Europska unija

na mom imanjuEuropa

Instrument pretpristupne pomoći Europske unije

Projekt građanskih prava SisakPGP - CRP Sisak

Ured za udrugeVlade Republike Hrvatske Ministarstvo poljoprivrede

Projekt provode:Ovaj projekt financiraju:

RIJEČ AUTORA

AKO BRDO NEĆE SAMO K MENI – IDEM JA PREMA BRDU!

Poštovani,

ovom publikacijom pokušat ćemo na prihvatljiv način približiti Vaše trenutno stanje i poziciju zahtjevnom zadatku prilagođavanja „običnog“ stanovnika ciljanog ruralnog područja Sisačko-moslavačke županije – člana zajednice, probirljivom tržištu Europske unije u svakom pogledu – kroz ljude, robu i usluge!

Dotaknut ćemo i oživjeti Vaše želje, potrebe i nastojanja da ostanete tu gdje jeste, a uživate u svojim ostvarenjima kao da ste negdje drugdje – gdje ste, na tren, pomislili da biste željeli biti. I ne samo to! Pokušat ćemo Vas, jednostavnim, narodnim i lako razumljivim jezikom, uvjeriti da ste sposobni, na svome imanju, pružiti drugima ono što oni nisu u mogućnosti priuštiti sami sebi u svom okruženju.

Naravno, ovo nije udžbenik, već informativni materijal o određenim zakonskim i podzakonskim regulativama Republike Hrvatske i Europske unije koji su nužni za pravovaljan ruralni razvoj i Vašu bitnu ulogu u njemu. Poslužili smo se nizom iskustava ciljanog područja, razvojnim karakteristikama i potencijalima, strateškom dokumentacijom, prostorno-planskim dokumentima i stručnim tematskim obradama kako bismo Vam na što jednostavniji način pomogli da dovedete Europu na svoje imanje. Ako se slučajno ne prepoznate, ne pronađete baš nigdje u ovoj informativnoj publikaciji, ne očajavajte, ne ljutite se, samo otvorite prozor, udahnite svoj svježi, čisti zrak, pogledajte u svoje ekološko, čisto okruženje i sjetite se one stare:

1

UVOD

Razmišljanje većine stanovnika ruralnog područja Sisačko-moslavačke županije:

OBIČAN SAM ČOVJEK.

ŽIVIM NA SELU ILI RECIMO DA ŽIVIM NA SELU. A U BITI, ŽIVOTARIM NA SELU IAKO BIH ŽELIO ŽIVJETI NA SELU.

ŠTO DA RADIM DA ŽIVOTARENJE NA SELU UISTINU BUDE ŽIVOT NA SELU?

ZNAM!

ŽIVOT NA SELU KOJI UPRAVO VODIM OPTIMALNO ĆU USKLADITI S PRAVOVALJANIM ZAKONSKIM I PODZAKONSKIM AKTIMA KOJI ĆE MI

OMOGUĆITI ŽIVOT KAKAV ŽELIM.

ŽELIM ŽIVOT EUROPSKOG SELJAKA KOJI SVOJE PROIZVODE I USLUGE PLASIRA ZAHTJEVNOM TRŽIŠTU EUROPSKE UNIJE, A ZA ISTO JE UREDNO NAGRAĐEN.

NARAVNO, DA BI U TOME USPIO, TREBAM DOVESTI „EUROPU“ NA SVOJE IMANJE,

ALI ZADRŽATI AUTENTIČNOST, TRADICIJU I ORIGINALNOST KAKO BIH BIO KONKURENTAN, A IPAK INOVATIVAN KROZ DODANU VRIJEDNOST SVOJIH

PROIZVODA I USLUGA.2

PRVI KORAK – NULTA TOČKA

Pretpostavka je da želite legalno (prema zakonima) poslovati. Što to znači? Vrlo jednostavno, legalno poslovati podrazumijeva pošteno i savjesno obavljati djelatnosti koje ste registrirali (prijavili) kao osnovne ili dopunske te od njih ostvarujete određeni prihod. Taj prihod, naravno, nije u potpunosti Vaša „čista zarada“ i ovisno o kategoriji Vašeg poslovanja (fizička ili pravna osoba) podložan je određenim davanjima u koja ubrajamo:

• Plaće za Vaše eventualne (stalne ili sezonske/povremene) uposlenike,• Doprinos za socijalno osiguranje,• Doprinos za mirovinsko osiguranje,• Poreze i prireze,• Fiksne troškove (režijski troškovi, knjigovodstveno-računovodstvene usluge,

kreditne rate i sl.),• Varijabilne troškove (nabava robe/sjeme, sadnice, zaštitna sredstva, repromateri-

jal, alat, plavi diesel i dr.),• Ostalo.

Obzirom da, sukladno tradiciji, mogućnostima, zahtjevima tržišta, ali jednim dijelom i politici (što ne bi trebalo biti, ali budimo realni – jest), postoje, kroz strateške dokumente, definirane smjernice razvoja Vašeg ruralnog područja na županijskoj i općinskoj /gradskoj razini, potrebno je svoje planirane djelatnosti uskladiti s tim pravcima razvoja. Neki od tih strateških dokumenata su:

• Županijska razvojna strategija• Poljoprivredna strategija Sisačko-moslavačke županije• Strategija razvoja turizma Sisačko-moslavačke županije• Strateški plan razvoja mikroregije Moslavina• Strateški plan razvoja ruralnog područja Grada Siska• Strateški plan razvoja LAG-a UNA• Strateški plan razvoja LAG-a Zrinska Gora-Turopolje• Strateški plan gospodarskog razvoja Grada (Petrinja, Glina, Novska, Popovača)• Strateški plan gospodarskog razvoja Općine (Dvor, Sunja)• Kutinska Agenda 2020• Projekt ukupnog razvoja Grada Hrvatske Kostajnice• Projekt ukupnog razvoja Općine (Hrvatska Dubica, Donji Kukuruzari, Majur, Jase-

novac, Topusko, Gvozd)• Ostali dokumenti koji slučajno nisu spomenuti, a postoje i Vama su dostupni, a

direktno ili indirektno utječu na razvoj Vašeg imanja.

Svi navedeni dokumenti su prilično međusobno usklađeni i naglašavaju karakteristike mikroregije kojoj pripadaju te su primjenjivi i na većinu susjednih mjesta uz moguće razlike, a koje su prvenstveno uvjetovane pojedinim prirodnim, kulturnim, vjerskim ilisličnim vrijednostima određenog lokaliteta.

3

PRVI KORAK – NULTA TOČKA

DRUGI KORAK – KATEGORIJE I DJELATNOSTI

Potrebno je naglasiti činjenicu da nije samo poljoprivreda sektor koji razvija ruralno područje, već je tu i niz drugih djelatnosti koji znatno utječu na podizanje razine življenja u ruralnom području.

Već sami navedeni dokumenti suglasni su da je razvoj ruralnog područja cijele Sisačko-moslavačke županije u širem smislu moguć kroz poljoprivredu, malo i srednje poduzetništvo te turizam, odnosno njihovu međusobnu povezanost.

Postoji niz kategorija koje stanovnik ruralnog područja, a u skladu sa svojim mogućnostima i interesima može ostvariti na svom imanju:

• Individualni poljoprivrednik• Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG)• Obrtnik• Trgovačko društvo• Dioničko društvo• Zadruga• Udruga• Klaster• Djelatna osoba – uposlenik• Sezonski radnik• Nadničar• Volonter

Izuzev kategorija: djelatna osoba – uposlenik, sezonski radnik, nadničar i volonter, što ćete riješiti direktnim kontaktom i ugovorom (dogovorom) s poslodavcem, ostale zahtijevaju da odlučite što želite registrirati i da li to želite samostalno kao vlasnik ili u „kompi“ kao suvlasnik.

DAKLE, SAD ZNAMO GDJE SE NALAZIMO, KOJE SU NAŠE MOGUĆNOSTI I U KOJEM PRAVCU ŽELIMO RAZVIJATI VLASTITO IMANJE, ALI MORAMO SE REGISTRIRATI KAKO BISMO MOGLI UREDNO POSLOVATI.

4

Individualni poljoprivrednik je fizička osoba na poljoprivrednom gospodarstvu koja se bavi poljoprivredom te posjeduje znanja i vještine o poljoprivredi. Poljoprivrednik koji obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino i glavno zanimanje i s te osnove nije obveznik poreza na dohodak, obveznik je plaćanja dopri-nosa. Isto je regulirano odredbom članka 12. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01 i 147/02), odredbom članka 3. točka 21. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja („Narodne novine“, br. 147/02). Člankom 4. točka 14. Zakona o obveznim doprinosima propisano je da su osiguranici s osnove poljoprivrede i šumarstva osobe koje ne plaćaju porez na dohodak, zatim osobe koje od obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva paušalno plaćaju porez na dohodak, kao i oni koji utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga te osobe koje s osnove obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva plaćaju porez na dobit umjesto poreza na dohodak.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) je gospodarstvo na kojem punoljetni članovi istog kućanstva obavljaju poljoprivrednu djelatnost koristeći vlastite i unajmljene resurse.

Treba imati na umu da je OPG namijenjen isključivo obiteljskom poslovanju u poljoprivredi. Nositelj OPG-a, kojeg biraju članovi kućanstva, trebala bi biti punoljetna osoba koja stalno ili povremeno radi na gospodarstvu i odgovorna je za njegovo poslovanje. Otvaranje OPG-a podrazumijeva prikupljanja brojnih papira i dozvola. Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava je registar hrvatskih poljoprivrednika uveden 2002. godine, s ciljem uspostave reda na tržištu poljoprivrednih proizvoda, a propisuje način i uvjete vezane uz upis u Upisnik seljačkih gospodarstava ili OPG-a. Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sadrži podatke o poljoprivrednom gospodarstvu, nositelju tj. odgovornoj osobi i članovima obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, sjedištu poljoprivrednog gospodarstva, gospodarskim objektima u sjedištu i izvan sjedišta, posjedu poljoprivrednog zemljišta, korištenju poljoprivrednog zemljišta, prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u i stoci.Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju provodi postupak upisa i izdaje rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Nositelj OPG-a prvo treba podnijeti Zahtjev za upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (na 8 stranica trebate upisati tražene podatke) i uz to priložiti potrebnu propisanu dokumentaciju, u najbližem uredu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju,

Sisačko-moslavačka županija – Grad Sisak, 44000 Sisak, I. K. Sakcinskog 1; Zdravko Planinc; e-mail: zdravko.planinc@apprrr.hr; tel: 044/660-142; 044/524-

594; Radno vrijeme: ponedjeljak – petak 7:30-15:30

Ostali brojevi na području SMŽ: 01/644-6186 (kućni 4600); 044/524-594, 660-141, 660-142, 608-763, 851-933, 880-828, 813-616, 625-112 i

600-143

tj. regionalnom Uredu državne uprave u županijama. Izgled zahtjeva i popis dokumentacije koja se zahtjevu prilaže navedeni su u Pravilniku o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

DRUGI KORAK – KATEGORIJE I DJELATNOSTI

5

Pravo na upis u Upisnik imaju pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i fizičke osobe koje su državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Uvjet upisa u Upisnik je posjedovanje poljoprivrednih resursa (poljoprivrednog zemljišta i/ili stoke) i obavljanje poljoprivredne djelatnosti koja obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti.

Za otvaranje OPG-a ne treba osigurati temeljni kapital, niti treba imati odgovarajuću stručnu spremu.Prije samog pristupanja otvaranju OPG-a svakako se posavjetujte s Vašom nadležnom službom Ureda državne uprave u županiji u kojoj prebivate, Odsjek službe za gospodarsko i imovinsko-pravne poslove, Pododsjek za poljoprivredu i šumarstvo, kako biste ostvarili smjernice i prikupili potrebne informacije koje su Vam potrebne te otvorili Vaš OPG na najjednostavniji način.Upis poljoprivrednih gospodarstava u Upisnik vrši se tijekom cijele godine u Ure-dima državne uprave u županijama, ovisno gdje pripadaju s obzirom na prebivalište nositelja OPG-a. Troškovi registracije OPG-a iznose od 70,00 - 500,00 kn, ovisno o troškovima pojedinih obrazaca, biljega i izrade pečata OPG-a. Od početne dokumen-tacije potrebno je priložiti sljedeće:

1. Preslike osobnih iskaznica nositelja i članova OPG-a (ne trebaju biti ovjerene kopije)

2. Presliku žiro računa iz poslovne banke (ne treba biti ovjeren)

3. Posjedovni list za poljoprivredno zemljište koje se upisuje (original, ne stariji od 6 mjeseci – vadi se u katastru), Ugovor o zakupu ovjeren kod javnog bilježnika (ukoliko poljoprivredno zemljište nije u vlasništvu OPG-a), Izjava vlasnika o davanju zemljišta na korištenje bez naknade, uz izvadak iz katastra za sve prijavljene čestice koje nisu u posjedovnom listu nositelja i članova

4. Obrazac Upisnik koji se kupuje u Narodnim novinama ili u Uredu državne uprave (u sklopu Upisnika se nalazi Izjava o nositelju, a koju je potrebno ovjeriti od strane nositelja i svih članova gospodarstva, u slučaju da

gospodarstvo ima članove)

5. Preslici dokumenata o svim postojećim upisima gospodarstva u registre i evi-dencije ministarstva i od ministarstva ovlaštenih ustanova – ne moraju biti ovjereni (npr. zavodi, Hrvatski stočarsko selekcijski centar, Upisnik proizvođača sjemena, Upisnik proizvođača vina, Središnji popis matičnih grla i jata)

6. Potvrda obveznika PDV-a (ako je PG već obveznik PDV-a – vadi se u pripadajućem uredu porezne uprave)

7. Biljezi u iznosu od 70,00 kn (kupuju se na kiosku).

DRUGI KORAK – KATEGORIJE I DJELATNOSTI

6

NOSITELJ OPG-aDOKUMENTACIJA + BILJEZI

ZAHTJEV ZA UPIS

URED AGENCIJE ZA PLAĆANJE U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU

Upis u Registar poljoprivrednika

JEDINSTVENI MATIČNI IDENTIFIKACIJSKI BROJ POLJOPRIVREDNOG GODPODARSTVA – MIBPG (vrijedi samo uz predočenje osobne iskaznice nositelja OPG-a)

Rješenje o upisu OPG-a u Registar poljoprivrednikaOsobna iskaznica nositelja OPG-a

Potvrda o OIB-u

PEČAT – ŠTAMBILJ OPG-a

Prijava u Registar poreznih obveznika (Obrazac RPO, RPO A i RPO B)Prijava u Registar obveznika PDV-a, u slučaju ulaska u sustav PDV-a (Obrazac P – PDV-1)Popis dugotrajne imovine koja se unosi u OPG (Obrazac DI)Izjava o izabranom knjigovodstvenom servisuKopija rješenja o upisu u Upisnik OPG-a

POREZNA UPRAVA

Ispunjene obrasce potpisati i ovjeriti pečatom

ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE

Prijavni obrasci,Potvrda o ulazu u sustav PDV-a (Preslika P – PDV obrasca ovjerenog u Poreznoj upravi),

Preslika dokumentacije koja je predana u Zavod za mirovinsko osiguranje

ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

NAPOMENA: predmetne obrasce ovjeriti pečatom i potpisati te dostaviti osobno8 (OSAM) DANA OD POČETKA RADA

NAPOMENA: OPG prijaviti u HZMO 8 (osam) dana od početka rada OPG-a, ali nakon prijave u Registar poreznih obveznika.

DRUGI KORAK – KATEGORIJE I DJELATNOSTI

7

DRUGI KORAK – KATEGORIJE I DJELATNOSTI

Neka Vas ne uplaši toliki broj skraćenica naziva obrazaca, niti količina „papirologije“ – velik broj podataka se ponavlja, a samo popunjavanje nije komplicirano kao što na prvi pogled izgleda. Također, djelatnici predmetne agencije i ostalih institucija dužni su Vam pomoći u ispunjavanju obrazaca.

VAŽNO: Upisom u Upisnik OPG-a ne postaje se obveznikom vođenja poslovnih knjiga (npr. u slučaju paušalnog oporezivanja) te se ovisno o prihodima može ili ne mora uključiti u sustav PDV-a. Obveznik Poreza na dodanu vrijednost je onaj OPG koji ostvari primitke veće od 230.000,00 kuna u jednoj poslovnoj godini. Dakle, obveznik PDV-a dužan je voditi poslovne knjige te sam zaračunavati PDV i uključivati isti u cijenu proiz-voda i usluga.

Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba. Dakle, prema članku 4. Zakona o obrtu („Narodne novine“ br. 49/03 – pročišćeni tekst, izmjene u Narodnim novinama br. 68/07, 79/07 i 143/13) obrtnik je «...fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti iz članka 2. stavka 1. ovog Zakona u svoje ime i za svoj račun...». Obrt je, s druge strane, definiran kao «samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti….».

S obzirom na vrste, obrti mogu biti:

• slobodni - obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete, odnosno ne traži se propisana stručna sprema

• vezani - obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit

• povlašteni - obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo, ovisno o djelatnosti

Uvjeti za otvaranje obrta

Ako želite otvoriti obrt ne smijete imati izrečenu sigurnosnu mjeru zabrane ili zaštitnu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti. Posebni uvjeti odnose se na stručnu osposobljenost, odgovarajuću srednju stručnu spremu ili položen majstorski ispit te udovoljavanje posebnim zdravstvenim uvjetima.Ipak, ako ne ispunjavate ovaj poseban uvjet, svejedno možete obavljati vezani obrt ukoliko na takvim poslovima zaposlite radnika koji udovoljava propisanim uvjetima.

Zajedničko obavljanje obrta

Kako bi se obavljale gospodarske djelatnosti, dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt. Za takve vezane obrte je dovoljno da jedna od osoba, uz opće, ispunjava i prethodno navedene posebne uvjete.

Strani državljani u Hrvatskoj također mogu obavljati obrt pod istim uvjetima kao i državljani Republike Hrvatske. Dodatni uvjet postavljen je Zakonom o strancima koji propisuje potrebu pribavljanja poslovne dozvole, a koju izdaje Ministarstvo unutar-njih poslova.

8

Postupak otvaranja obrta

Nakon donošenja odluke o pokretanju registracije obrta najprije proučite neke osnovne odrednice poput općenitih stavki o obrtu, mjestu registracije te pravnih regulativa. Ovisno o sjedištu obrta, posjetite Ured državne uprave u županiji.

Voditeljica Službe: Ivana Marković Palaić, dipl. iur.E-pošta: ivana.markovic.palaic@udu-smz.hr

Unutarnje ustrojstvene jedinice Službe za gospodarstvo:

Odjel za gospodarstvoVoditeljica Odjela: Nada Gobac, dipl. oec.Tel. 044 500-051 E-pošta: nada.gobac@udu-smz.hr

Odjel za stambeno zbrinjavanje, promet i poljoprivreduTel. 044 500-006

Odjel za gospodarstvo obavlja upravne i stručne poslove iz područja koja se odnose na trgovinu, malo i srednje poduzetništvo, ugostiteljstvo, turizam i rudarstvo:

• utvrđivanje minimalno tehničkih uvjeta za početak rada trgovine sukladno Zakonu o trgovini

• utvrđivanje minimalno tehničkih uvjeta za početak rada trgovačkih društava (trgovina i ugostiteljstvo) sukladno članku 32. Zakona o trgovačkim društvima

• utvrđivanje minimalno tehničkih uvjeta za ugostiteljstvo i turizam• izdavanje odobrenja vezanih uz istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina

prema Zakonu o rudarstvu, Pravilniku o istraživanju mineralnih sirovina i Pravilniku o eksploataciji mineralnih sirovina

Odjel za stambeno zbrinjavanje, promet i poljoprivredu obavlja upravne i stručne poslove iz područja prometa i poljoprivrede, koji se odnose na:

• izdavanje posebnog znaka – znaka pristupačnosti za vozila invalida• izdavanje licencija za javni prijevoz• izdavanje potvrda za prijevoz za vlastite potrebe• utvrđivanje naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta• uvođenje zakupnika u posjed poljoprivrednog zemljišta i ribnjaka u vlasništvu

države• poslove vezane uz dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta i ribnjaka• registraciju proizvođača božićnih drvaca• poslove izdavanja dozvola za krčenje, odnosno čistu sječu šume• rješavanje u prvom stupnju po zahtjevima stranaka za stambeno zbrinjavanje• rješavanje u prvom stupnju po zahtjevima stranaka i po službenoj dužnosti o

priznavanju statusa povratnika• provođenje revizije statusa povratnika, prognanika i izbjeglica

Služba za gospodarstvoAdresa: Stjepana i Antuna Radića 36, SisakTelefon: 044 500-006 Telefax: 044 500-024Radno vrijeme: od 7,30 – 15,30 sati- u periodu od 15. lipnja do 31. kolovoza: od 7,00 – 15,00 sati- prijem stranaka: od 8,00 – 14,00 sati- dnevni odmor: 11,00 – 11,30 sati

9

Postupak otvaranja obrtaIspostava Kutina

Adresa: Kutina, Kneza Ljudevita Posavskog 27Telefon: 044 500-100 Telefaks: 044 500-115Radno vrijeme: od 7,30 – 15,30 sati- u periodu od 15. lipnja do 31. kolovoza: od 7,00 – 15,00 sati- prijem stranaka: od 8,00 – 14,00 sati- dnevni odmor: 11,00 – 11,30 sati Voditeljica Ispostave: Sunčica Kroupa-Krajinović, dipl. oec.E-pošta: suncica.kroupa-krajinovic@udu-smz.hr

Ispostava Novska

Adresa: Novska, Trg dr. Franje Tuđmana 2Telefon: 044 500-120 Telefax: 044 500-133Radno vrijeme: od 7,30 – 15,30 sati- u periodu od 15. lipnja do 31. kolovoza: od 7,00 – 15,00 sati- prijem stranaka: od 8,00 – 14,00 sati- dnevni odmor: 11,00 – 11,30 sati

Voditeljica Ispostave: Milka Milojević, dipl. iur.E-pošta: milka.milojevic@udu-smz.hr

Ispostava Petrinja

Adresa: Petrinja, Gundulićeva ulica 2aTelefon: 044 815-113 Telefax: 044 815-264Radno vrijeme: od 7,30 – 15,30 sati- u periodu od 15. lipnja do 31. kolovoza: od 7,00 – 15,00 sati- prijem stranaka: od 8,00 – 14,00 sati- dnevni odmor: 11,00 – 11,30 sati

Voditelj Ispostave: Srećko Rajan, dipl. soc. radnikE-pošta: srecko.rajan@udu-smz.hr

Ispostava Hrvatska Kostajnica

Adresa: H. Kostajnica, Trg Nikole Šubića Zrinskog 1Telefon: 044 500-140 Telefax: 044 500-144Radno vrijeme: od 7,30 – 15,30 sati- u periodu od 15. lipnja do 31. kolovoza: od 7,00 – 15,00 sati- prijem stranaka: od 8,00 – 14,00 sati- dnevni odmor: 11,00 – 11,30 sati

Voditelj Ispostave: Juraj Pavišić, dipl. politologE-pošta: juraj.pavisic@udu-smz.hr

Ispostava Glina

Adresa: Glina, Trg bana Josipa Jelačića 2Telefon: 044 882-101, 044 885-215 Telefax: 044 882-101Radno vrijeme: od 7,30 – 15,30 sati- u periodu od 15. lipnja do 31. kolovoza: od 7,00 – 15,00 sati- prijem stranaka: od 8,00 – 14,00 sati- dnevni odmor: 11,00 – 11,30 sati

Voditeljica Ispostave: Renata Šukalić, dipl. soc. radnicaE-pošta: renata.sukalic@udu-smz.hr

Ispostava Topusko

Adresa: Topusko, Trg bana Josipa Jelačića 1Telefon: 044 885-215, 044 885-113 Telefax: 044 885-113Radno vrijeme: od 7,30 – 15,30 sati- u periodu od 15. lipnja do 31. kolovoza: od 7,00 – 15,00 sati- prijem stranaka: od 8,00 – 14,00 sati- dnevni odmor: 11,00 – 11,30 sati

Voditeljica Ispostave: Renata Šukalić, dipl. soc. radnicaTelefon: 044 885-215, 044 882-101E-pošta: renata.sukalic@udu-smz.hr

10

Do tada prikupite potrebnu dokumentaciju u koju se ubrajaju:

• preslika osobne iskaznice• preslika putne isprave, prijava boravka u Hrvatskoj ili preslika osobne iskaznice

ako postoji trajno nastanjenje u Hrvatskoj• dokaz da udovoljavate posebnim zdravstvenim uvjetima• dokaz o pravu korištenja prostora• za vezane obrte treba priložiti dokaz o stručnoj spremi, položenom majstorskom

ispitu ili ispitu o stručnoj osposobljenosti • ispuniti obrasce koje ćete dobiti u Uredu državne uprave ili preuzeti s interneta• izvršiti uplate za otvaranje obrta i troškove izdavanja obrtnice. Potrebne žiro

račune i iznose ćete dobiti u Uredu državne uprave.

Zatim morate preuzeti Rješenje o registraciji obrta u Uredu državne uprave, izraditi pečat te otvoriti konačan račun u poslovnoj banci.

Nužna je i prijava u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje te prijava u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Nakon toga, morate se prijaviti u Poreznu upravu radi upisa u registar poreznih obveznika.

Troškovi otvaranja obrta

Trošak otvaranja obrta iznosi oko 470 kuna, od čega je trošak izdavanja obrtnice 200 kuna, a 270 kuna je administrativna pristojba za postupak registracije.

Plaćanja cijene obrtnice oslobođeni su:

• fizičke osobe koje otvaraju obrt na područjima određenim Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima i Zakonom o otocima

• osobe prijavljene na Zavodu za zapošljavanje starije od 45 godina ili s najmanje 20 godina radnog staža

• branitelji• osobe koje temeljem Programa ''Poticaj za uspjeh'' registriraju obrt za

ugostiteljsku djelatnost kapaciteta ne većeg od 40 soba ili 20 apartmana ili 100 kamp jedinica.

Prilikom otvaranja obrta, osim Zakona o obrtu, obratite pažnju i na zakonske propise poput Zakona o trgovini, Zakona o ugostiteljstvu i drugih koji određuju posebne uvjete za obavljanje pojedinih djelatnosti (uvjete prostora, stručne spreme, posebnih dozvola, koncesija). Ukoliko imate dodatna pitanja vezana za registriranje obrta te dobivanje odgovarajućih ovjerenih dokumenata, možete se obratiti nadležnim Uredima državne uprave u županijama ili Gradskom uredu za gospodarstvo, rad i poduzetništvo prema sjedištu obrta.Za dodatna pitanja na raspolaganju Vam je i Ministarstvo poduzetništva i obrta na besplatan broj telefona 0800 234 505.

Postupak otvaranja obrta

11

Trgovačko društvo je samostalna gospodarska, tehnička i društvena cjelina u vlasništvu određenih subjekata, koja proizvodi proizvode ili usluge za potrebe tržišta, koristeći se odgovarajućim resursima i snoseći poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i društvenih ciljeva. Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Nijedan osnivač ne može kod osnivanja društva preuzeti više temeljnih uloga. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima. Članovi ne odgo-varaju za obveze društva.

KAKO OSNOVATI TRGOVAČKO DRUŠTVO?

Trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar, a gubi svojstvo pravne osobe brisanjem tog društva iz sudskog registra. (članak 4. Zakona o trgovačkim društvima). Upis osnivanja trgovačkih društava u sudski registar, na području suda gdje društvo ima sjedište je konstitutivne prirode, što znači da nakon upisa društvo može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, može biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari te može tužiti i biti tuženo pred državnim ili izbranim sudom i sudjelovati u drugim postupcima. Na službenim stranicama Ministarstva pravosuđa možete pronaći popis Trgovačkih sudova s adresama, telefonima i web adresama. Svaki sud na svojoj web stranici ima popis županija nad kojima ima nadležnost. Stupanjem na snagu Pravilnika o načinu upisa u sudski registar („Narodne novine“ br. 22/12) putem usluge e-Tvrtka omogućeno je i elektroničko osnivanje društva s ograničenom odgovornošću s temeljnim kapitalom u novcu iz bilo kojeg Javnobilježničkog ili HITRO HR ureda u Republici Hrvatskoj na bilo koji od Trgovačkih sudova u roku od 24 sata.

Napomena: U rok od 24 sata ne ubrajaju se vikendi i neradni dani. Za elektroničke prijave poslane nakon uredovnog radnog vremena Suda, rok od 24 sata teče od sljedećeg radnog dana.

IME DRUŠTVA

Društvu prvo morate odabrati ime. Već spomenuti HITRO HR može za Vas provjeriti po-stoji li već društvo s istim ili sličnim imenom. Zato je, pored odabranog imena društva preporučljivo pripremiti alternativna imena.Po provjeri imena društva, HITRO HR će Vas uputiti mogućnostima rezervacije imena. Pri odabiru imena društva koristite se portalom sudreg.pravosudje.hr.

VAŽNO! Napomene pri odabiru imena društva: "Tvrtka" je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu.

KAKO OSNOVATI TRGOVAČKO DRUŠTVO?

12

• Tvrtka trgovačkoga društva mora se jasno razlikovati od tvrtke drugog trgovca upisane u sudski registar kod istog registarskog suda.

• Valja poštivati "načelo istinitosti" - što znači da podaci sadržani u tvrtki moraju biti istiniti.• Tvrtka trgovačkog društva mora uz naznaku kojom se pobliže obilježava ime

društva sadržavati naznaku predmeta poslovanja društva, npr. „NAZIV“ d.o.o. za usluge.

• Tvrtka se mora moći razlikovati od druge; sastojci tvrtke ne mogu biti takvi da stvaraju zabunu glede predmeta poslovanja trgovačkoga društva, utiska o identitetu ili povezanosti s drugim društvom, da vrijeđaju prava intelektualnog i industrijskog vlasništva ni druga prava drugih osoba.

• Ako je u tvrtki sadržano ime koje je jednako ranije upisanoj tvrtki drugoga društva koja se kasnije upisuje moraju se unijeti dodaci kojima se osigurava da se te tvrtke jasno razlikuju.

• Riječ "Hrvatska" te njene izvedenice, kao i zastava i grb Republike Hrvatske, uključivši i njihovo oponašanje, mogu se unijeti u tvrtku samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske ili državnog organa koga ona ovlasti (Ministarstvo uprave).

• Tvrtka ne može sadržavati imena, grbove, zastave ni druge državne ambleme drugih država ili međunarodnih (međudržavnih) organizacija, niti službene znakove za kontrolu i garanciju kvalitete, a ne može ih se ni oponašati/kopirati.

Izuzetno, sastojci tvrtke koji se tamo navode mogu se unijeti u tvrtku uz dozvolu nadležnog tijela odgovarajuće države ili međunarodne (međudržavne) organizacije te u slučaju da su ti sastojci sadržani u tvrtki ili u imenu osnivača koji se unose u tvrtku trgovačkog društva.

• U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla, uz pristanak njenih nasljednika.

• U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke povijesne ili druge znamenite osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla samo ako ga se koristi na prikladan način uz pristanak nasljednika.

• Naznaka imena tvrtke trgovačkog društva mora biti na hrvatskom jeziku i latini- čnom pismu ili na službenom jeziku države članice Europske unije i latiničnom

pismu, a mogu se koristiti i arapski brojevi. • Ostali sastojci tvrtke moraju biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.• Tvrtka trgovačkoga društva može sadržavati pojedine strane riječi drugih jezika

ako one čine ime, odnosno tvrtku člana društva ili robni ili uslužni žig člana zašti- ćen u Republici Hrvatskoj, odnosno njegova društva registriranog u Republici Hrvatskoj, ili ako su uobičajene u hrvatskom jeziku, ili ako za njih nema odgovara- juće riječi u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o riječima na mrtvom jeziku.

• Tvrtka se može upisati u sudski registar i u prijevodu na jedan ili više jezika.

Primjenjuje se:• Načelo zakonitosti – sud će odbiti upis tvrtke koja nije u skladu s odredbama

zakona• Načelo isključivosti – ne može se upisati u sudski registar tvrtka koja je jednaka

ili se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke• Načelo prvenstva – sud će upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena (u slučaju

prijave tvrtki istog naziva istom registarskom sudu).

KAKO OSNOVATI TRGOVAČKO DRUŠTVO?

13

JAVNI BILJEŽNIK

Prijavu za upis u sudski registar (obrazac Po) i neke njezine priloge potrebno je ovjeriti kod javnog bilježnika. Kod javnog bilježnika ponesite osobnu iskaznicu ili putovnicu (obvezna za strane državljane). Obvezna je nazočnost svih osnivača i drugih osoba čije je potpise potrebno ovjeriti.

Nakon ovjera, javni bilježnik dokumentaciju prosljeđuje elektroničkim putem u HITRO HR ured.

PREDAJA DOKUMENTACIJE I UPLATA PRISTOJBI

Prijavu za upis u sudski registar sa svim potrebnim prilozima ovjerenim kod javnog bilježnika predajte u uredu HITRO HR. Uplate sudskih pristojbi i osnivačkog pologa možete izvršiti u Fininim poslovnicama. Nakon izvršenih uplata, HITRO HR će kompletirati Vaš predmet i proslijediti ga na nadležni Trgovački sud elektroničkim putem. Ukoliko je odaslana dokumentacija ispravna i potpuna, Trgovački sud će u roku 24 sata izvršiti upis društva u Sudski registar te elektroničkim putem dostaviti u HITRO HR ured Rješenje o osnivanju i Potvrdu o OIB-u novoosnovane tvrtke.U uredu HITRO HR dobit ćete i ispuniti RPS obrazac koji je potreban za dobivanje Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti Državnog zavoda za statistiku (dodjela matičnog broja i šifre glavne djelatnosti).

HITRO HR će automatski po preuzimanju Rješenja o osnivanju ishoditi Obavijest Državnog zavoda za statistiku elektroničkim putem u roku od jednog radnog dana.

PREUZIMANJE DOKUMENTACIJE I OTVARANJE RAČUNA

Rješenje o upisu u sudski registar i Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti s upisanim matičnim brojem preuzet ćete na šalteru servisa HITRO HR. Po preuzimanju dokumentacije potrebno je izraditi pečat i otvoriti račun kako bi se mogao izvršiti prijenos osnivačkog pologa društva na račun društva. Izradu pečata možete ugovoriti na šalteru servisa HITRO HR. Otvaranje računa možete ugovoriti na šalteru servisa HITRO HR (u onim bankama za koje FINA obavlja poslove otvaranja računa ili posreduje u obavljanju tih poslova). Društvo, vlasnika društva i zaposlenike društva je potrebno prijaviti u sustav mirovinskog osiguranja (HZMO - e-Mirovinsko). Osim prijave društva u mirovinsko osiguranje isto je potrebno prijaviti i u sustav zdravstvenog osiguranja (HZZO - e-Zdravstveno).

VAŽNO!Nakon upisa u sudski registar i registar Državnog zavoda za statistiku potrebno je izvršiti prijavu društva u Poreznoj upravi nadležnoj prema sjedištu društva, radi upisa u registar obveznika poreza na dobit i PDV-a.Na uvid je potrebno dati Rješenje o upisu u Sudski registar, Obavijest o razvrstavanju po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti te potpisni karton. Uz navedenu dokumentaciju postoji mogućnost potrebe dostave dodatne dokumentacije na zahtjev službenika Porezne uprave.

KAKO OSNOVATI TRGOVAČKO DRUŠTVO?

14

DOBRO JE ZNATI: Nema jednoznačnog odgovora na pitanje je li jednostavnije i financijski isplativije započeti vlastiti posao osnutkom trgovačkog društva ili registracijom obrta. Odluka ovisi o nizu okolnosti: o planiranom opsegu poslovanja, raspoloživom kapitalu, propisima i očekivanoj dobiti. Novoosnovano trgovačko društvo može početi obavljati djelatnost tek nakon upisa u registar koji vodi nadležni sud. Izrada osnivačkih akata, postupak javnobilježničkih ovjera i upis obavljaju se u samo nekoliko dana. Uz temeljni kapital, koji ne može biti manji od 20.000 kn, osnivač ili više njih moraju računati s nekoliko tisuća kuna troškova sudskih pristojbi, bilježničkih naknada i objave osnutka društva u službenom glasilu. Ako su tako odredili u društvenom ugovoru, odnosno u izjavi o osnivanju društva, te će troškove moći naknadno nadoknaditi od trgovačkog društva. Fizička osoba koja želi osobnim radom obavljati gospodarsku djelatnost može, ispunjava li propisane uvjete, registrirati obrt. Postupak upisa obrta u obrtni registar obavlja županijski ured za poslove gospodarstva, a troškovi se odnose samo na upravnu pristojbu i izdavanje obrtnice.

Eto, ovo je bilo nekoliko savjeta, sugestija, definicija koje je potrebno prihvatiti i koristiti prilikom registracije statusa i djelatnosti kojom se želite ili se već bavite. Naravno, za Vas smo odabrali najjednostavniji i najbrži način. Sve ovo možete obavljati i sami, bez posredovanja, ali ne zaboravite da želite biti dio modernog društva i podignuti razinu svog života na selu.

Ako ste odlučili registrirati svoje imanje kroz neki od navedenih modela zapamtite:

MOŽDA NISTE NAPRAVILI VELIK KORAK ZA ČOVJEČANSTVO, ALI STE SIGURNO NAPRAVILI VELIK KORAK ZA SEBE!

Postoji još nekoliko oblika udruživanja fizičkih i pravnih osoba, koje su već malo napre- dniji oblik poslovanja te ćemo ih ovom prilikom samo spomenuti uz posebnu pozornost na kategoriju zadruge.

Dioničko društvo (eng. corporation, share holding company) je legalni oblik poduzeća čija je vlasnička glavnica podijeljena na jednake apoene-dionice. Pretpostavlja ograničenu odgovornost vlasnika dionica. Dioničko društvo kao sastavni dio unutarnjeg ustrojstva ima: upravu, nadzorni odbor i skupštinu. Dioničko društvo (skraćeno d.d.) je trgovačko društvo i pravna osoba kod koje je kapital društva podijeljen na jednake dijelove, dionice. Dioničko društvo je međunarodno vrlo značajan, a u pojedinim državama prevladavajući, oblik organizacije gospodarskih subjekata.

KAKO OSNOVATI TRGOVAČKO DRUŠTVO?

15

Zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana.

Zadruge se osnivaju sukladno odredbama Zakona o zadrugama ("Narodne novine" br. 34/11).

Tko može biti osnivač zadruge?

Zadrugu može osnovati najmanje sedam osnivača koji su potpuno poslovno sposobne fizičke osobe ili pravne osobe, a svaki osnivač unosi osnovni članski ulog koji ne može biti manji od 1000,00 kn.

Razlika između poslovne sposobnosti i radne sposobnosti: osoba koja je invalid rada ili HRVI te ima 100% nesposobnost za rad, može biti osnivač/član zadruge, jer je i dalje poslovno sposobna (sposobna štititi svoja prava i interese).

Redoslijed radnji prilikom osnivanja zadruge:

1. Osnivačka Skupština

Nakon što osnivači postignu dogovor o ciljevima radi kojih osnivaju zadrugu, što njome žele postići, osnovnim djelatnostima kojima će se baviti i kako će urediti svoje međusobne odnose u zadruzi, sazivaju osnivačku skupštinu zadruge na kojoj će donijeti pravila zadruge koja su osnivački i temeljni opći akt zadruge (kao Statut kod trgovačkog društva) i izabrati tijela zadruge. Zadrugari mogu pravila sastaviti sami prema predlošku Hrvatskog saveza zadruga. Skupštinu čine svi osnivači, a u kasnijem radu zadruge, svi članovi zadruge.

Uobičajeni dnevni red osnivačke Skupštine je ovakav:

1. Biranje zapisničara2. Biranje Predsjednika skupštine zadruge3. Donošenje pravila zadruge4. Izbor upravitelja zadruge5. Donošenje odluke o roku uplate i iznosu članskog uloga6. Razno

O tijeku osnivačke skupštine treba voditi zapisnik. Osim zapisnika, izdvojite i svaku odluku posebno. Sve važne odluke moraju imati posebnu točku dnevnog reda, odluke se ne mogu donositi pod točkom razno.

Ako zadruga ima 20 i više članova potrebno je pripremiti i:• Poziv s dnevnim redom za sjednicu Nadzornog odbora• Zapisnik sa sjednice Nadzornog odbora• Odluka o imenovanju članova Nadzornog odbora• Odluka o imenovanju predsjednika i zamjenika predsjednika Nadzornog odbora

Zadruga

16

2. Pravila zadruge

Pravila zadruge obavezno sadrže odredbe o:• tvrtki, sjedištu i predmetu poslovanja;• unutarnjem ustroju;• uvjetima i načinu stjecanja članstva, obliku i visini, unosu i povratu uloga člana, pravima, obvezama i odgovornostima članova, uvjetima i načinu prestanka članstva i drugim pitanjima vezanim uz članstvo u zadruzi;• tijelima zadruge, njihovoj nadležnosti, pravima i obvezama, postupku izbora i opoziva, mandatu članova, načinu donošenja odluka i drugim pitanjima vezanim uz rad tijela zadruge;• zastupanju i predstavljanju zadruge te pravima i ovlastima upravitelja;• imovini zadruge i načinu raspolaganja imovinom;• upotrebi dobiti, odnosno viška prihoda, pokriću gubitaka, odnosno manjka u poslovanju;• dijelu dobiti, odnosno viška prihoda koji se raspoređuju u obvezne pričuve;• statusnim promjenama i prestanku zadruge;• informiranju članova i poslovnoj tajni;• načinu i postupku izmjena i dopuna pravila i• drugim pitanjima važnim za rad i poslovanje zadruge.

Pravila zadruge su donesena kada broj osnivača, potreban za osnivanje zadruge, potpiše izjavu o prihvaćanju pravila koja sadrži:• ime i prezime, datum rođenja, prebivalište, OIB;• broj i oznaku identifikacijske isprave fizičke osobe, odnosno tvrtku, sjedište i OIB pravne osobe. Napomena: prema starom Zakonu o zadrugama koji je bio na snazi do 31.3.2011. zadruga je trebala imati dva osnivačka akta, Ugovor o osnivanju zadruge i pravila zadruge. Ugovor se solemnizirao kod javnog bilježnika što je koštalo minimalno 1000 kn. Novi zakon pojednostavio je i pojestinio osnivanje zadruge, jer je potrebno samo kod javnog bilježnika ovjeriti potpis pred-sjednika Skupštine na pravilima zadruge koja se ne solemniziraju.

3. Ovjeravanje dokumentacije kod javnog bilježnika Nakon održane osnivačke skupštine javnom bilježniku trebaju doći osobno svi potpisnici s važećom osobnom iskaznicom ili putovnicom.

Dokumentacija za javnog bilježnika:1. Prijava za upis u sudski registar Trgovačkog suda (obrazac PO, nabavlja se u Narodnim novinama) – ako je sami ispunite, bilježnik naplaćuje samo ovjeru. Ako je javni bilježnik ispunjava tu će uslugu naplatiti2. Poziv s dnevnim redom za osnivačku skupštinu3. Popis članova zadruge (tabelarni)4. Pravila zadruge (potpisuje predsjednik Skupštine)5. Zapisnik s osnivačke skupštine zadruge6. Odluka o imenovanju predsjednika skupštine zadruge (potpisuje predsjednik Skupštine)7. Odluka o imenovanju upravitelja zadruge (potpisuje predsjednik Skupštine)8. Odluka o roku uplate i iznosu članskog uloga (potpisuje predsjednik Skupštine)9. Izjave o prihvaćanju dužnosti upravitelja i (eventualno) članova Nadzornog odbora10. Izjave članova o prihvaćanju pravila zadruge (pojedinačne izjave svakog osnivača)11. Izjave o nepostojanju nepodmirenih dugovanja osnivača zadruge (radi javni bilježnik)

Ako zadruga ima 20 i više članova, dodatno se prilažu:• Poziv s dnevnim redom za sjednicu Nadzornog odbora• Zapisnik sa sjednice Nadzornog odbora• Odluka o imenovanju članova Nadzornog odbora• Odluka o imenovanju predsjednika i zamjenika predsjednika Nadzornog odbora

Zadruga

17

4. Uplata članskih uloga

S ovjerenim Pravilima zadruge zadrugari odlaze u bilo koju komercijalnu banku gdje se otvara tzv. prolazni račun na koji svaki zadrugar ponaosob uplaćuje članski ulog. Banka izdaje Potvrdu o uplati koju je potrebno čuvati, jer je treba priložiti prijavi na Trgovački sud.

5. Prijava u registar Trgovačkog suda

Potvrdu o uplati članskog uloga upravitelj donosi javnom bilježniku koji je prilaže prijavi na Trgovački sud. Zadruga se prijavljuje u Trgovački sud u koji pripada prema svom sjedištu. Na službenim stranicama Ministarstva pravosuđa možete pronaći popis Trgovačkih sudova s adresama, telefonima i web adresama. Svaki sud na svojoj web stranici ima popis županija nad kojima ima nadležnost.

Kod prijave na trgovački sud prilažu se svi dokumenti koje je ovjerio javni bilježnik te još:

1. Dokaz o uplati članskih uloga2. Dokaz o uplati pristojbe za upis osnivanja subjekta3. Dokaz o uplati troškova za oglas u „Narodnim novinama“

Ako je prijava uredna i zajedno s prilozima sadrži sve što je potrebno da bi se proveo upis, sud će donijeti rješenje o upisu u sudski registar, čime zadruga stječe svojstvo pravne osobe. To znači da od dana upisa u sudski registar zadruga može sudjelovati u pravnom prometu.

Kao prilog rješenju, zadruga dobiva i obavijest o OIB-u.

6. Izrada pečata

Za izradu pečata potrebno je priložiti kopiju rješenja o osnivanju zadruge. Pečat je nužan za prijavu Državnom zavodu za statistiku i preduvjet za otvaranje poslovnog računa kod banke.

Na pečatu se uobičajeno piše skraćeni naziv zadruge i sjedište, eventualno se može dodati OIB. Ne treba se pisati ulica i kućni broj, jer tada u slučaju preseljenja zadruge treba raditi novi pečat. Pečat neka bude što jednostavniji, jer komplicirani logotipi otisnuti pečatom mogu djelo-vati neuredno i nečitko. Osim pečata kojim ćete ovjeravati raznovrsne službene dokumente, dobro je odmah dati izraditi i prijemni štambilj za označavanje ulazne pošte i jedan mali štambilj za označavanje koverti na izlaznoj pošti.

7. Prijava u registar poslovnih subjekata Državnog zavoda za statistiku

Iako se kod Trgovačkog suda registrira nekoliko potencijalnih djelatnosti, kod prijave u Državni zavod za statistiku treba odabrati jednu koja će biti glavna. Prijava se treba napraviti u roku 15 dana od registracije zadruge, a DZS će po prijavi izdati Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.

Za prijavu treba ispuniti obrazac RPS-1 (kupuje se u Narodnim novinama) koji potpisuje upra-vitelj i ovjerava pečatom zadruge. Potrebno je priložiti i kopiju rješenja o osnivanju zadruge, te uplatiti 55,00 kn u državni proračun. Jedini ured u kojem se to može obaviti ima sjedište u Zagrebu, Branimirova 19 (preko puta pošte na Glavnom željezničkom kolodvoru) i u tom slučaju obavijest o razvrstavanju dobije se odmah. Zahtjevi poslani poštom nekad se riješe tek za nekoliko tjedana, stoga preporučujemo da zadruga organizira dolazak nekog svog člana u Zagreb. Uredovno vrijeme rada sa strankama je od 8,00 do 13,00 h. Dodatne informacije možete dobiti na telefone: (01) 4893-501, (01) 4893-473, (01) 4893-543, (01) 4893-596.

Zadruga

18

8. Prijava u Evidenciju zadruga i zadružnih saveza Hrvatskog saveza zadruga

Sve zadruge registrirane u Republici Hrvatskoj obavezne su članice Hrvatskog saveza zadruga od dana registracije na Trgovačkom sudu. Zadruga u roku od 15 dana po dobivanju rješenja o osnivanju zadruge treba dostaviti ispunjen Evidencijski list zadruge za Evidenciju zadruga i zadružnih saveza Hrvatskog saveza zadruga. To možete učiniti osobno u uredu HSZ u Amruševoj 8/1, odmah po ishođenju Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta. Ako iz nekog razloga to ne možete učiniti odmah, prijavu možete poslati i poštom, a obavijest o upisu bit će dostavljena na adresu sjedišta zadruge. Za prijavu u Evidenciju ne plaća se nikakva pristojba. Detalji o prijavi opisani su na web strani-cama HSZ pod linkom "Obaveze zadruga prema HSZ".

9. Otvaranje poslovnog računa zadruge

Poslovni žiro-račun zadruge otvara se u banci u kojoj su uplaćeni članski ulozi. Ugovor s bankom se sklapa uz predočenje rješenja o osnivanju zadruge, obavijesti o razvrstavanju po NKD i pečata zadruge i uz deponiranje potpisa ovlaštenih osoba (kod zadruge je to obično jedna osoba - upravitelj). Članski ulozi prebacuju se s prolaznog na novoosnovani poslovni račun zadruge i tim novcima zadruga može odmah raspolagati za potrebe početnih troškova. Kad ste već u banci, možete odmah ugovoriti internet bankarstvo i maestro karticu.

KORISNI SAVJETI

Naziv/tvrtka zadruge

Kod tvrtke zadruge, dakle kod odabira imena zadruge, potrebno je voditi računa da tvrtka zadruge sadrži naznaku da se radi o zadruzi i naznaku glavne djelatnosti koju ona obavlja. Ako članstvo zadruge ima posebna svojstva koja obilježavaju zadrugu, zadruga može istaknuti ta svojstva u svojoj tvrtki.Ne pišite naziv zadruge razmaknutim slovima i ne stavljajte ga u navodnike, jer ćete ga ubuduće uvijek morati tako pisati. Pazite da ne upotrijebite naziv već postojeće zadruge regi- strirane kod istog Trgovačkog suda. Naziv zadruge može biti bilo koja riječ iz hrvatskog, latinskog i starogrčkog jezika, a za korištenje riječi Hrvatska ili bilo koje izvedenice te riječi u nazivu zadruge osnivači moraju dobiti posebnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske ili državnog organa kojeg ona ovlasti. Pri provjeri zauzetosti naziva možete se koristiti on-line registrom Trgovačkog suda.Pošto je u današnje vrijeme internet moćno sredstvo oglašavanja pa ako tvrtke nema na internetu „kao da je i nema", bilo bi dobro izabrati naziv za koji je internetska domena slobodna. To možete provjeriti na stranicama CARNet-a. Osim punog naziva, praktično je registrirati i skraćeni naziv zadruge.Na sve odredbe koje nisu regulirane Zakonom o zadrugama, a odnose se na tvrtku, primjenjuju se odgovarajuće odredbe trenutno važećeg Zakona o trgovačkim društvima.

Zadruga

19

Djelatnost zadrugePredmet poslovanja zadruge može biti obavljanje bilo koje djelatnosti koja nije zakonom zabranjena. Zadruga kao i d.o.o., može registrirati djelatnosti koliko želi. Do 2005. godine su se djelatnosti upisivale u sudski registar u skladu s propisima o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, tako da se upisuju šifre djelatnosti i skraćen naziv djelatnosti. No, Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o sudskom registru (NN 54/05) ta odredba je promijenjena i sada glasi: „Predmet poslovanja/djelatnost upisuju se u sudski registar u skladu s posebnim zakonima".Pomoć u vezi odabira pravilnih naziva djelatnosti koje prihvaća Trgovački sud pružaju javni bilježnici.

Imajte u vidu da sama registracija djelatnosti ne znači automatski dozvolu za njeno obavljanje.Npr. zadruge registrirane za obavljanje ugostiteljske, trgovačke, turističke i djelatnosti prijevoza trebaju prije početka rada od nadležnog Ureda za gospodarstvo pribaviti rješenje da prostor i oprema ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje željene djelatnosti (Minimalni tehnički uvjeti).

Za svaku djelatnost postoji zakon koji regulira njeno obavljanje, npr. Zakon o turizmu regulira tko sve, na koji način i pod kojim uvjetima može raditi u toj djelatnosti.Dobro razmislite koje ćete djelatnosti upisati, jer je prilikom osnivanja cijena ista koliko god ih bilo, ne naplaćuju se posebno, ali ako kasnije želite dodati neku djelatnost morat ćete mijenjati akte zadruge i upisivati promjenu u sudskom registru što će koštati gotovo kao cijela početna registracija.

Članski ulogSvi zadrugari ulažu u zadrugu jednake članske uloge koji, osim u novcu, mogu biti u stvarima i pravima izraženim u kunskoj protuvrijednosti. Visina članskog uloga i rok uplate određuje se Pravilima zadruge, a ne može biti manja od 1000,00 kn. (Prema starom Zakonu o zadrugama koji je vrijedio do 31.3.2011. minimalan iznos članskog uloga nije bio zakonom određen).Ako se ulažu stvari i prava, njihovu novčanu vrijednost procjenjuje sudski vještak. Savjetujemo da se članski ulog odredi tako da zbroj članskih uloga daje sumu novaca dostatnu za početne troškove zadruge. Ne mora to biti baš 20.000,00 kn kao što zakon propisuje za d.o.o., ali zadruga se osniva radi ozbiljnog poslovnog interesa i nije uputno ugroziti početak poslovanja (pre)malim članskim ulozima.

Ulozi se uplaćuju na privremeni račun zadruge koji se može otvoriti u bilo kojoj banci s potpisanim i kod javnog bilježnika ovjerenim pravilima zadruge. Dobivena potvrda o uplati kasnije se prilaže prijavi za upis u Sudski registar.

• Udruge su svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih i pravnih osoba. Te se osobe udružuju u udruge radi zaštite nekih zajedničkih vrijednosti, interesa i ciljeva.• Klaster (engl. cluster) je koncept povezivanja poduzetnika unutar jednog industrijskog sektora,

uz čvrstu suradnju sa znanstvenim i državnim ustanovama, najčešće na regionalnoj ili nacionalnoj razini, radi boljeg plasmana određene vrste proizvoda. Povezivanje obuhvaća sve segmente od proizvodnje do marketinga i distribucije.

NARAVNO, UKOLIKO STE VEĆ REGISTRIRANI I IMATE SVOJ STATUS, UVIJEK POSTOJI MOGUĆNOST DA ŽELITE PROMJENITI KATEGORIJU, REGISTRIRATI JOŠ JEDNU,

NADOGRADITI POSTOJEĆU ILI DODATI JOŠ KOJU DJELATNOST.

Napomena: ostali oblici poslovanja nisu manje važni, samo su ili kompleksniji oblici koji premašuju osnovna znanja ekonomije ili su Vam već dovoljno dobro poznati pa ih ne treba dodatno objašnjavati.No dobro, bitno je prihvatiti činjenicu da ste definiranjem svog statusa i oblika poslovanja napravili osnove za Vašu želju ravnopravne borbe za tržište roba i usluga Europske unije i šire.

Zadruga

20

ŠTO MENI/VAMA EUROPSKA UNIJA NUDI?

• Osim Hrvatske, plasman roba i usluga u još 27 zemalja Europske unije pod istim uvjetima.

• Mogućnost rada na vlastitom posjedu i korištenje sredstava iz fondova.

• Uključivanje u međunarodne asocijacije.

• Cijeloživotno obrazovanje.

• Slobodno kretanje, izlaganje, učenje, zapošljavanje, trgovanje i niz drugih pogodnosti na cijelom ciljanom području EU.

• Niz drugih mogućnosti.

ŠTO EUROPSKA UNIJA OD MENE TRAŽI?

Europska unija u biti ne traži ništa od Vas, većim dijelom sve ima, ali je otvorena za Vaše proiz-vode i usluge ukoliko zadovoljavaju sljedeće kriterije:

• KVALITETU PROZVODA I USLUGANaravno da su Vaši proizvod i usluga kvalitetni, ali pitanje je po kojim i/ili čijim mjerilima. To diktira tržište. Kako ćete to znati? Detaljno ćete pratiti sve što je vezano za Vaš proizvod i/ili uslugu u okruženju, a naročito na području na kojem želite plasirati iste. Iako je vrlo vjerojatno da ono što je Vama ukusno i lijepo isti utisak ostavlja i na druge, to nije pravilo.

KVALITETA PROZVODA I USLUGA

21

KVALITETNI SUHOMESNATI PROIZVODI

KVALITETAN MLIJEČNI PROIZVOD

NEKVALITETAN MLIJEČNI PROIZVOD

NEKVALITETNI SUHOMESNATI PROIZVODI

KVALITETA PROZVODA I USLUGA

Evo nekoliko primjera iz naše regije:

2. MLIJEČNE PRERAĐEVINE – poželjno je da su higijenski besprijekorno čiste i sastava usklađenog posebnim pravilnicima o izgledu i kvaliteti istih. Okus i miris moraju biti pre-poznatljivi, dok boja varira o proizvodu i načinu prerade. Konzistenciju opet regulira tržište, pa ćete dodatke sirevima, gustoću vrhnja i jogurta, gruš kiselog mlijeka, slojeve kajmaka i žitkost svježeg sira prilagoditi kupcu koji je proizvod naručio.

1. SUHOMESNATI PROIZVODI – poželjno je da zadrže boju mesa, da se ne mrve prilikom rezanja, da nisu pljesnivi, da imaju određenu konzistenciju i okus. Ovo su neki od parametara koji će se svima svidjeti. Međutim ima i nekih specifičnih čimbenika koje određuje kupac prilikom degustacije i/ili prezentacije proizvoda ili pak zakonska regulativa (certificiranje, standardiziranje proizvoda i usluga), a odnosi se na sadržaj određenih sastojaka u samom proizvodu. Ljutina, slanost i vrsta mesa su individualnog karaktera pa ćete se prilagoditi tzv. posebnim zahtjevima potrošača, a koji mogu biti organoleptičkog (izgled, okus, ukus), zdravstvenog (štetno zbog određenih zdravstvenih tegoba ili alergije) i vjerskog (svinjetina nije dozvoljena u prehrani muslimana, etikete na proizvodu ne smiju biti uvredljive) i sl. karaktera.

22

KVALITETNA RAKIJA

KVALITETAN PRIJEVOZ

NEKVALITETAN PRIJEVOZ

KVALITETA PROZVODA I USLUGA

3. RAKIJE – ne smiju biti kisele, mutne niti sadržavati metanol. Unatoč činjenici da imamo velik broj vrsta prirodnih rakija na našem terenu, najčešće su šljivovica, kruškovača, jabukovača, lozovača i travarica, iako se sve više peče od marelice i dunje. Boja i jačina rakije individualnog su karaktera i njih trebate prilagođavati zahtjevima potrošača, a jačinu i količinu prijavljivati sukladno zakonskoj regulativi.

Unatoč činjenici što nisu priložene fotografije nekvalitetne rakije, to ne znači da je nema, već je, kiselost, količinu metanola, vrlo štetnog alkohola, koji prvi procuri prilikom pečenja rakije, a izaziva sljepilo i smrt u određenim količinama te koji ima niže talište od etanola kojeg pijemo, kao i bistroća rakije, vrlo teška za fotografirati. Dakle postoje i štetne, vrlo otrovne i nekvalitetne rakije.

4. MED – treba biti u skladu s posebnim pravilnicima, dok se boja, konzistencija, različiti dodaci i okus reguliraju prema vrstama i zahtjevima tržišta.

5. PRIJEVOZ TURISTA – uz zakonski regulirane oblike sigurnosti putnika i ispravnosti vozila, prijevozno sredstvo treba biti čisto, uredno i udobno. Vrsta, namjena i izgled vozila prilagođava se željama kupaca – korisnika usluga, a u skladu sa zakonima i propisima RH te vlastitim mogućnostima.

23

KVALITETNE UREDNE SOBE NA SEOSKOM IMANJU

KVALITETA PROZVODA I USLUGA

6. NOĆENJE – uz zakonsku i podzakonsku regulativu, smještajni kapaciteti moraju poštivati ponuđenu kategorizaciju, biti čisti, uredni i udobni, dok posebne želje gostiju prilagođavate Vašim mogućnostima.

• KONKURENTAN PROIZVODPodrazumijeva jednak ili sličan proizvod onome koji je potrošač navikao koristiti samo ljepše pakiran, autohton (s domaćim obilježjima – suvenirska varijanta – prepoznatljivost područja), uvijek dostupan i po mogućnosti jestiniji.

• DISCIPLINA U POSLOVANJUVaš kupac, potrošač i/ili korisnik očekuje poštivanje rokova i načina isporuke te kon-stantu u kvaliteti, izgledu i posebnim zahtjevima koje Vam je postavio na početku i/ili tijekom međusobnog poslovanja.

• KOLIČINENajčešći slučaj na našem području je problem količina i kontinuiteta, a što ima više uzročnika (financije, vremenske prilike, zasićenost, nedisciplina i dr.). Dakle, nije poslovno korektno ugovarati količine veće od realno mogućih bilo u uzgoju, proizvodnji ili preradi.

• KONTINUITET ISPORUKEZahtjevno tržište kojem i mi sada pripadamo, određene proizvode želi kontinuirano kroz jedan period (sezona) ili tijekom cijele godine. Obično su to trgovačka i ugostiteljska djelatnost, ali i druge te je vrlo bitno poštivati kontinuitet isporuke prema zahtjevima i potrebama (suhomesnato, rakija, med, janjci, brašno, gljive i sl.).

24

EU FONDOVI

EU FONDOVIEU osigurava financijsku potporu i bespovratna sredstva za velik broj projekata i programa u područjima kao što su:

• školstvo• zdravstvo• zaštita potrošača• očuvanje okoliša• pružanje humanitarne pomoći

Korištenje financijske potpore podliježe strogim pravilima kako bi se osigurao neposre-dan nadzor nad načinom korištenja sredstava s ciljem njihovog trošenja na transparen-tan i odgovoran način.

Dakle, sredstva koja se na određeni način osiguraju iz EU fondova koriste se isključivo i jedino strogo namjenski za što su odobrena. To je pravilo broj jedan i sastavni je dio navedene odgovornosti trošenja. Drugo pravilo je da svi troškovi moraju biti jasno vid-ljivi i pokriveni računima, a što pojašnjava navedenu transparentnost.

BESPOVRATNA POTPORA1. Što je bespovratna potpora?

Bespovratna potpora je oblik pomoći države ili nekog drugog javnog tijela određenom poduzetniku ili sektoru. Postoje dvije vrste bespovratnih potpora – državne potpore i potpore male vrijednosti.

Sukladno Zakonu o državnim potporama (NN 140/05, NN 49/11, NN 72/13, NN 141/13) državnu potporu dodjeljuju tijela državne uprave i jedinice regionalne i lokalne samou-prave pravnim i fizičkim osobama koje, obavljajući gospodarsku djelatnost u određenom sektoru, sudjeluju u prometu roba i usluga, s mogućim učinkom na narušavanje tržišnog natjecanja.

Potpore male vrijednosti poduzetnicima dodjeljuju tijela državne uprave i jedinice regionalne i lokalne samouprave čija je karakteristika da nemaju učinak narušavanja tržišnog natjecanja.

25

EU FONDOVI

Sukladno Uredbi Komisije (EU) BR. 1401/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore, ukupan iznos potpore male vrijednosti dodijeljene jednom poduzetniku ne smije premašiti gornju granicu od 200.000,00 eura tijekom razdoblja od tri fiskalne godine.

2. Kako ostvariti pravo na bespovratnu potporu?

Pravo na bespovratnu potporu ostvaruje se prijavom na raspisane natječaje, odnosno javne pozive te zadovoljavanjem svih traženih uvjeta i kriterija.

3. Može li i moja tvrtka biti kandidat za ostvarivanje bespovratne potpore?

Tijela državne uprave i jedinice regionalne i lokalne samouprave objavljuju različite natječaje, odnosno javne pozive koji zahtijevaju zadovoljavanje specifičnih uvjeta i dostavu propisane dokumentacije te odobravaju financijska sredstva za različite namjene.

Poduzetnik se može prijaviti na onaj natječaj, odnosno javni poziv, koji odgovara gospodarskoj aktivnosti u kojoj njegova tvrtka djeluje te ukoliko ista zadovoljava sve propisane uvjete.

4. Koje su promjene u odnosu na natječaje iz prošlih godina?

Razlike u odnosu na natječaje iz prethodnih godina su sljedeće:

• veći naglasak na kvalitetu i rezultate projektnog prijedloga,• bolja kontrola sredstava što upućuje na nužnost poboljšane strukture projekata,• prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga posebna pažnja usmjerit će se na učinke

potpore,• racionaliziranje potpornih mjera,• uklanjanje administrativnih barijera,• smanjenje obujma tražene dokumentacije i troškova,• javni poziv otvoren je do iskorištenja planiranih sredstava i• bolje informiranje javnosti o raspisanom javnom pozivu kroz informativne

kampanje.

5. Kome se obratiti za više informacija?

Za sve informacije i pitanja vezana uz bespovratne potpore poduzetnici se svakodnevno mogu obratiti djelatnicima HAMAG INVEST-a na brojeve info telefona 01/4881-043 i 01/4881-015 te putem e-maila: potpore@hamaginvest.hr.

26

Više informacija saznajte na web-stranicama niže navedenih institucija.

MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA I OBRTAMinistarstvo poduzetništva i obrta temeljem Programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva Poduzetnički impuls 2013. financijski potpomaže malo i srednje poduzetništvo dodjelom bespovratnih potpora.www.mps.hr HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJEHrvatski zavod za zapošljavanje provodi niz mjera aktivne politike zapošljavanja.www.hzz.hr

POSLOVNO-INOVACIJSKA AGENCIJA REPUBLIKE HRVATSKEPoslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske provodi programe kojima se potiču inovativni tehnologijski poduzetnički projekti.www.bicro.hr

MINISTARSTVO TURIZMAMinistarstvo turizma sufinancira projekte vezane uz unapređenje turističkih sadržaja, organiziranje manifestacija i slično.www.mint.hr

MINISTARSTVO KULTUREMinistarstvo kulture sufinancira projekte održavanja i promicanja hrvatske kulturne baštine te razvoja kulturnog stvaralaštva.www.min-kulture.hr

FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOSTFond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financijski potiče projekte energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.www.fzoeu.hr

HRVATSKI INSTITUT ZA TEHNOLOGIJUHrvatski institut za tehnologiju provodi programe kojima se potiču primjenjena istraživanja u području tehnologije te istraživačke projekte koji po završetku istraživačke faze teže daljnjoj komercijalizaciji.www.public.mzos.hr

MINISTARSTVO REGIONALOG RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJEMinistarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije sufinancira projekte vezane uz regionalni razvoj te nudi informacije o mogućnostima povlačenja sred-stava iz EU fondova.www.mrrfeu.hr

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDEMinistarstvo poljoprivrede potiče hrvatske poljoprivrednike putem brojnih instrumenata dodjele bespovratnih sredstava.www.mps.hr

AGENCIJA ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJUAgencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju provodi mjere nacionalnih potpora i pretpristupnih programa za poljoprivredu i ruralni razvoj te po ulasku u Europsku uniju i mjere Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije.www.apprrr.hr

MINISTARSTVO BRANITELJA Ministarstvo branitelja potiče zapošljavanje i samozapošljavanje hrvatskih branitelja i djece poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja te podupire rad braniteljskih zadruga.www.branitelji.hr

27

EU FONDOVI

BESPOVRATNA SREDSTVA U POLJOPRIVREDI

Bespovratna sredstva za razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva u 2014.g.

Potpore u 2014.g. koje će se provoditi u 2014. godini:

a) Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na OPG-ima

Cilj je stvoriti alternativu za nedovoljno iskorištenu radnu snagu za zapošljavanje na gospodarstvu u nepoljoprivrednim djelatnostima i uslugama. Ruralni turizam je dobar primjer komplementarne djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima, a mnogim obiteljskim gospodarstvima može pružiti priliku razviti održivu djelatnost na gospodarstvu.

Prihvatljivi korisnici unutar ove mjere su nositelj ili članovi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.

Prihvatljiva ulaganja:

• ulaganja u turizam • ulaganje u izravnu prodaju proizvoda• ulaganje u preradu• ulaganja u zanatske usluge i obrte vezane uz poljoprivredu, šumarstvo, tradiciju i izradu suvenira

Visina i intenzitet potpore:

• minimalna vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 3.500 €• maksimalna vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 70.000 €

Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih sredstava za pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području.

b) Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima u rangu mikro i malih gospodarskih subjekata

Cilj diversifikacije je pružiti ekonomsku aktivnost koja će privući ljude da žive i rade u ruralnim područjima.

Prihvatljivi korisnici su mikro i mali gospodarski subjekti koje se bave nepoljoprivrednom djelatnošću osnovani kao OPG-i, obrti, trgovačka društva ili zadruge (sjećate se – baš njih smo ranije podrobno opisali).

28

EU FONDOVI

Prihvatljiva ulaganja:

• ulaganja u turizam na ruralnom području• preradu i trženje proizvoda• ulaganja u tradicijske obrte, suvenire• ulaganja u obnovljive izvore energije• pružanje usluga u ruralnim područjima (IT centri, radionice za popravak poljoprivrednih

i šumarskih strojeva, dječji vrtići i igraonice za djecu, sportsko–rekreativni centri za mlade i odrasle, veterinarske usluge, pružanje usluga opskrbe stanovništva ruralnih područja, usluga skrbi za starije i nemoćne osobe)

Visina potpore:

• min. vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 3.500 €• max. vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 200.000 € u 3 kalendarske

godine

EU financiranje je složeno budući da postoje brojne različite vrste programa kojima upravljaju različita tijela.

PoljoprivredniciVećina poljoprivrednika unutar EU-a ima pravo na izravna plaćanja kao potporu svojim prihodima. Oni moraju poštivati standarde koji se odnose na očuvanje okoliša, dobrobit životinja i sigurnosti hrane.

Veći dio potpore odnosi se na proizvodnju. Pod određenim uvjetima, države EU-a mogu izdvojiti manje novca te u zamjenu pružiti potporu u proizvodnji.

Republika Hrvatska ima mogućnost korištenja sredstava za prihvaćene projekte iz:

• Europskog fonda za regionalni razvoj• Europskog socijalnog fonda• Kohezijskog fonda• Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj• Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo

HM????

Što mene najviše zanima?

29

FOND ZA RURALNI RAZVOJ – EAFRD

EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ – EAFRD

Općenito o programu:

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD) ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i poje- dnostavljivanje njezine provedbe. Fond se financira sredstvima Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) i pridonosi ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020 promicanjem održivog ruralnog razvoja u cijeloj Europskoj uniji. Pridonosi ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u poljoprivredni sektor.

Korisnici programa:

Sredstvima programa mogu se koristiti poljoprivredni gospodarski subjekti, poljp-privredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi.

Ciljevi programa:

Opći ciljevi EAFRD-a su:

• Jačanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora i poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima

• Zaštita okoliša izvan urbanih područja• Poticanje diversifikacije ruralnog gospodarstva

Ključne aktivnosti:

Ruralni razvoj pridonosi konkurentnosti poljoprivrede, održivog upravljanja prirodnim resursima i klimatskim promjenama te uravnoteženju teritorijalnog razvoja ruralnih područja. U skladu sa strategijom Europa 2020, podrška za ostvarenje ciljeva ruralnog razvoja planira se ostvariti kroz sljedećih šest aktivnosti:

1. Poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima, s naglaskom na sljedeća područja:

- Poticanje inovacija i znanja u ruralnim područjima- Jačanje veze između poljoprivrede i šumarstva te istraživanja i inovacija- Poticanje cjeloživotnog učenja i stručne obuke u sektoru poljoprivrede i šumarstva

2. Jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje održivosti gospodarstva, s naglaskom na sljedeća područja:

- Olakšavanje restrukturiranja gospodarstva koja se suočavaju s velikim strukturnim problemima, osobito obiteljskih gospodarstava s malim tržišnim udjelom, tržišno orijentirana gospodarstva u pojedinim sektorima i gospodarstva potrebna za poljo- privrednu raznolikost- Olakšavanje generacijskog obnavljanja u poljoprivrednom sektoru

3. Promicanje organizacije prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi, s naglaskom na sljedeća područja:

- Bolja integracija primarnih proizvođača u prehrambenom lancu kroz kvalitetne pro- grame, promocija na lokalnim tržištima- Podrška upravljanju rizikom 30

FOND ZA RURALNI RAZVOJ – EAFRD

4. Obnova, očuvanje i promicanje ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu, s naglaskom na sljedeća područja:

- Obnova i očuvanje biološke raznolikosti, uključujući Natura 2000 i visoku vrijednost prirodnog uzgoja

- Poboljšanje upravljanja vodama- Poboljšanje upravljanja tlom

5. Promicanje učinkovitosti resursa i pomak potpora prema niskim razinama ugljičnog dioksida i klimatski prilagodljivoj poljoprivredi, prehrani i šumarstvu, s naglaskom na sljedeća područja:

- Povećanje učinkovitosti u potrošnji vode u poljoprivredi- Povećanje učinkovitosti u potrošnji energije u poljoprivredi i prehrambenoj industriji- Olakšavanja opskrbe i korištenja obnovljivih izvora energije, od nusproizvoda, ostataka,

otpada i drugih neprehrambenih sirovina za potrebe bio-ekonomije- Smanjenje emisije dušikovog dioksida i metata u poljoprivredi- Poboljšanje sekvestracije ugljičnog dioksida u poljoprivredi i šumarstvu

6. Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj ruralnih područja, s naglaskom na sljedeća područja:

- Olakšavanje diversifikacije, stvaranje novih malih poduzeća i otvaranje radnih mjesta, poticanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima

- Povećanje pristupa, korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) u ruralnim područjima

- U okviru tehničke pomoći i akcija umrežavanja, EAFRD financira uspostavu europske mreže za ruralni razvoj, EIP (Europsko inovacijsko partnerstvo) mreže, Europske evaluacijske mreže za ruralni razvoj i nacionalne ruralne mreže.

Također, doprinijet će ciljevima programa EIP za poljoprivredne produktivnosti i održivosti kroz potporu EIP operativnim skupinama.

Aktivnosti koje se podupiru programom:

1. Konkurentnost

Aktivnosti:

• Otvaranje novih trgovina za poljoprivredne i šumarske proizvode• Poboljšanje ekološke učinkovitosti na farmama i u šumarstvu• Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava• Povećanje gospodarske vrijednosti šuma• Prerada i tržišni plasman poljoprivrednih i šumarskih proizvoda• Prilagodba standardima EU• Poboljšanje i razvoj infrastrukture• Razvoj poslovnih vještina, pružanje savjetodavnih usluga i organizacija strukovnog

usavršavanja u ruralnim područjima• Potpora novim, mladim poljoprivrednicima, prijevremeni odlazak poljoprivrednika u

mirovinu

31

FOND ZA RURALNI RAZVOJ – EAFRD

2. Zaštita okoliša i upravljanje zemljištem

Podupire bio-raznolikost, očuvanje i razvoj ekoloških poljoprivrednih i šumarskih sustava i tradicionalnih poljoprivrednih krajolika, očuvanje voda te mjere usmjerene na smanjenje efekta klimatskih promjena. Projekti unutar ove tematske osi mogu uključivati aktivnosti vezane za održivu uporabu poput:

• Poljoprivrednih površina, skrb za životinje, neproizvodne investicije, posebne investicije u ekološke mreže poput NATURA 2000• Šumskih površina, npr. pošumljavanje, obnavljanje šumskih potencijala i prevencija, neproizvodne investicije 3. Gospodarska raznolikost i kvaliteta života

Podupire raznolikost ruralnoga gospodarstva i kvalitetu života u ruralnim područjima. Razno-likost ruralnih gospodarstava obuhvaća aktivnosti pokretanja i razvoja seoskog i eko-turizma te poslova koji su s njima u vezi, oživljavanje i komercijalizaciju lokalnih obrta te ponudu novih usluga koje se temelje na postojećim izvorima. Mjere treće osi namijenjene su otvaranju mogućnosti za zapošljavanje te stvaranju uvjeta za rast i gospodarske promjene u ruralnim područjima. Kako bi ruralna područja ostala atraktivna i budućim naraštajima, projekti se mogu baviti i pitanjima poput edukacije i stjecanja vještina, informiranja te poduzetništva.

4. LEADER program

Pristup LEADER („Povezanost aktivnosti za razvoj ruralnog gospodarstva“) predstavlja koncept koji je inicirala Europska komisija. Ovim se pristupom ruralno stanovništvo i lokalni čimbenici, uključujući i lokalnu upravu, nastoje mobilizirati u svrhu razmatranja potencijala svojeg kraja koji treba na kraju uobličiti kroz izradu i primjenu razvojne strategije.LEADER se odnosi na lokalne strategije razvoja koje obuhvaćaju integrirajuće i višesektorske aktivnosti koje se razrađuju i primjenjuju po pristupu odozdo prema gore. Također je važno osnivanje lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) koje će voditi cjelokupan proces koji uključuje inovacije, suradnju i umrežavanje.

• LAG UNA• LAG ZRINSKA GORA – TUROPOLJE• LAG 4 RIJEKE• LAG PETROVA GORA• LAG MOSLAVINA

LEADER pristup je za lokalni razvoj, tijekom niza godina, dokazao svoju korisnost u promicanju razvoja ruralnih područja. LEADER stoga treba nastaviti sa svojim djelovanjem u budućnosti, a njegova bi primjena trebala ostati obvezna za sve programe ruralnog razvoja. Potpora LEADER-a lokalnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj trebala bi obuhvatiti sve aspekte pripreme i provedbe lokalnih razvojnih strategija i rad lokalnih akcijskih grupa, kao i suradnju među područjima i grupama koje djeluju na lokalnom razvoju. Najmanje 5% od ukupnog doprinosa EAFRD-a usmjerenog ruralnom razvoju bit će rezervirano upravo za LEADER pristup.

Ovo su, dakako, samo osnovne informacije koje imaju zadatak da Vas malo potaknu na razmišljanje i pokušaju potaknuti da određene ideje provedete u djelo. Priprema projekata koji trebaju biti proizvod Vaših ideja zahtijevaju ozbiljan pristup i detaljne, pravovremene pripreme za koje ćete, bez podcjenjivanja ikoga od Vas, ipak trebati potražiti pomoć stručnih osoba i službi, a čije ćete usluge većim dijelom ukalkulirati u proračun projekta koji planirate prijaviti za sufinanciranje. Detaljne informacije o fondovima Europske unije možete potražiti u resor-nom ministarstvu, razvojnim agencijama i uredima na Vašem području kao i putem interneta odnosno medija.

32

FOND ZA RURALNI RAZVOJ – EAFRD

MA SVE TO SUPER ZVUČI, ALI IMAM NEKA PITANJA!Slijedi nekoliko najčešćih pitanja (naravno i odgovora) iz prakse na području SMŽ u proteklih nekoliko (15) godina, bez obzira na tada raspoloživ izvor sufinanciranja.

1. Kakvih ima fondova za mene, obzirom da sam mislio da bi nešto radio tamo na zemlji kod mene – imam 4 rali? Na ovako koncipirano pitanje je vrlo teško odgovoriti, a navedeno je da skrene pozornost potencijalnom korisniku određenih sredstava na nekoliko vrlo važnih parametara potrebnih za traženi odgovor, savjet, sugestiju i/ili sl.:

• Prilikom odluke o ulasku u proces apliciranja/prijave na određeni fond (natječaj), najvažnije je znati što točno želimo – imati ideju.• Potom je potrebno istu ideju kvalitetno objasniti u smislu sadašnje situacije i situ- acije nakon provedene ideje/projekta – što ona svojom realizacijom donosi.• Tek tada možemo s određenom sigurnošću definirati potencijalni izvor sufinanci- ranja.• Uvidom u kriterije apliciranja i kasnijeg korištenja predmetnih sredstava krećemo u pripremu projektnog prijedloga i prikupljanje natječajne dokumentacije (u pravilu sve je nabrojano, detaljno opisano i ukazuje na određene očekivane poteškoće u ishođenju).• Osigurati potrebna sredstva (najčešće 20% ukupne vrijednosti projekta), a obzi- rom da fond sufinancira u najboljem slučaju 85% vrijednosti ulaganja.• Ovisno o znanju i vještinama natjecatelja, angažiraju se određeni stručnjaci (konzultanti) u procesu pripreme i izrade projektnog prijedloga.• Idealno je kad su prethodno navedene aktivnosti odrađene ili bar započete prije raspisivanja natječaja kako bi se sve stiglo na vrijeme. (NARAVNO TO NIJE PRAKSA KOD NAS – NAŠE IDEJE SAZRIJEVAJU OBJAVOM NATJEČAJA I TO SVAKAKO TREBA PROMIJENITI)

• Pripremljeni projektni prijedlog, sukladno propisanom naputku treba u zadanom roku prijaviti na natječaj i čekati objavu rezultata.• U slučaju neprihvaćanja projekta od strane „donatora“, isti korigirati i prilagoditi sljedećem sličnom natječaju ili zbog rokova planirane provedbe financirati na drugi način.• U slučaju prihvaćanja projekta, nakon odobrenja sukladno ugovoru, krenuti s provedbom uz traženu disciplinu i kvalitetu, a sukladno pravima i obvezama.• U tijeku provedbe, postoje opravdane, nepredviđene poteškoće koje ne treba otklanjati, rješavati, preskakati bez prethodnog dogovora s „donatorom“ i/ili ovlaštenom nadzornom osobom/tijelom.

33

FOND ZA RURALNI RAZVOJ – EAFRD

2. Htio bi novi traktor – što mi je činiti?

• Definirati snagu traktora koja je potrebna za obavljanje planirane djelatnosti.• Informirati se o otvorenim i/ili predstojećim natječajima.• Sukladno naputku prikupiti potrebnu dokumentaciju (VRLO ČESTO POTREBNO JE

OPRAVDATI NABAVU TRAKTORA, KAO I OSTALU POLJOPRIVREDNU MEHANIZACIJU COST-BENEFIT ANALIZOM (STUDIJA EKONOMSKE ISPLATIVOSTI) ILI INVESTICIJSKOM STUDIJOM). Naime, kod nas je praksa da svatko ima traktor, pa čak i ako ima vrlo malo zemlje – statusni simbol/stvar prestiža u društvu, a to znači da je ekonomski neisplativ. Jednostavno rečeno, vrlo je neodgovorno prema samom sebi, a također i prema obitelji, kreditno se zadužiti za traktor koji će raditi samo nekoliko dana u godini.

Razmislite o tome!

• Osigurati participacijska sredstva – ona sredstva koja su nam potrebna kao tzv. ulog. Ako je iz fonda za Vaš projekt moguće odobriti npr. 80% sufinanciranja, onda ćete morati u tijeku prijave na natječaj dokumentirano dokazati da ste osigurali preostalih 20% koliko je potrebno za ukupna planirana ulaganja i uspješno dovršenje Vašeg projekta.

• Pravovremeno i pravovaljano se prijaviti na natječaj. Dakle, prijaviti se točno do navedenog roka i priložiti baš svu dokumentaciju kako propisuje Natječaj na koji se javljate.

• Čekati rezultate i po objavi/odobrenju izvršiti nabavu. I o negativnom i o pozitivnom rezultatu bit ćete direktno obaviješteni, a odobrena sredstva morate koristiti namjenski, isključivo onako i za ono što ste naveli u Vašoj prijavi.

3. Dokupio bih još zemlje, ali ne znam kako i kome aplicirati?

• Definirati kupnju ili zakup! Odnosno odlučiti što točno trebate, želite, možete.

• Direktni kontakt i dogovor s vlasnikom poljoprivrednog zemljišta kada govorimo o privatnom vlasništvu.

• Za poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH, preko Agencije za poljoprivredno zemljište putem jedinice lokalne samouprave gdje se predmetno zemljište nalazi! (NATJEČAJ)

• Pratiti natječaje EU fondova – postoji naznaka da će biti mogućnosti sufinan- ciranja okrupnjavanja poljoprivrednih površina u vremenskoj projekciji 2014.-2020.

34

FOND ZA RURALNI RAZVOJ – EAFRD

4. Proširio bi farmu, ali ne znam što točno!

Potrebno je ipak točno znati što želite. Da li bi investirali u proširenje npr. štale ili u stado. Tada ćete znati i kakvu dokumentaciju trebate pripremati za Vaše ulaganje. Bitno je pratiti objavu natječaja i biti spreman da u zadanom roku možete stići prikupiti sve traženo. Nije dobar primjer, ako imate dovoljno kapaciteta za muzne krave (velika štala, dovoljna količina zemlje i sva potrebna mehanizacija) i trebate povećati brojno stanje kvalitetnih jedinki, a Vi zbog natječaja za nabavku traktora ili proširenje stajskih kapaciteta, promijenite svoj plan i onda Vam u konačnici nedostaje još više krava, ali zato imate veću/prazniju štalu i sl.

5. Kako da proizvedem konkurentan proizvod?

Konkurentan proizvod je svaki proizvod koji je prihvaćen na tržištu i adekvatno plaćen. Kada Vam se to dogodi, znajte da imate konkurentan proizvod koji potom treba proizvoditi u kontinuitetu i traženim količinama. Vrlo često su to proizvodi s tzv. dodanom vrijednosti. Npr. 1 kg šljiva košta oko 2,00 kn i teško ih je dobiti, međutim uz 25 dag šećera (1,50 kn) i nešto truda možete proizvesti 500 g pekmeza koji uz još 2,50 kn (staklenka, poklopac i etiketa) postiže cijenu od 15,00 kn. Dakle tržište Vam diktira što je konkurentno. Nekada je konkurentna cijena, nekada vrijeme plasmana proizvoda, najčešće kvaliteta, ali i izgled, način prezentacije, porijeklo, način pakiranja, količina, način isporuke. Niz čimbenika utječe na konkurentnost, a Vaše je da pratite trendove i svoj proizvod održavate na visokoj razini kvalitete uz povremena, možebitna poboljšanja.

6. Postoji li potpora za pokretanje nepoljoprivredne djelatnosti?

Postoji i nosi naziv POTPORA ULAGANJU U POKRETANJE NEPOLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI NA OPG-u.

Korisnici su nositelj ili članovi OPG-a, a prihvatljivi troškovi su troškovi sukladno poslovnom planu ulaganja u turizam u ruralnom području ili izravnu prodaju proizvoda, u obrte i zanate vezane uz poljoprivredu, šumarstvo, tradiciju, izradu suvenira, preradu proizvoda.

Visina potpore:

• do 100% od prihvatljivih troškova• minimalna vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 3.500 €, • maksimalna vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 70.000 €

Također, postoje i potpore za razvijanje već pokrenutih nepoljoprivrednih djelatnosti na rural-nom području pod nazivom ULAGANJA U RAZVOJ NEPOLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI U RURALNIM PODRUČJIMA. Korisnici su mikro i mali gospodarski subjekti koje se bave nepoljo-privrednom djelatnošću osnovani kao OPG-i, obrti, trgovačka društva ili zadruge.

Prihvatljivi troškovi:• ulaganja u turizam na ruralnom području, preradu i trženje proizvoda, tradicijske obrte,

izradu suvenira,• ulaganja u obnovljive izvore energije,• pružanje usluga u ruralnim područjima, poljoprivredi i šumarstvu (IT centri, radionice za

popravak poljoprivrednih i šumarskih strojeva, dječji vrtići, igraonice za djecu, sportsko- rekreativni centri za mlade i odrasle, veterinarske usluge, pružanje usluga opskrbe stanovništva ruralnih područja, usluga skrbi za starije i nemoćne osobe …).

Visina potpore:

• do 70% od prihvatljivih troškova• min. vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 3.500 € • max. vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 200.000 €

35

FOND ZA RURALNI RAZVOJ – EAFRD

IPARD 2007.-2013.

KORISNIK MORA BITI U SUSTAVU PDV-a

OGRANIČEN BROJ PRIHVATLJIVIH SEKTORA ULAGANJA

NEMA AVANSNOG PLAĆANJA

POTPORA: EU DIO MAX DO 75% IZNOSAINVESTICIJE

PROVEDBA: 100% KONTROLA NA TERENU PRIJE UGOVARANJA I PRIJE PLAĆANJA

ULAGANJE MOŽE ZAPOČETI TEK NAKONSKLAPANJA UGOVORA S AGENCIJOM

OGRANIČENJA MINIMALNOG I MAKSIMALNOGKAPACITETA PROIZVODNJE

LEASING NIJE DOZVOLJEN

LISTE DOZVOLJENIH TROŠKOVA ODOBRAVA EK

EAFRD 2014.-2020.

KORISNIK NE MORA BITI U SUSTAVU PDV-a

PRIHVATLJIVI SVI SEKTORI POLJOPRIVREDNE PROIZ-VODNJE SUKLADNO ZAKONU O POLJOPRIVREDI

POSTOJI MOGUĆNOST AVANSNOG PLAĆANJA 50% OD IZNOSA POTPORE (NAKON USVAJANJA PROGRAMA)

POTPORA: EU DIO 50-90 % IZNOSA INVESTICIJE

KONTROLA NA TERENU 5%, OSTALO SAMO ADMINISTRATIVNO I PREMA PROCJENI RIZIKA

ULAGANJE MOŽE ZAPOČETI NAKON PRIJAVE NA NATJEČAJ

NEMA OGRANIČENJA KAPACITETA

LEASING JE DOZVOLJEN (FINANCIJSKI)

LISTE DOZVOLJENIH TROŠKOVA NE ODOBRAVA EK

Naravno, postoji još niz interesantnih i vrlo bitnih pitanja koja traže odgovore i zanimaju korisnike i potencijalne korisnike, ali apsolviranjem ove brošure (publikacije) istima će biti pružena dovoljna količina informacija da definiraju svoju želju, ideju, prob-lem, projektni prijedlog i prepoznaju određeni oblik potpore te se samostalno ili uz pomoć konzultanta upute u daljnje aktivnosti i realizaciju.Obzirom da određeni broj korisnika ima iskustva u pripremi i provedbi projekata sufinan-ciranih iz EU fondova u prethodnom razdoblju (2007.-2013.) važno je napomenuti kako slijedi:

USPOREDBA: IPARD – EAFRD

36

EUROPA na mom IMANJU

Svakako je potrebno, ukoliko postoje mogućnosti, pratiti novosti kroz sredstva javnog informiranja i/ili putem interneta te posjetiti stranice resornih ministarstava,(www.mrrfeu.hr, www.mps.hr), predmetnih agencija (www.apprrr.hr, www.zemljiste.mps.hr) i europski-fondovi.eu | ...one stop shop for EU funds (www.europski-fondovi.eu).

NA ŠTO DODATNO TREBA OBRATITI POZORNOST?

Unatoč činjenici da danas najviše pozornosti dajemo uspješnom ekonomskom razvoju, niti u jednom trenutku ne treba zanemariti ili isključiti socijalnu komponentu, jer ipak govorimo o ruralnim područjima. Naime, svaki odgovorni pojedinac, član zajednice, uključujući se u proces razvoja sredine u kojoj živi, a želeći podignuti razinu kvalitete življenja, mora sam sebi, potom i zajednici, iskreno i realno odgovoriti na slijedeća pitanja:

• Gdje sam sada?• Gdje želim biti?• Kako da do tamo dođem?

Naravno, ne misli se o koordinatama ili drugim zemljopisnim parametrima, već o socio-ekonomskoj poziciji u društvu.Poslužit ćemo se univerzalnom, već korištenom izjavom o viziji koja je primjenjiva i na ovo ciljano područje, pa će se vjerojatno svi složiti da bi željeli živjeti u sredini koja bi trebala biti kako sljedi:

EKOLOŠKI OSVJEŠTENA, POŽELJNA I ATRAKTIVNA DESTINACIJARURALNOG KARAKTERA I RAZVOJNIH POTENCIJALA

POGODNA ZA POVREMENI BORAVAK I ORGANIZIRANI ŽIVOT SVIH GENERACIJA

Još samo jedno pitanje!

Razvio sam kvalitetan proizvod i uslugu, međutim nemam znanja i vještine da isto ponu-dim inozemnom korisniku. Postoji li rješenje za moj problem?

Kao i svaka druga zajednica, tako i Vaše ruralno područje ima određene nedostatke u lokalnim kapacitetima. Kroz programe jačanja regionalnih i lokalnih kapaciteta, a koji se uspješno pro-vode u cijeloj Hrvatskoj, Vaše ruralno područje treba educirati vlastite žitelje o pitanjima Europ-ske unije, Upravljanju projektnim ciklusom, Toleranciji u komunikaciji, Vještini komuniciranja i sl. Također se očekuje razmjena iskustava u sklopu stručnih posjeta sličnim sredinama u RH i okruženju, a sve u svrhu što kvalitetnijeg korištenja EU fondova i ostalih potencijalnih sred-stava. Međutim, uz sve navedeno, praksa pokazuje da je najveća barijera u komunikaciji s inozemnim korisnikom, jezična barijera. Naš stanovnik ruralnog područja vrlo slabo ili nikako (čast izuzecima) ne koristi i ne govori strane jezike, a oni su osnova za početak komunikacije i plasman svog proizvoda i usluge.

Postoji nekoliko načina da se predmetni problem riješi na Vašem imanju:

• Interventno, prema potrebi angažirati osobe koje imaju potrebna znanja i vještina u području traženih stranih jezika,

• Uposliti osobu/e koje se zadovoljavajući služe traženim stranim jezicima,• Zajednički, interesno s drugim poduzetnicima angažirati ili uposliti osobu/e s traženim

znanjem stranih jezika,• Članove obitelji ili uposlenike dodatno educirati kroz učenje stranih jezika,• Samostalno učiti strane jezike prema interesnoj skupini (zemlji) kojoj želite nuditi

vlastite proizvode i usluge, a što je preporučljivo uz svako drugo ponuđeno rješenje.

37

EUROPA na mom IMANJU

E sada, dragi moji, dopustite mi na kraju da izrazim želju kako bih volio provesti svoje zrele godine na selu:

PROČITAJTE – ZAŽMIRITE – ZAMISLITE

Kuća katnica, nekoliko soba, uređeno dvorište do kojeg se dolazi asfaltiranom cestom kroz drvored bjelogorice, uvijek otvorena kapija, diskretan natpis dobrodošlice, cvjetnjak i nekoliko ljubimaca (pas, mačka, paun…). Iza kuće bazen, pecara, stol, klupe, nadstrešnica, par voćaka i nekoliko košnica. Desno ograđen vrt, lijevo gospodarski objekti – prerada voća u sokove, pekmeze, rakiju, likere, čajeve, mala sušara, pakirnica. U prizemlju bilijar, pikado, mala kušaona i dio za konzumiranje hrane. Uz cestu parking, nekoliko bicikala, quad i dva terenca. Vlastita ponuda proizvoda od voća, smještaj na bazi noćenje-doručak uz mogućnost ručka i/ili večere prema jelovniku koji je napravljen u suradnji s Ivicom (mliječni proizvodi), Milanom (svinjsko meso i mesne prerađevine), Josom i Stevom (juneće meso i perad), Lovačkim društvom (divljač), Ribolovnim društvom (ribe), Haljiljijem (sladoled i slastice) te ostalim kooperantima iz bliže okolice, a koji ujedno i nadopunjavaju ponudu aktivnim sudjelovanjem u aktivnostima na njihovim imanjima, pa im dogovaram prezentacije mužnje, prerade mlijeka, kolinja, izrade polutrajnih proizvoda od mesa, razvijanje tijesta, lov, ribolov i sl., a sve sukladno željama gostiju i našim zajedničkim mogućnostima. Svi njihovi proizvodi su kontinuirano izloženi s mojim u malom prodajnom salonu ispred kuće, pokriveni potrebnim certifikatima, dozvolama i s uključenim porezom koji uredno plaćamo. Svi imaju registrirane obrte, OPG-e ili trgovačka društva, a još smo i osnovali zadrugu preko koje plasiramo proizvode na tržište, najviše zahvaljujući kvaliteti i zadovoljstvu gostiju koji nas konstantno posjećuju i potom reklamiraju. Nakon što nam djeca nekoliko godina odlaze organizirano u školu u obližnjem gradu, dolaskom novih ljudi nastaje potreba za otvaranjem područne škole u našem selu, osniva se sportsko pa kulturno društvo, dom ponovo dobiva funkciju, počinju određene manifestacije, povećava se broj stalno naseljenih, otvara se trgovina, oživljavaju tradicijski zanati, zemlja se u velikoj mjeri obrađuje, standard se podiže i vjerovali ili ne Europa je na mom imanju!

ZAKLJUČAK ILI JOŠ BOLJE

NAPOMENASve navedeno ne garantira da ćete uspjeti dovesti Europu na Vaše imanje, ali se iskreno nadamo da će pomoći u Vašoj odluci i daljnjem promišljanju razvoja i nadogradnje tog istog imanja, a sve u svrhu podizanja razine kvalitete življenja u ciljanom ruralnom području.

38

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA

PROGRAM RURALNOG RAZVOJAREPUBLIKE HRVATSKE 2014.-2020.

MJERA 1: PRENOŠENJE ZNANJA I AKTIVNOSTI INFORMIRANJAPodmjera 1.1. Potpora za strukovno osposobljavanje i aktivnosti za stjecanje vještinaPodmjera 1.2. Potpora za demonstracijske i informativne aktivnosti

MJERA 2: SAVJETODAVNE SLUŽBE, SLUŽBE ZA UPRAVLJANJE PG I POMOĆ PGPodmjera 2.1. Potpora za pružanje savjetodavnih uslugaPodmjera 2.3. Potpora za osposobljavanje savjetnika

MJERA 3: PROGRAMI KVALITETE ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE I HRANUPodmjera 3.1. Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvodePodmjera 3.2. Potpora za troškove informiranja i promoviranja

MJERA 4: ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINUPodmjera 4.1. Potpora za ulaganje u poljoprivredna gospodarstvaPodmjera 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvodaPodmjera 4.3. Potpora za ulaganje u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prila-godbu poljoprivrede i šumarstvaPodmjera 4.4. Potpora neproizvodnim ulaganjima vezanim uz postizanje agro-okolišnih i klimatskih ciljeva

MJERA 5: OBNAVLJANJE POLJOPRIVREDNOG PROIZVODNOG POTENCIJALA NARUŠENOG ELEMENTARNIM NEPOGODAMA I KATASTROFALNIM DOGAĐAJIMA TE UVOĐENJE ODGOVARAJUĆIH PREVENTIVNIH AKTIVNOSTIPodmjera 5.2. Potpora za ulaganje u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potenci-jala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima

MJERA 6: RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA I POSLOVANJAPodmjera 6.1. Potpora mladim poljoprivrednicimaPodmjera 6.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na OPG-uPodmjera 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstavaPodmjera 6.4. Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima

MJERA 7 - TEMELJNE USLUGE I OBNOVA SELA U RURALNIM PODRUČJIMAPodmjera 7.1. Izrada planova za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja u ruralnim područjimaPodmjera 7.2. Ulaganja u izradu , poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukturePodmjera 7.4. Ulaganje u uspostavu, poboljšanje ili širenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu

39

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA

MJERA 9 – USPOSTAVLJANJE SKUPINA I ORGANIZACIJA PROIZVOĐAČA

MJERA 10 – POLJOPRIVREDA, OKOLIŠ I KLIMATSKI UVJETIPodmjera 10.1. Plaćanja za agro-okolišne i klimatske obvezePodmjera 10.2. Potpora očuvanju genetskih resursa u poljoprivredi

MJERA 11 – EKOLOŠKI UZGOJPodmjera 11.1. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metodePodmjera 11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda

MJERA 13 – PLAĆANJA POVEZANA S PODRUČJIMA S PRIRODNIM OGRANIČENJIMA ILI OSTALIM POSEBNIM OGRANIČENJIMAPodmjera 13.1. Očuvanje poljoprivrede na gorsko planinskim područjimaPodmjera 13.2. Očuvanje poljoprivrede na područjima s prirodnim ograničenjima u poljo-privrediPodmjera 13.3. Očuvanje poljoprivrede na područjima sa specifičnim ograničenjima u poljo-privredi

MJERA 16 – SURADNJAPodmjera 16.1. Uspostava i rad operativnih skupina unutar EIP-aPodmjera 16.2. Pilot projekti i razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologija u poljoprivredno-prehrambenom i šumskom sektoruPodmjera 16.4. Uspostava i razvoj kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržištaPodmjera 16.8. Izrada šumskogospodarskih i lovnogospodarskih planova ili drugih relevantnih dokumenata

MJERA 17 – UPRAVLJANJE RIZICIMAPodmjera 17.1. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka

MJERA 19 – LEADER

MJERA 20 – TEHNIČKA POMOĆPodmjera 20.1. Potpora za aktivnosti tehničke pomoći provedbi programaPodmjera 20.2. Potpora uspostavi i aktivnostima Nacionalne ruralne mreže

Više informacija možete pronaći na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede www.mps.hr i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju www.apprrr.hr ili postaviti upite putem adrese elektroničke pošte eafrd@mps.hr ili putem telefona 01/6106-911 i 6109-454.

40

Projekt građanskih prava SisakPGP - CRP Sisak

Rimska 6, 44000 Sisaktel: +385 44 571 752 fax: +385 44 521 292

e-mail: pgp-sisak@crpsisak.hrwww.crpsisak.hr

Centar za šljivu i kestenDonja Bačuga 108c

44 250 Petrinjatel/fax: 044/826-096

e-mail: centar.sljiva.kesten@sk.t-com.hrwww.csk.hr

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj Ulica Augusta Cesarca 4, 10 000 Zagreb, Hrvatska TEL: +385 1 4681 300, FAX: +385 1 4627 499

e-mail: comm-rep-zag@ec.europa.eu web: http://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm

Za više informacija o projektu obratite se na sljedeće kontakte:

Za više informacija o EU:

Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Projekta građanskih prava Sisak i ni na koji način se nemože smatrati da odražava gledišta Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske niti

Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske.

The contents of this publication are the sole responsibility of the Civil Rights Project Sisak and can in no way be taken to reflect the views of the European Union, the Office for Cooperation with

NGOs of the Government of the Republic of Croatia or the Ministry of Agriculture of the Republic of Croatia.