IPARD jučer/danas/sutra-Izvještaj iz sjene o provedbi programa IPARD u Hrvatskoj 2010.-2012

IPARDjuer / danas / sutraIzvjetaj iz sjene o provedbi programa IPARD u Hrvatskoj 2010.2012.


Oujak, 2013.

Suizdavai: Hrvatska mrea za ruralni razvoj - HMRR ODRAZ - Odrivi razvoj zajednice

Uredile: Vinja Jeli Mck i Lidija Pavi-Rogoi

Autorice teksta: Vinja Jeli Mck i Suzanne Bakker

Obrada podataka: Ksenija Vidovi Vorberger

Suradnici / suradnice: Marina Koprivnjak, Marina Mari Turk, Robert Pintari i Dinko Odak

Prijevod: Christina Sekeres

Urednitvo: Gordana Fori, Vinja Jeli Mck, Marina Koprivnjak, Slaana Novota i Lidija Pavi-Rogoi

Grafiko oblikovanje: Bestias

Tisak: Bestias

Zagreb, 2013., I. izdanje

Tiskano u 450 primjeraka

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 847491

Europsku uniju ini 27 zemalja lanica koje su odluile postupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajedniki su, tijekom razdoblja proirenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokracije i odrivog razvoja, zadravajui pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija posveena je dijeljenju svojih postignua i svojih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica.

Izvjetaj IPARD juer/danas

/sutra prireen je u okviru

projekta Zajedno za odrivi

razvoj u Hrvatskoj Projekt sufinancira EU

Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovor-

nost izdavaa te se ni na koji nain ne moe

smatrati da odraava gledita Europske unije.

ISBN 978-953-56005-2-7

IPA 2008 (komponenta I) - Razvoj kapaciteta organizacija civil-nog drutva za sustavno praenje i javno zagovaranje politika odrivog razvoja i integriranih pristupa upravljanju otpadom ivodom, transportom, regionalnim razvojem, odrivom upotre-bom prirodnih resursa i sigurnosti okolia.

Prireivai ovog Izvjetaja zahvaljuju:

Agenciji za plaanja u poljoprivredi i ribarstvu to je dostavom zatraenih pregleda podataka omoguila tono i kvalitetno informiranje ireg kruga dioni-ka ruralnog razvoja o provedbi IPARD-a u razdoblju od 2010. do 2012.

strunjakinjama i strunjacima za pojedina pitanja ruralnog razvoja koji su svo-jim tumaenjem, pisanim prilozima i prijedlozima dali doprinos razumijevanju provedbe IPARD-a i predlaganju poboljanja

Suzanni Bakker, dobrom duhu ovog izvjetaja iz sjene koja nas je uila, vodila i hrabrila u njegovoj izradi, razjasnila poloaj hrvatskog IPARD-a u europskom kontekstu te otvorila raspravu o ruralnom razvoju u Hrvatskoj putem drutvene mree Yammer za koji se nadamo da e se nastaviti razvijati ukljuivanjem novih sudionika i svjeih promiljanja

Udruzi opina i Udruzi gradova Republike Hrvatske koje su distribuirale upitnik o provedbi mjere 301 i poticale njegovo popunjavanje

svim ispitanicima (ukupno 128) koji su popunili upitnike te s nama i drugim koris-nicima podijelili svoja zapaanja, iskustva i elje.

SADRAJ

0. Uvod 1

1. Europska dimenzija IPARD programa 7

1.1. Uvod 9 1.2. Zajednika poljoprivredna politika (ZPP) 10 1.3. Priprema Hrvatske za pristupanje 12 1.4. Koncept IPARD-a 12 1.5. Opa zapaanja 15 1.6. Zakljuci 16

2. IPARD u Hrvatskoj 19

2.1. Osnovne informacije 20 2.2. Provedba 20 2.3. Financiranje 22 2.4. Informiranje 22 2.5. Praenje 23

3. Ocjena provedbe IPARD-ovih mjera u razdoblju 2010.2012. 25

3.1. Opis istraivanja 26 3.2. Mjere 101 - Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva i 103 - Ulaganje u preradu i trenje poljo privrednih i ribljih proizvoda 27 3.3. Mjera 301 - Poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture 36 3.4. Mjera 302 - Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti 52 3.5. Kako konzultanti ocjenjuju provedbu IPARD-a 60 3.6. Zakljuci 73

4. Osvrt na mjere IPARD-a koje nisu provedene do kraja 2012. 77

4.1. Ususret provedbi mjere LEADER 78 4.2. Ostale mjere 89

5. Uloga organizacija civilnog drutva u provedbi IPARD-a 91

6. Zakljuci 95

7. Prijedlozi i preporuke 101

8. Prilozi 105

8.1. Hrvatski LAG-ovi 106 8.2. Pregled provedbe IPARD-a 2010.2012. - APPRRR 108 8.3. Analiza zakonskog okvira EU - IPARD 132

Popis kratica 144

9. Literatura i izvori 147

Izvjetaj iz sjene o provedbi programa IPARD u Hrvatskoj 1

0. Uvod

IPARD juer / danas / sutra - izvjetaj o provedbi pretpristupnog programa IPARD u razdoblju 2010.2012., izraen je u okviru projekta Zajedno za odrivi razvoj u Hrvatskoj koji je proveden izmeu oujka 2011. i oujka 2013. No sitelj projekta je ODRAZ-Odrivi razvoj zajednice, a projektni partneri su Hrvatska mrea za ruralni razvoj-HMRR, Udruga za razvoj civilnog drutva SMART i nizozemska organizacija Milleukon-takt International. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz I. komponentu programa IPA 2008 Razvoj kapaciteta organizacija civilnog drutva za sustavno praenje i javno zagovaranje politika odrivog razvoja. Cilj mu je osnaiti utjecaj civilnog sektora u oblikovanju, praenju i vrednovanju proved-be odrivog razvoja na lokalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini kroz umreavanje, meusektorsko partnerstvo i razvoj sposobnosti.

Izrada Izvjetaja iz sjene1 o provedbi programa IPARD u Hrvatskoj jedan je od alata za jaanje kapaciteta dionika ruralnog razvoja. Poetna namjera projektnih partnera bila je pratiti i ocijeniti provedbu pristu-pa LEADER u Hrvatskoj temeljem implementacije IPARD-ove mjere 202 - Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja. Kako provedba te mjere nije zapoela ni u 2012. godini, a projekt zavrava poetkom 2013., partneri su odluili Izvjetajem iz sjene obuhvatiti itav IPARD program.

Ciljevi izrade izvjetaja IPARD juer / danas / sutra su:

osvijetliti i analizirati provedbu programa IPARD u Hrvatskoj, prvenstveno s gledita korisnika mjera pot-pore te predloiti poboljanja koja mogu pridonijeti programiranju i provedbi nacionalnog programa ruralnog razvoja 2014.2020.

ohrabriti predstavnike ruralnih zajednica, u prvom redu organizacije civilnog drutva i lokalna razvojna partnerstva u ruralnim podrujima2, na aktivan doprinos kreiranju, praenju, analizi i ocjeni javnih politika ija provedba utjee na razvoj njihovog kraja i kvalitetu ivota u njemu

pokazati tijelima dravne uprave da je prikupljanje komentara i prijedloga razliitih dionika, koji se bave odreenim podrujem ili na koje utjee provedba odreene politike, put do kvalitetnije javne politike koja odgovara potrebama zajednice.

Tijekom rada na Izvjetaju, navedenim ciljevima dodan je i cilj opeg informiranja o IPARD-u i njegovoj provedbi. Ustanovljeno je, naime, da je opa razina znanja o programu IPARD niska i ograniena na mali broj strunjaka, korisnika i konzultanata koji su bili u izravnoj vezi s njegovim programiranjem ili proved-bom. Susreu se i potpuno pogrene predodbe o IPARD-u i drugim pretpristupnim programima potpore EU-a.

1 eng. Shadow report, u nas slabo poznat i koriten nain komentiranja javne politike od strane organizacija civilnog drutva kako bi ukazivanje na uinke provedbe odreene politike po-taknulo poduzimanje mjera poboljanja

2 lokalne akcijske grupe LAG-ovi, meusektorska razvojna partnerstva koja nastaju u ruralnim podrujima primjenom europskog pristupa LEADER

2 IPARD juer / danas / sutra

to je IPARD za Hrvatsku?

Program IPARD Plan za poljoprivredu i ruralni razvoj 2007.2013. Republike Hrvatske3 odobrila je Eu-ropska komisija poetkom 2008. Za tri prioriteta odreena su tri strateka cilja koji se provode kroz est mjera. Treba im pribrojiti i sedmu mjeru tehnike pomoi koja bi trebala podupirati ostvarenje sva tri strateka cilja. Mjere su u razliitim stadijima provedbe ili pripreme za provedbu. Provedba je zapoela 2010. kada su aktivirane prve dvije mjere, provedba drugih dviju zapoela je 2011., a u 2013. oekuje se provedba jo dviju mjera. Jedna se mjera IPARD-a nee provesti4. Mjere se provode temeljem pravilnika za njihovu primjenu. Nove obveze u smislu provedbe programa IPARD mogu se ugovarati do konca 2013.

Kako smo analizirali provedbu IPARD-a?

Dokumenti koji su koriteni u izradi ovog Izvjetaja su program IPARD, koji je pretrpio pet izmjena te godinji izvjetaji o njegovoj provedbi u 2010. i 2011. godini. Naalost, godinji izvjetaj za 2012. jo nije bio dostupan u vrijeme zavretka izrade ovog Izvjetaja iz sjene, no od Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dobivene su pregledne tablice s podacima o provedbi IPARD-a u proma-tranom razdoblju 2010.2012. Koriteni su i drugi dokumenti, primjerice materijali sa sastanaka Odbora za praenje provedbe IPARD-a te podaci s internetske stranice Ministarstva poljoprivrede.

Odbor predstavnika projektnih partnera koji je usmjeravao izradu izvjetaja iz sjene odluio je izraditi analizu provedbe IPARD-a sa stajalita korisnika i potencijalnih korisnika, oslanjati se na vlastite izvore i ispitanike, prvenstveno na lokalnoj i regionalnoj razini i usredotoiti se na provedbene elemente plana te ocjenjivati rezultate provedbe / prakse. Osnovni materijal za analizu ine komentari korisnika pojedinih mjera. Prireeni su jednostavni upitnici po mjerama IPARD-a kako bi se anketom obuhvatio to vei broj korisnika. Zanimljive bi bile i izjave skupine potencijalnih korisnika, posebno onih koji su odustali od pri-jave, no problem su predstavljali kontaktni podaci i ope slabosti komunikacije sa stanovnicima ruralnog prostora. Najbolji odaziv ostvaren je u skupini korisnika mjere 301 Poboljanje i razvoj lokalne infrastruk-ture koju ine opine i gradovi do 10.000 stanovnika.

Pored 74 korisnika, kvalitetan i vaan doprinos izradi izvjetaja dala su 22 konzultanta koji su dostavili opsene komentare temeljene na iskustvima koja su stekli pomaui u pripremi prijava na mjere IPARD-a. Posebnu skupinu ispitanika ine 32 LAG-a koji su u vrijeme provoenja anketiranja bili registrirani u pravnom obliku udruge. U vrijeme dovravanja izvjetaja raspisan je prvi natjeaj za dodjelu potpore IPARD-ove mjere 202 koja je namijenjena LAG-ovima. Anketa provedena meu LAG-ovima imala je za cilj prikupiti podatke o njihovim trenutnim sposobnostima, potrebama, slabostima i oekivanjima. Situacija e se bitno izmijeniti nakon dobivanja prvih namjenskih sredstava potpore. Za aliti je to ova mjera, ija bi realizacija povoljno utjecala na koritenje ostalih mjera potpore IPARD-a, nije ranije operacionalizirana.

3 IPARD - Instrument za pretpristupnu pomo u ruralnom razvoju; eng: Instrument for Pre-accession Assistance for Rural Development je dio pretpristupnog fonda IPA4 Mjera 201 - Radnje za poboljanje okolia i krajolika


to smo saznali?

Glavni dio ovog Izvjetaja temeljen je na zapaanjima korisnika i konzultanata. U komentarima se neki put zamjeuje ljutnja ili protest koji moda nisu sasvim opravdani; neka ogranienja ili zahtjeve anketirani korisnici pripisuju Europskoj komisiji to takoer ne mora biti tono. No jednako tako, veina ispitanika ne tedi pohvale poboljanjima koja Ministarstvo poljoprivrede i APPRRR provode kroz izmjene programa IPARD i njegovih pravilnika od 2011. godine. elimo li poboljati apsorpcijsku sposobnost potencijalnih korisnika europskih fondova, moramo im pribliiti IPARD i budue programe, pripremiti ih za provedbu, odgovoriti na pitanja i razjasniti sve nejasnoe.

Iz komentara ispitanika moe se iitati mnogo zanimljivih pitanja koja su ovdje samo naznaena, poput odnosa IPARD-a i drugih nacionalnih politika, horizontalne i vertikalne koordinacije u provedbi, pitanja ope istraenosti hrvatskog ruralnog prostora i procesa koji se odvijaju u tom prostoru i sl. Budui da e se dodjela potpore IPARD-a ugovarati do kraja 2013. i provoditi do zavretka provedbe projekata te da je dobar dio prologodinjih prijava jo u obradi, teite istraivanja bilo je na poetnim fazama pripreme, prijave i poetka provedbe projekata.

Pribavljena miljenja ispitanika u prilinoj se mjeri podudaraju sa stavovima prikupljenim u terenskim istraivanjima za potrebe provedbe on-going evaluacije IPARD-a provedene u 2011. godini5, no vjerojatno su neto otvorenije iznesena to se moe pripisati nainu na koji je provedeno ovo Istraivanje.

Koncepcija Izvjetaja

Nakon uvodnog dijela, Izvjetaj zapoinje analitikim prikazom programa IPARD u europskom kontekstu kojeg je pripremila struna suradnica Suzanne Bakker. Taj prikaz dopunjuje tablica 8.3 u Prilozima u kojoj se odredbe hrvatskog IPARD-a usporeuju s odgovarajuim dijelovima europskog pravnog okvira. Nakon opisa hrvatskog programa IPARD slijedi glavni dio Izvjetaja, analitiki prikaz provedbe mjera u razdoblju 2010.2012. U nastavku Izvjetaj donosi prikaz situacije uoi poetka provedbe mjere LEADER6, osvijetljen anketom u kojoj su sudjelovale 32 lokalne akcijske grupe (LAG). Svrha ispitivanja bila je stjecanje okvirnog uvida u spremnost LAG-ova za koritenje potpore. Potom se Izvjetaj ukratko osvre na ulogu organi-zacija civilnog drutva u ruralnom razvoju, a posebno na njihov doprinos provedbi pristupa LEADER. Us-prkos tome udruge nemaju mogunost koritenja potpore programa IPARD. U zavrnom dijelu Izvjetaja saeti su zakljuci i prijedlozi poboljanja. Prilozi sadre ve spomenutu usporedbu europskog i hrvatskog zakonodavstva i tabline prikaze provedbe IPARD-a u razdoblju 2010.2012. to ih je pripremila Agencija.

Proces pripreme

Uz gore naveden tekstualni i tablini doprinos izradi Izvjetaja, nizozemska strunjakinja Suzanne Bakker priredila je i vodila dvije radionice o izradi izvjetaja iz sjene, motivirala sudionike na doprinos i povezala ih Yammerom, drutvenom mreom za razmjenu iskustava i raspravu o ruralnom razvoju u Hrvatskoj. Sudio-nici radionica upoznali su mogunosti izvjetaja iz sjene kao alata kojim organizacije civilnog drutva mogu doprinositi poboljanju javnih politika kroz nezavisno praenje i analizu. U odnosu na IPARD, dogovorena

5 On-going Report 2011: http://www.mps.hr/ipard/default.aspx?id=2286 Uvrijeeni naziv za IPARD-ovu mjeru 202 - Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja


je struktura Izvjetaja i nain njegove izrade. Na prvoj radionici odranoj u studenom 2011. uoeno je kako je opa informiranost o IPARD-u na niskoj razini te je odlueno da izvjetaj iz sjene obuhvati i saeti opis IPARD-a s pregledom njegove provedbe. Na drugoj radionici u studenom 2012. pozornost je poklonjena drugim odgovarajuim pitanjima - kako i kome distribuirati Izvjetaj, kako postii da se kljune preporuke uzmu u obzir pri izradi sljedeih programa ruralnog razvoja i dr. Kako bi irem krugu predstavnika civilnog drutva omoguio koritenje iskustva izrade izvjetaja iz sjene, ODRAZ je priredio prirunik Kako do boljih javnih politika. Prirunik opisuje izradu izvjetaja u 13 koraka ilustriranih prikazima izrade ovog Izvjetaja.

Poruka partnera

vaan je doprinos civilnog drutva

Izrada Izvjetaja iz sjene na tragu je stratekih usmjerenja partnera i elje da dadu doprinos kreiranju djelotvornih politika i programa s kojima Hrvatska ulazi u EU. Izraivai posebno ele upozoriti na vanu ulogu organizacija civilnog drutva u tom procesu. OCD-i se bre prilagouju potrebama i novim usm-jerenjima, blii su terenu i bri u zamjeivanju lokalnih uvjeta, lake dopiru do lokalnih dionika i uvjer-ljiviji su u komuniciranju s njima. Trenutno su udruge / mree koje se bave ruralnim razvojem formalno zastupljene u odborima, povjerenstvima i drugim instancama u kojima se odluuje o kreiranju politike ili praenju provedbe ruralnog razvoja u skladu s europskim kriterijima multi-sektorske zastupljenosti. No njihov je utjecaj ogranien, s jedne strane naslijeenim nainom odluivanja u tim tijelima, a s druge strane neodgovarajuim uvjetima, u prvom redu ogranienim financijskim uvjetima. Projekt Zajedno za odrivi razvoj u Hrvatskoj rijetki je primjer projekta u kojeg se mogla smjestiti izrada Izvjetaja iz sjene.

potrebno je jaanje kapaciteta za razumijevanje ruralng razvoja

Politika ruralnog razvoja nova je u Hrvatskoj. Premda se vie od 90% hrvatskog teritorija svrstava u ruralno podruje, u Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2011.2015. o ruralnom razvoju se govori goto-vo iskljuivo u okviru poljoprivredne politike uz tek nekoliko naznaka o poveanju dohotka i zaposlenosti, gradnji infrastrukture na selu, seoskom turizmu i sl. Ne koriste se suvremeni izrazi vezani uz dokumente i propise ruralnog razvoja na podruju EU. Predstoji nam dug put koji ukljuuje jaanja znanja, sposobnosti i razumijevanja problematike, puno bolje i istananije poznavanje i razumijevanje ruralnog podruja Hrvat-ske, njegovih prednosti, slabosti i potencijala, kao podloge za odreivanje uinkovitih mjera poboljanja kvalitete ivota u tim prostorima. Izazove vezane uz odrivi razvoj ruralnog prostora trebamo zajedno rjeavati, ne zato to to zahtijeva lanstvo u Europskoj uniji, nego zbog vrijednosti i vanosti tog prostora za nas same.

Europska dimenzija IPARD programa

Poglavlje 11


Ovo poglavlje opisuje podlogu i koncept programa IPARD. Nakon kratkog uvoda o pozadini IPARD-a slijedi prikaz politika ruralnog razvoja koje su trenutno na snazi u dravama lanicama EU-a. Nakon toga slijedi usporedba navedene politike i IPARD-a, ukljuujui prijelaznu Uredbu koja predstavlja izravnu pravnu osnovu programa IPARD. Poglavlje zavrava iznoenjem zakljuaka o konceptu IPARD-a.

1.1. Uvod

Glavni cilj programa IPARD kojeg je izradila i usvojila Vlada Republike Hrvatske, a odobrila Europska komisija je pruiti potporu Hrvatskoj u podruju ruralnog razvoja povodom njezina ulaska u EU 1. srpnja 2013. Zahvaljujui provedbi IPARD-ovih mjera, sektor za poljoprivredu i ruralni razvoj e moi zadovoljiti standarde EU i pripremiti se za ulazak na zajedniko trite nakon pristupa. Pored navedenog, uspostavit e se upravljake strukture u skladu sa zahtjevima i praksom EU-a to e pomoi Hrvatskoj u pripremi za pravilno upravljanje europskim programima nakon pristupanja.

IPARD je potreban jer za razliku od petog vala pristupanja Europskoj uniji 2004. godine (zakljuno s ulaskom Rumunjske i Bugarske u sijenju 2007.), drave kandidatkinje moraju usvojiti pravnu steevinu Europske unije prije samog pristupanja. To znai da cjelokupno nacionalno zakonodavstvo mora biti usklaeno s europskim zakonodavstvom i sudskom praksom Europskog suda pravde prije nego to drava postane lanica EU-a, to je ogroman pothvat. Kako bi pruila pomo (potencijalnim) zemljama kandidatkinjama, EU je razvila sveobuhvatni i intenzivni pristup koji obuhvaa pruanje tehnike i financijske pomoi u procesu harmonizacije uz redovito praenje na godinjoj osnovi. IPARD je sastavni dio takvog pristupa.

Zakonsku osnovu programa IPARD ine Uredba EU 1085/2006 o uspostavi instrumenta pretpristupne pomoi - IPA i Uredba 718/2007 o provedbi Uredbe o IPA-i.

Glava IV., lanci 170.194. provedbene Uredbe 718/2007 opisuju komponentu ruralnog razvoja instrumen-ta pretpristupne pomoi. Pojedini lanci jasno upuuju na definicije i mjere Uredbe 1698/2005 o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) koja je na snazi u zemljama lanicama. No, ak i u lancima gdje se takve reference izravno ne navode, tekst lanaka kao i razraene mjere i mehanizmi su uglavnom identini onima u Uredbi o EAFRD-u. Jasno, namjera Glave IV. Uredbe o provedbi IPA-e je uvesti mjere i mehanizme za ruralni razvoj koji su na snazi u EU u realno moguoj mjeri u zemlje korisnice te Uredbe. Ova pretpostavka je u potpunosti u skladu s opsegom instrumenta IPA prema lanku 22 Uredbe o IPA-i koji navodi da e se Pomo koristiti radi pruanja podrke [...] usvajanju i provedbi pravne steevine Europske unije [i] radi podravanja [...] razvoja politika kao i pripreme za provedbu i upravljanje zajednikom poljoprivrednom i kohezijskom politikom Zajednice.

injeninu osnovu IPARD-a ini temeljita analiza poetnog stanja, SWOT analiza, analiza postojeeg za-konodavstva i lekcije nauene iz prijanjih programa. Svi ovi elementi su propisani Uredbom 718/20077 i slini su, ako ne i istovjetni onome to drave lanice moraju uiniti kako bi razvile program ruralnog razvoja u skladu s Uredbom 1698/20058.

7 EC 718/2007, art. 1842.8 EC 1698/2005, art. 113 i art. 16.


Uredba 718/2007 zemljama korisnicama nudi smjernice za primjenu mehanizama programiranja, provedbe te praenja i evaluacije.

1.2. Zajednika poljoprivredna politika (ZPP)

Kao to je navedeno, zemlje kandidatkinje su danas obvezne usvojiti pravnu steevinu prije nego pristupe Uniji. Cjelokupna pravna steevina koja je ve 2007. brojala vie od 80.000 stranica podijeljena je u te-matske cjeline. Poglavlje o poljoprivredi je prepoznato kao najvee pregovarako poglavlje za potrebe pristupanja9. Ono sadri veliki broj obvezujuih pravila, od kojih su mnoga izravno primjenjiva. Ispravna primjena ovih pravila i njihova uinkovita provedba od strane djelotvorne javne uprave neophodni su za funkcioniranje zajednike poljoprivredne politike10. To je, dakle, podruje u kojemu je potrebno ne samo usvojiti velik dio pravne steevine, nego i podruje na kojemu se od zemalja kandidatkinja oekuje da uspostave sustave upravljanja i institucionalni okvir za njenu uinkovitu primjenu. Stoga je sposobnost preuzimanja obveza lanstva u ovom poglavlju puno sloenija od pukog prenoenja zakonodavstva i njegovog prevoenja na nacionalne jezike. Poljoprivredna pravna steevina je podijeljena u dva stupa, od kojih se drugi odnosi na ruralni razvoj. Ovaj stup je prilino nov, a doivio je znaajne promjene tijekom razdoblja kada su zemlje kandidatkinje iz petog vala proirenja provodile harmonizaciju. To pokazuje da se zemlje kandidatkinje moraju prilagoditi cilju koji se kree i mijenja, a ne statinom pravnom okviru.

Drave lanice provode i primjenjuju ZPP temeljem dogovorenih zajednikih politika. Zajednica igra ulogu samo onda kada drave lanice nisu u mogunosti samostalno i u dostatnoj mjeri ostvariti ciljeve propisa ili politike uzimajui u obzir naela supsidijarnosti i proporcionalnosti. To osobito vrijedi za stup rural-nog razvoja11. Vijee smatra primjerenijim da ono preuzme brigu o ciljevima potpore ruralnom razvoju s obzirom na odnose izmeu Vijea i ostalih instrumenata ZPP-a, [ciljevi] se stoga mogu bolje ispuniti na razini Zajednice zahvaljujui viegodinjem financijskom jamstvu Zajednice i usredotoujui se na vlastite prioritete12.

Za provedbu Uredbe EC 1698/2005 o potpori EAFRD-a ruralnom razvoju, Vijee je moralo donijeti strateke smjernice13 kao osnovu za nacionalne strategije ruralnog razvoja koje e izraditi drave lanice, imajui u vidu da drave lanice i Komisija imaju dunost izvjetavati o praenju nacionalne strategije i strategije Zajednice14. Strategije e biti temelj programa ruralnog razvoja koji bi trebali biti u skladu s pri-oritetima Zajednice i nacionalnim prioritetima te komplementarni drugim politikama Zajednice, naroito politici poljoprivrednog trita, kohezijskoj politici i zajednikoj ribarskoj politici15. Programi bi trebali obuhvatiti razdoblje od sedam godina te odraavati odgovarajuu ravnoteu izmeu etiri osi politike16: 1) Poboljanje konkurentnosti poljoprivrednog i umarskog sektora, 2) Poboljanje stanja okolia i krajolika, 3) Kvaliteta ivota u ruralnim podrujima i diversifikacija ruralnog gospodarstva te 4) LEADER. Os 1 sadri i

9 McMahon 2002, p. 405.10 SEC(2003) 1208, p. 22.11 Vidi EC 445/2002, EC 963/2003, EC 817/2004 i EC 1689/2005, considerations 4 i 512 EC 1689/2005, considerations 5.13 EC 1689/2005, considerations 8.14 EC 1689/2005, considerations 8.15 EC 1689/2005, considerations 10.16 EC 1689/2005, considerations 12.


prijelazne mjere za nove drave lanice koje podravaju polu-samodostatna poljoprivredna gospodarstva koja prolaze kroz proces restrukturiranja. Ostale mjere ukljuuju pruanje pomoi poljoprivrednicima kako bi se prilagodili zahtjevnim standardima koji se temelje na zakonodavstvu Zajednice, strunom osposobljavanju i akcijama informiranja (os 1); plaanju poljoprivrednicima u planinskim podrujima s teim uvjetima gospodarenja, u ostalim problematinim podrujima i plaanju u vezi s utjecajem pol-joprivrede na okoli (os 2); diversifikaciji u nepoljoprivrednim djelatnostima, podrci stvaranju i razvoju mikro-poduzea s ciljem promicanja poduzetnitva i razvoja gospodarskih struktura, poticanju turistike djelatnosti, osnovnim uslugama za gospodarstvo i ruralno stanovnitvo te obnovi i razvoju sela (os 3). Cilj pristupa LEADER je izraditi lokalne razvojne strategije kroz multi-sektorsko sudjelovanje u njihovoj pripremi i provedbi baziranoj na pristupu odozdo (bottom-up). Inovacija i umreavanje su ostale kljune rijei LEADER-a.

S obzirom na potrebno sudjelovanje Zajednice i prilagoenost nacionalnih strategija i programa situaciji u odreenoj zemlji, potrebno je uspostaviti ravnoteu izmeu provedbe i prilagoivanja mjera lokalnoj situaciji i nadzoru koji provodi Zajednica nad nainom i razmjerima uinkovitog koritenja sredstava suk-ladno naelima Zajednice.

Vijee je stoga odredilo granice, kako visini financijske potpore tako i kvaliteti upravljanja potporom. Primjerice, navodi se kako bi sredstva koja se dodjeljuju dravi lanici [...]trebala biti ograniena gornjom granicom koja se utvruje ovisno o apsorpcijskoj sposobnosti drave lanice17 i kako je stopu dopri-nosa koju EAFRD osigurava u cilju programiranja ruralnog razvoja potrebno odrediti u odnosu na javnu potronju u dravama lanicama, uzimajui u obzir znaaj prioriteta u domeni upravljanja zemljitem i okoliem, situaciji u regijama koje ispunjavaju uvjete [...] i prioritetu danom pristupu LEADER18. Time se financijska potpora ograniava na apsorpcijsku sposobnost i dovodi u vezu s vlastitim doprinosom i razinom postupanja sukladno prioritetima EU-a, u ovom sluaju s participativnim i transparentnim pristu-pom odozdo - LEADER-om. To ne udi, jer Uredba u l. 6. propisuje da pomo od strane EAFRD-a zajedno provode Komisija i drava lanica, ukljuujui i gospodarske i socijalne partnere i sve ostale relevantne organizacije koje predstavljaju civilno drutvo, ukljuujui i organizacije koje se bave zatitom okolia te organizacije za promicanje jednakosti izmeu mukaraca i ena19. Partneri bi takoer trebali biti ukljueni u izradu nacionalne strategije. Metoda LEADER takoer podrazumijeva partnerstvo za pripremu strategije ruralnog razvoja, ali na drugoj razini (regionalnoj, a ne nacionalnoj).

S druge strane, Vijee propisuje zahtjeve za sustav upravljanja i pristup koji e se koristiti u svrhu proved-be programa ruralnog razvoja u dravama lanicama: Decentraliziranu provedbu radnji u skladu s EAFRD-om trebaju pratiti jamstva koja se prije svega odnose na kvalitetu provedbe, rezultate, zdravo i pouzdano financijsko upravljanje i nadzor20. Drave lanice su dune poduzimati mjere kako bi jamile ispravno i pouzdano funkcioniranje sustava upravljanja i nadzora. U tu svrhu, potrebno je utvrditi opa naela i osnovne funkcije koje bi svaki sustav upravljanja i nadzora trebao osigurati. Potrebno je stoga uspostaviti jedinstveno Upravljako tijelo i odrediti njegove odgovornosti21. Osim toga, Vijee je uredilo da svaki ruralni razvojni program treba podlijegati odgovarajuem praenju od strane Odbora za praenje te-

17 EC 1698/2005, considerations 55.18 EC 1698/2005, considerations 59.19 EC 1698/2005, art. 6.20 EC 1698/2005, considerations 63.21 EC 1698/2005, considerations 64.


meljem zajednikog okvira za praenje i evaluaciju, koji je uspostavljen i provodi se u suradnji s dravama lanicama kako bi se na uspjean nain ispunile specifine potrebe ruralnog razvoja22. Vijee je takoer naglasilo potrebu provoenja evaluacije budui da uinkovitost i utjecaj aktivnosti prema EAFRD-u takoer ovise o poboljanoj evaluaciji temeljem zajednikog okvira za praenje i evaluaciju. Konkretno, programe je potrebno ocjenjivati s obzirom na njihovu pripremu, provedbu i zavretak23. Vijee u Uredbi detaljno obrazlae sadraj i proces pripreme nacionalnih strategija i programa. Vijee ukljuuje potrebu koordiniranja potpore za programe iz razliitih izvora24.

Sve u svemu, ovaj sustav uvelike podsjea na sustav koji su zemlje kandidatkinje koristile za primjenu pro-grama SAPARD i IPARD, istiui vanost takvih programa potpore u razvoju potrebne razine upravljanja i kontrole kao i usklaivanju radnih metoda s onima koje su uvelike zastupljene u Uniji.

1.3. Priprema Hrvatske za pristupanje

U svom sveobuhvatnom izvjetaju o praenju Hrvatske u jesen 2012.25, Komisija navodi sljedee: Pripreme u podruju ruralnog razvoja su umjereno uznapredovale. Hrvatska je nastavila provoditi instrument pretpristupne pomoi za ruralni razvoj (IPARD). Unato poboljanjima, potrebno je ubrzati apsorpcijsku sposobnost. U skladu s odobrenim prijelaznim sporazumom, Hrvatska se obvezala nastaviti provoditi program IPARD tijekom 2013. kao i Program ruralnog razvoja od 2014. nakon to pristupi Uniji. Hrvatska e morati ubrzati pripremu i izradu budueg Programa ruralnog razvoja i partnerskog ugovora kojim se reguliraju sredstva obuhvaena Zajednikim stratekim okvirom. Posebnu pozornost e trebati posvetiti razvoju agro-okolinih mjera i mjera u domeni organske poljoprivrede, kao i shemi plaanja za podruja s karakteristinim prirodnim ogranienjima. Hrvatska e morati osigurati kontinuitet zaposlenika te njihovu edukaciju26.

Komisija zakljuuje da Hrvatska uglavnom ispunjava obveze i zahtjeve koji proizlaze iz pristupnih prego-vora u podruju poljoprivrede i ruralnog razvoja te bi trebala moi provesti pravnu steevinu od dana pristupanja. Potrebno je uloiti poveane napore u podruju [...] ruralnog razvoja, kako bi Hrvatska dovrila pripreme za lanstvo do datuma pristupanja27.

1.4. Koncept IPARD-a

Kao to je ve spomenuto, koncept IPARD-a u Hrvatskoj temelji se na Uredbama 1085/2006 i 718/2007 koje se pozivaju na Uredbu 1698/2005 koja je na snazi u dravama lanicama.

22 EC 1698/2005, considerations 65.23 EC 1698/2005, considerations 66., radi detalja pogledaj i l. 848724 EC 1698/2005, artl. 11 i 12.25 COM (2012) 60126 COM(2012) 601, p. 22.23.27 COM(2012) 601, p. 23.


1.4.1. Uredba 718/2007 1698/2005

Glavna razlika izmeu Uredbe 718/2007 (IPA) i 1698/2005 (EAFRD) je u organiziranju osi oko kojih su mjere grupirane. Uredba 1698/2005 se sastoji od etiri osi, od kojih je 4. os odnosno os LEADER ona vodea koja je povezana s preostalim trima osima. U Uredbi o programu IPA razlikujemo tek tri osi: 1) Poboljanje trine uinkovitosti i provedba standarda Zajednice, 2) Pripremne radnje za provedbu agro-okolinih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja i 3) Razvoj ruralne ekonomije. Mjera LEADER se jednim dijelom krije u osi 2, ali postoji uputa na poveznicu izmeu lokalnih strategija ruralnog razvoja i ostalih osi u pro-gramu IPA28.

Teite osi je slino u obje Uredbe, iako se ini neobinim da su prijelazne mjere osi 1 - Poboljanje konkurentnosti Uredbe 1698/200529 samo djelomino ukljuene u IPA-u30 te da su izostavljene mjere koje slue promicanju znanja i poboljanju ljudskih potencijala31, kao i mjere za poboljanje kvalitete ivota u ruralnim podrujima32 ukljuujui i osnovne usluge za gospodarstvo i ruralno stanovnitvo.

Konana razlika se sastoji u tome da se Uredbom o programu IPA propisuje da je predstavnik Komisije duan sudjelovati u radu Odbora za praenje33, dok sukladno Uredbi 1698/2005 predstavnik Komisije moe sudjelovati u radu navedenog Odbora, ali pritom ima samo savjetodavnu ulogu34. To je razlika u odnosu izmeu Komisije i drava lanica s jedne strane te izmeu Komisije i drava nelanica: uloga Komisije moe, a moda i mora biti vea u zemlji kandidatkinji koja se priprema prilagoditi pravnoj steevini.

1.4.2. IPARD 718/2007

Usporeujui IPARD u Hrvatskoj s Uredbom 718/2007, jasno je da ne ukljuuje sve mogue mjere te Uredbe. Ti isputeni dijelovi nisu (naroito dobro) objanjeni pa je nejasno je li razlog izostavljanja mjera taj to se iste smatra nepotrebnima ili pak suvie naprednima u usporedbi sa stanjem na terenu. Primjer navedenoga je da IPARD ne omoguuje podrku uspostavi grupe proizvoaa35.

Drugo, mogla bi se javiti pitanja oko primjerenog prijenosa pojedinih mjera iz Uredbe o programu IPA u IPARD. Primjerice, Mjera 201 - Radnje za poboljanje okolia i krajolika na prvi pogled kao da nisu u potpu-nom suglasju s plaanjima na podruju agro-okolia ili dobrobiti ivotinja predvienim Uredbom o IPA-i, posebice stoga to izgleda da je fokus IPARD-a blii pristupu odozgo (top down) nego dobrovoljnom pristupu odozdo kojeg zagovaraju uredbe o programu IPA i o EAFRD-u36.

Uzimajui u obzir pripremu i provedbu lokalnih strategija ruralnog razvoja u okviru Uredbe o programu IPA (l. 178), IPARD pojanjava da se izabrana strategija [...] treba usmjeriti na ograniene, ali dostupne resurse koji mogu pomoi u uspostavi LAG-ova te na pripremu provedbe lokalnih strategija ruralnog razvoja izgradnjom kapaciteta i resursa na lokalnoj razini putem edukacije, radionica te informativnih i

28 EC 718/2007, p. 178.29 EC 1698/2005, p. 34 i 35.30 Ukljuena je samo potpora za skupine proizvoaa, 718/2007 l. 175, a izostala je potpora polu-dostatnim poljoprivrednim gospodarstvima koja su u mogunosti zadovoljiti tek one osnovne

potrebe31 EC 1698/2005, art. 202532 EC 1698/2005, art. 56 i 5733 EC 718/2007, art. 192234 EC 1698/2005, art. 77235 EC 718/2007, art. 17536 EC 718/2007 art. 177 (izravno se odnosi na EC 1698/2005, art. 3940)


promotivnih aktivnosti37. Razlog donoenja ove odluke ukratko lei u raznim izazovima uspjene proved-be metode LEADER, a takoer i u miljenju da se temeljne potrebe ruralnih podruja ne daju rijeiti tek primjenom LEADER-a. S obzirom da IPARD u ovom poglavlju spominje da je potrebno izgraditi povjerenje i partnerstvo u ruralnim podrujima i s obzirom na injenicu da je 2010. ve dolo do uspjene uspostave pojedinih lokalnih partnerstava38, o tom bi se stratekom izboru moglo raspravljati. Povjerenje se ne moe graditi na prepriavanju i raspravljanju o planovima, a naruiti ga se moe ukoliko izraene planove nije mogue provesti zbog nedostatka sredstava za njihovu provedbu. Drugim rijeima, moemo rei kako bi nedostatak perspektive u smislu postizanja stvarne promjene na terenu zahvaljujui realizaciji planova (koji e se) izraditi za ve postojea partnerstva, kao i za ona koji e se tek uspostaviti unutar IPARD-a, mogao biti jednako tetan za pravilnu primjenu lanka 178. Uredbe o programu IPA, kao uostalom i uoena ogranienja i izazovna situacija u ruralnim podrujima.

U opisu Mjere 202 - Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja39, IPARD ponovno istie i naglaava prvu fazu pristupa LEADER: stjecanje vjetina i animiranje lokalnog stanovnitva. Nadalje, IPARD navodi da je provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja prema LEADER-u ograniena na prihvatljive radnje koje podravaju mjere iz Osi 3 u okviru IPARD programa40. Ovo je zapravo suprotno odredbama Uredbe o EAFRD-u41.

Zanimljivo je da su sredstva predviena samo za 2010. i 2011. te da ih je potrebno podijeliti na tri podm-jere koje ukljuuju stjecanje vjetina i animiranje, provedbu lokalnih strategija ruralnog razvoja i projekte suradnje42.

Konano, IPARD navodi da e metoda LEADER do trenutka akreditiranja Mjere 202 - Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja, biti financirana kroz mjeru Tehnike pomoi43. To zbunjuje zato to prema poglavlju 5.4 IPARD-a Mjera 501 - Tehnika pomo nigdje u svojim ciljevima ne spominje metodu LEADER44. Osim toga, ovu je mjeru takoer potrebno akreditirati prije nego to ju se moe poeti koristiti u opisane svrhe.

Sve u svemu, ini se da mjera LEADER nije u potpunosti usklaena s odgovarajuim odredbama Uredbe o EAFRD-u45 na koju se odnosi Uredba o programu IPA46 te se ini da ju ne bi bilo mogue niti izdaleka uskladiti s pravnom steevinom EU, ak i kad bi ju se savreno provelo.

Poglavlje 8. IPARD-a - Informiranje i promidba opisuje obvezu47 informiranja javnosti, a naroito krajnjih korisnika o svrsi, ciljevima i nainima koritenja pomoi u okviru programa IPARD48. Poglavlje opisuje potrebu ukljuivanja razliitih dravnih aktera i socijalnih partnera u ovaj posao te navodi neke od plan-iranih aktivnosti. One se poglavito odnose na prezentacije, tiskane publikacije te televizijske i radijske emisije koje se ine ogranienima ak i za 2010. u kontekstu koritenja drutvenih medija na kojima je u

37 IPARD, chapter 2.2.8.2, p. 303138 IPARD Report 2010, chapter 5.5., p. 31.39 IPARD, chapter 5.2.2.2, p. 25525640 Ibidem41 EC 1698/2005, art. 63: provodei strategije lokalnog razvoja []s ciljem postizanja ciljeva jedne ili vie od preostale tri osi.42 Komentar se odnosi na prethodnu verziju programa IPARD koja je kasnije modificirana.43 IPARD, chapter 5.2.2.2, p. 25644 IPARD, chapter 5.4.1.2. i 5.4.1.4., p. 28128245 EC 1698/2005, art. 616546 EC 718/2007, art. 178147 Proizlazi iz 718/2007, art. 6248 IPARD, chapter 8, p. 297


to vrijeme veliki broj hrvatskih graana bio aktivan. ini se da ne postoji strategija za ciljanje odreenih skupina koje se navode u Uredbi o EAFRD-u49.

U poglavlju 3.2.11.1 se pod naslovom Lekcije nauene iz programa SAPARD navodi da je korisnicima bila potrebna edukacija kako bi uspjeno i u cijelosti ispunili svoje prijave50. Ova vrsta aktivnosti nije jasno vid-ljiva u planiranim aktivnostima u poglavlju 8. to je teta, s obzirom na injenicu da SAPARD u konanici nije do kraja iskoriten51, a isto bi se moglo dogoditi s programom IPARD ukoliko korisnici ponovno ne budu znali pravilno ispuniti svoje prijave.

1.5. Opa zapaanja

Jasno je da je u program IPARD uloeno puno rada. On sadri mnotvo informacija i podataka, a moe posluiti i kao odgovarajui referentni inventar koji opisuje situaciju u domeni ruralnog razvoja u Hrvat-skoj u vrijeme sastavljanja dokumenta.

Neke su promjene nastale kao rezultat obvezne ex ante evaluacije u okviru koje je primijeeno da je dokument bio prilino opisne prirode, a manje analitike ili strateke naravi52. Ipak, konana verzija se doima poprilino opisnom. Nedostaje teite koje se zasniva na dubinskoj analizi i stratekim orijentaci-jama. Budui da je ovo zakljuak ex ante evaluacije, ini se da je Hrvatska propustila svoju priliku da joj se omogui dodatna potpora u cilju poboljanja orijentacije ovog vanog dokumenta. Njime se u konanici utvruje okvir za ruralni razvoj u zemlji do datuma pristupanja, to znai da bi sve potrebne promjene koje je potrebno provesti u kontekstu primjene pravne steevine nakon pristupanja, u naelu trebalo izraditi temeljem ovog programa.

Istu primjedbu moemo iznijeti usporedimo li dva djelomino povezana pitanja: razvoj i ukljuivanje so-cijalnih partnera te funkcioniranje mehanizama praenja, evaluacije i nadzora.

Kada je rije o socijalnim partnerima i ukljuivanju dionika i partnera u programiranje, provedbu i praenje, IPARD uglavnom iznosi osvrt na uinjeno, ali ne daje strategiju, pristup ili plan za budue sudjelovanje i proirenje prethodnog ukljuivanja partnerstava53. Nema analize o (moguoj) ulozi i znaaju dionika i civilnog drutva niti o tome kako njihov angaman moe biti koristan u postizanju ciljeva IPARD-a. Part-nersko naelo koje se u lanku 6. Uredbe 1698/2005 opisuje u smislu potpune i uinkovite ukljuenosti nije reducirano nego je ostalo vjerno izvornom obliku i gotovo je udesno kako ovaj segment nije uzet u obzir u okviru ex ante evaluacije.

Odredbe IPARD-a o upravljanju, praenju i evaluaciji su paljivo formulirane u skladu s Uredbom o pro-gramu IPA. Ipak, teko je vidjeti kako e se navedeno realizirati obzirom da nedostaju strateki/opera-tivni planovi ili pojedinosti. Tako primjerice Poglavlje 9 koje se bavi praenjem i evaluacijom naglaava

49 EC 1698/2005, art. 762, sub a: potencijalni korisnici, strukovne organizacije, ekonomski i socijalni partneri, tijela koja sudjeluju u promicanju jednakosti izmeu mukaraca i ena i nevladine organizacije kojih se to tie, ukljuujui organizacije za zatitu okolia.

50 IPARD, chapter 3.2.11.1, p. 20851 SAPARD Annual Report 2009, SEC(2010) 1202, p.4: Hrvatska je potroila 51% dodijeljene svote od 25 milijuna EUR52 IPARD, chapter 11.1 Ex ante evaluation, p. 30731553 IPARD, chapter 10 Partnership, p. 302306


znaaj praenja i evaluacije u domeni aktualnih poboljanja provedbe54, ali nedostaje strategija o nainu na koji rezultati ovakvih evaluacija mogu osigurati povratne informacije o provedbenom procesu, dok potpoglavlje o prikupljanju podataka ne pojanjava na koji nain, kada i u koju svrhu e se prikupljati podaci55. Kontrolni mehanizmi su jedva opisani, a stavci o izbjegavanju dvostrukog financiranja se ine ne-primjerenima56. Iznenauje da je ovaj kljuni dio IPARD-a takoer mogao proi ex ante evaluaciju i dobiti odobrenje od strane Komisije bez prateih mjera i uvjeta za realizaciju sljedeih koraka.

1.6. Zakljuci

Cilj programa IPARD je bio pomoi Hrvatskoj da se pripremi pristupiti Uniji u podruju ruralnog razvoja, pruajui podrku ruralnim podrujima i (potencijalnim) ekonomskim akterima u ovim podrujima u posti-zanju odgovarajue razine razvoja kako bi se zadovoljilo standarde i zahtjeve Europske unije te odralo dobru kvalitetu ivota u ruralnom prostoru i nakon ulaska na zajedniko trite i u Uniju.

Meutim, nacrt IPARD-a se ne temelji izravno na pravnoj steevini, kao to je navedeno u Uredbi 1698/2005 o EAFRD-u, ve na prijelaznoj Uredbi 718/2007 IPA-i57. Ova Uredba ne sadri sve elemente Ure-dbe 1698/2005. Ona je zapravo uvelike izmijenila sveobuhvatne znaajke osi LEADER iz Uredbe 1698/2005 koja simbolizira vanost koju Europska unija pridaje potpori za ukljuivanje socijalnih partnera i dionika u planiranje i provedbu ruralnog razvoja te potpori pristupu odozdo i participativnim pristupima u rjeavanju sloenih, multisektorskih izazova. Osim toga, djelomino su izostavljene prijelazne mjere za nove drave lanice koje su mogle biti od koristi za Hrvatsku. Kao rezultat toga, ak i da je IPARD pratio Uredbu o programu IPA slovo po slovo, Hrvatska bi teko mogla u potpunosti ispotovati pravnu steevinu EU-a na kraju programskog razdoblja zato to ova uredba ne utjelovljuje do kraja pravnu steevinu.

Naizgled manja razlika izmeu Uredbe 1698/2005 i 718/2007 tie se ukljuivanja Komisije u rad Odbora za praenje. Prema Uredbi o programu IPA, Komisija e sudjelovati u radu ovog Odbora, dok Uredba o EAFRD-u propisuje da Komisija moe sudjelovati u njegovu radu u savjetodavnom svojstvu. Ovo prilagoavanje injenici da korisnici Uredbe o programu IPA zapravo nisu drave lanice ini se opravdanim i moglo bi pridonijeti kako ispravnom upravljanju, praenju i evaluaciji IPARD-a, tako i izgradnji kapaciteta u zeml-jama korisnicama, ime se osigurava poveana spremnost za primjenu pravne steevine u kasnijoj fazi. Ostaje za vidjeti jesu li te prednosti uistinu ostvarene u Hrvatskoj.

Premda se IPARD temelji na Uredbi o programu IPA, ipak ju nije u potpunosti slijedio. Tako su djelomino izostavljene neke mogue mjere ili su se razvodnile bez izriitog pojanjenja o razlozima takve prilagodbe, a dijelom su tekstovi kopirani, ali nisu popraeni strategijom, pristupom ili operativnim provedbenim planom. Neukljuivanje pojedinih moguih mjera, naravno, ostavljeno je na odabir korisniku u komuni-kaciji s Europskom komisijom. Ono treba ovisiti o stanju i potrebama na terenu i odnositi se na to stanje i potrebe. Ukoliko ne postoji potreba za odreenom mjerom ili ako je mjera suvie napredna da bi mogla

54 IPARD, chapter 9.1 Monitoring, p. 299, i chapter 9.2. Evaluation, p. 30030155 IPARD, chapter 9.1.2 Data collecting, p. 300 - izmeu ostalog se odnosi na skupinu tablica, pri emu nisu specificirani parametri koji e se koristiti.56 IPARD, chapter 6.2. Administrative measures aimed at avoiding double financing, p. 290293. ini se da je teite na injenici da nacionalni programi potpore imaju posve razliite zahtjeve,

opsege i ciljne skupine u odnosu na IPARD, to se ini neobinim uzimajui u obzir razinu usklaenosti koja bi trebala biti zastupljena.57 EC 1085/2006 nije vrlo odreena u pogledu ruralnog razvoja i prua tek opi okvir za EC 718/2007, ali ne i konkretne mjere koje se mogu izravno programirati temeljem njezinih odredaba.


koristiti u odreenoj situaciji, zemlja korisnica bi trebala imati odrijeene ruke u odluci da mjeru ne ukljui u svoj nacionalni program. Meutim, trebalo bi razjasniti koji su razlozi tih isputanja kako bi se mogle pratiti njihove posljedice. Upitno je bi li izbor provedenog ograniavanja mjere LEADER proao javni uvid.

U pogledu obaveze izvjetavanja ire javnosti, a naroito korisnika, Uredba 718/2007 ne daje puno pojedi-nosti, pogotovo ne u usporedbi s Uredbom o EAFRD-u. IPARD se ini nedovoljno kompatibilan s neto specifinijim zahtjevima Uredbe o EAFRD-u koja je ustvari trebala biti cilj i meta procesa usklaivanja.

to se tie dijela u kojemu su relevantni lanci gotovo doslovce ukljueni u program IPARD, ali u kojima jo uvijek nedostaju strategija, pristup i operativni planovi, Komisija je moda odigrala neto vidljiviju ili znaajniju ulogu u konkretiziranju vanih aktivnosti poput diseminacije informacija, prikupljanja podataka u svrhu praenja, evaluacije itd. tovie, Komisiju se moe smatrati jedinom strankom u ovom procesu harmonizacije, zato to ona posjeduje bitno ranije iskustvo.

Sve u svemu, prevladava zakljuak da su neke vane mogunosti i prilike u domeni finog usklaivanja koncepta Uredbe o IPA-i i programa IPARD u Hrvatskoj, u vidu postizanja krajnjeg cilja koji se odno-si na usklaivanje s pravnom steevinom EU-a na pravovremen, pravilan i konstruktivan nain moda proputene, premda su sve strane u to uloile velik trud s najboljim namjerama. Izvjetaj poput ovog moe jo uvijek pomoi u poboljanju provedbe programa IPARD tijekom 2013. i unaprjeenju uinkovitog i djelotvornog programiranja za razdoblje nakon 2013.

Priredila: Suzanne Bakker, Changing Tides

Napomena: Prilog 8.3 Analiza zakonskog okvira EU - IPARD kojeg je takoer priredila Suzanne Bakker sadri usporedni tablini prikaz odredaba analiziranih u ovom poglavlju.

IPARD u HrvatskojPoglavlje 22


2.1. Osnovne informacije

Europska komisija odobrila je poetkom 2008. IPARD program - Plan ruralnog razvoja za razdoblje 2007.2013. za Hrvatsku. IPARD je operativni program IPA-e pokrenut s ciljem pruanja pomoi dravi kandidatkinji u usklaivanju nacionalnog zakonodavstva s pravnom steevinom EU na podruju ruralnog razvoja i razvoju kapaciteta za provedbu novih propisa.

Prema Odluci Vlade Republike Hrvatske od 26. oujka 2008. godine58, Programom upravlja Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ruralnog razvoja, EU i meunarodne suradnje kao Upravna direkcija programa (UD), a provedbeno tijelo programa je Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (AP-PRRR). Za upravljanje financijskim sredstvima odgovara Nacionalni fond Ministarstva financija.

Provedba programa IPARD u Hrvatskoj temelji se na ugovorima koje je Republika Hrvatska zakljuila s Europskom komisijom i to:

27. kolovoza 2007. - Okvirni sporazum izmeu Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u vezi s financijskom pomoi Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoi u okviru Instrumenta pretpristupne pomoi (IPA)59

13. listopada 2008. - Sporazum izmeu Vlade RH i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u vezi s financijskom pomoi Europske komisije Republici Hrvatskoj i provedbi pomoi u okviru kompo-nente V. (IPARD) Instrumenta pretpristupne pomoi (IPA), odnosno Sektorski sporazum60

24.srpnja 2009. - Viegodinji sporazum o financiranju 2007.2010. izmeu Komisije europskih zajednica i Vlade RH.

Programom IPARD mogue je stvarati obveze do poetka provedbe novog Programa ruralnog razvoja ko-jeg e Hrvatska koristiti kao punopravna lanica EU. IPARD je mijenjan u pet navrata61 kako bi se poboljala njegova provedba, a esta izmjena je u vrijeme pisanja Izvjetaja bila u pripremi. Prve su izmjene vrene kako bi se poboljala formalna usklaenost hrvatskog koncepta s europskim. Nakon poetka provedbe IPARD-a u 2010. godini uslijedile su izmjene sa svrhom poboljanja provedbe odnosno postizanja veeg i kvalitetnijeg koritenja sredstava potpore.

2.2 Provedba

Provedba je koncipirana kroz ostvarivanje sedam provedbenih mjera. Po dvije mjere grupirane su u tri strateka prioriteta, a izvan prioriteta predviena je mjera tehnike pomoi koja bi trebala podupirati provedbu svih ostalih mjera. Mjere se provode na osnovi pravilnika, a prijenos ovlasti za njihovu provedbu na Republiku Hrvatsku odobrava Europska komisija.

58 NN 34/0859 www.vlada.hr/hr/content/download/6220/48514/file/156-8.pdf60 Zakon o potvrivanju Sporazuma: http://www.mps.hr/ipard/UserDocsImages/dokumenti/Sektorski%20sporazum%2013.10.2008.pdf61 http://www.mps.hr/ipard/UserDocsImages/dokumenti/IPARD/IPARD%202012/IPARD%20V%202012%20HR%20FINAL.pdf


Pravna osnova za provedbu mjera su pravilnici koji su mijenjani i poboljavani u vie navrata u skladu s izmjenama programa IPARD. Provedba zapoinje raspisom javnog natjeaja za podnoenje prijava za dodjelu sredstava programa IPARD za odreenu mjeru. Obradu prijava, rangiranje prijavitelja, praenje i nadzor nad provedbom odobrenog ulaganja te isplatu sredstava potpore obavlja Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Provedba je zapoela 2010. godine raspisom natjeaja za prijavu za koritenje dviju mjera 1. prioriteta. U razdoblju od 2010. do 2012. koje obuhvaa ovaj Izvjetaj provodile su se etiri od sedam mjera. U 2013. je predvien poetak provedbe jo dviju mjera. Jedna se mjera pretpristupnog programa IPARD nee provesti.

Pregled provedbe IPARD-ovih mjera u razdoblju 2010.2012. izgleda kako slijedi:

Prioritet 1. Poboljanje trine uinkovitosti i provedbe standarda Zajednice

Mjera 101 - Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva M101

Mjera 103 - Ulaganje u preradu i trenje poljoprivrednih i ribljih proizvoda M103

- 2010.2012. provedeno je osam zajednikih natjeaja za M101 i M103, a dva su planirana u 2013.

Prioritet 2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolinih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja

Mjera 201 - Radnje za poboljanje okolia i krajolika M201

Mjera 202 - Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja M202

- M201 nee biti provedena

- prvi natjeaj za M202 raspisan je poetkom 2013.; u 2013. se oekuje jo jedan natjeaj

Prioritet 3. Razvoj ruralne ekonomije

Mjera 301 - Poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture - M301

Mjera 302 - Diversifikacija i razvoj ruralnih ekonomskih aktivnosti - M302

- u razdoblju 2011.2012. provedena su tri natjeaja za M301; novi se natjeaji nee raspisivati

- u razdoblju 2011.2012. provedena su etiri natjeaja za M302; predvien je jedan natjeaj u 2013.

Mjera Tehnika pomo

- poetak provedba oekuje se u 2013.

Poglavlje 3. Ocjena provedbe IPARD-ovih mjera opisuje provedbu pojedinih mjera u uvodnim dijelovima toaka, a sumarni tablini pregledi provedbe IPARD-a koje je priredila Agencija nalaze se u dodatku 8.2.


2.3. Financiranje

Sredstva za sve komponente IPA-e u razdoblju od 2007.2013. godine dodjeljuju se na godinjoj razini u skladu s Viegodinjim indikativnim financijskim okvirom (VIFO)62 u kojem su odreeni maksimalni udjeli sredstava po prioritetima IPARD-a. Viegodinjim indikativnim planskim dokumentom (VIPD)63, stratekim dokumentom IPA-e, odreuju se prioriteti EU-a za pomo svakoj dravi korisnici. Izrauje ga Europska komisija u suradnji s dravom korisnicom. Obuhvaa trogodinje razdoblje, a revidira se na godinjoj os-novi. VIPD odreuje indikativne alokacije za glavne prioritete u svakoj komponenti IPA-e.

Ukupni udio sredstava javne potpore koju osiguravaju EU i RH razlikuje se po mjerama i kree izmeu 50% i 100%. I udio sredstava EU u javnoj potpori razlikuje se po mjerama te iznosi 75% za mjere u okviru 1. i 3. prioriteta, a 80% za mjere 2. prioriteta i tehniku pomo. Ostatak sredstava javne potpore osigu-rava RH. Predvieni godinji doprinos EU u razdoblju 2010.2012. kree se izmeu 25,5 i 26,5 milijuna EUR. Neutroena sredstva godinje potpore EU-a vraaju se nakon isteka tri godine od vremena u kojem je bilo predvieno njihovo troenje. Od alokacije za 2008. godinu izvren je povrat neutroenih sredstva u iznosu neto veem od 25 milijuna EUR.

U 2013. godini Hrvatska e nastaviti koristiti IPARD program, za koji e iz EU prorauna u toj godini biti osigurano 27,7 milijuna EUR. Nakon ispunjenja svih uvjeta Hrvatska e biti korisnica EU prorauna za ruralni razvoj u godinjem iznosu koji je gotovo trinaest puta vei od potpore programa IPARD. Treba se dobro pripremiti za uinkovito koritenje godinjeg iznosa od 333 milijuna EUR iz sredstava EAFRD-a64 kojem treba pribrojiti sredstva nacionalnog prorauna.

2.4. Informiranje

Program IPARD propisuje informiranje svih sudionika u provedbi to ukljuuje predavanja, prezentacije i seminare usmjerene na krajnje korisnike, informativne materijale u elektronikom i pisanom obliku te medijsku promidbu.

Informativno-promidbeni skupovi najee su organizirani u suradnji s HGK po upanijskim sreditima u radnom vremenu. Ostaje za ocjenu koliko su poruke s tih skupova dopirale do konanih korisnika, posebice do malih poljoprivrednih proizvoaa. Tematske radionice s ciljanim sudionicima koje su prak-ticirane kako bi se ublaili uoeni problemi u provedbi mjera, npr. nakon prvog natjeaja za mjeru 301, sigurno su bile uspjenije. O tome svjedoe rezultati odaziva na sljedee natjeaje i ocjene korisnika navedene u ovom Izvjetaju.

U izvjetajima o provedbi IPARD-a samo se iznimno spominje doprinos civilnog sektora informiranju i pripremi za koritenje IPARD-a, a posebice razmatranju nacrta pravilnika o provedbi mjere LEADER, prem-

62 engl.:Multi-annual Indicative Planning Framework63 engl.: Multi-annual Indicative Planning Document64 European Agricultural Fund for Rural Development (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj)


da su predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Agencije na poziv OCD-a koji su organizirali te skupove sudjelovali, izlagali i odgovarali na pitanja sudionika.

Internetske stranice Ministarstva poljoprivrede i Agencije najcjelovitiji su izvori podataka o IPARD-u i njegovoj provedbi u Hrvatskoj. Obje stranice bitno su poboljane, posebice na podruju informiranja po-tencijalnih korisnika mjera potpore. Treba pozdraviti izradu vodia za provedbu pojedinih mjera. Ipak, jo ima prostora za unaprjeenje, npr. na internetskoj stranici Ministarstva zbunjuju naslovi odvojenih rubrika glavnog izbornika IPARD i Ruralni razvoj.

2.5. Praenje

Napredak provedbe prati i ocjenjuje Odbor za praenje provedbe programa IPARD koji je uspostavljan koncem 2007. godine u skladu s odredbom Sektorskog sporazuma65. lanovi su predstavnici ministarstava i drugih dravnih organizacija i institucija, udruga koje djeluju na podruju poljoprivrede i ruralnog razvoja, poslovnih organizacija i udruenja i drugih relevantnih organizacija. Sastaje se dva puta godinje. Odbor prati provedbu programa temeljem izvjetaja Ministarstva poljoprivrede i Agencije te odobrava sve do-kumente prije njihovog upuivanja Komisiji na odobrenje godinje izvjetaje, izmjene programa IPARD, akcijske planove u vezi s provedbom IPARD-a, periodine izvjetaje, planove promotivnih aktivnosti i sl.

Odbor danas broji 39 lanova i to: predstavnike/ice razliitih ministarstava (12), predstavnike/ice nacio-nalnih saveza, udruga ili zajednica vezanih uz pojedine sektore poljoprivredne djelatnosti (7), znanstvenih ustanova (3), Hrvatske gospodarske komore (3), Hrvatske obrtnike komore (2), po jednog predstavnika/icu Hrvatskog sabora, Hrvatske zajednice upanija, Udruge opina, Hrvatske poljoprivredne komore, Hr-vatske udruge poslodavaca, Hrvatske udruge banaka, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Poljoprivredne savjetodavne slube, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, Hrvatske udruge mladih poljo-privrednika, udruge za zatitu okolia (Zelena akcija) i udruge koja djeluje na podruju ruralnog razvoja (Hrvatska mrea za ruralni razvoj-HMRR).

U radu Odbora bez prava glasa sudjeluju: nacionalni dunosnik za ovjeravanje, APPRRR, Agencija za revi-ziju sustava provedbe programa EU i Europska komisija.

Tijekom godina rad Odbora postao je transparentniji, sjednice su bolje pripremljene, materijal se dostavlja pravodobno i elektronikom potom, smanjuje se broj toaka dnevnog reda o kojima se samo usmeno izvjetava. No na donoenje vanijih odluka utjee obveza njihove pravodobne dostave Komisiji na odo-brenje. Posljedica je da se na sjednicama Odbora dogovaraju samo manje izmjene materijala predloenih za usvajanje. Takoer, provedba IPARD-a otvara velik broj specifinih pitanja vezanih uz pojedine mjere, sektore i uvjete provedbe, o emu se bez dodatnih pojanjenja i obrazloenja ne mogu zauzimati stavovi na sjednici, a za to vie nema vremena.

65 http://www.mps.hr/ipard/UserDocsImages/dokumenti/Sektorski%20sporazum%2013.10.2008.pdf

Poglavlje 33 Ocjena provedbe IPARD-ovih mjera u razdoblju 2010.2012.


3.1. Opis istraivanja

IPARD unosi velike promjene u tradicionalni pravni okvir poljoprivrede i ruralnog razvoja. Vei dio tih promjena tek je formalno usklaen s europskom pravnom steevinom, posebice na podruju ruralnog razvoja. IPARD, koji se naziva i programom i planom, vie opisuje nego to odreuje. Deklarativno se na-slanja na iskustva prethodnog SAPARD-a, no nije vidljivo koje su lekcije nauene u provedbi SAPARD-a, kako su ta iskustva ugraena u IPARD i koji su koraci poduzeti kako bi se otklonile ili ublaile uoene slabosti i problemi.

U tri godine provedbe programa IPARD u Hrvatskoj steena su nova dragocjena iskustva koja bi trebalo koristiti u pripremi sljedeih programa ruralnog razvoja sa svrhom njihovog poboljanja, uinkovitijeg koritenja sredstava potpore iz europskih i domaih izvora te postizanja pozitivnih pomaka u kvaliteti ivota ruralnih zajednica. U tu svrhu u ovom su Izvjetaju prikupljeni komentari, ocjene i prijedlozi korisni-ka i potencijalnih korisnika potpore u okviru IPARD-ovih mjera te konzultanata koji su podupirali pripremu i provedbu projekata. I korisnici i konzultanti ukazuju na odreene nedostatke u definiciji i obuhvatu IPARD-ovih mjera i propisanim provedbenim procedurama te opisuju i komentiraju probleme na koje su nailazili u praktinoj provedbi. Istiu i pozitivne pomake koje su se dogodili u prve tri godine provedbe IPARD-a poveani raspon prihvatljivih ulaganja, uklanjanje nekih nepotrebnih ogranienja, poboljane i jasnije procedure te veu susretljivost slubenika Agencije i Ministarstva poljoprivrede.

Miljenja korisnika i konzultanata o provedbi mjera 101, 103, 301 i 302 prikupljena su temeljem upitnika koji su im dostavljeni e-mailom. Postavljena pitanja te iznesene ocjene i komentari prikazani su slijedom kojim su bili navedeni u upitniku. U obradi rezultata grupirani su slini odgovori i komentari bez izos-tavljanja, osim u sluajevima sasvim istovjetnih poruka. Neki su odgovori kraeni zbog jasnoe, ali bez zadiranja u njihov sadraj i smisao. U manjem broju komentara mogu se pronai opisi nedostataka koji su u meuvremenu otklonjeni ili tvrdnje koje nisu sasvim tone. Prireivai Izvjetaja rukovodili su se stavom da prikupljene ocjene i prijedloge treba prikazati onako kako su ih ispitanici iznijeli ne ulazei u ocjenu njihove utemeljenosti.

Najvei dio ocjena, komentara i prijedloga korisnika i konzultanata zavrjeuje pozornost svih sudionika u provedbi IPARD-a uz preporuku da ih se uzme u obzir pri izradi Programa ruralnog razvoja za sljedee razdoblje. Ovdje prikazan glas korisnika upotpunjuje slubene evidencije koje prireuje Agencija, ocjene evaluatora, odgovornih nacionalnih tijela i EK, a uvaavanje njihovih komentara i prijedloga sigurno moe pridonijeti otklanjanju ili barem ublaavanju mnogih problema vezanih uz praktinu provedbu mjera te time i boljem koritenju sredstava europskih potpora.

U nastavku se prikazuju rezultati istraivanja miljenja, komentara i prijedloga korisnika i konzultanata o provedbi mjera IPARD programa.


3.2. Mjere 101 - Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva i 103 - Ulaganje u preradu i trenje poljoprivrednih i ribljih proizvoda

3.2.1. Uvodni podaci

Republika Hrvatska dobila je prijenos ovlasti za provedbu Mjere 101 - Ulaganja u poljoprivredna gosp-odarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice i Mjere 103 - Ulaganja u preradu i trenje poljoprirednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice odlukom Europske komisije od 30. Studenog 2009.66 Prvi natjeaj trajao je od 4. sijenja do 4. oujka 2010. Do konca 2012. provedeno je po osam natjeaja za mjere 101 i 103.

Mjera 101

broj provedenih natjeaja 2010.2012. broj planiranih natjeaja u 2013. zaprimljeno prijava odbijeni / odustali / raskinuti ugovori u obradi broj vaeih ugovora iznos ulaganja (iznos ugovorenih projekata - HRK) ukupno planirana sredstva potpore IPARD-a (HRK) ukupno ugovorena sredstva potpore (HRK) udio ugovorenih sredstava

822337243118357.230.157,48413,674.231,95188,288.742,9545,52 %

Izvor: APPRRR

Mjera 103

broj provedenih natjeaja 2010.2012. broj planiranih natjeaja u 2013. zaprimljeno prijava odbijeni / odustali / raskinuti ugovori u obradi broj vaeih ugovora iznos ulaganja (iznos ugovorenih projekata - HRK) ukupno planirana sredstva potpore IPARD-a (HRK) ukupno ugovorena sredstva potpore udio ugovorenih sredstava

828426949496.110.360,84410.894.374,80248.053.732,0160,37 %

Izvor: APPRRR

66 2009/871/EC 1 = 7,55 za IPARD Plan


3.2.2. Rezultati istraivanja

Zajedniki upitnik o provedbi mjera 101 i 103 obuhvatio je 18 korisnika ove IPARD-ove potpore to je nizak odaziv u odnosu na 167 ugovorenih projekata u razdoblju 2010.2012. Razlog tome najveim dijelom lei u oteanoj komunikaciji s korisnicima u ruralnom podruju. Komentari o provedbi prikupljeni su i od konzul-tanata. Slijedi prikaz rezultata istraivanja po pitanjima iz upitnika:

1. Cilj mjera 101 i 103 je poboljati trinu uinkovitost i provedbu standarda Zajednice na podruju zatite okolia, javnog zdravstva, zdravlja ivotinja i biljaka, dobrobiti ivotinja i sigurnosti na radu. Smatrate li da se taj cilj ostvaruje?

Ostvaruju li se ciljevi M101 i M103?Odgovori

Broj Postotak

Da, dobrim dijelom 3 16,7%

Da, djelimino 11 61,1%

Nije ostvaren 3 16,7%

Bez odgovora 1 5,6%

Ukupno 18 100,0%

Cilj mjera je (samo) djelimice ostvaren jer:

odobreni i isplaeni projekti zadovoljavaju standarde Zajednice; no problem je nedovoljan broj takvih projekata u odnosu na broj poljoprivrednih gospodarstava

niz potrebnih ulaganja koja bi privukla potencijalne korisnike nije obuhvaen ponuenim sadrajima ulaganja

programske sadraje treba (re)definirati prema prioritetnim potrebama razvoja poljoprivrede uz uvaavanje realne gospodarske situacije, poloaja proizvoaa i drugih aktera

uvjeti za ulaganja u veem dijelu programa su prestrogi, a traena dokumentacija preopsena.

Cilj mjera nije ostvaren jer mnogi potencijalni korisnici potpore ne ispunjavaju traene uvjete


2. Odgovaraju li sektori, prihvatljiva ulaganja i izdaci u mjeri 101 prioritetnim potrebama poljoprivrednih gospodarstava?

Odgovaraju li ponuene mogunosti M101 potrebama poljoprivrednih gospodarstava?

Odgovori

Broj Postotak




Bez odgovora 3 16,7%

Ukupno 18 100,0%

Uz odgovore, ispitanici navode sljedee:

nedostaje kriterij podupiranja onih poljoprivrednih djelatnosti i proizvoda koji imaju kompara-tivne prednosti i baznu konkurentsku prednost u odnosu na Europu i svjet

prioritet poljoprivrednih gospodarstava je ureeno trite za njihove proizvode to se naalost ne podupire

minimalni proizvodni kapaciteti kao i ogranienja u podruju vinogradarstva i maslinarstva nisu primjereni uvjetima na istarskom podruju

mjere IPARD-a i ranije SAPARD-a ne ukljuuju cvjearstvo, a vie od 100 proizvoaa cvijea s obiteljima trai ivotnu egzistenciju i rjeava problem zapoljavanja u tom sektoru (Ludbreg)

sektori, prihvatljiva ulaganja i izdaci ne odgovaraju potrebama otoka (Bra).


3. Odgovaraju li sektori, prihvatljiva ulaganja i izdaci u mjeri 103 prioritetnim potrebama potencijalnih korisnika (obrti, trgovaka drutva, zadruge)?

Odgovaraju li ponuene mogunosti M103 potrebama poljoprivrednih gospodarstava?

Odgovori

Broj Postotak




Ukupno 18 100,0%

Prema navodima veine ispitanika, sektori, prihvatljiva ulaganja i izdaci u M103 djelimino odgo-varaju potrebama korisnika iz sljedeih razloga:

preraivake aktivnosti ne obuhvaaju cjelokupnost bazne poljoprivredne proizvodnje kao os-nove za njihovu preradu i razvoj preradbenih kapaciteta

fiziki obimi proizvodnje u preradi poljoprivrednih proizvoda su vrlo slini, od OPG-a do poljo-privrednih poduzea; pravni status je razliit, a proizvodni potencijali gotovo isti

preradu poljoprivrednih proizvoda treba u osnovi shvatiti kao vii stupanj finalizacije proizvoda i poveanje dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda

potencijalni korisnik trebao bi biti svatko tko moe provesti ulaganje kojima se postiu ciljevi potpore

u sektoru vinarstva i maslinarstva prihvatljiva ulaganja i izdaci ne odgovaraju potrebama

sektori, prihvatljiva ulaganja i izdaci nisu definirani prema stvarnim potrebama proizvoaa u odnosu na njihove proizvodne kapacitete i mogunosti.

4. Na pitanje o razlozima odbijanja prijave na natjeaj za mjere 101 ili 103 ispitanici navode sljedee:

nedovoljni skladini kapaciteti na kraju ulaganja (M101, sektor govedarstva, nabava opreme) to kontrola prije ugovaranja nije komentirala

prijava nam je skoro odbijena zbog propusta konzultanta, no APPRRR je traila oitovanje.


5. Na pitanje o razlozima odustajanja od prijave na natjeaj za mjere 101 ili 103 ispitanici navode sljedee:

neprihvatljivost u odnosu na programske sadraje, ope i specifine kriterije te nemogunost zatvaranja financijske konstrukcije i ostvarenja kreditnih jamstava

nitko ne brine o pomoi malim poljoprivrednim gospodarstvima u prijavi - konzultantima nisu financijski interesantni, broj im se intenzivno smanjuje, a upravo oni ine najvei dio nae poljo-privredne proizvodnje

u sluaju kad korisnici udovoljavaju uvjetima, esti razlozi odustajanja od prijava su duga i kom-plicirana procedura te nespremnost banaka na osiguranje sredstava

pretjeranost zahtjeva u pogledu dokumenata koje treba priloiti (npr., za nabavku traktora: rjeenje o odobrenju objekta uz zapisnik, miljenje o usklaenosti dokumentacije s propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima te ekoloki elaborat)

neispunjavanje specifinog kriterija min proizvodni kapacitet (M103, vinarstvo)

lo odnos s konzultantom.

6. Odgovaraju li uvjeti i opi kriteriji u mjerama 101 i 103 uvjetima i potrebama u Hrvatskoj?

Odgovaraju li uvjeti i opi kriteriji M101 i M103 uvjetima i potrebama u Hrvatskoj?

Odgovori

Broj Postotak



Ne 2 11,1%


Ukupno 18 100,0%

Negativni odgovori obrazloeni su kako slijedi:

velik broj nelegalnih objekata i kasni poetak rjeavanja tog problema

administrativna barijera pri prijavi na natjeaje nepremostiva je za veliku veinu poljoprivrednih gospodarstava; dokumenti kojima velika veina poljoprivrednika ni uz najbolju volju ne moe udovoljiti odgovaraju potrebama, ali ne i stvarnim uvjetima (npr. dokumentacija koju treba dostaviti Upravi veterinarstva za odobravanje objekta)


7. Jesu li specifini kriteriji po sektorima ulaganja u mjerama 101 i 103 (kapacitet, uvjeti za podnositelja i korisnika) odreeni u skladu s uvjetima i potrebama u Hrvatskoj?

Jesu li specifini kriteriji po sektorima ulaganja u M101 i M103 u skladu s uvjetima i potrebama u Hrvatskoj?

Odgovori

Broj Postotak



Ne 4 22,2%


Ukupno 18 100,0%

Negativni odgovori obrazloeni su kako slijedi:

preteki uvjeti, posebice veliina zemljita na otocima: nitko od malih poljoprivrednika nema do-voljno obraene zemlje, o zaposlenom poljoprivrednom tehniaru ili agronomu da se i ne govori

zahtjeve bi trebalo uskladiti s realnim uvjetima kako bi se na IPARD-ove mjere mogli javljati i mali OPG-ovi; oni koji odreuju uvijete ne poznaju stvarno stanje na terenu

ovisno o sektoru; specifini kriteriji esto su prezahtjevni za korisnike, pogotovo za Istarsku upaniju

stavljena su viestruka ogranienja: financijska (ukupna vrijednost prihvatljivih izdataka) i kapac-iteti / povrine - bilo bi dovoljno samo financijsko ogranienje

minimalni kapacitet proizvedenog kvalitetnog / vrhunskog vina je 20.000 l, a mi proizvodimo oko 10.000 to je i realnost za manje vinarije koje su u podreenom poloaju na tritu

nisu uvaene specifinosti neke proizvodnje - npr. koliinski kriteriji za tov svinja za uobiajenu konzumaciju u odnosu na tovljenike od kojih se proizvodi kulen

specifini kriteriji vie su pogodovali manjim tvrtkama; srednje tvrtke svojim proizvodnim kapac-itetima nisu u mogunosti sudjelovati u veini mjera.

Izdvajamo:

M103, vinarstvo: kriterij od 200 hl mogao bi se zadovoljiti udruivanjem proizvoaa, no problem je gdje nai odgovarajui podrum, naroito na otocima. Vis ima nekoliko vojnih potkopa pogodnih za podrume koji ni 20 godina nakon odlaska vojske nisu osposobljeni za potrebe proizvodnje vina ili u nekoj drugoj funkciji. Koristi se samo potkop u vlasnitvu grada. Kopanje podruma i izgradnja na otocima su dvostruko skuplji nego na kopnu, naroito na udaljenijim otocima, kako zbog kamena u tlu, tako i zbog cijene trajektnog prijevoza. Svaki kraj ima svoje specifine probleme, otok te probleme multiplicira.


8. S kojim ste se problemima susreli kao korisnik potpore iz mjera 101 i 103?

Niti jedan korisnik potpore nije odgovorio na ovo pitanje, vjerojatno iz razloga to su to ve uinili u odgovorima na prethodna pitanja.

Konzultanti ocjenjuju probleme u vezi s koritenjem potpore u M101 i M103 kako slijedi:

usitnjeni OPG-i nemaju dovoljan financijski i ljudski kapacitet za ukljuivanje u projekte, a s druge strane postoji prevelik otpor i zaziranje od udruivanja u bilo kojem obliku

stanje naih OPG-a je takvo da im za zadovoljenje procedure treba jo jako puno toga (legali-zacija objekata, financijski kapaciteti jer se dosta toga realizira u sivoj zoni, vlasniki odnosi unutar obitelji - ugovori o najmu, koncesije, nedostatak znanja znanja, nepripremljenost za IPARD)

problem je dokumentacija o podrijetlu materijala i opreme (poslovni subjekti u RH nemaju naviku aurno brinuti o takvoj dokumentaciji)

problem je dokaz legalnosti vlasnitva (vlasniki list)

problem su projektna dokumentacija i elaborati zatite okolia; nije opravdano traiti elaborat utjecaja na okoli za projekte za koje prema osnovnom propisu nije potreban

dio eljenih ulaganja nije prihvatljiv prema sadrajnim uvjetima programa

prezaduenost je prepreka za ostvarenja kreditne podrke, nije osigurano pred-financiranje

korisnici ekaju da se nabava osnovne opreme za obradu poljoprivrednih povrina uvrsti kao prihvatljivi troak

problem je s pokazateljima dosadanjeg poslovanja koji ne udovoljavaju uvjetima (koeficijenti poslovnih parametara)

problem je nemogunost zatvaranja financijske konstrukcije (jamstva)

9. Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaanja ulau stalni napor u poboljanje koritenja potpore u mjerama 101 i 103.

Opis poboljanja:

smanjen broj dokumenata

produeno vrijeme vaenja odreenih dokumenata

bitno jasniji uvjeti u odnosu na prvi natjeaj

bolja komunikacija s APRRR-om i Ministarstvom poljoprivrede

proiren popis dozvoljenih ulaganja u vie navrata (u 2013. - poveane mogunosti ulaganja u sektorima itarica i uljarica te u mehanizaciju)

smanjen rok za izdavanje dokumentacije i potvrda kod prijave (bolja usuglaenost propisa)


Ima i kritikih ocjena:

ima poboljanja (nova mogunost nabavke mehanizacije), ali jo uvijek se trai previe

premala poboljanja / nita krucijalno / u pripremi za drugi natjeaj na mjeru 103 nisam primijetio razliku u postupku izmeu ranijeg i dananjeg zahtjeva

Izdvajamo:

Dobili smo uporabnu dozvolu, objekt je upisan u zemljinik i katastarski plan. U postupku izdavanja uporabne dozvole uoeno je da investitor nije zatraio nikakve izmjene potvrde glavnog projekta te da je sve izgraeno u skladu s izdanom potvrdom. Podnijeli smo zahtjev za isplatu i priloili sve do-kumente. Komisija je izala na teren i zapoela novi postupak nadzora gradnje mjerenjem svega. Da je bilo kakvih odstupanja od projekta, ne bismo bili dobili uporabnu dozvolu. Takva je kontrola na terenu suvina i poniavajua, i za investitora i za komisiju.

to jo treba poboljati u rasponu moguih ulaganja i u postupku?

proiriti raspon ulaganja te omoguiti javnom sektoru (npr. razvojnim agencijama s vie od 25% udjela u javnom vlasnitvu) sudjelovanje u nekim novim mjerama za ope dobro

ukinuti dvostruka ogranienja - po kapacitetu i povrini; promijeniti specifine kriterije kako bi to vie potencijalnih ulagaa imalo mogunost sudjelovati na natjeajima, odnosno poveati ili, ako je to mogue, izbjei odreivanje maksimalnog broja krava, goveda, svinja, veliine silosa, veliine staklenika, veliine vonjaka; prema sadanjim kriterijima, srednje velike tvrtke ne mogu ulagati u proizvodnju, ve samo u ekoloko postupanje sa stajskim gnojem, pomone alate i opremu

usuglasiti praksu provedbe propise s EU i meu ministarstvima

ubrzati postupak ocjenjivanja prijavljenih projekata, uzeti u obzir da ulaganja u poljoprivredi esto ovise o sezoni; zbog kanjenja odgovora APPRRR projekti se odgaaju za godinu dana te dolazi do organizacijskih problema; bre rjeavati / odobravati izmjene projekta

olakati proceduru i uiniti je jasnijom poljoprivrednim proizvoaima

bitno pojednostaviti prijavu na natjeaj, konkretno za nabavu mehanizacije traktora.


10. Smatrate li da uvjeti drugih upravnih tijela i organizacija odnosno uvjeti koji proizlaze iz propisa drugih nadlenosti bitno oteavaju provedbu mjera 101 i 103?

Oteavaju li uvjeti i propisi drugih nadlenosti provedbu M101 i M103?

Odgovori

Broj Postotak

Da 6 33,3%

Ne 9 50,0%


Ukupno 18 100,0%

Ispitanici komentiraju kako slijedi:

treba ubrzati izdavanje graevinske dozvole

kod ulaganja u odlagalite tee je doi do lokacijske dozvole; graevinsku dozvolu bi trebalo priloiti na kraju ulaganja

Zakon o gradnji, l.51. propisuje esticu od 3 ha za gradnju 200 m2 gospodarskog objekta za potrebe OPG-a; a to je s obrtima i d.o.o.-ima? 200 m2 je premalo za imalo ozbiljniji podrum s 3 ha vinograda

nadam se da u 2014. imati 3,5 ha nasada vinograda, ali ne u komadu ve na vie parcela; a i da je u komadu, zar graditi podrum na plodnoj zemlji?

zahtjevi zatite okolia ne odgovaraju mogunostima na terenu.

11. Dodatni komentari:

u poetnom razdoblju primjene mjera 101 i 103, postojanje paralelne potpore Ministarstva poljo-privrede u vidu kapitalnih ulaganja rezultiralo je smanjenim interesom za koritenje mjera IPARD-a

neprofesionalni konzultanti uvelike su oteali provedbu IPARD-a

premda oekujemo da e nas ulaskom u EU 'ugroavati' uvozna vina, velik problem stvaraju i domai 'garani' proizvoai ija se vina, proizvedena bez ikakve kontrole i nadzora te bez odo-brenja za promet, mogu kupiti bilo gdje u RH po povoljnijoj cijeni nego kod legalnih proizvoaa.


Prijedlozi poboljanja:

puno je zemlje koju poljoprivrednici obrauju, a nije imovinski / pravno rijeena, nemaju nikakav ugovor za koritenje tih estica; predlaem da Ministarstvo odredi poseban raun na koji bi se plaao zakup te da se nakon dovrenja imovinsko-pravnog postupka novac proslijedi vlasniku (tako se to rjeava u Nizozemskoj i Njemakoj)

pri odreivanju uvjeta prihvatljivosti treba uzeti u obzir bitne razlike u uvjetima poljoprivredne proizvodnje u kontinentalnom i priobalnom podruju, posebice na otocima

ima ve dovoljno iskustva; treba okupiti sve relevantne strunjake, posebno praktiare, i temeljito revidirati programe potpora

problemi su poznati, poznata su i rjeenja; organizirajmo se i napravimo ono to e omoguiti kvalitetniji razvoj poljoprivrede i ruralnih podruja

koristimo tua iskustva, ali ona koja su adekvatna naim temeljnim potrebama i cilju jaanja konkurent-nosti potrebne za prilagodbu uvjetima u EU!

3.3. Mjera 301 - Poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture

3.3.1. Uvodni podaci

Republika Hrvatska dobila je prijenos ovlasti za provedbu Mjere 301 - Poboljanje i razvoj ruralne in-frastrukture odlukom Europske komisije od 17. oujka 2011. godine67. Prvi natjeaj proveden je u razdo-blju 6. prosinca 2011. do 31. sijenja 2012. Zaprimljenih 67 prijava rezultiralo je sa samo sedam ugovorenih projekata to je najloiji rezultat svih IPARD-ovih natjeaja. No izvuena je pouka te je zalaganjem Mini-starstva, Agencije i ostalih dionika na sljedeem natjeaju postignut omjer prolaznosti od 50%. Treim i posljednjim natjeajem provedenim sredinom 2012., zakljuene su prijave na koritenje potpore u mjeri 301. Koncem 2012. prijave na posljednji natjeaj jo su bile u obradi te nisu ukljuene u tablini pregled u nastavku.

67 2011/C 85/04


broj provedenih natjeaja 2010.2012.

broj planiranih natjeaja u 2013.

zaprimljeno prijava

odbijeni / odustali / raskinuti ugovori

u obradi

broj vaeih ugovora

iznos ulaganja (uzet je iznos ugovorenih projekata) (HRK)

ukupno planirana sredstva potpore IPARD-a (HRK)

ukupno ugovorena sredstva potpore

udio ugovorenih sredstava

3

-

210

89

91

30

96.101.603,59

303.385.311,75

96.101.603,59

31,68 %

Izvor: APPRRR

Pregled koritenja potpore u mjeri 301 po sektorima ulaganja

Ugovoreni projekti Ukupni iznos potpore66

sustav kanalizacije i proiavanja otpadnih voda 17 75,619.243,47

lokalne nerazvrstane ceste 13 20,482.360,12

toplane 0 0,00

protupoarni prosjeci 0 0,00

Izvor: APPRRR

Od etiri ponuena sektora ulaganja u mjeri 301, ugovorene potpore obuhvaaju samo kanalizaciju / proiavanje otpadnih voda i lokalne ceste.

3.3.2. Rezultati istraivanja

Upitnik o provedbi mjere 301 popunilo je 46 korisnika i to 14 gradova i 32 opine to je 8,5 % ukupnog broja jedinica lokalne samouprave manjih od 10.000 stanovnika koje mogu koristiti potporu u mjeri 301 odnosno 22% od ukupnog broja podnositelja prijava na mjeru 301.

Rezultate istraivanja navodimo u nastavku po pitanjima iz upitnika.

68 U mjeri 301 iznos potpore bio je jednak iznosu ulaganja. Omjer potpore EU i domae potpore u IPARDU je 75%: 25%.


1. Cilj mjere 301 - Poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture je razviti i poboljati osnovnu infrastrukturu kao preduvjeta za ivlju gospodarsku i socijalnu aktivnost, bolje ivotne i radne uvjete te zadravanje stanovnika u ruralnim krajevima. Smatrate li da se taj cilj ostvaruje?

Ostvaruje li se cilj M301?Odgovori

Broj Postotak

Da, dobrim dijelom 8 17,4

Da, djelimino 24 52,2

Nije ostvaren 14 30,4

Ukupno 46 100,0%

Vie od polovice ispitanika smatra kako je cilj mjere djelomino ostvaren, dok njih 30,4% ocjenjuje da cilj mjere 301 nije ostvaren. Manji dio (17,4%) ocjenjuje da je cilj postignut. U pojanjenju svojih ocjena navode sljedee:

mjera je dobro zamiljena, no mnogo je oteavajuih uvjeta: nerijeeni imovinsko-pravni odnosi (gruntovnica i katastar), neusklaeni propisi, neisplativost kreditnih aranmana, komplicirana i duga procedura ostvarivanja prava na kredit uz spor i upitan povrat uloenih sredstava; za opinu s malim vlastitim prihodom koji se iz godine u godinu smanjuje, riskantna je odluka o bankovnom zaduenju za ukupnu vrijednost projekta

akreditacija i priprema su kasnile, nije bilo vremena za stjecanje iskustva i bolje koritenje sredstva, premalo je sredstava odobreno, nismo uspjeli iskoristiti sredstva koja su nam bila na raspolaganju;

obuhvaen je samo mali dio komunalne infrastrukture

na nisku stopu koritenja potpore utjecalo je i nerazumijevanje ili needuciranost slubenika-izvritelja i neusklaenosti institucija

premalo je sredstava odobreno, posljednji popis stanovnika pokazuje odljev stanovnika iz rural-nih podruja

realizirani projekti povoljno e utjecati na poboljanje ivotnih i radnih uvjeta, ali nee zaustaviti odljev stanovnika iz ruralnih krajeva;

poboljanje osnovne infrastrukture preduvjet je za zadravanje stanovnika u ruralnim krajevima, no dug je put do ostvarenja tog cilja

cilj nije ostvaren: u tri natjeaja APPRRR je zaprimio 210 prijava, a sklopljeno je tek 30 ugovora - interes je velik, a realizacija nikakva; upanije i APPRRR bi se trebali potruditi da to vie projekata bude prihvaeno.


2. Smatrate li da prihvatljiva ulaganja u mjeri 301 odgovaraju potrebama ruralnih zajed-nica?

Odgovaraju li prihvatljiva ulaganja u M301 potrebama ruralnih zajednica?

Odgovori

Broj Postotak

Da, dobrim dijelom 20 43,5

Da, djelimino 24 52,2

Ne 1 2,2

Bez odgovora 1 2,2

Ukupno 46 100,0%

Gotovo svi ispitanici smatraju kako prihvatljiva ulaganja dobrim dijelom (43,5%) ili djelomino (52,2%) odgovaraju potrebama ruralnih zajednica. U komentarima navode sljedee:

doprinos u treem natjeaju je isputanje kriterija da nerazvrstana cesta mora biti u poljoprivred-noj zoni - veina malih opina ima loe nerazvrstane ceste u graevinskom podruju

sustav kanalizacije potreban je kao zamjena postojeem sustavu septikih jama, a ne postoje ni sustavi proiavanja otpadnih voda to je jedan od najveih problema

protupoarni prosjeci s elementima umskih cesta uvelike bi olakali pristup opoarenim mjes-tima i smanjili tete od poara

pojedine su ceste u prostornim planovima planirane kao lokalne (javne), a ne kao nerazvrstane te ne mogu biti uvrtene u program IPARD, iako su za lokalnu zajednicu od veeg znaaja od pojedinih nerazvrstanih cesta

prihvatljivi sektori zadovoljavaju samo neke segmente ruralnog razvoja

nema interesa za ulaganje u toplane na biomasu

prihvatljiva ulaganja mogu poboljati ivotne uvjete, ali slabo pridonose ekonomskom razvoju ruralnih podruja.

da se prije odreivanja prihvatljivih ulaganja ilo u neposredan kontakt s ruralnim sredinama, vjerojatno bi prihvatljiva ulaganja drugaije izgledala.


Trebalo bi dopuniti i proiriti mogunosti ulaganja:

vodoopskrba, mrea kanala, navodnjavanje, plinofikacija, izgradnja nogostupa, javna rasvjeta, ureenje parkova

vani sadraji ruralnih zajednica: domovi kulture, drutveni domovi, zgrade vatrogasnih drutava, djeji vrtii i igralita, sportska igralita, knjinice i sl.

obnova objekata u vlasnitvu JLS - obnova zaputenih drutvenih graevina

ulaganja koja e uvati tradicionalne vrijednosti arhitekture i krajolika, kojima e se uvati bio-raznolikost i istoa vode, tla i zraka te poveavati samodostatnost lokalnih zajednica, kao npr. lokalna proizvodnja energije za potrebe domainstava i strojeva u poljoprivredi i gospodarstvu te razvoj tehnika za upotrebu lokalnih materijala u graditeljstvu

omoguiti da svaka ruralna zajednica unutar raspona prihvatljivih ulaganja odredi svoje prioritete.

Problem je i nepriznavanje trokova koji su sastavni dio projekta u cjelini. Primjerice, sukladno Glavnom projektu, sastavni dio trokovnika kanalizacijskog sustava je i prelaganje vodovoda te prelaganje ostalih instalacija, to APPRRR ocjenjuje neprihvatljivim trokom.

3. Ako ste odustali od prijave na mjeru 301. navedite razloge!

nerijeeni imovinsko-pravni odnosi

sporo rjeavanje imovinskih odnosa s RH preko Agencije za upravljanje dravnom imovinom - AUDIO

nesreena / nepodudarna dokumentacija katastar / zemljinik / stvarno stanje (npr. parcelaci-jski elaborat proveden u zemljinim knjigama, a ne i u katastru)

nepriznavanje prava slunosti na prvom natjeaju, kasnije je prihvaeno

protupoarni prosjeci s elementima umskih cesta nisu ispunjavali uvjete Pravilnika

sloen i dugotrajan postupak prijave projekta (nekoliko korisnika istie jednostavniji i brzo prove-den postupak odobravanja potpore Hrvatskih voda)

nedostaci u projektnoj dokumentaciji(npr. nedostajala je potvrda projekta za sustav kanalizacije, projektna dokumentacija u kojoj je kao investitor navedeno komunalno poduzee koje nije bilo prihvatljivi prijavitelj, nacrti projekta nisu bili na engleskom jeziku)

nedostajao je opi akt o nerazvrstanim cestama; nerazvrstane ceste nisu ucrtane i opisane u prostornom planu (PPUG Drni, 2006.), a donoenje izmjena i dopuna je dugotrajano

nedostatak financijskih sredstava / niski prihodi i/ili prezaduenostJLS / kreditna slabost

skup postupak objavljivanja - cca 100.000,00 HRK po natjeaju to se ne priznaje kao prihvatljiv troak.


4. Ako vam je odbijena prijava na mjeru 301, navedite razloge!

nerijeena imovinsko-pravna pitanja, neusklaenost podataka u katastru i zemljinoj knjizi

koritenje neodgovarajuih tiskanica za javnu nabavu; jedan od obrazaca za tender dokument-aciju je bio iz 2009. to je ocjenjeno kao greka, premda je obrazac iz 2012. potpuno isti

neodgovarajua dokumentacija za javnu nabavu; nepotpuna dokumentacija; nekompletna tehnika dokumentacija

konzultantska kua s kojom smo bili sklopili ugovor nije bila osposobljena za pripremu dokume-nata javne nabave na engleskom jeziku

projekt izgradnje kanalizacije s biolokim proiivaem (Opina Klotar Ivani) nije odobren jer su na istoj trasi predvieni novi cjevovodi plina i vode to bi ih opina izvela o vlastitom troku

nalaz da su neki dijelovi projekta nejasno definirani, s kojim se nismo sloili.

5. Ako ste korisnik potpore iz mjere 301,

a) navedite glavne probleme u pripremi zahtjeva:

opsena i zahtjevna dokumentacija, komplicirana prijava, opsena i skupa dodatna dokument-acija

sporost, nedovoljna potpora i nezainteresiranost tijela koja izdaju / potvruju / ovjeravaju doku-mentaciju (DGU-Dravna geodetska uprava, zemljino-knjini odjeli sudova, Hrvatske ume, javna komunalna poduzea)

otpor primjeni propisa i neujednaena provedba propisa na itavom podruju RH (npr. primjena Zakona o cestama od strane DGU u katastru i zemljiniku)

glavni problem je bio uskladiti traene uvjete natjeaja s proraunom te prikupiti svu potrebnu dokumentaciju.

glavni problem je bilo

Documents

IPARD jučer/danas/sutra-Izvještaj iz sjene o provedbi programa IPARD u Hrvatskoj 2010.-2012