Instrumenti Trzista Kapitala Finalna Verzija

7/23/2019 Instrumenti Trzista Kapitala Finalna Verzija

http://slidepdf.com/reader/full/instrumenti-trzista-kapitala-finalna-verzija 1/21

UNIVERZITET U SARAJEVU

EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVU

Seminarski rad iz predmeta Poso!ne "nansi#e Tema$ Instr%menti tr&i'ta kapitaa

Mentor$ Adnan dr(Ro!)anin

Vedad K%)%ko!i*+,-./0

1enis Mioko!i*+

,-0.0Matea Mari#ano!i*+,-00-

Nermina S%2a'i*+,-03.

Ima 1eim%sta"*+,-./4

Meisa Me5ina6i*+

,-.73



Emina Joni8+ ,-0.7

Sara#e!o+ -394(

SADRŽAJ

UVO1(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((( 9

Op*enito o instr%mentima tr&i'ta kapitaa((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((-

O:VEZNI;E(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((-

PO1JELA O:VEZNI;A(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((.

O2!ezni8e prema pori#ek%(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((.

O2!ezni8e prema karakter% kamata((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((4

O2!ezni8e prema op8i#ama((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((/

O2!ezni8e prema sistem% amortiza8i#e(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((7

1IONI;E((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((93

O2i)ne dioni8e(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((99

Pro8#ena !ri#ednosti o2i)ni5 dioni8a(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((( 9-

Osno!na pra!a !asnika o2i)ni5 dioni8a((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((9- Pre<eren8i#ane dioni8e(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((90

Pro8#ena !ri#ednosti pre<eren8i#ani5 dioni8a(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((9=

ZAKLJU>AK(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((9,

LITERATURA((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((9/





UVOD

Prije nego što pređemo na temu seminarskog rada, napomenut ćemo da je finansijski sistem

jedan od najvažnijih podsistema privrednog sistema. Finansijski sistem ima za cilj da omogući

dinamičan tok sredstava u nacionalnoj ekonomiji. vi sistemi se o!ično temelje na !ankama

ili na tržištu vrijednosnih papira. "lasičan primjer finansijskih sistema orijentisanih !erzama

možemo vidjeti u zemljama poput #$%&a, 'elike (ritanije) dok u *jemačkoj i +apanu

primjećujemo finansijske sisteme gdje !anke imaju ključnu ulogu.

"oliko je razvijen finansijski sistem neke zemlje možemo naj!olje primjetiti iz njenih

elemenata

• finansijskih tržišta• finansijskih instrumenata• finansijskih institucija i učesnica

"ada već spominjemo finansijska tržišta, napomenut ćemo da predstavljaju mjesto na kojem

se trguje finansijskim instrumentima, odnosno da su jedan od osnovih postulata tržišne

privrede i da se preko njenih segmenata može mjeriti razvijenost tržišne privrede jedne

zemlje.

-a podjelu finansijskih tržišta postoji više kriterija, ali da !ismo se pri!ližili temi seminarskog

rada koristit ćemo kriterij prema karakteru tržišnog materijala

• tržište novca & transakcije sa finansijskim instrumentima čiji je rok dospijeća do

aaaaaaaaaaaaaaa jedne godine• tržište kapitala & trgovina finansijskim instrumentima sa rokom dospijeća dužim od

aaaaaaaaaaaaaaa jedne godine• devizno tržište & kupovina i prodaja deviza za domaću valutu ili druge devize između

aaaaaaaaaaaaaaa !anaka i drugih pravnih lica jedne zemlje

9ržište kapitala predstavlja institucionalno definisan prostor, vrijeme i procedura koji

omogućavaju promet dugoročnih vrijednosnih papira i kapitala.

9 -. *juhović, #. "reso, F. /aušević, 0Poslovne finansije1, 22 izdanje #vjetlost, #arajevo, 3445.godine

0



Posmatrajući vrijednosne papire sa aspekta roka dospijeća, dijelim ih na vrijednosne papire

tržišta novca i vrijednosne papire tržišta kapitala. 6 nastavku rada slijedi detaljnija analiza

instrumenata tržišta kapitala, odnosno o!veznica i dionica.

Općenito o instrumentima tržišta kapitala

2nstrumenti tržišta kapitala predstavljaju vrijednosne papire sa rokom dospijeća dužim od

jedne godine. u podrazumijevamo pored dugovnih instrumenata i sve dugoročne o!veznice i

dionice. rgovina ovim instrumentima se odvija na tržištu kapitala i iz tog razloga se nazivaju

instrumentima tržišta kapitala.

6česnici na tržištu kapitala su o!ično investitori, posrednici, korisnici kapitala u ulozi kupaca,

te u ulozi korisnika & kupaca na tržištu kapitala javljaju se pojedinci, privredni su!jekti i

država.

*ajčešća podjela vrijednosnih papira je sa aspekta emitenta koja o!uhvata

• državne vrijednosne papire, koje emituje vlada i državni organi i organizacije da !i došli do

sredstava koja su potre!na za finansiranje javnih potre!a ili pokriće proračunskog deficita• vrijednosne papire koje emituju preduzeća i drugi privredni su!jekti poput !anaka i drugih

finansijskih i nefinansijskih institucija i organizacija.

'rijednosni papiri sa aspekta roka dospijeća možemo podijeliti na

• kratkoročne 7 rok dospijeća do jedne godine• srednjoročne 7 rok dospijeća jedna do pet godina• dugoročne 7 rok dospijeća duži od pet godina8

OBVEZNICE

!veznice se mogu definisati kao dugoročni vrijedonosni papiri koji omogućavaju

emitentima da prikupe sredstva za finansiranje svojih potre!a na kreditnoj osnovi, a koje

svojim vlasnicima o!ez!jeđuju isplatu kamate i glavnice po unaprijed utvrđenoj dinamici, u

određenom vremenskom periodu.

-$dnan 9ovčanin, 06pravljanje finansijama1, ' izdanje, #arajevo, okto!ar 8:3:. godine

4



PODJELA OBVEZNICA

Obveznice prema porijeklu

Prema porijeklu, odnosno zemlji gdje se emituju, razlikujemo

Domaće obveznice

%omaće o!veznice su o!veznice koje se emituju na domaćem tržištu, u zemlji gdje emitent

ima stalan !oravak i gdje o!avlja najveći dio svoje poslovne aktivnosti.

%omaće o!veznice korisne su za;

• 9ješavanje pitanja unutrašnjeg duga, sa pose!nim akcentom na rješavanje pitanja stare

devizne štednje

• 9ješavanje pitanja vanjskog duga

•

*ove investicije

• "ratkoročno finansiranje !udžeta na svim nivoima

<ta je stara devizna štednja=

Parlamentarna #kupština (i> usvojila je -akon o izmirenju o!aveza po osnovu stare devizne

štednje. -akon uređuje postupak, način i rokove izmirenja o!aveza (i> po osnovu računastare devizne štednje deponovane u domaćim !ankama na teritoriji (i>. -a izmirenje o!aveza

odgovorna je (i>, a sredstva osiguravaju F(i>, 9# ?entiteti@ i (rčko %istrikt (i>. 2zmirenju

o!aveza prethodi postupak verifikacije potraživanja. 6 postupku verifikacije !anke su

o!avezne sarađivati sa entitetskim ministarstvima finansija, 6pravom prihoda %istrikta,

$gencijama i komisijama za verifikaciju računa stare devizne štednje.

. O2!ezni8e na 25( "nansi#skom tr&i't% ? pripreme za izda!an#e dr&a!ni5 o2!ezni8a Kema

Kozari*+ -33=( @odina

=



9ok za podnošenje zahtjeva za verifikaciju računa stare devizne štednje je šest mjeseci od

dana stupanja na snagu ovog -akona, a $gencije su dužne završiti postupak verifikacije u

roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog -akona.

!aveze po osnovu računa stare devizne štednje koje nikada nisu !ile preračunate preračunavaju se u "A po srednjem zvaničnom kursu B((i> na dan stupanja -akona

Clavnica i kamata na o!veznice direktno se isplačuje iz dijela sredstava entiteta i %istrikta sa

+edinstvenog računa trezora (i>. DscroE račun i račun za servisiranje duga po osnovu

o!veznica stare devizne štednje !it će otvoren u B((i> za ovu svrhu, a Ainistarstvo finansija

i trezora (i> će upravljati njime.

Primjer domaćih o!veznica

*( uzlanska !anka je !ila prva u F(i> koja je uspješno završila emisiju o!veznica u

ukupnom iznosu od G.:::.::: "A. o je ne samo prva emisija o!veznica !anke, nego i prva

emisija ove vrste vrijednosnih papira na prostoru Federacije (i>. 6pisano je i prodato G:.:::

o!veznica, nominalne vrijednosti 3:: "A sa fiksnom kamatnom stopom G,HG I na

godišnjem nivou i rokom dospijeća od ; godine.

Inostrane obveznice

2nostrane o!veznice se emituju i prodaju na finanasijskim tržištima neke druge zemlje

odnosno van zemlje stalnog !oravka nekog emitenta. okom emisije o!veznica, emitent

uvažava zakonske propise u zemlji u kojoj se vrši emisija o!veznica i nominalna vrijednost

tre!a da !ude izražena u lokalnoj valuti. Dmitovanje ino o!veznica je čest o!lik finansiranja

preduzeća u razvijenim zemljama. 2ma jako dugu tradiciju. Pogodno je sredstvo u finansiranju

privrednih su!jekata koji imaju međunarodnu dimenziju poslovanja. *a primjer, velike

glo!alne firme iz #$% emituju svoje o!veznice na tržištima <vicarske, 'elike (ritanije i

+apana, kako !i prikupile sredstava po što nižim troškovima kapitala.

Euroobveznice

Duroo!veznice ?engl. Durocredit, njem. Duro&"redit@ je međunarodni !ankovni kredit

nominiran na neku od eurovaluta. 9azvoj euroo!veznica veže se za razvojem eurodolarskog

tržišta. u se govori o tržištu dolara sa kojim se trgovalo izvan #$%, najprije u Dvropi. 9az!oj

,



euro!oveznica veže se za J:& te godine u 8:. #toljeću. ada se u evropskim !ankama pojavio

veliki !roj dolarskih depozita. %o toga je došlo usljed neodgovarajuće politike i mjera #$%,

koja je uvela porez na izjednačavanje kamate za kupovinu valuta drugih zemalja. o je

destimulisalo izvoz američkih firmi što je mnoge !anke navelo da pre!ace dio svojih

dolarskih depozita u Dvropu. Duroo!eznice su dosta naprednije u odnosu na ino o!veznice.

ne se mogu prodavati u više zemalja, što znači iako imaju naziv euroo!veznice to ne znači

da se ne mogu prodavati širom svijeta. 'elika tržišta o!veznica su ondon i okio. #redinom

4:&tih godina prosječan o!im novih emisija o!veznica kretao se u relacijama preko 8::

milijardi godišnje. Duroo!veznice se emituju u različitim valutama, također su konverti!ilne i

relativno sta!ilne. *ajčešće valute kojima se emituju su K, Dvro, C(P, B>F, Len, i slično.

Duroo!veznice imaju i neke pogodnosti. +edna od njih je povoljni poreski tretman. *aime,

kako se emituju u više zemalja teško ih je oporezovati, tako se investitorima daje niža

kamatna stopa, što je do!ro za emitente, koji po nižim troškovima kapitala dolaze do

potre!nih sredstava.

Obveznice prema karakteru kamata

pćenito govoreći, kamatna stopa na o!veznice !i tre!ala zavisiti od formirane kamatne stope

na tržištu kapitala za isti stepen rizika ulaganja. u veliku ulogu imaju kamatne stope na

dugoročna ulaganja kod kojih je veličina rizika gotovo !eznačajna ?kamatne stope na državne

o!veznice i !ankarske kamate na dugoročne štedne depozite@. 6laganje u o!veznice različitih

preduzeća ima veći stepen rizika pa se mora ponuditi viša kamatna stopa od one koju nose

državne o!veznice, odnosno od one koju daje !anka kako !i se zainteresirali štediše i

institucionalni kreditori za njihovu kupnju.

Prema karakteru naknade za ustupljena finansijska sredstva putem kupnje

emitiraniho!veznica, odnosno kamata koje nose, o!veznice mogu !iti

• !veznice s fiksnom kamatom• !veznice s varija!inom kamatom• !veznice !ez kamatne stope

!veznice predstavljaju instrument formiranja dugoročnog duga preduzeća . # druge strane,

one predstavljaju tipičan dugoročni dužnički utrživi finansijski instrument. -!og toga je

logično da o!veznice nose kamate koje se o!računavaju prema fiksnoj kamatnoj stopi na

ostatak duga. 6pravo z!og toga o!veznice s fiksnim kamatnim stopama predstavljaju njihov

/



osnovni i najčešći o!lik. 'eličina periodično o!računatih i isplaćenih kamata po o!veznicama

ovisi od načina njihove amortizacije. ako su kod kuponskih o!veznica, dakle kod o!veznica

s jednokratnim dospijećem, periodično o!računate i isplaćene kamate konstantne. *a dan

dospijeća o!veznice, izdavatelj vraća dug isplaćujući vlasniku o!veznice njezinu nominalnu

vrijednost. "uponska stopa o!veznice određuje iznos kamate godišnja isplata kamata

jednaka je proizvodu kuponske stope i nominalne vrijednosti o!veznice. "ako !i se privukli

investitori da plate nominalnu vrijednost o!veznice, one se o!ično izdaju s dovoljno visokim

kuponskim stopama.

"od o!veznica s anuitetskom, odnosno amortizacijom pomoću serije konstantnih godišnjih ili

polugodišnjih anuiteta, iznos kamata postepeno će se smanjivati kako se smanjuje ostatak

duga na koji se kamate o!računavaju. Fiksne kamatne stope na o!veznice, pose!no onesvojstvene kuponskim o!veznicama opisuju prave profitno&rizične karakteristike o!veznica.

*eke od karakteristika profitno&rizičnih o!veznica jesu trajanje i konveksnost. o je i posve

razumljivo jer tek do novijih datuma, postojale su isključivo o!veznice s fiksnim prinosom,

koji je mogao !iti modificiran kroz različite opcije, koje su također, utemeljene prema fiksno

utvrđenoj nominalnoj vrijednosti i iz nje izvedenom iznosu kamata po fiksnoj kamatnoj stopiM.

!veznice mogu nositi ivarija!ilne kamate. ako su se u praksi finansiranja preduzeća

pojavile tzv. dohodovne o!veznice ?income bonds@ kod kojih veličina periodično isplaćenih

kamata ovisi o ostvarenom poslovnom rezultatu preduzeća kao i o volji uprave preduzeća da

ih izglasa. ve se o!veznice po pravilu emitiraju prilikom reorganizacije kapitala preduzeća

koje je zapalo u finansijske poteškoće. e se o!veznice mogu emitirati i kao redovni

instrument finansiranja kao svojevrsna zamjena za instrumente vlasničke glavnice poduzeća.

6 uvjetima inflacije mogu se izdavati o!veznice s varija!ilnim kamatama koje se

o!računavaju prema utvrđenom postotku udjela u poslovnom rezultatu emitenta. 9adi se o

tzv. participativnim o!veznicama koje najčešće nose fiksiranu nižu kamatnu stopu od o!ičnih

o!veznica ali i pravo udjela u poslovnom rezultatu emitenta fiksirano u određenom postotku.

akvim se o!veznicama štite interesi njihovih vlasnika u uvjetima inflacije jer sc kamate

revaloriziraju automatizmom, inflacijom izazvanog, povećanja poslovnog rezultata poduzeća.

#edamdesetih godina pojavile su se i o!veznice s fluktuirajućim kamatnim stopama & ftoating

rate !onds. o su o!veznice čija se kamatna stopa utvrđuje na temelju realiziranih kamatnih

0 Si!i#e Orsa6+ Vri#ednosni papiri+ Sara#e!o -33.+ str( .7/(

7



stopa na tržištu odnosno na temelju kamatnih stopa koje odo!ravaju specijalizirane finansijske

organizacije. akve kamatne stope fluktuiraju s promjenama kamatnih stopa na tržištu. -!og

toga je i tržišna vrijednost o!veznica s fluktuirajućim kamatnim stopama relativno sta!ilna jer

se povećanje ili smanjenje tržišnog prinosa na o!veznice kompenzira automatizmom

povećanja ili smanjenja stvarnog prinosa na o!veznice.

6 praksi finansiranja poslovanja preduzeća javile su se i o!veznice koje ne nose kamate niti

kamatnu stopu. o su tzv, o!veznice !ez kupona ?zero ili verN loE coupon !onds@ odnosno

o!veznice s du!okim diskontom ?deep&discount !onds@. ve o!veznice ne nose kamatnu

stopu niti kamate, tako da se prodaju uz diskont za iznos kamata prema tržišnoj kamatnoj

stopi. Dmitent se o!vezuje da će izvršiti samo jednu isplatu na određeni !udući datum i ta

isplata jednaka je nominalnoj vrijednosti o!veznice. !veznice !ez kupona !iti će atraktivan

finansijski instrument u slučaju da se poreznom politikom kapitalni do!itak, kao razlika

između nominalne vrijednosti koja će se realizirati u momentu njihova dospijeća i diskontne

cijene po kojoj su kupljene takve o!veznice, oporezuje sla!ije od kamata jer će investitori u

takve o!veznice ostvariti veći prinos na svoja ulaganja nakon oporezivanja. -!og toga će

o!veznice !ez kupona !iti češće na tržištu što su razlike poreznog tereta kapitalnih do!itaka i

kamata veće. Prednost o!veznica !ez kupon za emitenta je u tome što, za razliku odkuponskih o!veznica, sve do momenta njihova dospijeća ne mora vršiti nikakve novčane

izdatke vlasnicima o!veznica, a zadržava prednosti poreznog zaklona jer će se diskont na

takve o!veznice amortizirati na račun oporezivog poslovnog rezultata. #la!ost o!veznica !ez

kupona za emitenta je velik teret otplate duga u vrijeme njihova dospijeća tako da otkup

o!veznica o dospijeću može ugroziti solventnost preduzeća.

-a vlasnika o!veznica !ez kupona javljaju se također određene prednosti i nedostaci naspram

vlasništva tradicionalne kuponske o!veznice. ako je temeljna prednost o!veznice !ez

kupona za vlasnika mogućnost plaćanja ?nižeg@ poreza na kapitalne do!itke ?od većeg poreza

na kamate@. # druge strane, za vlasnika o!veznice !ez kupona pojavljuje se povećani stepen

rizika da će nominalna vrijednost tih o!veznica postati ugrožena, pogotovo jer ne može pratiti

93



solventnosnu situaciju preduzeća !arem kroz isplate periodičnih kamata. va !i se sla!ost

tre!ala kompenzirati većim prinosom nakon poreza.G

Obveznice prema opcijama

!veznice koje nose opcije važni su instrumenti po!oljšanja finansijske strukture emitenta,

odnosno tim opcijama se povećava atraktivnost o!veznica za njihove potencijalne kupce.

Prema opcijama o!veznice mogu !iti

• "onverti!ilne o!veznice• !veznice s pridruženom punomoći

• !veznice s opozivom• !veznice otkupljive na zahtjev vlasnika

"onverti!ilne ili zamjenjive o!veznice jesu o!veznice koje se mogu po opciji vlasnika

konvertirati u o!ične dionice istog poduzeća. "ada se jednom konvertiraju u o!ične dionice,

ne mogu se ponovno zamijeniti u konverti!ilne o!veznice, pravo vlasnika na konverziju

utvrđuje se u raspisu emisije. !veznice se zamjenjuju u dionice po određenom odnosu

zamijene ili odnosu konverzije koji je fiksiran. aj odnos ne mora !iti konstantan tokom

vremena, već neke emisije konverti!ilnih o!veznica osiguravaju povišenja cijene konverzije u periodičnim intervalima. *a taj način o!veznica se zamjenjuje u manje o!ičnih dionica kako

vrijeme teče. Bijena konverzije po kojoj se može steći jedna dionica se do!ije kada nominalnu

vrijednost o!veznice podijelimo sa odnosom konverzije. 6koliko !i se tržišna cijena dionica

povećala u odnosu na cijenu konverzije, vlasnik o!veznica stiče određeni kapitalni do!itak.

vo je jedna od značajnijih prednosti ulaganja u konverti!ilne o!veznice, osim što nose

određenu kamatnu stopu, svojim vlasnicima daju i mogućnost sudjelovanja u rastu cijena

dionicaistoga emitenta. -!og toga emitenti o!ično nude manje kamatne stope od kamata nao!ične o!veznice i na taj način mogu jeftinije doći do kapitala. "ad se jednom konverzija

izvrši dolazi do povećanja kapitala emitenta, emitent ne mora više plaćati kamatu na

o!veznice, ali dolazi do smanjenja zarade po dionici, s o!zirom da se sada zarada mora dijeliti

na veći !roj dionica.

4Si!i#e Orsa6+ Vri#ednosni papiri$ instit%8i#e i instr%menti "nan8iran#a+ Re!i8on+Sara#e!o -399+ str( 4.,(

99



*eke o!veznice mogu sadržavati i punomoć koja vlasniku daje pravo da kupi o!ične dionice

emitenta po unaprijed utvrđenoj cijeni. Pridružena punomoć daje o!veznici karakter hi!ridnog

vrijednosnog papira. 'lasnik ostvaruje kapitalni do!itak u slučaju rasta cijene dionica iznad

one utvrđene ugovorom.

pozive o!veznice daju pravo emitentu da ih otkupi od investitora prije roka dospijeća, služi

kao zaštita od prekomjernog rasta cijena o!veznica i to je opcija utisnuta kod standardne

o!veznice koja štiti emitenta. vo je veoma čest slučaj ukoliko se u ulozi emitenta nalaze

preduzeća. !veznicu je moguće opozvati od strane emitenta jer je u uslovima emisije

o!veznice sadržana provizija koja se naziva cijenom opoziva. Dmitenti se na povlačenje

o!veznica mogu odlučiti kada dolazi do pada kamatne stope, zato što u takvim situacijama

mogu izvršiti zamjenu skupljeg duga manje skupim. %a !i se emisija ovih o!veznica učinilaatraktivnijom, investitorima se nude više kamatne stope. tkup se uvijek vrši uz premiju,

odnosno po cijeni koja je viša od nominalne vrijednosti o!veznica.

!veznice otkupljive na zahtjev vlasnika 7 vlasnicima se u ugovoru o emisiji može dati

pravo otkupa prije dospijeća. 'lasnik od emitenta može zatražiti otkup po nominalnoj

vrijednosti u !ilo koje vrijeme trajanja takve opcije, vlasnik se štiti od promjene kamatne

stope.

Obveznice prema sistemu amortizacije

Prema sistemu amortizacije, o!veznice mogu !iti

• !veznice s jednokratnim dospijećem• !veznice s višestrukim dospijećem• !veznice s kom!inovanim dospijećem

!veznice s jednokratnim dospijećem 7 o!veznice čija se glavnica amortizuje odjednom, a

kamata se isplaćuje u jednakim iznosima ?godišnje, polugodišnje ili tromjesečno@. Prednosti

jednokratnog sistema amortizacije o!veznica za emitenta su u tome što se u cijelom razdo!lju

trajanja dužničkog odnosa raspolaže sa cjelokupnim iznosom sredstava koje može više puta

o!rnuti. $ko su uslovi za nova zaduženja nepovoljni, naplata duga odjednom može izazvati

emitentu pro!leme sa solventnošću. -a vlasnika o!veznice s jednokratnim sistemom

amortizacije, prednost se sastoji u tome što se uložena sredstva vraćaju odjednom, ali je veći

9-



rizik ulaganja u takve o!veznice z!og ugroženosti ukupne glavnice u slučaju insolventnosti

emitenta.

!veznice s višestrukim dospijećem, kod ovih se o!veznica i glavnica i kamate plaćaju u

periodičnim iznosima. vim načinom amortizacije o!veznica emitentu se protokom vremena

smanjuje teret duga i kamata, a vlasniku se smanjuje rizik ulaganja jer može pratiti

solventnost emitenta. *edostatak ovog sistema amortizacije o!veznica je u tome što se

vlasniku sredstva vraćaju usitnjena tako da mora stalno voditi računa o njihovom replasmanu.

"od o!veznica s kom!inovanim dospijećem osniva se fond za amortizaciju o!veznica u koji

emitent uplaćuje veće iznose u razdo!ljima u kojima ostvaruje !olje rezultate. *ajčešće se

kom!inovanje amortizacije o!veznica o!avlja preko specifičnog amortizacijskog fonda koji

se naziva 0#inking fond1. vaj se fond formira kao depozitni račun kod neke veće finansijske

institucije ?najčešće !anke@ u koje emitent uplaćuje novčane iznose kao procenat od emisijske

vrijednosti ili procenat ukupnog prihoda. Prikupljenim novčanim sredstvima u fondu

otkupljuju se o!veznice preko finansijske institucije na tržištu ukoliko je njihova cijena manja

od cijene opoziva. *a osnovu 0#inking fonda1 emitentu se pruža mogućnost povlačenja

dugoročnog duga po povoljnijoj cijeni, a vlasniku se smanjuje rizičnost jednokratnog sistema

amortizacije o!veznica. !veznice s kom!inovanim dospijećem se izdaju kako !i se

iskoristile prednosti i iz!jegli nedostaci o!veznica s jednokratnim i višekratnim dospijećem.

DIONICE

%ionice su certifikati o vlasništvu koji predstavljaju udio dioničara u kapitalu dioničkog

društva. 'lasnički kapital se definira kao kapital koji se permanentno koristi u poslovanju i

koji ne mora !iti isplaćen ukoliko kompanija nije u likvidacionom postupku. vaj termin se

često koristi kako !i se označilo vlasništvo dioničara.

!lici dionica su

• o!ične dionice,• preferencijalne dionice i• dionice zaposlenih.

9.



OBINE DIONICE

!ične dionice predstvljaju učešće u vlasništvu preduzeća, o!ez!eđuju vlasnicima glasačka

prava na skupštini dioničara i učestvuju u likvidacionoj masi. so!a ili ustanova koja je

vlasnik o!ične dionice je time proporcionalni vlasnik dijela jednog preduzeća, odnosno

korporacije. 6 većini zemalja o!ične dionice svojim vlasnicima donose dva osnovna prava

pravo da prime dividendu po svakoj dionici kojoj su vlasnici ? u skladu s odlukom upravnogod!ora preduzeća@, te pravo da sudjeluju u glasovanju na skupštini dioničara ? npr. kod iz!ora

upravnog od!ora preduzeća i slično@. Aeđutim, glavni razlog što ulagači kupuju dionice nije

primanje dividende niti glasanje na raznim skupštinama, već očekivanje vlasnika dionica da

će njihova cijena porasti na tržištu iznad one cijene za koju su je kupili. o, na primjer, znači

da je interes dioničara da kupe dionicu kompanije Providian Financial Borp ?još jedna poznata

američka !anka za potrošačke kredite 7 Bosumer (ank@ za oko K; po dionici ?cijena krajem

8::8. godine@ te je prodaju za oko K33 po dionici godinu dana poslije u septem!ru 8::;.

godine, sto je profit od oko M:: I.

#vaki vrijednosni papir ima nominalnu i tržišnu vrijednost. *ominalna ?paritetna@ vrijednost

je vrijednost po kojoj je emitovan vrijednosni papir, tj. vrijednost koja je napisana na njemu i

određena u periodu izdavanja. #tvarna vrijednost vrijednosnog papira je međutim različita od

njegove nominalne vrijednosti. ržišna vrijednost je vrijednost koja se određuje na

finansijskom tržištu. 6koliko je tržišna vrijednost dionice veća od njene nominalne

vrijednosti, investitor je postigao pozitivan finansijski rezultat, poznat kao OažijaO ufinansijama. !rnut slučaj nosi naziv OdisažijaO.

"ada se vrijednost dividende izražava u procentu, to se naziva prinos od dividendi i

predstavlja omjer tekuće godišnje dividende po dionici i tekuće tržišne cijene. "oristi se kao

mjera investitorovog tekućeg prinosa zasnovanog na dividendi. 'elike kompanije teže da

imaju više prinose na dividende, dok se manje kompanije fokusiraju na u!rzane razvoje, teže

da imaju manji prinos. %ruga značajna mjera koristi koja proizilazi iz investicije u

vrijednosne papire je dobit po dionici (EPS), što je indikator zasnovan na omjeru neto profita

90



dioničarskog društva minus dividende na preferencijalne dionice i ukupan !roj o!ičnih

dionica.

Po osnovu o!ičnih dionica investitori, kroz dividende učestvuju u profitu preduzeća.

%ividende se dioničarima mogu isplatiti tek po izmirenju ostalih o!aveza iz tekućih prihoda

preduzeća.

Procjena vrijednosti običnih dionica

eorija o procjeni vrijednoti o!ičnih dionivca doživjela je velike promjene. na je predmet

velike kontroverze. #toga niti jedna metoda procjene vrijednosti nije univerzalno prihvaćena,

2pak, poslijednih se nekoliko godina sve više prihvatila ideja da !i se pojedine o!ične dionice

tre!ale analizirati kao dio ukupnog portfolia o!ičnih dionica koje investitor moze imati.

%rugim riječima, investitora toliko ne zanima porast ili pad vrijednosti određene dionice

koliko ono sto se događa s ukupnom vrijednosti njihovih portfolija. akvo poimanje ima vrlo

veliki uticaj na određenje stope prinosa na vrijednosnicu. -a razliku od o!veznica i

prioritetnih dionica kod kojih su novčani tokovi ugovorno određeni, kod o!ičnih dionica

postoji mnogo veća nesigurnost glede !udućih tokova prinosa.J

Osnovna prava vlasnika običnih dionica

!ične dionice kao finansijski instrumenti akcijskog kapitala predstavljaju jedan od

najatraktivnijih o!lika finansijske aktive za investitore. +edan od glavnih razloga za takvom

velikom popularnošću dionica leži u činjenici da investitori njihovom kupovinom stiču veći

!roj prava koja nisu karakteristična ni za jedan drugi finansijski instrument. re!a istaći kako postoje pristupi pitanju prava vlasnika o!ičnih akcija, što je posljedica njihovog o!ilja. #va se

prava vlasnika mogu podijeliti u dvije velike grupe

"olektivna prava 7 koja su vezana za odlučivanje na skupštini akcionara kada svi akcionara

mogu da se izjasne po nekim izuzetno !itnim pitanjima. 6 ova prava moguće je uključiti

• pravo na izmjene članove statuta i drugih internih akata korporacije,

= snove Finansijskog menadžmenta, %eveto izdanje, +ames B. 'an >orne, +ohn A.achoEicz, +r.

94



• pravo na iz!or direktora,• pravo na odo!renje prodaje određene fiksne aktive,• pravo da se prihvati ponuda spajanja, pripajanja ili preuzimanje ?AQ$@,• pravo da se mijenja ukupan !roj odo!renih akcija,• pravo da se odlučuje o emisiji drugih hartija od vrijednosti, kao na primjer o!veznica,

de!entura, preferencijalnih akcija, konverti!ilnih hartija od vrijednosti i tome slično.

Individualna prava 7 koja su vezana za set prava koje ima svaki akcionar nezavisno od

drugih akcionara. u uključujemo sledeća prava 7 pravo glasa, pravo na dio do!iti, pravo

preče kupovine, pravo na uvid u najvažnije poslovne rezultate korporacije, pravo na aktivu u

slučaju !ankrotstva i pravo na prodaju akcija.

Pravo glasa 7 predstavlja jedno od osnovnih prava koje investitor do!ija kupovinom o!ičneakcije, no se sastoji u mogućnosti akcionara da na #kupštini akcionara glasa za iz!or

direktora koji ulaze u sastav 6pravnog od!ora. "ao što do sada već znamo, uprav!i od!or

postavlja menadzment koji kasnije mora da upravlja korporacijom na takav način da se kreira

!lagostanje za vlasnike. tuda, slo!odno možemo reći da pravo glasa najdirektnije odražava

vlasništvo, drugim riječima ovdje je najvidljivija osnovna relacija između vlasništva i

menadžmenta 7 da karakter vlasništva utiče na karakter menadžmenta.

Pravo na dio dobiti 7 što nije ništa drugo nego pravo na dividendu. *e smijemo za!oraviti

da da akcije plaćaju svojim vlasnicima dividendu, a o!veznice kamatu. Pravo na dividendu je

po svojoj prirodi rezidualnog karaktera. o konkretnije znači da emitent akcija nema

zakonsku o!avezu da isplaćuje dio do!iti vlasnicima. %ividenda predstavlja dio neto do!iti

koju korporacija može ali i ne moira da ostvari. *eto do!it predstavlja neposredni finansijski

rezultat koji je vidljiv iz analize na do!it korporacije. 9ezidualnost ovoga prava nosi sa so!om

kako pozitivnu, tako i negativnu stranu. *egativna strana se ogleda u slučaju da preduzeće

loše posluje i ostvaruje sla!ije poslovne rezultate. ada je ukupan prihod mali i emitent nećemoći da pokrije rashode. Aože se čak i desiti da zapadne u gu!itke. 6 tom slučaju sigurno

neće !iti isplate dividende.

Aeđutim, u slučaju do!rih poslovnih rezultata, visokog nivao prihoda i velike neto do!iti,

rezidualnost ovoga prava akcionarima donosi značajne koristi. *aime, oni mogu ukoliko to

odluče cio iznos do!iti podeliti kao dividendu. *aime, tre!a imati u vidu da akcionari prinos

ne ostvaruju samo po osnovu dividendi, već i po osnovu kapitalnog do!itka.

9=



-ato je za njih !itno da komapnija o!ez!jedi dovoljan nivo kapitala za ekspanziju poslovanja,

kako !i se trend pozitivnih rezultata nastavio čak i u !udućnosti. H

Pre!eren"i#alne $ioni"e

Preferncijalne dionice predstavljaju, uslovno govoreći, nešto između o!veznica i o!ičnih

dionica. 2maju pravo prvenstva u odnosu na dioničare koji drže o!ične dionice. 2z tog razloga

se one i nazivaju još i povlaštenim, odnosno prioritetnim dionicama. *ude pogodnosti tipa

• pravo na dividendu, najčešće u unaprijed utvrđenom novčanom iznosu ili u određenom

postotku nominalnog iznosa dionice)

• na isplatu dividendi prije isplata dividendi o!ičnim dioničarima, a nakon plaćanja kamata)

• prednost u raspodjeli likvidacijske mase poduzeća u odnosu na o!ične dioničare.

6 pravilu je povlaštenost takvih dionica povezana s ograničavanjem određenih prava koje

nose o!ične dionice. -!og toga se ovi vrijednosni papiri nazivaju i hi!ridnim vrijednosnim

papirima. o su npr.

• ograničenje prava upravljanja dioničkim društvom)

• ograničen iznos dividendi i sl.

'lasnici preferencijalih dionica su u rizičnijem položaju kada ih poredimo sa vlasnicima

o!veznica neke korporacije.

-!og ograničenosti iznosa dividendi koje mogu primiti, društvo ako do!ro posluje ,

preferencijalne dionice do!ivaju ugovorenu dividendu, a sva preostala zarada namijenjena je

, Drić, %. %ejan, Finansijska tržišta i instrumenti, 22 izmjenjeno i dopunjeno izdanje, /igoja štampa, (eograd

8::;., str. ;;4

9,



vlasnicima o!ičnih diolnica. dnosno, emitent ne smije isplatiti ni najnmanji dio dividende

vlasnicima o!ičnih dionica prije nego izmiri o!aveze prema vlasnicima preferencijalnih

dionica.

6 pogledu plaćanja dividende, moguće je razlikovati dva tipa preferencijalnih dionica

• kumulativne& <tite interese svojih vlasnika. 2maju pravo isplate neisplaćenih dividendi iz

prethodnih godina.

• nekumulativne& *emaju pravo kumuliranja neisplaćenih dividendi. 9adi se o manje

atraktivnom finansijskom instrumentu.

%ividenda na preferencijalne dionice se isplaćuje na osnovu #kupštine dioničara, na prijedlog

6pravnog od!ora. 2zražava se kao procenat nominalne vrijednosti ili kao fiksni iznos, što se

stavljanjem u odnos sa nominalnom svodi na isto.

*ominalna vrijednost se najčešće izražava u okruglim iznosima. 2ma dvije važne uloge. Prva

je za određivanje diviende. %ruga dolazi do izražaja u slučaju pokretanja likvidacionog

postupka nad emitentom. ada ona služi kao osnova po kojoj vlasnici preferencijalnih dionica

stiču pravo na ostatak vrijednosti firme.

Preferencijalne dionice nemaju rok dospijeća, ali u određenim slučajevima emitent ima pravo

da ih otkupi. ada govorimo o preferencijalnim dionicama sa pravom reotkupa. tkup se

može regulisati kreiranjem fonda za otplatu ili postojanjem odred!e o reotkupu. Postojanje

fonda za otplatu pri!ližava preferencijalne dionice o!veznicama. dred!a o reotkupu daje

pravo firmi da otkupi preferencijalne dionice od vlasnika, poslije određenog perioda koji je

utvrđen odlukom o emisiji. aj otkup se mora vršiti uz premiju, odnosno po cijeni koja je viša

od nominalne.

"onverti!ilne preferencijalne dionice daju pravo zamjene u neke druge hartije koje emitent

izdaje. Prava i uslovi zamjene moraju !iti određeni prilikom donošeja odluke o emisiji.

Preferencijalne dionice mogu !iti i sa pravom participacije, pa se zovu participivne

preferencijalne dionice.

6 o!lasti preferencijalnih dionica pojavio se veliki !roj inovacija. neke od najznačajnijih su

9/



• preferencijalne dionice sa prilagodljivom stopom dividende& prvi put emitovane 3458.g. u

#$% , gdje se dividenda prilagođava po odgovarajućoj formuli svaka tri mjeseca promjenama

vidine inflacije i kamatne stope na tržištu novca.

• Percs& preferred eRuitN redemption cumulative stocks&prvi put uvedene 3443.g.. ne svojim

vlasnicima nose dividendu koja uživa neke poreske olakšice, te se automatski konvertuju u

o!ične dionice po unaprijed definisanoj konverzionoj cijeni.

• Aips & monthlN income preferre securities& kreirane su sa ciljem da investitorima donesi veće

poreske pogodnosti i oslo!ađanja prilikom dividende.

• Aogu postojati i tzv.de!eturne dionice ?de!enture stock@ koje su pose!an tip preferencijalnih

dionica. *ose veću sigurnost, fiksnu kamatu i veća prava u slučaju lošeg poslovnog rezultata.

Procjena vrijednosti preferencijalnih dionica

Preferencijalne dionice nemaju naznačen datum dospijeća, alu uz karakteristiku fiksnih isplataslične su o!veznicama koje pružaju vječnu rentu.

-a procjenu prioritetnih dionica koristimo isti opći pristup koji smo primijenili za procjenu

o!veznica koje daju vječnu rentu. #adašnja vrijednost preferencijalne dionice

V=D p /k p

% p& nominalna godišnja dividenda po prioritetnoj dionici)

k p&odgovarajući diskontni kamatnjak)

97



ZA%LJUA%

"roz ovaj seminarski rad uvidjeli smo da su finansijska tržišta od velikog značaja, te da uz pomoć istih možemo mjeriti razvijenost tržišne privrede jedne države. *aglasili smo da se na

tržištu kapitala trguje vrijednosnim papirima čij je rok dospijeća jedna godina. %a !i dostigli

uspjeh na tržištu kapitala, važno je imati kvalitetnu interakciju između učesnika, iz razloga što

je to glavni preduslov za sta!ilan i kvalitetan razvog zemlje.

"ada govorimo o tržištu novca, svrha istog nije velika zarada, nego održavanje kupovine

moći novca. #a druge strane, na tržištu kapitala se na strani tražnje nalaze preduzetnici sa

nedostatkom finansijskih sredstava neophodnih radi pokretanja projekata koji profit donose u

dugom roku.

%akle, finansijska tržišta postala su glavni izvor za finansiranje razvoja ekonomskih sektora.

*aime, razlog ovoga jeste činjenica da finansiranje preko tržišta kapitala ne podrazumijeva

nove fiksne troškove i dugoročno dospijeće ili dospijeće uopšte. *a ovaj način, kompanije

mogu imati pristup svježem kapitalu i po!oljšati svoju sta!ilnost i kreditni rejting.

-3



LI&E'A&U'A

3. %ejan %. Drić, Finansijska tržišta i instrumenti, 22 izmjenjeno i dopunjeno izdanje, /igoja

štampa, (eograd 8::;.

8. -. *juhović, #. "reso, F. /aušević, Poslovne finansije, 22 izdanje, #vjetlost, #arajevo 3445.

;. $dnan 9ovčanin, 6pravljanje finansijama, ' izdanje, #arajevo, okto!ar 8:3:. godine

M. OB((>.O Bentralna (anka (osne 2 >ercegovine. httpSSc!!h.!aS

-9

http://cbbh.ba/

http://cbbh.ba/

Documents

Instrumenti Trzista Kapitala Finalna Verzija