekom vremena, u sektoru kartinog poslovanja

banke su razvile razne vrste kartica, rauna te obrauna transakcija na istima. Samim time,

ponuda usluga se znaajno proirila te suvremene banke svojim klijentima nude vie vrsta

kartica i pripadajuih naina obrauna transakcija.

Kartice koje se danas najee i najvie upotrebljavaju u poslovanju kod komercijalnih

banaka su:

Debitne kartice

Charge kartice

Kreditne kartice

Revolving kartice

Kartice s obronom otplatom

Prepaid kartice

3.2. Debitna kartica

Debitna kartica je ona kartica koja je vezana uz tekui raun klijenta. Klijent moe potroiti

onoliko sredstava koliko u tom trenutku ima na raunu, odnosno onoliko koliko mu je

dostupno u okviru odobrenog prekoraenja. Za iznos prekoraenja banka klijentu naplauje

kamate. Svi uinjeni trokovi naplauju se automatski s tekueg rauna. Debitna kartica

prvenstveno slui za podizanje gotovine na bankomatu i za plaanje roba i usluga u zemlji i

inozemstvu.3

Prednosti koritenja debitne kartice su sljedee:

debitna kartica slui za svakodnevnu kupovinu te u potpunosti moe zamijeniti gotov

novac

prua praktian i siguran pristup sredstvima na raunu

omoguuje pregled stanja rauna u svakom trenutku

3 Hrvatska udruga banaka (2007): Prednosti kartinog poslovanja

10

Primjer koritenja debitne kartice

Tablica 1: Klijent koristi debitnu karticu za plaanje svojih trokova

DATUM OPIS TRANSAKCIJE UPLATA ISPLATA SALDO

500,00

5.9.2007 UPLATA REDOVNIH PRIMANJA 5.200,00

5.700,00

8.9.2007 MARKET - KARTICA BROJ 1234

700,00 5.000,00

14.9.2007 KNJIARA - KARTICA BROJ 1234

300,00 4.700,00

15.9.2007 KINO - KARTICA BROJ 1234

60,00 4.640,00

18.9.2007 AUTO CESTA - KARTICA BROJ 1234

120,00 4.520,00

20.9.2007 AUTO CESTA - KARTICA BROJ 1234

120,00 4.400,00

20.9.2007 HOTEL - KARTICA BROJ 1234

500,00 3.900,00

21.9.2007 AUTO SERVIS - KARTICA BROJ 1234

1500,00 2.400,00

23.9.2007 AUTO PRAONA - KARTICA BROJ 1234

50,00 2.350,00

24.9.2007 MARKET - KARTICA BROJ 1234

550,00 1.800,00

26.9.2007 TRAJNI NALOG - KARTICA BROJ 1234

170,00 1.630,00

28.9.2007 EK BROJ 123456

750,00 880,00

29.9.2007 FRIZERSKI SALON - KARTICA BROJ

1234 150,00 730,00

29.9.2007 LJEKARNA - KARTICA BROJ 1234

50,00 680,00

Izvor: Hrvatska udruga banaka (2007): Prednosti kartinog poslovanja

Slika 6. Debitna kartica Karlovake banke (Maestro)

Izvor: Karlovaka banka, http://www.kaba.hr/item.php?id=24&id_child=70

3.3. Charge kartica

Charge kartica je kartica s beskamatnom odgodom plaanja. Svi trokovi po kartici knjieni

tijekom tekueg obraunskog razdoblja dospijevaju na naplatu u stopostotnom iznosu na dan

dospijea plaanja u sljedeem obraunskom razdoblju (najee sljedei mjesec). Charge

kartica slui za plaanje roba i usluga na prodajnim mjestima u zemlji i inozemstvu. Takoer

slui i za podizanje gotovine u zemlji i inozemstvu, na bankomatima i poslovnicama banaka.

11

Jo jedna karakteristika koja odlikuje charge karticu je mogunost plaanja i obavljanja

financijskih transakcija na internetu.

Prednosti koritenja charge kartice su sljedee:

odgoda plaanja uinjenih trokova

odabir datuma dospijea trokova na naplatu po elji, dakle bilo koji dan u mjesecu

praktinost koritenja

kontrola trokova

Primjer izvoda

Tablica 2: Klijent koristi charge karticu za plaanje svojih trokova

Obavijest o uinjenim trokovima

Datum obavijesti: 10.10.2007 IVICA IVI

Datum dospijea: 20.10.2007 ILICA 1, 10000 ZAGREB

Visina odobrenog limita: 28.000,00 kn

Na teret rauna broj: xxxxxxxx Iznos s prethodne Obavijesti: 3.200,00

TRANSAKCIJA DATUM BROJ KARTICE OPIS

TRANSAKCIJE IZNOS U KN

XXXXXXXX 13.9.2007 xxxxxxxxxxxx1234 MARKET 700,00

XXXXXXXX 14.9.2007 xxxxxxxxxxxx1234 KNJIARA 300,00

XXXXXXXX 15.9.2007 xxxxxxxxxxxx2345 KINO 60,00

XXXXXXXX 16.9.2007 xxxxxxxxxxxx2345 AUTO CESTA 120,00

XXXXXXXX 20.9.2007 xxxxxxxxxxxx2345 AUTO CESTA 120,00

XXXXXXXX 20.9.2007 xxxxxxxxxxxx2345 HOTEL 500,00

XXXXXXXX 23.9.2007 xxxxxxxxxxxx2345 AUTO SERVIS 1500,00

XXXXXXXX 24.9.2007 xxxxxxxxxxxx2345 AUTO PRAONA 50,00

XXXXXXXX 25.9.2007 xxxxxxxxxxxx1234 MARKET 550,00

XXXXXXXX 29.9.2007 xxxxxxxxxxxx1234 FRIZERSKI

SALON 150,00

XXXXXXXX 29.9.2007 xxxxxxxxxxxx1234 LJEKARNA 35,00

XXXXXXXX 29.9.2007 xxxxxxxxxxxx1234

TRAJNI

NALOG -

ELEKTRA

170,00

UKUPNO ZA KARTICU xxxxxxxxxxxx2345 IVICA IVI 2.350,00 UKUPNO ZA KARTICU xxxxxxxxxxxx1234 IVICA IVI 1.905,00

UKUPNO (KN) 4.255,00 Izvor: Hrvatska udruga banaka (2007): Prednosti kartinog poslovanja

12

Slika 7. Razliiti dizajn charge kartice PBZ-a (Visa Classic)

Izvor: PBZ, http://www.pbzcard.hr/hr/izdavanje-kartica/visa/visa-classic-charge-kartica

3.4. Kreditne kartice

Kreditne kartice moemo podijeliti na dva osnovna tipa ovih kartica: revolving kartice i

kartice s obronom otplatom.

3.4.1. Revolving kartica

Revolving kartica je kartica s fleksibilnim nainom otplate. Naziv "revolving" potjee od

istoimene vrste kredita. Revolving kredit je kredit koji se stalno obnavlja. Svaki troak

umanjuje iznos odobrenog kredita, a svaka uplata klijenta otvara prostor novim kupnjama.

Koritenje revolving kartice odreuje sam korisnik, tj. klijent banke. Klijent vlastitim

odabirom odluuje kada i koliko e platiti od ukupnog potroenog iznosa. Ugovor s bankom

obvezuje klijenta da mjeseno otplati minimalni dogovoreni postotak duga (taj iznos najee

iznosi 5-10%). Ostatak duga klijent otplauje u okviru njegovih elja i mogunosti, a na

ostatak duga obraunavaju se kamate.

Revolving kartica slui za:

plaanje roba i usluga na svim prihvatnim prodajnim mjestima u Hrvatskoj i svijetu

za podizanje gotovine

za plaanje putem interneta

Prednosti koritenja revolving kartice su:

uinjene trokove klijent ne mora platiti u cijelosti ve postupno

13

klijent sam bira datum otplate kao i postotak otplate, a sve u prethodnom dogovoru s

bankom

smanjuje potrebu za noenjem veih iznosa gotovine sa sobom

Slika 8. Revolving kreditna kartica PBZ-a (MasterCard)

Izvor: PBZ, http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=147

3.4.2. Kartica s obronom otplatom

Kartica s obronom otplatom je kartica koja omoguuje plaanje uinjenih trokova na rate.

Ukupan troak neke transakcije raspodjeljuje se na jednake mjesene rate. Fiksni iznos rate

plaa se na tono odreeni dan u mjesecu.

Kartica s obronom otplatom slui za:

kupovinu veih iznosa roba i usluga na svim prihvatnim prodajnim mjestima u

Hrvatskoj

plaanje putem interneta.

Prednosti koritenja ove kartice su:

klijent kupuje robu ili uslugu odmah, a plaa kasnije u ratama

broj godina otplate i broj rata klijent moe odabrati sam u dogovoru s bankom

iznosi rata su klijentu unaprijed poznati

fiksna kontrola trokova

14

Slika 9. Kartica s obronom otplatom Zagrebake banke (MasterCard Go card)

Izvor: ZABA,

https://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/kartice/kreditne+kartice/01go!card+mastercard

3.5. Prepaid kartica

Prepaid kartica je kartica koja unaprijed sadri odreeni iznos novca. Kupnjom kartice

korisnik dobiva unaprijed plaeni iznos sredstava na kartici koju tada moe koristiti.

Koritenjem prepaid kartice potroeni iznos automatski se oduzima od vrijednosti koju

korisnik ima na kartici. Prepaid kartice se mogu i poklanjati nekoj drugoj osobi.

Ovakve kartice mogu biti vrlo korisne za maloljetne osobe koje ne mogu same otvoriti vlastiti

raun te tako dobiti karticu. Iznos novca na kartici je lako kontrolirati te tako ograniiti

potronju.

Prepaid kartica slui za:

plaanje na prodajnim mjestima i samouslunim ureajima

za podizanje gotovine

Prednosti koritenja prepaid kartice su:

omoguuje potpunu kontrolu trokova

mogunost koritenja diljem svijeta

nema mjesenih rauna i ugovora

jednostavna kontrola trokova

15

Slika 10. Prepaid Refresh kartica Hypo banke (MasterCard)

Izvor: Hypo banka, http://www.hypo-alpe-adria.hr/home.nsf/pages/graanstvo-kartice-prepaid_refresh_kartica-

mastercard_prepaid_refresh_kartica-62

3.6. Primjer koritenja kartica

Na primjeru kupovine proizvoda i transakcije novca prikazuje se nain naplate s obzirom na

vrstu navedenih kartica. Za sve vrste kartica koristi se isti primjer: kupnja raunala u iznosu

od 5.000 kn.

Debitna kartica - cjelokupni iznos od 5.000 kn automatski se skida s tekueg rauna klijenta

(kupca).

Charge kartica - cjelokupni iznos od 5.000 kn dospjet e na naplatu u sljedeem

obraunskom razdoblju, primjerice 15. u sljedeem mjesecu.

Revolving kartica - iznos od 250 kn (5% vrijednosti kupljene robe) odnosno 500 kn (10%

vrijednosti) dospijeva na naplatu u sljedeem obraunskom razdoblju (primjerice 15. u

sljedeem mjesecu), te se isti iznos naplauje u sljedeim razdobljima uz obraun kamata

(uveanje za kamate).

Kartica s obronom otplatom - iznos od 416,67 kn (roba kupljena na 12 rata) dospijeva na

naplatu u sljedeem obraunskom razdoblju (primjerice 15. u sljedeem mjesecu), te se isti

iznos plaa u sljedeih 11 rata (11 mjeseci).

Prepaid kartica - cjelokupni iznos automatski se skida sa kartice.

16

4. INOVACIJE U PODRUJU KARTINOG POSLOVANJA I

KONKURENTNOST

4.1. Inovacije usluga

Osim osnovnih oblika kartica, banke i kartiarske kue su sklone ponuditi korisnicima razne

dodatne kartice, usluge, mogunosti prekoraenja, prikupljanje bodova prilikom plaanja,

organiziranje nagradnih igara i slino.

Slika 11. Ponuda kartica na internetskim stranicama Hypo banke

Izvor: Hypo banka, http://www.hypo-alpe-adria.hr

Neki od primjera su:

dizajniranje vlastite kartice korisnik sam bira sliku (moe je i sam izraditi) koja e se

nalaziti na njegovoj kartici

aktiviranje kartice pomou otiska prsta, dakle bez upisivanja PIN-a

kreditna kartica na USB-u (Visa je predstavila svoju verziju ovakvog ureaja u Junoj

Koreji)

kreditne kartice za VIP osobe (izraene od metala, crne boje, optoena dijamantima),

imaju veu naknadu za koritenje

kreditna kartica za imigrante (Capital One je predstavio ovu karticu u SAD-u, nadajui

se da e doivotno privui nove korisnike - imigrante)

17

runi sat s karticom (turska banka Garanti)

izrada biorazgradivih kartica

kartica s displayom i tipkama na sebi (u Hrvatskoj je ovakvu karticu predstavila Erste

banka)4

okrugla kartica

kartica za koritenje zdravstvenih usluga, moe se i pokloniti (Visa predstavila ovu

karticu u SAD-u)

virtualna kartica dodatna kartica koja se kreira na postojeem raunu u kartici za

potrebe internetskog kupovanja

4.2. Sigurnosne inovacije

Sigurnosne inovacije u kartiarskom poslovanju uvelike pridonose elji potencijalnih

korisnika za koritenjem kartica umjesto gotovine. Razvojem tehnologije sigurnost pri

koritenju kartica je gotovo pa zajamena, a za to su zasluni razni sigurnosni mehanizmi,

kako na samoj kartici, tako i u poslovanju te koritenju kartica.

4.2.1. Magnetske kartice

Dananja tipina kreditna kartica pored otisnutih podataka o korisniku i izdavatelju sadri i

magnetski medij nanesen u obliku trake na povrinu kartice. Ovaj medij, na koji se podaci

zapisuju na slian nain kao na magnetsku audio traku, sadri podatke vezane uz korisnika

kartice, poput osobnih podataka, broja rauna ili PIN-a. Podatke s magnetskog medija moe

proitati ureaj pomou kojega se vre transakcije.5

Proces plaanja karticama s magnetskim zapisom izgleda ovako: Nakon to korisnik stavi

svoju karticu u ureaj pomou kojeg vri plaanje, unosi svoj PIN. Uneseni PIN se usporeuje

s onim zapisanim na samoj kartici te se omoguuje transakcija ako je korisnik ispravno

identificiran. Ureaj proita broj korisnikova rauna i uspostavlja telefonsku vezu s

centralnim raunalom koje sadri podatke o raunu. Tada se vri eljena transakcija.

Treba primijetiti nekoliko bitnih injenica vezanih uz magnetske kartice:

Sve transakcije se zapravo obavljaju u udaljenom raunalu. S njime komunicira

telefonskom vezom terminal koji oitava podatke s korisnikove kartice;

4 http://www.jutarnji.hr/prva-display-debitna-kartica-u-hrvatskoj--/1119841/

5 agar, M. (1997.): Elektroniki oblici plaanja, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb

18

Sama magnetska kartica ne sadri iskljuivo podatke o korisniku. Na njoj nije

pohranjena nikakva realna vrijednost;

S obzirom na to da su podaci na magnetskoj kartici zapisani na samoj povrini postoji

velika opasnost o njihovog oteivanja ili ak kopiranja. Pored svega koliina

podataka zapisanih na njima je relativno mala a podaci su gotovo nezatieni od

neovlatenog kopiranja.

Iz gore navedenih injenica vide se i svi nedostaci magnetskih kartinih sustava koji nisu

mali. Trokovi telefonskih linija kojim terminali komuniciraju s centralnim raunalima su vrlo

veliki, dok je velik broj transakcija koje se obave toliko mali da gotovo ne pokrivaju niti

trokove obrade na ovakav nain.

4.2.2. Pametne kartice

Pojam pametna kartica (eng. smartcard) opisuje mikroraunalo smjeteno u kuite

standardnih dimenzija kartinog oblika. Na povrini kartice nalazi se prikljunica propisanog

oblika i grae kojom mikroraunalo komunicira s terminalima za prijenos podataka.

Mikroraunalo na kartici sposobno je izmjenjivati podatke s vanjskim svijetom, pouzdano ih

uvati ili obraivati na programirani nain.6

Pod pouzdanim uvanjem se smatra da su podaci zatieni od neovlatenog pristupa te da su

relativno sigurni od mehanikog oteenja kartice. Oito je da su pametne kartice pogodno

sredstvo za implementaciju elektronike gotovine i koritenje u mnogim drugim primjenama

kao to su razliiti identifikacijski postupci ili uvanje osobnih podataka razliitih vrsta.

Kartine sustavi temeljene na pametnim karticama moemo smatrati sadanjou ali i

budunou kartine tehnologije. Ovakvu sustavi otklanjaju gotovo sve nedostatke

magnetskih kartica u sustavima plaanja ali daju i znatnu mogunost proirivanja uporabe

kartine tehnologije na mnoga druga podruja. Dananje tipine pametne kartice mogu

pohraniti stotinjak puta vie podataka od magnetskih kartica uz veliku sigurnost podataka.

6 agar, M. (1997.): Elektroniki oblici plaanja

19

Same kartice su znatno manje podlone oteenjima i piratstvu. S obzirom na to da je

podatke na kartici mogue kvalitetno zatititi, one mogu sadravati pohranjene i stvarne

vrijednosti elektroniki novac.

Tehnologija pametnih kartica prua velike mogunosti koritenja u razliitim podrujima, a

naroito je zanimljiva kombinirana uporaba kartica, ime se smanjuju trokovi sustava a

poveava ukupna efikasnost. Neke od tipinih primjena su:

elektroniki novanik pametna kartica za pohranu elektronikog novca;

kreditna kartica temeljena na pametnim karticama;

ekovna kartica temeljena na pametnim karticama;

kartica za uvanje osobnih podataka;

kartica za uvanje medicinskih podataka;

primjena u razliitim identifikacijski postupcima;

kartica za plaanje javnog telefona, javnog prijevoza i sl.

4.2.2.1. Primjena pametnih kartica u elektronikim procesima plaanja

Najzanimljivije podruje uporabe pametnih kartica u elektronikim sustavima plaanja je

implementacija elektronike gotovine. Kod implementacije sustava plaanja elektronikom

gotovinom mora postojati medij koji uva elektronike novanice. Elektronika novanica je

niz brojeva, stvoren od strane banke izdavatelja primjenom odgovarajuih kriptografskih

metoda. Dok vlasnik ne potroi novanicu on je uva na nekom mediju kao to su disk

raunala ili kartica.

Ako je novanica zapisana na disku raunala s njom e se moi platiti jedino s tog raunala,

to je problem jer odgovarajuu koliinu gotovine uvijek elite imati sa sobom. Rjeenje je

medij koji ete moi nositi u depu, koji e moi pouzdano zatiti novanice od oteivanja,

neovlatenog kopiranja i umnoavanja. S njega treba biti mogue jednostavno prenijeti

novanice prodavau. Sve ove zahtjeve ispunjavaju pametne kartice odnosno elektroniki

novanici graeni pomou njih.

Postoji razlika u terminima elektroniki novanik i pametna kartica. Pametna kartica je

malo elektroniko raunalo kartinog oblika iju namjenu odreuje ugraena programska

podrka. Elektroniki novanik je kartica sa specifinom programskom podrkom

prilagoenom konkretnoj primjeni uvanju elektronikog novca.

20

Elektroniki novanik ne treba promatrati izdvojeno ve kao sredstvo prijenosa i uvanja

elektronikih novanica koje se koristi u bilo kojem sustavu elektronike gotovine.

Sustavi elektronike gotovine koji koriste pametne kartice moraju sadravati i razliito

sklopovlje potrebno za prijenos novanica na karticu i s nje. Najvaniji i najskuplji dijelovi

sustava su razliite vrste terminala (ATM) putem kojih se podaci o novanicama itaju ili piu

na karticu. Mogunosti terminala ovise o njegovoj namjeni. Nuno e postojati nekoliko vrsta

terminala:

bankovni terminali koji su u mogunosti prenijeti eljenu koliinu elektronikog

novca na karticu. Ovi terminalu u sprezi s bankovnim raunalima imaju ovlasti

kreiranja novanica;

prilikom plaanja korisnik ulae karticu u odgovarajui terminal te vri transakciju.

Terminal ita novanice sa elektronikog novanika, pohranjuje ih kod sebe te

provjerava njihovu valjanost u banci. Razliite izvedbe terminala predviaju

mogunosti IC komunikacije izmeu elektronikih novanika i terminala ili se

komunikacija moe ostvariti fizikim kontaktom.

neki projekti predviaju mogunost postojanja kunih ATM-ova, odnosno kunih

terminala koji bi se telefonskom vezom spajali na bankovna raunala te omoguavali

prijenos elektronike gotovine na takav nain u karticu.

Pored toga korisniku e biti na raspolaganju i razliito pomono sklopovlje poput raznih vrsta

prirunih itaa kartica te razliitih izvedbi elektronikih novanika.

Pored implementacije elektronikog novanika pametne kartice se mogu koristiti u

sustavima plaanja i kao kreditne, odnosno ekovne kartice. U tom sluaju se koriste kao

monija i pouzdanija inaica magnetskih kartica.

Kada se govori o pouzdanosti elektronikih sustava plaanja temeljenih na pametnim

karticama treba uzeti u obzir da se cijeli mehanizam temelji na ve dobro razraenim

metodama elektronike gotovine te naravno ima sve odgovarajue osobine to

podrazumijeva gotovo nemogue nelegalno umnoavanje novanica ili nelegalno kreiranje

novih. Ova injenica ujedno daje i najvre temelje pouzdanosti sustava.

21

Sama kartica ima dovoljno snane procesorske mogunosti da onemogui nelegalni pristup

podacima bez prethodne identifikacije vlasnika (npr. PIN-om). To znai da je ukradenu

karticu gotovo nemogue koristiti u terminalima bez poznavanja PIN-a pravog vlasnika. PIN

koji se koristi je obino etveroznamenkasti broj. Sluajnim pogaanjem kombinacije

praktiki je nemogue pogoditi PIN s obzirom na to da gotovo svi takvi sustavi imaju

ogranien broj pokuaja unosa PIN-a. Nakon nekoliko uzastopnih pogrenih unosa korisnik se

mora obratiti banci vlasniku rauna radi daljnjeg omoguavanja koritenja novca.

Zakljuno se moe rei da je elektronika gotovina uz ovakve mehanizme prijenosa znatno

sigurnija od tuih dugih prstiju nego to je to sluaj s fizikim novcem. Kada njega netko

ukrade teko ete ga sprijeiti da ga troi osim sustavno provjeravajui serijske brojeve

novanica to je neizvedivo u opim sluajevima.

4.2.2.2. Druge primjene pametnih kartica

Danas se pametne kartice ve uveliko koriste u razliitim identifikacijskim postupcima ili

za plaanje javnih telefona i javnog prijevoza. Gotovo sigurno e se pametne kartice uskoro

koristiti kao osobne ili zdravstvene iskaznice, pri emu u u njima moi biti pohranjen

vlasnikov zdravstveni karton, a ne samo osnovni osobni podaci. Svim ovim primjenama nema

tehnike prepreke.

Posebno su zanimljivi projekti koji predviaju pametne kartice koje e se moi istovremeno

koristiti za vie namjena. Na primjer mogue je napraviti pametnu karticu u kojoj bi mogli

nositi odreenu koliinu gotovine ili je ovisno o prigodi koristiti kao kreditnu karticu. Istom bi

karticom plaali javni prijevoz i telefon, a sluila bi i kao vaa osobna karta i sredstvo

identifikacije prilikom ulaska u stan.

4.2.2.3. Prednosti pametnih kartica

S obzirom na injenicu da u dananje vrijeme nitko vie ne sumnja u korisnost i primjenjivost

tehnologije magnetskih kartica biti e dovoljno navesti prednosti pametnih kartica kao

dokaz njihove uporabljivosti i prilagodljivosti.

Ako govorimo o primjenama kartine tehnologije u elektronikim sustavima plaanja,

magnetske kartice su potpuno neupotrebljive za prijenos i pohranu elektronikog novca.

22

Njihove karakteristike dostatne su jedino za uporabu u sustavima kreditnih kartica gdje su na

magnetskom mediju kartice pohranjeni podaci o kartici i korisniku.

S druge strane uporabi pametnih kartica za prijenos elektronike gotovine nema ozbiljnih

zapreka ve danas kada su mikroraunala u karticama dovoljno snana da efikasno zatite

podatke koje uvaju od neeljenih prstiju.

U donjoj tablici dan je usporedni prikaz karakteristika sustava s magnetskim te pametnim

karticama. Treba primijetiti da mada su pametne kartice neusporedivo efikasnije rjeenje za

mnoge primjene, relativno niska cijena sustava s magnetskim karticama te njihova trenutna

velika rasprostranjenost su jaka zapreka naglom prodoru tehnologije pametnih kartica.

Tablica 3. Usporedba magnetskih i pametnih kartica

MAGNETSKE

KARTICE PAMETNE KARTICE

Koliina pohranjenih podataka Mala Oko 100 puta vea nago kod magnetskih kartica

Sigurnost pohranjenih podataka od mehanikih oteenja

Mala Velika

Sigurnost pohranjenih podataka od neovlatenog pristupa

nikakva Vrlo velika

Cijena kartice $0.05 0.5 $2.5 15

Cijena terminala $100 800 $100 800

Udruljivost postojeih sustava Velika Mala

Mogunost koritenja u elektronikim platni sustavima

Da, u sustavima

kreditnih kartica

Da, u sustavima kreditnih kartica i

za pohranu i prijenos elektronike gotovine

Mogunost koritenja iste kartice za vie namjena Ne

Na istu karticu mogue je implementirati vie aplikacija dodavanjem odgovarajuih modula u firmware kartice

Izvor: agar, M. (1997.): Elektroniki oblici plaanja, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb

23

5. OPORTUNITETNA ANALIZA UVOENJA NOVIH USLUGA

5. 1. Kartino poslovanje na stranim tritima

U SAD-u je kartino poslovanje stalno u porastu, kao to se i vidi na slici 12. Plaanje

ekovima se kree u suprotnosti s karticama, dakle u konstantnom je padu.

Slika 12. Trendovi negotovinskih transakcija u SAD-u

Izvor: Federal Reserve System, The 2013 Federal Reserve Payments Study, SAD, str. 7

Slika 13. Udio negotovinskih transakcija u SAD-u 2012.

Izvor: Federal Reserve System, The 2013 Federal Reserve Payments Study, SAD, str. 10

24

Moe se rei da su korisnici kartinog poslovanja zadovoljni uslugama i da koriste plaanje

karticama u sve veoj mjeri. To odgovara bankama i kartiarskim kuama, koje svoje usluge

mogu plasirati u veoj koliini.

Stanje u Europi (slika 13.) je vrlo slino onome u SAD-u, koritenje kartica je takoer u

stalnome porastu, dok se plaanje ekovima smanjuje.

Slika 14. Negotovinske transakcije u Europi

Izvor: Europska centralna banka, Eurostat (2014.)

5. 2. Kartino poslovanje na domaem tritu

Prema istraivanju Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije HGK, u Hrvatskoj je

na kraju oujka ove godine bilo 8,6 milijuna kreditnih i debitnih kartica, 4.144 bankomata te

96.117 EFT POS terminala.

25

U zadnjih 15 godina broj kartica je povean za 3,5 puta, broj bankomata za 5,2 puta, a broj

EFT POS terminala za deset puta. Ovi podaci se prikupljaju kvartalno putem upitnika kroz

uspjenu suradnju s bankama i kartinim kuama, priopeno je iz HGK.

Na kraju oujka 2014. godine u Hrvatskoj je bilo 8,6 milijuna debitnih i kreditnih kartica. U

odnosu na isto razdoblje 2013. godine, ukupan broj kartica vei je za 0,5 posto. Udio chip

kartica u ukupnom broju kartica je 92,2 posto, a od poetka upotrebe chip kartica u Hrvatskoj,

njihov udio u ukupnom broju kartica iz godine u godinu raste (sredinom 2005. godine njihov

udio je bio svega 6,1 posto). Od ukupnog broja kartica, 88,4 posto su debitne i kreditne

kartice banaka (26 banaka od ukupno 30), od ega su 42,3 posto MasterCard kartice, 45,6

posto su VISA kartice, a preostalih 0,5 posto su ostale bankovne kartice. Udio kreditnih

kartica kartinih kua (2 kartine kue) je 11,6 posto. Od ukupno 1,8 milijuna kreditnih

kartica, 46 posto su kreditne kartice banaka, a 54 posto kreditne kartice kartinih kua.

Hrvatska je ulaskom u EU dobila obvezu usklaivanja propisa s pravnom steevinom EU.

Prekogranino pruanje usluga (tzv. passporting) omogueno je za one usluge koje su

regulirane direktivama EU, a implementirane su u hrvatsko zakonodavstvo. Prekogranino

pruanje usluga doprinosi liberalizaciji trita i pojaava konkurenciju te omoguuje

potencijalnim korisnicima financijskih usluga vei izbor pri emu je vano upoznati se s

moguim rizicima.

Poela se primjenjivati uredba kojom su regulirani uvjeti za ustroj Jedinstvenog euro platnog

podruja (eng. Single Euro Payments Area, SEPA). Takoer su odreeni krajnji rokovi za

migraciju na SEPA platne instrumente - za drave lanice eurozone odreen je rok 1. veljae

2014., a za drave lanice izvan euro podruja 31. listopada 2016. Propisani se rokovi odnose

na SEPA kreditni transfer i SEPA izravno tereenje, dok krajnji rok za kartina plaanja nije

odreen, budui da SEPA standardi za kartina plaanja jo nisu u cijelosti definirani. SEPA

platni instrumenti (kreditni transfer, izravno tereenje i platne kartice) su izraeni s ciljem

zamjene nacionalnih platnih instrumenata za plaanja u eurima koji se danas koriste u

dravama lanicama.

Cilj je europskih institucija stvoriti integrirano trite za usluge plaanja, na kojem e se

razvijati zdrava konkurencija i gdje se na europskom gospodarskom prostoru nee praviti

razlike izmeu plaanja izvan drave ili unutar nje same, s namjerom da se povea trina

26

transparentnost za pruatelje i za korisnike te da se postave standardi za plaanje koritenjem

jedinstvenog skupa osnovnih platnih instrumenata s jakim naglaskom na visokom stupnju

zatite potroaa. Korisnici platnih usluga su potroai, trgovci na malo, druga mala i srednja

poduzea, velike kompanije, komunalna poduzea i tijela javne vlasti. Posebno je vano

ostvariti komunikaciju i suradnju s javnom administracijom, budui da javni sektor proizvodi

veliku koliinu platnog prometa (npr. isplata mirovina).

Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije HGK poduzeo je niz aktivnosti putem

mree upanijskih komora i sektorskih udruenja, grupacija i zajednica u cilju obavjetavanja

poslovnih subjekata, korisnika platnih usluga, o uvoenju IBAN-a u nacionalni platni promet.

Tema koja je takoer aktualna u financijskom sektoru je tema financijske pismenosti

stanovnitva tj. podizanje njene razine u Hrvatskoj.

27

6. PERSPEKTIVE I OEKIVANJA

Razvojem tehnologije, veliki prostor za razvoj kartinog poslovanja otvara se na podruju

beskontaktnog plaanja. Ono postaje nezaobilazni trend kada je u pitanju suvremeno plaanje

proizvoda i usluga. Pokazujui kojom brzinom potroai prihvaaju ovu tehnologiju, studija o

beskontaktnom plaanju, koju je provela agencija PRIME Research u razdoblju od 1.

studenog 2013. do 30. travnja 2014. godine, potvrdila je da potroai uivaju u praktinosti

beskontaktnih plaanja i da oekuju da trgovci uhvate korak s ovom tehnologijom.7

Ovo istraivanje pokazalo je da su Velika Britanija, Poljska, Rusija, Italija, Maarska i

Francuska europske zemlje s najveim brojem potroaa koji su spremni usvojiti beskontaktna

plaanja i uvesti ih u svoju svakodnevicu.

U Velikoj Britaniji, za potroae su prihvat beskontaktnih plaanja i brzina kojom ih trgovci

usvajaju presudni faktori.Na hrvatskom tritu do sada su etiri banke, odnosno kartine kue

omoguile beskontaktno plaanje na prodajnim mjestima: Erste Card Club, OTP banka, PBZ

Card i Raiffeisen banka.

Ovaj tip plaanja jednostavnim prislanjanjem kartice na POS terminal nudi korisnicima

mogunost da svoja plaanja obave na brz, siguran i jednostavan nain i moe biti

implementirano na prodajnim mjestima bilo kojeg tipa i veliine, te se moe koristiti za

plaanje bilo kojih iznosa. Za plaanja do 100 kuna nije potrebna nikakva dodatna

verifikacija, dok se za iznose iznad 100 kuna transakcija verificira unosom PIN-a ili potpisom

korisnika.

S obzirom na to da je tehnologija znaajno unaprijedila kartino poslovanje, sve je izglednije

da e ono u skorijoj budunosti biti beskontaktno, bilo da se radi o plaanju karticama ili

mobitelima, a plaanje papirnim novcem moglo bi potpuno nestati. Beskontaktno plaanje u

Hrvatsku je praktiki tek dolo, a veliko irenje se tek oekuje. Da bi privukli korisnike za

koritenje beskontaktnog plaanja, banke bi trebale promijeniti navike samih korisnika i nain

na koji se odvija plaanje.

7 Pili, T. (2014.): Moe li beskontaktno plaanje posve iskorijeniti gotovinu?,

http://www.poslovni.hr/trzista/moze-li-beskontaktno-placanje-posve-iskorijeniti-gotovinu-279373

28

U europskim okvirima beskontaktno plaanje vie nije tako revolucionarno, ali je

revolucionarno za trita poput Hrvatske na kojima se tek poinje razvijati. Beskontaktno

plaanje zamjenjuje gotovinu, sniava trokove manipulacije i pohranjivanja gotovine, donosi

veu sigurnost, poveava vrijednost korisnika te konkurentnu prednost trgovina, a poveava

se i potronja.8

S druge strane, uvoenje beskontaktnog plaanja je relativno skupo zbog infrastrukture, no

zbog fiskalizacije trgovine mogu imati dodatni motiv za implementiranjem beskontaktnih

itaa, radi jednostavnost i brzine transakcija.

8 ujo, M. (2013): Zbogom gotovini, polako nam stie beskontaktno plaanje,

http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzista/zbogom-gotovini-polako-nam-stize-beskontaktno-placanje-618415

29

Zakljuak

Kartino poslovanje je jedan od najvanijih instrumenata platnog prometa i rairen praktino

u cijelom svijetu. Korisnik koji posjeduje meunarodnu karticu moe obavljati transakcije na

bilo kojem platnom mjestu ili bankomatu u svijetu. Kartice omoguuju veliku slobodu i

jednostavnost koritenja. Od prve kartice u 1950-im godinama do danas prevaljen je velik put

u znaaju kartice i mogunostima koja ista prua.

Banka diverzificiraju svoje usluge kako bi privukle to iri krug korisnika i to due ih

zadrali kao svoje klijente. To se odnosi i na kartice, pa su se tako razvile razne vrste kartica s

odgodom plaanja, kao to su charge kartice ili revolving kartice. Osim vrsti kartica, banke i

kartiarske kue privlae klijente i dodatnim opcijama, primjerice mogunou dizajna

vlastite kartice, skupljanjem bodova prilikom kupovanja karticom, nagradnim igrama,

karticama s displayem i slino.

Posebno pitanje kod koritenja kartica je pitanje sigurnosti. Razvojem tehnologija, upotrebom

magnetske trake, sigurnosnog koda, holograma kao i ipova kod pametnih kartica ljestvica

sigurnosti je postavljena na najviu razinu.

Kartino poslovanje je u porastu u svim dijelovima svijeta, gotovina se sve manje koristi, a

kartice se koriste za sve manji iznos transakcija. U porastu je i najnovija tehnologija u

kartinom poslovanju, a to je beskontaktno plaanje koje omoguava plaanje bez kontakta

kartice i bez upisivanja PIN-a. Za vee iznose jo uvijek je potrebno upisati PIN, no to je

ionako poeljan sigurnosni mehanizam.

30

Literatura

1. Brezovaki, A. (2008.): Povijest kreditnih kartica, Poslovni savjetnik, 42, str. 99.

2. Federal Reserve System, The 2013 Federal Reserve Payments Study, SAD

3. Hrvatska udruga banaka (2007): Prednosti kartinog poslovanja

4. Pili, T. (2014.): Moe li beskontaktno plaanje posve iskorijeniti gotovinu?, [internet],

raspoloivo na: http://www.poslovni.hr/trzista/moze-li-beskontaktno-placanje-posve-

iskorijeniti-gotovinu-279373 [21.9.2014.]

5. Starbuck Gerson, E., Woolsey, B. (2009.): The history of credit cards, [internet],

raspoloivo na: http://www.creditcards.com/credit-card-news/credit-cards-history-

1264.php [21.9.2014.]

6. agar, M. (1997.): Elektroniki oblici plaanja, Fakultet elektrotehnike i raunarstva,

Zagreb

7. ujo, M. (2013): Zbogom gotovini, polako nam stie beskontaktno plaanje,

[internet], raspoloivo na: http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzista/zbogom-

gotovini-polako-nam-stize-beskontaktno-placanje-618415 [21.9.2014.]

31

Prilozi

Popis slika

Slika 1. Izgled prve kartice Diners Club, 1950., SAD .......................................................... 5

Slika 2. Izgled BankAmericard kartice, 1958., SAD ............................................................ 6

Slika 3. Izgled MasterCharge kartice, 1966., SAD ............................................................... 6

Slika 4. Tipian izgled moderne kartice, prednja strana ....................................................... 7

Slika 5. Tipian izgled moderne kartice, stranja strana ....................................................... 8

Slika 6. Debitna kartica Karlovake banke (Maestro) .......................................................... 10

Slika 7. Razliiti dizajn charge kartice PBZ-a (Visa Classic) ............................................... 12

Slika 8. Revolving kreditna kartica PBZ-a (MasterCard) ..................................................... 13

Slika 9. Kartica s obronom otplatom Zagrebake banke (MasterCard Go card) ................ 14

Slika 10. Prepaid Refresh kartica Hypo banke (MasterCard) ............................................... 15

Slika 11. Ponuda kartica na internetskim stranicama Hypo banke ....................................... 16

Slika 12. Trendovi negotovinskih transakcija u SAD-u ........................................................ 23

Slika 13. Udio negotovinskih transakcija u SAD-u 2012. .................................................... 23

Slika 14. Negotovinske transakcije u Europi ........................................................................ 24

Popis tablica

Tablica 1: Klijent koristi debitnu karticu za plaanje svojih trokova .................................. 10

Tablica 2: Klijent koristi charge karticu za plaanje svojih trokova ................................... 11

Tablica 3. Usporedba magnetskih i pametnih kartica ........................................................ 22