Investicijski vodič Osječko-baranjske županije

Investicijski vodič Osječko-baranjskežupanije

3

Sadržaj

1. UVODNA RIJEČ ............................................................................................................................5 2. REPUBLIKA HRVATSKA ................................................................................................................................... 72.1. Osnovne informacije ..................................................................................................................................... 72.2. Administrativni i politički ustroj .............................................................................................................. 72.3. Zemljopisni položaj ...................................................................................................................................... 82.4. Gospodarstvo ............................................................................................................................................... 8

3. OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA .................................................................................................. 93.1. Osnovne informacije ..................................................................................................................................... 93.2. Geografski položaj ...................................................................................................................................... 103.3. Klima ............................................................................................................................................................... 113.4. Prirodni resursi ........................................................................................................................................... 113.5. Blagdani ......................................................................................................................................................... 143.6. Važne institucije za poticanje poduzetništva .......................................................................................... 153.7. Mediji (agencije, TV postaje, radio postaje, novine) ................................................................................ 183.8. Konzultanti (odvjetnici, računovođe, prevoditelji) ............................................................................... 193.9. Zdravstvene usluge .................................................................................................................................... 223.10. Kako provesti slobodno vrijeme? .............................................................................................................23

4. USTROJ, STANOVNIŠTVO, INFRASTRUKTURA I GOSPODARSTVO OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE .................................................................................. 384.1. Administrativna organizacija ..................................................................................................................... 384.2. Struktura stanovništva i radno sposobnog stanovništva .................................................................. 544.3. Infrastruktura Osječko-baranjske županije ........................................................................................... 574.4. Gospodarstvo Osječko-baranjske županije ............................................................................................. 62

5. PRAVNI OKVIR ZA ULAGANJA U OSJEČKO-BARANJSKU ŽUPANIJU ................................................. 815.1. Osnovne informacije .................................................................................................................................... 815.2. Porezni sustav .............................................................................................................................................. 855.3. Carinski sustav ............................................................................................................................................ 1065.4. Financijski i devizni sustav ........................................................................................................................ 108

6. USPJEŠNA STRANA PODUZEĆA U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI ..............................................120

Izdavač Osječko-baranjska županija

Za izdavača Krešimir Bubalo, župan

Izrada Centar za poduzetništvo Osijek

Koordinator izrade Agencija za razvoj Osječko-baranjske županije

SuradnikPoduzetnički inkubator BIOS d.o.o., Osijek

RedaktorMarija Birtić, dipl.oec.

Autori mr.sc. Anamarija Delić mr.sc. Boris Lauc mr.sc. Igor MedićMarija Birtić, dipl. oec.Nina Marković, dipl.oec.Nevenka Pulfer, dipl.oec.Aron Stanić, dipl. oec.Jean Pierre MaričićZlatko Šnur Prijevod Aron Stanić, dipl.oec.

FotografijeMarin TopićMario Romulić: str. 28, 29, 32, 33, 37

Dizajn mit dizajn studio osijek

Tisak i doradaIBL, Osijek

Napomena:Podaci prikupljeni do rujna 2008. godine.

ISBN 978-953-7243-05-0

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek pod brojem 120230043

5

1. UVODNA RIJEČ

Povećanje ulaganja i nove investicije temelj su gospodar-skog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Jedna od inici-jativa za promicanje gospodarstva te privlačenje investitora na ulaganje na području naše Županije je i izrada Investicij-skog vodiča Osječko-baranjske županije. Investicijski vodič je prvenstveno namijenjen potencijalnim domaćim i stranim ulagačima, poduzetnicima kao i institucijama poduzetničke podrške, te svima onima koji dolaze u kontakt s potencijal-nim investitorima.

U Investicijskom vodiču su sadržane osnovne informacije o Osječko-baranjskoj županiji (geografski položaj, prirodni resursi, popis važnih institucija, struktura stanovništva, podaci o zaposlenosti, infra-strukturna opremljenost, ekonomski pokazatelji, pravni okviri ulaganja, carinski, fi-nancijski i porezni sustav…), te niz drugih korisnih informacija, kojima je cilj potenci-jalnim investitorima olakšati poduzimanje radnji koje prethode početku poslovanja, te im biti od pomoći i učiniti im ulaganje i poslovanje na području naše Županije jednostavnijim i ugodnijim.

Nadam se da će ovaj Vodič ispuniti svoju funkciju i privući potencijalne ulagače, upo-znati ih s mogućnostima i pogodnostima investiranja i poslovanja u Osječko-baranj-skoj županiji (posebno na područjima od posebne državne skrbi), ali ih isto tako upoznati i s prirodnim, kulturnim i drugim osobitostima koje im nudi naša Županija.

Otvoreni smo za sve potencijalne susrete, rado ćemo saslušati svaku novu ideju i pri-jedlog, te ćemo nastojati biti kvalitetan partner svakom novom investitoru.

Dobro došli u Osječko-baranjsku županiju!

ŽupanKrešimir Bubalo

6 7

republik a hrvatsk a

2. REPUBLIKA HRVATSKA

Republika Hrvatska smještena je u jugoistočnoj Europi, na dodiru Srednje Europe i Mediterana, oblika je potkove, a zauzima kopnenu površinu veličine 56.594 km2 i obalno more veličine 31.067 km2. Hrvatska ima 2.028 kilometara kontinentalne granice s pet država: 932 km s Bosnom i Hercegovi-nom, 501 km sa Slovenijom, 329 km s Mađarskom, 241 km sa Srbijom i 25 km s Crnom Gorom. Morske granice Hrvatska ima s Italijom, Slovenijom i Crnom Gorom.

Obala Jadranskog mora jedna je od najrazvedenijih u Europi, odmah poslije Norveške. Sastoji se od 1.185 otoka i otočića od kojih je samo 47 nastanjenih ili 6%, a proteže se u ukupnoj duljini od 4.058 km. Zbog toga se Hrvatska često naziva “zemlja s tisuću otoka”. Poslije Španjolske, druga je u Europi s najviše sunčanih sati.Glavni grad Republike Hrvatske je Zagreb, administrativno, kulturno i akademsko središte u kojem prema popisu iz 2001. godine živi 779.145 stanovnika. Najveće morske luke su gradovi Rijeka, Split, Ploče, Šibenik i Zadar. Najveća međunarodna zračna luka je Zagrebu, dok su ostale Rijeci, Puli, Zadru, Splitu, Dubrovniku i Osijeku. Prema podacima iz 2001. godine Hrvatska ima 4.437.460 stanovnika, a prosječna gustoća naseljeno-sti je 78,4 st./km2.Novčana jedinica u Hrvatskoj je kuna (kratica kn, međunarodna kratica HRK), a sastoji se od 100 lipa (lp). Službeni jezik je hrvatski kojim govori 96,12% stanovništva.

2.1. Osnovne informacije

2.2. Administrativni i politički ustroj

Republika Hrvatska je usvajanjem amandmana Ustava RH u studenome 2000. godine postala parla-mentarna republika.

Predsjednik Republike bira se na pet godina na općim izborima, najviše u dva mandata. Vrhovni je zapovjednik oružanih snaga, te predstavlja Republiku Hrvatsku u svijetu.

Vlada kreira politiku i aktivnosti koje se odnose na unutarnju i vanjsku politiku, te koordinira i upravlja radom državne uprave. Vlada je također zadužena za provedbu zakona i drugih pravnih akata, te donošenje odluka u skladu s Ustavom i zakonima. Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri.Vlada na čelu s premijerom odgovorna je hrvatskom parlamentu (Hrvatski sabor), koji ima zakonodavnu vlast. Zastupnici se u Hrvatski sabor na temelju općeg i jednakog biračkog prava biraju izravno tajnim glasovanjem na četiri godine.

Pravosudni sustav uključuje općinski, županijski, Upravni i Vrhovni sud. Hrvatska je administrativno podijeljena na 20 županija i područje glavnog grada Zagreba sa statu-som županije.

Izvor: Mit dizajn studio Izvor: Statistički ljetopis RH 2007., Državni zavod za statistiku

Izvor: Statistički ljetopis RH 2007., Državni zavod za statistiku, statističke informacije 2008.

OSIJEK

republik a hrvatsk a

8

osječko -bar anjsk a županija

9

2.3. Zemljopisni položaj

Hrvatska ima povoljan položaj na raskrižju međunarodnih putova između srednje Europe i Medi- terana. Blizina Jadranskog mora kao dijela Mediterana od velikog je značaja za zemljopisni položaj Hrvatske. Jadransko more duboko se s juga usijeca u europsko kopno, tako da je sjeverni Jadran prirodni izlaz na more za srednjoeuropske zemlje.Prema geografskim i reljefnim karakteristikama Hrvatska se može podijeliti na tri glavne regije: nizinsku, gorsku i primorsku.

Najvažniji su prometni smjerovi posavski i jadranski, zatim podravski i više poprečnih od austrijske i mađarske granice prema Jadranu.

2.4. Gospodarstvo

Hrvatska je srednje razvijena zemlja orijentirana tržišnom gospodarstvu. Glavne gospodarske grane Hrvatske su poljoprivreda, turizam, prehrambena industrija, tekstilna, drvoprerađivačka, metaloprerađivačka, kemijska i naftna industrija, elektroindustrija, graditeljstvo, trgovina, brodogradnja i pomorstvo.

godina2007. 2007.2001.2007.2007.2007.2007.2007.2007.2007.2007.2007.2007.

51.264,111.545,9

4.437.460,002,9

1.516.90914,8

12.36025.829

-3.206,44.841,0

4,997,339,0

Tablica 1. Osnovni pokazatelji gospodarstva Republike Hrvatske

Bruto društveni proizvod (BDP), mil. USDBDP po stanovniku (USD)Broj stanovnikaStopa inflacije (%)Broj zaposlenihStopa registrirane nezaposlenosti (%)Izvoz (u mil. USD)Uvoz (u mil. USD)Tekući račun platne bilance (mil. EUR)Prosječna mjesečna neto plaća (kn)Tečaj HRK:USDTečaj HRK:EUREskontna stopa HNB (%)

Izvor: Državni zavod za statistiku, statističke informacije 2008.

3. OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA


Tablica 2. Osobna karta Osječko - baranjske županije

Površina, km2

Udio u RH, %Broj gradovaBroj općinaBroj naselja

4.1557,3

735

263

Izvor: Osječko-baranjska županija, Županija u brojkama 2007., prosinac 2007.

Upravno - teritorijalni ustroj

StanovniciUdio u RH, %Broj kućanstavaProsječan broj članova kućanstava

330.5067,45

113.583

2,91


Stanovništvo

Poljoprivredno zemljište, haŠumsko zemljište, ha

212.01399.734


Zemljišne površine

Postotak aktivnog stanovništvaPostotak uzdržavanog stanovništvaPostotak poljoprivrednog stanovništvaStanovništvo u inozemstvuOd toga:osobe na radu u inozemstvu

41,733,46,4

16.6118.546

Stanovništvo prema aktivnosti


ŽivorođeniUmrliPrirodni prirastŽivorođeni na 100 umrlih

2.9283.924-99674,8


Prirodno kretanje stanovništva

BečBeogradBudimpeštaIstanbulKoperLjubljanaMünchenPločeSarajevoTrst

556 km

180 km

260 km

1.092 km

548 km

418 km

765 km

432 km

273 km

529 km

Cestovna udaljenost Osijeka od europskih gradova



10


11

OSIJEK

3.2. Geografski položaj

Osječko-baranjska županija smještena je u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, a svojom površinom od 4.155 km2 zauzima prostor oko donjeg toka rijeke Drave prije njezina ušća u Dunav. Prostire se od Donjeg Miholjca i Našica na zapadu, do Erduta na istoku, te od hrvatsko-mađarske granice na sjeveru do Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije na jugu.

Izvoz, tisuće USDUvoz, tisuće USD

Izvor: HGK Županijska komora Osijek, 2008.

Robna razmjena s inozemstvom u 2007. godini

570.330557.806

Slika 1. Karta Republike Hrvatske s ucrtanom Osječko-baranjskom županijom

Izvor: Mit dizajn studio.

Osječko-baranjska županija obuhvaća nekoliko većih zemljopisnih cjelina: Baranju na sjeveroistoku, Podravinu i Našički kraj na zapadu, te Đakovštinu na jugu.

Baranja, Našički kraj i zapadna Đakovština su poznati po vinorodnim brežuljcima, a zahvaljujući Dunavu i Dravi koji presijecaju Županiju, tlo je prikladno za uzgoj svih vrsta žitarica, vinogradarstvo, voćarstvo, te šume i pašnjake. Područje Županije ispresijecano je s 1.702,94 km cesta i 230,64 km željezničkih pruga. Rijeke Dunav i Drava povezuju ovo područje i s riječnom mrežom europskih rijeka. S dvije zračne luke (Osijek i Klisa) u blizini Osijeka, Županija je povezana i s mrežom hrvatskih zračnih luka.

Preko Osijeka će voditi i europski prometni koridor V/c (transeuropska autocesta Budimpešta - Osijek - Sarajevo - Ploče), koji će povezivati sjever i jug Europe (Jadransko more) i čija je izgradnja započela.

3.3. Klima

Klima u Županiji je umjereno kontinentalna, s dugim i blagim proljećima i jesenima, toplim ljetima i hladnim zimama. Prosječne temperature zimi se kreću oko 1°C, u proljeće 11°C, ljeti 21°C, a u jesen 12°C. Prosječna godišnja temperatura je 12°C., prosječni tlak zraka je 1.005 hPa, a relativna vlaga zraka 80%.

3.4. Prirodni resursi

Prirodni resursi pogodni su za poljoprivrednu proizvodnju, a temelje se na sastavu tla i klimi. Termalne vode, očuvani okoliš i jedinstveno područje Kopačkog rita samo su dio pogodnosti koje pruža Osječko-baranjska županija.O poljoprivrednom karakteru Županije govori činjenica da 212.013 ha čine obradive poljoprivredne površine, a pod šumama se nalazi 99.734 ha.

Izvor: Statistički ljetopis RH 2007., Državni zavod za statistiku

oranice i vrtovi 90%voćnjaci 1%vinogradi 1%livade 2%pašnjaci 6%

1%1% 2% 6%

90%

Graf 1. Namjena poljoprivrednih površina


12


13

Najzastupljenije kulture su pšenica i kukuruz od žitarica, te šećerna repa i suncokret od industrijskog bilja. Vlažnija tla uz rijeke pogodna su za uzgoj povrća, a uzvisine i obronci gora za voće i vinovu lozu. Na ovu proizvodnju nadovezuje se stočarstvo, osobito uzgoj svinja i goveda.

Ukupna drvna zaliha Županije iznosi 19.988.900 m3, a čine ju različite drvne vrste: hrast, jasen, bukva, domaća topola i dr. Prosječni godišnji etat glavnog i prethodnog prihoda u 2007. godini na razini Hrvatskih šuma za područje Županije je 451.738 m³, a prirast 673.400 m³.Najznačajnija rijeka Osječko-baranjske županije je rijeka Drava, pritoka Dunava. Rijeka Drava ima karakteristike nizinske rijeke, a pripada grupi rijeka s kišno-ledenjačkim vodnim režimom, kojega karakterizira mala vodnost zimi, a velika u proljeće i početkom ljeta. Obje rijeke su bogatealuvijalnim naslagama pijeska, praha i gline, te rjeđe šljunka.

Prirodni resursi Slavonsko-baranjskog šumsko-lovnog područja koji su sastavni dio lovišta mogu biti veliki poticaj gospodarskom razvitku Županije. Lovački savez Osječko-baranjske županije (kojega čine šest lovnih ureda: Baranja, Donji Miholjac, Đakovo, Osijek, Valpovo i Našice, sa ukupno 113 članica) koristi 85 zajedničkih lovišta na kojemu se mogu naći obični jelen, divlja svinja, srna, fazan, prepelica, divlja patka, obični zec i lisica. Kopačevsko jezero i pripadajuće područje Drave i Dunava s brojnim rukavcima i stajaćim vodama obiluje svim vrstama ribe, naročito kapitalnim somovima, krupnim štukama, smuđevima i šaranima. Dunav kod Aljmaša dobro je ribolovno područje za kečige.Na sjeveroistoku Osječko-baranjske županije, u kutu što ga čine Drava i Dunav, smješten je Park prirode Kopački rit. Veličinom od 17.700 ha, Kopački rit je jedna od najvećih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi, koja se dalje prema sjeveru nastavlja na poplavne površine Dunava koje se protežu sve do Szekszarda u Republici Mađarskoj.

Park prirode se prostire od ušća Drave uzvodno Dunavom s njegove lijeve i desne strane, a njegov reljef je rezultat rada vode, kako same rijeke, tako i poplavnih voda koje plave područje. Rijeke u svom živom toku stvaraju sprudove i otoke - ade, te rukavce koje ovdje zovu “dunavac” ili “stara Dra-va”. Nasuprot tome, vode na poplavnom području na jednom mjestu talože nanose, dok na drugom mjestu produbljuju teren, te tako nastaju depresije i povišena područja (grede). Ovakav jedinstven izgled unutrašnje delte nije poznat kod drugih europskih rijeka.

Izvor: Statistička izvješća 1345/2008, Državni zavod za statistiku

Izvor: Informacija o stanju, gospodarenju i zaštiti šuma na području Osječko-baranjske županije

Graf 2. Najzastupljenije kulture

žitarice 68%uljano sjemenje i plodovi 14%šećerna repa 7%krmno bilje 10%povrće 1%

14%

7%

10% 1%

68%


14


15

Upravo je ovaj mikroreljef glavni čimbenik raznolikosti vegetacije u Kopačkom ritu. Dubina vode, vi-sina i trajanje poplava utječu na tipove vegetacije. S jedne strane tu su različiti tipovi šuma, a s druge vodena i močvarna vegetacija. Od šumskih zajednica najveću površinu u ritu prekriva šuma bijele vrbe koja raste na golim sprudovima uz rijeke i kanale. Na nešto višim terenima gdje su poplave kratkotrajne, razvija se šuma bijele vrbe i crne topole, a u prizemnom sloju dominira plava kupina. Na još uzdignutijim mjestima nalaze se šume crne i bijele topole. Na nižim terenima uspijeva šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke, a na gredama suši tip šuma - hrast lužnjak i obični grab.

Autohtona flora i vegetacija Kopačkog rita pruža povoljne životne uvjete raznovrsnim predstavnicima beskralješnjaka, od kojih je dosada utvrđena prisutnost preko 460 vrsta. Faunu kralješnjaka čini 411 vrsta: 44 vrste riba, 11 vrsta vodozemaca, 10 vrsta gmazova, 291 vrsta ptica i 55 vrsta sisavaca.

Kopački rit je najveće mrijestilište i rastilište riba Podunavlja. Na temelju podataka ulova, do sada je zabilježeno 44 vrste riba, od kojih se veličinom populacije ističu: šaran, štuka, som i smuđ.

Posebnost Kopačkog rita čine ugrožene europske vrste ptica koje se ovdje redovite gnijezde: crne rode, stepski sokol, bijele čapljice i divlje guske. U velikim kolonijama se ovdje gnijezde čaplje, obični galeb, bjelobrada čigra i veliki vranac.

Kopački rit je uvršten u listu područja svjetski zaštićenih Ramsarskom konvencijom (Konvencija o vlažnim područjima od međunarodnog značaja), na listu ornitološki značajnih područja (Important Bird Area), te je nominiran za UNESCO listu.

3.5. Blagdani i praznici

3.6. Važne institucije za poticanje poduzetništva

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJATrg Ante Starčevića 231000 OsijekTelefon: +385 (31) 221-501Telefax: +385 (31) 221-509E-mail: [email protected] www.obz.hr

AGENCIJA ZA RAZVOJ OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJEStjepana Radića 4 31000 OsijekTelefon: +385 (31) 221-881 Telefax: +385 (31) 221-880 E-mail: [email protected] www.obz.hr

UPRAVNI ODJEL ZA POLJOPRIVREDU I GOSPODARSTVO OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJETrg Ante Starčevića 131000 OsijekTelefon: +385 (31) 221-588 Telefax: +385 (31) 213-567E-mail: [email protected]@obz.hrwww.obz.hr

URED DRŽAVNE UPRAVE UOSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI, OSIJEKŽupanijska 431000 OsijekTelefon: +385 (31) 221-111 Telefax: +385 (31) 200-686E-mail: [email protected]. drzavna-uprava-osijek.hr

URED DRŽAVNE UPRAVE UOSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI,ISPOSTAVA BELI MANASTIRKralja Tomislava 53a31300 Beli ManastirTelefon: +385 (31) 702-574Telefax: +385 (31) 703-876E-mail: [email protected]

URED DRŽAVNE UPRAVE UOSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI,ISPOSTAVA DONJI MIHOLJACVukovarska 131540 Donji Miholjac Telefon: +385 (31) 630-330Telefax: +385 (31) 632-221E-mail: [email protected]

URED DRŽAVNE UPRAVE UOSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI,ISPOSTAVA ĐAKOVOVij. K. A. Stepinca 1031400 ĐakovoTelefon: +385 (31) 811-129Telefax: +385 (31) 811-116E-mail: [email protected]

URED DRŽAVNE UPRAVE UOSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI,ISPOSTAVA NAŠICEPejačevićeg trg 734500 NašiceTelefon: +385 (31) 614-492Telefax: +385 (31) 613-768E-mail: [email protected]

URED DRŽAVNE UPRAVE UOSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI,ISPOSTAVA VALPOVOKralja Petra Krešimira IV br. 131550 ValpovoTelefon: +385 (31) 654-040Telefax: +385 (31) 651-011E-mail: [email protected]

Nova godina

Sveta tri kralja

Uskrsna nedjelja

Uskrsni ponedjeljak

Praznik rada

Tijelovo

Dan antifašističke borbe

Dan državnosti

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Velika Gospa

Dan neovisnosti

Svi sveti

Božićni blagdan

1. siječnja

6. siječnja

23. ožujka (2008.)

24. ožujka (2008.)

1. svibnja

22. svibnja (2008.)

22. lipnja

25. lipnja

5. kolovoza

15. kolovoza

8. listopada

1. studenoga

25. i 26. prosinca

Izvor: www.kopacki-rit.com


16


17

GRAD OSIJEK, UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVOKuhačeva 931000 OsijekTelefon: +385 (31) 229-259Telefax: +385 (31) 229-180 E-mail: [email protected]

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA, ŽUPANIJSKA KOMORA OSIJEKEuropske avenije 1331000 OsijekTelefon: +385 (31) 223-800Telefax: +385 (31) 223-824E-mail: [email protected]

HOK OBRTNIČKA KOMORA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJESvilajska 35 31000 OsijekTelefon: +385 (31) 310-160 Telefax: +385 (31) 310-161 E-mail: [email protected]

HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA, REGIONALNI URED OSIJEKGajev trg 631000 OsijekTelefon: +385 (31) 251-012Telefax: +385 (31) 251-013E-mail: [email protected]

CENTAR ZA PODUZETNIŠTVO OSIJEKŠetalište kardinala Franje Šepera 13/II31000 OsijekTelefon: +385 (31) 283-820Telefax: +385 (31) 283-623E-mail: [email protected] www.poduzetnistvo.org

PODUZETNIČKI CENTAR BELIŠĆERadnička 1/I31551 BelišćeTelefon: +385 (31) 665-255Telefax: +385 (31) 665-254E-mail: [email protected]

ZADRUGA PODUZETNIČKA MREŽADunavska 2231000 OsijekTelefon: +385 (31) 273-155Telefax: +385 (31) 275-655 E-mail: [email protected]

MIHOLJAČKI PODUZETNIČKI CENTAR, DONJI MIHOLJACTrg Ante Starčevića 1/131540 Donji MiholjacTelefon: +385 (31) 630-944Telefax: +385 (31) 630-943E-mail: [email protected]

VALPOVAČKI PODUZETNIČKI CENTARTrg Kralja Tomislava 14/131550 ValpovoTelefon: +385 (31) 651-411Telefax: +385 (31) 651-411E-mail: [email protected] www.valpoc.hr

PODUZETNIČKI CENTAR BELI MANASTIRKralja Tomislava 5331300 Beli ManastirTelefon: +385 (31) 710-211Telefax: +385 (31) 710-222E-mail: [email protected] www.pcbm.hr

PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS d.o.o. OSIJEKJ.J. Strossmayera 34131000 OsijekTelefon: +385 (31) 209-955Telefax: +385 (31) 209-956E-mail:[email protected]

TEHNOLOGIJSKO-RAZVOJNI CENTAR U OSIJEKUTrg Ljudevita Gaja 631000 OsijekTelefon: +385 (31) 251-000Telefax: +385 (31)251-005E-mail:[email protected]

PODUZETNIČKI INKUBATOR OSVITVukovarska 14231540 Donji MiholjacTelefon: +385 (31) 630-738Telefax: +385 (31) 630-738E-mail: [email protected]

UDRUŽENJE OBRTNIKA OSIJEKIvana Adamovića 231000 OsijekTelefon: +385 (31) 212-810Telefax: +385 (31) 212-870E-mail: [email protected] www.uoos.hr

UDRUŽENJE OBRTNIKA BARANJE, BELI MANASTIRKralja Tomislava 5931300 Beli ManastirTelefon/telefax: +385 (31) 703-431E-mail:[email protected]

UDRUŽENJE OBRTNIKA DONJI MIHOLJACKolodvorska 4131540 Donji MiholjacTelefon: +385 (31) 630-144Telefax: +385 (31) 630-802 E-mail:[email protected]

UDRUŽENJE OBRTNIKA ĐAKOVOAnte Starčevića 331400 ĐakovoTelefon/telefax: +385 (31) 813-559E-mail:[email protected]

UDRUŽENJE OBRTNIKA NAŠICEBraće Radića 21 34500 NašiceTelefon/telefax: +385 (31) 613-060E-mail:[email protected]

UDRUŽENJE OBRTNIKA VALPOVODr. Franje Tuđmana 331550 ValpovoTelefon/telefax: +385 (31) 651-285E-mail:[email protected]

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJASLAVONIJE I BARANJE D.O.O.Stjepana Radića 431000 OsijekTelefon: +385 (31) 221-840Telefax: +385 (31) 221-841E-mail: [email protected]

ZAVOD ZA INFORMATIKUStjepana Radića 431000 OsijekTelefon: +385 (31) 221-850Telefax: +385 (31) 221-869E-mail: [email protected]


18


19

3.7. Mediji (agencije, TV postaje, radio postaje, novine)

Beli ManastirRADIO BARANJA, Trg Slobode 32, 31300 Beli Manastir, 031/700-880RADIO BANSKA KOSA, Kralja Zvonimira 2, 31300 Beli Manastir, 031/705-326

Donji MiholjacRADIO DONJI MIHOLJAC d.o.o., Trg A. Starčevića 5, 31540 Donji Miholjac, 031/633-232, 031/631-529

ĐakovoNOVI RADIO, Bana Jelačića 35, 31400 Đakovo, 031/840-981RADIO ĐAKOVO d.o.o. ZA INFORMIRANJE, Bana Jelačića 6, 31400 Đakovo, 031/813-295

NašiceRADIO NAŠICE d.o.o., Dore Pejačević 2, 31500 Našice, 031/613-617, 060/497-497

OsijekHRT-TV STUDIO OSIJEK, Šamačka 13, 31000 Osijek, 031/225-500TELEVIZIJA SLAVONIJE I BARANJE d.o.o., Hrvatske Republike 20, 31000 Osijek, 031/203-333, 031/203-000OSJEČKA TELEVIZIJA, Ulica sv. Leopolda Bogdana Mandića bb, 31000 Osijek, 031/400-000HRT-RADIO OSIJEK, Šamačka 13, 31000 Osijek, 031/225-500SLAVONSKI RADIO, Hrvatske Republike 20, 31000 Osijek, 031/212-555GRADSKI RADIO, Trg A. Starčevića 7/I, 31000 Osijek, 031/250-991RADIO PLUS, Hrvatske Republike 31, 31000 Osijek, 031/215-866SLAVONSKI DOM - Datapress d.o.o., Trg Slobode 6, 31000 Osijek, 031/210-510GLAS SLAVONIJE d.d., Hr. Republike 20, 31000 Osijek, 031/223-223, 031/223-222SLAVONSKA BURZA, Spajić d.o.o., Zagrebačka 24, 31000 Osijek, 031/226-333JUTARNJI LIST OSIJEK, Trg Slobode 8, 31000 Osijek, 031/200-616VEČERNJI LIST OSIJEK, L. Jagera 24, 31000 Osijek, 031/212-344HINA HRVATSKA IZVJEŠTAJNA NOVINSKA AGENCIJA, Trg Slobode 8, 31000 Osijek, 031/ 200-605NOVA ZEMLJA, Katava d.o.o., Šetalište kardinala F. Šepera 1d, 31000 Osijek, 031/ 209-000VJESNIK, D.D. Zagreb, Trg Slobode 8, 31000 Osijek, 031/ 212-099RTL Dopisništvo Osijek, Europska avenija 12, 31000 Osijek, 031/ 210-107Nov@ TV d.d. - Dopisništvo Osijek, Ribarska 4, 31000 Osijek, 031/ 638-927

ValpovoHRVATSKI RADIO VALPOVŠTINA d.o.o., Kralja P. Krešimira IV.1, 31550 Valpovo, 031/656-300

3.8. Konzultanti (odvjetnici, računovođe, prevoditelji)

Informacije o računovođama u Osječko-baranjskoj županiji se mogu dobiti u Udruzi računovodstvenih servisa ili u Udruzi računovođa i financijskih djelatnika.Udruga računovodstvenih servisa okuplja 20 servisa s područja Županije s ciljem formiranja čvrste i snažne baze računovodstva, unapređenja rada članova Udruge i postizanja zajedništva u stvaranju prepoznatljivosti kvalitete rada na tržištu, standardizirane ponude, adekvatnog i ujednačenog valo-riziranja rada i organizacije poslovanja.

Hrvatska udruga računovodstvenih servisaTrg žrtava fašizma 15/I10 000 Zagrebwww.hurs.hr

Podružnica Slavonija i BaranjaARIOS - agencija za računovodstvo, informatiku, organizaciju i savjetovanje, vl. Kušić Marija

Ivana Gorana Kovačića 43,31551 BelišćeTelefon: (031) 662-101Telefax: (031) 662-359

Imre Nagya 18,31300 Beli Manastir,Telefon: (031) 705-016Telefax: (031) 705-015

Predsjednica: Marija KušićE-mail: [email protected]

Udruga računovođa i financijskih djelatnika Osijek okuplja oko 300 članova - računovodstvenih i financijskih djelatnika s ciljem promicanja i afirmiranja računovodstvenih, revizijskih i finan-cijskih zanimanja. Udruga Osijek je samo jedna od 35 udruga okupljenih u Hrvatskoj zajednici računovodstvenih i financijskih djelatnika.

Udruga računovođa i financijskih djelatnika OsijekŠetalište kardinala Franje Šepera 13/II31 000 OsijekPoslovna tajnica: Marija KmoničekTelefon: +385 (31) 283-675Telefax: +385 (31) 283-624 E-mail: [email protected]

Pregled svih odvjetničkih ureda, zajedničkih ureda i odvjetničkih društava nalazi se na web adresi odvjetničke komore: www.hok-cba.hr

Pretraživanje je omogućeno prema sjedištima odvjetničkih ureda.


20


21

Izvor: www.hok-cba.hr

Tablica 3. Broj odvjetničkih ureda i zajedničkih ureda prema sjedištima

Sjedište

Beli ManastirDonji MiholjacÐakovoNašiceOsijekValpovo

Broj odvjetničkih ureda i društava

2 2 11883 7

Tablica 4. Popis sudskih tumača Osječko-baranjske županije

Ime i prezime/tvrtka

ad-hoc

Giber, Lilian

Jovanovski, Blagoja, prof

Kopić, Anita, prof.

Kulić, Violeta

Lazarević, Suzana

Lingua d.o.o.

Lingua-Soft d.o.o.

Lupšić, Dubravka, prof.

Marić, Ančica

dr.sc. Dina Marković

Ratkovičić, Ana

Repušić, Marijana

Scheuermann-Hodak, Lydia

Staničić, Eteodora

Vekić, Vlatka

Strani jezik

engleski, njemački, talijan-ski, francuski, sloven-

ski, makedonski, srpski, albanski, bugarski

mađarski jezik

makedonski jezik

engleski i njemački jezik



engleski, njemački, talijan-ski, francuski slovenski jezik, ruski, španjolski

Engleski, Njemački, Talijanski, Francuski,

Španjolski

engleski jezik

njemački jezik

srpski jezik


slovenski jezik

njemački jezik

engleski jezik

njemački, engleski, fran-cuski i talijanski jezik

Sjedište

Osijek

Osijek

Čepin

Osijek

Osijek

Osijek

Osijek

Osijek

Osijek

Našice

Osijek

Belišće

Osijek

Osijek

Osijek

Osijek

Adresa

Stjepana Radića 12

Wodrova Wilsona 11

Kralja Zvonimira 182

Sarajevska 89

Sprečanska 51, Brijest

Antuna Kanižliča 21

I.F. Gundulića 5

Lorenza Jagera 24

A. Hebranga 21

Zagrebačka 3a

Europska avenija 22

Vladimira Nazora 33

Papuk Gore 44

Vijenac Jakova Gotovca 13

Naselje Vladimira Nazora 1

Stjepana Radića 9

Telefon

215-500

570-807

380-863

507-907

098/463 843

201-467

201-515

210-333

359-030

617-309

209-928

098/438-326

303-870

210-209

369-993

211-651

Izvor: www.tportal.hr/imenik


22


23

3.9. Zdravstvene usluge

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJEFranje Krežme 1, 31000 Osijek, tel. centrala: 031/ 225-700Hrvatski zavod za javno zdravstvo koordinira, stručno usmjerava i nadzire provođenjejavnozdravstvene djelatnosti u zdravstvenom sustavu.

KLINIČKA BOLNICA OSIJEKJ. Huttlera 4, 31000 Osijek, tel: 031/511-511, web: www.kbo.hrKlinička bolnica Osijek ima 32 odjela s 1.287 bolesničkih postelja. Kliničkoj bolnici Osijek, kao regionalnoj bolnici gravitira oko 800.000 stanovnika istočne Hrvatske. Klinička bolnica zapošljava 72 doktora znanosti i 56 magistra znanosti a ukupan broj uposlenih djelatnika je 3.181: zdravstvenog osoblja ukupno 2.158 (od toga 401 liječnik), administrativnog 346 i tehničkog 677.

ADRESAR OSTALIH USTANOVA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Dom zdravlja Beli Manastir, 31300 Beli Manastir, Školska 5, 031/791-100Dom zdravlja Valpovo - Ambulanta Belišće, 31551 Belišće, Vijenac Salamona H. Gutmanna 28, 031/664-200Dom zdravlja Donji Miholjac, 31540 Donji Miholjac, Trg A. Starčevića 25, 031 031/620-160 Dom zdravlja Đakovo, 31400 Đakovo, Petra Preradovića 2, 031/813-474 Dom zdravlja Našice, 31500 Našice, Ulica Bana Jelačića 6, 031/617-803 Dom zdravlja Osijek, 31000 Osijek, Park kralja Petra Krešimira IV 6, 031/225-302 Hitna Medicinska pomoć OBŽ, 31000 Osijek, Josipa Huttlera 2, 031/531-305, 031/531-308 Dom zdravlja Valpovo, 31550 Valpovo, Kralja Petra Krešimira IV 4, 031/651-555

3.10. Kako provesti slobodno vrijeme?

(Internet caffee-i, park prirode, spomenici, vinska cesta, dvorci, kazalište, termalne toplice, ergela...)

Slobodno vrijeme u Osječko-baranjskoj županiji možete provesti na zanimljive načine. U nastavku navodimo naše prijedloge uz popis institucija u kojima možete dobiti dodatne informacije.

Park prirode “Kopački Rit”Javna ustanova “Park prirode Kopački rit”, 31309 Tikveš, Tikveš, tel: 031/285-370 i fax: 285-380, www.kopacki-rit.com

Svjetski poznat prirodni močvarni rezervat Kopački rit najveće je prirodno mrijestilište ribe i pravo mjesto za odmor i rekreativni šport ribolovcima i lovcima. Tu je stanište više tisuća srneće divljači, čuvenih beljskih kapitalnih jelena, divljih svinja i pernate divljači. Ovdje preko godine boravi oko 270 vrsta ptica i to je pravi ornitološki raj u koji se brzo i lako može doći dobrim prometnicama ineposrednim promatranjem uvjeriti izbliza u ljepote i bogatstvo očuvane prirode atraktivnom plovidbom po Kopačevskom jezeru. Kopački rit ima i međunarodno značenje, evidentiran je kao Ornitološko značajno područje i kao Ramsarsko područje, što znači da je upisan u listu međunarodno značajnih močvara. Kopački rit funkcionalna je turistička destinacija, posebno zanimljiva kao mjesto za odmor, sportsko-rekreativne, lovne i ribolovne aktivnosti, atraktivne plo-vidbe Kopačevskim jezerom i vrlo popularno promatranje i snimanje ptica.

osječko -bar anjsk a županija osječko -bar anjsk a županija

Osijek i Tvrđa

Kompleks Osječke Tvrđe izgrađen je u 18. stoljeću s impozantnim bedemima i gradskim vratima, romaničkom jezgrom, te kvadratnim glavnim trgom, pa je Osijek najvažnije vojno, gospodarsko, upravno i kulturno središte Slavonije. Tvrđa pripada najznačajnijim starim hrvatskim gradskim jezgrama i najveći je sklad baroknih vojnih zgrada očuvanih do danas. Ističe se zgrada glavne straže iz 1730. s arkadama i četverouglatim tornjem za obilazak stražara. Izdužene jednokatne vojarne poznate su pod imenima Neutor, Donati, Zeichenamt, Jugend Kaserne. U Tvrđi su očuvane lijepe plemićke i građanske zgrade, barokni kužni pil Sv. Trojstva (1729-1730), fontana, zgrada Muzeja Slavonije, stara gimnazija, crkva sv. Mihovila s vrijednim inventarom i opremom (čuva kalež s medaljonima od emajla s prikazima iz života sv. Franje Ksavera sa žigom iz Beča iz 1764). Franjevački samostan započet je 1699. u kojem je 1735. Slavonija imala svoj prvi fakultet (studij mudroslovlja i bogoslovije). Iste godine tu je utemeljena prva tiskarnica u Slavoniji.

Državna ergela lipicanaca - ĐakovoA. Šenoe 45, 31400 Đakovo, 031/813-286, www.ergela-djakovo.hr

Nadaleko je poznata i Đakovačka ergela konja lipicanaca koju su u 14. stoljeću osnovali đakovački biskupi. Danas ergela broji preko 220 konja, uglavnom rasnih lipicanaca, namijenjenih prvenstveno zaprežnim sportovima, ali koji su ujedno pogodni za dresuru i jahanje. U gradu Đakovu nalazi se Pastuharna u kojoj se obavlja dresura i trening mladih pastuha. Kobile i ždrijebad smješteni su u ergeli izvan grada gdje im je život organiziran praktički na slobodi.

Katedrala Sv. Petra - Đakovo

Prepoznatljivu vizuru grada Đakova određuje katedrala - prvostolnica Sv. Petra koju je 1866. godine započeo graditi biskup Josip Juraj Strossmayer. Gradnja je trajala punih 16 godina, odnosno četiri su godine trajali vanjski građevinski radovi, a čak 12 godina unutrašnje uređenje. U objekt je ugrađeno 7.000.000 komada opeke koja je pečena u Đakovu. Kuriozitet je da katedrala ima sedam oltara i orgulje s 5.486 svirala.

Izvor: www.tzosbarzup.hr/content_data.php?type=posjetite&id=5


26


27

Dvorci Slavonije

O povijesti Slavonije na svojstven način svjedoče priče o vlastelinskim obiteljima i njihovim dvorcima.U Donjem Miholjcu do danas je sačuvan dvorac Prandau-Mailath, svojevremeno rezidencijalni objekt i istodobno upravno sjedište cijeloga vlastelinstva. Jednokatna historicistička građevina sliko-vitih pročelja izgrađena je početkom 20. stoljeća i karakteristična je po kulama, izlomljenom krovu, ukrasnim dimnjacima i terasama. Našički veliki dvorac obitelji Pejačević nalazi se u velikom perivoju na zemljištu od gotovo 35 hektara. Dvorac pravokutnog tlorisa građen je početkom 19. stoljeća i kasnije dograđivan dok nije dobio reprezentativni kasnobarokni izgled s dva bočna tornja koji završavaju s kupolastim krovovima.Dvorac obitelji Hilleprand-Prandau i Normann u Valpovu izgrađen je tridesetih godina 18. stoljeća. Barokno-klasicistička građevina, čijim pročeljem dominira toranj sa satom, u stražnjem se dijelu s dva kraka naslanja na srednjovjekovnu okruglu kulu. Na taj je način opasano dvorište koje ima oblik nepravilnog šiljastog trokuta. Unutar objekta sačuvana je i dvorska kapela.

Bizovačke toplice - termalno kupalište - BizovacBizovačke toplice d.d, Sunčana 39, 31222 Bizovac, 031/685-100, www.bizovacke-toplice.hr

Veliki kupališni kompleks zaokružen u tri zatvorena i dva otvorena bazena s termalnom vodom. Termalni kompleks prostorno se nadovezuje na bazen s termalnom vodom smješten u prostoru velikog hotela Termia. Ukupna vodena površina svih bazena s termalnom vodom je 880 m2.

Grad vode AQUAPOLIS - BizovacBizovačke toplice d.d, Sunčana 39, 31222 Bizovac, 031/685-100, www.bizovacke-toplice.hr

Aquapolis je multifunkcionalni kupališni kompleks. Zimi je zatvoren, klimatiziran i idealno zagrijan zabavno-rekreacijski prostor, dok se ljeti prostor fizički otvara, te se njegova ponuda upotpunjuje zelenim sunčalištima i otvorenim terenima za sport i rekreaciju. Sastoji se od devet bazena različite veličine i namjene: poluolimpijski bazen, bazen za neplivače, dječji bazen, bazen s vodenim atrakcijama (glazbena špilja i wirlpool), tri jakuzzi bazena (bočna masaža) različite veličine i dubine, otvoreni vanjski bazen i otvoreni vanjski bazen s velikom vodenom gljivom i umjetnim brzacima, te akvaganom dužine 112 metara. Ukupna vodena površina svih bazena je 1.500 m2.Za rekreaciju, tu su: tereni za mali i veliki nogomet (asfaltirani ili travnati), rukometno i košarkaško igralište, teniski teren, teren za odbojku na pijesku, četverostazna automatska kuglana i trim kabi-net.


28


29

VINSKA CESTA

Vinska cesta i vinogorja

Osječko-baranjska županija ima četiri zemljopisno pravilno raspoređena vinogorja: Erdutsko vinogorje (Erdut, Dalj, Aljmaš)Baranjsko vinogorje (Kneževi Vinogradi, Popovac, Draž, Suza, Kotlina, Zmajevac)Ðakovačko vinogorje (Ðakovo, Trnava, Drenje, Levanjska Varoš, Satnica Ðakovačka, Gorjani, Mandićevac)Feričanačko-našičko vinogorje (Našice, Feričanci, Podgorač).

Erdutsko vinogorje

Erdutsko vinogorje jedno je od najatraktivnijih u Slavoniji. Ovom vinogorju posebnost izgleda daje pružanje velike rijeke Dunava u njegovom podnožju s čuvenim lesnim naslagama i strmim padina-ma, zbog kojih ovaj prostor ima status zaštićenog krajolika. Uz županijsku cestu Aljmaš - Erdut iznad Dunava nalaze se brojne kuće za odmor koje su najbolji dokaz vrijednosti slikovitog izgleda ovog krajolika. Upravo se ova lokacija u cijeloj Slavoniji smatra najatraktivnijom za posjedovanje kuće za odmor, zbog čega se vrijednosti nekih kuća s odvojenim pristupom i pogledom na Dunav i okolne šume mogu uspoređivati s kućama za odmor na najekskluzivnijim lokacijama na Jadranu. Vinarija u sklopu nekadašnje kurije Adamović-Cseh u Erdu-tu poznata je po hrastovoj bačvi kapaciteta 75.000 litara, zbog čega je uvrštena u Guinessovu knjigu rekorda. Pogled na Dunav pruža stara srednjovjekovna kula u Erdutu, koja figurira kao ključna točka zanimljiva za turističko posjećivanje.Na uzvisinama uz Dunav vinova se loza uzgajala i za vrijeme vladavine Rimljana. Nakon odlaska Turaka u ovim se krajevima formira vlastelinstvo Johana Baptista, da bi se u kratkom vremenskom razdoblju izmjenjivali vlasnici - Ivan Palfi, Adamovič Čepinski, a u drugoj polovici 19. stoljeća vlaste-linstvo preuzima Ervin plemeniti Cseh. Ervin Cseh je učinio mnogo za unapređenje erdutskog vino-gradarstva što najbolje pokazuje da je i nakon II svjetskog rata imao 80 hektara vinograda i podrum u Erdutu. Pod upravom IPK Osijek povećavaju se površine pod vinogradima, a na tržištu se pojavljuju vrhunska vina: chardonay, mirisavi traminac, kvalitetna: graševina, te stolna: bećar i stolno bijelo.


30


31

Baranjsko vinogorje

Uz Erdutsko vinogorje, u Osječko-baranjskoj županiji vrlo atraktivno je Baranjsko vinogorje koje se nalazi u području oko Banske kose na sjeveru Baranje. Ovo je izrazito ravničarski kraj idealan za uzgajanje vinove loze. S tim dobrim uvjetima vjerojatno je povezano i ime Baranja, jer na mađarskom boranya znači vinska majka. Na području ovog vinogorja postoji i nekoliko uređenih vinskih po-druma, izdubljenih u prapornim naslagama, zbog čega se ističu atraktivnim izgledom koji je poznat i izvan granica Hrvatske. Za sada se veći broj uređenih podruma odnosi samo na jednu lokaciju unutar mjesta Zmajevac između Kneževih Vinograda i Batine na južnoj strani Banske kose, iako sličnih podruma ima i u drugim dijelovima vinogorja i na južnoj i sjevernoj strani, te je sve značajniji broj poduzetnika koji otvaraju svoje podrume turistima i u drugim dijelovima Baranje.Idealne uvjete za gajenje vinove loze i dobivanje odličnih vina prepoznali su i Rimljani koji su još prije 2000 godina brdo Banovu kosu prozvali Mons aureus ili zlatno brdo. Baranjsko brdo jedno je od najkvalitetnijih hrvatskih vinogorja. Klimatski uvjeti s godišnjim prosjekom padalina od 686 mm, povoljni su za uzgoj vinove loze, dok godišnja temperaturna suma u vegetacijskom razdoblju iznosi 3.479 stupnjeva, a jeseni su toplije od proljeća.

Đakovačko vinogorje

Počeci vinarske i vinogradarske tradicije Đakovačko-osječke nadbiskupije sežu u predtursko doba. Nakon oslobađanja od Turaka ovo područje osobito obnavlja biskup Petar Bakić sadnjom vinograda u Trnavi koje zatim proširuje biskup Josip Čolnić. Biskup Anto Mandić osniva vinograde u Mandićevcu, na obroncima Krndije, a biskup Josip Juraj Strossmayer gradi podrume u Trnavi i Mandićevcu. Đakovačka-osječka nadbiskupija najjači je proizvođač traminca na ovom području, koji čini 60% njihova sortimenta. Ostalih 40% zauzima proizvodnja vrhunske trnavačke graševine te vrhunski trnavački chardonnay. U vrhunskom trnavačkom tramincu uživaju i ljubitelji vina izvan naših granica. Podrumi Biskupije također su poznati i po arhivskim vinima, čime dokazuju postojanje izvanrednih berbi, što je plod svesrdnog ulaganja, znanja i ljubavi. U konačnici to je i vrhunski pakiran proizvod.


32


33

Feričanačko-našičko vinogorje

Najviše utjecaja na razvoj feričanačkog vinogradarstva imali su Cisterciti i i fratri iz Našica. Nakon izgona Turaka doseljenici su prihvatili kulturu uzgoja vinove loze i proizvodnje vina tako da je već 1850. u Feričancima izgrađen podrum kapaciteta 1.000 hl. Danas se u okviru koncerna Nexe pod imenom Feravino na tržište plasiraju vrhunsko vino rajnski rizling i kvalitetno vino graševinu, pinot bijeli i poznatu feričanačku frankovku.

Turistički razvoj ustrojen na vinskim cestama

Ovaj projekt vezan je uz turistički razvoj ruralnih sredina ustrojen na vinskim cestama. Njegove članice su bile Mađarska, Italija i Španjolska, te Hrvatska i njen predstavnik Osječko-baranjska županija koja je potpisala Opću povelju o priključenju vinskih cesta. Potpisivanjem ove povelje, dvije vinske ceste obvezale su se preuzeti i određena pravila koja vrijede za sve vinske ceste u Europi. Prema tim pravilima, vinske ceste u svom sadržaju moraju imati vinare s podrumima, restorane s au-tohtonom prehranom, moraju biti uređene na određeni način, i što je najvažnije, moraju imati svoje radno vrijeme. Ispunjavanje ovih uvjeta znači da bi u vinsku cestu mogli doći i turisti samostalno, a ne samo grupe turista koji se prethodno najave. Isto tako, obilazak vinskih cesta više se ne bi odno-sio samo na odlaske u podrume i kušanje vina, već bi to bio cjelodnevni program koji bi uključivao posjet svim zanimljivim turističkim odredištima u blizini. Svako vinogorje bi na taj način imalo svoju polazišnu točku. Za Baranju bi to bio dvorac princa Eugena Savojskog u Bilju i Park prirode Kopački rit, nakon čega bi se odlazilo na vinske ceste u Suzu i Zmajevac. Aljmaš i Svetište Gospe od Utočišta trebali bi postati polazna točka Erdutskoga vinogorja koje bi se završavalo kod privatnih proizvođača i IPK Erdutskih vinograda d.o.o. Za Đakovačko vinogorje polazišna točka bi bila katedrala i Državna ergela lipicanaca. Bizovačke toplice zajedno s dvorcima i perivojima u Donjem Miholjcu, Valpovu i Našicama zaokružili bi ponudu feričanačko-našičkoga vinogorja na kojemu se nalazi Feravino d.o.o. Jedna od najvećih hrvatskih vinskih cesta ona je u Zmajevcu, baranjskom mjestu sa 700 stanovnika i čak 75 vinskih podruma, gatora’, ukopanih u zemlju. U njima je temperatura uvijek između 12 i 15 stupnjeva Celzijevih, idealnih za vino. Kako niti jedan pravilnik nije regulirao postojanje vinskih cesta, nego je svaka županija temeljem svojih prirodnih resursa usmjerila turistički razvoj, turističko-vinske ceste ne obuhvaćaju samo vinske podrume, nego i dodatnu turističku ponudu, smještaj, restorane, gastronomiju, spomenike kulture i prirode te posebne priredbe u naseljima vinogorja koje su povezane s narodnim običajima i manifestacijama.


34


35

ZNAČAJNE MANIFESTACIJE U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

SvibanjOsijek: Festival hrvatske tamburaške glazbe Međunarodni jazz festival

LipanjBilje: Etno-eko festivalDraž: Baranjski bećaracNašice: Antunovske svečanostiValpovo: Ljeto valpovačko Osijek: Osječko ljeto kulture Osječko ljeto mladih Osječka ljetna noćĐakovo: Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara

SrpanjOsijek: Osječko ljeto kulture Osječka ljetna noć Performance Art FestivalĐakovo: Đakovački vezoviDonji Miholjac: Miholjačko sijeloPetrijevci: Petrijevačke žetvene svečanosti

KolovozAljmaš: Hodočašće za Veliku GospuBrođanci: Olimpijada starih sportova Batina: Baranjska umjetnička kolonijaErnestinovo: Kiparska kolonija ErnestinovoNašice: Kolonija umjetničke keramike “Hinko Juhn”Osijek: Osječke ljetne noći

RujanBeli Manastir: Jesen u BaranjiKopačevo: Ribarski daniNašice: Memorial Dore Pejačević Dani slavonske šumeRadikovci: Praćkijada

ListopadBizovac Sajam poljoprivrede, lova, ribolova i seoskog turizmaOsijek: Jesen u Tvrđi Fišijada

StudeniBelišće: Rombergove glazbene večeri Osijek: Memorial Franjo Krežma Međunarodni gala blues festival Krležini daniLadimirevci: Ladimirevački divani

ProsinacLadimirevci: Ladimirevački divaniOsijek: Bienale Slavonaca (prosinac parnih godina)

ADRESAR KNJIŽNICA, MUZEJA, GALERIJA, KAZALIŠTA, KINA, ...

Beli Manastir· Gradska knjižnica Beli Manastir, Kralja Tomislava 2, 031/710-250 otvoreno ponedjeljkom, utorkom,

četvrtkom i petkom od 8 do 15 sati, srijedom od 12 do 19 sati, a subotom od 8 do 13 sati- Centar za kulturu grada Belog Manastira, Kralja Tomislava 2, 031/701-214

Belišće · Knjižnica i čitaonica Belišće - Radnička 14, 031/665 - 103, otvoreno ponedjeljkom, utorkom, srijedom i

petkom od 8 do 15 sati, četvrtkom od 12 do 19 sati, a prvom subotom u mjesecu od 8 do 12 sati

· Muzej Belišće – Vij. S. H. Gutmanna 24, 031/662-061, otvoreno utorkom i četvrtkom od 9 do 12 sati, grupni posjeti prema najavi i dogovoru

Donji Miholjac· Centar za kulturu grada Donjeg Miholjca – Vukovarska 1, 031/631-161- Narodna knjižnica grada Donjeg Miholjca - Trga Ante Starčevića 22, 031/631-746 otvoreno radnim

danom od 8 do 13.30 sati i od 18 do 20 sati, a u prvoj i trećoj suboti u mjesecu od 8 do 12 sati

Đakovo· Spomen muzej biskupa J. J. Strossmayera - L. Botića 2, 031/813-698 - Radnim danom od 8 do 18 sati, subotom od 8 do 13.30 sati, nedjeljom uz najavu- Muzej Đakovštine, Ante Starčevića 34, 031/813-254, otvoreno od ponedjeljka do petka od 9 do 13 sati,

grupni posjeti prema najavi i dogovoru

· Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo - Kralja Tomislava 13, 031/812-045, otvoreno ponedjeljkom, utorkom i srijedom od 8 do 15 sati, četvrtkom i petkom od 12 do 19, a subotom od 8 do 12.30 sati

Našice· Zavičajni muzej Našice, Pejačevićev trg 5, 031/613-414, otvoreno ponedjeljkom i petkom od 8 do 15

sati, utorkom, srijedom i četvrtkom od 8 do 18 sati, a subotom od 9 do 12 sati

· Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica, Pejačevićev trg 5, 031/614-421, otvoreno radnim danom od 8 do 19 sati, a subotom od 8 do 13 sati

Osijek· Galerija likovnih umjetnosti, Europska avenija 9, 031/251-280 Otvoreno od utorka do petka od 10 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati, ponedjeljkom

zatvoreno. Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku ima preko 4.000 slika, grafika i skulptura najboljih likovnih umjetnika od 18.st. do danas. Redovito priređuje izložbe za ljubitelje likovnih

umjetnosti i ostalo građanstvo.

· Muzej Slavonije, Trg Sv.Trojstva 6, 031/250-730 Otvoreno svakog dana (osim ponedjeljka), od utorka do petka od 8 do 14 sati, a subotom i ne-djeljom od 10 do 13 sati; Muzejska prodavaonica: čestitke, razglednice, tiskovine, replike. Cijena ulaznice iznosi 10 kuna za učenike i studente (12 kuna sa stručnim vodstvom) i 15 kuna za odrasle


36


37

(18 kuna sa stručnim vodstvom), vodstvo-grupni posjeti od 8 do 14 sati uz prethodnu najavu. Muzej Slavonije u Osijeku sadrži i čuva kulturno-umjetničko blago prošlosti i sadašnjosti Slavonije i Ba-ranje. Nalazi se u drevnoj Tvrđi. Osnovan je 1877. godine.

· Izložbena dvorana “Waldinger”, Fakultetska 7 (kod Vodenih vrata), 031/320-980.

Otvoreno svakodnevno (osim ponedjeljka ) od 17 do 20 sati. Ulaz slobodan.· Državni arhiv u Osijeku, K. Firingera 1, 031/207-240 Osnovan je 1947. godine u Osijeku, pomno čuva stare pisane dokumente i brine da se čuvaju vrijed-

ni spisi koji svakodnevno nastaju. Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine u Osijeku bavi se istraživanjem, čuvanjem i obnavljanjem spomenika kulture i prirodne baštine Slavonije i Baranje.

· Hrvatsko narodno kazalište, Županijska 9, 031/220-700 Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku (HNK) osnovano je 1907. godine. Zgrada HNK sagrađena je

1866. godine. Jedinstvena je po stilu građenja i dekoraciji. U vrijeme domovinskog rata zgrada je pogođena zapaljivim granatama (16.11.1991.). Zgrada je u potpunosti obnovljena i svečano otvorena 27. prosinca 1994. godine HNK ima kvalitetan dramski i operni sastav, koji spada među najstarija glumišta u Republici Hrvatskoj.

· Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku, Trg bana J. Jelačića 19, 031/501-485 Dječje kazalište u Osijeku bavi se scensko-baletnom i glazbenom djelatnošću za djecu te je

poznato i priznato u svijetu.

· Gradska i sveučilišna knjižnica, Europska avenija 24, 031/211-233

· Kino Europa, Šetalište P. Preradovića 2, 031/205-484

· Kino Urania, Šetalište V. Hengla 1, 031/211-560

· Zoološki vrt Osijek, Tvrđavica 1, 031/285-234

· Gradski bazeni, M. Divalta 6/a, 031/570-066

Valpovo· Gradska knjižnica i čitaonica Valpovo, J. J. Strossmayara 36, 031/651-499- Muzej Valpovštine, Dvorac Norman Prandau 1, 031/650-639, otvoreno od ponedjeljka do petka od 10

do 12 sati, grupni posjeti prema najavi i dogovoru

TURISTIČKE ZAJEDNICE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

· TZ Osječko-baranjske županije, Kapucinska 40/II, 31000 Osijek, tel: 031/214-852, fax:031/214-853, e-mail:[email protected], www.tzosbarzup.hr· TZ Grada Osijeka, Županijska 2, 31000 Osijek, tel: 031/203-755, fax:031/203-947, e-mail: [email protected], www.tzosijek.hr· TZ Grada Valpova, M. Gupca 32, 31550 Valpovo, tel: 031656-207, fax: 031/651-408, www.tz-valpovo.com· TZ Grada Donjeg Miholjca, Vukovarska 1, 31540 Donji Miholjac, tel/fax: 031/633-103, e-mail:[email protected], www.tz-donjimiholjac.hr· TZ Grada Đakova, K. Tomislava 3, 31400 Đakovo, tel: 031/812-319, fax: 031 031/822-319, e-mail: [email protected], www.tz-djakovo.hr· TZ Baranje, Imre Nagya 2, 31300 Beli Manastir, tel/fax: 031/702-080, e-mail: [email protected], www.tzg-belimanastir.biz· TZ Grada Našica, Pejačevićev trg 4 (Hotel “Park”), 31500 Našice, tel/fax: 031/614-951, e-mail: [email protected], www.tznasice.hr· TZ Grada Belišća, grad Belišće p.p./20, 31551 Belišće, tel: 031/664-184, fax: 031/664-055, www.belisce.net· TZ Općine Bilje, Kralja Zvonimira 10, 31327 Bilje, tel:031/751-480, fax: 031/751-481, e-mail:[email protected], www.tzo-bilje.hr· TZ Općine Bizovac, Kralja Tomislava 136, 31222 Bizovac, tel: 031/675-112, fax: 031/675-094, e-mail: [email protected], www.tzobizovac.hr· TZ Općine Draž, I.L.Ribara 10, 31305 Draž, tel/fax: 031/736-474, www.draz.hr· TZ Općine Erdut, Zlatna ulica 2, 31205 Aljmaš, tel:031/590-150, e-mail: [email protected], www.erdut.hr

LOVAČKI I RIBOLOVNI SAVEZ OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

· LOVAČKI SAVEZ, J. J. Strossmayera 65a, 31000 Osijek, tel. 031/369-592, fax. 031/376-311 e-mail: [email protected], http://www.lovacki-savez-osijek.hr· RIBOLOVNI SAVEZ, Donjodravska obala 8, 31000 Osijek, tel. 031/504-455, fax. 031/530-592

ustroj, stanovništvo, infrastruktura i gospodarstvo osječko-baranjske županije

38


39

4. USTROJ, STANOVNIŠTVO, INFRASTRUKTURA I GOSPODARSTVO OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

4.1. Administrativna organizacija

Osnovni podaci

Osječko-baranjska županija sa sjedištem u gradu Osijeku osnovana je 1993. godine zakonom kojim je uspostavljeno novo teritorijalno ustrojstvo u Republici Hrvatskoj. Po svom pravnom statusu ona je jedinica područne (regionalne) samouprave. Poslove samouprave obavljaju Županijska skupština, Županijsko poglavarstvo, župan i upravna tijela Županije. Kao znamenje svoga statusa Osječko-baranjska županija ima svoj grb i zastavu te dodjeljuje javna priznanja. U ostvarivanju svojih ovlaštenja Županija donosi propise. U okviru svoje nakladničke djelatnosti Županija izdaje “Županijski glasnik” Osječko-baranjske županije kao svoje službeno glasilo (prema potrebi), Bilten “Županijska kronika”, statistički ljetopis (godišnjak) te druga povremena izdanja.Županija obuhvaća 263 naselja smještena u 42 jedinice lokalne samouprave od kojih je 7 sa statu-som grada (Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek i Valpovo) te 35 sa statusom općine (Antunovac, Bilje, Bizovac, Čeminac, Čepin, Darda, Donja Motičina, Draž, Drenje, Đurđenovac, Erdut, Ernestinovo, Feričanci, Gorjani, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Koška, Levanjska Varoš, Magade-novac, Marijanci, Petlovac, Petrijevci, Podgorač, Podravska Moslavina, Popovac, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizivojna, Šodolovci, Trnava, Viljevo, Viškovci, Vladislavci i Vuka).

Skupština Osječko-baranjske županije

Skupština Osječko-baranjske županije je predstavničko tijelo građana i tijelo područne (regionalne) samouprave. Djelokrug rada i nadležnost Skupštine utvrđena je Statutom Županije. Skupština broji 47 vijećnika koje biraju građani na neposrednim izborima. Skupština ima predsjednika i dva potpredsjednika koje bira iz reda vijećnika.

RADNA TIJELA

Radi proučavanja pitanja iz nadležnosti Skupštine, pripreme, razmatranja i podnošenja prijedloga akata i drugih prijedloga Skupštini, pripreme rasprave na sjednicama Skupštine, praćenja provođenja utvrđene politike i izvršavanja akata što ih donosi Skupština te za izvršenje drugih zadaća od interesa za pospješivanje obavljanja poslova iz samoupravne nadležnosti Županije, Skupština Osječko-baranjske županije osniva odbore, komisije i druga stalna i povremena radna tijela. Članovi radnih tijela imenuju se iz redova vijećnika, predstavnika pojedinih organizacija i zajednica odnosno organa i tijela, te pojedini znanstveni i stručni djelatnici.

Radna tijela Osječko-baranjske županije su: · Komisija za lokalnu samoupravu · Komisija za javne službe · Komisija za izbor i imenovanja · Mandatna komisija · Komisija za financije i imovinsko-pravna pitanja · Komisija za gospodarska pitanja

- Komisija za prostorno uređenje i zaštitu okoliša· Odbor za prosvjetu, kulturu i znanost · Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb · Odbor za zaštitu sloboda i prava građana · Odbor za zakonodavnu djelatnost i statutarno-pravna pitanja · Odbor za priznanja Osječko-baranjske županije · Odbor za civilnu obranu · Županijski savjet mladih· Županijsko povjerenstvo za gospodarski razvitak sela · Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda · Županijski eko-stožer Osječko-baranjske županije· Županijsko povjerenstvo za ravnopravnost spolova

Poglavarstvo Osječko-baranjske županije

Poglavarstvo Osječko-baranjske županije izvršno je tijelo izabrano od Skupštine. Poglavarstvo čine župan, kao predsjednik Poglavarstva, tri zamjenika župana, kao zamjenici predsjednika Poglavarstva i devet članova koje bira Skupština.

RADNA TIJELA

Radi praćenja stanja, praćenja izvršavanja propisa i ostvarivanja utvrđene politike, proučavanja i razmatranja određenih pitanja, pripreme, razmatranja i podnošenja prijedloga akata i drugih prijedloga, usklađivanja djelovanja pojedinih tijela Županije, te obavljanja drugih poslova za svoje potrebe, Poglavarstvo osniva savjete, odbore, komisije i druga stalna i povremena radna tijela.

Radna tijela Poglavarstva Osječko-baranjske županije su: · Savjet za gospodarski razvoj · Savjet za prostorno uređenje i zaštitu okoliša· Savjet za prosvjetu · Savjet za zdravstvo · Savjet za socijalnu skrb · Savjet za građanske inicijative · Savjet za nacionalne manjine- Savjet za razvoj ljudskih resursa· Savjet za europske integracije · Odbor za informatizaciju uprave · Komisija za odnose s vjerskim zajednicama · Komisija za znamenja Osječko-baranjske županije · Komisija za kadrovska pitanja· Komisija za pravna pitanja· Komisija za financije · Komisija za upravu · Povjerenstvo za provedbu Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga na području Osječko-baranjske županije· Stožer civilne zaštite.


40


41

Upravna tijela Osječko-baranjske županije

Upravna tijela Osječko-baranjske županije su: Tajništvo Županije, Služba za javne financije, Agencija za razvoj, Upravni odjel za upravne i pravne poslove, Služba za zajedničke poslove, Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Up-ravni odjel za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu i Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb.

TAJNIŠTVO ŽUPANIJESjedište: 31000 Osijek, Trg Ante Starčevića 2Telefon: 031/221-510, Telefax: 031/221-509, E-mail: [email protected] Tajništvo Županije je stručna služba koja obavlja normativno-pravne, analitičke, informacijsko-doku-mentacijske, organizacijsko-tehničke i druge stručne i tehničke poslove neposredno vezane uz rad Skupštine i Poglavarstva Županije te župana i podžupana kao nositelja izvršne vlasti Županije. U okviru svog djelokruga Služba obavlja osobito sljedeće poslove: poslove u svezi sa stručnim i tehničkim pripremanjem i organiziranjem sjednica Skupštine i njenih radnih tijela, Poglavarstva i njegovih radnih tijela, poslove pružanja pravne i druge stručne i tehničke pomoći vijećnicima Skupštine i njihovim klubovima te zastupnicima u Saboru Republike Hrvatske u obavljanju njihovih funkcija, poslove organizacije i održavanja informacijskog sustava županijskih tijela prikupljanjem podataka, njihovom obradom, ustrojavanjem i vođenjem evidencija, sređivanjem i čuvanjem izvorne i druge dokumentacije te omogućavanjem korištenja raspoloživih podataka te organiziranjem i održavanjem unutrašnjeg sustava informiranja županijskih tijela, poslove objavlji-vanja donesenih akata županijskih tijela te poslove nakladništva informativnih i drugih publikacija, poslove u svezi međužupanijske i međunarodne suradnje i protokola, stručne poslove u svezi s izborom i imenovanjima, odnosno postavljanjima dužnosnika Županije, poslove u svezi ustanovljenja i dodjele javnih priznanja i druge stručne poslove proizašle iz djelokruga rada županijskih tijela kada ti poslovi nisu povjereni drugoj službi ili upravnom tijelu.

SLUŽBA ZA JAVNE FINANCIJESjedište: 31000 Osijek, Županijska ulica 4 (ulična zgrada, I kat desno)Telefon: 031/221-700, Telefax: 031/221- 717 , E -mail: [email protected] Služba za javne financije je stručna služba koja obavlja stručne analitičko-planske, informacijsko--dokumentacijske, normativno-pravne, koordinacijske, operativne i druge poslove vezane uz proračun Županije i njeno financiranje. U okviru svog djelokruga Služba obavlja osobito sljedeće poslove: poslove praćenja i proučavanja problematike javnih financija, a osobito financiranja javnih potreba te pripreme analitičkih i drugih stručnih materijala o pitanjima vezanim uz javne financije, poslove proučavanja i sudjelovanja u pripremi prijedloga programa financiranja javnih potreba Županije te financiranja prihvaćenih pro-grama, poslove pripreme nacrta proračuna Županije i pratećih financijskih dokumenata, izvršavanja proračunskih rashoda, vođenja evidencije prihoda i rashoda te izrade povremenih izvješća i završnog računa proračuna Županije, poslove izrade smjernica za pripremu proračuna gradova i općina, praćenja i proučavanja problematike izvršavanja njihovih proračuna, pripreme mjera pospješivanja njihovog financiranja te prijedloga osiguranja dopunskih sredstava iz državnog i županijskog proračuna, poslove izrade nacrta općih i pojedinačnih akata vezanih uz prihode, proračun i nje-govo izvršavanje kao i druge poslove vezane uz djelatnost financiranja Županije, poslove praćenja i proučavanja financijskog poslovanja pravnih osoba u djelomičnom ili potpunom vlasništvu Županije te pripremu uz to vezanih prijedloga mjera i nacrta akata, poslove vođenja evidencije nekretnina i druge imovine u vlasništvu Županije te praćenja i izrade prijedloga mjera gospodarenja tom imovi-nom.

AGENCIJA ZA RAZVOJSjedište: 31000 Osijek, Stjepana Radića 4Telefon: 031/ 221 - 881, Telefax: 031/ 221 - 880, E -mail: [email protected] Agencija za razvoj je stručna služba koja obavlja analitičko-planske, organizacijsko-koordinacijske, pravne i druge poslove vezane uz pripremu i ostvarivanje programa razvitka Županije.U okviru svog djelokruga Agencija obavlja osobito sljedeće poslove: poslove pripreme stručnih podlo-ga odnosno prijedloga razvojnih programa i projekata razvitka Županije, praćenja njihova ostvarivanja i predlaganja mjera njihova poticanja, poslove praćenja stanja, proučavanja i pripreme prijedloga programa razvitka krupne gospodarske infrastrukture i mreže objekata komunalne infrastrukture od značaja za više jedinica lokalne samouprave na području Županije, poslove organiziranja i koordiniranja pripreme i izvođenja kapitalnih investicija čiji je nositelj Županija te pospješivanja izgradnje javnih objekata od posebnog značenja za Županiju, poslove pripreme i izvođenja aktivnosti promidžbe razvojnih potencijala i razvojnih projekata Županije usmjerenih privlačenju i poticanju ulaganja u te projekte te uspostavljanja, organiziranja i održavanja kontakata s institucijama i osobama zainteresiranim za ulaganje u programe razvitka Županije, pružanje stručne (informacijske, pravne i administrativno--tehničke) pomoći potencijalnim ulagačima te obavljanje istovrsnih stručnih poslova za gospodarske i druge projekte u kojima sudjeluje Županija, poslove pripreme programa poticanja poduzetništva u malom i srednjem gospodarstvu na području Županije, praćenje i predlaganje mjera i poslove orga-nizacije provedbe odnosno poticanja njihovog ostvarivanja, poslove pripreme, proučavanja i vredno-vanja prijedloga programa i projekata međunarodne suradnje u području gospodarstva te projekata koji se kandidiraju za korištenje sredstava međunarodnih izvora financiranja, poslove uspostavljanja i održavanja kontakata s predstavnicima državnih i drugih tijela i stručnih organizacija te stranih i međunarodnih institucija u planiranju i provođenju razvojnih programa, poslove uspostavljanja i održavanja informacijskog sustava s bazama podataka potrebnim za izvršavanje poslova iz njezinog djelokruga rada te druge poslove od značenja za razvitak Županije prema programima koje utvrde nadležna tijela Županije.

UPRAVNI ODJEL ZA UPRAVNE I PRAVNE POSLOVESjedište: 31000 Osijek, Trg Ante Starčevića 2Telefon: 031/221- 536, Telefax: 031/221-509, E -mail: [email protected] Upravni odjel za upravne i pravne poslove je odjel koji obavlja upravne poslove koji su zakonom povjereni Županiji da ih obavi u okviru samoupravnog djelokruga.U okviru svog djelokruga Odjel obavlja osobito sljedeće poslove: u izvršavanju općih akata Skupštine Županije donosi pojedinačne akte kojima rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba ukoliko donošenje tih akata zakonom ili drugim propisom nije povjereno drugom tijelu, rješava po žalbama protiv pojedinačnih akata što ih donose upravna tijela općina i gradova s područja Županije, pruža savjetodavnu pravnu pomoć jedinicama lokalne samo-uprave, poslove pripreme nacrta općih akata u svezi s radnim odnosima zaposlenika u upravnim tijelima i ustrojstva upravnih tijela i druge pravne poslove koje mu povjeri Poglavarstvo Županije.


42


43

SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVESjedište: 31000 Osijek, Županijska 4Telefon: 031/221-648, Telefax: 031/221-603, E-mail: [email protected]

Služba za zajedničke poslove je stručna služba koja obavlja normativno-pravne, računovodstveno--financijske i ostale tehničke poslove za potrebe županijskih tijela.U okviru svog djelokruga Služba obavlja osobito sljedeće poslove: poslove u svezi s radnim odno-sima službenika i namještenika u županijskim tijelima, računovodstveno-knjigovodstvene poslove i poslove financijsko-materijalnog poslovanja županijskih tijela, informatičke poslove za potrebe upravnih tijela, poslove uredskog poslovanja i arhive, poslove održavanja nekretnina i opreme u vlasništvu Županije, poslove obrane i civilne zaštite, te zaštite od požara i zaštite na radu, pomoćno-tehničke poslove za županijska tijela, druge poslove koje joj povjeri Poglavarstvo.

UPRAVNI ODJEL ZA POLJOPRIVREDU I GOSPODARSTVOSjedište: 31000 Osijek, Trg Ante Starčevića 1Telefon: 031/221-588, Telefax: 031 / 213 - 567, E-mail: [email protected],E-mail: [email protected] Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo je upravno tijelo koje obavlja upravne, analitičko--planske, organizacijsko-koordinacijske, normativno-pravne i druge stručne poslove vezane uz gospodarske djelatnosti i djelatnosti u području poljoprivrede i šumarstva iz nadležnosti Županije.U okviru svog djelokruga Odjel obavlja osobito sljedeće poslove: poslove praćenja i proučavanja problematike djelatnosti poljoprivrede, veterinarstva, šumarstva, lovstva, turizma, prometa, energetike, vodnog i komunalnog gospodarstva te drugih gospodarskih djelatnosti, poslove pripreme analitičkih i drugih stručnih materijala o pitanjima iz djelokruga rada Odjela, poslove organiziranja pripreme prijedloga te davanja mišljenja o prijedlozima planskih dokumenata i akata i drugim ma-terijalima koje za potrebe županijskih tijela pripremaju stručna tijela i pravne osobe, poslove provedbe propisa, donesenih planskih dokumenata i općih akata Županije u okviru djelokruga rada Odjela, poslove izrade nacrta općih akata iz djelokruga rada Odjela, poslove vezane uz primjenu poticanja razvitka poljoprivredne proizvodnje i poduzetništva u malom i srednjem gospodarstvu, druge stručne poslove iz propisima utvrđene nadležnosti Županije u okviru djelokruga rada Odjela.

UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADITELJSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠASjedište: 31000 Osijek, Europske avenije 11Telefon: (031) 221-811, Telefax: (031) 221-810, E-mail: [email protected], [email protected] poslovi obavljaju se u sjedištu Upravnog odjela u Osijeku te u mjestima izvan sjedišta:

Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša je upravno tijelo koje obavlja analitičko-planske, organizacijsko-koordinacijske, normativno-pravne i druge stručne poslove vezane uz djelatnosti prostornog uređenja, provođenja dokumenata prostornog uređenja i zaštite okoliša iz nadležnosti Županije.

U okviru svog djelokruga Odjel obavlja osobito sljedeće poslove koji su zakonom povjereni Županiji: poslove praćenja i proučavanja problematike djelatnosti prostornog uređenja, provođenja dokume-nata prostornog uređenja i zaštite okoliša, poslove izgradnje i održavanja informacijskog sustava prostora i zaštite okoliša i njegovog uključivanja u šire informacijske sustave, poslove pripreme analitičkih i drugih stručnih materijala o pitanjima iz djelokruga rada Odjela, poslove pripreme pri-jedloga te davanja mišljenja o prijedlozima planskih dokumenata i akata i drugim materijalima koje za potrebe županijskih tijela pripremaju stručna tijela i pravne osobe u djelatnostima iz djelokruga Odjela, poslove izrade nacrta općih akata iz djelokruga rada Odjela, osobito u području zaštite poje-dinih sastavnica okoliša, poslove provedbe propisa, donesenih planskih dokumenata i općih akata Županije u okviru djelokruga rada Odjela, a osobito poslove izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje, poslove urbane komasacije, druge upravne i stručne poslove iz propisima utvrđene nadležnosti Županije u okviru djelokruga rada Odjela.

UPRAVNI ODJEL ZA PROSVJETU, KULTURU, ŠPORT I TEHNIČKU KULTURUSjedište: 31000 Osijek, Županijska 4 Telefon: (031) 221-637, Telefax: (031) 221-601, E-mail: [email protected] odjel za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu je upravno tijelo koje obavlja analitičko--planske, organizacijsko-koordinacijske, normativno-pravne i druge stručne poslove vezane uz djelatnosti školstva, brige o djeci, kulture, tjelesne kulture i športa te tehničke kulture iz nadležnosti Županije.U okviru svog djelokruga Odjel obavlja osobito sljedeće poslove: poslove praćenja i proučavanja problematike djelatnosti prosvjete, a osobito osnovnog i srednjeg školstva te brige o djeci, kulture i zaštite kulturne baštine, tjelesne kulture i športa i tehničke kulture, poslove pripreme analitičkih i drugih stručnih materijala o pitanjima iz djelokruga rada Odjela, poslove davanja mišljenja o pri-jedlozima i drugim materijalima koje za potrebe županijskih tijela pripremaju ustanove u vlasništvu Županije u djelatnostima iz stavka 1., poslove pripreme prijedloga mreže ustanova u djelatnostima iz stavka 1. sukladno posebnim zakonima, poslove sudjelovanja u pripremi prijedloga planova investicija i drugih oblika financijskog sudjelovanja Županije u održavanju i razvoju tih mreža, poslove pripreme prijedloga, praćenja i izvještavanja o provođenju programa financiranja javnih potreba, poslove izrade nacrta općih akata iz djelokruga rada Odjela, druge stručne poslove iz propisima utvrđene nadležnosti Županije u okviru djelokruga rada Odjela.

UPRAVNI ODJEL ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRBSjedište: 31000 Osijek, Županijska 4Telefon: (031) 221-604, Telefax: (031) 221-601, E-mail: [email protected] odjel za zdravstvo i socijalnu skrb je upravno tijelo koje obavlja analitičko-planske, orga-nizacijsko-koordinacijske, normativno-pravne i druge stručne poslove vezane uz djelatnosti socijalne skrbi i zdravstva iz nadležnosti Županije.U okviru svog djelokruga Odjel obavlja osobito sljedeće poslove: poslove praćenja i proučavanja problematike djelatnosti socijalne skrbi i zdravstva, poslove pripreme analitičkih i drugih stručnih materijala o pitanjima iz djelokruga rada Odjela, poslove davanja mišljenja o prijedlozima i drugim materijalima koje za potrebe županijskih tijela pripremaju ustanove u vlasništvu Županije u djelatnostima iz stavka 1., poslove pripreme prijedloga mreže ustanova u djelatnostima iz stavka 1. sukladno posebnim zakonima, poslove sudjelovanja u pripremi prijedloga planova investicija i drugih oblika financijskog sudjelovanja Županije u održavanju i razvoju tih mreža, poslove pripreme

Beli ManastirDonji MiholjacÐakovoNašiceValpovo

Trg Slobode 32Vukovarska 1

Vij. K.A. Stepinca 10Pejačevićev trg 7K.P. Krešimira IV 1

031/496-421031/496-441031/496-461031/496-451031/496-431


44


45

prijedloga, praćenja i izvještavanja o provođenju programa financiranja ovih djelatnosti odnosno jav-nozdravstvenih mjera Županije, poslove izrade nacrta općih akata iz djelokruga rada Odjela, druge stručne poslove iz propisima utvrđene nadležnosti Županije u okviru djelokruga rada Odjela.

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA SLAVONIJE I BARANJE D.O.O.Sjedište: 31000 Osijek, Stjepana Radića 4Telefon: 031/221-840, Telefax: 031/221-841, E-mail: [email protected] razvojna agencija Slavonije i Baranje d.o.o. osnovana je od strane Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka s ciljem stvaranja operativnog tijela koji će kroz aktivno djelovanje služiti kao instrument razvoja regije, s posebnim naglaskom na europske integracije i privlačenje stranih investicija. Vizija Agencije je visoka kvaliteta životnog standarda stanovnika regije Slavonije i Baranje. Misija Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje je biti poveznica javnog, privatnog i civilnog sektora na nacionalnoj i međunarodnoj razini, u izgradnji strategijskih partnerstava kroz prijavu i provedbu projekata koji doprinose podizanju kvalitete životnog standarda na području Slavonije i Baranje. Pod direktnom nadležnosti Agencije nalazi se i Predstavništvo Slavonije i Baranje u Bruxellesu (Rue Montoyer 18/b, 1000 Bruxelles), kroz koje je osigurana prisutnost Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije u samom središtu Europske Unije. Glavne aktivnosti Agencije su pružanje tehničke i savjetodavne potpore u programima međunarodne i regionalne suradnje; razmjena informacija u svrhu regionalnog razvoja; stvaranje lokalnih, prekograničnih i međunarodnih mreža; promocija regije; potpora razvojnim programima uključujući i javno-privatna partnerstva, direktne investicije i joint-venture inicijative; posredovanje u suradnji s nacionalnim i međunarodnim financijskim institucijama; privlačenje direktnih stranih investicija (FDI - foreign direct investment); izgrađivanje institucionalnih kapaciteta; tehnička pomoć lokalnim vlastima u izradi projektnih prijedloga za financiranje kroz pretpristupne fondove EU i dr.

Gradovi i općine na području Osječko-baranjske županije

GRADOVI:

Beli ManastirSjedište: Kralja Tomislava 53, 31300 Beli ManastirTelefon: 031/710-200Telefax: 031/710-222www.beli-manastir.hrBroj stanovnika: 10.986Površina: 55 km2Poljoprivredne površine: 4.146 haŠumske površine: 580 haNaselja: Beli Manastir, Branjin Vrh, Šećerana, Šumarina

BelišćeSjedište: Vijenac S.H.Gutmanna 1, 31551 BelišćeTelefon: 031/664-054Telefax: 031/664-055www.belisce.netBroj stanovnika: 11.786Površina: 69 km2Poljoprivredne površine: 4.510 haŠumske površine: 1.376 haNaselja: Belišće, Bistrinci, Bocanjevci, Gat, Gorica Valpovačka, Kitišanci, Tiborjanci,Veliškovci, Vinogradci

Donji MiholjacSjedište: Vukovarska 1, 31540 Donji MiholjacTelefon: 031/631-120Telefax: 031/631-160www.donjimiholjac.comBroj stanovnika: 10.265Površina: 154 km2Poljoprivredne površine: 10.326 haŠumske površine: 2.621 haNaselja: Donji Miholjac, Golinci, Miholjački Poreč, Podgajci Podravski, Radikovci, Rakitovica, Sveti Đurađ

ĐakovoSjedište: Trg dr. Franje Tuđmana 4, 31400 ĐakovoTelefon: 031/840-444Telefax: 031/840-426www.djakovo.hrBroj stanovnika: 30.092Površina: 170 km2Poljoprivredne površine: 13.505 haŠumske površine: 2.044 haNaselja: Budrovci, Đakovo, Đurđanci, Ivanovci Gorjanski, Kuševac, Novi Perkovci, Piškorevci, Selci Đakovački, Široko Polje


46


47

NašiceSjedište: Pejačevićev trg 7, 31500 NašiceTelefon: 031/618-160Telefax: 031/618-170www.nasice.hrBroj stanovnika: 17.320Površina: 200 km2Poljoprivredne površine: 8.348 haŠumske površine: 7.938 haNaselja: Brezik Našički, Ceremošnjak, Crna Klada, Gradac Našički, Granice, Jelisavac, Lađanska, Lila, Londžica, Makloševac, Markovac Našički, Martin, Našice, Polubaše, Ribnjak, Rozmajerovac, Velimirovac, Vukojevci, Zoljan

OsijekSjedište: Franje Kuhača 9, 31000 OsijekTelefon: 031/ 229-229 Telefax: 031/229-180 www.osijek.hrBroj stanovnika: 114.616Površina: 170 km2Poljoprivredne površine: 12.121 haŠumske površine: 965 haNaselja: Brijest, Briješće, Josipovac, Klisa, Nemetin, Osijek, Podravlje, Sarvaš, Tenja, Tvrđavica, Višnjevac

ValpovoSjedište: M. Gupca 32, 31550 ValpovoTelefon: 031/656-200Telefax: 031/651-408www.valpovo.hrBroj stanovnika: 12.327Površina: 143 km2Poljoprivredne površine: 8.676 haŠumske površine: 3.812 haNaselja: Harkanovci, Ivanovci, Ladimirevci, Marjančaci, Nard, Šag, Valpovo, Zelčin

OPĆINE:

AntunovacSjedište: B. Radića 4, 31216 AntunovacTelefon: 031/278-022Telefax: 031/278-023www.opcina-antunovac.hrBroj stanovnika: 3.559Poljoprivredne površine: 4.999 haŠumske površine: 111 haNaselja: Antunovac, Ivanovac

BiljeSjedište: Ulica Kralja Zvonimira 1b, 31327 BiljeTelefon: 031/751-400Telefax: 031/751-410www.bilje.hrBroj stanovnika: 5.480Poljoprivredne površine: 8.066 haŠumske površine: 25.356 haNaselja: Bilje, Kopačevo, Kozjak, Lug, Podunavlje, Tikveš, Vardarac, Zlatna Greda

BizovacSjedište: Kralja Tomislava 89, 31222 BizovacTelefon: 031/675-301Telefax: 031/675-674Broj stanovnika: 4.979Poljoprivredne površine: 6.385 haŠumske površine: 1.451 haNaselja: Bizovac, Brođanci, Cerovac, Cret Bizovački, Habjanovci, Novaki Bizovački, Samatovci, Selci

ČeminacSjedište: Nova ulica 5, 31325 ČeminacTelefon: 031/756-090Telefax: 031/756-043www.ceminac.hrBroj stanovnika: 2.856Poljoprivredne površine: 4.310 haŠumske površine: 2.444 haNaselja: Čeminac, Grabovac, Kozarac, Mitrovac, Novi Čeminac

ČepinSjedište: Kralja Zvonimira 105, 31431 ČepinTelefon: 031/381-166 Telefax: 031/381-275Broj stanovnika: 12.901Poljoprivredne površine: 8.453 haŠumske površine: 1.045 haNaselja: Beketinci, Čepin, Čepinski Martinci, Čokadinci, Livana, Ovčara


48


49

DardaSjedište: Sv. Ivana Krstitelja 89, 31326 DardaTelefon: 031/740-002Telefax: 031/740-201www.darda.hrBroj stanovnika: 7.062Poljoprivredne površine: 5.530 haŠumske površine: 2.370 haNaselja: Darda, Mece, Švajcarnica, Uglješ

Donja MotičinaSjedište: M. Gupca bb, Donja Motičina, 31513 Donja MotičinaTelefon/telefax: 031/606-116Broj stanovnika: 1.865Poljoprivredne površine: 1.924 haŠumske površine: 3.085 haNaselja: Donja Motičina, Gornja Motičina, Seona

DražSjedište: Braće Radića 58, 31205 DražTelefon/telefax: 031/736-474web: www.draz.hrBroj stanovnika: 3.356Poljoprivredne površine: 9.113 haŠumske površine: 4.510 haNaselja: Batina, Draž, Duboševica, Gajić, Podolje, Topolje

DrenjeSjedište: Gajeva 25, 31418 DrenjeTelefon: 031/862-005Telefax: 031/862-006Broj stanovnika: 3.071Poljoprivredne površine: 7.180 haŠumske površine: 2.502 haNaselja: Borovik, Bračevci, Bučje Gorjansko, Drenje, Kućanci Đakovački, Mandićevac, Paljevina, Podgorje Bračevačko, Potnjani, Preslatinci, Pridvorje, Slatinik Drenjski

ĐurđenovacSjedište: Trg N.Š. Zrinskog 6, 31511 ĐurđenovacTelefon: 031/602-018Telefax: 031/602-422www.djurdjenovac.hrBroj stanovnika: 7.946Poljoprivredne površine: 7.332 haŠumske površine: 3.583 haNaselja: Beljevina, Bokšić, Bokšić Lug, Đurđenovac, Gabrilovac, Klokočevci, Krčevina, Ličko Novo Selo, Lipine, Našičko Novo Selo, Pribiševci, Sušine, Šaptinovci, Teodorovac

ErdutSjedište: Bana J. Jelačića 4, 31226 DaljTelefon: 031/590 - 111Telefax: 031/590-150www.opcina-erdut.hrBroj stanovnika: 8.417Poljoprivredne površine: 10.898 haŠumske površine: 2.319 haNaselja: Aljmaš, Bijelo Brdo, Dalj, Erdut

ErnestinovoSjedište: Školska 2, 31215 ErnestinovoTelefon: 031/270-216Telefax: 031/270-214Broj stanovnika: 2.225Poljoprivredne površine: 7.035 haŠumske površine: 669 haNaselja: Divoš, Ernestinovo, Laslovo

FeričanciSjedište: Trg M. Gupca 3, 31512 FeričanciTelefon: 031/603-216Telefax: 031/603-749www.opcina-fericanci.hrBroj stanovnika: 2.418Poljoprivredne površine: 1.899 haŠumske površine: 1.945 haNaselja: Feričanci, Gazije, Valenovac, Vučjak Feričanački

GorjaniSjedište: Kula 1, 31422 GorjaniTelefon/telefax: 031/853-421Broj stanovnika: 1.832Poljoprivredne površine: 4.606 haŠumske površine: 479 haNaselja: Gorjani, Tomašanci

JagodnjakSjedište: B. Kidriča 100, 31324 JagodnjakTelefon/telefax: 031/745-066www.jagodnjak.hrBroj stanovnika: 2.537Poljoprivredne površine: 7.908 haŠumske površine: 1.558 haNaselja: Bolman, Jagodnjak, Majške Međe, Novi Bolman


50


51

Kneževi VinogradiSjedište: Republike 3, 31309 Kneževi VinogradiTelefon: 031/730-938Telefax: 031/732-106www.knezevi-vinogradi.hrBroj stanovnika: 5.186Poljoprivredne površine: 13.828 haŠumske površine: 3.180 haNaselja: Jasenovac, Kamenac, Karanac, Kneževi Vinogradi, Kotlina, Mirkovac,Sokolovac, Suza, Zmajevac

KoškaSjedište: N.Š. Zrinskog 1, 31224 KoškaTelefon/telefax: 031/681-001Broj stanovnika: 4.411Poljoprivredne površine: 7.015 haŠumske površine: 4.209 haNaselja: Andrijevac, Branimirovac, Breznica Našička, Koška, Ledenik, Lug Subotički, Niza, Normanci, Ordanja, Topoline

Levanjska VarošSjedište: Glavna 70, 31416 Levanjska VarošTelefon/telefax: 031/864-010Broj stanovnika: 1.266Poljoprivredne površine: 5.022 haŠumske površine: 7.667 haNaselja: Borojevci, Breznica Đakovačka, Čenkovo, Levanjska Varoš, Majar, Milinac, Musić, Ovčara, Paučje, Ratkov Dol, Slobodna Vlast

MagadenovacSjedište: Školska 1, Magadenovac, 31542 Telefon/telefax: 031/647-165Broj stanovnika: 2.239Poljoprivredne površine: 6.684 haŠumske površine: 3.527 haNaselja: Beničanci, Lacići, Kućanci, Magadenovac, Malinovac, Šljivoševci

MarijanciSjedište: Kralja Zvonimira 2, 31555 MarijanciTelefon/telefax: 031/643-100www.marijanci.hrBroj stanovnika: 2.719 Poljoprivredne površine: 5.184 haŠumske površine: 866 haNaselja: Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci, Črnkovci, Kunišinci, Marijanci, Marjanski Ivanovci

PetlovacSjedište: R. Končara 31, 31321 PetlovacTelefon: 031/747-070Telefax: 031/747-384www.petlovac.hrBroj stanovnika: 2.743Poljoprivredne površine: 5.475 haŠumske površine: 3.468 haNaselja: Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Novi Bezdan, Novo Nevesinje, Petlovac, Sudaraž, Širine, Tor-janci, Zeleno Polje

PetrijevciSjedište: Ulica Republike 114, 31208 PetrijevciTelefon/telefax: 031/395-115www.petrijevci.hrBroj stanovnika: 3.068Poljoprivredne površine: 4.838 haŠumske površine: 1.431 haNaselja: Petrijevci, Satnica

PodgoračSjedište: Trg Pavla Pejačevića 2, 31433 PodgoračTelefon: 031/698-214Telefax: 031/698-014www.podgorac.hrBroj stanovnika: 3.314Poljoprivredne površine: 9.375 haŠumske površine: 2.400 haNaselja: Bijela Loza, Budimci, Kelešinka, Kršinci, Ostrošinci, Podgorač, Poganovci, Razbojište, Sti-panovci

Podravska MoslavinaSjedište: J.J. Strossmayera 150, 31530 Podravska MoslavinaTelefon/telefax: 031/641-212www.opcina-podravska-moslavina.hrBroj stanovnika: 1.451Poljoprivredne površine: 2.860 haŠumske površine: 1.066 haNaselja: Gezinci, Krčenik, Martinci Miholjački, Podravska Moslavina, Orešnjak

PopovacSjedište: Ulica Vladimira Nazora 27, 31303 PopovacTelefon/telefax: 031/728-123www.popovac.hrBroj stanovnika: 2.427Poljoprivredne površine: 4.635 haŠumske površine: 820 haNaselja: Branjina, Kneževo, Popovac


52


53

PunitovciSjedište: S. Radića 58, 31424 PunitovciTelefon/telefax: 031/861-309www.punitovci.hrBroj stanovnika: 1.850Poljoprivredne površine: 3.634 haŠumske površine: 19 haNaselja: Josipovac Punitovački, Jurjevac Punitovački, Krndija, Punitovci

Satnica ĐakovačkaSjedište: A. Starčevića 28, 31421 Satnica ĐakovačkaTelefon: 031/852-019Telefax: 031/852-156Broj stanovnika: 2.572Poljoprivredne površine: 3.670 haŠumske površine: 154 haNaselja: Gašinci, Satnica Đakovačka

SemeljciSjedište: Kolodvorska bb, 31402 SemeljciTelefon: 031/856-310Telefax: 031/ 856-197 www.semeljci.hrBroj stanovnika: 4.858Poljoprivredne površine: 4.987 haŠumske površine: 545 haNaselja: Kešinci, Koritna, Mrzović, Semeljci, Vrbica

StrizivojnaSjedište: Braće Radića 172, 31410 StrizivojnaTelefon/telefax: 031/831-400Broj stanovnika: 2.759Poljoprivredne površine: 2.023 haŠumske površine: 1.297 haNaselja: Merolino Sikirevačko, Strizivojna

ŠodolovciSjedište: Ive Andrića 3, Šodolovci 31215 Telefon/telefax: 031/296-082Broj stanovnika: 1.955Poljoprivredne površine: 5.764 haŠumske površine: 1.472 haNaselja: Ada, Koprivna, Palača, Paulin Dvor, Petrova Slatina, Silaš, Šodolovci

TrnavaSjedište: I. Meštrovića 2, 31411 TrnavaTelefon: 031/863-258Telefax: 031/863-066www.opcina-trnava.hrBroj stanovnika: 1.900Poljoprivredne površine: 3.835 haŠumske površine: 3.836 haNaselja: Dragotin, Hrkanovci Đakovački, Kondrić, Lapovci, Svetoblažje, Trnava

ViljevoSjedište: B. Radića 87, 31531 ViljevoTelefon/telefax: 031/644-400www.viljevo.hrBroj stanovnika: 2.396Poljoprivredne površine: 5.246 haŠumske površine: 3.283 haNaselja: Blanje, Bockovac, Cret Viljevski, Ivanovo, Kapelna, Krunoslavlje, Viljevo

ViškovciSjedište: Omladinska 23, 31401 ViškovciTelefon/telefax: 031/857-227Broj stanovnika: 2.060Poljoprivredne površine: 3.586 haŠumske površine: 582 haNaselja: Forkuševci, Viškovci, Vučevci

VladislavciSjedište: Kralja Tomislava 141, 31404 VladislavciTelefon/telefax: 031/391-007www.vladislavci.comBroj stanovnika: 2.124Poljoprivredne površine: 2.994 haŠumske površine: 265 haNaselja: Dopsin, Hrastin, Vladislavci

VukaSjedište: Osječka 83, 31403 VukaTelefon: 031/389-311Telefax: 031/389-654Broj stanovnika: 1.312Poljoprivredne površine: 2.853 haŠumske površine: 343 haNaselja: Hrastovac, Lipovac Hrastinski, Vuka


54


55

4.2. Struktura stanovništva i radno sposobnog stanovništva

U strukturi radno aktivnog stanovništva Osječko-baranjske županije 2007. godine evidentirano je 96.246 zaposlenih osoba (78,08%) te 27.025 nezaposlenih osoba. Stoga je stopa registrirane nezaposlenosti smanjenja sa 24,6% u prosincu 2006. na 21,9% u prosincu 2007. godine. Udio nezaposlenih u ukupnoj populaciji Republike Hrvatske na dan 31.12.2007. godine bio je 10,6%.

Aktivno stanovništvoZaposleni zaposleni kod pravnih osobazaposleni u obrtu i slobodnim profesijama aktivni osiguraniciu individ. poljoprivrediNezaposleniStopa registrirane nezaposlenosti

Izvor: Godišnjak 2007., HZZ, Područna služba Osijek, ožujak 2008.

Tablica 5: Aktivno stanovništvo prema administrativnim izvorima

2006.

120.88291.115

82.9844.981

3.150

29.76724,6

2007.

123.27196.24688.2734.963

3.010

27.02521,9

indeks

102,0105,6106,499,6

95,6

90,8-2,7

Tijekom 2007. godine registrirano je prosječno mjesečno 27.806 nezaposlenih osoba što je za 7,9% manje od prosjeka prethodne godine. Prosječni broj nezaposlenih muškaraca smanjio se 13,2%, a nezaposlenih žena 4,2%.

U 2007. godini prosječni broj nezaposlenih smanjio se u svim obrazovnim skupinama i najizraženije smanjenje zabilježeno je kod nezaposlenih osoba sa završenom trogodišnjom srednjom školom (za 12,9%). Razlog tome je znatno smanjen broj novoprijavljenih osoba, dok je na smanjenje fakultetski obrazovanih osoba utjecao rast zapošljavanja. Istodobno se povećao prosječni broj nezaposlenih bez obrazovanja, odnosno bez škole ili s nezavršenom osnovnom školom (2,6%).

2006.Struktura2007.StrukturaIndeks 2007./2006.

Tablica 6: Prosječni broj nezaposlenih prema spolu u 2006. i 2007 .

Ukupno30.176100,027.806100,092,1

Žene17.82159,1

17.07961,495,8

Muškarci12.35540,9

10.72738,686,8

Izvor: Godišnjak 2007., HZZ Područna služba Osijek, ožujak 2008.

Prosječni broj nezaposlenih smanjio se u svim dobnim skupinama, osim u najstarijoj koja obuhvaća osobe od 50 i više godina gdje je došlo do povećanja od 1,0%. Među mlađim skupinama najznačajnije smanjenje nezaposlenosti zabilježeno je u dobnoj skupini od 20 do 24 godine (za 12,6%) te u dobnoj skupini 35 do 39 godina (za 12,5%).

Dob

Od 15 do 19Od 20 do 24Od 25 do 29Od 30 do 34Od 35 do 39Od 40 do 44Od 45 do 4950 i višeUkupno

Tablica 8: Prosječni broj nezaposlenih osoba prema dobi u 2006. i 2007. godini

2006.Broj1.7624.6843.9893.1273.2263.2973.4236.66830.176

%5,815,513,210,410,710,911,322,1

100,0

2007.Broj1.6224.0933.6552.8932.8222.9573.0316.733

27.806

%5,814,713,110,410,110,610,924,2

100,0

Indeks2007./2006.

92,187,491,692,587,589,788,5101,092,1

izvor: Godišnjak 2007., HZZ Područna služba Osijek, ožujak 2008.

2006.Struktura2007. StrukturaIndeks 2007./2006.


Tablica 7: Prosječni broj nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja i spolu u 2006. i 2007. godini

Ukupno

30.176100,027.806100,0

92,1

Bez škole i nezavršena

osn.škola

1.9796,6

2.0307,3

102,6

Osnovna škola

7.56225,1

7.05525,4

93,3

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike11.38437,7

9.91335,7

87,1

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više

godina, gimnazija

7.85926,0

7.46026,8

94,9

Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni

studij

4981,7

4801,7

96,4

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat

8943,08683,1

97,1

Uobičajeno je da u evidenciju nezaposlenih najviše osoba s prethodnim radnim iskustvom dolazi iz prerađivačke industrije, trgovine, hotela i restorana. Međutim, ta tri područja djelatnosti s građevinarstvom istodobno i zapošljavaju najveći broj osoba. U 2007. godini njihov udio u ukupnom zapošljavanju bio je 66,7% (9.728 osoba). Njihovo zapošljavanje utjecalo je i na promjene u ukupnom zapošljavanju, tako je u odnosu na prethodnu godinu zabilježen rast zapošljavanja u trgovini na veliko i malo (za 10,2%) i hotelima i restoranima (za 1,7%), dok smanjenje zapošljavanja u građevinarstvu (za 12,1%).


56


57

Djelatnost NKD-aPoljoprivreda, lov i šumarstvoRibarstvoRudarstvo i vađenjePrerađivačka industrijaOpskrba električnom energijom, plinom i vodomGrađevinarstvoTrgovina, popravak motornih vozila i pred. za kućanstvoHoteli i restoraniPrijevoz, skladištenje i vezeFinancijsko posredovanjePoslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne uslugeJavna uprava i obrana, obavezno socijalno osiguranjeObrazovanjeZdravstvena zaštita i socijalna skrbOstale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnostiPrivatna kućanstva sa zaposlenim osobljemUkupno

Tablica 9: Nezaposlene osobe prema djelatnosti prethodnog zaposlenja (31. prosinca 2006. i 2007.)

2006.Broj1,022

2536

3,11159

1,9042,7391,89833584

1,438

271559344500115

14,441

Udio7.10.20.221.50.413.219.013.12.30.610.0

1.93.92.43.50.8

100.0

2007.Broj8601824

3,10583

1,6743,0191,9303011091,527

30362448044877

14,582


Udio5.90.10.221.30.611.520.713.22.10.710.5

2.14.33.33.10.5

100.0

Indeks07./06.

84.172.066.799.8140.787.9110.2101.789.9129.8106.2

111.8111.6139.589.667.0101.0

4.3. Infrastruktura Osječko-baranjske županije

Ceste

U Osječko-baranjskoj županiji izgrađeno je 1.702,94 km cesta. Od toga 484,07 km na 15 državnih cesta, 664,26 km na 93 županijske, a 554,61 na 116 lokalne ceste.

Županija je povezana prema zapadu auto-cestom prema Zagrebu i podravskom magistralom, dok je u smjeru prema sjeveru i jugu povezana državnom cestom prema Republici Mađarskoj i Republici Bosni i HercegoviniSloženi podunavski prometni koridor Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče na Helsinškoj konferenciji 1997. godine određen je europskim koridorom oznake V/c. TEM (Transeuropean Motorway) projekt predstavlja međunarodni sustav autocesta između Baltika i Mediterana, a u prometno tehničkom smislu je najosmišljeniji i zacijelo jedan od najrazvijenijih regionalnih projekata u Europi.On povezuje europski sjever s Jadranom i od vitalnog je značenja u gospodarskom povezivanju, pri prometu ljudi i dobara, te u transferu ostalih vidova ljudske djelatnosti.S druge strane, područje Slavonije i Baranje predstavlja međuprostor u kontekstu prirodne i gos-podarske usmjerenosti zemalja sjeverne i srednje Europe prema Jadranu. Prolazak TEM-a kroz područje Republike Hrvatske imat će veliko značenje za društveno-gospodarski razvitak užeg i šireg okruženja njezina koridora. Autocesta prolazi kroz najrazvijeniji dio slavonsko-baranjske regije, takozvano težište njezina razvitka. U neposrednom utjecaju autoceste nalazit će se područja gradova Beli Manastir, Osijek, Vinkovci, Đakovo i Slavonski Brod. Posebno će na autocestu biti vezani i ostali dijelovi regije, kao što su gradovi Vukovar, Županja, Valpovo, Donji Miholjac i Našice.


58


59

Pruge

Na području Osječko-baranjske županije ukupno je 230,64 km pruga, od čega je 79,25 magistralna pruga, 103,65 km regionalnih pruga i 47,74 km lokalnih pruga.Na tom području ima 53 službenih mjesta, od toga 18 kolodvora, 33 stajališta (od kojih je osam u funkciji prigradskog prometa) i dva transportna otpremništva.Isto što znači za cestovni promet, koridor V/c znači i za željeznički promet povezivanjem Osječko--baranjske županije (i Slavonije i Baranje) s Mađarskom na sjeveru te Bosnom i Hercegovinom i južnim hrvatskim županijama na jugu.Zbog svog se položaja Hrvatska, pa tako i Slavonija i Baranja nalazi na raskrižju prometnih tokova.Najavljena modernizacija pruge utjecat će i na prijevoz putnika željeznicom. Uvođenje u promet novih i obnovljenih putničkih vagona sigurno će privući veći broj putnika koji će za putovanje koristiti željeznicu, a to se prvenstveno odnosi na duža putovanja. Uređenjem infrastrukture i obnovom voznih jedinica željeznica će sigurno biti konkurentnija cestovnom prijevozu zbog cijene prijevoza, a i zbog veće udobnosti kod dužih putovanja.

Rijeke i kanali

Za riječni promet u Osječko-baranjskoj županiji bitne su rijeke Drava i Dunav. Rijeka Drava plovna je gotovo cijelom svojom dužinom kojom se prostire našom Županijom odnosno od svog ušća do 104-tog riječnog kilometra - naselje Martinci Moslovački. Drava je plovni put od međunarodnog značaja.Rijeka Dunav protječe istočnom granicom naše Županije u dužini od 86 km i to od granice s Republikom Mađarskom do iza općine Erdut i cijelom tom dužinom je međunarodni plovni put. Nadzor nad riječnim prometom na rijeci Dravi obavlja Kapetanija Osijek, a na rijeci Dunav Kapetanija Vukovar.Kroz Osječko-baranjsku županiju protječe još čitav niz rijeka i riječica koje zajedno s izgrađenim kanalima stvaraju odličnu infrastrukturu za kvalitetnije navodnjavanje poljoprivrednih površina.Riječni promet je najisplativiji oblik prijevoza u procesu razmjene roba. Jačina gospodarstva jedne regije najviše ovisi o njezinim logističkim potencijalima. Uz blizinu luke i korištenja usluga riječnog prometa, Europa i svijet su bliži, a sirovine i proizvodi jeftiniji i konkurentniji.

Riječne luke, zračne luke

Na plovnom putu Dunava u granicama Županije trenutno nema luka i pristaništa. U planu je izgradnja putničkih pristaništa u Batini i u Aljmašu.

Na plovnom putu Drave smještene su:- Luka Osijek (Nova luka Tranzit)- Stara luka Tranzit- “Zimska luka” u Osijeku- pristanište u Belišću- pristanište u Donjem Miholjcu

Luka Osijek je javna luka od osobitog značaja za Republiku Hrvatsku, a kojom upravlja Lučka uprava Osijek. Povezana je riječnom, željezničkom i cestovnom vezom, a u blizini je i zračna luka. Luka ima povoljan geoprometni položaj jer širim prostorom prolaze značajni prometni koridori u smjeru istok--zapad (posavski) i u smjeru sjever-jug (podunavski). Pristanište u Belišću smješteno je na desnoj obali rijeke Drave. Velike probleme u prometu stvara nizak vodostaj i prohodnost rijeke Drave tijekom cijele godine, a osobito u zimskim mjesecima.

Na području Osječko-baranjske županije nalaze se dvije zračne luke: Zračna luka Osijek - Čepin i Zračna luka Osijek - Klisa.Zračna luka Osijek - Čepin ima uzletno - slijetnu stazu duljine 1.200 m i širine 30 m. Zračna luka Osijek - Klisa ima uzletno-slijetnu stazu duljine 2.500 m i širine 45 m. Putnička zgrada površine 1.300 m2 omogućava protok od 200 do 400 putnika/h, odnosno od 100.000 do 150.000 putnika godišnje. Kao dodatna pogodnost putnicima postoji mogućnost ugovaranja individualnih charter letova.


60


61

Slobodna zona

Pravni okvir

Zona je dio teritorija Republike Hrvatske koji je posebno ograđen i označen, i u kojem se gospodar-ske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete.

Slobodna zona i slobodno skladište dijelovi su carinskog područja i prostori u carinskome području odijeljeni od ostalog carinskog područja gdje se:a) za stranu robu smatra da nije u carinskom području Republike Hrvatske u svrhu naplate uvozne

carine i primjene trgovinskih mjera pri uvozu, uz uvjet da roba nije puštena u slobodan promet ili da nije stavljena u drugi carinski postupak ili uporabu, odnosno da nije trošena ili rabljena drugačije od uvjeta uređenih carinskim propisima

b) na domaću robu namijenjenu izvozu, za koju postoje posebni propisi na osnovi njezina smještaja u slobodnu zonu ili skladište, primjenjuju mjere koje bi se primijenile pri izvozu takve robe.

Slobodna zona d.o.o. Osijek

Osnovne informacijeAdresa: Istočno predgrađe bb, 31000 OsijekTelefon: 031/586-027; 031/586-029Telefax: 031/586-016E-mail: [email protected]

Osnivači Slobodne zone Osijek su Osječko-baranjska županija, Slavonska banka d.d. Osijek, Tranzit d.d. Osijek, Saponia d.d. Osijek, Niveta d.d. Osijek i Zračna luka Osijek.Slobodna zona Osijek dobila je koncesiju 12. svibnja 1997. godine.Lokacija Slobodne zone Osijek izvrsno je odabrana za korisnike zone. Slobodna zona nalazi se 13 km uzvodno od ušća Drave u Dunav (uz luku Tranzit), 10 km od Zračne luke Klisa, uz osječku obilaznicu i željeznički pravac Osijek-Erdut (zona posjeduje vlastiti dvotračni industrijski kolosijek).Zona je opremljena potrebnom komunalnom, energetskom i prometnom infrastrukturom. Zonom je obuhvaćena riječna teretna luka Osijek, industrijski željeznički kolosijek i zračna luka (Osijek-Klisa). Korisnici zone mogu biti pravne osobe iz zemlje i inozemstva koje obavljaju sljedeće djelatnosti: proizvodnja, oplemenjivanje robe, trgovina na veliko, posredovanje u trgovini, pružanje usluga, bankarski i drugi novčani poslovi, poslovi osiguranja i reosiguranja imovine i osoba.Izvor: www.szo.hr

Pogodnosti poslovanja u slobodnoj zoni

Poslovanje u slobodnoj zoni posebno je pogodno tvrtkama koje imaju veći izvoz i materijalne troškove, jer roba koja se nalazi na području zone i služi za proizvodnju ili doradu, a nije namije-njena domaćem tržištu oslobođena je plaćanja poreza i carine (sukladno članku 27. Zakona o slobodnim zonama). Za robu koja je namijenjena domaćem tržištu naplaćuju se carina i druge pristojbe razmjerno vrijednosti uvoznih sirovina, materijala i dijelova uporabljenih u proizvodnji ili oplemenjivanju te robe u zoni (članak 35. Zakona o slobodnim zonama).Osim toga poslovanje u slobodnoj zoni pozitivno utječe na likvidnost tvrtki (porezne i carinske po-vlastice), u odnosu na tvrtke koje ne posluju u zonama.

Poslovanje sa slobodnom zonom osijek

Slobodna zona Osijek nudi investitorima nekoliko mogućnosti suradnje.Prvi oblik je zakup gotovih proizvodno-skladišnih prostora u sklopu Slobodne zone Osijek. Druga mogućnost je zakup građevinskog zemljišta u sklopu Slobodne zone Osijek na kojemu korisnik može sam graditi objekte prema vlastitim potrebama.Osim navedenoga, Slobodna zona ima mogućnost proširiti koncesiju i na zemljište i objekte koje investitor već posjeduje, a nisu u sklopu slobodne zone.

Izvor: Članak 172. Carinskog zakona, “Narodne novine” br. 78/99

Izvor: Članak 2. Zakona o slobodnim zonama, “Narodne novine” br. 44/96


62


63

Poduzetničke zone

Na području Osječko-baranjske županije osnovane su 73 poduzetničke zone u 41 jedinici lokalne samouprave.

Osnovni cilj osnivanja poduzetničkih zona je poticanje razvoja gospodarstva gradova i općina, rješavanje prostornih problema poduzetnika te poticanje budućih poduzetnika na ulaganje. Poslo-vanjem u poduzetničkim zonama poduzetnicima je omogućena kupovina građevinskih parcela po vrlo povoljnim cijenama, često uz odgodu plaćanja i umanjene komunalne doprinose i naknade, te uz određene porezne olakšice. Ukupan pregled poduzetničkih zona možete pronaći u Katalogu poduzetničkih zona Osječko--baranjske županije (www.obz.hr/hr/pdf/Katalog_poduzetnickih_zona.pdf).

4.4. Gospodarstvo Osječko-baranjske županije

Na području Osječko-baranjske županije 2008. godine1 registrirano je 9.600 (od toga 5.583 aktivnih) pravnih osoba (trgovačka društva, poduzeća i zadruge, ustanove, udruge i organizacije) i 4.893 obrtnika.

U poduzetničkoj djelatnosti dominira trgovačka djelatnost u ukupnom broju poduzetnika, a znatno je zastupljeno i poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge, prerađivačka industrija te građevinarstvo.

U ukupnoj vrijednosti prihoda u 2007. godini trgovina sudjeluje s 37,7%, prerađivačka industrija doprinosi s udjelom od 28,4%, a zatim slijedi građevinarstvo s udjelom od 13,6% te poljoprivreda, lov i šumarstvo s 9,2%.

1 Izvor: www.dzs.hr, Državni zavod za statistku, stanje na 31. prosinca 2007. http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2006/11-1-1_2h2006.htm

Ekonomski pokazatelji Osječko-baranjske županije

Tablica 11. Udio Županije u ukupno ostvarenom prihodu Republike Hrvatske u 2007. godini (u tisućama kuna)

JedinicaOsječko-baranjska županijaRepublika Hrvatska

Ukupni prihod26.195.084655.560.536

Postotni udio4,00 %100,00 %


Tablica 10. Prikaz pojedinih financijskih rezultata Osječko-baranjskog gospodarstva u 2007. godini prema djelatnostima (u mil. kuna)

Izvor: Fina, obrada: HGK Županijska Komora Osijek 2008.

Djelatnost

Poljoprivreda, lov i šumarstvoRibarstvoRudarstvoPrerađivačka industrijaOpskrba električnom energijom, plinom i vodomGrađevinarstvoTrgovinaUgostiteljstvoPromet, skladištenje i vezeFinancijsko poslovanjePoslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne uslugeObrazovanjeZdravstvena zaštita i socijalna skrbOstale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnostiUkupno

Broj poduzetnika

24534

493

124001.28813216226

55150

60

109 3.535

Ukupni prihod

2.422743

7.437

3743.5629.87226368627

1.02623

112

34126.195

Dobit

10501

293

815227511205

1161

8

151.011

Gubitak

5530

243

5166021231

380

1

6472


64


65

U strukturi gospodarske aktivnosti Osječko-baranjske županije brojem prevladavaju mala i srednja poduzeća kao glavni pokretač razvoja gospodarstva s udjelom od 99,3% te zapošljavaju 70,68% ukupno zaposlenih. Međutim, najveći dio financijskih rezultata poslovanja Županije u 2007. godini ostvaruju veliki poduzetnici iako ih je tek 25 ili samo 0,7% od ukupnog broja svih poduzetnika.


Opis

Broj poduzetnikaBroj zaposlenihProsječna mjesečna neto plaća u knUkupni prihodiUkupni rashodiDobit prije oporezivanjaGubitak prije oporezivanjaPorez na dobitDobit nakon oporezivanja

Tablica 12. Ukupni iznos ostvarenih financijskih rezultata u 2007. godini (u tisućama kuna)

Veliki3.415

23.005

3.1019.453.219.4219.130.896.113591.582.348269.259.04091.784.974230.538.334

Srednji95

11.774

3.6605.997.981.895 5.917.805.544214.725.961134.549.61025.446.57954.729.772

ukupno

Mali25

14.426

3.86010.743.883.05910.420.510.480

391.845.55868.472.97970.211.379

253.161.200

Ukupno3.535

49.205

3.87826.195.084.37525.469.212.1371.198.153.867472.281.629187.442.932538.429.306

Izvor: FINA, obrada HGK Županijska komora Osijek, 2008.

Veličina poduzetnika

UkupnoVelikiSrednjiMali

Tablica 13. Struktura ostvarenog prihoda prema veličini poduzetnika u 2007.godini

Osječko-baranjska županija100,00

41,022,936,1

Republika Hrvatska100,00

48,319,532,3

Struktura ukupnog prihoda u % Postotni udio Županije u RH

4,03,44,74,5

Poljoprivreda

Od ukupne veličine poljoprivrednih površina koja iznosi 212.013 ha kao oranične površine koristi se 201.705 ha, a od toga je u vlasništvu poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava 133.208 ha ili 66.04% .

U strukturi ukupnih obradivih površina prevladavaju žitarice, uljano sjemenje i plodovi, krmno bilje i šećerna repa.

Od ukupnih 330.506 stanovnika, 21.105 čini poljoprivredno stanovništvo. U poljoprivrednim kućanstvima još uvijek je najveći broj (12.144) onih s posjedom do 0,5 ha dok svega 774 obiteljska gospodarstva posjeduje oraničnu površinu veću od 20 ha.

Od ukupno 75.108 stanovnika2 zaposlenih u poslovnim subjektima 4.360 je zaposleno u poljoprivrednim poduzećima, 99 u ribarstvu, a 16.678 u prerađivačkoj industriji kojoj je izvor sirovina poljoprivreda.Uz neke oscilacije poljoprivreda predstavlja četvrtinu domaćeg bruto proizvoda ostvarenog u Osječko-baranjskoj županiji tijekom nekoliko posljednjih godina.


* stanje 2006. godine, ne raspolažemo s novim podacima

Površine u 2006.

Ukupne poljoprivredne površineOranice i vrtoviVoćnjaciVinogradiLivadePašnjaci

Tablica 14. Poljoprivredne površine po kategorijama korištenja u Osječko-baranjskoj županiji

Ukupno

212.013201.7053.5642.0832.6412.020

Pravne osobe i zemljište u državnom vlasništvu na kojem

nije organizirana poljoprivredna proizvodnja

70.57368.497

3871.408

24257

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

141.440133.208

3.177675

2.6171.763

2 Izvor: Statistički ljetopis RH 2007., Državni zavod za statistiku


66


67

* NAPOMENA: Stanje 1. lipnja 2007.

Izvor: Statistička izvješća 1345/2008., državni zavod za statistiku

Površine u 2007.

Ukupno zasijanoŽitariceUljano sjemenje i plodoviDuhanŠećerna repaKrmno biljeCvijeće i aromatično biljePovrće (ukupno)

Tablica 15. Zasijane površine u 2007. godini u Osječko-baranjskoj županiji

Ukupno

199.358133.06627.690

14314.18619.7601.9032.610

Pravne osobe i zemljište u državnom vlasništvu na kojem

nije organizirana poljoprivredna proizvodnja

75.06146.95211.070

558.2197.558772435

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

124.29786.11416.620

885.96712.2021.1312.175


Tablica 16. Proizvodnja jabuka i šljiva u 2007. godini

ŠljiveJabuke

Prihod po stablu

9.818.6

Proizvodnja (t)

6.1939.400

* NAPOMENA: Obuhvaćena je proizvodnja vina od grožđa iz vlastite proizvodnje. Nije obuhvaćena proizvodnja u specijaliziranim pogonima koji imaju industrijski karakter prerade.


Tablica 17. Proizvodnja grožđa i vina u 2007. godini

Grožđe (t)Vino (tis. hl)

Ukupno

13.68135

Pravne osobe

10.59524

Obiteljska gospodarstva

3.08611

* NAPOMENA: Stanje 1. lipnja 2007.


Goveda - ukupnoGoveda do 1 godineGoveda od 1 do 2 godineJuniceKrave i steone juniceOstalo (bikovi, volovi)Svinje - ukupnoOdojci do 20kg

Svinje od 20 do 50 kg

Svinje preko 50 kg

Nazimice i suprasne nazimiceKrmačeNerasti i ostale svinjeOvce - ukupnoJanjad i šilježad do 1 godineOvce za rasplodOstale ovceKonji - ukupnoKoze - ukupnoPerad - ukupno

Tablica 18. Broj stoke

Ukupno

50.32116.05013.7042.34817.904

315286.36997.47869.86180.0718.45529.2541.250

45.85515.70225.4074.7461.0397.958

571.564

Pravne osobe

25.9208.45810.862

6835.886

31149.16351.63236.75743.1604.46712.959

181176281453

199-

65.444

Obiteljska gospodarstva

24.4017.5922.8421.66512.018284

137.20645.84633.10436.9113.97816.2951.06945.67915.67425.2624.743840

7.958506.120

Izvor: Osječko-baranjska županija, Županija u brojkama, prosinac 2007., prosinac 2007. i Statistička izvješća 1345/2008., državni zavod za statistiku (za 2007.)

Mlijeko, kravlje (000 l)Kokošja jaja (000 kom)

Tablica 19. Stočna proizvodnja

2004.62.04150.298

2005.76.42950.543

2006.85.68450.237

2007.86.32647.540


68


69

U djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva na području Županije djeluje 245 poduzeća. Ukupno ostvareni prihod ove djelatnosti u 2007. godini iznosi 2,4 milijarde kuna ili 9,2 % ukupnog prihoda Županije. Ostvaren je pozitivan financijski rezultat od 50 milijuna kuna. Broj zaposlenih u ovoj djelatnosti iznosio je 4.181 ili 8,5 % ukupnog broja zaposlenih u poduzećima Županije. Prosječno ostvarena neto plaća u djelatnosti poljoprivreda, lov i šumarstvo u Županiji iznosi 3.698 kuna i za 4,7 % je manja od prosječne neto plaće Županije.

Osim tradicionalne poljoprivredne proizvodnje javlja se sve veći interes za ekološku proizvodnju hrane. Proizvođače zainteresirane za ovaj način proizvodnje okuplja Biopa3, udruga za organsko--biološku proizvodnju iz Osijeka, koja ujedno ima i edukacijski značaj. Osim bavljenja tradicionalnom poljoprivredom sve veći broj obiteljskih gospodarstava okreće se bavljenju seoskim turizmom, kao profitabilnijom djelatnošću, gdje kroz gastronomsku ponudu mogu ujedno i ponuditi proizvode iz vlastitog domaćinstva.

Industrija i graditeljstvo

U 2007. godini industrija Županije zabilježila je rast fizičkog obujma industrijske proizvodnje za 9,3 % u odnosu na 2006. godinu. Pri tome je prerađivačka industrija ostvarila rast od 11,3 %, rudarstvo i vađenje pad od 9,1 %, a opskrba el. energijom, plinom i vodom rast od 3,7 %. Od 23 zastupljene djelatnosti u Županiji 17 je ostvarilo porast proizvodnje dok je šest zabilježilo pad proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu. Najzastupljenije industrijske djelatnosti su ostvarile sljedeće trendove: proizvodnja hrane i pića bilježi rast od 9,3 %, proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira bilježi rast od 2,6 %, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda bilježi rast od 4,4 % te proizvodnja ostalih nemetalnih, mineralnih proizvoda bilježi rast od 6,5 %. Veći pad proizvodnje ostvarile su djelatnosti proizvodnje odjeće i dorada – za 17,4 %, proizvodnja namještaja i ostala prerađivačka industrija – za 11,7 % dok je proizvodnja električnih strojeva i aparata zabilježila pad od čak 28,7%.

Proizvodnja hrane i pića

Najzastupljenija industrijska djelatnost u Županiji - proizvodnja hrane i pića - ostvarila je 9,3% veći obujam proizvodnje u 2007. godini u odnosu na prethodnu godinu. Proizvodni kapaciteti hrane i pića značajni su u proizvodnji šećera, bombona i čokolade, keksa, vafla i ostalih konditorskih proizvoda, proizvoda mlinarsko-pekarske industrije, preradi mlijeka, proizvodnji piva, ulja, preradi voća i povrća, klaoničkoj industriji, preradi mesa, proizvodnji gotovih jela i dodataka jelima.

3 www.biopa.hr


ProizvodSvježa ili hlađena govedinaSvježa ili hlađena svinjetinaSirove goveđe kožeMasnoće od goveda, svinja i peradiMeso i jestivi otpaci peradiMeso soljeno, sušeno ili dimljenoKobasice, gotova jela od mesaOstali pripremljeni krumpir (čips i sl.)Sokovi od voća i povrćaKonzervirano povrće, osim krumpiraSirova biljna uljaUljane pogačeRafinirana biljna uljaPrerađeno tekuće mlijekoMlijeko u prahu Maslac i mliječni namaziSir i skutaJogurt, kiselo mlijeko i vrhnjeBrašno od pšenice i suražiceBrašno ostalih žitaricaPrekrupa i krupica od pšenice, sve vrsteMekinjeGotova stočna hranaSvježi kruh i pecivaKolači, slastice, burek i sl.Medenjaci, slatki keksi, vafli i oblatneOstali kruh i ostali pekarski proizvodiRafinirani šećerMelaseRezanci od šećerne repeKakao prahčokolada i pripravci koji sadrže kakaoProizvodi od šećera (bomboni i sl.)TjesteninaOcat i nadomjesci iz octene kiselineDodaci jelimaVina od grožđaPivoOstali osvježavajući napitci

Tablica 20. Proizvodnja odabranih industrijskih proizvoda

Jed.mj.tt

komttttt

hltttt

hltttttttttttttttttttt

hlt

hlhlhl

2006.541

3.2171.430186

-471879674

-2.173

24.49031.96611.730

316.8897

2.3822.2965.76289.911

17931.63733.198

107.42610.070

6304.2952.733

112.32026.36332.273

134.0091.222723

5.643735

47.590194.831168.414

Izvor: HGK, Županijska komora Osijek, 2008.


70


71

Tekstilna industrija

U 2007. godini proizvodnja odjeće i tekstila u izvozu Osječko-baranjske županije sudjelovala je s udjelom od 8,7 %. Proizvodnja odjeće i dorade zabilježila je pad od 17.4 %, a proizvodnja tekstila rast od 13,8 % u 2007. godini u odnosu na 2006. godinu.


ProizvodPosteljno rubljeStolno, toaletno i kuhinjsko rubljeOprema za krevete, vreće za spavanjeNetkani tekstil i proizvodi, osim odjećeOstale pletene i kukičane tkanineDžemperi, laka odjeća, fino pletenaMuška radna odjećaOstala radna odjećaMuške jakne i sakoi od tkaninaMuška odijela od tkaninaŽenski kaputi, ogrtači, od tkaninaŽenski kostimi, od tkaninaŽenske jakne, od tkaninaT-majice, potkošulje, pletene


Jed.mj.tis. m2

tis. m2

tis. m2

ttt

tis. m2

tis. m2

tis. m2

tis. m2

tis. m2

tis. m2

tis. m2

tis. m2

2006.45720

688165996472202585941521681

348

Kemijska industrija Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda ostvarila je za 4,4% veću proizvodnju u 2007. godini u odnosu na 2006. godinu.


ProizvodIndustrijske monokarbonske masne kiselineZasićene aciklične monokarbonske kiselineDrveni ugljenDeterdženti i preparati za pranjePaste, praškovi i ostalo za čišćenjeDekorativna kozmetika i preparati za njegu kožeŠamponi, lakovi za kosuPreparati za usnu i zubnu higijenuPreparati za brijanje, dezodoransi


Jed.mj.ttttt

kgkgkgkg

2006.27540

4.33860.150

24719.310

982.849424.50726.849

Metaloprerađivačka industrija

Proizvodnja proizvoda od metala osim strojeva i opreme zabilježila je rast u 2007. godini od 86,5% u odnosu na 2006. godinu, dok se proizvodnja metala povećala za 73,2%.


ProizvodLijev od lakih metalaTornjevi i rešetkasti stupoviOstale konstrukcije i njihovi dijeloviVrata, prozori, okviriStolni i kuhinjski proizvodiSitna uredska oprema od metalaOstali proizvodi od metalaKlipni motori i ostali motoriJednoosovinski traktoriPlugovi i tanjuračeDrljače, kultivatori, pljevilice i kopačiceSijačice, sadilice, rasađivačiKosilice za travu, tratine, parkoveDijelovi za strojeve za poljoprivreduStrojevi za proizvodnju vina i sokovaStrojevi za izradu gume i plastike

Tablica 23. Proizvodnja odabranih proizvoda

Jed.mj.ttttttt

komkom

ttt

komt

komt

2006.71341

3.700197411

760705

10.56015336154

1.0052.649

534.393


72


73

Drvna i papirna industrija

Ovo je tradicionalno izvozno orijentirana i radno intenzivna grana koja zauzima značajno mjesto u gospodarstvu Županije. Prerada drva i proizvodnja proizvoda od drva smanjila se u 2007. godini za 5,9%. Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira porasla je u 2007. godini za 2,6%.


ProizvodPiljena građa, debljine veće od 6 mm

Prozori, vrata i njihovi okviriParket (puni i lamelirani)Palete i ostala utovarna ambalažaTijela i držala za alate, metle i četkeStolno i kuhinjsko posuđe i priborDrvenjača i celulozaPolukemijski papir za valoviti slojVišeslojni papir i karton, nepremazaniOstali nepremazani papir i kartonValoviti papir i kartonVreće i vrećice od papiraKutije i ambalaža od papira ili kartonaRegistratori i drugi proizvodi od papiraToaletni papir, džepni rupčićiKuhinjski namještajDrveni namještaj za sobe


Jed.mj.m3

komtis. m2

komttttttttttt

komkom

2006.77.40011.039966

222.72648381

63.331139.48853.39313.66732.4694.69522.9582.75569

48.96216.168

Građevinarstvo

Prateći slične trendove koji se događaju na cjelokupnom području Republike Hrvatske, tako sektor graditeljstva i u Osječko-baranjskoj županiji karakterizira dobra uposlenost kapaciteta tvrtki, pro-blem naplate izvedenih radova te kronični nedostatak stručnih školovanih kadrova (posebno zi-dara, armirača, tesara te inženjera). Nedostatak kapitalnih investicija te velika konkurencija na tržištu dovode do snižavanja cijena građevinskih usluga.

U Županiji djeluje ukupno 400 tvrtki koje se bave graditeljstvom s ukupnim prihodima od 3,56 milijardi kuna u 2007. godini. Građevinarstvo u ukupnim prihodima gospodarstva Županije sudjeluje s 13,6 % u 2007. godini.

Tablica 25. Raspodjela poduzetnika u graditeljstvu u 2006. godini (prema kriteriju broja zaposlenih)

Izvor: HGK Županijska komora Osijek

Veličina poduzećaVelikaSrednja MalaUkupno

Broj poduzetnika312

344359

Tablica 26.Osnovni financijski pokazatelji sektora graditeljstva Osječko-baranjske županije u 2006. godini (u 000 kn)


Opis djelatnosti

Broj poduzetnikaUkupni prihodiUkupni rashodiUkupna imovinaDobit nakon oporezivanjaGubitak nakon oporezivanjaProsječan broj zaposlenihInvesticije od 01.01. do 31.12.

Graditeljstvo

3592.949.7042.859.1683.142.546182.624112.0226.963

198.226

Sve djelatnosti

3.22523.748.80723.327.743

28.878.928972.168703.57245.542

1.887.137

Graditeljstvo u ukupnim djelatnostima

(%)11,1312,4212,2510,8818,7815,9215,2810,50

Udio graditeljstva u ukupnim prihodima Osječko-baranjske županije u 2007. godini iznosi 13,6 % što upućuje na porast građevinske aktivnosti u odnosu na 2006. godinu.


74


75


UkupnoZgrade

Ostale građevine

Tablica 27. Pregled strukture vrijednosti izvršenih građevinskih radova u 2006. godini (u 000 kn)

Struktura

StambeneNestambene

Prometna infrastrukturaCjevovodi, komunikacijski

i energetski vodoviSložene industrijske građevineOstale nespomenute građevine

Osječko-baranjska županija (u 000 kn)

1.414.901170.198409.831662.252

159.4948.2414.885

U strukturi vrijednosti izvršenih građevinskih radova prema vrstama građevina u 2006. godini udio objekata prometne infrastrukture od 46,81% ukazuje na činjenicu da je u Osječko-baranjskoj županiji bilo intenzivne izgradnje novih prometnih pravaca. Investicije za komunalnu i energetsku infrastrukturu (cjevovodi, komunikacijski i energetski vodovi) imaju udio u ukupnoj vrijednosti izvršenih građevinskih radova od 11,27%. Investicije za složene industrijske građevine od samo 0,58% ukazuju na potpuni zastoj ulaganja u nove proizvodne objekte. U strukturi graditeljstva stambena gradnja je imala 12,03% dok su nestambene zgrade na razini 28,97%.

Ohrabruju nove investicije poput gradnje koridora V/c što će utjecati na kontinuirani rast pozitivnih trendova u graditeljstvu Županije.

Izvor: HNB, http://www.hnb.hr/publikac/prezent/spf-tablice/banking_system_by_ownership.xls

Graf 3. Vlasnička struktura bankovnog sustava

Banke i ostale financijske institucije

banke u stranom vlasništvu

banke u domaćem državnom vlasništvu

banke u domaćem privatnom vlasništvu

Prema brojčanoj zastupljenosti banaka na području Osječko-baranjske županije, može se reći da se ovaj sektor u posljednjih nekoliko godina naglo razvio, a najveća koncentracija banaka je u samom Osijeku.

Trenutno na području Županije bankarsku mrežu čine: - Slavonska banka d.d. Osijek, članica HYPO Grupe, u većinskom vlasništvu HAAB sa svojih podružnicama i poslovnicama- Banka Kovanica d.d. Varaždin- Croatia banka d.d. Zagreb- Erste&Steiermarkische Banka d.d. Zagreb- Partner banka d.d. Zagreb - Podravska banka d.d. Koprivnica- Privredna banka Zagreb d.d. Zagreb- Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb- Slatinska banka d.d. Slatina,- Volksbank d.d. Zagreb- Zagrebačka banka d.d. Zagreb- Banka Brod d.d. Slavonski Brod- Banco Popolare Croatia d.d. Zagreb- Societe General Splitska banka d.d. Split- Kreditna Banka Zagreb d.d. Zagreb- Hrvatska banka za obnovu i razvitak- OTP Banka Hrvatska d.d. Zadar- Hrvatska poštanska banka d.d. Zagreb

Svaka podružnica ovih banaka ima svoje poslovnice, a svaka poslovnica svoje ispostave u svim većim mjestima, pa se može reći da je bankovnim sustavom dobro umrežena cijela Županija.

120

100

80

60

40

20

01996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 1. tr. 08.

78.4

41.9 43.1 45.6

5.7 5.0 4.0 3.4 3.1 3.4 4.2 4.7 4.5

20.754.1 50.3

14.5

10.2 5.6 5.8 5.6 5.6 5.3 5.0 4.9 4.8

1.0 4.0

6.7

39.9

84.189.3 90.2 91.0 91.3 91.3 90.8 90.4 90.7


76


77

Na području Županije nalazi se 147 bankomata, što je oko 4,9% od ukupnog broja bankomata na razini Republike Hrvatske. Štedno-kreditne zadruge su trenutno u postupku preoblikovanja u štedne banke (temeljem Zakona o bankama, Narodne novine 84/02 i 141/06) ili u kreditne unije (temeljem Zakona o kreditnim unijama, Narodne novine 141/06). Trenutno na području Županije djeluju dvije kreditne unije4. Na području Županije postoji i pet stambenih štedionica te 21 podružnica, odnosno poslovnica osiguravajućih društava.

U svom portfelju banke imaju vrlo široki asortiman financijskih proizvoda i usluga namijenjenih pravnim i fizičkim osobama, a sredstva plasiraju u proizvodnju, obrtništvo, turizam, investicije u osnovna sredstva, obrtna sredstva, pripremu izvoza, izvoz i u ostale namjene. Vrlo široki spektar proizvoda i usluga namijenjen je građanstvu.

Banke u svoje poslovanje permanentno uvode nove tehnologije s ciljem povećanja ponude i kvalitete financijskih proizvoda i usluga kako bi se približile suvremenim europskim i svjetskim tržištima. Svojim klijentima pružaju usluge Internet bankarstva, telefonskog bankarstva, GSM servis, WAP servis, infoservis, kartično poslovanje i usluge putem bankomata. Osim toga, u bankama je sve više prisutan rad putem osobnih bankara.

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova, 31.ožujka 2001.

KategorijaUkupnoBez školske spreme1-3 razreda osnovne škole4-7 razreda osnovne školeOsnovna školaŠkole za KV i VKV radnikeŠkole za zanimanje u trajanju 4 i više godinaGimnazijaViša škola, VI. stupanj fakulteta i stručni studijFakulteti, umjetničke akademije i sveučilišni studijMagisterijDoktoratNepoznato

Tablica 28. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi

Ukupno271.787

9.11311.73335.55469.32869.47738.64111.3267.86516.067

645339

1.699

%100,00

3,354,3213,0825,5125,5614,224,172,895,910,240,120,63

U središtu Osječko-baranjske županije, gradu Osijeku, nalazi se Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera. Inicijativa za osnivanje Sveučilišta u Osijeku pokrenuta je 1975. godine te je 31. svibnja 1975. godine potpisan Sporazum o osnivanju Sveučilišta u Osijeku.

U sklopu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera djeluju sljedeći fakulteti i odjeli: Ekonomski fakultet, Elektrotehnički fakultet, Filozofski fakultet, Građevinski fakultet, Katolički bogoslovni fakultet, Medicinski fakultet, Poljoprivredni fakultet, Pravni fakultet, Prehrambeno-tehnološki fakultet, Stro-jarski fakultet, Učiteljski fakultet, Odjel za matematiku, Odjel za fiziku, Odjel za biologiju, Odjel za kemiju i Umjetnička akademija.

Školska godinaBroj srednjih školaUkupan broj učenikaOd toga: gimnazije Umjetničke školeStrukovne školeStrukovna škola (industrijska)Struk. škola (obrtnička - klasični sustavprilagođeni program za djecu s poteškoćamastrukovne škole (obrtnička - dvojni sustav)Strukovne škole(obrtnička - jedinstveni model obrazovanja)

Tablica 29. Srednje škole u Osječko-baranjskoj županiji

2006./2007.30

14.433

3.654374

6.6481.01710513669

2.430

2007./2008.30

14.094

3.632359

6.47791378120

2.515

Izvor: Županija Osječko-baranjska, Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu 2008.

4 Izvor: www.hnb.hr/supervizija/hsupervizija.htm?tsfsg=cf271aae60889bc432a82d1910abfdc2

Izvor: Sveučilište J.J.Strossmayera, www.unios.hr/sastavnice/sastavnice.htmlObrazovanje


78


79

Izvor: Statistički ljetopis 2007., Državni zavod za statistiku (napomena: Podaci za školsku godinu 2006/07.) i priopćenje 8.1.6 i 8.1.7. od 27.06.2008., Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr/Hrv/Publication/2008/8-1-6 (napomena: Podaci za školsku godinu 2007/08.)

Tablica 30. Visoke i više škole, fakulteti u Osječko-baranjskoj županiji

InstitucijaŠkolska godina

Visoka učiteljska škola

Građevinski fakultetElektrotehnički fakultetPoljoprivredni fakultetEkonomski fakultetPravni fakultetMedicinski fakultet

Građevinski fakultetElektrotehnički fakultetPrehrambeno-tehnološki fakultetMedicinski fakultetPoljoprivredni fakultetEkonomski fakultetPravni fakultetFilozofski fakultetOdjel za matematikuOdjel za biologijuOdjel za fizikuOdjel za kemiju

Umjetnička akademija

Katoličko-bogoslovni fakultet Visoko evanđeosko teološko učilišteUkupno

2006./07.

393

335496156

1.710781225

536802379419974

2.8452.5101.187356176119-

130

6491

14.684

2007./08.

406

3264423291.173596209

528938387432890

2.4891.9671.2343151948820

182

22073

13.438

2006.

128

21625218537-

3883396555

3792641693823--

15

-30

1.683

2007.

137

3660382974946

4177535055316263150663814-

14

--

1.800

upisani studenti diplomirani studenti

visoke škole

Stručni studij

Sveučilišni studij

umjetničke akademije

vjerske visoke škole i fakulteti

Vanjskotrgovinska razmjena

Robna razmjena Osječko-baranjske županije u 2007. godini premašila je iznos od milijardu USD i u odnosu na prethodnu godinu povećala se za 6,2%. Izvoz se smanjio za 1,1%, dok se uvoz povećao za 14,8%. U strukturi ukupne razmjene izvoz je sudjelovao s 50,56% i ostvarena je pozitivna trgovinska bilanca u iznosu od 12,5 milijuna USD.

Tablica 31. Izvoz i uvoz prema NKD-u (u 000 USD)

Djelatnost

GodinaA. PoljoprivredaB. RibarstvoC. RudarstvoD. Prerađ. industrija- proizv. hrane i pića- proizv. tekstila- proizv. odjeće, dorada- prerada drva i proiz. od drva- proizv. papira i kartona- izdavačka i tiskarska djel.- proiz. kem. i kemijskih proizv.- proiz. pr. od gume i plast. masa- proizv. ostalih nemetal. proizvoda- proizvodnja metala- proizv. pr. od metala osim stroj. i opreme- proizvodnja strojeva i uređaja- proizvodnja uredskih strojeva i računala- proizvodnja elek. strojeva i aparata- proizv. komunikacijskih aparata i opreme- proizvodnja optičkih instrumenata- proizv. Motornih voz., prikolica i polupr.- proizv. ostalih promet. sredstava- proizvodnja namještaja, ost. prerađ. ind.- reciklažaE. Opskrba el. energ., plinom i vodomF. GrađevinarstvoG. TrgovinaH. UgostiteljstvoI. Promet i vezeJ. Financijsko posredovanje

izvoz

2006.4.091

170

533.154147.941

430125.283

014.03973.129100

33.397

53624.922

87034.024

52.799

836

0

37

2.5383.792

12.8795.602

01.420

35.6948

1.3160

2007.2.553

2317

488.066123.580

66749.191

019.70485.321

16741.372

81924.887

99743.858

57.750

1.458

9

140

3.9338.074

13.55112.589

0886

77.3060

4441

Struk-tura (%)

2007.0,40,00,085,621,70,18,6

-3,515,00,07,3

0,14,4

0,27,7

10,1

0,3

0,0

0,0

0,71,4

2,42,2

-0,213,60,00,10,0

Uvoz

2006.26.914

01

277.79484.3882.1795.841

03.59433.760

84840.297

1.80323.984

76026.574

34.907

651

36

400

1.0193.803

5.1087.842

1.58014.293151.389

3686.830491

2007.30.869

1690

288.39256.4632.6046.539

542.75037.6931.852

50.314

3.36328.148

57231.670

40.356

1.072

118

622

2.0457.701

5.4589.000

14822.882

200.238152

8.836276

Struk-tura (%)

2007.5,50,0

-51,710,10,51,20,00,56,80,39,0

0,65,0

0,15,7

7,2

0,2

0,0

0,1

0,41,4

1,01,6

0,04,1

35,90,01,60,0

Saldo

2007.-28.316

-14717

199.67467.117-1.93742.651

-5416.95447.628-1.685-8.941

-2.545-3.262

42512.189

17.394

385

-109

-482

1.888373

8.0933.590

-148-21.996-122.931

-152-8.393-275


80

pravni okvir za ulaganja u osječko-baranjsku županiju

81

U strukturi ukupne robne razmjene Županije prema osnovnoj djelatnosti izvoznika i uvoznika prednjače poduzeća prerađivačke industrije s 85,6% ukupnog izvoza i 51,7% ukupnog uvoza. Najzastupljenija djelatnost prerađivačke industrije u vanjskotrgovinskoj razmjeni je proizvodnja hrane i pića s 21,7% udjela u izvozu te 10,1% u uvozu, a slijedi izdavačka i tiskarska djelatnost. Zanimljiva je činjenica da su poduzeća koja se bave trgovinom ostvarila 13,6% ukupnog izvoza i čak 35,9% ukupnog uvoza.

U prvih sedam mjeseci 2008. godine ukupan iznos vanjskotrgovinske razmjene Županije iznosi 722 milijuna USD što je 18,6 % više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pri tome je izvoz rastao po stopi od 11 %, a uvoz po stopi od 26 % te je ostvaren negativan saldo u iznosu od 41,4 milijuna USD.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Županije u 2007. godini su bili Njemačka sa 198 milijuna USD trgovinske razmjene, Italija sa 164 milijuna USD, Bosna i Hercegovina sa 112 milijuna USD, Mađarska sa 101 milijun USD i Slovenija sa 85 milijuna USD trgovinske razmjene.

Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: HGK Županijska komora Osijek 2008.

Izvor: HGK Županijska komora Osijek 2008.

Djelatnost

K. Poslov. nekretninama i posl. uslugeL. Javna upravaM. ObrazovanjeN. Zdravstvena zaštita i socijalna skrbO. Ostale uslužne djelatnostiUkupno:

izvoz

2006.

578 30

52141

576.476

2007.

89804

0132

570.330

Struk-tura (%)

2007.

0,2-

0,0

-0,0100

Uvoz

2006.

3.1305

60

6362.277

485.769

2007.

3.4197

168

1742.076

557.806

Struk-tura (%)

2007.

0,60,00,0

0,00,4100

Saldo

2007.

-2.521-7

-168

-174-1.94412.524

5.PRAVNI OKVIR ZA ULAGANJA U OSJEČKO-BARANJSKU ŽUPANIJU


Strana ulaganja u Republici Hrvatskoj uređena su Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o poticanju ulaganja i drugim zakonima. Inozemni je ulagač u pravima, obvezama i pravnom položaju u trgovačkom društvu, pod uvjetom uzajamnosti, izjednačen s domaćim ulagačem. Međutim, on stječe pravo i na dodatna jamstva kakva se ne daju domaćem ulagaču. Ustavom Republike Hrvatske utvrđeno je da se prava, stečena ulaganjem kapitala, neće umanjivati zakonom ili drugim pravnim aktima te se osigurava slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala iz zemlje po prestanku ula-ganja.

Strane osobe mogu u Hrvatskoj uložiti kapital:- na ugovornoj osnovi- u trgovačko društvo- u banku ili osiguranje- otvoriti obrt ili djelovati kao trgovci pojedinci- osnovati zadrugu- dobiti koncesiju za gospodarsko korištenje prirodnih bogatstava i drugih dobara od interesa za Hrvatsku- sudjelovati u B.O.T. (Build-Operate-Transfer) i B.O.O.T. (Build-Own-Operate-Transfer) poslovima.

Trgovačka društva

Prema Zakonu o trgovačkim društvima u Hrvatskoj se može osnovati:- javno trgovačko društvo- komanditno društvo- dioničko društvo- društvo s ograničenom odgovornošću- tajno društvo- gospodarsko interesno udruženje

Strane osobe mogu stjecati udjele trgovačkih društava i dionice. Sva trgovačka društva upisana su u trgovački registar nadležnog trgovačkog suda prema njihovom sjedištu.Dionička i društva s ograničenom odgovornošću mogu biti osnovana temeljnim ulogom u novcu, stvarima i pravima. Minimalni temeljni kapital za osnivanje dioničkog društva je 200.000,00 kuna, a nominalni iznos dionice ne može biti manji od 10,00 kuna. Društvo može osnovati i samo jedna fizička ili pravna osoba.Minimalni temeljni kapital za osnivanje društva s ograničenom odgovornošću je 20.000,00 kuna, a pojedinačni temeljni ulog ne može biti manji od 200,00 kuna. Društvo može osnovati jedna ili više osoba.

Izvor: Zakon o trgovačkim društvima – urednički pročišćeni tekst, TEB – poslovno savjetovanje d.o.o., Zagreb, 2008.


82


83

Obrtnici

Strana fizička osoba može u Hrvatskoj poslovati kao obrtnik uz obvezu prethodnog ishođenja radne dozvole. Za obavljanje slobodnih i vezanih obrta, obrtnik mora imati obrtnicu koju izdaje nadležni Ured državne uprave, na čijem će području biti sjedište obrta. Ako se radi o povlaštenim obrtima, povlasticu izdaje nadležno ministarstvo, ovisno o vrsti obrta.

Trgovci pojedinci

Trgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propi-sima o obrtu i upisana je u trgovačkom registru kao trgovac pojedinac.Fizička osoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu može tražiti upisivanje u trgovački registar kao trgovac pojedinac ako njen godišnji prihod prelazi iznos od 2 milijuna kuna, a dužna je zatražiti taj upis ako njen godišnji prihod prelazi iznos od 15 milijuna kuna.

Zadruge

Strane osobe mogu osnovati i zadruge. Zadruge su pravne osobe regulirane Zakonom o zadrugama. Zadruge mogu obavljati svaku djelatnost koja nije zakonom zabranjena. Članovi zadruge su poje-dinci koji sudjeluju u zajedničkim poslovnim aktivnostima u skladu sa zadružnim principima, koji su sukladni zadružnim principima koji se primjenjuju u zemljama članicama EU.Zadruge mogu osnovati najmanje tri osnivača sa, u pravilu, jednakim članskim ulozima nakon što osnivači zaključe ugovor o osnivanju te se održi osnivačka skupština na kojoj se biraju tijela zadruge i uplati članski ulog. Udjeli članova u zadruzi mogu biti izraženi u novcu, stvarima i pravima. Zadruga je pravna osoba koja može otpočeti s radom nakon upisa u sudski registar.

Banke

Banke mogu osnovati domaće i strane fizičke i pravne osobe pod uvjetom uzajamnosti koji se ne odnosi na strana društva sa sjedištem u članicama Svjetske trgovinske organizacije. Banka mora rapolagati odgovarajućim jamstvenim kapitalom, koji se sastoji od osnovnog i dopunskog kapitala. Jamstveni kapital banke ne smije biti manji od minimalnog iznosa temeljnog kapitala. Najmanji iznos temeljnog kapitala potreban za osnivanje banke je 40 milijuna kuna.

Banka

BANCO POPOLARECROATIA D.D.BANKA BROD D.D.BANKA KOVANICA D.D.CROATIA BANKA D.D.ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK D.D.HRVATSKA BANKA ZAOBNOVU I RAZVITAKHRVATSKA POŠTANSKA BANKA D.D.KREDITNA BANKAZAGREB D.D.OTP BANKA HRVATSKA D.D.PARTNER BANKA D.D.PODRAVSKA BANKA D.D.PRIVREDNA BANKAZAGREB D.D.RAIFFEISENBANKAUSTRIA D.D.SLATINSKA BANKA D.D.SLAVONSKA BANKA D.D.SPLITSKA BANKA D.D.SOCIETE GENERALE GROUPVOLKSBANK D.D.ZAGREBAČKA BANKA D.D.

Adresa

Osijek, Trg Slobode 2

Osijek, Stjepana Radića 14Osijek, Hrvatske Republike 10

Osijek, Šamačka 1Osijek, Ribarska 2

Osijek, Ljudevita Gaja 6

Osijek, Trg Ante Starčevića 7

Osijek, Hrvatske Republike 12

Osijek, Hrvatske Republike 31Osijek, Trg Ante Starčevića 3

Osijek, Kapucinska 38Osijek, Stjepana Radića 19

Osijek, Hrvatske Republike 14

Osijek, Županijska 13Osijek, Kapucinska 29

Osijek, Ivana Gundulića 5

Osijek, Hrvatske Republike 45Osijek, Ribarska 4

Broj telefona

031/213 192

031/203 035031/200 160031/203 001062/374 520

031/251 015

031/284 880

031/496 400

031/201 555031/205 531

062/252 020031/431 002

031/232 800

031/200 797031/231 231031/251 020

031/229 700031/252 410

Hyperlink

www.bpc.hr

www.banka-brod.hrwww.kovanica.hr

www.croatiabanka.hrwww.erstebanka.hr

www.hbor.hr

www.hpb.hr

www.kbz.hr

www.otpbanka.hrwww.partner-banka.hr

www.poba.hrwww.pbz.hr

www.rba.hr

www.slatinska-banka.hrwww.slavonska-banka.hr

www.splitskabanka.hr

www.volksbanka.hrwww.zaba.hr

Tablica 32. Popis banaka u Osječko-baranjskoj županiji



Izvor: Zakon o zadrugama (NN 36/95) , Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama (NN 12/02)

Izvor: Zakon o bankama (NN 84/02), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bankama (NN 141/06)


84


85

Osiguravajuća društva

Dionička društva za osiguranje mogu osnovati fizičke i pravne osobe. Nadzorno tijelo koje izdaje odobrenje za rad i nadzire poslovanje osiguravajućih društava je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). Osiguranjem se mogu baviti i podružnice stranih društava registriranih u Hrvatskoj. Temeljni kapital dioničkog društva za osiguranje ne može biti manji od:- iznosa 15 milijuna kuna ako društvo obavlja poslove osiguranja samo iz pojedine vrste neživotnih

osiguranja- iznosa 22,5 milijuna kuna ako društvo obavlja poslove osiguranja iz svih vrsta neživotnih osiguranja- iznosa 22,5 milijuna kuna ako društvo obavlja poslove životnih osiguranja- iznosa 22,5 milijuna kuna ako društvo obavlja poslove reosiguranja

Strano društvo za osiguranje, koje u zemlji svojeg sjedišta ima odobrenje za rad, može u Hrvatskoj osnovati podružnicu pod uvjetom uzajamnosti, koje se ne odnosi na strana društva sa sjedištem u članicama Svjetske trgovinske organizacije. Podružnica stranog društva za osiguranje u pravnom pro-metu s trećim osobama može obavljati poslove osiguranja ili reosiguranja u skladu s ovlaštenjima društva osnivača i odobrenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, uz odgovornost osnivača za sve obveze koje nastanu u svezi s radom podružnice.

Koncesije

Budući da strane osobe (kao ni domaće) ne mogu postati vlasnici određenih nekretnina (prirod-nih bogatstava i ostalih dobara od interesa za Hrvatsku), pravo gospodarskog korištenja tih do-bara normirano je Zakonom o koncesijama. Odluku o koncesiji donosi Hrvatski Sabor, koji pravo odlučivanja može prenijeti na Vladu Republike Hrvatske.Koncesija se ne može davati za korištenje šumskih ili drugih dobara, utvrđenih posebnim zakonom ako su u vlasništvu države. Koncesija se daje najduže na 99 godina, a ako se radi o poljoprivrednom zemljištu najduže na 40 godina.Koncesija može pripasti domaćoj i stranoj pravnoj ili fizičkoj osobi na temelju javnog prikupljanja ponuda ili javnog natječaja.Davatelj koncesije i podnositelj ponude sklapaju ugovor, koji se upisuje u jedinstveni registar koncesija Ministarstva financija, a za svaku se koncesiju plaća godišnja naknada.

Podružnice

Inozemni poslovni subjekti i trgovci pojedinci mogu osnivati svoje podružnice u Republici Hrvatskoj. Podružnice inozemnih poslovnih subjekata osnivaju se pod jednakim uvjetima kao podružnice hrvatskih poslovnih subjekata.Poslovanje podružnica odvija se sukladno hrvatskom zakonodavstvu. Iako nemaju pravnu osobnost smatraju se dijelom pravnog subjekta koji ih je osnovao.Podružnice moraju biti registrirane pri trgovačkom registru u Trgovačkom sudu, a osobe koje imaju pravo zastupanja podružnice moraju imati dozvolu boravka u Republici Hrvatskoj i identifikacijski broj. Prava i obveze povezane s poslovanjem podružnice smatraju se kao prava i obveze poslovnog su-bjekta koji je podružnicu osnovao.

5.2. Porezni sustav

Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Republika Hrvatska osigurava svim poduzetnicima, domaćim i stranim, jednak pravni položaj na tržištu. Inozemnom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala. Hrvatski je porezni sustav usporediv s poreznim sustavima članica EU, a utemeljen je na skupu izravnih i neizravnih poreza.Hrvatska je preuzela obvezu izvršavanja međunarodnih ugovora koje je zaključila bivša Jugoslavija, a i sama je potpisala mnoge ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Hrvatski porezni sustav obuhvaća:- porez na dobit- porez na dohodak - porez na dodanu vrijednost - posebni porezi - akcize (za naftu i naftne derivate, duhanske prerađevine, alkohol, bezalkoholna

pića, pivo, kavu, osobne automobile i ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, luksuzne proizvode)- porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti - porez na promet nekretnina - porez na igre na sreću - naknade za priređivanje igara na sreću- županijski i općinski/gradski porez kao prihodi lokalne i područne samouprave.

Porez na dobit

Porezni obveznik je trgovačko društvo ili druga pravna osoba koja obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti. Porezna osnovica je razlika između prihoda i rashoda što se utvrđuje u skladu sa Zakonom o porezu na dobit.Porezna stopa iznosi 20%.

Porez na dohodak

Porezni obveznik je fizička osoba, tuzemna i inozemna, koja ostvaruje dohodak.

Porezom na dohodak oporezuju se sljedeći oblici dohotka:1. dohodak od nesamostalnog rada2. dohodak od samostalne djelatnosti3. dohodak od imovine i imovinskih prava4. dohodak od kapitala5. dohodak od osiguranja6. drugi dohodak

Osnovica poreza na dohodak rezidenta je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), a umanjen za osobni odbitak rezidenta.

Izvor: Zakon o osiguranju (NN 151/05, NN 87/08)

Izvor: Zakon o porezu na dobit (NN 127/00, 163/03)

Izvor: Zakon o koncesijama (NN 89/92)


86


87

Osnovica poreza na dohodak nerezidenta je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji nerezident ostvari u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka), a umanjen za osobni odbitak nerezidenta.

Osnovni osobni odbitak za sve porezne obveznike iznosi 1.800,00 kuna mjesečno, a porezni ob-veznik koji uzdržava supružnika, djecu i druge članove obitelji osim osnovnoga osobnog odbitka od dohotka, može odbiti i osobne odbitke za uzdržavane članove obitelji. Osobni odbici za uzdržavane članove obitelji izražavaju se faktorima u odnosu prema osnovnom osobnom odbitku.

Nerezidenti mogu u poreznom razdoblju odbiti osobni odbitak u visini osnovnoga osobnog odbitka (1.800,00 kuna) i plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine za-konom propisanih obveznih doprinosa.

Stope poreza na dohodak:- 15% (do 3.600,00 kn mjesečno ili 43.200,00 kn godišnje)- 25% (iznad 3.600,00 do 9.000,00 kn mjesečno ili iznad 43.200,00 kn do 108.000,00 kn godišnje)- 35% (iznad 9.000,00 do 25.200,00 kn mjesečno ili iznad 108.000,00 do 302.400,00 kn godišnje)- 45% (iznad ukupnog iznosa od 25.200,00 kn mjesečno ili iznad ukupnog iznosa od 302.400,00 kn

godišnje)

Općine i gradovi mogu na iznos poreza na dohodak propisati prirez koji se obračunava prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika.

Stope prireza mogu iznositi:- za općine do 10% - za gradove s manje od 30.000 stanovnika do 12% - za gradove s više od 30.000 stanovnika 15% - za Grad Zagreb do 30%.

Beli ManastirBelišćeBiljeBizovacČeminacDardaDonji MiholjacDražÐakovoErdut

JagodnjakKneževi VinogradiMagadenovacMarijanciOsijekPetlovacPetrijevciPopovacValpovo

3%5%2%5%13%5%5%3%8%

1%10%5%3%3%5%8%2%10%1%

Tablica 33. Stope prireza u gradovima i općinama Osječko-baranjske županije


88


89

Tablica 34. Osječko-baranjska županija komunalna naknada i komunalni doprinosi

1.

2.

3.

4.

5.

6.

GradBeli ManastirB. Manastir, K. Tomislava 53

Grad BelišćeBelišće, Vijenac S.H. Gutmanna 1

GradDonji MiholjacDonji MiholjacVukovarska 1

Grad ĐakovoĐakovoTrg F. Tuđmana 2

Grad NašiceNašicePejačeviće trg 7

Grad OsijekKuhačeva ulica 9

I. zonaII. A zonaII. B zonaIII. zonaIV. zonaV. zona

I. zonaII A zonaII/1. zonaIII. zona

I. A zonaI. B zonaII. zonaIII. zona

I. zonaII. zonaIII. zonaIV. zona


- stambeni igaražni prostorI. zonaII. zonaIII. zonaIV. zonaV. zona

- poslovni prostor za proizvodnjuI. zonaII. zona

0,50 kn/m2

0,26 kn/m2

0,22 kn/m2

0,45 kn/m2

0,25 kn/m2

0,588 kn/m2

I. zonaII. zonaIII. zonaIV. zonaV. zona

I. zonaII. zonaII/1. zona poslovni prostorIII. zona


I. zona stambeni prostor poslovni prostorII. zona stambeni prostor poslovni prostorIII. zona stambeni prostor poslovni prostorIV. zona stambeni prostor poslovni prostor

Struktura jedinične vrijednostikomunalnog doprinosa:- javne površine 30%- nerazvrstane ceste 55%- javna rasvjeta 10%- groblja i krematoriji


I. zona stambeni prostor poslovni prostorII. zona stambeni prostor poslovni prostorIII. zona stambeni prostor poslovni prostor

45,00 kn/m3

30,00 kn/m3

20,00 kn/m3

15,00 kn/m3

10,00 kn/m3

25,00 kn/m3

20,00 kn/m3

15,00 kn/m3

15,00 kn/m3

30,00 kn/m3

25,00 kn/m3

20,00 kn/m3

15,00 kn/m3

1,00 kn/m3

60,00 kn/m3

80,00 kn/m3

30,00 kn/m3

50,00 kn/m3

15,00 kn/m3

15,00 kn/m3

30,00 kn/m3

15,00 kn/m3

30 %55 %10 %5 %

36,00 kn/m3

25,00 kn/m3

15,00 kn/m3

6,00 kn/m3

12,00 kn/m3

80,00 kn/m3

90,00 kn/m3

60,00 kn/m3

90,00 kn/m3

45,00 kn/m3

45,00 kn/m3

1,000,900,800,700,600,50

1,000,730,540,39

1,000,800,650,33

1,000,750,600,50

1,000,800,600,40

1,000,94590,75670,54050,4864

1,000,9459

1,001,000,05

1,001,000,053,950,39

1,001,000,504,000,40

1,001,000,051,704,50

1,001,000,05

1,00

0,05

od 1,00 do 5,00od 1,00 do 10,00

- stambeni prostor i neprofitne organizacije- garažni prostor- neizgrađeno građevno zemljište- poslovni prostor - koeficijent se određuje prema namjeni

- stambeni prostor za neprofitne organizacije- garažni prostor- neizgrađeno građevno zemljište- poslovni prostor- neizgrađeno građevno zemljište za obavljanje poslovne

djelatnosti

- stambeni prostor za neprofitne organizacije- garažni prostor- neizgrađeno građevno zemljište- poslovni prostor- građevno zemljište u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti

1. stambeni prostor za neprofitne organizacije2. garažni prostor3. neizgrađeno građevinsko zemljište4. poslovni prostor za proizvodne djelatnosti5. poslovni prostor za ostale djelatnosti6. građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne

djelatnosti iznosi 10% koeficijenta namjene za poslovni prostor

1. stambeni prostor 2. garažni prostor3. neizgrađeno građevno zemljište4. poslovni prostor za proizvodne djelatnosti i poslovni prostor za ostale djelatnosti-koeficijent namjene utvrđuje se sukladno djelatnosti koja se na tom prostoru obavlja5. građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne

djelatnosti 10% koeficijenta određenog za djelatnosti poslovni prostor

- stambeni i garažni prostor te prostor koji koriste neprofitne organizacije

- neizgrađeno građevno zemljište- poslovni prostor.a) koji služi za proizvodne djelatnostib) koji služi za ostale djelatnosti- građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne

djelatnosti, najviše do 10% koeficijenta namjene za taj prostor

Red.broj

Jedinica lokalne samouprave grad/općina

Komunalna naknada Komunalni doprnos

Komunalni doprnos po m3Koeficijent zona Vrijednost bodaKoeficijent namjene


90


91

7.

8.

9.

10.

11.

Grad ValpovoValpovoMatije Gupca 32

Općina AntunovacAntunovacB. Radića 4

Općina BiljeBilje, ulica K.Zvonimira 1b

Općina BizovacBizovacK. Tomislava 95

Općina ČeminacČeminacNova 5

- poslovni prostor za ostale djelatnostiI. zonaII. zonaIII. zonaIV. zona

- građevno zemljište zaobavljanje proizvodnihdjelatnostiI. zonaII. zona

- građevno zemljište zaobavljanje ostalihdjelatnostiI. zonaII. zonaIII. zonaIV. zona


I. zonaII. zonaIII. zona

I. zonaII. zona

I. zonaII. zona

I. zonaII. zona

0,55 kn/m2

0,25 kn/m2

0,15 kn/m2

0,25 kn/m2

0,22 kn/m2

I. zonaII. zonaIII. zonaIV. zonaV. zonaVI. zona

I. zona - stambeni objekti - poslovni objekti proiz. tipa - ostali poslovni objektiII. zona - stambeni prostor - poslovni objekti proiz. tipa - ostali poslovni objekti


I. zona stambeni prostor poslovni prostorII. zona stambeni prostor poslovni prostor

I. zonaII. zona

80,00 kn/m3

31,00 kn/m3

22,00 kn/m3

16,00 kn/m3

20,00 kn/m3

12,00 kn/m3

22,00 kn/m3

30,00 kn/m3

25,00 kn/m3

17,00 kn/m3

19,00 kn/m3

23,00 kn/m3

24,98 kn/m3

19,85 kn/m3

14,00 kn/m3

11,00 kn/m3

20,00 kn/m3

35,00 kn/m3

15,00 kn/m3

22,00 kn/m3

10,00 kn/m3

9,00 kn/m3

1,001,00

0,94590,7567

1,000,9459

1,001,00

0,94590,7567

1,000,700,600,400,35

1,000,950,50

1,000,80

1,000,80

1,000,90

1,001,000,052,352,40

1,001,50

2,00

1,001,000,05

1,353,35

1,001,000,052,502,50

1,001,503,000,50

- stambeni prostor i neprofitne organizacije- garažni prostor- neizgrađeno građevno zemljište- poslovni prostor za proizvodnu djelatnost- poslovni prostor za ostale djelatnosti- građevinsko zemljište u svrhu poslovanja - 10% koeficijenta

za poslovni prostor

- stambeni prostor- poslovni prostor za proizvodnu djelatnost- poslovni prostor za ostale djelatnosti

- stambeni prostor za neprofitne organizacija- garažni prostor- neizgrađeno građevno zemljište- poslovni prostor- proizvodne djelatnosti- ostali proizvodni prostor- građevinsko zemljište u svrhu poslovanja-10% od

utvrđenog koeficijenta za poslovni prostor

- stambeni prostor i prostor za neprofitne organizacije- garažni prostor- neizgrađeno građevinsko zemljište- proizvodne djelatnosti- trgovina i ugostiteljstvo- građevinsko zemljište u svrhu poslovanja - 10% od

utvrđenog koeficijenta za poslovni prostor

- stambeni prostor- proizvodni prostor- trgovina, ugostiteljstvo- neizgrađeno građevinsko zemljište

Red.broj





92


93

12.

13.

14.

15.

16.

17.

Općina ČepinČepinK. Zvonimira 70

Općina DardaDardaSv. I. Krstitelja 111

OpćinaDonja MotičinaDonja MotičinaMatije Gupca bb

Općina DražDražI. L. Ribara 10

Općina DrenjeDrenjeGajeva 25

Općina ĐurđenovacĐurđenovacTrg N. Š. Zrinskog 6




I. zona

I. zona


0,22 kn/m2

0,15 kn/m2

0,16 kn/m2

0,20 kn/m2

0,15 kn/m2

0,12 kn/m2

I. zona:1. za stambene objekte- javne površine- nerazvrstane ceste- javna rasvjeta- groblje2. poslovne i ostale objekte- javne površine- nerazvrstane ceste- javna rasvjeta- groblje

za poslovne objekte u II. zonismanjenje iznosi 15%.

za poslovne objekte u III. zonismanjenje iznosi 30%.



I. zona- stambeni objekti- poslovni objekti proizvodnog tipa- ostali poslovni objektiII. zona- stambeni objekti- poslovni objekti proizvodnih tipa- ostali poslovni objektiIII. zona- stambeni objekti- poslovni objekti proizvodnih tipa- ostali poslovni objektiIV. zona- stambeni objekti- poslovni objekti proizvodnih tipa- ostali poslovni objekti

I. zona- javne površine- nerazvrstane ceste- javna rasvjeta- groblje

I. zonaII. zonaIII. zonaIV. zona1. za javne površine2. za nerazvrstane cestea) makadam cesteb) asfaltne ceste3. za javnu rasvjetu

8,15 kn/m3

11,10 kn/m3

7,40 kn/m3

3,00 kn/m3

14,70 kn/m3

20,00 kn/m3

6,70 kn/m3

5,40 kn/m3

22,00 kn/m3

20,00 kn/m3

18,00 kn/m3

5,00 kn/m3

4,00 kn/m3

3,00 kn/m3

25,00 kn/m3

24,00 kn/m3

30,00 kn/m3

20,00 kn/m3

22,00 kn/m3

28,00 kn/m3

15,00 kn/m3

10,00 kn/m3

8,00 kn/m3

10,00 kn/m3

5,00 kn/m3

3,00 kn/m3

3,00 kn/m3

6,00 kn/m3

1,00 kn/m3

2,00 kn/m3

1,00,90,80,7

8,00 kn/m3 gra

3,00 kn/m3 gra10,00 kn/m3 gra5,00 kn/m3 gra

1,000,800,50

1,000,900,50

1,000,950,900,85

1,001,000,051,003,000,30

2,003,000,15

1,001,000,051,803,00

0,18

0,20 kn/m2

0,22 kn/m2

1,001,000,051,30

2,00

2,505,00

5,0010,003,00

- stambeni prostor i prostor za neprofitne organizacije- garažni prostor- neizgrađeno građevinsko zemljište- poslovni prostor za obavljanje proizvodne djelatnosti- poslovni prostor za obavljanje ostalih djelatnosti- građevinsko zemljište koje služi u svrhu poslovne djelat-

nosti

- poslovni prostor za proizvodne djelatnosti- poslovni prostor za ostale djelatnosti- građevinsko zemljište koje služi u svrhu poslovne djelat-

nosti

- stambeni prostor i prostor neprofitnih organizacija- garažni prostor- neizgrađeno građevinsko zemljište- poslovni prostor za obavljanje proizvodne djelatnosti- poslovni prostor za obavljanje ostalih djelat. ostalih

djelatnosti- građevinsko zemljište koje služi za obavljanje poslovne

djelatnosti

- stambeni prostor- poslovni prostor

- stambeni prostor i prostor neprofitnih organizacija- garažni prostor- neizgrađeno građevinsko zemljište- poslovni prostor za obavljanje proizvodne djelatnosti- poslovni prostor za obavljanje ostalih djelatnosti- građevinsko zemljište koje služi za obavljanje poslovne

djelatnosti - 5% koeficijenata za poslovni prostor

- poslovni prostor za proizvodnju namještaja- proizvodnja i prodaja ruda i kamena te opskrba i prodaja

plina, pare i slično- proizvodnja hrane (stočne farme) - za poslovni prostor klađenja i kladionica- poslovni prostor za ostale djelatnosti- građevinsko zemljište u svrhu poslovanja 10% koeficijenta

za poslovnu djelatnost

Red.broj





94


95

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

Općina ErdutDaljB. J. Jelačića 4

Općina ErnestinovoErnestinovoŠkolska 2

Općina FeričanciFeričanciTrg M. Gupca 3

Općina GorjaniGorjaniKula 1

Općina JagodnjakJagodnjakB. Kidrića

OpćinaKneževi VinogradiKneževi VinogradiRepublike 3

Općina KoškaKoškaN. Š. Zrinskog 1

OpćinaLevanjska VarošLevanjska VarošGlavna 70


I. zonaII. zona


I. zona

I. zonaII. zona

I. zonaII. zona


I. zonaII. zona

0,40 kn/m2

0,18 kn/m2

0,15 kn/m2

0,20 kn/m2

0,20 kn/m2 stambeni0,20 kn/m2 poslovni

0,16 kn/m2

I. zona - 0,20 kn/m2

II. zona - 0,10 kn/m2


I. zona- javne površine- nerazvrstane ceste- groblje- javna rasvjetaII. zona- javne površine- nerazvrstane ceste- groblje- javna rasvjeta


- asfaltna cesta do građevine- šljunčan. cesta do građevine- izgradnja pješačkih staza- javna rasvjeta

I. zona- stambeni prostor- proizvodno poslovni prostor- poslovni prostorII. zona- stambeni prostor- proizvodno poslovni prostor- poslovni prostor

I. zona stambeni prostorII. zona stambeni prostorIII. zona stambeni prostor

I. zona poslovni prostorII. zona poslovni prostorIII. zona poslovni prostor

I. zona- stambeni prostor- zona malog gospodarstva- gospodarski objektiII. zona- stambeni prostor- gospodarski objekti

I. zona, ukupni iznos- javne površine- nerazvrstane ceste- groblja- javna rasvjetaII. zona, ukupni iznos - javne površine- nerazvrstane ceste- groblja- javna rasvjeta

27,00 kn/m3

18,00 kn/m3

9,00 kn/m3

5,00 kn/m3

8,00 kn/m3

3,50 kn/m3

3,50 kn/m3

3,00 kn/m3

6,00 kn/m3

2,50 kn/m3

2,50 kn/m3

5,00 kn/m3

4,00 kn/m3

3,00 kn/m3

4,00 kn/m3

2,10 kn/m3

1,35 kn/m3

1,75 kn/m3

16,00 kn/m3

10,00 kn/m3

18,00 kn/m3

12,00 kn/m3

7,00 kn/m3

14,00 kn/m3

15,27 kn/m3

10,53 kn/m3

9,47 kn/m3

30,53 kn/m3

21,06 kn/m3

18,94 kn/m3

10,00 kn/m3

5,00 kn/m3

3,00 kn/m3

8,00 kn/m3

3,00 kn/m3

-12,00 kn/m3

3,00 kn/m3

6,00 kn/m3

2,00 kn/m3

1,00 kn/m3

-9,00 kn/m3

2,00 kn/m3

4,00 kn/m3

2,00 kn/m3

1,00 kn/m3

0,100,090,08

1,000,50

1,000,900,80

1,00

1,000,70

1,000,80

1,000,850,70

1,000,05

3,005,00

1,001,000,051,503,000,30

1,001,000,051,803,000,18

1,001,000,051,30

2,00

1,001,000,05

2,003,005,000,20

1,003,005,000,050,05

1,001,000,052,502,550,05

1,001,000,053,005,00

1. za stambeni prostor2. građevinsko zemljište za poslovne djelatnosti3. koeficijent namjene za poslovni prostor- proizvodne djelatnosti- ostale djelatnosti

- stambeni prostor i prostor za neprofitne organizacije- garažni prostor- neizgrađeno građevinsko zemljište- poslovni prostor za proizvodne djelatnosti- poslovni prostor za ostale djelatnosti- građevinsko zemljište za poslovne djelatnosti

1. stambeni prostor i prostor neprofitnih organizacija2. garažni prostor3. neizgrađeno građevno zemljište4. poslovni prostor za proizvodne djelatnosti5. poslovni prostor za ostale djelatnosti6. građevinsko zemljište za poslovne djelatnosti

- stambeni prostor i prostor neprofitnih organizacija- garažni prostor- neizgrađeno građevinsko zemljište- poslovni prostor za proizvodne djelatnosti- poslovni prostor za ostale djelatnosti- građevinsko zemljište za poslovne djelatnosti 5% koeficije-

nata za poslovni prostor

- stambeni prostor i prostor neprofitnih organizacija- garažni prostor- neizgrađeno građevno zemljište- poslovni prostor1. za proizvodne djelatnosti2. za trgovine na veliko imalo3. za ugostiteljsku djelatnost4. građevinsko zemljište za poslovne djelatnosti

- stambeni prostor- poslovni prostor za proizvodne djelatnosti- poslovni prostor za ostalu djelatnost- građevno zemljište za poslovne djelatnost- neizgrađeno građevinsko zemljište

1. za stambeni prostor2. za garažni prostor3. za neizgrađeno građevno zemljište4. poslovni prostor za proizvodne djelatnost5. poslovni prostor za ostale djelatnosti6. građevinsko zemljište za poslovne djelatnosti (ili 10% koeficijenta namjene)

I. zona1. za stambeni prostor2. za garažni prostor3. za neizgrađeno građevno zemljište4. poslovni prostor za proizvodne djelatnost5. poslovni prostor za ostale djelatnosti6. građevinsko zemljište za poslovne djelatnosti 10% koefici-

jenta namjeneII. zona - koeficijenti namjene iz I. zone umanjeni su za 50%

Red.broj





96


97

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

OpćinaMagadenovacŠljivoševciŠkolska 1

Općina MarijanciMarijanciTrg sv. Petra i Pavla 4

Općina PetlovacPetlovacUlica Republike 114

Općina PetrijevciPetrijevciUlica Republike 114

Općina PodgoračPodgoračHinka Juna 2

Općina Podravska MoslavinaPodravskaMoslavinaJ.J. Strossmayera 150

Općina PopovacPopovacV. Nazora 27

I. zona

I. zonaII. zona

I. zonaII. zona


I. zona

I. zona

I. zonaII. zona

0,20 kn/m2

0,22 kn/m2

0,20 kn/m2 stambeni0,22 kn/m2 poslovni

0,30 kn/m2

0,08 kn/m2

0,60 kn/m2

0,22 - 0,15 kn/m2

I. zona, ukupni iznos- javne površine- nerazvrstane ceste- groblja- javna rasvjeta

I. zona stambeni prostorII. zona stambeni prostor

I. zona poslovni prostorII. zona poslovni prostor

I. zonaII. zona

I. zona stambeni prostor II. zona stambeni prostorIII. zona stambeni prostor

I. zona poslovni prostorII. zona poslovni prostorIII. zona poslovni prostor


I. zona, ukupni iznos- javne površine- nerazvrstane ceste- groblja- javna rasvjeta

I. zona :- poslovni prostor- stambeni prostor

II. zona:- poslovni prostor- stambeni prostor

III zona:- poslovni prostor- stambeni prostor

-3,00 kn/m3

1,00 kn/m3

1,00 kn/m3

0,50 kn/m3

0,50 kn/m3

5,00 kn/m3

2,50 kn/m3

10,00 kn/m3

5,00 kn/m3

15,00 kn/m3

12,00 kn/m3

10,00 kn/m3

8,00 kn/m3

6,00 kn/m3

20,00 kn/m3

15,00 kn/m3

10,00 kn/m3

4,00 kn/m3

2,00 kn/m3

1,00 kn/m3

-3,00 kn/m3

1,00 kn/m3

1,00 kn/m3

0,50 kn/m3

0,50 kn/m3

22,00 kn/m3

15,00 kn/m3

15,00 kn/m3

10,00 kn/m3

9,00 kn/m3

7,00 kn/m3

0,60

1,000,80

1,000,90

1,000,800,60

1,00

0,50

1,00

1,001,000,053,003,003,003,003,003,003,00

1,001,000,058,007,008,00

1,003,005,000,05

1,001,000,054,004,050,40

1,001,000,051,300,18

1,001,000,052,004,00

1,001,000,052,002,500,15

1. stambeni prostor i prostor neprofitnih organizacija2. garažni prostor3. neizgrađeno građevno zemljište4. proizvodne djelatnosti5. poljoprivredne zadruge6. trgovine7. ugostiteljstvo8. stomatol. ambulante, ljekarne, ordinacije9. obrtničke usluge10. intelektualne usluge11. građevinsko zemljište za poslovne djelatnosti iz poredaka

od 3 do 8 stavka 10% pripadajućeg koeficijenta

1. stambeni prost. za neprofitne organizacije2. garažni prostor3. neizgrađeno građevinsko zemljište4. poslovni prost. za proizvodne djelatnosti5. poslovni prostor za trgovinu i usluge6. poslovni prostor za ugostiteljstvo7. građevinsko zemljište za obavljanje poslovne djelatnosti

10% koeficijenta

- stambeni prostor- poslovni prostor za proizvodne djelatnosti- poslovni prostor za ostale djelatnosti- neizgrađeno građevinsko zemljište

1. stambeni prostor i prost. neprofitnih organizacija2. garažni prostor3. neizgrađeno građevinsko zemljište4. poslovni prostor za proizvodne djelatnosti5. poslovni prostor za ostale djelatnosti6. građevinsko zemljište za poslovne djelatnosti

1. stambeni prostor i prost. neprofitnih organizacija2. garažni prostor3. neizgrađeno građevinsko zemljište4. poslovni prostor za proizvodne i ostale djelatnosti5. građevinsko zemljište za poslovne djelatnosti

- stambeni prostor- garažni prostor- neizgrađeno građevinsko zemljište- poslovni prostor za proizvodne djelatnosti- poslovni prostor za ostale djelatnosti- građevinsko zemljište za obavljanje poslovne djelatnosti

10% koeficijenta

- stambeni prostor i prostor neprofitnih organizacija- garažni prostor- neizgrađeno građevinsko zemljište- poslovni prostor za proizvodne djelatnosti- poslovni prostor za ostale djelatnosti- građevinsko zemljište za poslovne djelatnosti

Red.broj





98


99

33.

34.

35.

36.

37.

38.

Općina PunitovciPunitovciS. Radća 58

OpćinaSatnica ĐakovačkaSatnica ĐakovačkaA. Starčevića 28

Općina SemeljciSemeljciKolodvorska bb

Općina StrizivojnaStrizivojnaBraće Radića 172

Općina ŠodolovciŠodolovciTrg JNA bb

Općina TrnavaTrnavaI. Meštrovića 2

I. zona

I. zona

I. zona

I. zonaII. zona

I. zona

I. zonaII. zona

0,15 kn/m2

0,10 kn/m2

0,20 kn/m2

0,15 kn/m2

0,20 kn/m2

3,00 kn/m2

I. zona:- asfaltna cesta do građevine- šljunčana cesta do građevine- izgradnja pješačkih staza- javna rasvjeta

I zona:-stambeni i garažni prostor-poslovni prostor – proizvodni-poslovni prostor – ostaloII zona:-stambeni i garažni prostor-poslovni prostor – proizvodni-poslovni prostor – ostalo

- stambeni prostor- poslovni prostor

I. zona- asfaltna pristupna cesta- šljunčana pristupna cesta- izgradnja pješačkih staza- javna rasvjeta- javne površine

II. zona- asfaltna pristupna cesta- šljunčana pristupna cesta- izgradnja pješačkih staza- javna rasvjeta- javne površine

I. zona

I. zona stambeni prostor- poslovni prostorII. zona stambeni prostor- poslovi prostor

-4,00 kn/m3

2,10 kn/m3

1,35 kn/m3

1,75 kn/m3

10,70 kn/m3

7,50 kn/m3

12,50 kn/m3

8,70 kn/m3

5,50 kn/m3

10,50 kn/m3

5,00 kn/m3

10,00 kn/m3

-7,60 kn/m3

1,20 kn/m3

0,30 kn/m3

1,20 kn/m3

3,60 kn/m3

1,30 kn/m3

-6,00 kn/m3

1,00 kn/m3

0,40 kn/m3

0,70 kn/m3

3,60 kn/m3

0,30 kn/m3

18,00 kn/m3

12,00 kn/m3

1,00 kn/m3

3,00 kn/m3

1,00 kn/m3

1,00

1,00

1,00

1,000,80

1,00

1,000,70

1,001,000,051,30

2,00

1,001,000,051,30

2,00

1,001,000,053,005,00

1,001,301,33

0,100,05

1,001,000,054,002,006,007,002,004,00

1,001,000,052,004,00

- stambeni prostor i prostor za neprofitne organizacije- garažni prostor- neizgrađeno građevinsko zemljište- poslovni prostor za proizvodne djelatnosti- poslovni prostor za ostale djelatnosti- građevinsko zemljište za poslovne djelatnosti 5% koefici-

jenta za poslovni prostor


jenta za poslovni prostor


jenta namjene

- stambeni prostor- poslovni prostor- garažni prostor- građevinsko zemljište za obavljanje poslovne djelatnosti- neizgrađeno građevinsko zemljište

- stambeni prostor i prostor za neprofitne organizacije- garažni prostor- neizgrađeno građevinsko zemljište- proizvodne djelatnosti osim poljoprivrede- poljoprivredna proizvodnja- trgovina- ugostiteljstvo- obrtničke osobne usluge- obrtničke usluge (zidar, limar i sl.)- građevinsko zemljište za poslovne djelatnost 10% koefici-

jenta namjene

- stambeni prostor i prostor za neprofitne organizacije- garažni prostor- neizgrađeno građevinsko zemljište- proizvodne djelatnosti- ostale djelatnosti- građevinsko zemljište za poslovne djelatnosti 5%

pripadajućeg koeficijenta

Red.broj





100


101

39.

40.

41.

42.

Općina ViljevoViljevoB. Radića 87

Općina ViškovciViškovciOmladinska 23

Općina VladislavciVladislavciK. Tomislava 141

Općina VukaVukaOsječka 83

I. zonaII. zona

I. zona

I. zonaII. zona

I. zonaII. zona

0,20 kn/m2

0,15 kn/m2

0,172 kn/m2

0,17 kn/m2

I. zona - ukupno- javne površine- nerazvrstane ceste- groblje- javna rasvjetaII .zona - ukupno- javne površine- nerazvrstane ceste- groblje- javna rasvjeta

I zona:- asfaltna cesta do građevinske čestice- šljunčana cesta do građevinske čestice- izgradnja pješačkih staza- javna rasvjeta

- stambeni prostorI. zonaII. zona

- poslovni prostorI. zonaII. zona

I. zonaII. zona- stambeni prostor- poslovni prostor- zatvoreni pomoćni objekti

20,00 kn/m3

4,00 kn/m3

8,00 kn/m3

2,00 kn/m3

6,00 kn/m3

15,00 kn/m3

3,00 kn/m3

6,00 kn/m3

2,00 kn/m3

4,00 kn/m3

2,00 kn/m3

1,00 kn/m3

1,00 kn/m3

1,00 kn/m3

12,00 kn/m3

6,00 kn/m3

1,00 kn/m3

1,00 kn/m3

20,00 kn/m3

18,00 kn/m3

1,00 kn/m3

1,30 kn/m3

0,50 kn/m3

1,000,50

1,00

1,000,90

1,000,95

1,001,000,505,000,50

1,001,000,051,30

2,00

1,00

1,000,901,00

1,905,00

1,001,000,053,004,000,300,40

- stambeni prostor i prostor za neprofitne organizacije- garažni prostor- neizgrađeno građevinsko zemljište- poslovni prostor za ostale djelatnosti- građevinsko zemljište koje služi u svrhu poslovne djelat-

nosti

- stambeni prostor i prostor za neprofitne organizacije- garažni prostor- neizgrađeno građevinsko zemljište- građevinsko zemljište za poslovni prostor- građevinsko zemljište za ostale djelatnosti- građevinsko zemlj.za poslovne djelatnosti 5% pripadajućeg

koeficijenta

- poslovni prostor- stambeni prostorI. zonaII. zona- stambeni prostor i prostor za neprofitne organizacije- poslovni prostor za proizvodne djelatnost za ostale djelatnosti- građevinsko zemljište za obavljanje poslovnih i ostalih

djelatnosti 10% pripadajućeg koeficijenta

- stambeni prostor i prostor za neprofitne organizacije- garažni prostor- neizgrađeno građevinsko zemljište- poslovni prost. za proizvodne djelatnosti- poslovni prostor za ostale djelatnosti- građevinsko zemljište za proizvodne djelatnosti- građevinsko zemljište za ostale djelatnosti

Red.broj




Izvor: Osječko-baranjska županija, www.obz.hr


102


103

Osnovica poreza na dohodak od nesamostalnog rada (bruto plaća) umanjuje se za plaćene obvezne doprinose iz plaće (doprinos za mirovinsko osiguranje I stup 15% i II stup 5%)

Doprinos za mirovinsko osiguranje:I stupII stupUkupno doprinosi “iz”

15,00%5,00%20,00%

Doprinosi “iz” plaće:

Doprinos za zdravstveno osiguranjeDoprinos za ozljedeDoprinos za zapošljavanjeUkupno doprinosi “na” plaću

15,00%0,50%1,70%17, 20%

Doprinosi “na” plaću:

Osnovica poreza na dohodak od nesamostalnog rada može se umanjiti i za svotu uplaćenih premija osiguranja (na osnovi osiguranja života, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osigu-ranja), kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora sredstvima namjenskog kredita, iznos stvarnih troškova zdravstvenih usluga koje nisu obuhvaćene obveznim ili dopunskim osiguranjem i dr., ali najviše do 12.000,00 kuna godišnje.Primjer obračuna plaće (bruto iznos 10,000.00 kuna – boravište zaposlenika Osijek)

Bruto plaća 10.000,00 knMirovinsko 1. stup 1.500,00 knMirovinsko 2. stup 500,00 knDohodak 8.000,00 knOsobni odbitak 1.800,00 knPorezna osnovica 6.200,00 knPorez po stopi 15% 540,00 knPorez po stopi 25% 650,00 knPorez po stopi 35% 0,00 knPorez po stopi 45% 0,00 knPorez ukupno 1.190,00 knPrirez 13% 154,70 knUkupno porez i prirez 1.344,70 knNeto za isplatu 6.655,30 kn

Bruto plaća 10.000,00 knDoprinos za zdravstveno 1.500,00 knDoprinos za slučaj ozljede 50,00 knDoprinos za zapošljavanje 170,00 knUkupni trošak plaće 11.720,00 kn

Porez na dodanu vrijednost (PDV)

Obveznik PDV-a je:- poduzetnik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge- uvoznik- izvoznik (kad izvozne isporuke dobara nisu naplaćene u skladu s propisima o deviznom i vanjskotrgovinskom poslovanju)- domaći poduzetnik kojem uslugu obavi poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu

Poduzetnik čija godišnja vrijednost isporuka i obavljenih usluga nakon odbitka vrijednosti isporuka koje su oslobođene poreza, u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 85.000,00 kuna nije obveznik PDV-a, nema pravo na iskazivanje poreza na izdanim računima i ne može odbiti porez koji mu zaračunaju ostali poduzetnici.Porezna osnovica je naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge.

Porezna stopa je 22%, 10% i 0% i obračunava se na sljedeći način: - 22% - opća stopa- 10% - na usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u svim

vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za navedene usluge- 0% - na sve vrste kruha i mlijeka, knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obra-zovnog sadržaja, udžbenike, znanstvene časopise, određene lijekove i ortopedska pomagala te usluge javnog prikazivanja filmova.

Povrat poreza stranim državljanima

Povrat poreza stranim državljanima moguć je kada kupljenu robu u iznosu višem od 500,00 kn iznose iz zemlje. Osoba koja želi povrat PDV-a mora u roku od šest mjeseci od dana izdavanja računa prodavatelju dostaviti ovjereni obrazac PDV-P.

Povrat poreza inozemnim poduzetnicima

Inozemni poduzetnici imaju pravo povrata poreza kada izlažu na sajmovima u Republici Hrvatskoj. Inozemni poduzetnici imaju pravo na povrat poreza za strogo određene robe i usluge koje im dostavljaju ili obavljaju tuzemni porezni obveznici kao što su: najam i opremanje izložbenog pro-stora, parkiranje, režijski troškovi (struja, voda, grijanje, telekomunikacijske usluge) i ostalo nave-deno u Zakonu.

Porezna oslobođenja u tuzemstvu

U Republici Hrvatskoj plaćanja PDV-a su oslobođene sljedeće usluge i isporuke roba:- najam stambenih prostorija - usluge i isporuke dobara banaka, štedionica i štedno-kreditnih organizacija te društava osiguranja i reosiguranja - priređivanje posebnih igara na sreću u igračnicama i automat klubovima te klađenje - usluge i isporuke dobara doktora medicine i stomatologije, medicinskih sestara i fizioterapeutskih tehničara te biokemijskih laboratorija koje se pružaju u privatnoj praksi - usluge liječenja u zdravstvenim ustanovama: domovima zdravlja, hitnoj medicinskoj pomoći, poliklinikama, općim i specijalnim bolnicama i klinikama kao i usluge liječenja koje pruža zdravstvena

ustanova za njegu u kući, te isporuke dobara koje obave navedene ustanove - usluge i isporuke dobara što ih obavljaju ustanove socijalne skrbi - usluge i isporuke dobara ustanova za dječju skrb i skrb za mladež - usluge i isporuke dobara predškolskih, osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova te ustanova učeničkog i studentskog standarda - usluge i isporuke dobara vjerskih zajednica i ustanova - usluge i isporuke dobara javnih ustanova u kulturi i to: muzeja, galerija, arhiva, knjižnica, kazališta,

orkestara i drugih glazbeno-scenskih te konzervatorskih, restauratorskih i ustanova za zaštitu spomenika kulture te usluge i isporuke dobara samostalnih umjetnika i umjetničkih organizacija

Izvor: Zakon o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08)


104


105

Porezna oslobođenja pri uvozu

Pri uvozu u Republiku Hrvatsku plaćanja poreza na dodanu vrijednost oslobođeni su:- privremeni uvoz dobara koji je oslobođen carine i konačni uvoz humanitarne pomoći osim nafte i naftnih derivata, duhana i duhanskih proizvoda, alkohola i alkoholnih pića- uvoz zlatnih poluga koji obavlja Hrvatska narodna banka, domaćih i stranih zakonskih sredstava plaćanja, vrijednosnica i udjela u poduzećima - uvoz dobara koji se prema carinskim propisima smatra osobnom prtljagom te ostalih dobara za

osobnu upotrebu do ukupne vrijednosti 300,00 kuna, ako ta dobra nisu namijenjena preprodaji, uz uvjete propisane carinskim propisima

- uvoz dobara putem poštanskih i drugih pošiljaka ukupne vrijednosti do 300,00 kuna, koje pri-matelji, hrvatski i strani državljani prime iz inozemstva od fizičkih osoba i za koje primatelj ne plaća naknadu pošiljatelju, uz uvjete propisane carinskim propisima

- uvoz reklamnog materijala i uzoraka koje besplatno iz inozemstva prime državna tijela, trgovačka društva, ustanove, te druge pravne i fizičke osobe, prema odredbama međunarodnih konvencija - uvoz upotrebljavanih dobara kućanstva i osobnih stvari koje radi preseljenja u Republiku Hrvatsku uvoze fizičke osobe uz uvjete propisane carinskim propisima - uvoz odlikovanja i priznanja dobivenih u okviru međunarodnih događaja te darova primljenih u

okviru međunarodnih odnosa, uz uvjete propisane carinskim propisima - uvoz robnih marki, patenata, modela i popratnih dokumenata te obrazaca za priznavanje patena-

ta ili inovacija koji se šalju organizacijama za zaštitu autorskog i industrijskog vlasništva, uz uvjete propisane carinskim propisima

- uvoz isprava, obrazaca i nositelja podataka: - obrazaca i isprava koje državna tijela primaju za obavljanje svojih javnih ovlasti - predmeta koji predstavljaju dokaze u sudskim ili drugim postupcima pred državnim tijelima Republike Hrvatske - primjeraka potpisa i tiskanih okružnica koje se šalju kao dio uobičajene izmjene obavijesti među javnim službama ili bankarskim ustanovama - službenih tiskanica koje prima Hrvatska narodna banka- nacrta, tehničkih slika, modela, opisa i drugih sličnih dokumenata koji se uvoze kako bi se ispunili uvjeti za sudjelovanje na međunarodnom natječaju koji se organizira u zemlji - tiskanih obrazaca koji se sukladno međunarodnim ugovorima upotrebljavaju kao službeni dokumenti u međunarodnom prometu vozila ili robe - pismovnih pošiljaka

- uvoz plodova poljodjelstva, ratarstva, stočarstva, šumarstva, ribogojstva i pčelarstva dobivenih na posjedima koje državljani Republike Hrvatske koji žive u pograničnom pojasu posjeduju u pograničnom pojasu susjedne države te priploda i drugih dobara koja se dobiju od stoke koju imaju na tim posjedima zbog poljskih radova, ispaše ili zimovanja, uz uvjete propisane carinskim propisima

- uvoz dobara koja su hrvatski državljani i strani državljani stalno nastanjeni u Republici Hrvatskoj naslijedili u inozemstvu, uz uvjete propisane carinskim propisima

- uvoz dobara, osim nafte i naftnih derivata, duhana i duhanskih proizvoda, alkohola i alkoholnih pića, koja su kao donacija dana humanitarnim organizacijama, zdravstvenim, obrazovnim, kulturnim, znanstvenim, vjerskim i socijalnim ustanovama, športskim amaterskim klubovima te tijelima državne, lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i uvoz dobara od strane istih koja se plaćaju iz primljenih inozemnih novčanih donacija

- dobra koja kao vlastita djela iz inozemstva unesu znanstvenici, književnici i umjetnici, uz uvjete propisane carinskim propisima

- usluge u svezi s uvozom dobara, kada je vrijednost takvih usluga uključena u poreznu osnovicu u skladu s odredbom članka 9. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost

- usluge prijevoza što ih u tuzemstvu pri uvozu dobara obave Hrvatske željeznice - dobra u provozu kroz carinsko područje Republike Hrvatske uključujući prijevozne i sve druge

otpremne usluge- ponovni uvoz dobara koja u nepromijenjenom stanju uvozi osoba koja ih je izvezla, a koji je u

skladu s carinskim propisima oslobođen plaćanja carine

Porezna oslobođenja pri izvozu

Prilikom izvoza iz Republike Hrvatske plaćanja poreza na dodanu vrijednost oslobođeni su:- izvozne isporuke dobara i oplemenjenih dobara, uključujući prijevozne i sve druge otpremne

usluge - isporuke dobara u slobodnu zonu, slobodna i carinska skladišta te isporuke dobara unutar slo-

bodne zone, slobodnih i carinskih skladišta - isporuke dobara i obavljene usluge diplomatskim i konzularnim predstavništvima pod uvjetom uzajamnosti - usluge što ih domaći poduzetnici obave u tuzemstvu inozemnim poduzetnicima koji obavljaju

pomorski, zračni i riječni prijevoz, a koje propisuje ministar financija u skladu s člankom 27. Zakona o porezu na dodanu vrijednost

- isporuke dobara i usluga u tuzemstvu, osim nafte i naftnih derivata, duhana i duhanskih proizvoda, alkohola i alkoholnih pića, kada se plaćaju iz primljenih inozemnih novčanih donacija danih

humanitarnim organizacijama, zdravstvenim, obrazovnim, kulturnim, znanstvenim, vjerskim i socijalnim ustanovama, športskim amaterskim klubovima te tijelima državne, lokalne i područne (regionalne) samouprave

Isporuke koje nisu naplaćene u skladu s propisima o deviznom poslovanju i vanjskotrgovinskom poslovanju podliježu plaćanju poreza na dodanu vrijednost. Ukoliko se te isporuke naknadno na-plate obveznik poreza može tražiti povrat uplaćenog poreza na dodanu vrijednost.Privremeni izvoz dobara nije oslobođen plaćanja poreza na dodanu vrijednost.

Ostali porezi

Posebni porezi - trošarine

Trošarinama se oporezuje promet određenim proizvodima. Trošarine plaćaju uvoznici ili proizvođači. Trošarine se određuju u apsolutnom financijskom iznosu po jedinici proizvoda.Trošarine se plaćaju na osobne automobile i motocikle, plovila, naftne derivate, duhan, duhanske proizvode, pivo, bezalkoholna pića, kavu i luksuzne proizvode. U posebne poreze ubrajamo i porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja koja plaćaju društva za osiguranje po svakoj izdanoj polici.

Izvor: Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07)


106


107

Porezi jedinica lokalne samouprave

Porezi jedinica lokalne samouprave su porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila i plovila, porez na automate za zabavne igre, porez na potrošnju, porez na kuće za odmor, porez na tvrtku, porez na korištenje javnih površina, porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, porez na nekorištene poduzetničke nekretnine, porez na neizgrađeno građevinsko zemljište i prirez porezu na dohodak.

Porez na promet nekretninama

Porez na promet nekretnina plaća stjecatelj nekretnine u iznosu 5% od vrijednosti nekretnine za one nekretnine koje nisu novosagrađene nekretnine, to jest za koje stjecatelj nije platio porez na dodanu vrijednost. Za ovaj porez postoje oslobođenja koja propisuje Zakon o porezu na promet nekretnina.Nekretnine u Republici Hrvatskoj mogu stjecati i strane fizičke i pravne osobe uz uvjet uzajamnosti i suglasnost ministra vanjskih poslova uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva pravosuđa. Uvjet uzajamnosti znači da je u matičnoj zemlji pravne ili fizičke osobe koja planira kupnju nekretnine omogućeno kupovanje nekretnina hrvatskim građanima.

Oporezivanje igara na sreću

Igre na sreću dijele se na: lutrijske igre, igre u casinu, kladioničke igre i igre na sreću na automatima. Za priređivanje igara na sreću Vlada Repubike Hrvatske odobrava koncesije trgovačkim društvima. Igre na sreću oslobođene su plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Priređivači igara na sreću plaćaju koncesijsku naknadu i naknade za plombiranje automata za igre na sreću.Nagradne igre koje se priređuju radi promidžbe i ne traže uplatu za sudjelovanje nisu obveznici ovog poreza. Nagrade u takvim igrama mogu biti isključivo proizvodi i usluge ukupne vrijednosti do milijun kuna. Od ukupne vrijednosti fonda priređivač nagradne igre obavezan je uplatiti 5% u korist Hrvatskog crvenog križa.

5.3. Carinski sustav

Carinskim zakonom se uređuju prava i obveze osoba te ovlasti carinske službe u svezi s kretanjem roba u putničkom i robnom prometu između Hrvatske i inozemstva. U carinskom postupku primjenjuje se obrazac jedinstvene carinske deklaracije, koji je sadržajem i oblikom prilagođen ispra-vama EU. Jedinstvena carinska deklaracija primjenjuje se i u provoznom postupku, što je značajno za Hrvatsku kao tranzitnu zemlju. U primjeni je i obrazac deklaracije o carinskoj vrijednosti u potpunosti usklađen s pravilima Sporazuma o primjeni članka VII. GATT-a iz 1994. godine.Zakonom su propisani sljedeći carinski postupci: puštanje robe u slobodni promet, provoz, carinsko skladištenje, unutarnja proizvodnja, preradba pod carinskim nadzorom, privremeni uvoz, vanjska proizvodnja, te izvoz.

U Poreznom vodiču za građane, Institut za javne financije, Zagreb navodi se:“Na robu koja se uvozi u Hrvatsku plaća se carina prema Carinskoj tarifi, Zakonu o carinskoj tarifi i Carinskom zakonu. Sukladno obvezama preuzetim u okviru pregovora o prijemu Hrvatske u članstvo WTO-a, Hrvatska se obvezala na postupno smanjenje carinske zaštite. U prijelaznom razdoblju prila-godbe za industrijske proizvode koje je bilo od 2000. do 2005., odnosno za poljoprivredno-prehrambene proizvode do 2007. godine, Hrvatska se obvezala na snižavanje carine svake godine za jednaki postotni iznos. U 2006. godini prosječna carina za industrijske proizvode iznosi oko 3% pri čemu je prihvaćeno načelo prema kojem carinske stope za sirovine i repromaterijal moraju biti niže od onih za gotove ili polugotove proizvode. Carine za poljoprivredne i prehrambene proizvode utvrđuju se kombinirano. Za sezonske proizvode carina se po količinskoj jedinici određuje unaprijed za razdo-blje u kojem će se primjenjivati, tako da su uvjeti uvoza tijekom cijele godine poznati unaprijed. Za pojedine poljoprivredno-prehrambene proizvode preferencijalne stope utvrđene su samo za ograničene količine (carinske kvote). U prilogu Carinske tarife dodatno su prikazane za svaku zemlju kao i kvote za uvoz robe iz zemalja članica WTO-a.”

Za uvoz opreme, uređaja, aparata, vozila i njihovih dijelova, u čijoj se proizvodnji koriste oprema i dijelovi proizvedeni u Hrvatskoj, Vlada utvrđuje mjerila i uvjete te način ostvarivanja primjene snižene carine ili carinske stope “slobodno”. Isti tretman odnosi se i na uvoz robe podrijetlom iz najnerazvijenijih zemalja u skladu s kriterijima Konferencije UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD) i na uvoz strojeva, uređaja i opreme za razminiranje.

Najvažniji propisi, kao i niz uredbi, pravilnika, odluka i rješenja koji reguliraju područje carina mogu se nači i na Internet stranici Carinske uprave: www.carina.hr a to su:- Carinski zakon, NN 78/99, 94/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03, 140/05 i 138/06 - Uredba za provedbu Carinskog zakona, NN 161/03, 69/06 i 5/07 - Zakon o carinskoj tarifi, NN 61/00, 117/00 i 119/00

- Zakon o carinskoj službi, NN 67/01

Izvori:Carinski zakon 1999 g. NN br 78/99., 117/99., 92/01., 47/03., 140/05., 138/06.Marina Kesner-Škreb, Danijela Kuliš (2008), Zavod za javne financije, Porezni vodič za građane, srpanj 2008. str.82,Dostupno na: http://www.ijf.hr/porezni_vodic/1-08/carine.pdf (22.10.2008.)

Izvor: Zakon o porezu na promet nekretninama (NN 69/97, 153/02)

Izvor: Zakon o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara (NN 83/02, 149/02)


108


109

5.4. Financijski i devizni sustav

Tržište kapitala

Na hrvatskom tržištu kapitala djeluje 31 brokersko društvo te Zagrebačka burza, Središnja depozitarna agencija i Tržište novca Zagreb koji imaju ovlaštenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). Pored toga, još 19 banaka dobilo je od HANFA-e odobrenje za poslovanje vrijednosnim papirima. Zakonom o tržištu vrijednosnih papira (NN 84/02, 138/06) uređuju se ovlaštenja HANFA-e u postupku nadzora, izdavanja vrijednosnih papira, poslovi s vrijednosnim papirima i osobe ovlaštene za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, uvjeti za organizirano javno trgovanje vrijednosnim papirima, zaštita ulagatelja i nositelja prava iz vrijednosnih papira, nematerijalizirani vrijednosni papiri te ustrojstvo i ovlaštenja središnje depozitarne agencije, burzi i uređenih javnih tržišta. Vrijednosnim papirima organizirano se trguje na burzama i na uređenim javnim tržištima, koja se osnivaju radi stvaranja uvjeta za povezivanje ponude i potražnje vrijednosnih papira, a na temelju dozvole HANFA-e. Središnja depozitarna agencija (SDA) je pravna osoba ovlaštena za obavljanje poslova depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i poslova prijeboja i namire sklopljenih pravnih poslova s tim papirima. Obvezna je formirati jamstveni fond kojeg čine uplate njenih članova koji koriste usluge prijeboja i namire. Nadzorne institucije u financijskom sektoru su:- Hrvatska narodna banka- Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga - Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banakaOd 1. siječnja 2006. godine u primjeni je Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (NN 140/05). U djelokrug i nadležnost Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga spada nadzor financijskog tržišta, subjekata nadzora i financijskih usluga koje pružaju. Subjekti nadzora su sve pravne ili fizičke osobe koje se bave pružanjem financijskih usluga, savjetovanjem na financijskom tržištu, prodajom, posredovanjem ili upravljanjem imovinom korisnika financijskih usluga.Zakon o tržištu kapitala (NN 88/08) stupa na snagu 1. siječnja 2009. godine.

Investicijski fondovi

Zakon propisuje uvjete i način osnivanja investicijskih fondova i društava za njihovo upravljanje. Predviđeni su otvoreni i zatvoreni investicijski fondovi. Investicijski fond osniva se na temelju odobrenja Komisije za vrijednosne papire isključivo radi javnog prikupljanja novčanih i imovinskih sredstava javnom prodajom, odnosno izdavanjem dokumenata o udjelu u fondu ili dionica, čija se sredstva ulažu u prenosive vrijednosne papire i/ili nekretnine te depozite u financijskim instituci-jama.

Osnivanje i rad društava za upravljanje investicijskim fondovima podliježe Zakonu o trgovačkim društvima. Društvo mora raspolagati s minimalno milijun kuna temeljnog kapitala i zapošljavati stručne kadrove. Društvo za upravljanje fondovima izabire depozitnu banku sa sjedištem u Hrvatskoj. Društvo i depozitna banka moraju u izvršavanju svojih obveza djelovati neovisno i isključivo u interesu vlasnika udjela. Vrijednosni papiri, koji nisu službeno uvršteni za prodaju na nekoj burzi vrijednosnih papira ili se ne prodaju na nekom drugom organiziranom tržištu mogu se stjecati do 10 % vrijednosti zasebne imovine.

Sustav mirovinskog osiguranja

Sustav mirovinskog osiguranja uređen je na tri razine ili stupa:

1. obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup)2. obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup)3. dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (III. stup)

Obvezni doprinos za generacijsku solidarnost (dio plaće zaposlenika) svi osiguranici uplaćuju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (I. stup). Za realizaciju II. stupa osnovana su društva za upravljanje mirovinskim fondovima (obvezna mirovinska društva) koja su osnovala obvezne mirovinske fondove, u koje uposlenici uplaćuju obvezni dio doprinosa (dio plaće) na svoj račun u mirovinskom fondu.

Mirovinska društva i fondove mogu osnivati domaće i strane pravne i fizičke osobe. Najniži temeljni kapital obveznog mirovinskog društva iznosi 40 milijuna kuna, a ono može osnovati i upravljati samo jednim fondom.

Devizni sustav

Pravni temelj deviznog sustava Republike Hrvatske jest Zakon o deviznom poslovanju (NN 96/03, 140/05 i 132/06). Podzakonskim aktima iz toga područja definirani su instrumenti i mjere za provođenje devizne politike. Mjerama devizne politike određuje se stupanj ograničavanja kretanja kapitala između rezidenata i nerezidenata, kao i uvjeti i način korištenja stranih sredstava plaćanja i kuna, između rezidenata te između rezidenata i nerezidenata.

Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, koji je stupio na snagu 1. veljače 2005. godine, Hrvatska se obvezala ukinuti ograničenja u plaćanjima i prijenosima po tekućim poslovima te ograničenja u plaćanjima i prijenosima po kapitalnim poslovima. U sklopu procesa liberalizacije kapitalnih tran-sakcija HNB je krajem 2007. godine donio Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u gotovini u kunama, stranoj gotovini i čekovima, kojom se ukida ograničenje glede iznosa koji rezident – pravna osoba može naplatiti od nerezidenta ili platiti nerezidentu u gotovini u kunama.

Ograničenja kapitalnih transakcija za rezidente odnose se na odobravanje kratkoročnih finan-cijskih kredita nerezidentima, otvaranje računa u inozemnim financijskim institucijama, unošenje i iznošenje gotovog novca u prekograničnom prometu te plaćanja i naplate u stranoj gotovini u poslovanju s nerezidentima.

Izvori: hrvatska gospodarska komora, Zakon o tržištu vrijednosnih papira (NN84/02, 138/06)Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (NN140/05)

Izvor: HNB, Godišnje izvješće za 2007.


110


111

Visina ulaganja (mil. eur)0.3 - 1.51.5 - 44 - 8> 8

Broj novih radnih mjesta

10305075

Trajanje poticaja (godina)

do 10do 10do 10do 10

Stopa poreza na dobit

10%7%3%0%

Porezni poticaji

Poticaji za zapošljavanje

Županijska stopa nezaposlenosti

< 10%10 - 20%> 20%

Visina potpore u odnosu na troškove

otvaranja radnih mjesta10% do 1.500 EUR15% do 2.000 EUR20% do 3.000 EU

Uvećanje za tehnološko razvojno-

inovacijske centre+50% (750 EUR)

+50% (1.000 EUR)+50% (1.500 EUR)

Uvećanje za strateške aktivnosti poslovne

podrške+25% (375 EUR)+25% (500 EUR)+25% (750 EUR)

Tehnološki razvojno-inovacijski centri podrazumijevaju razvoj i inoviranje visoko tehnoloških proizvoda i proizvodnih procesa koji omogućuju da te razvojno-inovacijske aktivnosti budu korištene i unapređuju proizvodnju.

Strateške aktivnosti poslovne podrške:

- Centri za odnose s kupcima/korisnicima - svi oblici pozivnih centara, multimedijskih kontaktnih centara i drugi tipovi kontaktnih centara s kupcima/klijentima usmjerenih na tehničku podršku i rješavanje problema kupaca/klijenata

- Centri zajedničkih aktivnosti - usmjereni na izdvajanje i koncentraciju korporativnih aktivnosti multinacionalnih kompanija, kao što su: financije, računovodstvo, marketing, razvoj ljudskih potenci-jala i razvoj informacijske tehnologije

- Logistički i distribucijski centri - usmjereni na osnivanje i izgradnju logističko-distribucijskih centara visoke tehnologije koji omogućavaju: intermodalni transport robe, skladištenje robe, pakiranje i manipuliranje robom s ciljem značajnog unapređenja logističkih i distribucijskih operacija unutar poslovnih procesa, te isporuku dobara domaćim i međunarodnim kupcima/klijentima

- Informacijsko-komunikacijski centri - razvoj i primjena informacijskih sustava na korporativnoj razini, izdvajanje upravljanja informacijskim sustavima, razvoj telekomunikacijsko-mrežnih

operacijskih centara

- Centri za razvoj softvera - razvoj i primjena novih softverskih rješenja za domaće i inozemne korisnike

Potpora za opravdane troškove usavršavanja ne može prelaziti maksimalne intenzitete kako slijedi:

Veliki poduzetniciMali i srednji poduzetnici

Posebno usavršavanjedo 35%do 45%

Opće usavršavanjedo 60%do 80%

U slučajevima gdje potpora uključuje oba oblika usavršavanja, posebno i opće, odnosno u slučajevima gdje se ne može razdvojiti poseban i opći karakter usavršavanja, primjenjivat će se obračun maksimalnog intenziteta za posebno usavršavanje.

Opravdani troškovi u svrhu usavršavanja mogu biti troškovi za instruktora, putni troškovi instruktora i osoba koje se usavršavaju, ostali tekući troškovi, troškovi otpisa uređaja i opreme u skladu s opse-gom njihova korištenja u svrhu usavršavanja, troškovi savjetovanja u vezi s projektom usavršavanja i troškovi sudionika usavršavanja. U obračun se uključuju samo radni sati aktivnog sudjelovanja u usavršavanju, i to nakon odbitka produktivnih radnih sati ili njihovog ekvivalenta.

Za projekte osnivanja i razvoja tehnološko razvojno-inovacijskih centara, odobrit će se bespovratna novčana potpora za dugotrajnu imovinu, odnosno za kupnju opreme tehnološkog razvojno-inovaci-jskog centra u visini do 5% stvarnih opravdanih troškova kupnje opreme, a u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 0,5 milijuna eura, uz uvjet da kupljena oprema tehnološkoga razvojno- -inovacijskog centra mora biti oprema visoke tehnologije (high-tech).

Prijenos dobiti u inozemstvo

Prijenos dobiti u inozemstvo propisan Zakonom o deviznom poslovanju obavlja se slobodno, nakon podmirivanja svih zakonskih obveza u Hrvatskoj. Ako društvo u kojem je dobit ostvarena ima devizni priljev temeljem izvoza robe i usluga, transfer dobiti obavit će se na teret vlastitog deviznog računa. Strani ulagač može dobit koju je ostvario u hrvatskoj valuti držati na svom računu u domaćoj valuti kod ovlaštene banke i koristiti ju, osim za transfer u inozemstvo i za plaćanja u Hrvatskoj za kreditiranje domaćih osoba u skladu sa zakonom i za prijenos u domaćoj valuti na račun druge strane osobe.

Poticajne mjere, porezne i carinske povlastice

Poticajne mjere uređene novim Zakonom o poticanju ulaganja odnose se na projekte ulaganja u:

- proizvodno-prerađivačke gospodarske aktivnosti- tehnološke razvojno-inovacijske centre- strateške aktivnosti poslovne podrške

Minimalno razdoblje očuvanja ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem je pet godina, odnosno ne može biti kraće od razdoblja korištenja poticajnih mjera.


112


113

Velikim projektom ulaganja, odnosno projektom ulaganja od značajnog gospodarskog interesa sma-traju se projekti ulaganja kojima vrijednost ulaganja u dugotrajnu imovinu iznosi u protuvrijednosti kuna najmanje 15 milijuna eura uz uvjet otvaranja najmanje 100 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem.

Za velike projekte ulaganja, u područjima gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi preko 20%, uz predviđene poticajne mjere iz Zakona o poticanju ulaganja, nositelju poticajnih mjera odobrit će se bespovratna novčana potpora u iznosu do 5% stvarnih opravdanih troškova ulaganja u dugotrajnu imovinu i to za:

- troškove izgradnje nove tvornice ili industrijskog postrojenja - troškove kupnje novih strojeva, odnosno proizvodne opreme, u ukupnom maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do milijun eura, uz uvjet da udio ulaganja u strojevima odnosno proizvodnoj

opremi iznosi minimalno 40% od ukupne vrijednosti ulaganja, a minimalno 50% od kupljenih strojeva odnosno proizvodne opreme koja mora biti visoke tehnologije.

Za velike projekte ulaganja čija realizacija pretpostavlja izgradnju novih, dogradnju ili proširenje postojećih infrastrukturnih objekata i priključaka povezanih s ulaganjem, odobrit će se bespovratna novčana potpora i to u iznosu do 5% stvarnih troškova izgradnje novih, dogradnje ili proširenja postojećih infrastrukturnih objekata i priključaka u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 500.000 eura.

Područja od posebne državne skrbi

Pravo korištenja povlastica na područjima od posebne državne skrbi ostvaruju fizičke osobe koje imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi, pravne osobe koje imaju sjedište, odnosno obrtnici koji imaju prebivalište na navedenom području.

Područja posebne državne skrbi određuju se u tri skupine. Prva i druga skupina određuje se prema okolnostima nastalim na temelju posljedica agresije na Republiku Hrvatsku dok se treća skupina utvrđuje prema sljedećim kriterijima: kriteriju ekonomske razvijenosti, kriteriju strukturnih poteškoća i demografskom kriteriju.

Prva skupina:Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Erdut, Ernestinovo, Jagodnjak, Kneževi Vi-nogradi, Petlovac, Popovac, ŠodolovciOsijek - naselja: Klisa, Nemetin, Sarvaš, Tenja

Druga skupina:U Osječko-baranjskoj županiji nema naselja koja pripadaju drugoj skupini područja od posebne državne skrbi.

Treća skupina:Levanjska Varoš, Podgorač, Podravska Moslavina, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Vladislavci, Trnava

Izvor: zakon o poticanju ulaganja (nn 138/06)

Povlastice pri oporezivanju dohotkaPovlastice pri oporezivanju dohotka mogu koristiti obveznici poreza na dohodak, koji obavljaju samostalnu djelatnost na području posebne državne skrbi. Oslobođenje ili umanjenje poreza na dohodak mogu korisiti deset godina od dana početka primjene Zakona o porezu na dohodak (od 01.01.2005. godine), pod uvjetom da zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50 % radnika ima prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.Utvrđeni porez na dohodak umanjuje se za:I skupina i grad Vukovar – 75 %II skupina – 50 %III skupina – 25 %

Povlastice pri oporezivanju dobitiKorisnici ove povlastice su obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području posebne državne skrbi i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50 % zaposlenika ima prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci, do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Gore navedeni korisnici plaćaju porez na dobit kako slijedi:I skupina – ne plaćaju porez na dobitII skupina – 25 % od propisane svoteIII skupina – 75 % od propisane svoteObveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na području državne skrbi, osim djelatnosti poljo-privrede i ribarstva, i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50 % zaposlenika ima prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi, plaćaju porez na dobit kako slijedi:

I skupina- ne plaća porez na dobit u razdoblju 2008.-2010. godine- plaća 25 % od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine- plaća 75 % od propisane stope poreza u razdoblju 2014.-2016. godine- od 2017. godine porez u visini propisane porezne stope

II skupina- plaća 25 % od propisane stope poreza u razdoblju 2008.-2010. godine- plaća 75 % od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine- od 2014. godine porez u visini propisane porezne stope

III skupina- 75 % od propisane stope poreza u razdoblju 2008.-2010. godine- 85 % od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine- od 2014. godine porez u visini propisane porezne stope

Povlastice pri oporezivanju nekretninaPorez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji stječu nekretnine koje se nalaze na područjima posebne državne skrbi, ako imaju ili prijavljuju prebivalište na tom području. Porez se treba pla-titi ako se u roku od 10 godina nekretnina otuđi, ako porezni obveznik promjeni prebivalište izvan područja posebne državne skrbi te ako porezni obveznik uz prijavljeno prebivalište stvarno i ne boravi na području posebne državne skrbi.

Izvor: Zakon o područjima posebne državne skrbi NN 86/08


114


115

PorezPorez na dodanuvrijednost

1. Kavu

2. Naftne derivate

3. Duhanske proizvode

4. Pivo

5. Bezalkoholna pića

6. Alkohol

7. Osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove

8. Luksuzni proizvodi

Porezni obveznikFizička i pravna osoba (poduzetnik) koja isporučuje dobra ili obavlja usluge

Pravna ili fizička osoba koja u RH uvozi, unosi ili prima kavu osim osoba i količina koje su prema carinskim propisima oslobođene plaćanja carinaProizvođač i uvoznik naftnih derivata i nadležno tijelo državne uprave za robne zalihe

Proizvođač i uvoznik duhanskih proizvoda

Pivovare, pivari i druge pravne i fizičke osobe koje proizvode ili uvoze, unose ili primaju pivo u RH i osobe koje nabavljaju i uvoze koncentrate piva, a nisu proizvođačiPravne i fizičke osobe koje proizvode ili naručuju proizvodnju pića; osobe koje uvoze, unose ili primaju bezalko-holna pića u carinsko područje RH i osobe koje nisu proizvođači, a uvoze i nabavljaju sirupe, praške i pastile za proizvodnju bezalkoholnih pićaPravne i fizičke osobe proizvođači ili uvoznici alkoholnih pića ili alkohola

a) uvoznici ili proizvođači (posebni porez - trošarina) kupac ili stjecatelj upotrebljavanog osobnog automobi-la, ostalih motornih vozila, plovila i zrakoplova (posebni porez na promet)

Pravna i fizička osoba - proizvođač i uvoznik

Porezna osnovicaNaknada za isporučena dobra ili obavljene usluge

Kilogram neto težine kave, odnosno prerađevine kave

Pri temp. +15ºc litra benzina, dizelskog goriva i ulja za loženje (el i ls) ili kilogram mlaznog goriva i zrakoplovnog benzina, ulja za loženje (l,s,t), petroleja i ukapljenoga naftnog plina

Cigarete (po paketiću) i ostali duhanski proizvodi

Hektolitar proizvedenog ili uveze-nog piva i piva koje se dobiva od koncentrata

Hektolitar proizvedenog ili uvezenog bezalkoholnog pića i bezalkoholnog pića koje se dobiva otapanjem sirupa, praškova i pastila

Litra apsolutnog alkohola u etilnom alkoholu, destilatima i alkoholnim pićima pri temperaturi od 20ºca1) novi: 1.automobili i motocikli: prodajna cijena (bez pdv-a) ili ca-rinska osnovica 2. plovila: ovisno o dužini u metrima, ovisno o kabini zrakoplovi: broj sjedala a2) rabljeni automobili i motocikli b) upotrebljavani: prodajna cijenaProdajna vrijednost proizvoda (bez pdv-a) ili carinska osnovica (satovi, nakit i srodni proizvodi, odjeća i obuća od krzna i kože reptila, oružje, pirotehnički proizvodi)

Porezi u Republici Hrvatskoj

trošarine - posebni porezi na:

Porezna stopa22 %, 10% i 0 %

1. nepržena 5,00 kn pržena 12,00 kn kavine ljuske i opne 15,00 kn zamjene kave i koncentrati na bazi kave 20,00 kn

1. motorni benzin (mb -98 i mb - 86) i ostale vrste olovnih benzina 2,40 kn/l motorni benzin (bmb - 98, bmb - 95 i bmb - 91), 1,65 kn/l dizelsko gorivo (d - 1, d -2, d-3) te njegove ostale vrste 1,00 kn/l eurodizel obojen plavom bojom (0,00 kn/l) ulje za loženje (el i ls) 0,30 kn/l, ukapljeni naftni plin 0,10 kn/kg sve vrste petroleja 1,40 kn/kg

cigarete po paketiću: skupina a (popularna) 5,50 kn skupina b (standardna) 6,40 kn skupina c (ex-tra) 10,90 kn duhan: 38,00 kn/kg cigare: 1,10 kn/kom cigarilosi: 4,40 kn/paketiću200,00 kn/hl piva, 60,00 kn/hl bezalkoholnog piva (do 0,5 % vol/vol)

40,00 kn po hektolitru

60,00 kn/l a.a. 0,00 kn/l a.a. vina

a1) novi: 1. 0- 50.000,00 kn, porez 13 %, 50.000,00 - 350.000,00 kn, porez 6.500,00 - 98.000,00 kn + 18-48 % 2. bez kabine: 6.000,00-48000,00 kn s kabinom: 15.000,00-150.000,00 kn 3. zrakoplovi: 7.000,00-300.000,00 kn a2) rabljeni automobili i motocikli: porez se povećava od 50-100 % b) upotrebljavani: 5 % 30 %

PropisiZakon o porezu na dodanu vrijednost (NN 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00 ,73/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07), Pravilnik (NN 60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 119/99, 44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 54/01, 58/03, 198/03, 58/03, 77/04, 153/05 i 79/07)

Zakon o posebnom porezu na kavu (NN 87/05), Pravilnik (NN 92/05 i 155/05)

Zakon o posebnom porezu na naftne derivate (NN 136/02, 123/03 i 57/06) Pravilnik (NN 63/00, 119/01,26/03 i 179/03)Uredba (44/07)

Zakon o posebnom porezu na duhanske prerađevine (NN 136/02 i 95/04), Pravilnik (NN 112/99, 50/00, 119/01 i 59/03)

Zakon o posebnom porezu na pivo (NN 136/02) Pravilnik (NN 59/94, 109/96, 46/98 i 119/01)

Zakon o posebnom porezu na bezalkoholna pića (NN 136/02), Pravilnik (NN 59/94,109/96 i 119/01)

Zakon o posebnom porezu na alkohol (NN 136/02), Pravilnik (NN 119/01 i 107/07)

Zakon o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove (NN 136/02, 44/03 i 95/04)

Zakon o posebnom porezu na luksuzne proi-zvode (NN 136/02), Pravilnik (NN 112/99 i 119/01)


116


117

Porez na premije osiguranja od automobilske od-govornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozilaPorez na igre na sreću i nagradne igre

Porez na dohodak

Porez na dobit

Porez na promet Nekretnina

Porez na nasljedstva idarove

Porez na cestovna motorna vozila

Porez na plovila

Porez na automate za zabavne igre

Porez na potrošnju

Porez na kuće za odmor

Društva za osiguranje

Priređivači posebnih igara na sreću

Fizička osoba koja ostvaruje oporezivi dohodak

Trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba koja obavlja djelatnost radi stjecanja dobitiSjecatelj nekretnine

Pravne i fizičke osobe koje u Rh naslijede ili na dar prime oporezivu imovinu

Pravne i fizičke osobe vlasnici registriranih osobnih automobila i motocikala

Pravne i fizičke osobe vlasnici plovila

Pravna ili fizička osoba koja stavlja automate u uporabu

Pravna ili fizička osoba koja pruža ugostiteljske usluge

Pravne i fizičke osobe vlasnici kuća za odmor, vlasnici zgrade ili dijela zgrade ili stana koji se koristi povremeno ili sezonski

a)premija osiguranja od automo-bilske odgovornosti, premija kasko osiguranja

različite naknade pdv obveznici

Ukupni dohodak koji tuzemni porezni obveznik ostvari u zemlji i inozemstvu, a inozemni u RHDobit (razlika između prihoda i rashoda)

Tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze, osim novih nekretninaTržišna vrijednost naslijeđene ili na dar primljene financijske i druge imovine u trenutku nastanka porezne obveze po odbitku dugova i troškova

Ovisno o starosti (do 10 godina za automobile) i snazi motora:1. automobili 2. motocikli

Plovila ovisno o dužini, kabini, snazi motora i pogonu (motorni ili jedrenjak)

Automati za zabavne igre

Prodajna cijena pića koje se proda u ugostiteljskim objektima

četvorni metar korisne površine ovisno o mjestu, starosti, stanju infrastrukture i sl.

a) 15 % 10 %

22 %

15 %, 25 %, 35 % i 45 %

20 %

5 %

1. gotov novac, novčana potraživanja, vrijednos-nice i pokretnine ako je pojedinačna vrijednost veća od 50.000,00 kn: 5 % nekretnine: 5 %

1) 200- 1.500,00 kn godišnje2) 0-1.200,00 kn godišnje

0-5.000,00 kn godišnje

100 kn mjesečno po automatu

do 3 %

od 5 do 15 kn godišnje po m2

Zakon o porezu na premije osiguranja od automo-bilske odgovornosti (NN 150/02), Pravilnik (NN 16/03)

Zakon o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara (NN 83/02 i 149/02), Pravilnici (NN 158/02, 43/03, 77/03, 110/03, 162/03, 47/06, 30/08) Kladion-ice, - NN 167/03, 47/06, 30/08, Uredba NN 18/06.Zakon o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08), Pravilnici (NN 48/05, 95/05, 96/06, 143/06, 68/07)

Zakon o porezu na dobit (NN 177/04; 90/05; 57/06), Pravilnik (NN 95/05)

Zakon o porezu na promet nekretnina (NN 69/97, 26/00, 86/01, 153/02), Pravilnik (NN 28/01)

1. Zakon o financiranju jedinica lokalne i region-alne samouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 73/08) Zakon o porezu na promet nekretninama (NN 69/97, 86/01, 153/02), Pravilnik (NN 28/01), Odluka u SRH NN 26/07, čl. 172 općeg poreznog zakona nn 127/00, 86/011. Zakon o financiranju jedinica lokalne i region-alne samouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 73/08) Pravilnik (NN 28/01), Odluka USRH NN 26/07, čl. 172 općeg poreznog zakona nn 127/00, 86/011. Zakon o financiranju jedinica lokalne i region-alne samouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 73/08) Pravilnik (NN 28/01), Odluka USRH NN 26/07, čl. 172 općeg poreznog zakona nn 127/00, 86/011. Zakon o financiranju jedinica lokalne i region-alne samouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 73/08) Pravilnik (NN 28/01), Odluka USRH NN 26/07, čl. 172 općeg poreznog zakona nn 127/00, 86/011. Zakon o financiranju jedinica lokalne i region-alne samouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 73/08) Pravilnik (NN 28/01), Odluka USRH NN 26/07, čl. 172 općeg poreznog zakona nn 127/00, 86/011. Zakon o financiranju jedinica lokalne i region-alne samouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 73/08) Pravilnik (NN 28/01), Odluka USRH NN 26/07, čl. 172 općeg poreznog zakona nn 127/00, 86/01


118


119

Porez na tvrtku ili naziv

Porez na korištenje javni površina

Prirez

Pravne i fizičke osobe obveznici por-eza na dohodak ili dobit

Korisnik javnih površina, pravne i fizičke osobe

Obveznici poreza na dohodak

Tvrtka ili naziv (prodavaonice, pogoni, radionice, prodajna mjesta)

Veličina korištene javne površine

Porez na dohodak

Propisi koji su vezani uz oporezivanje:

- Opći porezni zakon - NN 127/00, 86/01 (ispravak) i 150/02- Zakon o poreznom savjetništvu - NN 127/00- Zakon o područjima posebne državne skrbi - NN 26/03, 42/05, 90/05, 86/08- Zakon o brdsko-planinskim područjima – NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08- Zakon o poticanju ulaganja – NN 138/06- Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji – NN 174/04- Zakon o slobodnim zonama – NN 44/96, 92/05- Zakon o obnovi i razvoju grada Vukovara – NN 44/01, 90/05, 80/08- Zakon o otocima – NN 34/99, 32/02, 33/06- Zakon o državnoj potpori za obrazovanjei i izobrazbu – NN 109/07, 134/07- Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte – NN 116/07

do 2.000,00 kn godišnje

po m2 (koliko propiše pojedina općina ili grad)

1.općina: do 10 %, grad ispod 30.000 stanovnika do 12% grad iznad 30.000 stanovnika do 15 % Grad Zagreb do 30%

1. Zakon o financiranju jedinica lokalne i region-alne samouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 73/08) Pravilnik (NN 28/01), Odluka USRH NN 26/07, čl. 172 općeg poreznog zakona nn 127/00, 86/011. Zakon o financiranju jedinica lokalne i region-alne samouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 73/08) Pravilnik (NN 28/01), Odluka USRH NN 26/07, čl. 172 općeg poreznog zakona nn 127/00, 86/011. Zakon o financiranju jedinica lokalne i region-alne samouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 73/08) Pravilnik (NN 28/01), Odluka USRH NN 26/07, čl. 172 općeg poreznog zakona nn 127/00, 86/01

Izvori: Institut za javne financije, dostupno na: www.ijf.hr/porezni_vodic/7-08/tablica.pdf, www.ijf.hr/porezni_vodic/7-08/tablica.pdf, Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Porezna uprava, dostupno na : www.pu.mfin.hr/porezi/v_poreza.asp?id=b02d1, www.pu.mfin.hr/porezi/v_por-eza.asp?id=b02d1 (23.10.2008.)

120 121

uspješna strana poduzeća u osječko-baranjskoj županijiuspješna strana poduzeća u osječko-baranjskoj županiji

6.USPJEŠNA STRANA PODUZEĆA U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

Naziv poduzeća

Adresa

Kontakt osobatelefon/faxe-mailwww

Kratka povijest poduzećaosnivanje:zemlja porijekla:djelatnost:prodajni centri- gdje:broj zaposlenih:od kada su u RH:razlog dolaska:koliko prodajnih centara, gdje u RH:koliko zaposlenih u RH:djelatnost u RH:Iskustvo poslovanja u RH

Planovi za budućnost

Fliba d.o.o.; trgovački centri Emmezeta u Zagrebu, Osijeku i SplituSredišnjica: Gospodarska 5, 10255 Donji StupnikProdajni centar: Svilajska 36, 31000 OsijekĐurđica Čalić+385 (0)1 6595 [email protected]

www.emmezeta.hr

1998. godineHrvatska tvrtka, Francuski kapitalTrgovina na maloOsijek, Svilajska 361381998.godineGradnja trgovačkog centradva: Osijek, Split508Trgovina na maloNegativne strane:komplicirana birokratska praksaloše stanje zemljišnih knjiga Pozitivne strane:disciplinirana radna snagaučvršćivanje pozicije na tržištureorganizacija asortimanaproširenje središnjicejača marketinška djelatnost

Naziv poduzeća

Adresa

Kontakt osoba

telefon/fax

e-mailwww

Kratka povijest poduzeća

osnivanje

podružnice

broj zaposlenih u RH

sektori djelatnosti

Siemens d.d.

Heinzelova 70a, 10000 Zagreb

[email protected]

+385 (0)1 6105 222 +385 (0)1 6040 [email protected]

www.siemens.hr

Godine 1910. svoj prvi Tehnički ured, Siemens otvara u Zagrebu, a u suradnji s tvrtkom S&H Beč osniva godine 1921. tvrtku u sklopu tadašnje Jugoslavije s uredom za jaku i slabu struju. Iste godine Siemens u Zagrebu stvara prvu proizvodnu liniju elektromotora i time postaje pretečom najveće hrvatske elektrotehničke kompanije.

Početkom 1992. godine u Zagrebu osniva se poduzeće Siemens d.o.o., a već 1994.godine s tvrtkom Končar joint venture poduzeće “Energetski transforma-tori”. Godine 1995. postaje većinskim vlasnikom tvornice ATM za automatizaciju i tehniku vođenja procesa. Spajanjem Siemensa i tvrtke ATM d.d. utemeljen je u Zagrebu 1. siječnja 1997. godine današnji Siemens d.d. s podružnicama u Splitu, Osijeku i Rijeci. Osnivanje Siemensa d.d. znači ulazak u novo razvojno razdoblje u kojem je Siemens u Hrvatskoj prisutan na svim područjima elektrotehnike i elektronike - od informatike i komunikacija, energije, industrije, prometa i medicine.

Split, Osijek, Rijeka

Siemens d.d. je na kraju poslovne 2007. godine imao ukupno 1350 zaposlenika.Visokokvalificirani i motivirani ljudi pokretač su našeg uspjeha. Zbog toga smo stalno usmjereni na dodatno obrazovanje i unapređenje kvalifikacija naših zaposlenika.

IndustryEnergyHealthcareIT Solutions and Services

122 123

uspješna strana poduzeća u osječko-baranjsku županiji uspješna strana poduzeća u osječko-baranjskoj županiji

planovi za budućnost Siemens d.d. slijedi globalnu strategiju koncerna Siemens AG koja ima fokus na rastućim izazovima današnjeg svijeta: urbanizaciji, demografskim promje-nama i klimatskim izazovima.Siemens Hrvatska čvrsto radi na pozicioniranju kompanije kao vodećeg pružatelja cjelovitih rješenja i partnera hrvatskim gradovima u područjima kao što su automatsko upravljanje cestovnim prometom, prometni sustavi za prigradsku i gradsku željeznicu, rješenja iz područja energetike, medicine, sigurnosti, upravljanja vodama i u području IT rješenja za e-Upravu i e.Grad.Najavljena modernizacija prometnih sustava i infrastrukture u željezničkom prometu, opremanje bolničkih i kliničkih ustanova širokim rasponom medicin-ske opreme, isporuka rješenja za pogone i automatizaciju u raznim industrijs-kim granama te nastavak ulaganja u proširenje i modernizaciju kapaciteta za proizvodnju, distribuciju i prijenos električne energije okosnica su Siemenso-vih poslovnih očekivanja u sljedećem razdoblju. Siemens d.d. slijedi globalnu strategiju koncerna Siemens AG koja ima fokus na rastućim izazovima današnjeg svijeta: urbanizaciji, demografskim promjenama i klimatskim izazovima.Siemens Hrvatska čvrsto radi na pozicioniranju kompanije kao vodećeg pružatelja cjelovitih rješenja i partnera hrvatskim gradovima u područjima kao što su automatsko upravljanje cestovnim prometom, prometni sustavi za prigradsku i gradsku željeznicu, rješenja iz područja energetike, medicine, sigurnosti, upravljanja vodama i u području IT rješenja za e-Upravu i e.Grad.Najavljena modernizacija prometnih sustava i infrastrukture u željezničkom prometu, opremanje bolničkih i kliničkih ustanova širokim rasponom medicinske opreme, isporuka rješenja za pogone i automatizaciju u raznim industrijskim granama te nastavak ulaganja u proširenje i modernizaciju kapaciteta za proizvodnju, distribuciju i prijenos električne energije okosnica su Siemensovih poslovnih očekivanja u sljedećem razdoblju.

Naziv poduzećaAdresatelefon/fax

e-mailwwwKratka povijest poduzećaosnivanje

zemlja porijekla

djelatnost

podružnice – gdje

od kada ste u RH

razlog dolaska

Koliko zaposlenih u RH

djelatnost u RH

iskustvo poslovanja u RH(pozitivne i negativne strane)

planovi za budućnost

DI Geli d.o.o.Ulica Petra Preradovića 221, 31400 Đakovo+385 (0)31 840 000+385 (0)31 840 [email protected]

www.geli.hr, www.petervandongen.hrtvrtka Meubelmakerij Jacobs en Van Dongen B.V. osnovana je 1982. godine, s osnovnom djelatnošću isporuke namještaja veletrgovcima. Kasnije je naziv promijenjen u Probilex

Nizozemska

Proizvođač namještaja sa zaokruženim vlastitim asortimanom koji se isporučuje u maloprodaji namještaja

Van Dongen Grupa u svom sastavu ima, Probilex B.V. proizvodnja namještaja, MJD Parket B.V. proizvodnja višeslojnih i masivnih hrastovih podova. Ambiance B.V. tvrtka za usluge istraživanja tržišta i posredovanje.

od prosinca 2002. godine

Tražili su mogućnosti proširenja tvrtke, u namjeri da osiguraju kvalitetno snabdijevanje drvnim sirovinama, te u isto vrijeme zadržavajući fleksibilnost i veći obim proizvodnje

240 (kolovoz 2008.)

Proizvodnja masivnog namještaja i kuhinja, primarna prerada drveta i proizvodnja dijelova namještaja za drvnu industriju.Ulaskom stranog vlasnika „Van Dongen grupe“ u vlasničku strukturu DI GELI d.o.o. osigurano je izvozno tržište za masivni namještaj koji se do tada u DI GELI nije proizvodio. Uslijedilo je uvođenje inovativnih dizajnerskih rješenja gosp. Petera Van Dongena i tehničko prilagođavanje proizvodnih procesa. Nakon toga, DI GELI i dalje nastavlja proizvodnju kuhinja za domaće i okolna izvozna tržišta. Obujam proizvodnje namještaja se povećava, raste kvalitet gotovog proizvoda i skraćuju rokovi isporuke. Prva značajna promotivna kampanja bila je 2007. godine kada na domaće tržište uvodimo brand „Peter-VanDongen Design“ i počinjemo otvarati vlastite showroom prodavaonice ambijentalog koncepta jedinstvene u Hrvatskoj.

Udio izvoza u Nizozemsku je 80%. DI GELI je postao potpuno izvozno orijenti-rana proizvodna tvrtka.POZITIVNO: Slaba konkurencija na tržištu luksuznog masivnog namještaja od hrasta i oraha. Velik prostor za inovacije proizvoda temeljenih na izvornim prirodnim svojstvima. NEGATIVNO: Kupci u Hrvatskoj traže namještaj niže cijene uz čega ide i lošija kvaliteta. Luksuzni namještaj još uvijek nema očekivan tržišni udio. Složena javna administrativna i pravna regulativa za obavljanje poslovanja. Nedostatak kvalificiranih proizvodnih radnika.

Kontinuirano uvođenje nove proizvodne tehnologije od same prerade tru-paca, preko sušenja, parenja i ljepljenja drvenih elemenata do sastavljanja i površinske obrade gotovog namještaja. Uvođenje suvremene informatičke podrške u logistiku i kontrolu gotovih proizvoda. Preseljenje proizvodne linije za proizvodnju višeslojnih podova (parketa) iz Nizozemske. Jačanje pro-motivnih aktivnosti na domaćem tržištu i jačanje branda. Otvaranje vlastitih showroom prodavaonica pored postojećih u Đakovu i Rijeci, novih u Zagrebu, Splitu i Varaždinu u kojima ćemo prodavati vlastiti namještaj i kuhinje, zatim dekoracije, ojastučeni namještaj i rasvjetna tijela. Paralelno otvaranje i „shop-in-shop“ prodajnih mjesta kod većih maloprodavača.

124 125


Naziv poduzećaAdresaKontakt osobaTelefon/fax

e-mailwww

osnivanje

zemlja porijekla

djelatnost

podružnice - gdje

broj zaposlenih

od kada ste u RH

razlog dolaska

djelatnost u RH



Starco Beli Manastir d.o.o.

Osječka b.b., 31300 Beli ManstirDanica Bolićtel: +385 (0)31 710 000fax: +385 (0)31 710 [email protected]

www.starco.com

1960.

danska

Proizvodnja i prodaja naplataka za poljoprivredne i građevinske strojeve, strojeve specijalne namjene

danska matična kuća, nizozemska, GB, Belgija, Njemačka, Francuska, Poljska, Estonija, Latvija, Litvanija, Rusija, RH

500, od toga 150 u RH

srpanj 2002. godine

osnivanje prve proizvodne destinacije u grupi uopće, sve ostale destinacije su komercijalne

proizvodnja metalnih naplataka u rasponu od 4‘’ do 22‘’,

Pozitivne strane:solidan kadarpoticaji za zapošljavanjesusretljivost lokalne samouprave Negativne strane: sporost administrativnog aparata pri ishodovanju različitih dozvola

Gradnja još barem jedne proizvodne hale cca 4 000 m/2

Proizvodnja čeličnih naplataka većih od 22“Osnivanje komercijalno-prodajnog centra za istočnu EU

Naziv poduzećaAdresaKontakt osobaTelefon/faxe-mailwww

osnivanje

zemlja porijekla

djelatnost

podružnice - gdje

broj zaposlenih

od kada su u RH

koliko podružnica, gdje u RH

koliko zaposlenih

djelatnost u RH


Transcom WW d.o.o.

Olajnica 19, 32000 Vukovar, Županijska 21, 31000 Osijekmr.sc. Larisa Medićtel: +385 (0)31 226 [email protected]

www.transcom.com

1996. godine

Švedska

Usluge Call Centara

73 u 29 zemalja: Europa, Sjeverna i Južna Amerika, Japan, Azija

17300

Rujan 2005. godine

dvije: Osijek i Vukovar

120 zaposlenih na neodređeno radno vrijeme, 80 honorarni djelatnici

Usluge call centara i naplate potraživanja

Otvaranje Call centra u Puli

126 127


Naziv poduzećaAdresaKontakt osobaTelefon/fax

e-mailwww

osnivanje

zemlja porijekla

djelatnost

podružnice - gdje

broj zaposlenih

od kada ste u RH

razlog dolaska

koliko zaposlenih

djelatnost u RH



Harburg-Freudenberger Belišće d.o.o.

Trg Ante Starčevića 1, 31551 BelišćeZoran Uranjek, dipl.ingtel: +385 (0)31 516 800fax: +385 (0)31 516 [email protected]

www.harburg-freudenberger.com

20. 9. 1811. godine Friedrich Krupp osnovao je sa svoja dva partnera tvornicu za proizvodnju. Tvrtka Thyssen Krupp AG je službeno registrirana 17. 3. 1999. godine

Njemačka

djelatnost tvrtke Thyssen Krupp AG podijeljena je u pet segmenata vezanih za: Steel, Automotive, Industries, Engineering, Materials & Services. Glavna djelatnost je proizvodnja čelika. Pored toga tu je još proizvodnja liftova, tehnologija (strojeva i postrojenja), raznih materijala i pružanje usluga.

tvrtka je organizirana u 23 poslovne jedinice podijeljene na pet segmenata koje se nalaze po cijelom svijetu

200.000 po cijelom svijetu

1. 4. 1998. godine kao joint venture Belišća d.d. i koncerna Krupp iz Njemačke, kasnije ThyssenKrupp AG

jeftina radna snaga, postojeći objekt te visoko kvalitetni i obrazovani ljudi

350 (1998. godine bilo je zaposleno 159 ljudi), ali imaju još jako puno kooperanata, tako da i to utječe na broj zaposlenih. Preuzimanjem su zadržali 159 ljudi koji su prije radili i još su zaposlili 200 ljudi, uglavnom mladih.

strojogradnja (strojevi i dijelovi strojeva za proizvodnju autoguma)Cjelokupna prodaja namijenjena je izvozu. Proizvode 35% od ukupne proizvod-nje u branši. Nalaze se u 1% najproduktivnijih poduzeća. U koncernu uživaju visoki ugled zbog fleksibilnosti i povoljnih cijena i troškova rada.Unutar pogona ne postoji dio za istraživanje i razvoj jer je postojao otpor u pogledu transfera znanja iz Hamburga u Belišće, ali zbog obima jedan dio se prebacuje u Belišće.

Negativne strane se odnose na državne propise i carine koje su iziskivale dosta pripreme i problema pošto se puno dijelova uvozi. Međutim država je uskladila svoje propise i sada su na prihvatljivom nivou (dobili su status povlaštenog primatelja). Nema dovoljno inženjera strojarstva Pozitivne strane: postojao je pogon i strojevi su već bili instaliranijeftina i kvalitetna radna snaga povećanje broja zaposlenih, pronaći još kooperanata (postoji velika potražnja koju ne mogu zadovoljiti); povećanje proizvodnje 30% godišnje u narednih pet godina; ulaganje u nove hale, kupnja novih stojeva i zapošljavanje, otvoranje još jedne firme kojoj će djelatnost biti proizvodnja turbina (treba započeti s radom sljedeće godine); suradnja s fakultetom u Slavonskom Brodu

- Hrvatska narodna banka - www.hnb.hr- Državni zavod za statistiku - www.dzs.hr- Statistički ljetopis 2007. - www.dzs.hr- Telefonski imenik - www.tportal.hr/imenik- Hrvatski zavod za zapošljavanje, Godišnjak 2007., Zagreb, ožujak 2008.- Osječko-baranjska županija - www.obz.hr- Osječko-baranjska županija, Županija u brojkama 2007., prosinac 2007.- Analiza financijskih rezultata poduzetnika Osječko-baranjske županije u 2006. i 2007. godini - FINA - www.fina.hr- Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Osijek - www.hgk.hr- Hrvatska odvjetnička komora - www.hok-cba.hr- Institut za javne financije - www.ijf.hr- Narodne novine - www.nn.hr- Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, www.unios.hr

IZVORI

Documents

Investicijski vodič Osječko-baranjske županije