Intermezzo Oktobar 2011

OKTOBAR 2011. INTERMEZZO NEMA CIJENU!!!

f

www.intermezzo.ba

FOTO RETROSKOP

15. Međunarodni sajam automobila Banja Luka

Održano finale Red Bull MC Battlea 2011 u Sarajevu

Otvorenje 51.Teatarskog

festivala MESS

Ispred BBI centra promovisanparfem CK One Shock

New Yorker je otvorio novu trgovinu u Tuzli

Zetra parking – Hladno pivo koncert

Sa premijere predstave „Ruže za Anu Terezu/Fudbalske

priče” u BNP Zenica

Sa koncerta Radeta Šerbedžije u Banjaluci

Humanitarna akcija pod nazivom "Trka/šetnja za ozdravljenje“ ("Race for the cure")

FOTO RETROSKOP

Festival Zenica zove uspješno organizovan

„Don't let go. Never give up, it's such a won-derful life...“Stihovi jedne od mojih dražih pjesama.Slušam je dok mi se pogled gubi u savršenimjesenjim bojama koje su prošarale krošnjedrveća. A sunce? Ono nas je obilato radovaloovog ljeta i jeseni. Jer nije čest prizor dapočetkom oktobra vidite sugrađanke u minisukanjama i hlačama sa majicama kratkihrukava kako izazivaju sunčeve zrake nadovoboj. Ja sam jesen oduvijek voljela. Sviđa mi sesvako njeno lice. I vedro i tmurno, i inspira-tivno i melanholično, sa i bez kišnih kapi... Toje doba kojem pripadam, a koje i sebično svo-jatam, jer oktobar je mjesec mog rođenja.Živim u uvjerenju da sam te neke daleke go-dine upravo s jeseni obradovala svojeroditelje i nekako je sama pomisao na to do-voljna da volim ovaj mjesec. Čak i ako izuzmem svoju subjektivnost, okto-bar je i dalje po mnogo čemu poseban. Zastudente to su nova poznanstva, novaiskustva... To je i mjesec kada započinju noveposlovne akcije, i kada se pojavljuju prvipečeni kesteni kao najslađi glasnici zime kojanam dolazi.O modnim trendovima ne treba puno nipričati. Svi oni šareni mantilići i maramesada izlaze iz ormara i ponosno ukrašavajunaše dame.Oktobar je mjesec kada vas redakcija Inter-mezza ponovo pozdravlja sa novim sadrža-jima. Ono što ostaje isto jeste da smo i daljebasplatni.U susret Međunarodnom danu štednje in-formisali smo se koliko BiH građani štede.Posjetili smo jednu od najpopularnijih medi-jskih manifestacija Weekend Media Festival uRovinju. Istraživali smo učestalost maloljet-ničkih porođaja, ali i koliko je bezbjedno dadijete ima kućnog ljubimca. Ljepota kao im-perativ je naslov teksta u kojem opisujemokoliko smo kao vrsta postali opterećenisavršenim izgledom. Ukoliko vam trebajuideje kako da uredite potkrovlje ne propustitesavjete sa 39. strane. Pored toga, kuhamo iputujemo sa vama...Vjerujemo da ponovo nudimo dovoljno ra-zloga da nas i ovaj put preporučite i podijelitesa drugima, naravno tek kad cijela porodicapročita vaš primjerak.

Jesenja idila

OKTOBAR 2011. INTERMEZZO NEMA CIJENU!!!

fresh nov_Layout 2 6.10.2011 12:39 Page 1

www.intermezzo.ba

| Izdavač: Portal Media Group |Adresa:Meše Selimovića 55/II, 78000 Banja Luka |Tel:051 214 828 |Email: [email protected], [email protected] | V.d. gl i odg. urednik: Senka Trivić | Novinari: Đorđe Kostić, Emina Kamberović, Saša Stojković

| Fotograf: Milan Vučić | Marketing: Svetlana Krecelj | www.intermezzo.ba |

Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske br: 07.030-053-160-17/10, od 12.08.2010. godine, „Intermezzo“ Banja Luka, upisano je u Registar javnih glasila pod rednim brojem 601.

ciTy nEwS 6Ko, gdje i kada...banjalukasarajevo

buSinESS 12Vijesti i aktuelnosti iz zemlje, regije i svijeta...

iSTrAŽivAnjE 20Stanje PR profesije u BiH

bEAuTy 36Ljepota kao imperativ

EKO KuTAK 38Kvalitetna voda - zdraviljudi, zdravi eko-sistemi

KulTurA 40Zanimljivosti iz svijeta glume,

knjige, muzike...

GASTrO 46Savjeti za spremanje zimnice

TurizAM 48Razglednica - Ramsko jezero

Poseban Prilog!!!

34 dijETE i viKućni ljubimac -zašto da, zašto ne?

inTErviEwMaja Milinković

32zdrAvljEKad djecarađaju djecu

43

content | intro

o k t o b a r 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 5

TEMAZrno po zrnopogača, kamatana kamatu palača

16

Neofest Halloween PartyU prostorijama Domaomladine Banjalukakraj oktobra rezervisanje za vještičiju zabavu.Ukoliko volite da sekostimirate ili budeteotkačeni i drugačiji onda je Neofest Hal-loween Party pravi izbor za vas. Zapamtite iunesite u svoj planer 29. oktobar sapočetkom u 21 čas.

U Muzeju savremene umjetnostiRepublike Srpske 6. oktobra jeotvorena izložba slika Viktora Ma-jdandžića. Viktor je rođen u Ivan-jskoj (opština Banjaluka) 1931.godine. Nakon završetka Višeškole za spoljnu trgovinu uBeogradu 1952. godine i studijana Ekonomskom fakultetu (1952–1954) upisuje studij slikarstva. Akademijulikovnih umetnosti u Beogradu završio je 1959.godine u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića.

Od 1969. godine živi i radi u Er-melu u Holandiji. Tokom svojeumjetničke karijere i slikanja uHolandiji, pružao je i terapeut-sku pomoć psihijatrijskimbolesnicima, metodom dalikovnim stvaranjem pacijentipronađu svoj put u životu kaoslobodne osobe. Davao je i do-

prinos razvoju kreativne terapije u Holandiji.Izložba će trajati mjesec dana, a kustos je SaritaVujković.

Izložba Viktor Majdandžić

Veliki ruski muzičko –scenski ansambl, leg-endarni Kubanjski kozački hor nastupiće 25.oktobra u Dvorani „Borik“ u Banjaluci uokviru eksluzivne turneje povodom obilježa-vanja dva vijeka postojanja ovog planetarnopoznatog ruskog ansambla. Državni ansamblRusije, Kubanjski kozački hor koga čine hor,orkestar sa autentičnim ruskim narodnim in-strumentima i fantastična folklorna sekcijanajsvjetliji je predstavnik horske, muzičke ifolklorne kozačke kulture čiju slavu je pronioširom svijeta. Uz atraktivne koreografije,vrhunske izvođače i rekvizite, publika će ujednoj predstavi moći da vidi i više od 800 ra-zličitih živopisnih kostima. Generalni sponzorovog nastupa je Optima Grupa.

Kozački horu Banjaluci

Opera Safikada22. decembraPrva banjalučka opera "Safikada" premijerno ćebiti izvedena 22. decembra na Velikoj sceni Nar-odnog pozorišta RS (NP RS) u Banjaluci, potvrdioje kompozitor Muharem Insanić i direktor muz-ičko scenske agencije "Arion", koja je izvršniproducent opere. "Odlučili smo se da operu ipakpostavimo na scenu NP RS, jer izvođenje naKastelu zahtijeva veća finansijska sredstva", ob-jašnjava Insanić i dodaje da su im finansijskasredstva za izvođenje opere "Safikada" obećali iKabinet predsjednika Republike Srpske, Min-istarstvo prosvjete i kulture RS, kao i još nekerelevantne državne institucije. Libreto za operu"Safikada" napisao je novinar i publicista SlavkoPodgorelec, a muziku je komponovao profesor idirigent Muharem Insanić.

www. Intermezzo.ba

Kratkofil Punch

Ukoliko želite da svoju priču i/ili problem is-pričate putem dokumentarnog filma prijavitese na „Kratkofil Punch“ i napravite svoj prvidokumentarac. U okviru projekta „KratkofilPunch“ koji organizuje UKS „Lanterna“ bićeodržana mala škola aktivističkog dokumen-tarnog filma i tokom ovog intezivnog kursa po-laznici će moći naučiti sve o produkciji jednogdokumentarca. Intezivan kurs biće održan uBanjaluci od 14. do 18. novembra 2011. godine,a pozivani su svi zainteresovani iz Bosne iHercegovine da se prijave da bi mogli učestvo-vati u ovom jedinstvenom projektu. Prijave zaučestvovanje u projektu „Kratkofil Punch“ sešalju do 20.10.2011. na e [email protected] sa opisom ideje zafilm, kratkom biografijom i nadahnutom moti-vacijom.

U organizaciji Omladinskog savjeta Banjaluka dosada ste mogli vidjeti seriju video projekcija muz-ičkih legendi. Za 27. oktobar pripremaju projek-ciju filma o jednom od najpopularnijih inajpoštovanijih rock bendova svih vremena PinkFloyd-u. Kultni film redatelja Alana Parkera in-spirisan je albumom The Wall. Scenarij je napisaopjevač i gitarist Roger Waters. Prikazivanje filmapočinje u 21 čas u Domu omladine Banjaluka.

Video projekcija:Pink Floyd

city news

Banja Luka

Šestu sezonu Gradskog po-zorišta Jazavaca (GPJ) zvaničnoje otvorila premijera predstaveBranislava Nušića „Svinja“ kojaje održana 6. oktobra. Predstavuje režirao Slobodan Perišić, aigraju Nikolina Jelisavac, Alek-sandar Blanić, Ljubiša Savanovići Nataša Ivančević . Ovaj komadpremijerno je izveden 30. oktobra1935. godine u Narodnom po-zorištu u Beogradu. Druga pre-mijera u "Jazavcu" zakazana jeza 27. oktobar, a u pitanju jepredstava "Kamenje u njegovim

dže-povima", koja će od ove sezoneigrati na sceni GPJ. „Riječ je otekstu Meri Džouns, a režiju pot-pisuje Miloš Paunović. Glumačkiduo predstave čine glumci Boris

Šavija i Ljubiša Savanović“, kažeMario Lukajić. Početkom no-vembra planiraju i treću premi-jeru. Radi se o predstavi"Pigmalion 2X", hrvatskog piscaFilipa Nole. Za reditelja je iz-abran Vladimir Đorđević, a ulogesu podijeljene Slađani Zrnić,Vladimiru Đorđeviću i DajaniBranković. „Probe za ovu pred-stavu su u toku“, istakao je Luka-jić, te dodao da će od 20. do 24.oktobra biti održan Treći među-narodni Festival mladog glumca"Zaplet".

Počela nova sezona u GP Jazavac


Selekcija učesnika na četvrtom po reduMeđunarodnom festivalu animiranog filma„Banjaluka 2011“ je završena. Od 23. do 28.oktobra, u sedam gradova i opština BiH -Banjaluci, Sarajevu, Tuzli, Trebinju, Bi-jeljini, Gradišci i Mrkonjić Gradu, bićeprikazano ukupno 100 animiranih filmovaiz 30 zemalja, odabranih od 315 prijavljenihfilmova. Selekcionu komisiju činili suGoran Dujaković (direktor festivala), Pre-drag Solomun (direktor programa) i ZoranĐerić (umjetnički direktor festivala). Uglavnom, takmičarskom programu publikai žiri će vidjeti i ocijeniti 47 ostvarenja,među kojima i animirane filmove svjetskipoznatih autora (Quay Brothers, BarryPurves) ali i četiri filmske animacije iz BiH.U dječijem takmičarskom programu gen-eraciju koja raste očekuje 14 animiranihfilmova.Najviše filmova je očekivano pristiglo iz ze-

malja izuzetno razvijene produkcije animi-ranog filma - Francuske, Poljske,Hrvatske, SAD i Njemačke. Britanska animacija, koja je ove godine ufokusu festivala, biće predstavljena sa 45filmova u dva bloka - savremena i dječijaanimacija - u izboru Jayne Pilling. U okviruposebnog programa predstaviće se čuveniStudio animiranog filma „AARDMAN“, stradicijom dugom četiri decenije. U pro-gramu autorskih retrospektiva publikuočekuje izbor filmova Zlatka Boureka, vet-erana zagrebačke škole animiranog filma,čije ostvarenje „Mačka“ je svrstano među100 najznačajnijih animiranih filmova u is-toriji.

Britanska animacijau fokusu festivalaBANJALUKA 2011

Budite spremni za evropske iza-zove i rješavanje stručnih izazovau preduzeću.Najveći on-line fakultet na po-dručju Jugoistočne Evrope Fakul-tet Doba ove jeseni organizujeupis i za studente iz Bosne iHercegovine. Trenutno na DobaFakultetu on-line studira 1 541studenta iz Slovenije i Srbije, a okvalitetu fakulteta govori i 11-ogodišnje iskustvo u on-line obra-zovanju.Ovaj fakultet nudi dva studijska

programa: bachelor Poslo-vanje/management i masterMeđunarodno poslovanje/busi-ness management.Neke od prednosti i noviteta kojenudi Doba Fakultet su: onlinestudiranje - bez odsustvovanja saradnog mesta, studiranje na do-maćem jeziku, inovativno razmišl-janje, profesionalna podrška –savjetovanje, mentorstvo,tehnička i pedagoška podrška,podučavanje od strane najboljihprofesora - praktičara iz Slovenije,evropski priznata diploma...

»Znanja koja sam do sadastekao pomogla su mi dabolje shvatim strategijurazvoja preduzeća u komeradim, a samim tim da svojezalaganje fokusiram na oneoblasti koje će i preduzeću imeni lično donijeti najvećuafirmaciju«, istakao je Nikola

Milačić, student Doba Fakulteta.

INFORMACIJE I UPIS

• Online informativni dani svakenedelje na www.doba.rs. • Savjetovanje studenata iz Re-publike Srpske – Slaven Mirković,kontakt telefon (+387) 65 515 348.• Mejlom: [email protected] ilipozivom u predstavništvo Fakul-teta u Beogradu (+381) 11 220 6669. • Krajni rok za upis – 10. 10. 2011za Bachelor i 20.10. 2011 za Mas-ter studije.

ONLINE STUDIJE ZA ZAPOSLENE

Da li ste čuli za Dušana P. iz Gundulićeve ulice uBanja Luci? Niste, a i zašto bi?

To je čovjek koji je prije mjesec dana goloruk spri-ječio pljačku prodavnice u Gundulićevoj ulici i pritome i sam bio povrijeđen. Pa dobro, zbog čega je to važno?Važno je iz nekoliko razloga:1. Malo je danas ljudi koji su spremni svoj život da„stave na kocku“ zbog nekoga ili nečega, a pogotovozbog pazara od nekoliko stotina maraka u lokalnojprodavnici. 2. Zbog toga što su domaći mediji postali velike„crne hronike“ i nije im više vijest kada neko spriječipljačku, već kada se desi, ko zna koja po redu, pl-jačka u Banja Luci. 3. Dežurni dušebrižnici o stanju morala u našemdruštvu stalno kukaju o „starim dobrim vremenima itradicionalnim vrijednostima“ i ponavljaju da je „sis-tem vrijednosti urušen“ , a ništa ne čine da bi se tajnovi sistem vrijednosti uspostavio i promovisao. U normalnom društvu Dušana P. bi poslije ovakvogčina primio gradonačelnik Banja Luke, a zašto ne ipredsjednik Republike Srpske. U društvu koje želi dabude normalno Dušan P. bi gostovao u centralnomdnevniku Radio-televizije Republike Srpske, a pri-vatne televizije, dnevne novine i časopisi bi se utrki-vali da dobiju intervju od njega. U normalnomdruštvu Dušan P. bi bio predložen za nagradu gradaBanja Luke, a ne nekakve lokalne estradne zvijezde ipolitički podobni javni radnici. Da je sve ovo urađeno, kao što nije, naše institucije bisvima poslale veoma jasnu poruku da se razbo-jništvo, pljačkanje i sila ne isplati i da se neće to-lerisati. Ali pošto nije tako, Dušana P. danas opažamo kaočudaka koji je zbog svojih vrlina, koje je stekao još zavrijeme omraženog nam socijalizma, mogao danastrada. Ja sam ponosan što imam ovakvog komšiju, a vistanovnici gradova i sela u Bosni i Hercegovini i daljeuzaludno čekajte Betmena ili nekog drugog super-heroja da vas odbrani od kriminalaca i nasilnika.

Moj komšija – heroj

Piše: Srđan Puhalowww.frontal.ba/SrđanPuhaloTwitter: @SrkiPuhalo

Sarajevo

8 | i n t e r m e z z o | o k t o b a r 2 0 1 1 .

Koncert Tatjana Matijašević TajčiTatjana Matejaš, poznata podnadimkom Tajči, u oktobru se vraćana veliku scenu povratničkim kon-certom u Zagrebu, a planira i obi-lazak ostalih velikih gradova širombivše Jugoslavije. Djevojka koja jebila pop ikona u bivšoj Jugoslavijinastupiće uz pratnju benda izNashvillea, a navodno će koncertibiti rađeni u vrhunskoj produkciji.Turneja će se održati pod nazivom“Ludujmo sa dušom”. Tajči je najav-ila koncert u Sarajevu, za 21. okto-bar, u olimpijskoj dvorani J. A.Samaranch – Zetra.

15. Jazz Fest sarajevoOd 1. do 6. novembra u Sarajevu ćebiti održan Jazz Fest Sarajevo. “Pro-gram Festivala predstavlja presjekaktuelne muzičke scene kroz kon-certe vrhunskih umjetnika, koji će nascenama Bosanskog kulturnog cen-tra i Pozorišta mladih od prvog došestog novembra prezentovati svojeaktuelne projekte”, najavljuju organi-zatori. Na samom otvaranju JazzFest će predstaviti kamerunskog ba-sistu i pjevača Richarda Bonu iholandski The Rosenberg Trio. Uokviru ovogodišnjeg Jazz Festa nas-tupiće i naš Edvin Hadžić u triju sanjemačkim pjevačem MichaelomSchiffelom i bugarskim bubnjaromStoyanom Yankoulovom, a ovaj kon-cert je ujedno i svjetska premijeraovog trija. Privilegija posjetilaca Fes-tivala je i koncert američkog gitaristeRalpha Townera, u subotu, 5. novem-bra, kada ćemo uživati i u senegal-skoj senzaciji, gitaristi i pjevačuCheikh Lou i njegovom ansamblukojeg čine muzičari iz Senegala,Benina i Urugvaja.

Dugo najavljivani koncert panon-skog mornara u Sarajevu konačnoje potvrđen. Naime, Balašević ćesvoju publiku obradovati 18. no-vembra u olimpijskoj dvoraniZetra. Od sredine avgusta, kada suu javnost procurile prve informa-cije o mogućem ponovnomdolasku Balaševića u Sarajevo, svi

su sa nestrpljenjem čekali novedetalje o datumu koncerta. I kon-ačno, informacija koja je oficijelnai 100% provjerena je da će koncertbiti održan u sarajevskoj Zetri. Na-jbolji svjetski izvođač balada,kakvim ga smatraju njegovi fanovi,u Sarajevu će pjevati nakon dugihšest godina.

Koncert Đorđe balašević

Njemački reper Azaddolazi u Sarajevo 28.oktobra. Nastupiće usarajevskom klubuSloga.Nakon višegodišnje us-pješne karijere Azad ćeprvi puta nastupati unašem regionu. Publiciće se predstaviti uzpratnju DJ-a i kolegeJeyz-a, te prirediti istin-ski rap spektakl. Ulaznice za ovaj koncert će bitidostupne na dva pretprodajna

mjesta u Sarajevu, a to suSkateshop Madness i Cinemas

(ex Sloga), po cijeni od 20KM. Na samom ulazu uklub cijena karteiznosiće 25 KM, dok ćeVIP ulaznice kojeuključuju upoznavanje saizvođačem biti dostupnena upit. Za one koji želeprisustvovati koncertu, anisu iz Sarajeva te nisu umogućnosti doći do pret-prodajnih mjesta, obezb-jeđena je rezervacija

putem [email protected].

nastup kultnog njemačkog repera azada

Tri godine zaredom proglaša-van je prvim DJ-em Turske, atokom karijere sarađivao je svelikanima elektronske scenekao što su Tiesto, Paul Oaken-fold, Armin van Buuren i RogerSanchez. Najveća turska zvi-jezda elektronske muzike DJTarkan narednog mjeseca pos-jetiće našu zemlju. Muzičar izIstanbula 21. oktobra zabavl-jaće publiku u sarajevskomklubu “Podroom”, a dan kas-nije u Domu mladih Palma uTuzli.

Turska zvijezda DJ Tarkannastupa u sarajevu i Tuzli

U okviru međunarodne saradnjedva srodna udruženja, ULUPUH-a (Hrvatska udruga likovnih um-jetnika primijenjenih umjetnosti)i ULUPUBiH-a (Udruženjelikovnih umjetnika primijenjenihumjetnosti BiH), i Gradske galer-ije Collegium Artisticum, od 6. do24. oktobra gostuju dvije izložbe:100 godina hrvatske scenografijei kostimografije 1909. – 2009. iTOP 100 – savremena hrvatskakeramika. Izložba „100 godina hrvatskescenografije i kostimografije1909. – 2009.“ prikazaće neke odnajstarijih kostima prikazanih upredstavama od 1909. do 2009.godine, među kojima i

scenografiju i kostimo-grafiju iz Šekspirovog„Kralja Ričarda III“ sapremijere iz 1923. go-dine, te onu sa premi-jere Tolstojeve „AneKarenjine“ iz 1948. go-dine. Riječ je o velikojistorijskoj izložbi, kojaje dala pregled nas-tanka i razvitkascenografske i kosti-mografske struke u Hrvatskojunatrag stotinu godina, premakoncepciji i u selekciji uvaženihhrvatskih teatrologinja: dr. sc.Ane Lederer (scenografija) i dr.sc. Martine Petranović (kostimo-grafija).

Izložba “TOP 100 – suvremenahrvatska keramika“ premijernoje održana u zagrebačkoj GalerijiZvonimir 2009. godine, a obuh-vata vrhunska djela hrvatskihkeramičara, članova ULUPUH-ove Sekcije za keramiku, staklo iporculan.

100 godina hrvatske scenografije i kostimografije

Uncle Sam Decidedi Corbansick

U subotu, 15. oktobra u Art kinu Krite-rion nastupiće dva sarajevska benda,Uncle Sam Decided i Corbansick.“Uncle Sam Decided” je formiran ujanuaru 2007. godine u Sarajevu.Postavu benda čine članovihardcore/punk i metal bendova.Nakon raspada benda “Access De-nied”, gitarista Kenan Ljuca i bubnjar-Vanja Gutić odlučuju nastaviti rad ioformiti novi bend koji će sviratimuziku bez striktno određenog žanra.Bend je imao već nekoliko gotovih pje-sama kada im se pridružuje basistaVedad Strujić iz hardcore/punk benda“Stroj” (ex “Kazna”).


Pro-Pain je već dvadeset godina na samom vrhunewyorškog hardcorea, a autori su bezvremen-skih albuma kao što su „Foul Taste of Freedom“,„Truth Hurts“ i „Act of God“. Njihov novi albumnazvan „Absolute Power“ izdan je 2010. godine.Težina, strast i posvećenost su karakteristikemuzike Pro-Paina, muzike koja istom snagomprivlači slušatelje koji su posvećeni i hardcoreu imetalu. Kada su u septembru 2009. godine predbrojnom publikom koja se skupila u Kinu Bosnarekli da će se vratiti u Bosnu i Hercegovinu, mismo znali da su bili mrtvi ozbiljni, a sada to znatei Vi – Pro-Pain se vraća u Sarajevo, 19. oktobra2011. godine!

Pro-Pain u oktobru drugi put u sarajevu

U Sarajevu će se od 14. do 16.oktobra u prostorijama Domamladih, u organizaciji BH Fest-a, održati Multimedijalni ArtFestival - M.A.F. M.A.F. je prvibosanskohercegovački multi-medijalni art festival za mlade,i trajaće tri dana, a svi posjeti-oci će moći uživati u dnevnom i

noćnom sadržaju. Na dnevnomprogramu će predavači iz BiH iregiona održati prezentacije izdomena multimedijalne umjet-nosti, dok je noćni programrezervisan za koncerte i Dj actsrenomiranih izvođača izHrvatske, Srbije, Njemačke iBiH. Jinx, Darkwood Dub,

Vuneny, Basheskia & EdwardEQ... samo su neka od imenakoja će nastupiti na ovom festi-valu. Festival ima za cilj pro-mociju BH multimedijalne artscene, sa akcentom na stvar-alaštvo i edukaciju novihnaraštaja i nadolazećih umjet-nika sa područja cijele BiH.

Multimedijalni art Festival M.a.F.

rock svirka: PartibrejkersU najboljoj tradiciji svojih duhovnih prethodnika (Rollingstones,Yardbirds, Stooges, New York Dolls) ili savremenika (Gunclub,Cramps) Paribrejkersi spajaju moderno i tradicionalno, takoda se prvo oplemenjuje suštinom drugog, dok se drugo po kozna koji put obnavlja u formi prvog. Kao i svaki esencijalni rocksastav Partibrejkersi znaju, ili osećaju, svejedno, da se al-hemičarska formula ove muzike nalazi u principu savršenenesavršenosti. Ukoliko želite da se podsjetite njihovih starih inovih hitova možete ih uživo poslušati 15. oktobra u ColoseumClub, Sarajevo. Ulaz je 5 KM.

Izložba “Kad ja umrem, radite šta hoćete“ U galeriji Duplex/10m2 4. oktobra otvorena jesamostalna izložba Adele Jušić, dobitnice nagradeZvono 2010. Nagradu Zvono čini šestosedmični bo-ravak umjetnika na gostujućem programu u Njujorkuu prestižnom ISCP umjetničkom centru, tesamostalna izložba u Sarajevu po povratku iz Sjedin-jenih Država. Kriterijumi za izbor finalista i dobitnikanagrade formirani su oko ideje inovativnosti tedruštvenog angažmana i individualnog pozicioniranjaumjetnika u širem socijalnom kontekstu. Izložbumožete pogledati do 13. oktobra svakim danom od14.00 do 19.00 sati, osim nedjeljom.

1 0 | i n t e r m e z z o | o k t o b a r 2 0 1 1 .

Koncert: ZircuS u MostaruZircuS je sedmočlana elek-tro/rock/tribal grupa izSlovenije, koja je počela saradom 2004. godine. Jaki,glasni, na momente mist-ični, brzo promjenjivizvukovi, koji sa vizuelnimprojekcijama stvaraju jedin-stveno stanje između virtu-alnog i realnog svijeta.Njihove koncerte ljudiopisuju kao unikatne,surove i futuristične koji neostavljaju publiku ravnodušnom.Za grupu se može reći da plivajuizmeđu elektronike a la JUNOREACTOR, i s druge stranezvukova a la TOOL, WHITESTRIPES, NINE INCH NAILS…

Slovenački muzički magazin RSQje bend proglasio za najveće izne-nađenje u novoj Slovenačkoj Altersceni 2009. godine, a mostarskapublika će ih imati prilike slušati22.oktobra u OKC Abrašević. Ci-jena ulaznice je 5KM.

U Bosanskom narodnom pozorištu Zenicauskoro počinju pripreme nove predstave.Riječ je o predstavi „Gazi Husrev-beže“ rađenupo dramskom tekstu Džemaludina Latića. Mufti-jstvo travničko, nosilac produkcije, odlučilo je darežiju predstave povjeri Gradimiru Gojeru. Mr.Nusret ef. Avdibegović, muftija travnički, rekao jeda mu izuzetno drago zbog činjenice da u ovajprojekat „ulaze“ sa profesionalnim i ozbiljnimkoprodukcijskim partnerom, Bosanskim narod-nim pozorištem Zenica. U predstavi igra više od30 glumaca, a glavna ulogu tumači AldinOmerović. Premijera predstave planirana je za3.11. i biće izvedena na Velikoj sceni BNP-aZenica. Dva dana nakon premijere predstava ćebiti izvedena u Sarajevu.

Predstava „Gazi Husrev-beže“ u BNP-u Zenica

Projekcija filma: Ubio sam svoju majku U OKC Abrašević uMostaru 31. oktobrabiće prikazan filmkanadskog režiseraXavier Dolana podnazivom „Ubio samsvoju majku“. Radnjase odvija kroz životšesnaestogodišnjegHuberta koji više nemože podnijeti svojumajku Chantale zbognjenog vulgarnog pon-ašanja i neukusnognačina oblačenja, a situacija se dodatno zakomplikuje kada Hubert od-lazi da živi sa Antoninom, jer njegova majka otkriva da su njih dvojicaljubavnici. Ulaz na projekciju je besplatan, a projekcija počinje u 20h.

Na željezničkoj stanici u Podlugovima 22. okto-bra, na dan smrti pjesnika Ilije Ladina, održat ćese književni skup pod nazivom Grah za Iliju Lad-ina. Književno druženje će početi u 13:00 sati.Svoj nastup do sada su najavili: Admiral Mahić,Ahmed Burić, Almir Zalihić, Atif Kujundžić, Dra-gan Marijanović, Dubravka Bandić, FabijanLovrić, Ferida Duraković, fra. Andrija Nikić,Franjo Bratić, Fuad Kovač, Ivica Budulica, JankoBučar, Marina Kljajo Radić, Miljenko Buljac, MiroPetrović, Nikola Simic Tonin, Rajko Glibo, ŠimoEšić, Sonja Jurić, Tanja Stupar, Tomislav Antičić,

Tomislav Marjan Bilosnić, Tvrtko Klarić... Naskup se pozivaju svi pjesnici koji žele doći. Nastanici u Podlugovima će (i) tog dana stajati svibrzi voyovi iz svih pravaca: Ploča, Mostara, Za-greba, Banja Luke, Doboja, Beograda. Svi pjes-nici koji dođu i koji napišu pjesmu na okvirnutemu jednog Ilijinog stiha ''Nemoj jesti sam''sudjeluju u natjecanju za nagradu ''Grah za IlijuLadina''. Pjesnici koji žele sudjelovati ovomskupu mogu se najaviti e-mailom:[email protected], a mogudoći i bez najave.

Književni susret na željezničkoj stanici Podlugovi

Širom BiH

Širom BiH

o k t o b a r 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 1 1

Osluškujući želje mladih ljudi iz ci-jele BiH, ZMS karavan se nastavlja21.oktobra u klubu Oxygen-Mostar.Za dobro raspoloženje i vrhunskumuziku u noći sa 21. na 22. oktobarzadužen je etablirani sarajevski DJDee. Podsjećamo, sve je počelo nanajpopularnijoj socijalnoj mreži usvijetu – Facebooku. Ideja je bila najednom mjestu okupiti sve zgodne,mlade i slobodne ljude i omogućitiim upoznavanje sa ljudima istogprofila ili socijalne pozadine. Boljialat za takvo nešto od Facebookateško se može naći, a organizatorisu otišli i korak dalje i razvili za-sebnu online mrežu namijenjenučlanovima ZMS-a na adresi zms.ba.Party u Mostaru je ukupno 12. poredu. Prije toga ZMS karavan je

svraćao u Goražde, Sarajevo, Konjic,Tuzlu, Zenicu, Bugojno….

Veliki ZMS party, Oxygenclub Biosphere – Mostar

U Tuzli će 21. oktobra nastupitigrupa Vatra. Sredinom oktobraVATRA će objaviti 6. po redu studijskialbum “Ima li budnih“. Album je većpredstavljen singlovima “Tremolo”Vatra fit. Damir Urban i “Ima li bud-nih” Vatra fit Ljubica Gurdulić (Svad-bas). Dakle, koncert u Tuzli, prvi jenastup na promotivnoj turneji, a is-tovremeno, ovo će biti prvi nastup u

Tuzli i to na “vrućem” klubskomstage-u Palme – Dom Mladih Tuzla.Cijena karte je 7 KM.

V A T R A – Hr Live, Club Palma – Tuzla

Gibonni, Elephantbar – PosušjeU Posušju 14. oktobra će nas-tupiti jedno od najvećih imenahrvatske muzičke scene, ZlatanStipišić Gibonni. Opustite se uz

dobro poznate hitove i baladeumjetnika koji pri svakom svomnastupu publiku iznovaoduševi.

Regina, Club Palma – Tuzla

Regina je oba svoja tuzlanska kon-certa (1991. i 2007.) održala upravona stage-u Palme. Grupa će ponovonastupiti u Tuzli u petak 14. okto-

bra, povodom 25 godina rada Kluba.U Klubu najavljuju da su prvi redovirezervisani za djevojke, a ulaz nakoncert je 10KM.

Održava se 31. oktobra u svimgradovima ne samo u BiH, nego i usvijetu. Vaše je da se maskirate i najednu noć živite životom besmrtnihbića. Poželjno je da kostimi ulijevajujezu, ali iskoristite svoju kreativnost idodajte notu šarma kako biste biliposebni.

Halloween 2011


Od 140 zemalja svijeta BiH je jedna od 20 u kojimaje za pokretanje biznisa potrebno najviše vremena,odnosno 55 dana, a po ovom pitanju BiH je gora iod izrazito nerazvijenih zemalja kao što su Zam-bija, Ruanda i Nigerija. Ovo se navodi u godišnjemizvještaju “Global Competitiveness Report” (GCR),koji je objavio Svjetski ekonomski forum, a premakojem se u većini drugih država poslovanjepokreće za maksimalno 20 dana. Od ukupno 140zemalja obuhvaćenih istraživanjem, najbolje jerangiran Novi Zeland, gdje je za pokretanje poslo-vanja preduzetnicima potreban samo jedan dan. UAustraliji su za pokretanje biznisa potrebna svegadva dana, dok su za to u Singapuru, Makedoniji,Džordžiji i Ruandi potrebna po tri dana. Pre-duzetnici u Kanadi, Islandu i Mađarskoj posaopokreću za pet dana, a u Italiji, Portugaliji,Sloveniji i SAD za šest – navodi se u izvještajuGCR-a. Od BiH je bolja i Zambija, gdje pokretanjebiznisa traje 18 dana, kao i Nigerija, gdje taj posao

traje 31 dan. Po ovom parametru, BiH je daleko iiza susjednih zemalja, odnosno Srbije, gdje je zapokretanje biznisa potrebno 13 dana i Hrvatske,gdje se posao pokreće za sedam dana. Po brojudana potrebnih za pokretanje biznisa BiH se nalazina 124. mjestu od ukupno 140 zemalja, te pratizemlje trećeg svijeta, odnosno Svazilend, čijistanovnici posao pokreću za 56 dana, te Urugvaj,za 65 dana.

BiH gleda u leđa Zambiji i Nigeriji

Šteta od privrednog kriminala 43,6 miliona

Broj krivičnih djela privrednog kriminaliteta u Republici Srp-skoj u prvih šest mjeseci ove godine je u porastu u odnosuna isti period lani. Prijavljena su 384 krivična djela, što je za1,2 odsto više nego u istom periodu 2010. Policija je tuži-laštvima podnijela 255 izvještaja (2,3 odsto manje nego uprethodnom periodu), protiv 378 počinilaca, dok je broj pri-javljenih osoba veći za 3,9 odsto. Materijalna šteta iznosi43.610.031, a protivpravna imovinska korist je 30.940.000maraka, navedeno je to u izvještaju Ministarstva unutrašnjihposlova o radu za prvo polugodište 2011.

Dukić: Nagradaonome ko dokaže

nezakonitostiGeneralni direktor Kompanije Bok-sit iz Milića Rajko Dukić ponudio jenagradu svakome ko u roku od šestmjeseci dokaže daje on na neza-konit način zaradio ili prisvojionovac, nekoga prevario ili mu ostaodužan. "Radi zaštite svog autoriteta,ugleda svoje porodice i KompanijeBoksit na čijem sam čelu, nudim napoklon kuću u Milićima svakome kou roku od šest mjeseci dokaže da jeRajko Dukić na nezakonit načinzaradio ili prisvojio 100 KM, ili jenekoga prevario, ili mu ostao dužantaj ili manji iznos", navodi Dukić usaopštenju.

Milica Stanivuković iz KozarskeDubice, student ekonomije nabanjalučkom fakultetu, osvojila jeprvu nagradu u iznosu od 15 hil-jada KM na Hypo Visa poklon kar-tici u nagradnoj igri “Za Hypoštediše uvijek više”, koju je zasvoje klijente organizovala HypoAlpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka.Sve štediše Hypo banke koje su uperiodu od 04.04.2011. do30.06.2011. godine oročili naj-manje 500 EUR/1.000,00 KM na13 ili 18 mjeseci imale su pravoda aktivno učestvuju u ovoj na-gradnoj igri. Izvlačenje nagrada

obavljeno je 09. septembra 2011.u sjedištu Hypo banke u BanjojLuci. Druga nagrada u iznosu od10 hiljada KM na Hypo Visa pok-lon kartici otišla je u ruke ban-jalučanina Nikole Kopanje. Trećisrećni dobitnik je Zora Šarić,

takođe iz Banje Luke, koja je os-vojila 5 hiljada KM na Hypo Visapoklon kartici. U isto vrijeme ses-trinska Hypo Alpe-Adria-Bankd.d. Mostar izvukla je takođe trisrećna dobitnika, a fond nagradaje bio identičan.

U Rafineriji nafte Brod svečano jepušteno u pogon novo postrojenje u čijeje opremanje uloženo osam milionaeura. Svečanosti u krugu Rafinerijeprisustvovali su predsjednik RepublikeSrpske Milorad Dodik, predsjednikVlade Srpske Aleksandar Džombić,ambasador Rusije u Sarajevu Aleksan-dar Bocan-Harčenko, rukovodstvoruske kompanije “Zarubežnjeft” koja jevećinski vlasnik Rafinerije i brojni pred-stavnici vlasti u Srpskoj, Federaciji i nanivou zajedničkih organa BiH. Iz “Ne-stro grupacije”, u čijem sastavu jeRafinerija Brod, najavljeno je da ćepuštanjem u rad rekonstruisane novelinije za preradu nafte biti povećanobim prerade sa 1,2 na tri miliona tonagodišnje. Načelnik Odjeljenja za mar-keting ove kompanije Rade Vidakovićrekao je da će, osim povećanja obimaproizvodnje, puštanjem u rad sekcija31, 32 i 37 značajno biti poboljšan ikvalitet benzina i tečnog naftnog gasakoji će od sada zadovoljavati evropskestandarde. Prema njegovim riječima,brodski dizel evro – pet već zadovoljavanajviše evropske standarde, te se kaotakav prodaje i na najzahtjevnijemtržištu EU.

Početak radanovog postrojenjau Rafineriji Brod

Dodjeljene nagrade u Hypo nagradnoj igri

business

BH Telecom: Ugovor od 3,5 miliona euraPredsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević igeneralni direktor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović uZagrebu su potpisali ugovor o proširenju radio dijela mrežeBH Telecoma. Ugovor je vrijedan 3,5 miliona eura iomogućiće bolje pokrivanje signalom mobilne mreže BHTelecoma, a rezultiraće i povećanjem kapaciteta te većimbrzinama u 3G mreži. Izvedba ugovorenih poslova krećeodmah, saopšteno je iz BH Telecoma.


Na Banjalučku berzu uvrštene su obvezniceRobne kuće “Boska” iz Banjaluke, a trgovanjenjima počelo je 3. oktobra, navodi se u odluci oprijemu hartija od vrijednosti. Emitovano jeukupno 150 000 obveznica pojedinačne nomi-nalne vrijednosti od po 100 KM. “Boska” je 28.avgusta dostavila Banjalučkoj berzi zahtjev zaprijem obveznica na slobodno berzansko tržište,kao i ostalu potrebnu dokumentaciju na osnovu

koje je utvrđeno da su ispunjeni svi uslovi za pri-jem tih hartija od vrijednosti na slobodnoberzansko tržište. Upisana je i ukupna emisijaobveznica opštine Zvornik od tri miliona KM.Riječ je o 30 000 obveznica nominalne vrijednostiod po 100 KM, a njihovo uvrštavanje na berzu ćebiti obavljeno nakon završetka registracije javneemisije obveznica u Komisiji hartija od vrijed-nosti /KHOV/ i Centralnom registru.

Na slobodno berzansko tržišteuvrštene obveznice “Boske”

Povodom 6. oktobra - DanaFabrike glinice „Birač“,menadžment ovog kolektivaorganizovao je prijem i susretza radnike koji ove godineobilježavaju 30 godina radnogstaža u najvećem zvorničkomkolektivu. „Doprinos našihradnika je od neprocjenjive vrijed-nosti za Fabriku, njen rad, razvoj iopstanak, a godišnjica rada je pri-lika da odamo zahvalnost svimradnicima kolektiva“, naglasio je,

čestitajući radnicima jubilej, gen-eralni direktor fabrike VirginijusVajega. Novčane nagrade i priz-nanja, za tri decenije vjernostifabrici, uručena su za 44 radnika.U okviru obilježavanja Dana Fab-

rike i 33 godine njenog rada,organizovan je i prijem za 35porodica poginulih radnikaovog kolektiva.

Fabrika glinice „Birač“počela je sa radom 6. okto-bra 1978. godine, nakon štosu, u rekordnom vremenu,

za samo 36 mjeseci, oko 4.500graditelja sa prostora bivše Ju-goslavije, izgradili veliki i savre-meni kapacitet za proizvodnju600.000 tona glinice godišnje.

Nagrade i priznanja radnicima kojirade tri decenije u FG „Birač“

business

Zbog libijskihnereda gubitak

110 miliona euraDirektna šteta 17 kompanija iz BiH nastalaprekidom radova u Libiji, iznosi oko 110 milionaeura, rekao je direktor Spoljnotrgovinske komore/STK/ BiH Veselin Poljašević. Poljašević je nov-inarima uoči sjednice Odbora Asocijacije građev-inarstva i industrije građevinskih materijala STKBiH rekao da kompanije neće moći same daprežive ovu situaciju i dodao da bi bilo fer da se sviuključe u rješavanje ovog problema kako bi kom-panije i zaposleni nastavili sa radom. ”Kompanijekoje su tamo radile s jedne strane imaju direktnuštetu, a s druge strane postoji problem u ka-pacitetima, šta sa radnicima i kako uopšte preživ-jeti ovu sitaciju”, istakao je Poljašević.

Mikrofinansijski sektor u Federaciji BiH ostvarioje u prvom polugodištu ove godine pozitivan fi-nansijski rezultat u iznosu od 4,4 miliona KM,što ukazuje na postepeni oporavak sektora,navodi se u izvještaju Agencije za bankarstvoFBiH (FBA). U ovom periodu od ukupno 16 MKF,višak prihoda nad rashodima imalo je njih 8 i tou ukupnom iznosu od 5,4 miliona KM, a manjakprihoda nad rashodima ostvarilo je 8 MKF uukupnom iznosu od 1 milion KM. Jedno MKD jeu II kvartalu 2011. godine ostvarilo neto dobit uiznosu od 27 hiljada KM. "Tokom drugog kvar-tala 2011.godine, dodatno je nastavljen padbruto portfelja MKO. Razlozi za pad portfelja su

uvodenje restriktivnijih politika kreditiranja kodMKO kao mjera za korigovanje povećanih kredit-nih rizika koji su nastali uslijed nekontroliraneekspanzije kreditnih aktivnosti u periodu tranzi-cije MKO iz 2008 godine", navodi se u izvještaju.

MKO u plusu 4,4 miliona KM

business


Evropski parlament u Strazburu izglasao jepaket od šest zakona koji bi trebao omogućitilakše kažnjavanje članica eurozone koje kršedogovorena ograničenja u budžetskom deficitu ijavnom dugu. Riječ je o reformi pakta o stabil-nosti eura, koji se pokazao nedovoljnim u borbiprotiv krize, jer ga se većina zemalja članica nijepridržavala zbog toga što nisu bile predviđenekaznene mjere. Oko toga paketa, koji neki oc-jenjuju da je već sada prevladan, dugo se vodilabitka između evropskih institucija. Evropski par-lament zauzimao se za što više automatizma uodlučivanju o sankcijama protiv država koja kršedogovorena pravila, dok su države članice nas-tojale zadržati politički nadzor nad tim.

EU: Izglasan set zakona o budžetskoj disciplini

Vlada FBiH je donijela tri nove odluke finansijskeprirode koje se odnose na oblasti iz nadležnostiFederalnog ministarstva prometa i komunikacija.

U prvoj Odluci riječ je o odobravanju izdvajanja2.135.000 KM iz Budžeta FBiH za ovu godinu, kojaće biti doznačena na transakcijski račun JPŽFBiH Sarajevo u svrhu plaćanja obaveza PDV-apri realizaciji odobrenih međunarodnih kredita. Idruga donesena Odluka odnosi se na JP Žel-jeznice FBiH Sarajevo, odnosno na reprogrami-ranje obaveza ovog preduzeća u iznosu od2.500.000 KM po Odluci o odobravanju izdvajanjasredstava iz Budžeta FBiH za 2010. godinu Feder-alnom ministarstvu prometa i komunikacija. Utrećem slučaju radi se o izmjenama i dopunamaOdluke o odobravanju izdvajanja sredstava izBudžeta FBiH za 2010. godinu ovom ministarstvuod 22. 12. 2010. godine, tako što će se, za iznos od2.000.000 KM odobrenih za otplatu kredita do-maćim finansijskim institucijama JP B&H Air-lines Sarajevo, povećati udio Federacije BiH ukapitalu ove avioprevozne kompanije.

Željeznicama 2,5 miliona KM, B&H Airlinesu 2 miliona KM

Fabrika cementa Lukavac prvopolugodište 2011. godine za-vršila je sa 6,1 milion KM netodobiti, što u odnosu na isti pe-riod prošle godine predstavljapovećanje profita od 1,6 odsto.Ukupni prihodi od prodaje uprvih šest mjeseci tekuće go-dine iznosili su 28,5 miliona KMi manji su za 9,5 odsto u odnosuna isti period lani. No, paralelnos tim, smanjeni su i ukupnitroškovi za prodato, sa 20,9 na18,6 miliona KM, tako da jebruto dobit lukavačke Fabrikecementa na kraju provog polu-godišta iznosila 9,9 miliona KM.

Fabrika cementa Lukavac: Polugodišnja dobit 6,1 milion KM

Firme ne moraju imatigrb i zastavu BiH

Iz Federalne uprave za inspekcijske posloveobavještavaju da firme nisu obavezne da pos-jeduju grb i zastavu BiH. "Proteklih nekolikodana firme u Federaciji Bosne i Hercegovinebile su izložene dezinformacijama u vezi sauslovima koje moraju ispunjavati prilikom in-spekcijskih kontrola. Jedna od takvih lažnihinfomacija je i ta da moraju posjedovati grb izastavu te da je moraju pokazati inspketorukoji dođe u kontrolu", rekli su u Upravi. Do-daju da ukoliko bilo koji inspektor u okviruvršenja inspekcijskog nadzora bude zatražiona uvid grb i zastavu BiH, građani mogu da toprijave policiji ili da kontaktiraju Federalnuupravu za inspekcijske poslove na broj tel.033/563-360 ili 033/563-383, kako bi potvrdiliidentitet službenih osoba - inspektora.

Novo poskupljenjecigareta u BiH

Odluku o novom poskupljenju cigareta trebalobi da donese Upravni odbor Uprave za indirek-tno oporezivanje BiH na oktobarskom zas-jedanju s tim da će se nove akcize naduhanske proizvode početi primjenjivati od 1.januara sljedeće godine. Povećanje akcizabiće za novih 15 feninga, plus PDV i sve drugedažbine. Odluka o poskupljenju paklice ciga-reta nadležni pravdaju usklađivanjem cije-nama s onima koje važe u Evropskoj uniji.Usklađivanje sa Evropskom unijom podrazu-mijeva da će se cijene cigareta povećavati svedo 2014.godine. Minimalna akciza na najjef-tinije cigarete trebalo bi da bude 2,60 KM, aposkupljenjem cigareta do te godine trebalo bida dovede do toga da neće biti razlike upogledu lokacije gdje kupujute cigarete, u BiHili nekoj od zemalja EU.

Banke u RS koje su promjenljivu kamatnu stopuna kredite znale ugovarati po nejasnim termin-ima na štetu klijenata i uglavnom za to ostajalenekažnjene, ubuduće će za pojedinačni takavugovor platiti globu do 50.000 KM. Predviđeno jeto kaznenim odredbama Nacrta izmjena i dop-

una Zakona o bankama. Banke, koje su prom-jenljivu kamatnu stopu na kredite u ugovorimapropisivale i nejasnim terminima poput „izmjenetržišnih uslova“, „poslovne politike banke“ i „in-ternih pravilnika“, ubuduće će morati preciznoutvrditi novčanu obavezu klijenta.

Novi zakonski propisi u RS tjeraju banke na jasnije ugovore

Elektroprivreda BiH Sarajevo prvu polovinu 2011.godine završila je sa 16,3 miliona KM gubitka,navodi se u polugodišnjem finansijskom izvejštajuo poslovanju kompanije, saznaje Beta.ba. Ukupnipolugodišnji prihodi Elektroprivrede BiH Sarajevoiznosili su 463 miliona KM i veći su za 10 odsto uodnosu na prihode ostvarene u prvoj poloviniprošle godine. S druge strane, ukupni polu-godišnji rashodi Elektroprivrede BiH Sarajevo uprvih šest mjeseci 2011. iznosili su 480 miliona

KM i veći su za 13,7 odsto u odnosu na isti periodlani. Ukupna aktiva kompanije, zaključno sa 30.06. 2011. godine, iznosila je 3,3 milijarde KM, kap-ital 2,8 milijardi KM, dugoročne 370 a kratkoročneobaveze 126 miliona KM , navodi se u finansi-jskom izvještaju. Javno preduzeće ElektroprivredaBiH Sarajevo ima emitovanih ukupno 30.354.369dionica, nominalne vrijednosti 71 KM po dionici.Većinski akcionar kompanije je Vlada FBiH kojaposjeduje 90 odsto akcija društva.

Polugodišnji gubitak Elektroprivrede BiH 16,3 miliona KM

Raiffeisen banka ulazi opetu fondovsku industriju u BiH

Tržište kapitala u Federaciji BiH postaje bogatije za još jedan subjektkoji će se baviti fondovskom industrijom, a osniva ga Raiffeisen bankaBiH. Komisija za vrijednosne papire dala je prije nekoliko dana saglas-nost za izdavanje dozvole za osnivanje Društva za upravljanje fon-dovima Raiffeisen Invest Sarajevo. Kako prenosi portal Indikator.ba,Raiffeisen namjerava osnovati više otvorenih fondova kojima će DUFkoji je u osnivanju upravljati. Direktor Društva za upravljanje fondovimaRaiffeisen Invest biće Lejla Baljević, koja je bila direktorica RaiffesenBrokersa, dok će izvršni direktor biti Ermin Efović iz Sarajeva.

business

Stari hotel i hotel Romanija naSokocu, čija je vrijednost procijen-jena na 1.430.236 maraka, ni natrećem ročištu nisu imali kupca, aod kupovine su odustali i radnici.Vaso Erić, stručni savjetnik Centraza pružanje besplatne pravne po-moći, rekao je da je riječ o pos-tupku izvršenja, koje će sudobustaviti i ponoviti proces. On jedodao da će u narednom perioduu ime svih radnika biti sačinjeniprijedlozi za izvršenje i da ćeposlije toga sud odlučivati o pri-jedlozima. Erić je podsjetio da seniko od kupaca nije javio ni na

prvom ni na drugom ročištu. Rad-nici hotela, njih 42, pokrenuli sutužbu, jer njihova potraživanja bezdoprinosa i kamata za plateiznose 564.160 maraka. Rad-nicima se za doprinose duguje298.713 maraka, koji nisu up-laćeni od 2001. godine.

Nema kupca za hotele Romanija

U RS jedan milionerPrema podacima Poreske upraveRS najveći mjesečeni iznos porezana dohodak u 2010. godini, koji jeposlodavac uplatio u ime fizičkoglica iznosio je 14.500,25 maraka.Ekonomski posmatrano, mjesečnoprimanje ovog lica iznosilo je oko140.000 maraka, što pomnoženo s12 mjeseci iznosi oko 1,6 milionaKM. "U toku 2010. godine samo jejedan poreski obveznik u RS ost-vario ukupan godišnji oporezivi do-

hodak preko milion maraka", reklaje Zora Vidović, direktorica Poreskeuprave RS, te dodala da poreski ob-veznik poreza na dohodak jeste fiz-ičko lice koje ostvaruje oporezividohodak. Da postoji nesrazmjerizmeđu neralno visokih primanja iispodprosječnog preživljavanjaznaju i ekonomski analitičari, kojiističu da se ta razlika najviše prim-jećuje između bankarskog sektora iprivrede.

Ugovoren kredit za obilaznicu oko Brčkog

Četvoročlana delegacija VladeBrčko distrikta postigla je uLondonu dogovor sa Evrop-skom bankom za obnovu irazvoj o kreditiranju projektaizgradnje obilaznice okoBrčkog vrijednog 28,5 milionaeura, izjavio je direktor Direk-cije za finansije i član dele-gacije distrikta Mato Lučić. On je po povratku iz Londona konstatovao da jeriječ "o dobrom finansijskom potencijalu" kako bi se konačno izgradila obi-laznica oko Brčkog.

Prema podacima Centralne banke BiH(CBBiH) ukupni depoziti na kraju jula2011. godine iznosili su 12,68 milijardi KM,što predstavlja povećanje od 278,65 mil-iona KM ili 2,2% na godišnjem nivou. Uokviru toga primjetno je da je trend sman-jivanja depozita sektora vlade nastavljen u2011. godini, tako da je u julu njihovoučešće u ukupnim depozitima iznosilosvega 11,7%. Na godišnjem nivou depozitivladinog sektora su smanjeni za 322,5miliona KM ili 17,8%, dok su depozitinevladinog (privatnog) sektora povećani za601,1 milion KM ili 5,7%. Najveće učešćeu ukupnim depozitima nevladinog sektoraimaju depoziti stanovništva, oko 60% i os-

novni su razlog rasta depozita nevladinogsektora. Od ukupnih depozita, depozitistanovništva iznose 6,75 milijardi KM.I podaci Agencije za osiguranje depozitaBiH (AODBiH) upućuju na povećanje šted-nje. Ovaj, najvažniji segment depozita ba-naka, sa 31.08.2011. godine, bilježi rast od5,15% u odnosu na stanje na kraju 2010.godine. Praćenje ove depozitne kategorijeAgencija vrši sedmično i primjetno jekonstantno uvećanje ove kategorije. Sa31.08.2011. godine štednja građana iznosi6,88 milijardi KM, čime je, u velikoj mjeri,

nadmašen i iznos stanja sa 30.09.2008.godine (5,8 milijardi KM zajedno saobračunatom neisplaćenom kamatom) iisto je veće za 17,11% u odnosu na periodprije “krize deponenata”. „Nestabilnost cjelokupnog tržišta kako nasvjetskom tako i na evropskom nivou imauticaj i na našu zemlju mada ne možemogovoriti da građani nemaju povjerenja ubankarski sistem (najbolje se ilustrujekroz postojanje povećanja štednje po peri-odima). Postojanje Agencije kao dijelacjelokupnog finansijskog sistema te kaogaranta za isplatu osiguranog depozita uiznosu od trenutnih 35 hilj./KM, po depo-nentu po banci članici, je jedan od najbitni-

jih faktora vraćanja povjerenja građana istavljanja slobodnih novčanih sredstava ubanke u BiH koje su članice Agencije.Dominantno učešće banaka članica AOD-BiH naglašeno je kako u iznosu ukupnihdepozita tako i u iznosu štednje građana(98,8% štednje građana je u bankamačlanicama)“, ističu u Agenciji i dodaju da jenajveća banka u BiH kako po ukupnoj ak-tivi tako i po ukupnim depozitima i štednjigrađana Raiffeisen Bank d.d. a slijede je:Unicredit d.d. Mostar; Hypo Alpe-Adria-Banka d.d. Mostar i Hypo Alpe-Adria-

Bank a.d. Banja Luka; NLB RazvojnaBanka a.d. Banja Luka.... „Depozitistanovništva tokom ove godine pokazujetrend rasta. Ovaj pozitivan trend potvrda jepovjerenja građana u bankarski sektor“,ističu u Raiffeisen banci. Hypo banka u Bosni i Hercegovini (HypoAlpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka i HypoAlpe-Adria-Bank d.d. Mostar) bilježi stabi-lan trend rast štednje građana u iznosu od9 odsto, a u Novoj banci od početka go-dine, zabilježen je rast depozita građanaod 23% u odnosu na stanje depozita na31.12.2010. godine. “Štednja predstavljajedan od svima dostupnih načina za ost-varenje sigurne zarade, a da bi neko šte-

dio, osim novca potrebne su mu volja,želja i navika da štedi, ali iznad svega pov-jerenje u bankarski sektor. Mi smo uprethodnim godina izuzetno zadovoljnirastom depozita, što je još jedan pokaza-telj povjerenja koje građani imaju u BalkanInvestment Bank”, kaže Edvinas Nav-ickas, direktor Balkan Investment Bank.

POVJERENJE NA STRANI INO VALUTAKako saznajemo u CBBiH od početka2011. godine depoziti u KM imaju veće

učešće u ukupnim depozitima od depozitau stranoj valuti, s tim da valutna strukturadepozita nevladinog sektora ukazuje na toda je još uvijek veći iznos depozita u stra-noj valuti (52,6%) od depozita u KM(47,4%). To znači da građani još uvijek višeštede u stranoj valuti, međutim bilježi se itrend da stanovništvo se sve više odlučujeza depozite u KM. Tako je u julu godišnjastopa rasta za ukupne depozite u KMstanovništva iznosila 16%, dok je ista zadepozite u stranoj valuti iznosila 8,2%.

OROČENA ŠTEDNJA NAJTRAŽENIJAOd ukupnih depozita sektorastanovništva, 4,05 milijardi KM ili oko 66%se odnosi na oročene i štedne depozite,dok se ostali (oko 2,69 milijardi KM)odnose na depozite po viđenju.„Jedan od najatraktivnijih i najzastupljeni-jih oblika štednje koji građani preferiraju unašoj banci je rentna štednja, jer nudimokamatnu stopu i do 5,5%, kao imogućnost isplate kamate odmah posklapanju ugovora za cijeli periodoročenja. Na taj način, klijent stiče pravoda raspolaže kamatom odmah, ne mora-jući da čeka rok dospjeća oročenog de-pozita. Sredstva se mogu oročiti u KM i uEUR valuti. Pored ovog oblika štednje,napomenuo bih još jedan štedni proizvodkoji građani u posljednje vrijeme sve više

U susret Međunarodnom Danu štednje


Edvinas Navickas, direktor BalkanInvestment Bank

Ljiljana Krsman, voditelj Odjela zaposlovanje sa stanovništvom HypoAlpe-Adria-Bank u BiH

Igor Jovičić, direktor Sektora retaili upravljanja Mrežom Nove banke

Zrno po zrnopogača, kamata

na kamatu palačaStanovništvo u BiH sve više štedi, pokazuju posljednje statistike relevantnih institucija. Kao jedan od važnijih fak-tora vraćanja povjerenja građana u bankarski sistem, nakon svojevrsne „krize deponenata“, ističe se uvođenje za-štite depozita fizičkih lica koji su prema odluci Agencije za osiguranje depozita BiH povećani sa 20,000 KM na35,000 KM. U program osiguranja depozita uključeno je 25 banaka u BiH, članica Agencije

Tema

preferiraju, a to je slobodna oročena šted-nja. To je oblik oročene štednje koji pružamogućnost klijentu da vrši neograničenibroj uplata na svoj štedni račun u tokutrajanja oročenja”, ističe Igor Jovičić, di-rektor Sektora retail i upravljanja MrežomNove banke. Ponudom Balkan Invest-ment Bank obuhvaćena je široka paletaatraktivnih štednih proizvoda. “Naši kli-jenti navikli su da kod nas mogu dobitiveoma stimulativne i povoljne kamatnestope na štednju, ali i druge brojnepogodnosti i privilegije. Najčešće se ipakodlučuju za oročenu štednju, za kojumogu dobiti kamatu i do 6.1%, i gotovopodjednako štede u konvertibilnimmarkama i evru”, dodaje direktor BalkanInvestment Bank. Iz Hypo bankeporučuju da je njihov najatraktivniji štedniproizvod Hyper štednja sa premijom gdjeje kamatna stopa fiksna tokom cijelogperioda oročenja, a klijenti mogu da ost-vare kamatu na štednju i do 5,32 odsto.„Naši klijenti pretežno biraju oročenu št-ednju zbog vrlo atraktivnih kamatnihstopa, a rokovi oročenja su fleksibilni odsedam do 36 mjeseci, po želji klijenta“,dodaje Ljiljana Krsman, voditelj Odjela zaposlovanje sa stanovništvom Hypo Alpe-Adria-Bank u BiH. Kao i u Novoj, i u Raif-feisen banci ističu da je jedan od štednihproizvoda za koji se klijenti često odlučuju

slobodna štednja, koju nude uz fiksne ka-matne stope od 1,30%, 1,60% i 2,30% zasve novčane iznose u KM i EUR valuti irokove oročenja od 14, 24 ili 36 mjeseci,respektivno. Prema statistici CBBiH prosječne ka-matne stope stanovništva na oročenedepozite u KM u julu 2011. godineiznosile 3%, dok su u julu prošle godineiznosile 3,34%. Prosječne kamatne stopena depozite u stranoj valuti u julu ove go-dine iznosile su 3,22%, a u julu prošle go-dine 3,45%. Igor Jovičić iz Nove bankeporučuje da u svojoj poslovnoj politicinisu mijenjali kamatne stope na oročenuštednju građana i da su zadržali nivo,odnosno visinu, kamatnih stopa kao izprošle godine, iako postoje trendovismanjenja pasivnih kamatnih stopa natržištu Bosne i Hercegovine. U Hypo iRaiffeisen banci visina kamatne stopezavisi od odabira vrste štednje kao i vre-menskog roka na koji se sredstva de-ponuju, ali ona ne prelazi 4,20% u slučajuRaiffeisen banke, odnosno 5,32 odstokod Hypo banke.

PROGNOZE“Uzimajući u obzir iskustva iz proteklogperioda kada je “kriza deponenata” u ok-tobru 2008. godine uzrokovala neznatanodliv novčanih sredstava iz banaka u BiH

koji je, opet u vrlo kratkom periodu,ponovno vraćen u banke, te stalan trendrasta štednje građana, može se reći da jeu ovom trenutku nejasna projekcija kre-tanja depozita u narednom periodu izviše razloga, a prije svega nemogućnostitačne procjene kretanja finansijskesituacije, pogoršane privredne aktivnosti,povećanja nezaposlenosti, slabljenja većlošeg standarda stanovništva…, ali jeprisutan optimizam da će se trend rastaštednje i u narednom periodu nastaviti”,smatraju u Agenciji za osiguranje de-pozita BiH. I predstavnici banka vjerujuda će se pozitivan trend rasta štednjestanovništva nastaviti. “Evidentno je da segrađani sve više odlučuju na štednju, jerne samo da mogu da očekuju sigurnuzaradu na "uloženi" novac i uz minimalnirizik, već sve više razmišljaju obudućnosti, razvijanju dobrih navika št-ednje i svjesnosti da se njihova štednjakroz kreditne plasmane jednim dijelomvraća u privredu i pokreće privredne ak-tivnosti”, poručuje Edvinas Navickas, di-rektor Balkan Investment Bank. URaiffeisen banci očekuju dalji porast ud-jela oročenih depozita pogotovo oročenihstruktura depozita prema dužimrokovima, dok Ljiljana Krsman iz Hypobanke poručuje da klijenti jasno prepoz-naju da je štednja u bankama najsigurnijioblik investiranja imajući u vidu sva deša-vanja na globalnim tržištima u posljed-njih nekoliko godina. Neosporno je da se povjerenje ubankarski sistem polako vraća, i da

građani sve više se odlučuju da umjestoispod kreveta novac čuvaju u bankama,dok istovremeno ostvaraju i finansijskudobit. Takođe jasno je da bi taj postotakbio i znatno veći kada bi se smanjila neza-poslenost, kada bi se građanima dala pri-lika da imaju šta da štede. Ovako većinaipak samo može pasivno da svjedoči pozi-tivnim pomacima, ali bez mogućnosti dau istima učestvuje.

tema


Na godišnjem nivou depozitivladinog sektora su smanjeni za322,5 miliona KM ili 17,8%, doksu depoziti nevladinog (pri-vatnog) sektora povećani za601,1 milion KM ili 5,7%.


tema

Međunarodni Dan štednje obilježava se 31. okto-bra, na dan kada je 1924. godine u Milanuodržan prvi međunarodni kongres predstavnikasvjetskih štednih ustanova, koji su se sastali uželji da pronađu izlaz iz krize prouzrokovaneprvim svjetskim ratom. Konstatovali su da je št-

ednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva tesu donijeli odluku kojom je ustanovljen među-narodni Dan štednje s ciljem da se javno pro-movišu njene vrijednosti. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja,koji su predstavljali oko stotinu miliona štediša.

31. oktobar - Međunarodni Dan štednje

Štednja u banci je pouzdana, nemorate brinuti o tome da će nekosaznati da držite novac u kući iprobati vas opljačkati, u zavisnostiod vremena (i načina) na kolikomislite ostaviti novac u banci,omogućuje vam da novac „oplođu-jete” tj. da zarađujete kroz kamatu. Prvi način za ovo je da štedite takošto ćete novac ostavljati natekućem računu. Ovakav vid šted-nje znači da svoja novčana sredstvau KM-ovima ili devizama možeteostaviti na tekućem računu kojiposedujete i trošite ih kada vi sma-trate da je potrebno. Ovakav načinštednje vam neće donijeti dodatninovac jer ne podliježe davanju ka-mate, ali zato vam je novac na sig-urnom mjestu i dostupan je kadagod vam zatreba.Štednja na štednom računu na-jčešće označava mjesečno odva-janje određene svote novca (navama je da odredite koliko će onaiznositi) koji se oročava. Transak-cija novca se vrši preko trajnognaloga da se svakog mjeseca odvaših prihoda oduzme i oroči do-govorena suma novca. Pravo dapodignete ovu sumu nije unaprijeddogovoreno, već određenu svotu

možete podići po potrebi (pa je ikamata na ovu vrstu štednje neštomanja), s tim da je razlika u tomešto se glavnica vašeg ulogauvećava svakog mjeseca, a kodoročene štednje je u pitanju un-aprijed određena i uplaćena svotanovca koja se ne dopunjuje na bilokoji način osim kamatom.Ukoliko imate određenu svotunovca koju želite ostaviti po stranii nećete je koristiti u određenomperiodu, vi tada oročavate novacuz obavezu da ga ne podižete utom periodu oročenja. Zauzvrat odbanke dobijate određenu mje-sečnu kamatu koja se isplaćuje nakraju perioda oročavanja (ponekadi unaprijed) i čija visina zavisi odvalute i iznosa novca koji steoročili, od dužine oročenje, ali i oduslova koje sama banka nudi.Ukoliko želite podići novac dok jeon još oročen, vi to možete učiniti,ali ostajete bez kamate koju bisteinače dobili, mada kod nekih ba-naka možete dobiti mogućnost ida određeni postotak oročenognovca podignete i bez raskidaoročenja (ne postoji opšte pravilo,uslovi se mogu razlikovati odbanke do banke). Možete štedjeti

u domaćoj valuti ili devizama, uzavisnosti kako vama odgovara, apozitivna strana ovakve štednje jeprije svega sigurnost novca (i odnepredviđenih situacija i od vassamih).Osim navedenih postoje i drugioblici štednje koji su kombinacija

navedenih. Razlike postoje u zavis-nosti od proizvoda koje određenabanka nudi i koji se mogu razliko-vati u visini kamatne stope, vre-menu na koji je novac oročen, da lipostoji mogućnost da se novacpodiže prije ugovorenog vremena isl.

Mala škola štednje:

Iznos ukupnih depozita u julu 2011. 12, 68 milijardi KM.

Učešće depozita vladinog sektora 11,7 %.

Učešće depozita nevladinog sektora 89,3 %.

Depoziti stanovništva čine 60 % u ukupnim depozitima nevladinog sektora.

Od ukupnih depozita sektora stanovništva, 4, 05 milijardi KM ili oko 66% se odnosi na oročene i štedne depozite,dok se ostali (oko 2,69 milijardi KM) odnose na depozite po viđenju.

Prosječna kamatna stopa na oročene depozite u KM u julu 2011. 3%.

Prosječna kamatna stopa na depozite u stranoj valuti 3.22 %.

(Prema podacima CBBiH)

Statistički podaci o štednji u BiH


temaNova banka

Kampanja „Tri ključnarazloga za štednju“Nova banka a.d. Banja Lukapokrenula je novu marketinškukampanju „Tri ključna razloga taštednju” koja će trajati do 31. jan-uara 2012. godine. Klijenti Novebanke su u mogućnosti sami daizaberu dinamiku isplate kao i rokoročenja, a Banka im obezbeđujei automatsko obnavljanje ugovoraoročene štednje na isti period. Kamatne stope su fiksne i krećuse do 5,5%. Svi koji se odluče za ovaj oblik štednje sredstvamogu oročiti u KM ili EUR. Za korisnike ove rentne štednje os-mišljena je i nagradna igra, koja će trajajti tokom cijele kam-panje, a sa ciljem darivanja svih građana koji ukažu svojepovjerenje Novoj banci.

Ovaj proizvod je prvi ove vrste na području Bosnei Hercegovine i njegov koncept je u potpunostipreuzet od osnivačke banke, austrijske Volks-bank AG iz Beča. Štednja se zaključuje na periodod 4 godine, uz minimalan iznos od 500,00 KM

(ili protivvrijednosti u EUR).Ova vrsta štednje je moguća u KM ili EUR valuti,uz fiksne kamatne stope koje rastu stepenasto izgodine u godinu. Kamatne stope važe od01.10.2011. do 15.03.2012. godine.

Volksbank BiH

stepenasta štednja

Komercijalna banka a.d. BanjaLuka plasirala je na tržište novibankarski proizvod: Cvrčak šted-nju. Cvrčak štednja namjenjena jenajmlađim korisnicima uslugabanke. Dječiji štedni ulog otvara se kaooročena štednja na ime malol-

jetnog lica u prisustvu zakonskogzastupnika ili staratelja.Neophodno je samo da dođete ubilo koju filijalu Banke sa Izvodomiz matične knjige rođenih vašegdjeteta i vašom ličnom kartom.Maksimalan ulog Cvrčak štednjedo 10.000 KM/5.000 EUR

Komercijalna banka Banja Luka

Cvrčak štednja

Kako bi nagradila povjerenje svojihklijenata, koji su u prošloj godinidoprinjeli povećanju štednjegrađana za preko 75%, Balkan In-vestment Bank pokrenula je novu,veoma atraktivnu akciju štednje. Uokviru akcije štednje Balkan In-vestment Bank je ponudilamogućnost klijentima da prema svojojmjeri izaberu neki od štednih proizvoda,iskoriste pogodnosti i bonuse i veomapovoljne i stimulativne kamatne stope,čak i do 6.1%. Akcija štednje Balkan In-

vestment Bank traje do 31. januara2012. godine i osim brojnih pogodnosti,omogućava štedišama da učestvuju unagradnoj igri i osvoje neku od vrijednihnagrada. Glavna nagrada je 5000 KM.

Balkan Investment Bank

Stimulativne kamatnestope na štednju


Stanje PR profesije u BiH 71 bh. PR praktičar iz državnih i entitetskih institucija, PR i marketing agencija, kompanija, nevladinih i međunarodnih organizacija učestvovao je u istraži-vanju o trenutnom stanju PR profesije u BiH

Većini ispitanika trenutni posao nije i prvi (94.4%). Prethodno iskustvo tih ispitanika najčešće je rad u medijima (59.7%), u privatnoj firmi (35.8%), te u NVOsektoru (20.9%).

Da su PR odjel/funkcija PR menadžera neophodni u donošenju strateških odluka organizacije, smatra 77.5%, a da nije neophodna misli tek njih 1.4%.Skoro polovina ispitanika navodi da PR odjel/funkcija PR menadžera ne učestvuju u dovoljnoj mjeri u donošenju strateških odluka u organizaciji u kojojsu zaposleni (43.7%). Po odgovorima 33.8% ispitanih – PR odjel učestvuje u donošenju strateških odluka. Uopšte, u donošenju strateških odluka neučestvuje 15.5% ispitanika.

87.3% ispitanih svakodnevno posjećuje web stranicu organizacije u kojoj rade;Facebook svakodnevno posjećuje 40.8% ispitanika, a Twitter i YouTube kanal14.1% ispitanika. 60.6% PR menadžera nikada ne koriste Twitter. Čak 57.7%kompanija PR ispitanika nema otvoren službeni nalog na Facebooku, a ima ganjih 39.4%. Blogove čita čak 78.9%.

Među najvećim problemima sa kojim se susreću PR radnici su: finansijskasredstva za realizaciju PR aktivnosti (41.4%), nerazumijevanje važnosti odnosasa javnošću od menadžmenta (39.7%) i previše obaveza (32.8%).

Istraživanje


Čak 3.500 posjetilaca imali su prilikuuživati u prezentacijama i panelima onajaktuelnijim temama u 3 prepunedvorane, a dodatnu dimenziju odličnojatmosferi dala su raznolika pratećadešavanja, performansi i odlični partyjina kojima su nastupali The Bambi Mo-lestersi, TBF, Jinxi, Zemlje Gruva te KirilDžajkovski.Na panelu “Puno lipih stvari, al ne sminreć” čuli smo kako industrije kojima jeoglašavanje vrlo ograničeno ili čakonemogućeno moraju biti inovativnije ikreativnije u komunikacijama i uvijekpronalaziti nove kanale komunikacije. Uduvanskoj industriji tako su sada usredištu pažnje korisnička iskustva, a neklasični slogani, dok se industrija pivaveže uz fudbal, s obzirom da je ovomsportu privrženo 88 odsto obožavalacapiva”. “Duvanska industrija je legalanposao, stoga se o njenom mjestu udruštvu mora pokrenuti dijalog koji ne bismio biti kao sada, diskvalifikujući”, is-taknuo je direktor odnosa s javnošćuAdris grupe, Predrag Grubić.

Davor Bruketa iz agencijeBruketa&Žinić rekao je da u kampan-jama za TDR ne reklamiraju pušenje,već samo pomažu onima koji već puše.Industrija piva ima vlastiti etički kodeksčija je osnova odgovorno komuniciranje,ne samo prema maloljetnicima, nego iu kontekstu vožnje automobila i pretjer-anog opijanja. Direktor marketingaKarlovačke pivare Kristijan Gregorićpriznao je da na tom još treba raditi, alije dodao da problem maloljetničkog opi-janja nije samo problem industrije piva,nego cijelog društva i porodica.Posjetili smo i panel raspravu “Oglaša-vanje 2020.” u kojoj su o budućnostimedijskih servisa iscrpnu ali ugodnuraspravu vodili Slaven Fisher iz BBDO,Iva Kutle iz agencije Digitel, Zdenka Mi-lanović iz McCann Erickson Beograd teSenad Zaimović iz Fabrike, koji je “osv-ježio” panel svojim duhovitim komen-tarima. Pomenuto je i da se ideje nerađaju od ljudi koji su plaćeni za njih, ali ida kreativne agencije moraju jako punopaziti na način kojim upravljaju svojim kreativnim ljudima.

Na Weekend Media Festivalu dodijel-jene su i nagrade za ovogodišnje INdoorkreativce, odnosno za najbolje radove uIndoor medijima te oglasima naplažama u protekloj godini. Najbolji subili Bruketa&Žinić sa serijom oglasa“Za dobro odgojene pse”, zatim Digitelsa svojom “Grebalicom” te McCannErickson s radom “Izvini jaro guzim”kojim promoviše koncertnu turnejuZabranjenog pušenja.Tokom druge večeri, Fox televizija je

putem zanimljivog Walking dead 2 par-tyja sa simboličnim sadržajima i auten-tičnim kostimima, najavila premijerudruge sezone hit serije Živi mrtvaci.Ostaje nam da sa sa nestrpljenjem iradoznalošću očekujemo sljedećiWeekend Media Festival i poželimoda ovom regionalnom okupljanjusljedeće godine prisustvuje još višepojedinaca koji djeluju u svijetu ko-munikacija.Ne zaboravimo spomenuti, Rovinj jepredivan!

POSJEĆENO, SADRŽAJNO, INSPIRATIVNO –NA ČETVRTOM WEEKEND MEDIA FESTIVALU

Weekend Media festival, poznata regionalna konferencija medija i komunikacijske industrije, održana je u Rovinju od 25. do 29. septembra četvrti put po redu

“U vječnoj borbi za medijski prostor između seksa ihrane, očigledno pobjeđuje hrana, jer je djece svemanje, a ljudi su deblji. Ipak, u toj medijskoj ofanzivigastronomskih sadržaja gledaoce i čitaoce nemožete prevariti, pa im pokušati podvaliti manekenapod kuhara”, rečeno je na panelu ''Hrani hranimedije''.

Reportaža


U dva dana konferencije BlogOpen smo imalipriliku pratiti zanimljiva dešavanja, slušati ra-zličite predavače, družiti se i razmjenjivatiiskustva. Prvi dan je počeo Nebojša Radović(Eniac) odavanjem počasti Steveu Jobsu. Nakonnjega je konferenciju otvorila Tatjana Vehovec,jedan od osnivača BlogOpena. Ovaj BlogOpen je karakterističan i po tome što jeprvi put predstavio i nagradio i Startupe. Pred-stavljeno je 6 Startupa (volimradio.rs ,mobni.net, Quick Fix, Wall Wave, Wall of Tweets iMrkva.hr). Pobijedio je Wall of Tweets, proizvodkoji je postao profitabilan za manje od 12mjeseci a radi se o aplikaciji koja prikazuje twee-tove na konferencijama. Ekipa iz UXPassionakoja stoji iza njega radi za svakog klijenta pri-lagođeni dizajn i nove funkcionalnosti.Prvi dan je održano i nekoliko zanimljivih preda-vanja. Slušali smo Marka Voermansa izHolandije koji je pričao o važnosti inovacije.Zatim je slijedio Matt Gierhart sa predavanjem o

Društvenim medijima na tržištima u razvoju.Natasha Friis Saxberg nam je pričala o Digital-nom ponašanju a Simone Brunozzi, koji inačeradi kao evanđelist Amazonovih cloud usluga, jeobjasnio o čemu startupi moraju voditi računa išta sve utiče na njihov uspjeh. Drugi dan je bio nešto drugačiji. Predavanja jeotvorio Rick Falkvinge, osnivač švedske Piratskestranke, pričajući na temu kako blogeri mogupromijeniti svijet udubljujući se u priče više negonovinari. Inače Rick smatra da je najveći prob-lem današnjeg novinarstva u lijenim novinarimakoji samo prenose ko je šta rekao bez iznošenjavlastitog stava ili detaljnije obrade bilo kojepriče.

Nakon njega je nastupio Vladimir Stanković poz-natiji kao DedaBor. On je bloger iz Bora poznatpo tome što u blogerskom svijetu širi pozitivnoraspoloženje a njegov blog je sinonim za “Svenešto lepo”. Pričao je na temu kako do uspjehablogom iznoseći primjere iz svog ličnog iskustva.Nakon Dede o blogu i gradnji brenda pomoćubloga pričao je Ivan Brezak Brkan, urednik Ne-tokracija.com. Ono što je posebno istakao jesteda fokus treba biti na zanimljivom sadržaju i naiznošenju vlastitog mišljenja.Hasan Elahi je pričao o svom iskustvu sa FBI-emkoji ga je sumnjičio da je terorist. Da bi izašao iz

svega nakon što je dokazao da je bezopasanHasan je dogovorio da će se stalno javljati svo-jom lokacijom. Tako je počeo fotografisati sve štoje jeo i čak i svaki WC koji je koristio. Uprkossvemu tome kaže kako vodi prilično anonimanživot.Tifanny St James je pričala o odnosu naroda injihovih vlada u digitalnom dobu. Posebno je is-

takla kako se pojedinci danas procjenjuju potome šta i kako rade online.Nakon njihovih predavanja uslijedio je dio podimenom BlogOpen Short. U kratkim prezentaci-jama od po 10 minuta poslušali smo 9 preda-vanja. Na kraju je održano proglašenje najboljihblogova za proteklu godinu po izboru čitalaca.Konferencija je od strane svih učesnika i posjeti-laca ocijenjena kao vrlo uspješna, a naredna jezakazana za iduću godinu na istom mjestu,takođe početkom oktobra. Vjerujemo da će jemnogi već sada zabilježiti pod “obavezno pos-jetiti”. Ekipa Intermezzo.ba sigurno hoće.

Reportaža

Održana konferencija BlogOpenU Novom Sadu je 8. i 9. oktobra održana međunarodna konferencija BlogOpen koja okuplja blogere iiT stručnjake iz cijele regije. Prisustvovala joj je i ekipa portala Intermezzo.ba i za naš magazinnapravila kratku reportažu

Piše: Za magazin Intermezzo – Hana Kazazović, Intermezzo.baFoto: newmedia.mk

Hasan Elahi priča o svojim iskustvimasa FBI

Mite Kuzevski sa predavanjem o digitalnom aktivizmu je dirnuo publiku

Vibor Cipan prima nagradu za pobjed-nike Startup Opena - Wall of Tweets

Najbolji blogeri u protekloj godini

Tatjana Vehovec, jedan od osnivačaBlogOpen-a

Pozitivne najaveBiH očekuje rast broja zaposlenih

Obavezno sačuvati Zakon o zaštitipotrošača

Predstavljamo NVO „Oaza“

Kakva je situacija u BiH?

Koliko će još

rasti cijene?!Potražite nas na fejsbuku

Obavezno sačuvati“BH Potrošač” u nastavcima objavljuje Zakon o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini. Cilj nam je da svaki

čitalac bude informisan o zakonskim odredbama koje ga štite u slučaju kršenja potrošačkih prava.

2 | B H P o t r o š a č

NASTAVAK 2.

ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA U BOSNI IHERCEGOVINI

III - PRODAJA PROIZVODA I PRUŽANJE USLUGAČlan 11.(1) Trgovac je obavezan na vidnom mjestu is-taknuti prodajnu cijenu proizvoda i usluga uslužbenoj valuti Bosne i Hercegovine.(2) Prodajna cijena proizvoda i usluga je konačnacijena u koju su uključeni svi porezi, doprinosi itakse i jednaka je prodajnoj cijeni iz knjige popisa.(3) Osim prodajne cijene proizvoda, treba bitividljivo istaknuta cijena za jedinicu mjere istogproizvoda, te naziv i tip proizvoda.(4) Cijenu za jedinicu mjere nije potrebno isti-cati ako je jednaka prodajnoj cijeni proizvoda.(5) U rasutom stanju su oni proizvodi ponuđeni naprodaju, koji nisu prethodno zamotani i koji suizmjereni u prisustvu potrošača. Za proizvode urasutom stanju ističe se samo cijena za jedinicumjere.(6) Prodajna cijena i cijena za jedinicu mjere trebada budu jasno, vidljivo, čitko i jednoznačnonapisani na proizvodu, odnosno omotu, te na pro-dajnom mjestu proizvoda i usluge, kao i naproizvodu u izlogu. Na proizvodu, osim prodajnecijene iz stava (2) ovog člana, ne smiju se isticatidruge cijene, osim u slučaju rasprodaje.(7) Trgovac je dužan za prodati proizvod, odnosnopruženu uslugu, izdati račun potrošaču, u skladusa zakonom i posebnim propisima.(8) Osim Zakonom propisanih sadržaja, računmože sadržavati i druge sadržaje korisne zapotrošače.(9) Trgovac je dužan potrošaču omogućiti provjeruispravnosti zaračunatog iznosa u odnosu nakvalitet i količinu kupljenog proizvoda, odnosnopružene usluge.(10) Trgovac je dužan pridržavati se prodajne cijeneproizvoda i usluga.

Član 12.Nezavisno od općih odredbi o ugovornimodnosima, novčana obaveza potrošača koju plaća prekopošte, banke ili neke druge ustanove za platni promet,smatrat će se da je izmirena na dan kada je takva us-tanova primila od potrošača nalog za plaćanje.

Član 13.(1) Ako trgovac uz prodaju proizvoda nudi dostavuproizvoda u kuću ili stan potrošača ili neko drugomjesto, obavezan je potrošaču proizvod dostavitiu ispravnom stanju, u ugovorenom kvalitetu ikoličini i u dogovorenom roku, te mu tom prilikomuručiti sve pripadajuće dokumente.(2) Dostavom proizvoda iz stava (1) ovog člana nesmatra se ostavljanje proizvoda ispred vrata kuće ilistana potrošača.

Član 14.(1) Trgovac je dužan sačuvati sva svojstva proizvodakoji je namijenjen prodaji na način utvrđen važećimpropisima o kvalitetu proizvoda ili preporuciproizvođača a naročito proizvoda koji imaograničeni rok upotrebe.(2) Na omotu proizvoda koji ima propisani rokupotrebe, on treba biti jasno, vidljivo i čitko označen.(3) Proizvod koji zbog svojih svojstava neodgovara uobičajenoj upotrebi i propisanomkvalitetu trgovac ne smije prodavati.

Član 15.(1) Na zahtjev potrošača, trgovac je dužan upoz-nati ga sa svojstvima ponuđenog proizvoda.(2) Na izabranom uzorku proizvoda trgovac jedužan da prikaže rad proizvoda i dokaže njegovu is-pravnost. Ako to nije moguće, obaveza trgovca jeda potrošaču da detaljna uputstva i objašnjenja oproizvodu koji prodaje.(3) Trgovac koji ne može ispuniti obavezu iz stava(1) ovogčlana dužan je proizvod povući iz prodaje.

Član 16.Prilikom prodaje proizvoda trgovac trebapotrošaču osigurati dokumente iz čl. 26. i 27. ovogZakona, propisane oznake, podatke i deklaraciju, tespisak vlastitih i ovlaštenih servisa.

Član 17.(1) Trgovac treba proizvod prodavati s originalnimomotom ili ambalažom a na zahtjev potrošača,trgovac je dužan proizvod posebno zamotati.(2) U slučaju ponude posebnog papira za zamo-tavanje i upotrebe dodatnih ukrasa, cijena tih deko-racija treba biti jasno i vidljivo istaknuta.(3) Omot (vrećice, poseban papir i dr.) koji ima lo-gotip i/ili naziv proizvođača i/ili trgovca smatra sepropagandnim sredstvom koje trgovac ne smijeposebno zaračunati kupcu.(4) Omot treba biti neškodljiv za zdravlje, prilagođen ob-liku i masi proizvoda i ne smije stvarati zabunu kodpotrošača u pogledu mase i veličine proizvoda.

Član 18.(1) U slučaju nedostatka na proizvodu, trgovac je, na zaht-jev i po izboru potrošača, dužan:a) zamijeniti proizvod s nedostatkom, drugim istovjet-nim novim ispravnim proizvodom; ilib) vratiti plaćeni iznos i nadoknaditi stvarne razumnetroškove vraćanja proizvoda s nedostatkom; ilic) ukloniti nedostatak na proizvodu o svom trošku.(2) Ako je nedostatak vidljiv, potrošač treba zahtjev izstava (1) ovog člana dostaviti trgovcu u pisanoj formi uroku od osam dana od dana preuzimanja proizvoda.(3) Ako potrošač naknadno otkrije skriveni nedostatakna proizvodu, zahtjev treba u pisanoj formi podnijeti uroku od dva mjeseca od dana kada je skriveni nedostatakotkriven a najkasnije u roku od dvije godine od danapreuzimanja proizvoda. Ovaj rok ne odnosi se na

proizvode s garancijom (garantnim listom).(4) Ako potrošač nakon mjesec dana otkrije skriveni ne-dostatak na proizvodu, osim vraćenog plaćenog iznosa izstava (1) tačka b) ovog člana, potrošaču pripadaju i ka-mate po stopama poslovne banke trgovca za oročene št-edne uloge na tri mjeseca, od dana kupovine do danaisplate.

Član 19.(1) Ako je usluga obavljena nepravilno ili djelimično, tr-govac je, na zahtjev i po izboru potrošača, dužan:a) uslugu ponovo obaviti, odnosno dovršiti; ilib) umanjiti ugovorenu cijenu usluge zbog slabijegkvaliteta.(2) Ako je nedostatak vidljiv, potrošač treba zahtjev izstava (1) u pisanoj formi dostaviti trgovcu u roku od osamdana od dana obavljene usluge.Ako potrošač naknadno otkrije skriveni nedostatak naobavljenoj usluzi, zahtjev treba u pisanoj formi podnijeti uroku od dva mjeseca od dana kada je skriveni nedostatakotkriven a najkasnije u roku od dvije godine od danaobavljene usluge. Ovaj rok ne odnosi se na usluge za kojeje obavezan garantni list.Ako potrošač nakon mjesec dana otkrije skriveni ne-dostatak na obavljenoj usluzi, osim vraćenog plaćenogiznosa iz stava (1) tačka b) ovog člana, potrošaču pripadajui kamate po stopi poslovne banke trgovca za oročene št-edne uloge na tri mjeseca, od dana izvršene usluge dodana isplate.

Član 20.(1) Ako u slučajevima iz čl. 18. i 19. ovog Zakona trgovacne osporava nedostatak, dužan je bez odgađanja zado-voljiti zahtjev potrošača.(2) Ako trgovac osporava nedostatak, dužan jepotrošaču odgovoriti u pisanoj formi u roku od osamdana od prijema zahtjeva.(3) Ako trgovac osporava nedostatak, a potrošač ne odus-taje od svog zahtjeva, stručno mišljenje o opravdanosti za-htjeva daje ovlašteni sudski vještak ili nadležni institut uBosni i Hercegovini.(4) Ako se vještačenjem dokaže nedostatak na proizvoduili usluzi, troškove vještačenja namiruje trgovac.

Član 21.(1) Ako se proizvod koji je potrošač dao trgovcu iliovlaštenom servisu na popravak, održavanje ili doradu,izgubi ili uništi, trgovac je dužan potrošaču po njegovomizboru:a) u roku od osam dana od dana podnošenja zaht-jeva potrošača isporučiti novi proizvod s istim svojstvima iza istu namjenu; ilib) bez odgađanja namiriti počinjenu štetu u visinimaloprodajne cijene novog proizvoda.(2) Ako trgovac ili ovlašteni servis ošteti ili pokvariproizvod koji je primio na popravak, održavanje ili do-radu, dužan je o vlastitom trošku popraviti oštećenje,odnosno ukloniti kvar u roku od tri dana, ako se na tajnačin ne smanjuje vrijednost i upotrebljivost proizvoda.Ako to nije moguće, potrošaču pripada pravo iz stava(1) ovog člana.

"

Zbog teškog stanja u poljoprivredi i negativnihposljedica na tržištu, meso i mesna industrija ćepovećati cijene svojih proizvoda s obzirom da su većporasle i cijene žive stoke. Očekuje se i porast cijena

u mesnicama širom zemlje. Zbog najavljenih posku-pljenja, penzionerska udruženja negoduju i potenci-raju na zaustavljanju abnormalnih poskupljenjakoja su neprihvatljiva sa njihovim primanjima.

Penzioneri najugroženija kategorija

Novi val poskupljenja osnovnih živ-otnih namirnica polako ali sig-urno`zahvata` našu zemlju jer jeveliki broj proizvoda poskupionekoliko feninga a do kraja godinese može očekivati da pekarskiproizvodi, šećer i ulje poskupe od10 do čak 20 odsto. Porast cijenaenergenata uvijek za sobom povlačii skok cijena gotovo svih roba i us-luga. Osim same činjenice dagrađani dobivaju veće račune zastruju, dodatno su osiromašeni i

poskupljenjima ostalih proizvoda.Najveći problem je monopolističkipristup trgovačkih lanaca u BiHprema potrošačima, jer su oni ti kojidiktiraju cijene proizvoda.Prethodne vlasti nisu imale inten-ciju ka rješavanju ove problematike inisu radili na poboljšanju uslova živ-ota potrošača. U prvih pola godinecijena ukupne potrošačke korpe uBiH je porasla za 3,6 odsto te jasnoporučuje kako će se taj trend nas-taviti do kraja godine.

Skriveni valovi poskupljenja

Niže cijene polubijelog hljeba i brašna u FBiH mogle bi sezadržati do Nove godine a nakon toga moguće je novoposkupljenje. Najave su pojedinih mlinarsko-pekarskihkompanija nakon što je od hljeb jedne od vodećihpekarskih firmi „Klas“ jeiniji za 15. feninga i košta jednuKM a brašno je jeinije za 10 odsto. Promjenu cijenehljeba preduzeća „Klas“ pratio je i „Sprind. U savezuudruženja potrošača BiH kažu kako je odluka Klasa dasnizi cijene jedan od rijetkih pozitivnih signala sa tržišta i

građani će to sigurno cijeniti. Također mlinsko-pekarskaindustrija „Mlin“ Ustikolina snizila je cijene brašna zaskoro 11 odsto, pa je vreća brašna od 25 kilograma sadajeinija za četiri KM i košta 22 KM “. Međutim, ove firmetrenutno neće mijenjati cijene ostalih proizvoda poput ko-lača, peciva i tjestenina. U Ministarstvu trgovine FBiHrekli su da zadržavanje ovakve cijene hljeba i brašna zavisiod toga koliko će proizvoda imati zaliha pšenice nabavl-jene po sadašnjoj cijeni.

Nakon hljeba i brašna, u FBiH neće pojeiniti i drugi proizvodi

Prosječna neto avgustovska plata u Republici Srpskoj bila je 813KM i nominalno je veća za 0,2 odsto a realno veća za 0,2 odstood julske, podaci su Zavoda za statistiku RS. Najveća neto pri-manja u avgustu od 1.272 KM imali su zaposleni u sektoru fi-nansijskog posredovanja. Zatim slijedi sektor državne uprave,odbrane i obaveznog socijalnog osiguranja s neto prosjekom od1.057 KM, te sektor zdravstveni i socijalni rad s neto prosjekomod 1.021 KM. Na dnu tabele primanja su zaposleni u prerađi-vačkoj industriji s neto prosjekom od 580 KM, u građevinarstvus 582, te zaposleni u hotelima i restoranima s neto prosjekom od543 KM. Avgustovska bruto plata od 1.339 KM veća je od julske

za dvije marke. Prosječna plata za osam mjeseci ove godine bilaje 1.321 KM a neto plata 809 KM.

Prosječna neto plata 813 KM

BH-Gas je saopštio da je u prvih osam mjeseciove godine potrošačima u BiH isporučeno oko184,93 miliona Sm3 prirodnog gasa. U tom peri-odu prošle godine isporuke su iznosile oko155,90 miliona Sm3. Potrošnja prirodnog gasa u

avgustu ove godine je iznosila od oko 14,10 mil-iona Sm3, što je u poređenju sa potrošnjom u av-gustu prošle godine kada je isporučeno 8,57miliona Sm3 odsto prirodnog gasa povećanje zaoko 65 odsto.

I dalje poskupljenja

B H P o t r o š a č | 3

Pozitivan odnos kompanije i potrošačaPrehrambena industrija Vispak d.d. Visoko povećala jeproizvodnju za 30 odsto u odnosu na isti period od prošlegodine. Potrošači su povećali potrošnju kafe, čokoladnihnamaza te začina i supa.

Prehrambena industrija na niskom nivouDomaća proizvodnja ovisna je o uvoznimsirovinama jer proizvodnja poljoprivrednihkultura BiH nije dovoljna da zadovolji potrebeproizvođača i potrošača. Potrošači plaćajuskuplje proizvode za koje bi izdvajali manjenovca kada bi bili u prilici kupovati domaćeproizvode.

Potrošači ogorčeni računima za komunalijeHanpiješčani su ogorčeni što će za komunalneusluge izdvajati duplo više novca nego ranijea negoduju i stanovnici Mrkonjić Grada jer jevoda poskupjela za 35 procenata.

U BiH se prodaje nekvalitetno gorivoBiH se nalazi na 50. mjestu od 100 zemalja ukojima se radila analiza. Građani se nevraćaju na benzinske pumpe na kojima sujednom imali negativno iskustvo.

Poziv građanima da ispitajusvoje kreditne ugovorePremijer Federacije BiH Nermin Nikšić nasastanku sa predstavnicima udruženja„Franak“ i Saveza udruženja potrošača FBiHrazgovarao je o problemima potrošača sausklađivanjem kreditnih aranžmana ubankama u BiH.


Koliko su sami potrošači informisani kada je upitanju Zakon o zaštiti potrošača u Bosni iHercegovini? U ovom broju predstavljamonevladinu organizaciju “Oaza” iz Trebinja kojaje osnovana 6. marta 1999. godine s ciljem po-moći razvoja civilnog društva kroz partnerstvosa vlastima, institucijama, privatnim i neprofit-nim sektorom, podstičući unaprjeđenjepoložaja i kvaliteta života građana, provodećiaktivnosti iz oblasti javnog zagovoranja, obra-zovanja, jačanju ekološke svijesti i promocijesuživota. Nedeljka-Neška Ilijić, izvršna direk-torica NVO „Oaza“ kaže da bez obzira navažne korake koji su učinjeni, zaštita potrošačanije dovoljno razvijena i na njenom unapr-jeđenju treba konstantno raditi. S kojim problemima se potrošači najviše sus-reću?Jedan od problema koji se javlja je nedovoljnasvijest potrošača o ulozi, pravima i obavezamasavremenog potrošača, te nedovoljnauvezanost i slabi kapaciteti postojećihudruženja potrošača. Drugi i najbitniji prob-lem je loš odnos prema potrošačima od stranetrgovaca i pružaoca usluga i pasivnostpotrošača. Koji su to zadaci Udruženja u ulozipotrošačkih prava?U svojim programskim zadacima i ciljevimaudruženje provodi zaštitu potrošača na po-dručju Ljubinja , Trebinja, Bileće, Berkovića,Gacka, Nevesinja i Foče kroz sljedeće ak-tivnosti:n Obezbjeđuju zaštitu pojedinačnih i zajed-ničkih interesa potrošača,n Pružaju potrošačima informacije, savjete idrugu vrstu pomoći za ostvarivanje njihovihprava,

n Organizuju obrazovanje potrošačan Obavještavaju potrošače o kvalitetu, kon-troli i sigurnosti proizvoda i usluga na tržištu,n Podnose prijave nadležnim državnim or-ganima sa dokazima o proizvodima ili us-lugama koji ne odgovaraju propisanomkvalitetu i drugim propisanim uslovima,n Obavještavaju potrošače o mogućnostimavansudskog rješavanja sporova,n Podnose tužbu nadležnom sudu radi za-štite prava potrošača,n Učestvuju u radu nadležnog organa kad serazmatraju pitanja koja se odnose napotrošače.Koliko vlast pomaže u informisanjugrađana?Imamo veoma dobru saradnju sa Min-istarstvom trgovine i turizma Republike Srpskei Kancelarijom za zaštitu potrošača, pred-

stavnicima Ombdusmena za zaštitu potrošačaBiH, Republičkom inspekcijom kao i pred-stavnicima opštinskih inspekcija. Iz ovogaproizilazi da uz dobru saradnju imamo i nese-bičnu podršku kako lokalnih vlasti tako i insti-tucija.Na kojem projektu trenutno radite kada su upitanju potrošači? Projekat „U zaštiti potrošačkih prava“ razvijenje s ciljem poboljšanja razumijevanja, prih-vaćanja vrijednosti i poštovanja pravapotrošača u Bosni i Hercegovini. U okviruovog programa ostvarili smo saradnju i izvršiliutjecaj na: institucije za zaštitu potrošača,lokalne/opštinske vlasti, građane svih starosnihi obrazovnih grupa, javne službenike, trgovce,proizvođače, medije odnosno novinare, tepredstavnike organizacija civilnog društva.Unaprjeđenje zaštite potrošača kroz jačanje ka-paciteta i uspostavljanje saradnje nosilaca za-štite potrošača u BiH. U okviru projekta „U zaštiti potrošačkihprava“” jedan od ciljeva je obrazovanje i in-formisanje potrošača. U tu svrhu će sepripremiti obrazovni materijali koji će biti dis-tribuirani putem organizovanja štandova usedam gradova ove regije (Ljubinje, Trebinje,Bileća, Berkovići, Gacko, Nevesinje i Foča),procjena je da se kroz organizovanje štandova idistribuciju materijala direktno kontaktira sapreko 30.000 potrošača. Sa navedenim ciljnim grupama želimo raditi

kako bi ostvarili zacrtane specifične ciljeve:• Povećali zaštitu interesa potrošača u svakod-nevnim poslovnim transakcijama, kroz obra-zovanje nadležnih institucija i organizacija zazaštitu potrošača, te trgovaca i pružaoca uslugao značaju problematike zaštite potrošača, šta

NVO "Oaza" iz Trebinja od svog nastanka 1999. godine konstantno radi na

informisanju civilnog društva i potrošača o njihovim pravima

Predstavljamo NVO „Oaza“ Trebinje


obuhvata zaštita potrošača i šta ona predstavljau Evropskoj uniji i u tom kontekstu o značajukvalitetne i potpune implementacije Zakona.• Stavili pitanje zaštite interesa potrošača injihovih prava u centar pažnje javnosti.• Uspostavljena saradnja i komunikacionikanali nosilaca zaštite potrošača .• Ohrabrili potrošače da prepoznaju i zalažuse za zaštitu svojih prava kroz obrazovanjepotrošača o sadržaju Zakona tj.onog nje-govog dijela koji tretira konkretna pravapotrošača i načine ostvarivanja tih pravakoje propisuje Zakon.Koristite li društvene mreže(Facebook;Twitter) za komunikaciju sapotrošačima?Potrošači nam se mogu obratiti putem našege-maila ili web stranice kao i ličnim kontak-tom.Kakva je Vaša saradnja sa drugim

potrošačkim udruženjima u BiH?Kroz zajedničku realizaciju niza projektnihaktivnosti imamo jako dobru saradnju sa os-talim udruženjima za zaštitu potrošača. Koliko često građani/potrošači kontakti-raju Vaše udruženje s ciljem informisanja opotrošačkim pravima?Veoma često, naročito po pitanjima javnihusluga (telekomunikacije, električna energija,RTV pretplata, vodomjeri i vodosnabdije-vanje), kao i neispravnost bijele tehnike i os-talih robnih proizvoda.Mreža naših članova, dobrovoljaca i prijateljauključuje visokoobrazovane i veoma mo-tivisane ljude, profesore, psihologe, ljekare,pravnike, ekonomiste. Odlučni smo dapoboljšamo život djece, žena, porodice uHercegovini a sa ogromnim iskustvompotkrepljenim brojnim priznanjima sma-tramo se sposobnim i jakim.

Kilogram paradajza samo 0,5 feninga!Zbog prekomjernog uvoza voća i povrća te velikih suša, kvalitet voća i povrća je veoma loš. Gajba paradajza od 12 kg u Čapljini se može kupiti za 2 KM.

Mali marketi na ivici egzistencijeU svim većim gradovima sve veći i veći brojljudi se odlučuje za kupovinu u velikim mar-ketima. Potrošačima odgovaraju dnevni isedmični popusti.

Domaće vinoVinari u BiH imaju problem sa plasiranjem domaćihproizvoda na tržište, čijom prodajom bi se zadvoljilepotrebe potrošača i širila ekonomija. Potrošači morajubiti upućeni u aktivnosti vinarija i upoznati sa cijenamaproizvoda.

Pomoć potrošačimaUdruženje građana “Oaza”, Trebinje u ovojgodini primilo je 50 zahtjeva od stranepotrošača s ciljem rješavanja prigovora iliinformisanja o njihovim pravima.

Anketa:Pitali smo građane Sarajeva koliko čestoprate sniženja cijena u tržnim centrima?

Amela ČolpaČesto pratim sniženja i ne is-plati se baš toliko ali se prateakcije.

Aleksandar TanasijevićPrije svega, to pratim kao pen-zioner jako puno, gdje je godkakva akcija, sve imam kao nadlanu- i onda odaberem šta je

isplativije i tamo i pazarim. To je nekad 20-30% jeinije i isplati se. To za moj penzioner-ski budžet fantastično dođe. Ono što nudeKonzum, Merkator, Tuš recimo, zaista re-dovno pratim te akcije.

Snježana KočoPa slabo se prate, ali recimo dase isto pogleda kada su gdje ikakva sniženja.

Emil KanlićNe pratim skoro nikako tasniženja.

Direkcija za ekonomsko planiranjeBiH napravila je procjenu ekonom-skog razvoja BiH u 2012. i 2013. go-dini kojom se predviđa pad inflacije irast broja zaposlenih. Argumente zasmanjenje stope nezaposlenih u izv-ještavanju „Perspektive za period2011/2013“, Direkcija bazira naočekivanim pozitivnim kretanjima uekonomiji u vidu rasta industrijskeproizvodnje, rasta uvoza i izvoza,rasta investicija i privatne i javnepotrošnje. U odnosu na 2011. in-flacija bi trebalo da bude manja i u2012. se kretati oko dva odsto, a u2013. godini 1,7 odsto. Sljedeće go-dine, prema pomenutom izvještaju,građane čeka osim manje inflacijske stope imanja poskupljenja nae i nanih prerađevina,

električne energije, a time i osnovnih životnihnamirnica.

BiH očekuje rast broja zaposlenih i smanjenje inflacije


Niko ne prati cijene na tržištu Istraživanja koja su radile privatne agencijepokazale su da su najskuplji gradovi za živl-jenje Mostar, Sarajevo i Tuzla. Prema cije-nama 24 prehrambenih artikala za desetgradova u Federaciji, u Mostaru je najskupljenjih čak osam, dok je u Travniku šestproizvoda sa najnižom cijenom. Posljednjaistraživanja kažu da su u Mostaru najskupljariža, brašno, svježa pastrmka, sir, banane,grah, čokolada i so. U Travniku su najniže ci-

jene brašna, piletine, tvrdog sira, ulja, šećera ikafe. Među gradove sa najnižim cijenamamogu se uvrstiti i Goražde i Livno. Iz sveganavedenog se zaključuje da u Sarajevu iMostaru više zarađuju ali da više i troše.Ekonomski stručnjaci najavljuju novi valekonomske krize do kraja godine, nova ot-puštanja i nova poskupljenja. Pitanje je kakoće ionako loš standard građana izgledatinakon Nove godine.

Skuplja vodaCijena vode u Istočnom Sarajevu poskupila je sa0.74 feninga na 0,82 feninga po kubiku, potvrdio jedirektor „Vodovoda i kanalizacije“ Siniša Perković.Cijena vode poskupila je u opštinama Istočno NovoSarajevo, Istočna Ilidža i Trnovo. On je naveo da jeodluku o poskupljenju vode donijela gradskaSkupština, koja je mjerodavna za cijene na nivouVodovoda.

Ograničenjem maržištite siromašneUredbom oograničavanju maržiu prometu robeMinistarstvo tr-govine i turizma RSštiti od neporavdanog povećanja cijena os-novnih životnih namirnica one slojevestanovništva čija je platežna moć najslabija,rečeno je u ovo ministarstvu. Ministarstvo jeograničilo marže na so, mast, ulje, margarin,mlijeko, jogurt, šećer, hranu za dojenčad ihranu za bebe i ona iznosi osam odsto naproizvode na veliko, odnosno deset odsto naproizvode na malo.

S ciljem pomaganja potrošačima, Potrošačkazadruga EUROBIH je nakon intenzivnogplaniranja i priprema otvorila prvi dućan uSarajevu. Zbog velike zainteresovanostipotrošača za kupovinu u narodnim dućanima idrugi gradovi su pokazali interes za učešće uopćekorisnom projektu. U narednih mjesec

dana u Varešu se očekuje otvorenje narodnogdućana. Na sam dan otvorenja svi posjetioci ipotencijalni korisnici će imati priliku dobitičlanske kartice, čija mjesečna cijena iznosi 1KM. Riječ je o dućanima zatvorenog tipa u ko-jima socijalno ugroženi mogu kupovati os-novne životne namirnice s popustom od 30posto. Pravo na izdavanje kupovne karticeimaju penzioneri čija su primanja niža od 500KM, nezaposleni i osobe čije su frme pod steča-jem i nemaju primanja. Svi oni koji pripadajujednoj od spomenutih kategorija a žele dapostanu kupci i dobiju karticu, treba da ponesuzadnji ček od penzije ili potvrdu od Zavoda zazapošljavanje da su na birou, te da predajudokumente na šalteru prodavnice.

Olakšanje za potrošače: Novi narodni dućani

Do sada registrovano preko 7.000 korisnika

Većina potrošača u BiH nijeupućena o pravima iobavezama koje imaju premanovom Zakonu o pravimapotrošača. Uloga udruženjapotrošača je informiranjepotrošača o njihovim pravima iprimjeni istih. U našoj zemljijoš niti jednom se nije dogodiloda zbog brojnih pritužbigrađana pojedine trgovačkeradnje budu rigorozno kažn-jenje. Razlog tome je neizdva-janje sredstava u proračunukako bi i udruženja potrošača širom BiHpokrenula određene akcije te educiralakadrove, koji bi se brinuli za zaštitu potrošača.

Evropske zemlje koje su zaštitupotrošača shvatile vrlo ozbiljno,zakonski su uredile ta područjate izdvajaju značajna financijskasredstva. Na taj način u timzemljama kvalitet robe i uslugapodignut je na najviši mogućinivo tako da gotovo nema nele-galnih proizvoda, koje su sumn-jivog kvaliteta. Kako se nekestvari mogu vrlo dobro uraditi,svjedoči primjer kada je om-budsman reagirao na pitanja ka-mata, dok se građani prema

podacima Udruženja za zaštitu interesapotrošača BiH, najviše žale na cijene komunal-nih usluga.

Potrošači širom BiH neinformisani o pravima

Ponovo skočile cijene namirnica u Republici Srpskoj


Ukupan indeks potrošačkih cijena u RS u av-gustu ostao je nepromijenjen u odnosu na juli,podaci su Zavoda za statistiku RS. Indeks cijenaodjeljka za namještaj i pokućstvo u avgustu višije za 1,1 odsto, indeks cijena odjeljka za prevozviši je za jedan odsto, kod stanovanja viši je za0,5 odsto u odnosu na juli. U avgustu je uodnosu na juli indeks odjeljka odjeća i obućaniži za 0,2 odsto, dok je indeks odjeljka hrana ibezalkoholna pića niži za 0,7 odsto, prenijele suagencije. Indeks potrošačkih cijena za osammjeseci ove godine viši je za 3,9 odsto nego uistom periodu prošle godine.

Nepromijenjen ukupan indeks

potrošačkih cijena u RS

Zbog nekontrolisanja kvaliteta proizvoda nadomaćim tržnicama širom BiH, konzumentisvakodnevno kupuju voće i povrće koje u sebisadrži različite metale i pesticide. Razlog ve-like zabrinutosti je nabavka velikih količinavoća i povrća iz industrijskih zona i sa njivakoje se nalaze blizu frekventnih saobraća-jnica. Unos ovakvih supstanci, naročitometala može izazvati akutno trovanje kodpotrošača.

Teški metali u voću i povrću

U udruženjima potrošača kažu da se u narednom periodu može očekivati da dođe do do-datnih poskupljenja pojedinih namirnica s obzirom na loš rod kukuruza. Meso, sir, jaja,riba, ulje, masti, so, šećer su namirnice koje su poskupjele između tri i 30 odsto u avgustu uRS u odnosu na prethodni mjesec.

Namirnice koje su poskupile: Namirnice koje su pojeinile:

meso 3%

ulje 4%

pastrmka 6%

jaja 39%

brašno i namirnice 6%

breskve i mrkva 8%

crni luk 10%

karfiol 33% Ministri ozaštiti potrošača

Ministri trgovine FBiH i RS Milorad Bahilj iGorana Zlatković razgovarali su o problemimau ova dva resorsa kada je riječ o zakonskom reg-uliranju oblasti trgovine u entitetima te način-ima za iznalaženje rješenja za bolju zaštitudomaće proizvodnje. Posebno je istaknut značajupotrebe i promocije proizvoda iz domaćeproizvodnje kojima se razvija cjelokupnaprivreda.

Prosječna cijena prirodnog plina zakućanstva u BiH u prvom polugodištuiznosila je 24,6 KM po Kj, što je za 1,2posto više nego u drugom polugodištu2010., izjavio je zamjenik direktora Agen-

cije za statistiku BiH Fadil Fatić. On jenaglasio da je prosječna cijena prirodnogplina za industriju, bez poreza na dodanuvrijednost u prvom polugodištu 2011.bila26,1 KM po kilodžulu (Kj).

Cijena plina povećana za 1,2 posto


Zbog povećanja cijene goriva,prevoznici od 1. oktobra ove go-dine povećali su cijenu prevozne

karte na gradskim i prigradskimlinijama. Cijene karte u auto-buskom prevozu su povećane za

10 feninga i iznose 1,60 KM dokdoplatna karta za one koji imajuvažeću zonsku kartu prigradskogprevoza a žele da koriste i gradskiprevoz umjesto dosadašnjih

12,20 KM iznosi 13 KM. Pre-voznici poručuju da je to diostandardne korekcije cijena naosnovu ugovora koji je sklopljensa administrativnom službom.

Banjalučani izdvajaju više novca za prevozJedinstvene mjesečne karteRadnička- umjesto 48 KM,sada 51,10 KM,Đačka- umjesto 33,70 KM,sada 35,90 KMPenzionerska – umjesto 16,30KM, sada 17, 40KM

Pojedinačne mjesečne karteRadnička- umjesto 34,30 KM,sada 36,50 KM,Đačka- umjesto 24,50 KM,sada 26,10 KM,Penzionerska – umjesto 12,20KM, sada 13 KM

Građani u svim dijelovima Federacije nežive isto, ali u posljednjih nekoliko godinarazlike života od kantona do kantona sveviše se produbljuju. U većim sredinamapoput Sarajeva, Mostara ili Zenice čini seda se živi lakše i bolje nego u manjima sre-dinama. O drastičnim razlikama svjedoče istatistički podaci o platama u Federacijikoji kažu da su prosječne plate i u nekimkantonima i do 20 posto veće od pros-ječne, dok su u drugim i do 30 postomanje nego prosječna plata od 814 KM uFederaciji. U Sarajevu prosječna plata je1000 KM, dok je u srednjobosanskomkantonu plata manja za 325 KM. Hercego-vačko-neretvanski kanton, kada su u pi-tanju prosječne plate, na drugom mjestu u

Federaciji sa platom od oko 908 KM. UZapadnohercegovačkom kantonu pros-ječna plata je 810 KM dok je u Livanjskomkantonu 809 KM. U Unsko-sanskom kan-tonu prosječna plata je 770 KM a uPosavini 692 KM, u Tuzlanskom kantonu

738 KM, Bosansko-podrinjskoj 735 i Sred-njobosanskoj 679 KM. U Sarajevu seprema službenim statistikama i najlakšezaposliti jer ovaj kanton ima najveći brojprivrednih subjekata, kompanija, među-narodnih institucija i organizacija. Drugikanton sa najvećim brojem privrednihsubjekata na hiljadu stanovnika je Herce-govačko-neretvanski kanton sa 61 firmom.Prema istim parametrima slijedi Posavskikanton sa 59 firmi na hiljadu stanovnika.Kada je u pitanju potrošačka korpa u Fed-eraciji, niko već godinama ne prati kre-tanje cijena namirnica po kantonima kojiulaze u potrošačku korpu, pa se tako nemože jasno ni utvrditi koliko u kojem kan-tonu treba novca za hranu.

Sarajlije i Mostarci najviše zarađuju, ali najviše i troše

Međunarodni monetarnifond (MMF) procijenio je daće BiH ove godine ostvaritiprivredni rast od 2,2 posto au narednoj od tri posto.Prema procjeni, potrošačkecijene istovremeno bi trebaleporasti ove godine za četiri anaredne za 2,5 posto. Prognoza jedata u sklopu izvještaja MMF-a ostanju privrede „Svjetski ekonomskiizgledi“, koji se objavljuje dva putagodišnje. Izvještaj je ovog puta ob-javljen sa naslovom „Usporeni rast,rastući rizik“. Iz MMF-a prognozi-

raju ovogodišnji rast od 4,3posto za region centralne iistočne Evrope. Ipak, rast će2012. usporiti na 2,7 posto,procijenili su stručnjaciFonda, upozoravajući da biregion mogli ugroziti prob-

lemi eurozone. U izvještaju senavodi da bi eksalacija dužničkekrize i problema finansijskog sektoraključnih članica mogla ugrozitiprivredni rast centralne i istočneEvrope, s obzirom na čvrste finansi-jske i ekonomske veze ta dva dijelaStarog kontinenta.

lU samo četiri godinebroj siromašnih sepovećao za nevjerovatnih400.000.lPrema službenim po-dacima u BiH je oko560.000 nezaposlenih.lTrenutno 30.000 firmiima blokirane račune.lZbog smanjenog pri-nosa kukuruza u Srpskojgotovo izvjestan rast ci-jena mesa i mlijeka.lU Federaciju ulazi dostanekvalitetnog mesa iz

Evrope.lPet kilograma krompriakošta kao jedna kafa.lSlatkiši poskupljuju do15 odsto.lVećina potrošača ne znaskoro ništa o svojim prav-ima.lNiže cijene brašna ihljeba mogu opstati donove godine. lSa novom sezonom gri-janja potrošači će izdvajativiše novca zbog posku-pljenja energenata.

Procjena MMF-a za BiH: Rastu cijene, ali ne i ekonomija

Da li znate?


Prema podacima Zavoda za statistiku RS prošle go-dine ukupno je bilo 95 porođaja maloljenih majki i to 7sa 15 godina, 31 sa 16 i 57 sa 17 godina. Sa drugestrane broj sklopljenih brakova gdje je nevjesta imala16 odnosno 17 godina iznosio je 52. U Klinici zaginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Banja Luka,a prema riječima načelnika Klinike dr Saše Savića u2011. godini obavljeno je četiri poroda maloljetnihporodilja.S obzirom da je u 2010. godini porođeno 14 maloljetnihporodilja, znači da se taj broj smanjuje, ali se istovre-meno neznatno smanjuje i broj porođaja uopšte iz go-dine u godinu. U Fedraciji BiH, a prema statistici kojuvodi federalni Zavod u 2010. godini je bilo ukupno 252porođaja maloljetnih majki, od kojih je najmlađa imala13 godina. U istom periodu sa 14 godina majčinstvo suostvarile 4 osobe, 13 ih je imalo u trentuku porođaja 15godina, 74 od njih je bilo starosti od 16 godina i 160 ihse porodilo sa 17 godina. I u Federaciji je primjetantrend smanjenja broj maloljenih porodilja, kao i brojasklopljenih brakova maloljenih ženskih osoba. Što sveukupno pokazuje da je prošle godine na nivou BiH brojporođaja maloljenih osoba iznosio 347. Sa drugestrane u BiH nemoguće je utvrditi koliko maloljenihženskih osoba zatrudni, te koliko se njih odlučuje naabortus,. Niti koliki se procenat njih odluči na porođaj,te da li nakon istog zadržavaju dijete ili ga daju na us-vajanje.Najčešće se maloljetničke trudnoće registruju useoskim sredinama, ali ova problematika je prisutna iu gradu. Porodice iz kojih maloljetne majke dolaze su

u većem broju slučajeva disfunkcionalne u nekomsmislu (poremećeni odnosi roditelja, siromaštvo,nasilje u porodici), zbog čega često ne mogu računatina kvalitetnu podršku od strane primarne porodice.Zbog obaveza koje nose brak i roditeljstvo napuštajuškolovanje što im kasnije otežava pronalazak za-poslenja.

VIŠE OPCIJA„Maloljetne majke češće imaju probleme saanksioznošću, postnatalnom depresijom što se nepo-voljno održava i na samo dijete. Kako i same nisuformirane kao ličnosti teže se suočavaju sa izazovimakoje nosi roditeljstvo. Ako uzmemo u obzir da se poddjetetom smatra svako lice koje nije navršilo 18 god-ina, praktično imamo situaciju da dijete odgaja dijete.Svi navedeni razlozi u nekim slučajevima dovode dotoga da maloljetne majke daju dijete na usvajanje kakobi im osigurali bolju budućnost“, ističe SanelaTrivundža, psiholog u Centru za socijalni rad Ban-jaluka.

Prema odredbama porodičnog zakona maloljetno licene može sklopiti brak prije navršene 16 godine. Zaht-jev za sklapanje braka se podnosi Osnovnom sudu kojiu postupku donošenja odluke obavezno traži mišljenjeCentra, koji sprovodi detaljan postupka prije davanjakonačnog mišljenja (razgovor sa maloljetnim licem injegovim roditeljima, psihološka procjena ličnosti mal-oljetnog lica, procjena socio-ekonomskih uslova itd.).„U naše savjetovalište i ginekološku ordinaciju sudolazile djevojke koje su bile mlađe od 16 godina i ko-jima je utvrđena trudnoća. Neke od njih su rodile uztretman doktora, a neke nisu. U savjetovalište Asoci-jacije XY se javila djevojka, koja je išla u 3. razred sred-nje škole. Menstruacija joj je kasnila i bila je van sebe.Spavala je s momkom, a da pri tome nisu koristili za-štitu. Kroz plač je postavljala pitanja: Šta će mi rećiroditelji?, Kako da kažem momku?, Šta će mi reći unastavnici, prijatelji?... Nakon što se smirila, razgovar-ale smo o opcijama koje postoje ukoliko trudnoća pos-

Činjenica je da maloljetnička trudnoća ostavljavišestruke posljedice na psihološki i fizički razvojmlade osobe, te da su u tom smislu neophodneredovne edukacije maloljetnika o seksualnom ireproduktivnom zdravlju. Anja Modri, psiholog u savjetovalištu

Asocijacije XY

zdravljeMaloljetnička trudnoćai sklapanja brakova maloljetnihlica je svakako jedanod značajnijih problema unašem društvu kojem jepotrebno posvetiti veću pažnju

Kad djeca rađaju djecuMaloljetnička trudnoća

Slučaj iz DobojaPrije tri godine mediji su prenijeli vijest o na-jmlađoj majci iz BiH. Slučaj je izazvao interesjavnosti, ali dalje od toga se nije išlo.Dvanestogodišnjakinja iz sela Ostružnja kodDoboja je trebala da rodi za par mjeseci kadaje slučaj policiji prijavila njena majka. Djevo-jčica je navodno živjela sa 12 godina starijimmuškarcem. Policajci su par pozvali na raz-govor i navodno su im oni rekli kako žive uzodobrenje roditelja, da su sretni i da moguživjeti bez ičije pomoći. Nakon ispitivanja suse jedno vrijeme krili u šumi. Očajna majkatada je povukla prijavu. U dobojskoj policiji sutada navodno rekli kako je dotični muškaracpočinio krivično djelo, ali da nemaju osnovaza njegovo hapšenje.


toji. Uvidjela je da postoji više opcija, i da je odluka kojudonese samo njena i da je zbog toga niko ne smije os-uđivati. Upućena je kod ginekologa na pregled koji jepotvrdio trudnoću. Uz razgovor sa ginekologom, psi-hologom i podršku roditelja djevojka je odlučila dazadrži bebu. Međutim, njen momak nije ostao uz nju,“

kaže Anja Modri, psiholog u savjetovalištu AsocijacijeXY.Ona dodaje da su mladi najčešće upoznati sa rizikomnezaštićenih seksualnih odnosa kroz edukaciju,treninge, vanškolske aktivnosti i programe mnogobro-jnih centara za mlade. „Međutim, jedno je znanje, adrugo ponašanje. Kroz gotovo svakodnevne kontaktesa mladima, putem brojnih radionica koje realizujemou i van škola dolazimo do informacija da su mnogimladi ljudi upoznati sa rizicima nezaštićenog seksu-alnog odnosa, ali se ne ponašaju u svom intimnom živ-otu u skladu s tim, jer ne žele da kvare užitak ili misleda se njima nešto tako ne može desiti“, podvlači Modri.

KOME SE OBRATITI ZA POMOĆ?Mladim roditeljima koji se odluče da zadrže dijete semože pomoći na više načina. Na medicinski način uzredovne kontrole i konsultacije sa doktrom. Na psi-hološkom i socijalnom nivou- motivisanje mladih zadolazak u savjetovališta koja se bave tematikamaplaniranja porodice te seksualnog i reproduktivnogzdravlja. U sklopu nekih ginekoloških centara postoje iprogram psihofizičke pripreme trudnica za porod kojije jako kvalitetan. Takođe, mladi ljudi, koji se nalaze uovakvim ili sl. dilemama se mogu obratiti u Prijateljskicentar za mlade XY gdje radi stručno i ljubazno osobljekoje pruža visokokvalitetne usluge, a po potrebi up-ućuje i u druge institucije.„Stručni radnici Centra za socijani rad koji rade naposlovima porodično - pravne zaštite maksimalno seangažuju da pruže neophodnu psiho-socijalnu po-dršku maloljetnim majkama, ali i da kroz savjetodano-stručni rad sa maloljetnim licima koja su u našemtretmanu preventivno djelujemo kako ne bi došlo doneželjenih situacija“, poručuje Sanela Trivundža, psi-holog Centar za socijalni rad Banjaluka. Sa drugestrane maloljetnicama koje se odluče da ne zadržetrudnoće, odnosno koje izvrše abortus, takođe jeneophodna psihološka podrška jer ih muči osjećaj

stida, krivice, strah da u budućnosti neće moći da seostvare kao majke, a nerijetko su prisutne i različitepsihičke poteškoće. Činjenica je da maloljetnička trud-noća ostavlja višestruke posljedice na psihološki i fiz-ički razvoj mlade osobe, te da su u tom smisluneophodne redovne edukacije maloljetnika o seksual-nom i reproduktivnom zdravlju. Ne treba zanemariti niulogu porodice koja bi trebala biti prvo mjesto gdje ćedjeca dobiti informacije o navedenoj temi. Uporodicama u kojima roditelji razgovaraju sa djecom oseksualnosti, gdje postoje međusobni odnosi pov-jerenja i podrške manja je vjerovatnoća da dođe doneželjenih situacija.

„Program osposobljavanja za obavl-janje poslova njegovatelja i njegov-ateljica za stara i nemoćna lica“ ćerealizovati Ustanova za obrazovanjeodraslih „Socijalno - edukativni cen-tar“ Banja Luka, a podrazumijevaosposobljavanja za obavljanje poslovanjegovatelja i njegovateljica za stara inemoćna lica. To je formalni vid obra-zovanja kojim se stiče završno javnouvjerenje o osposobljavanju smogućnošću upisa u radnu knjižicu.Radi se o izuzetno kvalitetnom i di-namičnom programu od ukupno 500časova, kombinacija teorije, vježbi ipraktične nastave kojim se zadovol-javaju osnovni standardi za obavljanje

poslova njege starih osoba. „Zah-valjujući našim partnerima i dona-torima najveći dio sredstava zaprovođenje ovog programa je osigu-ran, tako da će polaznici plaćati samomalu participaciju od 250 KM”, istaklaje dr. Zorica Vujanović, voditeljicaobrazovanja. Projekt obrazovanjaodraslih za socijalna zanimanja za-jednički provode Caritas Austrije iCaritas BK BiH uz finansijsku po-dršku Austrijske razvojne agencije iVlade Gornje Austrije. Upis prve gen-eracije polaznika traje do 14.10.2011.godine. Više informacija svi zain-teresovani mogu pronaći nawww.sec.ba ili na 051 318 213.

Program osposobljavanja njegovatelja za stara i nemoćna lica

Najmlađa majka rodilaje s pet godinaDa BiH svakako nijeizlovan slučajpotvrđuju i brojislučajevi maloljetnihroditelja o kojima supisali svjetski mediji.Jedan od njih sedesio u Velikoj Bri-taniji kada je 13-godišnjak Alfiepostao otac. Rekordnajmlađe majke nasvijetu ipak drži Pe-ruanka Lina Medinakoja je sina rodila1939. godine sa samo pet godina. Navodno su njeniroditelji u početku mislili da je bolesna. Dječaka jerodila zdravog s 2.700 grama, te su oboje napustilibolnicu nakon nekoliko dana. Lininog oca su uhap-sili zbog sumnje da je silovao djevojčicu, no nisuimali dokaza. Lina nikada nije otkrila ko je otac.Dječaka je odgojila u uvjerenju da su brat i sestra.No on je, napunivši 10 godina, od suvršnjaka saz-nao istinu. Umro je s 40 godina od bolesti koja iz-jeda koštanu srž, ali ljekari je ne povezuju sčinjenicom da ga je majka rodila u tako ranoj dobi.Lina se udala 1972. godine i 33 godine nakon prvog,dobila je i drugog sina. On navodno živi u Meksiku.

"Dostupnost biotehnoloških terapija zaliječenje rijetkih bolesti" naziv je 2. re-gionalnog simpozija o rijetkim boles-tima koji je održan u AmfiteatruKliničkog centra Univerziteta u Sara-jevu. Simpozij su organizovali stručn-jaci Kliničkog centra, pod stručnimvodstvom prof. dr. Azre Alajbegović, di-rektorice Neuropsihijatrijskih disci-plina KCUS i prof. dr Halime Resić,voditeljice Klinike za hemodijalizu, uzorganizacijsku podršku multina-cionalne kompanije Solpharm sasjedištem u Zagrebu. Simpozij je oku-pio vodeće i priznate stručnjake iz ju-goistočne Evrope koji su prezentovalilična iskustva i najnovije trendove umodernom liječenju rijetkih bolesti.Razgovaralo se i o trenutnoj problem-atici u ranom prepoznavanju i dijag-nostici rijetkih bolesti. U imeSolpharma, organizacijskog partnerasimpozija, direktorica Diana Šucbah -Mrsić istaknula je: "Naš poslovni cilj jedoprinijeti dostupnosti biotehnološkihproizvoda za rijetke bolesti, te dodativrijednost u korist svih učesnika ucjelom sistemu brige za zdravlje, a

ponajprije u korist pacijenata."Zdravstveni stručnjaci okupljeni nasimpoziju u Sarajevu zaključili su da setradicija održavanja regionalnog usp-ješnog skupa treba nastaviti kaomjesto za okupljanje znanja, ali istručnjaka koji se bave rijetkim boles-tima. Uz to, ukazali su na višeslojneizazove u sistemima pojedinih zemaljaJugoistočne Evrope i posebno istaklida rijetke bolesti traže interdiscipli-narnu saradnju stručnjaka na lokalnoj,regionalnoj i globalnoj razini. Za-ključno preporuka stručnjaka jedonošenje nacionalnog plana i osni-vanje referalnog centra u BiH za ri-jetke bolesti prema uzoru iz Evropskeunije.

„2. Regionalni simpozij o rijetkim bolestima“Stručnjaci iz regije poručuju:

Potreban nacionalni plan i referalni centar za rijetke bolesti

zdravlje


Kućni ljubimac - zašto da, zašto ne?

dijete i vi

Djeca se u svojoj suštini nikada neboje životinja i prilaze im znatiželjno,iskreno i otvoreno te se vrlo lako pois-tovjećuju s njima i gledaju ih kao svojeprijatelje. Koji su pozitivni, a koji neg-ativni aspekti druženja djece s životin-jama pitali smo stručnjake.Psiholog Aleksandra Arsenijević-Puhalo, smatra da životinje uglavnompozitivno utiču na razvoj djece i daone postaju vjerni prijatelji i pratiocidjetetovog odrastanja. ,,Uz životinjudijete se uči odgovornosti jer preuz-ima brigu o drugom biću. Takođe,postaje svjesno tuđih emocija i uči darazumije osjećanja drugih. Drugim ri-ječima, razvija empatiju. Primjećenoje da djeca kroz razgovor sa svojimživotinjama vježbaju motorne vještine.Djeca koja imaju ljubimce su i manjenervozna i manje napeta nego vršn-jaci koji nemaju životinje. Životinjepodstiču samopouzdanje i samopoš-tovanje kod djece jer su stalna po-drška i vjerni prijatelji. Odnos saživotinjom emotivno boji djetetovusvakodnevnicu svim onim prijatnim

emocijama i daje smisao djetetovompostojanju. Nekada i nije bitno koja jekonkretno životinja u pitanju koliko jevažno da obostrana reakcija budepozitivna“.

Ona dodaje i da se u svijetu programliječenja djece s psiholiškim ili soci-ološkim poteškoćama uz pomoć živ-otinja primjenjuje dugi niz godina, ada je to kod nas rijetka praksa. Izd-vaja pse, mačke, konje i delfine kaonajčešće životinje koje se koriste u

terapijske svrhe.Ono što često uzrokuje da ljudi imajustrah od životinja i da uskrate djeci tozadovoljstvo i da dobiju sve ono lijepošto životinja pruža je upravo strah ododređenih bolesti i generalno strahprema životinji. ,,Dijete uči od roditelja, ukoliko seroditelj boji i dijete će ga oponašati.Kod životinje je najvažnije da kadajoj prilazite ne pokažete strah. Čin-jenica je da životinje mogu prenijetiodređene bolesti kao što su svimadobro poznata “pasija” glista i nekegljivične infekcije”, ističe mr. drBranislav Lolić, pedijatar – aler-golog. On takođe napominje da

ukoliko imate životinju trebate jeredovno vakcinisati, redovno veteri-narski kontrolisati, održavati higi-jenu i ne ostavljati životinju samu sdjetetom bez kontrole roditelja,posebno ne malu djecu.Ukoliko seovi uslovi ispune objektivno ne pos-toje razlozi da se djeci uskrati pris-ustvo ljubimaca. Pozitivni aspekti odnosa izmeđudjece i životinja su svakako brojniji izato poštujući savjete stučnjakadozvolite djeci da se druže s životin-jma, nabavite im kućnog ljubimcajer su životinje sastavni dio našegživota i pozitivno utiču na našezdravlje.

Odnos ljudi i životinja i moguće zdravstvene blagodeti tog odnosa tema je o kojoj se sve više piše i priča. Nabaviti kućnog ljubimca ili ne, česta je dilemaroditelja koji imaju malu djecu

Aleksandra Arsenijević-Puhalo,dipl. psiholog


Vrijeme je da i vaše dijete krene u vrtić. Pomozitemu da što lakše prođe kroz period adaptacije.Kroz proces prilagođavanja prolazi svako dijete,bilo da je beba ili trogodišnjak. Na vama je da gapripremite za polazak u vrtić kako bi što prije za-volio novo mjesto, vaspitače i drugove.Evo kratkog podsjetnika kako da to i uradite:• Polazak djeteta u vrtić je veliki korak u njegovomosamostaljivanju, zato mu pomozite da steknesigurnost.• Volite svoje dijete onakvo kakvo jeste, jer je prih-vatanje temelj samopoštovanja.• Budite dosljedni u zahtijevima, ali ne i kruti, oz-načite djetetu jasne granice.• Imajte razumijevanja za djetetove greške.• Poštujte mališanova osjećanja, omogućite muda ih ispolji i razumije.

• Ohrabrujte inicijativu kod djeteta, nemojte da ra-dite umjesto njega ono što može samo.• Pružite svom djetetu dobar primjer, jer ono na-jviše uči ugledajući se na vas.• Realno mu predstavite vrtić i pripremite ga zaono što ga tamo očekuje.• Upoznajte dijete sa vaspitačima i prostorom vr-tića.• Odgovarajte iskreno na sva dječja pitanja.• Podstičite igru i druženje sa drugom djecom.

Kako pripremiti dijete za vrtić?

Tri najvažnije stavke kako da djeca školsku godinu prođu uformi i zdravi su prema riječima bečkog zdravstvenog stručn-jaka Hademara Bankhofera pravilna ishrana, dovoljnorekreacije i neizostavno uzimanje vode. Redovan doručaksvakog jutra prema Bankhoferu ne služi samo da se ponovonapune rezervoari energije koji su se preko noći istrošili, nego ida poveća tjelesnu i duševnu sposobnost funkcionisanja. Osimtoga se skida višak kilograma. Ako dijete nema apetit, može danadoknadi zdravim doručkom u školi. Najviše energije će škol-sko dijete dobiti preko integralnog hljeba sa ćurećim prsima ilisirom, uz to mali komad svježeg povrća poput paprike ilirotkvice ili voće poput jabuke. Aktuelno njemačko istraživanje jepokazalo da trećina djece ujutru ide od kuće bez da je ištapopilo. To ne bi smjelo da bude praksa, jer prije svega redovnouzimanje vode povećava duševnu sposobnost funkcionisanjadjece ali i njhovo raspoloženje. Pošto je međutim kod mnogedjece previše slabo razvijen osjećaj žeđi, moramo ih stalno na topodsjećati. Bilo bi poželjno da se dodatno uz užinu u školskojtorbi uvijek nađe pri ruci i lagana flaša sa vodom. Osim ishranesvakako i rekreacija igra mjerodavnu ulogu. Dijete mora višeputa dnevno da ima dovoljno vremena za rekreaciju, a svakidan bi trebalo da se igra minimum jedan sat.

Pravilna ishrana irekreacija za školarce

Muka vam je da non stop sklanjatestvari za djetetom? Evo kako da ganaučite da samostalno održava red.Ne pospremajte za njim, osnovno jepravilo. Mislite da vam je lakše danabrzaka sami pospremite sobudjeteta? Nemojte to da praktikujetejer ćete time sebi učiniti kontra us-lugu. Napravite šarenu kutiju - Odredite kutiju ili vrećicu za sveono što ne može da se klasifikuje ni u jednu grupu. Svremena na vrijeme pogledajte šta ima unutra i ne-upotrebljive stvari izbacite u konsultaciji s djetetom.Postavite pravila- Jasno dogovorena pravila svima čine

posao lakšim i podnošljivijim. Naprimjer, odredite jedan dan u sedmiciza veliko čišćenje. Naučite dijete dapraznu čašu od pudinga ili limenku odsoka uvijek baci u smeće.Igrajte se - Dijete ćete podstaći dapospremi prostoriju u kojoj boravi akomu tu nepoželjnu obavezu povežete

sa dobrom zabavom. Napravite takmičenje u pospre-manju, napišite skupa sa djetetom pjesmu o pospre-manju ili mu dajte nagradu po obavljenom zadatku.Poštujte dijete- Oni obično imaju različite slike o redunego mi. Intervenišite samo ukoliko nered pređe svemjere, jer optimalni nered podstiče djecu na aktivnost.

dijete i vi

Želite uredno dijete?

Šta se u današnje vrijeme smatra ljepotom? Kada je uređivanje tijelapostalo aktuelno? Zašto danas i žene i muškarci teže da isprave sve onemale nepravilnosti koje nam je priroda dala?

Ljepota kaoimperativ

Kozmetika je oduvijek bila sastavnidio higijene, a žene od pamtivijekateže da svoje tijelo urede na načinkoji će privući poglede drugih. Akopokušamo datirati početak opsjed-nutosti kozmetologijom, uvidjećemoda je to jako teško učiniti. Časopisinas stalno preplavljuju tekstovima ukojima se ističe egipatska depilacija,antički način šminkanja i slični tren-dovi koji se pojavljuju na samompočetku civilizacije. Šminkanje nijebilo svojstveno samo ženama već imuškarcima. Međutim, prema po-dacima istorijskih udžbenika i eni-ciklopedija, šminkanje i uređivanjetijela bili su sastavni dio rituala onihmoćnijih i imućnijih u društvenomporetku- kraljeva, faraona, careva,sveštenika- i naravno, njihovihdružbenica. Istraživanja pokazuju kako ljudi kojispadaju u kategoriju lijepih iprivlačnih imaju bolji životni stan-dard, nudi im se više prilika, boljiposlovi, i uopšteno su zadovoljniji

svojim životom

KAKO JE SVE POČELO?Ljepota se definiše kao propor-cionalnost i simetričnost kako tijelatako i lica. Kroz vrijeme, ljepota seogledala ne samo kroz šminkanjelica, nego i kroz način oblačenja i iz-gled tijela. Egipatski sveštenici ivlastela (među njima i sama Kleopa-tra) bili su opsjednuti depilacijom dote mjere da su uklanjali sve dlake idlačice sa tijela, smatrajući to ide-alom ljepote. Osim toga, lice su iscr-tavali raznoraznim bojama,uglavnom crnom i zlatnom, izvlačećiprecizne linije oko očiju. Aristokratijasrednjeg vijeka ideal ljepote postavl-jala je odjećom i besprijekornimtenom. Žene ovog doba nosile suduge i teške haljine uzanog struka,koje su uključivale uzane korsete.Današnja istraživanja pokazuju da jenošenje ovakvih korseta uzrokovalodeformacije kičme i pojavu prob-lema sa disanjem. Što se tiče lica,

postojala je potreba za onim što midanas često nazivamo „aristokratskiten“. Naime, riječ je o težnji da tenbude izrazito blijed, gotovo porculan-ski, sa daškom rumenila. Ikonadanašnjice ovakvog izgleda je NicoleKidman. Početkom XX vijeka, ljepota polakoprestaje biti samo obilježje bogatih iulazi u narodne mase. Razvoj filma ifilmske industrije glumice postavljau središte divljenja i uskoro ženeširom svijeta počinju kopirati izgleddiva sa velikih ekrana. Higijenapostaje izuzetno važna, propagandneporuke proizvođača sapuna, zubnihpasti i raznoraznih kremica počinjuse pojavljivati u javnosti i nuditisvima, a industrija kozmetičkihpreparata postaje veoma atraktivna.Estetska hirurgija, iako se pojavila

šezdesetih godina i već sedamde-setih bila jedan od najplaćenijihposlova, devedesetih godina polakoulazi među narodne mase. U 21. vi-jeku plastične operacije više nisutabu tema, a sve više žena imuškaraca odlučuje se na hirurškukorekciju tijela i lica.

TRENDOVI DANAŠNJICEU kozmetičkom salonu Dermolaseru Sarajevu raspitali smo se ovrstama tretmana koji su u ponudi io njihovoj traženosti. Vlasnica Dani-jela Razdrić rekla nam je da, iakopretežno žene posjećuju salon, nemanjka ni muške klijentele. „U

današnje vrijeme najtraženiji suanti-age tretmani svih vrsta,uključujući i laserske, te ultrazvučnei radiotalasne terapije. Teži se kaidealu savršenog tena bez bora,fleka i ožiljaka, i to je ono šro našiklijenti najviše traže“, istakla je ona.Osim raznoraznih tretmana koželice, velika pažnja posvećuje se i ti-jelu. Zbog brzog tempa življenja i ne-dostatka vremena, mnoge ženeodlučuju se da borbu protiv celulita iviška kilograma vode u kozmetičkimsalonima. Ponuda je i ovdjeraznovrsna, a tretmani se uglavnomsvode na masaže, od manualnih domasaža u kojima se koriste mašine.Danas se potreba za idealnim izgle-dom javlja u ranijoj fazi života negošto je to bilo prije. Zabrinjava čin-jenica da se kozmetičkim tretman-ima podvrgava sve više djevojaka uranim dvadesetim koje strahujuzbog pojave bora. „Iako dobnastarost naše klijentele varira između25 i 50 godina, sve više nas pos-jećuju i mlađe djevojke, a pred-viđanja su da će u budućnosti ukozmetologiji biti normalna pojavada se žene i djevojke mlađe od 30godina podvrgavaju antiage i an-ticelulit tretmanima“, istakla je Raz-drić.Definisati ljepotu i nije baš najjed-nostavniji zadatak, ali svi ćemo sesložiti da holivudske i estradne divediktiraju trendove. Vječna mladostnije više skrivena u tajnom sastojkunekog alhemičarskog eliksira-naprotiv, lako je dostupna i pristu-pačna svakome. Jedino što vam jepotrebno jeste novac. Međutim,postavljanje ljepote kao imperativadanašnjice sve druge aspekte ljud-skog bića stavlja u pripravnost. Ci-jeniti samo izgled, a zanemarivatipsihološke odlike ličnosti kao što suinteligencija, snalažljivost ili emo-cionalnost čini nas površnimdruštvom, upozoravaju sociolozi.Možda bi trebalo da preispitamo pri-oritete i razmislimo o stvarnim vri-jednostima.

Vječna mladost nije više skrivena utajnom sastojku nekog al-hemičarskog eliksira - naprotiv, lakoje dostupna i pristupačna svakome.Jedino što vam je potrebno jestenovac.

Danijela Razdrić, vlasnicakozmetičkog salona Dermolaser

beauty


Ove sezone jedan od najtraženijihmodnih dodataka biće dugačke iuvijene trepavice s kojim ćemomoći zavodljivo treptati za vrijemeludih noćnih izlazaka. Dugačke iguste trepavice želja su svih djevo-jaka, ali samo prave sretnice semogu pohvaliti istima. Upravozbog toga, kozmetičke kompanije

svake godine izbacuju na tržištenove maskare sa poboljšanim čet-kicama i teksturama koje imajusamo jedan cilj: učiniti našetrepavice savršenima! Novemaskare djeluju pomalo futuris-tički, ali su zahvaljujući svojim in-ovativnim četkicama i više negouspješne.

Nove maskare za izazovan pogled

Aerobikom do ravnog stomakaRavan stomak je broj jedan nalisti želja žena širom svijeta kadase radi o izgledu njihovog tijela.Naravno, za ravan stomak itanak struk ne pomaže ništadrugo osim upornog vježbanja idobre discipline, ali koji je sportnajbolji za žene koje se žele ri-ješiti mlohavog trbuščića? Sep-tembarsko izdanje lista Journalof Nutrition tvrdi, na temeljurezultata sprovedene studije, da je aerobik najbolji način da postignešravan stomak i otopiš masti upravo na tom dijelu tijela. Osmomjesečno is-traživanje pokazalo da su ljudi koji su vježbali aerobik izgubili su do 20podsto više masnoća oko trbuha u odnosu na druge koji su vježbali saspravama. Aerobik, osim što je jedan od najpopularnijih i najzabavnijihgrupnih treninga, povećava snagu, elastičnost i kardiovaskularni kapacitetorganizma. Aerobik je, također dobar saveznik u borbi protiv depresije, aljudi koji se njime bave su veseliji i energičniji.

Pilule koje peglaju boreBore su problem s kojim sežene bore većim dijelom svogživota, a dok ih je mogućeublažiti i učiniti manjevidljivima, niti jedna krema nemože ih potpuno izbrisati. Up-ravo zato naučnici se već godi-nama trude da pronađusastojke koji će sačinjavati"magičnu pilulu" koja će izbrisati bore s lica. Bez obzira na mnoštvo"čarobnih pilula" koje već postoje, naučnici su najavili da će uskoro izaćipilula koja će zaista djelovati, te smanjiti bore za čak 30 odsto! Već idućegmjeseca te pilule će se naći na policama apoteka u Velikoj Britaniji,Kanadi i Španiji, a u roku od šest mjeseci trebale bi se prodavati i u cijelomsvijetu. Pilula djeluje na proizvodnju prirodnog kolagena, zbog čijeg sesmanjenja gubi elastičnost kože i nastaju bore. Ove čarobne tablete sas-toje se od vitamin C, vitamin E, ekstrakte soje, paradajza te omega-3, kojistimulišu proizvodnju kolagena.

Najpopularnija frizura ove jesenisvakako će biti glamurozne lokne ustilu četrdesetih kojima moderanpreokret daje kosa zalizana na jednojstrani glave. Ovaj trend mješavina jefrizure glamurozne dive Veronice

Lake i seksi pjevačice Cassie, čiju sufrizuru s pola obrijane glave prošlegodine mahom kopirale djevojkeširom svijeta, a mnoge i požalile. Go-tovo sve holivudske dive već su se po-javile s ovom trendi frizurom, a

odlična je vijest da ju je zaista lakonapraviti i da gotovo svima super stoji.Za dnevnu varijantu kovrče možešmalo razbarušiti i natapirati, a zavečernju varijantu potrudi se da tikosa djeluje sjajno i uredno.

Hit frizura ove jeseni

style

Nakon Sarajeva, Mostara i Zenice, ulice BanjaLuke obogatiće dugoočekivano otvorenje ek-sluzivnog prodajnog salona Granoff, iza čijegimena stoji već prepoznatljivi kvalitet i naglašenaindividualnost.Eskluzivno nam je potvrđeno da će prodajnisalon renomiranog branda biti smješten usamom središtu grada, a svoja vrata širom ćeotvoriti 01. decembra ove godine.U toploj i ugodnoj atmosferi originalno rješenogkoncepta, svi posjetioci će otkriti najnovije tren-dove i uz pomoć visokoedukativnog osoblja pron-aći adekvatne modele. Za one koji nisu imali priliku da se upoznaju saasortimanom brenda Granoff, reći ćemo da ovamodna kuća nudi bogatu kolekciju modernih, el-egantnih i otmjenih odijela, ne samo za izuzetnei važne prilike, nego i za svakodnevne događaje,koji zahtijevaju svježinu i slobodu pokreta u ko-municiranju sa okolinom.Odijela su dizajnirana za kozmopolite, ljude kojivole klasiku, a koji u isto vrijeme drže korak saposljednjim modnim trendovima. Uz slobodan i

inovativan dizajn, sve kolekcije su napravljene odvisokokvalitetnih materijala u skladu sa svim ISOstandardima renomiranih italijanskih kompanija:Marzotto, Loro Piana, Tessilstrona, Reda,Merinka, Ermenegildo Zegna koji su dobavljačimaterijala za kreatore kao što su: Boss, G.F.F.Valentino, Missoni, Marlboro Classic, Armani,Kenzo. Osnovna formula brenda Granoff je kvalitet!Korištenje prefinjenih, mekanih i laganihtkanina znači stvaranje odjeće koja može un-aprijediti osobnost svakog pojedinca. Uzkvalitetno postavljene ciljeve, modernog diza-jna u svrhu izgradnje prepoznatljivosti, brendGranoff danas uspješno nastavlja da izgrađujeime vrijedno poštovanja.

Uskoro u banja luci

Prodajni salon svjetskog brenda granoff



Barski rezervat Bardača je bio i ovegodine mjesto održavanja tradi-cionalne Likovno-ekološke kolonije,čiji je 28. saziv pod nazivom „Bar-dača-Srbac 2011“ održan od 2. do12. jula. Na koloniji je učestvovalo 12umjetnika iz Bosne i Hercegovine iSrbije. Zbog ograničenih finansijskihsredstava u koloniji nisu učestvovalislikari iz udaljenijih evropskih ze-malja, ali to nikako nije uticalo nakvalitet i raznovrsnost stvorenihdjela. Tema ovogodišnjeg skupa jebila „Kvalitetna voda - zdravi ljudi,zdravi eko-sistemi“.Umjetnici su okruženi jedinstvenimprirodnim ambijentom Bardače,svojim djelima dali odgovor na pi-tanje, šta voda znači za čovjeka i zaprirodu. „Umjetnici različitog senzi-biliteta iskreno su radili, stvarajućidjela koja dočaravaju zvukove,mirise i boje savršeno uravnoteženeprirode ovog barskog rezervata“,rekla je na otvaranju izložbe selek-torka kolonije Slavka Mirosavljević,istoričar umjetnosti iz Banje Luke. Utoku deset dana trajanja učesnici sunapravili preko 30 djela od kojih suse neka našla u trajnom fundusuKolonije, koja već dugo vremenabaštini umjetnička djela.Paralelno sa radom umjetnika, na

Bardači je upriličena i Škola slikanjakoju je pohađalo desetak likovnihtalenata iz srbačkih osnovnih škola.Dejan Puzović, umjetnik iz Priboja,je naglasio da se radi o izuzetno

nadarenoj djeci,koja imaju radne navike i dobro us-vajaju ono što im se pokazuje. Zado-voljni polaznici škole takođe nisukrili oduševljenje što su učili od

vrsnih slikara, učesnika kolonije.U okviru kolonije održana je i tradi-cionalna ekološka akcija „Biramonajuređeniji životni i radni prostor“.Na konkurs se javio veliki broj do-maćinstava, a stručni žiri je nagra-dio bračni par Stanoju i SmiljuMacanović iz Razboj Ljevča, za nal-jepše uređenu porodičnu kuću idvorište. Njima je pripala nagrada,slika sa ovogodišnjeg saziva.Kolonija je zatvorena izložbomslika koje su nastale u ovogodišn-jem sazivu, te prigodnim pro-gramom i okruglim stolom.Likovna ekološka kolonija na Bar-dači predstavlja jednu od najstari-jih likovnih kolonija u RepubliciSrpskoj koja ima neprekinututradiciju od 28 godina. Ona jejedinstvena na ovim prostorima,jer u svom fundusu ima više od 500likovnih djela koja čine svojevrsnukulturno-umjetničku baštinu ipredstavljaju presjek moderne is-torije slikarstva.

Ek kutakFond za zaštitu životne sredine RS

28. likovna ekološka kolonija „Bardača –Srbac 2011“

Kvalitetna voda - zdraviljudi, zdravi eko-sistemi


Šarm potkrovljahomestyle

Da bismo zaista uživali u potkrovlju neophodnoje kvalitetno i stručno izvesti radove prilikomadaptacije ili sanacije tog prostora. S obzirom daje to veoma „izložen“ prostor, potrebno ga jetermo i hidro izolovati, te omogućiti normalanboravak kako zimi tako i ljeti.Prilikom formiranja prostorija u potkrovlju, trebaunaprijed planirati njihovu namjenu. Zavisno odprostora koji se adaptira, kosina krova jeizražena u manjoj ili većoj mjeri, te nam onakasnije utiče na upotrebljivost prostora. Visinavertikalnog zida u stambenom potkrovlju, postandardu je minimalno 160 cm, ali to ne trebada nas ograničava jer svi imamo različite želje ipotrebe.

IGRA SJENKIOsvjetljenje potkrovlja takođe treba planirati is-tovremeno sa namjenom prostorija. Prozorimogu biti postavljeni čeono, na zabatne zidoveobjekta. Naravno, ono što daje poseban šarmpotkrovlju jesu krovni prozori. Iako se dosad na

krovne prozore gledalo sa dozom skeptičnosti,najviše zbog funkcionalnosti, danas jetehnologija njihove izrade usavršena, te sumogućnosti široke i raznovrsne.

Završna materijalizacija plafona i zidova pona-jviše utiče na utisak kod korisnika, i tu možemoda biramo između više varijanti. Potkrovlje nemora pod obavezno da bude obloženo drvetom.Danas se nude razne opcije za izradu spuštenogstropa, okačenog na elemente krovne konstruk-cije. Drveni rogovi i grede mogu biti potpuno„sakriveni“ plafonom, te tako dobijamo

prozračna, najčešće bijela potkrovlja čistih i jed-nostavnih linija i površina.

MODERNO I TRADICIONALNOAko želimo zadržati dozu rustičnosti i ako tokrovna konstrukcija dozvoljava, možemo ostavitividljive neke drvene elemente kao što su rogoviili poprečne grede. Ručno tesane grede, zan-imljivo obojene dodatno će naglasiti kontrastizmeđu drveta i glatkih plafonskih površina. Efekat „topline“ i izgled koji asocira na idilične

drvene brvnare, postići ćemo ako površineobložimo drvetom i ostavimo vidljive krovne ele-mente. Stepen obrade drveta možemo birati, itako naglašavati rustičnost. Možemo kombino-vati glatke, izoblane daske za plafonske površinei ručno tesane grede. Boja drveta ne bi trebalabiti suviše tamna, da prostor ne izgubi na prirod-nom osvjetljenju i vizuelno se smanji. Postoji još mnogo raznovrsnih mogućnosti ikombinacija, te se prilikom izbora treba voditisopstvenim potrebama, ali i nekim standardima.Istina, možda je već kasno za poduhvat opre-manja potkrovlja, s obzirom na kraj sezone, aliono što možete jeste da maštate i planirate, tedočekate slijedeću zimu u svom idealnompotkrovlju. Za sva pitanja i savjete možete seobratiti na adresu navedenu na kraju teksta.

Sezona sunčanog i lijepog vremena već je na izmaku. Prohladne večeri polako nas tjeraju nazad, uzatvoreno. Pri pomisli na kišne i tmurne dane koji dolaze, čeznemo za toplim, ušuškanim okružen-jem. Potkrovlja – nepopravljivo šarmantna i privlačna – sama od sebe nameću se kao idealna zapreživljavanje dugih zimskih večeri.

Piše: Gorana Pašalić, dipl.inž[email protected]

Mini - kuhinja

Ako mislite da imate najmanju kuhinju nasvijetu, definitivno pogledajte ovo zan-imljivo rješenje. Kuhinja u ladicama,moglo bi se reći. Kompaktno i efikasno.Ovo rješenje doslovno štedi svaki cen-timetar prostora. Ploča od nehrđajućegčelika za pripremu i zagrijavanje hrane tešporet za kuhanje, ladica za posuđe imini-frižider velike su prednosti koje ovamini-kuhinja nudi.

Kino krevet

Malo smiješno zvuči, ali ipak ovajkrevet to jeste - krevet za uživanjeu gledanju filmova. Zahvaljujućinovim tehnologijama ovaj krevet jeopremljen kućnim kinom. Sve sepokreće jednostavnim dodiromtastera na daljinskom upravljaču.

Prava egzotikaVjerovali vi ili ne, ove egzotičnestolne lampe izrađene su odškoljki i tikvi. Nova ideja i novi kon-cept ručno izrađenih stolnih lampigarantuju zabavu bez kraja uzmagiju koju možete osjetiti svakiput kad uključite prekidač.Prekrasni uzorci svjetla ispunićesvaku sobu i stvoriti posebnu at-mosferu.

Čarobna kutijaOvaj komad namještaja može odgov-oriti na pitanje - kako u malom stanuimati dovoljno prostora i pri tome uži-vati u njegovoj funkcionalnosti? Stolić,stolica, fotelja, ležaljka - sve u jednojkutiji koja ne zauzima puno prostora.Dok trepnete okom možete imati nadesetine različitih mogućnosti postavl-janja. Možda nije za svačiji ukus, alifunkcionalnost ovog namještaja je ne-upitna.


U saradnji sa BHAAAS Sarajevskafilharmonija će 14. oktobraodržati koncert u Narodnom po-zorištu Zenica sa mladim bosan-skohercegovačkim i gostujućimumjetnicima iz Amerike.Na koncertu će učestvovati Jes-sica Pierce – flauta i Nyela Basny– dirigent iz SAD-a, dok će BiHpredstavljati Almer Imamović -gitara, Ammar Biser – gitara iVedad Zulić- harmonika.

Koncert u Zenici

Međunarodni komitet ICOM-a zamuzeje i kolekcije moderne umjet-nosti (CIMAM) apeluje za rješa-vanje statusa Umjetničke galerijeBosne i Hercegovine i još šest in-stitucija kulture od državnogznačaja, saopšteno je iz Umjet-ničke galerije, koja ovaj apel sma-tra najznačajnijom međunarodnompodrškom. Umjetničkoj galerijiBiH, koja je zbog nedostatka novcaza egzistenciju zatvorena za posje-

tioce od 1. septembra, istovre-meno su sustigla brojna pisma po-drške od srodnih institucija izLjubljane, Zagreba, Rijeke,Beograda, Crne Gore, kao i drugihinstitucija kulture iz BiH. ČlanoviUprave CIMAM-a - Međunarodnogkomiteta ICOM-a za muzeje ikolekcije moderne umjetnosti, kojiće po završetku godišnje konferen-cije u novembru posjetiti Sarajevo,pozvali su sve one koji brinu o

budućnosti institucija kulture uSarajevu da im se pridruže u apeluza očuvanje kulturnog naslijeđa

koje ne pripada samo BiH nego iEvropi pa i cijelom svijetu, kako jenavedeno. U peticiji čije je potpisi-vanje inicirao, CIMAM se obraćafederalnom ministru kulture isporta Salmiru Kaplanu te ostalimzvaničnicima u Bosni i Hercegoviniu nadi da će oni učiniti sve što je unjihovoj moći da riješe status Um-jetničke galerije BiH i ostalihmuzeja i kulturnih institucija uSarajevu.

Umjetnička galerija BiH dobila međunarodnu podršku

U Muzeju Re-publike Srpskeod 26. septem-bra možete pos-jetiti izložbuMuzejski plakat,kojom je pred-stavljena djelat-nost Muzeja RSunazad nekolikodecenija. O tome govori nekoliko desetinaplakata koji su pozivali na muzejskeizložbe i druge manifestacije.Izuzetna grafička rješenja i dizajnovih plakta govore istovremeno orazvoju grafičkog dizajna unatragnekoliko decenija. Ova izložbaplakata je svjedočanstvo jednog vre-mena i kreativnosti starijih gen-

eracija dizajna koji su i na ovajnačin, putem plakata promovisaliMuzej kao prvorazrednu kulturnuinstituciju.Autori izložbe su Ljiljana Korać višimuzejski tehničar dokumentarista iDanijela Đukanović viši kustos et-nolog, a grafičko rješenje plakataove izložbe uradila je ĐurđicaBjelošević akademski slikar.

Muzejski plakat

Miti TravarupripalanagradaMak DizdarKnjiževna nagrada Mak Diz-dar koja se tradicionalnododjeljuje u sklopu mani-festacije Slovo Gorčina uStocu, za prvu neobjavljenuzbirku poezije pripala je pjes-niku iz Banjaluke Miti Travaruza zbirku pjesama „Pozdravisunčanog hemoroida“.Travar je istakako kako je iz-nenađen i počastvovan osvo-jenim prvim mjestom, te jedodao da mu ova nagradaposebno znači jer ju je dobiona obilježavanju četrdesetgodišnjice od smrti pjesnikaMaka Dizdara. Drugona-građeni je Andrej Mihaljčišiniz Prnjavora, dok je trećemjesto pripalo EminiĐelilović iz Viteza.

Knjige spajaju ljudeOd 23. do 30. oktobra biće održan56. Međunarodni beogradski sajamknjiga, koji će ove godine biti podsloganom: „Knjige spajaju ljude”.Počasni jezik biće – portugalski.Prvi put ove godine gost će biti kn-jiževnost jednog jezika, a ne, kao dosada, književnost jedne zemlje. Ovegodine Sajam knjiga otvara se unedjelju 23. oktobra, u 18 časova, itrajaće jedan dan duže negoobično, do nedjelje 30. oktobra.Izlagački koncept ostaje isti: savre-mena svjetska i domaća izdavačkaprodukcija, predstavljanje pisaca,promocije i drugi prateći pro-grami… Na površini od 30.000kvadrata predstaviće se više od 800izdavača iz zemlje i inostranstva.

Moto počasnog gosta, a to je ovegodine portugalski jezik, kojim gov-ori 250 miliona ljudi u svijetu, glasi:„Jedan jezik, mnoge kulture”.Pored zemalja portugalskog gov-ornog područja, na Sajmu knjiga

učestvuju i izdavači iz Austrije, Nje-mačke, Francuske, Holandije,Španije, Češke, Rumunije,Hrvatske, Bosne i Hercegovine,Crne Gore, Izraela, Irana, Japana,Kine, Rusije, Bjelorusije…

Kultura

repertoar

NARODNO POZORIŠTE REPUBLIKE SRPSKE

17.10. ponedjeljak REVIZOR pretpremijera

18.10. utorak REVIZOR premijera

21.10. petak RADNIČKA HRONIKA

22.10. subota REVIZOR Prva repriza

25.10. utorak ZVIJEZDA JE ROĐENA štunk

mjuzikl

26.10. srijeda ZVIJEZDA JE ROĐENA štunk

mjuzikl

Rezervacije na telefon 051/317 996, www.np.rs.ba

Narodno pozorište Republike Srpske zadržava pravo izm-

jene repertoara.

l l l l l l l l

naroDno PoZoriŠTe saraJeVo

30.09. - 09.10. 51. internacionalni teatarski festival

MESS

12.10. srijeda OŽALOŠĆENA PORODICA

13.10. četvrtak HAMLET U SELU MRDUŠA DONJA

ili HAMLET ZNA ŠTO NAROD

NE ZNA

14.10. petak GRAĐANIN PLEMIĆ

17.10. ponedjeljak MORTAL KOMBAJN

19.10. srijeda opera HASANAGINICA

20.10. četvrtak GRAĐANIN PLEMIĆ

22.10. subota RICHARD III

24.10. ponedjeljak HAMLET U SELU MRDUŠA DONJA

ili HAMLET ZNA ŠTO NAROD

NE ZNA

25.10. utorak OŽALOŠĆENA PORODICA

28.10. petak opera za mlade JEŽEVA KUĆA

29.10. subota MORTAL KOMBAJN

31.10. ponedjeljak RICHARD III

Rezervacije na telefon: 033/221-682 ili na e mail

[email protected]

Narodno pozorište Sarajevo zadržava pravo izmjene

repertoara.

Vedran je rođen 24.05.1984. godine u Sara-jevu. Akademiju scenskih umjetnosti, odsjekgluma, upisuje 2004. godine, u klasi profesoraSenada Bašića. U toku studija je angažovanna velikom broju studentskih predstava i fil-mova. Diplomira 2008. godine ulogom upredstavi Nigdje nikog nemam. Od 2010. go-dine angažovan je u svojstvu saradnika izprakse na predmetu Scenski pokret, naAkademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Dosada ostvaruje niz profesionalnih uloga u po-zorištu. Iskustvo rada na filmu stiče ulogom uostvarenju „Na putu“, Jasmile Žbanić.Učestovao u nekoliko radionica na temuklovnova i maski.

Kada je bio tvoj prvi doticaj sa pozorištem iglumom uopšte?Kao srednjoškolac, stekao sam naviku od-laska u pozorište. Mom temperamentu, ne-mirnoj prirodi, potrebi za stalnom okruženostiljudima različitih profila, sklonosti muzici,scena se, iz perspektive gledaoca, činila iprivlačnom i izazovnom. Ubrzo se javila željada napravim korak bliže sceni, i prijavim se naprijemni ispit na odsjeku Gluma na Akademijiscenskih umjetnosti u Sarajevu. Naravno, biloje tu i straha od novog, nepoznatog, mnoštvodilema koje sam, nagovorom prijatelja i istra-jnošću sestre, s kojom sam se i pripremao zaprijemni ispit 2004. godine, zanemario. Tajtrenutak, kada sam izašao na Otvorenu scenuObala da bi se predstavio kao kandidat zaupis, je početak moje trajne zaljubljenosti uglumu, scenu i sve što ta profesija sa sobomnosi. Iako sam te godine prošao samo u užiizbor kandidata, a primljen tek naredne go-dine, znao sam da sam na putu pravog izboraza sebe i svoju buduću profesiju.

Sjećaš li se raspoloženja pred svoju prvupredstavu koju si odigrao?Sjećam se treme, koja nije prošla sa prvompredstavom koju sam odigrao. Svaki početaknosi te strahove koji proizilaze ne samo izodgovornosti prema mentorima, partneru,publici, sebi, nego i iz nedostatka iskustva inepoznavanja profesije. Jer kontinuitetomigre, radom sa iskusnim režiserima i starijimkolegama stiču se mnoga dragocjena znanja isaznanja, koja tremu marginaliziraju, otvara-jući prostor za potpuno otvaranje individualnoj

i partnerskoj igri, i otkrivanju stvarnih draži iljepote profesije kojom se bavimo.

Koliko si zadovoljan predstavama i ulogamakoje si do sada imao? Svaki dobar dramski tekst je izazov i u tomsmislu nisam izbirljiv. Dosta zavisi od režiser-skog čitanja, glumačke podjele i mogućnostida se poistovjetim, saživim sa likom kojeg tre-bam oživiti svojom interpretacijom. U tomsmislu, sve predstave u kojima sam igrao bilesu dragocjena iskustva, dobra i neophodnaosnova za dalje bavljenje ovim poslom. Nekepamtim po izuzetno teškim, krajnje inten-zivnim procesima, gdje je trebalo mnogo indi-vidualnog napora, ali i timskog rada unutaransambla, kako bi se odgovorilo na sve prednas postavljene zadatke i konačno postigaoželjeni rezultat. Neke, poput saradnje sarežiserom Dinom Mustafićem na predstavi„Mortal Kombajn“ predstavljaju predragoc-jena i iznenađujuće prijatna iskustva, i pamtimih kao optimalnu kombinaciju partnerskeigre, stimulativne atmosfere na probama,lakoće procesa...

Da li posjećuješ druga pozorišta u BiH i/ili sv-jetska?Da, tempom i u mjeri koji diktiraju gostovanjapredstava u kojima sam angožovan. Također,međunarodni teatrski festival MESS, odličnaje prilika za praćenje i informisanje o dešavan-jima na scenama domaćih, regionalnih, ali irenomiranih pozorišta Evrope.

Kako ocjenjuješ domaću pozorišnu publiku?Bez publike, ideja pozorišta je besmislena ikonačno nemoguća. I kao takva, publika za-služuje da se prema njoj odnosi s poštovan-jem. Naravno, uvijek postoje pojedinci, kojidolazak u pozorište doživljaju vidom prestiža ielitističkog izdvajanja i kojima je „ srediti“kartu za premijeru značajnije od imena pred-stave, režisera, glumačke postave ili razumije-vanja onoga što gledaju. Ipak, želim davjerujem da su ti i takvi u manjini i da je u pub-lici značajan broj osoba koje njeguju kulturudolaska u pozorište, poznaju i poštuju normeponašanja za vrijeme trajanja predstave teposjeduju potreban nivo znanja za praćenje irazumijevanje onoga što gledaju i na štakonkretna predstava aludira.

Vedran Đekić, glumac

Svaki dobar dramski tekst je izazov


Kultura


muzika |film

U prostoru kultne "Sloge", koja sedanas zove "Cinemas Club", 14. okto-bra biće održan koncert "Indexi i pri-jatelji - za Daču, Bodu i Đoku".Članovi legendarne grupe, koji sudanas rasuti po cijelom svijetu; FadilRedžić, Miroslav Šaranović, NenoJurin i Ranko Rihtman, željeli su dasjećanje na njihove preminule pri-jatelje bude upriličeno upravo u pros-toru gdje su počinjali davnih 60-tihgodina. Koncerti pod nazivom"Indexi iprijatelji" već nekoliko godina veomase uspješno održavaju u cijelom re-gionu, i to u dvoranama poput zagre-bačkog "Vatroslava Lisinskog",beogradskog Sava centra, sarajevskeSkenderije... Začetnici ideje projekta"Indexi i prijatelji" su producentTomislav Kašljević i glumac Tarik Fil-

ipović. Željeli su prije nekoliko godinau čast njihove omiljene grupe upril-ičiti samo jedan koncert u zagre-bačkom "Lisinskom", ali projekat jenaišao na sjajan odjek u cijelom re-gionu, tako da se koncerti nastavl-jaju.

"Indexi i prijatelji" u Sarajevu

Organizatori koncerta Live Nation,Adria Entertainment i ArenaBeograd, najavljuju nastavak njenesvjetske turneje kojom promovišeposljednji studijski album “Soldierof Love”. Pored Srbije, gostovaće iu Njemačkoj, Švajcarskoj, Danskoj,Finskoj, Rusiji, Poljskoj, Mađarskoj

i Hrvatskoj. Njeni koncerti često seopisuju kao dva sata čarolijetokom kojih Sade vodi svojeobožavaoce na putovanje od jednogdo drugog hita, od svima poznatepjesme “Smooth Operator” prekobluz balade “Jezebel”, pa do na-jnovijih pjesama.

Sade u Areni

U sklopu turneje "Made In Germany1995 - 2011" velike 'švabe' Ramm-stein dolaze u Arenu Zagreb, a orga-nizator je najavio i predgrupu. Biće tošvedski Deathstars. Mračni i opaki'deathglam', kako ga sami nazivajudolazi nošen bombastičnim albu-mima "Termination Bliss" i još ak-tuelnim "Night Electric Night".Rammstein su tako za svoju cijeluevropsku turneju našli simpatičanbend koji će zagrijavati publiku prije

ionako vruće večeri koja vas tamočeka.

Rammstein ludnica

Budi malo ja - od 13.10.Režija: David DobkinUloge: Jason Bateman, Ryan Reynolds, Olivia Wilde,Leslie HandMitch i Dave su od djetinjstva najbolji prijatelji. Danas jeDave prezaposleni advokat, pravi porodični čovjek i otactroje djece, a Mitch je sam i još uvijek dječački neodgovo-ran tip bez obaveza. Za Mitcha, Dave ima sve, suprugu,djecu koja ga obožavaju i odlično plaćen posao. Dave bipak dao sve za malo mira i život bez stresa kakav vodi Mitch. Nakon jednogizlaska i pijanke, momci se sljedeće jutro bude svaki u tuđoj koži…

PAlASmultiplex

Otmica - od 13.10.Režija: John SingletonUloge: Taylor Lautner, Lily Collins, Alfred MolinaPrva velika uloga Taylora Lautnera nakon Sumrak sage. Nathannikad nije osjećao bliskost sa svojim roditeljima. Igrom slučajaotkriva svoju sliku na stranicama nestalih osoba i shvata da jeotet kao dijete. Počinje otkrivati veliku zavjeru, zbog koje je prisil-jen bježati kako bi spasio živu glavu…

Pravi čelik – od 6.10.Režija : Shawn LevyUloge: Hugh Jackman, Evangeline Lilly, Kevin DurandRadnja filma je smještena u obližnju budućnost u kojoj se u bori-lačkom ringu susreću pravi čelični roboti kojima upravljaju bivši bok-seri koji su ostali bez posla nakon totalne evolucije ovog popularnogsporta. Glavni lik je Charlie Kenton koji je nakon izlaska iz ringadotakao samo dno, a preživljava zahvaljujući sposobnostima skla-panja omanjih robota sa kojima se bori u podzemlju.

Paranormalna aktivnost 3 – od 20.10.Režija: Henry JoostUloge: Katie Featherston, Micah Sloat, Michael BayouthNovi nastavak horor serijala "Paranormal Activity" trebao biu oktobru privući gledaoce u kina, pogotovo ako vam imenaKatie i Krista privlače pažnju. Sam trailer počinje priličnonevino, snimano je, očekivano, amaterskim video kam-erama, a vraćamo se u 1988. godinu i ubrzo sve postaje svejezivije.

Winx: Čarobna avantura 3D – od 20.10Režija: Iginio StraffiUloge: Letizia Ciampa, Perla Liberatori, Ilaria Latini, GemmaDonati, Laura LenghiProslava za početak nove školske godine je u toku u Alfa školiVile, kada je zabava iznenada prekinuta od strane Icy, Darcy iStormy-ija i zlog Trix-a. Winxice su prisiljene da se baveposlom uzorkovanim od strane vještica, koje su nakon zabaveukrale tajanstveni predmet...

Otmica - od 13.10.Režija: John SingletonUloge: Taylor Lautner, Lily Collins, Alfred MolinaPrva velika uloga Taylora Lautnera nakon Sumrak sage.Nathan nikad nije osjećao bliskost sa svojim roditeljima.Igrom slučaja otkriva svoju sliku na stranicama nestalihosoba i shvata da je otet kao dijete. Počinje otkrivati ve-liku zavjeru, zbog koje je prisiljen bježati kako bi spasioživu glavu…

SArAjEvOcinema city

051 217 409www.bl-bioskop.ba

033 567 230www.cinemacity.ba


Pet godina je prošlo od albuma prvenca, osim rada nanovim pjesmama kako si ispunjavala ovo vrijeme?Protekle godine posvetila sam prvenstveno studiranjuna Muzičkoj akademiji u Sarajevu, gdje sam i diplomi-rala u aprilu prošle godine. Po završetku diplome ot-putovala sam u Berlin u kratki posjet i tamo provelaosam mjeseci upoznajući tamošnju kulturu i sarađu-jući sa mnogim umjetnicima. Taj višemilionski gradotvorio mi je nove vidike i uvelike uticao na moj muzičkirazvoj. Međutim, kako kažu, svugdje pođi kući dođi,tako se i moja duša slavenska nije smirila dok senisam vratila u Sarajevo.Kao i na prethodnom i na ovom albumu potpisuješ sekao autor pjesama, muzike i aranžmana, koliko je za-htijevno raditi sve te stvari?Svaki posao zahtjeva određeni napor, ali taj naporuglavnom je minoran u poređenju sa osjećanjemzadovoljsta i ispunjenosti koji imam kada neštostvaram. Kako kaže Ben Okri: "The most authenticthing about us is our capacity to create…” Autorski radje došao nekako sam po sebi. Strast prema pisanjuotkrila sam već sa 10 godina i od tada nisam prestala.Imam pun sanduk ispisanih dnevnika, priča i pjesama.Muziku pišem od 15 godine. Prvi stihovi na koje samnapisala muziku bili su Desankini (Desanka Maksi-mović “ Sreća“ Ne merim više vreme na sate, ni posunčevom vrelom hodu; dan mi je kada njegove se očivrate, i noć kad ponovo od mene odu.), a zatim sampisala muziku na vlastite stihove.Najavu novog albuma prati singl Ratnici za koji jeurađen i spot, kakve su prve reakcije...?Reakcije su premašile moja očekivanja, što me jakoraduje jer će onda i cijeli album biti dobro prihvaćen.Drago mi je što smo uspjeli prenijeti pozitivnukreativnu energiju na video spot, ljudi najčešće komen-tiraju da im se to jako dopada na spotu. U kojem žanru će biti novi album, da li to i dalje ostajepop rock stil?

Album je u pop rock žanra i obogaćen zvucima soula.Znamo da si karijeru počela nakon nastupa 2003. go-dine u OBN Super Nova Music Talents-u. Generalnokako gledaš na mogućnost probijanja i dokazivanjamladih talentovanih ljudi. Jesmo li mi sredina koja ihpodržava?Moj stav je da kvalitet uvijek nađe svoj put do uspjeha,međutim naše društvo sa određenom dozom skepti-cizma prihvata novitete, ali kad vas jednom prihvate,onda vam daje veliku podršku. Na kraju krajeva, i u vri-jeme bivše države, samo najbolji su dobijali priliku dadođu do mikrofona i imaju svoje mjesto pod estradnimnebom. Učestvovanje u reality show je samo jedan odmnogo koraka ka građenju uspješne i dugovječne kar-ijere jednog umjetnika ili pjevača.Do sada si imala i duet sa Tifom, da li će na novom al-bumu biti još pjesama u dvoje?Kad su u pitanju dueti, veoma sam izbirljiva. Da bihsnimila duet sa nekim potrebno je da se poklopi višefaktora, kao što su: slična energija, dobar vokal, pravapjesma, dobar momenat. Na ovom albumu to se nijedesilo.Šta bi ti voljela da u njemu ljudi prepoznaju?Ljudi slušaju i vole određenu muziku ili pjesmu jer se unjoj pronalaze i uživaju, tako da bih i ja voljela da se onikoji budu čuli moju muziku, u njoj pronađu, da sezabave, nekad zaplaču, nekad se nasmiju...da osjećaju.Odakle crpiš ideje za pjesme?Moje pjesme su sve autobiografske. Život je jednaogromna inspiracija, samo ga moraš osjetiti i živjeti sanjim, a ne pored njega. Veoma sam senzibilna i os-jećam veoma intenzivno. To je ponekad veliki teret, alija ne znam i ne mogu drugačije.Novo doba digitalizacije donijelo je novine u svijet muz-ičke industrije, pjesme se sve manje kupuju na CD, asve više sa Interneta?Novo vrijeme donosi nove trendove i prije ili kasnije svise prilagodimo. Prije smo kupovali i slušali ploče, pa

video i audio kasete, a sad nosimo mali stick u džepu ina njemu imamo sve. Mislim da je to cool, mada ja ipored toga kupim CD svoje omiljene muzike.Ko su ti muzički idoli djetinjstva, a koji te oduševljavjudanas?Uvije su me najviše oduševljavali ženski vokali. Jednovrijeme sam samo slušala Doris Dragović. Njena bojaglasa me jednostavno začarala. A zatim su došleJosipa Lisac, Janis Joplin i Tina Turner, Nina Simone.Mislila sam da me poslije njih ništa ne može ostavitibez daha, a onda se pojavila, sada već na žalost poko-jna, Amy Winehouse koja me je očarala. U posljednjevrijeme postala veliki obožavatelj Fada, a posebnovokalnih izvedbi Marize i Amalie Rodrigues.Koji instrument najviše voliš?Hm, tu ste me zatekli, nisam nikad o tome razmišljala.Svaki instrument ima svoje čari. Ako bih morala biratiizabrala bih akustičnu gitaru i klavir.Da li si još uvijek srećno zaljubljena i da li ti smeta datvoj privatni život bude meta interesa javnosti?Jesam, hvala na pitanju. Volim privatnost zadržati pri-vatnom, ponekad to nije uvijek moguće, ali evo izgledada uspijevam donekle.Da li će novi album da prati i novi look. U kojem se stiluvidiš s jeseni?Za moj izgled pobrinuli su se modna kreatorica BelmaTvico Stambol i njena mlađa kolegica Velida Skaka. Javolim odjeću u kojoj izgledam jednostavno i seksipilno.Nekad je to haljina, a nekad jeans pantalone. Volimklasični stil, tako da ne eksperimentišem previše natom polju bez obzira na godišnje doba. Važno je da midobro stoj.

Maja Milinković

Moje vrijeme je uvijek ispunjenomuzikom

Moje vrijeme je uvijek ispunjenomuzikom

Pjevačica predivnog i harizmatičnog glasa ioriginalnog stila koji ne poznaje tabue. Širojjavnosti postaje poznata 2003. godine kaojedna od učesnica muzičkog show-a "OBNMusic Talents". 2006. godine izdaje svoj prvialbum pod nazivom "Začarani krug“, koji jenjeno autorsko djelo. Nakon toga izdaje sin-glove "Kraj", "Mito bekrijo" "Ako te nekadne budem imala". Sada najavljuje svoj novialbum, a za Intermezzo otkriva detalje onovom ostvarenju, kao i neke pojedinosti osvom ličnom životu

PAlAS

SArAjEvO

interview


Microsoft je službeno predstavio sis-tem Windows 8 hiljadama program-era softwarea okupljenim nagodišnjoj konferenciji u sjedištu kom-panije u Anaheimu, u Kaliforniji. Soft-verski div najavio je da su noviWindowsi dizajnirani tako da "promi-jene svijet računarstva" i nimalo neliče na Windowse na koje su korisnicinavikli, prenio je poslovni portal CNN-Money. Windows 8 je računar koji radikao vrsta hibrida PC-a i medijskih'tableta', sa svim funkcijama stan-dardnog PC operativnog sistema, ali skorisničkim doživljajem 'tableta'. Mi-crosoft još nije odredio datum kadaće Windows 8 doći na tržište, ali jedao naslutiti da bi prodaja novog op-erativnog sistema mogla početi 2012.

Novi Windows 8

Steve Jobs, jedan od osnivača Ap-plea i po mnogima najvećivizionar modernog doba, pre-minuo je u 56. godini života. Ap-pleov CEO Tim Cook је timpovodom u mailu zaposlenimasvoje kompanije napisao da je'Apple izgubio vizionara ikreativnog genija, a svijet je ostaobez velike i nevjerojatne osobe'.Dodao je da Jobs iza sebe os-tavlja 'kompaniju koju je samo onmogao izgraditi' te 'kako će nje-gov duh zauvijek biti temeljApple-a. Steve Jobs iza sebe jeostavio veliko nasljeđe – od Appleračunara i Macintosha pa doiPoda, iPhonea i iPada. Mnogi ćereći da s iTunesom promijeniomuzičku industriju, a s iPhoneom

i App Storeom promijenio je načinna koji koristimo pametne tele-fone i kupujemo aplikacije.Povodom smrti Stevea Jobsaoglasio se i američki predsjednikBarack Obama koji je rekao da jeon bio “jedan od najvećih amer-ičkih inovatora – dovoljno hrabarda drugačije razmišlja, tolikoodvažan da vjeruje da možepromijeniti svijet i toliko talento-van da to stvarno i napravi”.

Odlazak genija

Facebookslušanje muzikeFacebook-ov servis za slušanjemuzike koji treba da zaživi ovihdana će imati jednu jedinstvenu op-ciju a to je uživo društveno slušanjemuzike između prijatelja. Kreativnidirektor pri kompaniji Facebook JiLee je najavio da će karakteristikabiti nazvana „list with your friend“.Očekuje se da će funkcija slušanjamuzike i obezbjeđivanja muzičkihsadržaja indirektno objedinitimnoge stremaing muzičke servisekao što su MOG, Rhapsody, Sound-cloud i Spotify. Ova opcija neće pos-jedovati objedinjeni plejer, ali ćeeliminisati potrebu preplaćivanja nadati servis za prijatelje sa ciljemrazmjene muzike jednih sadrugima.

AirPrint podrškaKompanija Canon je najavila Air-Print podršku za određeni brojPixma štampača. Kompanijinunajnoviju liniju all-in-one fotoštampača sa Wi-Fi, MG5320,MG6220 i MG8220 odlikujemogućnost primanja zahteva zaštampanjem sa iPad, iPhone iliiPod touch koje pokreće iOS 4.2 ilinovija verzija. Velika većina Canoninkjet štampača će u najskorijevrijeme dobiti podršku za bežičnoštampanje, navodi se u zvaničnomsaopštenju kompanije. AirPrint jeproširivan u proteklih nekolikomjeseci, a nakon što je prvo bioobezbijeđen za veliki broj Hewlett-Packard modela, obezbijeđen jeza dodatni broj HP modela, a kas-nije i za Epson štampače.

Google Wallet – Amerikanciplaćaju račune mobilnimKompanija "Google" jepokrenula uslugu plaćanjaputem mobilnih telefonakoja se naziva "Google Wal-let". Najavljeni su planoviuvođenja kartica Visa iAmerican Express u ovajsistem, dok je za sada us-luga dostupna samo koris-nicima MasterCarda. Uslugaje dostupna samo u SAD-u, a omogućena je korisnicima mobitelaNexus S sa operativnim sistemom Android. Korisnici u Wallet učitajusvoje kreditne kartice, a zatim mobitel opremljen NFC-om (Near FieldCommunication) preko posebnog čitača omogućava kupovinu. Googlese nada da će ova aplikacija biti ozbiljna konkurencija dosadašnjemnačinu plaćanja kreditnim i debitnim karticama.

Nikon je ponosan na činjenicu daje V1 najmanja kamera na svijetusa izmjenjivim objektivima i elek-tronskim tražilom. V1 posjeduje1,4M dot elektronsko tražilo vi-soke rezolucije, mehanički zat-varač, port namjenjen raznimdodacima, a sve to je spakovano utijelo od magnezijumove legure.Fotograf slavnih Nicky Johnstonje rekao da je Nikon 1 revolucija usvijetu fotoaparata. Prema nje-govim riječima, dobra stvar je tošto više ne mora nositi tešku

opremu. Ovaj fotoaparat ima i jošneke mogućnosti visokethenologije kao što je "burstmode", pomoću kojeg se načini20 fotografija u istom trenutku,nakon čega se automatski od-abire pet najboljih analizom faci-jalne ekspresije, kompozicije ifokusa. Nakon toga se pojavljujenajbolja na LCD-u. Još jednamogućnost je "Motion Snapshot"koja pravi fotografiju i snimamini-video u isto vrijeme, tako dase stvara "pokretna" slika.

Nikon 1 V1 – Najmanji profesionalni aparat

Tehnostyle


content | intro

Renault je za svoje kupce uBosni i Hercegovini pripremionovu, izuzetno primaljivu akcijupod nazivom “Renault plaćaPDV za Vas” u kojoj na sve svojemodele nudi popust u iznosuPDV stope, odnosno cijelih17%. Uz izuzetno bogatu gamumodernih automobila, tržišnosavršeno usklađenih sa zahtje-vima bh. kupaca, te jednos-tavno i nadasve pristupačnoRenault finansiranje, ova jedin-stvena akcijska ponuda,omogućava svim potencijalnimkupcima novih automobila uBosni i Hercegovini, nabavku kvalitetnih, pouzdanih i sigurnihautomobila po više nego povoljnim uslovima, a samim time iprijeko potrebno podmlađivanje domaćeg voznog parka. Ovanesvakidašnja akcija, u kojoj ljubitelji Renault automobila ost-varuju izuzetne uštede, traje samo do 20.10.2011. godine, a svedodatne informacije moguće je dobiti kod svih ovlaštenih Re-nault koncesionara ili na www.renault.ba.

Iako je relativno nov igrač na tržištu BiH, novimodel Ford Focusa je već dokazao da je spre-man da odgovori svim izazovima i zadovolji i oneistančanog ukusa i očekivanja. U prilog pozi-tivnom imidžu ovom modelu ide i finansijska pri-lagođenost bh. tržištu i činjenica da se modelFord Focusa 1.6 VCT (105 KS) bogato opremljenmože naći u prodajno-servisnim salonima F-ACza 26.990 KM uz pogodne uslove finansiranja. Di-namična i potpuno nova generacija vozila Ford

Focus stigla je na europsko tržište početkom2011. godine s tri uzbudljiva karoserijska oblika– sportski model s 5 vrata, elegantna limuzina s4 vrata i elegantan karavan s 5 vrata. S preko 10miliona primjeraka prodanih od izlaska natržište 1998. godine, Ford Focus postao je pravifavorit među kupcima širom svijeta zbog svojeizvanredne vrijednosti, udobnosti i sigurnosti teprije svega zbog toga što je izuzetno zabavan zavožnju.

Novi Ford Focus u prodajnim salonima širom BiH

Renault akcija – 0% PDV

Nove Hyundai inovacije

Hyundai je u septembru u Sarajevu predstavio tri nova modela –Elantra, Veloster i i40. Novu Elantru odlikuje najviši nivo baybjed-nosti, najniži nivo buke i iznad prosječan popis standardne opreme,te moderan vanjski i unutrašnji izgled. Hyundai Elantra je najpopu-larniji model ovog proizvođača na globalnom nivou sa prodajom odpreko 6 miliona jedinica od 1990. godine. Hyundai Veloster je pomnogo čemu jedinstven model – kombinacija je hatchback-a isportskog coupe-a, te ima jedinstveno rješenje o broju vrata (jednavrata sa vozačeve, dvoja sa suvozačeve). Uz atraktivan dizajn iodlične performanse Hyundai Veloster ima za cilj dodatno podićiimidž marke Hyundai na evropskom tlu.

Počela prodaja nove M – klase AUTOline, glavni zastupnik Daimlera AG za BiH, najavio je početak prodaje trećegeneracije Mercedes – Benz M klase, vozija koje je svojevremeno kreiralo SUVsegment. Nova M-klasa nastaviće uspjeh prethodnog modela i ponovo postavitistandarde u pogledu efikasnosti i sigurnosti. Prema riječima dr JoachimaSchmidta, izvršnog direktora za prodaju i marketing Mercedes-Benz putničkihvozila Daimlera AG, „M-klasa je bila veliki uspjeh od samog početka. Više od 1,2miliona vozila prodato je od trenutka kada je M-klasa predstavljena, prije 14 go-dina. Ne samo da je to čini najprodavanijim SUV vozilom u svom segmentu, negoi vozilom koje ima najodanije kupce. Nova M-klasa zasigurno će nastaviti ovuuspješnu priču i doprinijeti povećanju prodaje u narednim godinama.“

Infiniti M35h najbrži hibridInfinitijev najnoviji evropski model, M35h, ušao je u Ginisovu knjigu rekorda kao hi-bridni automobil s najvećim ubrzanjem na svijetu. Ova luksuzna limuzina na ben-zin/struju prešla je 400 metara dugačku stazu za 13,9 sekundi, a za volanom bio jenovinar Tim Pollard. Nedavno je i vozač Formule 1 Sebastija Fetel isprobao ovulimuzinu koju pokreće motor od 364 KS i koja za samo 5,5 sekundi ubrzava do 100km/h. Njegov komentar da se radi o vrhunskom superautomobilu sada je dobio islužbenu potvrdu.

Auto

Restoran je počeo sa radom vođen idejom da sese proširi kultura japanske kuhinje. Sushi Sanima mogućnost da ugosti četiri osobe za pultomi četiri osobe za portalom. Za sve ljubiteljejapanske kuhinje ili znatiželjnika moguće jeizvršiti i besplatnu kućnu dostavu, pored toga,narudžbu je moguće izvršiti i preuzeti lično,možete doći i odmah kupiti već unaprijed

napravljen sushi bez čekanja ili doći i uživati uhrani koja se pred Vama tog trenutka pravi samoza vas! Takođe, ukoliko želite da obradujetenekoga posebnim poklonom možete da darujte"Sushi San gift card" koje se nude u iznosima od20, 30, 50 i 100 KM.Moto: "Ako vam se ne svidi naš sushi mi ćemovam vratiti vaš novac!" pokazuje koliko je tim

ljudi siguran u svoj kvalitet. Kontakt informacije:Sushi San se nalazi u ulici Musa Ćazim Čatić 33!(bivša Hajduk Veljkova) Radno vrijeme je od 11:00 do 20:00!Rezervacije i dostava: T: 033 537 334M: 062 672 782


Restoran Sushi SanRestoran Sushi San

Moderan način života uz brzi ritam i veliki broj obaveza pomalo je istisnuotradicionalno pripemanje zimnice. Pod pojmom "zimnica" podrazumijeva seprirodno konzervisanje namirnica samo uz dodatak šećera, octa ili soli, a bezvještačkih dodataka, za zimsku sezonu koja nije toliko bogata povrćem.Budući su danas suparmarketi i veletrgovine omogućile da i zimi jedemovoće i povrće iz dalekih krajeva, postalo je jednostavnije kupiti povrće izJužne Amerike ili Australije nego se prepustiti pripremanju zimnice odvoća i povrća iz naših krajeva. Osim već industrijski udomaćenog kiseljenja kupusa, krastavaca i paprikeili industrijskog džema, bogatstvo domaćih receptura za zimnice pomaloizumire. Ukoliko se upustite u eksperimentisanje, zadivićete svoje ukućanei goste novim okusma. Prije nego se upustite u avanturu pripremanjazimnice, imamo nekoliko opštih praktičnih savjeta. Kao i kod pripremanjabilo kojeg jela, tako je i za zimnicu izrazito važno odabrati kvalitetne namir-nice koje ćete dobro oprati i očistiti prije pripreme.Tegle u koje se namirnice spremaju moraju biti "sterilizisane". To ćete vrlojednostavno napraviti: tegle i poklopce ćete oprati netom prije spremanjazimnice, a umjesto brisanja krpom osušite ih u pećici na 50°C. Zimnicukoju radite bez vještačkih konzervanasa treba čuvati na hladnom mjestu.Ako nemate negrijanu smočnicu, onda zimnicu treba čuvati u podrumu.

Kiseli krastavci(Recept: www.tetka.rs)Problem kod ostavljanja krastavčića je uvijek kako da ostanu „krckavi“,onako kako svi vole da ih jedu, naročito djeca, a ne da se napiju tečnosti ida ona curi iz njih kad ih zagrizete. Zbog toga većina ljudi više voli kupovnekrastavčiće nego one domaće.Ako volite da krastavčići krckaju pod vašim zubima i da ne budu prekiseli,

ovo je savršen recept.Potrebno:5 kg krastavčića5 l vode100 gr esencije5 gr konzervansa5 gr vinobrana1 kašičica šećerabiber u zrnu, lovorov list, mirođijaPriprema:Krastavčiće dobro oprati hladnom vodom, pošto su kornišoni neravni,možete koristiti sunđer za pranje sudova, naravno sunđer mora biti nov,

Za sve gurmane koji žele da osjete čari tradicionalne japanske kuhinje u Sarajevu trebaju posjetiti restoran Sushi San.

Savjeti za spremanje zimnice

Gastro

gastro/recepti

nekorišćen.Poredati krastavčiće u tegle i između stavite lovorov list i mirođiju zavisnood toga koliko želite da se osjeti miris mirođijeU većoj posudi pomiješati vodu, esenciju, konzervans, vinobran, šećer,biber, dobro promiješajte a onda sipajte u tegle preko krastavčića dok svikrastavčići ne budu u tečnosti.

Po želji, u tegle možete staviti i po par kolutova očišćenog rena.Poslije 10 dana krastavčići su spremni za jelo.

Paprika sa bijelim lukom(Recept: www.tetka.rs)Potrebno:7 kg paprika2,5 l vode1 vinobran1 konzervans200 gr soli300 gr šećera1 l alkoholnog sirćeta2 glavice bijelog lukakesica bibera u zrnu.Priprema:Papriku oprati, očistiti od peteljke i sjemena i isjeckati na kockice ili jesamo isjeći na četiri dijela. U vodu staviti so, šećer, vinobran i konzervans istaviti da provri. Kad proključa skloniti sa vatre i dodati 1l alkoholnogsirćeta. Vodite računa da sirće ne sipate dok je posuda još na vreloj ringli ikoristite isključivo alkoholno sirće.Odmah preliti papriku i dodati sitno sjeckan bijeli luk i biber.Ostaviti da stoji 24 sata, povremeno promiješati a zatim sipati u tegle.

Nina Brenjo, Zeničanka koja živi u Ams-terdamu, pokrenula je zanimljiv biznis –Ninina kuhinja (Nina’s Kitchen). Ninajako voli da kuha pa je odlučila da tusvoju ljubav pretvori u posao. Pokrenulaje kuhinju koja ima 3 osnovne djelat-nosti. Prvi je kuhanje obroka za do-maćinstva. Od ponedjeljka do četvrtkaNina priprema svježe, ukusne i zdravevečernje obroke. Mogu se naručiti utoku dana i onda ih Nina dostavlja naadrese, a svake nedjelje vas u emailsandučiću čeka jelovnik za sljedeću sedmicu.Druga djelatnost je priprema hrane za zabave, rođen-dane, poslovne sastanke ili privatne večere. A treća je

priprema hrane za vrtiće ili školskudjecu.Ono što je najvažnije od svega, Nininakuhinja svoje obroke sprema od or-ganske hrane.Nina je svu svoju komunikaciju sa kli-jentima fokusirala na internet. Imaweb stranicu www.ninaskitchen.nl nakojoj povremeno piše i blog, a vrlo ak-tivno koristi društvene mreže – Face-book i Twitter. Uz to ide i mailing listana koju šalje sedmičnu ponudu. Sve

kako treba, skoro kao iz udžbenika za marketing i in-ternet komuniciranje.Nina je iz Zenice prije nekih 15-ak godina otišla studi-rati u London, i tamo završila Španske i Latinoamer-ičke studije, a uz to i Međunarodni biznis. U Londonu ježivjela i radila na raznim poslovima, ali je veliku ulogu unjenom daljem životnom razvoju imao posao koji jeradila za Reuters, a ticao se, između ostalog, projekatavezanih za međunarodnu politiku hrane. Tu se svakod-nevno počela susretati sa pričama o tome šta svedanas zovemo hranom, koliko je to daleko od onog štoje bilo nekada davno, pa je nekako i njeno dalje in-teresovanje od tada krenulo u tom pravcu.Ljubav je nakon Londona odvodi u Amsterdam arođenjem kćerkice se mijenjaju prioriteti u životu te jemožda baš ona najviše uticala na Ninin ulazak u pri-vatni biznis. Ono što je sigurno jeste da je uticala naizbor šta će Nina raditi jer je, kako sama kaže, čestorazmišljala kako bi bilo lijepo da nakon što pokupikćerku iz obdaništa negdje može uzeti za nju i kvalite-tan i zdrav obrok. Tad se i rodila ideja o tome da bi baštako nešto sama mogla ponuditi drugima.

Nina je čitav poslovni koncept osmislila sama vodeći seonim što voli raditi i što zna raditi. Ona zaista voliprovesti čitav dan uz šporet kuhajući, spremajući brdohrane tako da joj ovaj posao baš predstavlja zado-voljstvo. Kaže da bi najviše voljela da joj primarni posaobude spremanje ovih porodičnih obroka četiri putasedmično jer joj je to ujedno i izazov a i pruža najvećemogućnosti za kreativnost. Za sada je fino krenulo, namailing listu se prijavilo cca 500 ljudi koji sedmično do-bijaju jelovnik i na osnovu njega se javljaju sa rezervaci-jama za određene dane. Ima čak nekih koji su postalistalni, naručuju bar jedan obrok sedmično i teško im jepala ova ljetna pauza i godišnji odmor.Veliko zadovoljstvo joj predstavlja rad sa djecom i spre-manje obroka za njih. Od deserta preporučuje svježevoće, suho voće i crnu čokoladu. Takođe djeci pravivoćni jogurt ali tako što sama pomiješa komadiće sv-ježeg voća sa jogurtom. Što se tiče kolača uvijek joj jedraži domaći kolač napravljen u kućnoj radinosti negoonaj iz slastičarne ili trgovine, zato što su ti„slastičarski“ uglavnom puni nezdravog margarina.U narednom periodu Nina planira utvrditi osnove svogposlovanja te proširiti djelatnost na čitav Amsterdamjer je sada uglavnom skoncentrisana na istočni diograda.


Ninina kuhinja:

Ljubav prema kuhanju pretvorena u poslovni poduhvat

Gastro


Ramsko jezero je vještačko jezero nastalo 1968.godine pregrađivanjem korita rijeke Rame ugornjem toku ispod sela Mluše. Visina brane je100 m a kruna brane se nalazi na nadmorskojvisini 598 m. Akumulacijskim jezerom potopljenoje 15,5 km2 zemljišta, 1147 raznih objekata iiseljeno 283 domaćinstva s 1.744 člana. Ramsko jezero je danas prava ljepotica kada jenapunjeno. Dubina jezera je od 70 do 100 m uzbranu, a preko brane se prelijeva na nadmorskojvisini od 595 m.

Otok Šćit spojen nasipom na poseban način ul-jepšava ovo jezero svojim izgledom i sadržajem.Dva manja otočića, Umac i Škarine, dodatnorazbijaju jednoličnost površine vode. Jezero jepolukružnog oblika, sa mnogo zaljeva. Blagi padobala čini ga pristupačnim gotovo sa svih strana. U proljeće kada se otapaju velike količine snijegajezero se napuni, ali zbog pražnjenja akumulacijeza proizvodnju električne energije brzo se troši takoda je ljeti rijetko kad puno. Redovan dotok vodedolazi sa izvora Rame, Buka i Krupića i nekoliko

manjih potočića i izvora. Izvor Rame je ispodpovršine jezera i ona je na izvoru dosta hladna,svega 7,5 C. Ipak se površina jezera dovoljno zagrijeza kupače kojih je sve više kad je jezero pristupačnoi puno. Zimi ponekad dijelovi jezera zalede, alinikada nije potpuno zaledilo. Saobraćajna komunikacija do Ramskog jezerapostoji iz Prozora asfaltnom cestom, iz Tomis-lavgrada, Livna i Splita novom asfaltnom trasomotvorenom za promet 2006. godine, a iz Posušjapreko Blidinja, Kedžare i Orašca.

Razglednica – Ramsko jezero

Turizam


Dok sam išla u osnovnu školu, nekaddavno prije rata, imala sam nekoliko ek-skurzija. Jednom su nas vodili na VreloBosne, a jednom u Jajce i Mrkonjić Grad. Ibaš u toj posjeti nam je toliko padala kišada ništa od svega nismo uspjeli ni vidjeti.Kraj osnovne škole smo obilježili onompoznatom turom – Postojna – Ljubljana –Poreč, tako da sam lično ostala priličnosiromašnog poznavanja Bosne i Herce-govine.Pričajući sa ljudima u mom okruženjuuočila sam da uglavnom imamo istaiskustva. Vrlo rijetko smo posjetili više odpar mjesta u Bosni i Hercegovini. Najčešćesvi znaju Sarajevo, Mostar i poneku plan-inu ako vole skijanje, te eventualno ako ihje negdje vodila posjeta familiji ili posao.Čini mi se da prosječni stanovnik Bosne iHercegovine ne poznaje više od 20% svojedomovine, a ta situacija je nakon ratasamo pogoršana. Ja lično nikad nisam bila ni u svim većimgradovima BiH. Nisam bila u Tuzli, Bihaću,Brčkom. Samo sam prolazila kroz njih.Prolazila sam i kroz mnoge prelijepe pred-jele širom BiH i uvijek maštala kako ćujednom imati vremena da stanem, da ihmalo bliže upoznam. Na primjerobožavam Kupreško polje, zaljubila samse u njega samo tako prolazeći. Ista stvarje i sa Duvanjskim - i ono mi je prelijepo i

skoro nestvarno. Na jednoj pauzi u Po-sušju sam osjetila miris mora pa su miobjašnjavali da je jako blizu, a ja sam imzavidjela na tome što ga stalno mogumirisati.Prolazila sam i Romanijom, Majevicom,Vlašićem. Ne volim planine u vožnji, ali mesam pogled na te šume i zelenilo ostavibez daha. Posebno zimi kada suprekrivene snijegom, izgledaju kao da ih jeslikao neki umjetnik. Bosna i Hercegovina ima mnogo jezera.Prolazeći pored njih uvijek sam se pitalakako je moguće u ovako maloj državi imatitoliko prirodnih ljepota. A nakon toga mi jeuvijek padalo na pamet kako su slaboiskorištene, malo se zna za njih te da bineke druge države samo od toga znale živ-jeti. Za početak sam lično provela mnogo vre-mena na internetu istražujući šta to sveimamo na raspolaganju, na dohvat ruke. Iod tada u svojoj glavi pravim zamišljeneture obilaska Bosne i Hercegovine.Nekako mi se uvijek na listi prioriteta ucr-taju posjete nacionalnim parkovima u BiH– Kozari i Sutjesci. Na Kozari nisam bilanikada, a na Sutjesci jesam sa četiri go-

dine. Imam i sliku kod spomenika i ničegse ne sjećam. Gledala sam fotografije izaljubila se u sva prelijepa glečerska jezeraZelengore, bistre potoke i guste šume.Kažu da je životinjski svijet tamo jakobogat, ima preko 100 vrsta ptica, a rezervatPerućica predstavlja mali ostatak iskonskeprirode koji će, nadam se, biti zaštićen isačuvan i za buduće generacije. I Kozaratakođe izgleda prelijepo pa valjda zato ovadva parka stalno ucrtavam u svojeplanove.Odmah iza njih su mi parkovi prirode –Blidinje i Hutovo blato. Blidinjsko jezero ukoje voda dolazi sa okolnih planina, Vrana iČvrsnice izgleda poput planinskog oka. Akako je bogata istorija ovog kraja tu se

mogu sresti i ilirske gomile, rimski putevi,ostaci srednjovjekovnih crkava i veći brojnekropola stećaka. Hutovo blato je posebno na drugi način.Skup više povezanih jezera na jugu Herce-govine predstavlja najveće zimovališteptica na području Evrope.Bosna i Hercegovina ima i nekolikotvrđava među kojima su najpoznatijeBobovac, Kastel te Gradina u Doboju iGradina u Srebreniku. Tu je i Vranduk kojimi je najbliži a koji sam imala priliku vid-jeti i uživo. Teško je zamisliti kako je to svenekada izgledalo iz današnje perspektive,ali sve te tvrđave imaju neku svoju ljepotukoju treba čuvati a prije svega upoznati.Grad koji mi je ujedno asocijacija kadpomislim na tvrđavu je Jajce, grad muzej.Slušajući o njemu mislila sam da je pret-jerano kad ga tako zovu. A ljetos sam bilai čini mi se da je nepravedno zapostavljen– zaista je pravi turistički biser koji bi svitrebali vidjeti.Imamo i prelijepe rijeke, dovoljno je rećiUna, Neretva, Pliva, Sava, Bosna… planine,banjska lječilišta. Mogla bih nabrajati dan-ima šta sve imamo a ne znamo. I nadamse da će doći neka bolja vremena u kojimaćemo poznavati sve ove ljepote bar onolikokoliko poznajemo ljetovališta širom svijeta.Što se mene tiče ja sam lično odlučila daću se potruditi i upoznati je – Bosnu iHercegovinu. To će na neki način biti i svo-jevrsno upoznavanje sebe lično.

Koliko poznajem(o)Bosnu i Hercegovinu?

turizam

Piše: Hana Kazazovićglavna i odgovorna urednica portalaIntermezzo.bafacebook.com/cyberbosanka@ cyberbosanka


Telekom Srpske, informacije 1185

Kvarovi na telefonima 1275

Buđenje i poziv u određeno vrijeme 1401

CJB 122

Vatrogasci 123

Hitna pomoć 124, 230-620

Poliklinika 247-333

Klinički centar Banja Luka 342-100

Autobuska stanica 090 513-000

Željeznička stanica 301-229

Vodovod i kanalizacije 212-316

Stambeni servisi –Održavanje stanova 228-060

“Elektrokrajina” Banja Luka 247-100

Centar za obavještavanje 121, 212-500

“Čistoća” 304-477

Meteorološka stanica 307-943

“Gradsko groblje” 214-107, 065/646-312

KULTURNI CENTRI

Narodno pozorište RS 317-949

Dječije pozorište RS 232-844

Gradsko pozorište Jazavac 462-887

Narodna i univerzitetska biblioteka RS “Petar Kočić” 215-859

Banski dvor 305-336

Francuski kulturni centar 219-238

MOTELI

Prenoćište i restoran “Alas” 212-622

PARFIMERIJE

Didaco Commerce 586-777

PRIVATNE ZDRAVSTVENE USTANOVE

Očna ambulanta “Profi Optic” 219-056

ZU Stomatološka ordinacija “MODENT 1” 324-240

Slana soba 304-105

bAnjA luKA 051Autobuska stanica 213-100Željeznička stanica 655-330Aerodrom Sarajevo 289-100BIHAMK informacioni centar 1282 Stanje na putevima 1282Pomoć na putu 1282Policija 122Vatrogasci 123Hitna pomoć 124 Tačno vrijeme 125Telegram 1202 Opravka pretplatničke linije 1272Telefonske informacije 1182BH Telecom 232-652BH pošta 252-525Federalni hidrometeorološki zavod 276-700MUP kantona Sarajevo 122MUP Federacije BiH 280-020Finansijska policija Federacije BiH 714-950Elektrodistribucija 751-000Vodovod 210-707Kanalizacija 668-259JKP "Gras" 293-333JKP "Rad" 641-051Sarajevogas 272-980Sarajevo navigator 657-302Gorska služba spašavanja 061/299 -443Klub spasilaca 2000 Sarajevo 241-262PTT kvarovi 977Opšta bolnica Sarajevo 285-100

KULTURNI CENTRINarodno pozorište Sarajevo 663-647 Pozorište mladih Sarajevo 205-799Kamerni teatar 55 523-079SARTR 665-189Umjetnička galerija BiH 266-550Galerija SPKD "Prosvjeta 444-230 Galerija "Mak" 471-828 Muzej Sarajeva 215-534 Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH 471-828 Historijski muzej BiH 210-418

HOTELIEurope 580-400Sarajevo 777-900Hollywood 773-100

RESTORANI, ĆEVABDŽINICEĆevabdžinica Mrkva 532-519Restoran Bašča 061/177-791

SArAjEvO 033

OGLAŠAVAJTE SE U PRVOM BESPLATNOM MAGAZINU U RS

tel: +387 51 214 828email: [email protected] www.intermezzo.ba

bAnjA luKA 051

Documents

Intermezzo Oktobar 2011