29
SADRŽAJ 1. Uvod 2. Šta je to IPTV 3. Motivacija za uvođenje IPTV-a 4. Tehnički zahtevi i kvalitet IPTV servisa 5. Video striming u IP mreži 5.1. Video kompresija 5.2. Tehnike video kompresije 5.3. High definition content (HD sadržaj) 6. Mrežna arhitektura za isporuku IPTV servisa 7. Headend 8. IPTV Middleware platforma 9. Servisi IPTV platforme 10. Protokoli koji su implementirani u IPTV platformi 11. Mobile TV 12. Web TV

IPTV servis.doc

Embed Size (px)

Citation preview

SADRAJ

1. Uvod

2. ta je to IPTV

3. Motivacija za uvoenje IPTV-a

4. Tehniki zahtevi i kvalitet IPTV servisa

5. Video striming u IP mrei5.1. Video kompresija

5.2. Tehnike video kompresije

5.3. High definition content (HD sadraj)6. Mrena arhitektura za isporuku IPTV servisa

7. Headend

8. IPTV Middleware platforma

9. Servisi IPTV platforme

10. Protokoli koji su implementirani u IPTV platformi

11. Mobile TV

12. Web TVIPTV servis1. UvodIPTV(Internet Protocol TV) je usluga koja je bazirana naADSL ili nekoj drugoj broadband tehnologijii korisnicima osigurava da na svom TV prijemniku mogu da prate televizijske i radio kanale - kao i da koriste brojne interaktivne usluge. Prednost ove usluge je u tome to u svakom domainstvu postoji telefonska parica i sa samim irenjemADSL mree, koja u tehnikom smislu podravaIPTV, dolazi i do irenja sameIPTV usluge (sl. 1 IPTV preko ADSL-a).

UvoenjemIPTV-a u svoj dom, korisnik dobija mogunost da preko svog TV-a prati brojne TV i radio kanale jednostavnim upravljanjemSet Top Boxureaja (ovaj ureaj vri prenos slike i zvuka na TV). S obzirom, da je zaIPTVuslugu potreban iADSL prikljuak, korisnik dobija vrlo kvalitetanirokopojasni internet pristup. Za korisnika je najvanije da on dobija digitalnu sliku izuzetnog kvaliteta koju dosad nije mogao videti na televizoru, izuzev kada je gledao filmove sa DVD plejera.IPTV usluga korisniku prua mogunost da gleda High Definitionsadraje (HD sadraje).

Kljuna i najvanija prednost koju korisniku prua IPTV je njegov prelazakudigitalnu i interaktivnu sferu televizije. Pored ivih kanala,IPTVpodrazumeva i brojne druge usluge direktno na TV ekranu korisnika, kao to su:

VODvideo on demandusluga - koja omoguava korisnicima da putem IPTV sistema iz svog doma mogu naruivati razliite sadraje: filmove, serije i sl. NPVR mreno snimanje programa Time shift TV mogunost gledanja TV programa 24 sata unazad, EPG Elektronski TV vodi za kanale koje moe da gleda, Gaming igranje unutar IPTV sistema

IPTVpodrazumeva funkcionisanje na zatvorenom mrenom okruenju koje osigurava propusnost neophodnu za nesmetan protok video slike visokog kvaliteta. Za razliku od prenosa TV signala preko Interneta gde se koristibest-effort metod(pa je zapinjanje odnosno zaguenje u mrei esto i oekivano, kao i bufferovanje),IPTVpodrazumeva korienje rezervisanog propusnog opsega iskljuivo za prenos video sadraja (sl. 2 Principska ema IPTV korporacijskog reenja).

Veoma je bitno znati, da je audio i video signal na ulazu IPTV platforme u analognom obliku, dok na izlazu iz platforme moe biti analogan ili digitalan (na HD STB ureajima imamo i digitalni izlaz). Bitno je napomenuti , da IPTV platforma vri IP streaming signal kojim se audio ili video sadraj sa mikseta, mikrofona, kamera ili fajlova smetenih na raunaru digitalizuje, kodira i poalje do streaming servera koji takav signal emituju preko IP mree.

2. ta je to IPTV?

Istorijski gledano, postoji vie razliitih definicija termina IPTV. Zvanina definicija odobrena od straneMeunarodne unije za telekomunikacije, fokusne grupe za IPTV (ITU-T-FG IPTV), je: IPTV je multimedijalni servis, kao to su televizija /video/audio/tekst/grafika/podaci koji se isporuuje preko IP mree, koji obezbeuju potreban nivo kvaliteta usluga i iskustva, sigurnost, pouzdanost i interaktivnost.

Drugu zvaninu i detaljniju definiciju IPTV dala jeAlijansa za telekomunikacije i industrijska reenja, IPTV istraivaka grupa2005: IPTV je sigurna i pouzdana isporuka zabave, videa i srodnih usluga pretplatnicima. Ove usluge mogu da ukljuuju, na primer: TV programe uivo, video na zahtev i interaktivnu televiziju (ITV). Ove usluge se mogu isporuiti agnostiki, paket ukljuuje mreu koju koristi IP protokol za transport audio, video i kontrolnih signala. Za razliku od videa preko Interneta, sa primenom IPTV mrena bezbednost i performanse obezbeuju vrhunski doivljaj zabave.

3. Motivacija za uvoenje IPTV-a

U komercijalnim okruenjima IPTV ima iroko rasprostranjenu isporuku materijala (TV programi uivo, video kanali, i video na zahtev) preko LAN ili WAN IP mrene infrastrukture, sa kontrolisanim kvalitetom signala. Postoji vie razloga za uvoenje ovog NGN servisa, ali najvaniji su sledei razlozi:

Bolja kontrola servisa od strane korisnika to znai da korisnici mogu sami da izaberu ta e i kada da gledaju,

Korisniku je obezbeena vea interaktivnost,

Kvalitet sadraja koji se reprodukuje (DVD kvalitet video signala, CD kvalitet muzike) je uglavnom bolji,

Personalizacija upravljanja korisnikim nalozima,

Konvergencija jedan TV ureaj moe da se koristi za gledanje televizije, surfovanje Internetom i video pozivanje,

Multiscreen funkcionalnost -gledanje kompletne ponude IPTV kanala na nekom od pametnih telefona, raunara ili tablet ureaja tako da korisnici i kada nisu kod kue mogu gledati omiljene programe sa istim kredencijalima (korisniko ime i lozinka) u procesu autentifikacije.

Danas je u svetu evidentan porast korisnika IPTV servisa (sl. 3 Porast broja korisnika IPTV servisa u svetu), a faktori koji utiu na porast broja korisnika su: Digitalizacija sadraja (content)

Razvoj tehnika kompresije signala irenje broadband pristupa,

Trenutna situacija u pogledu raspoloivosti xDSL infrastrukture (veliki broj ADSL i VDSL korisnika),

Razvijanje optike infrastrukture do krajnjeg korisnika (FFTB i FTTH tehnologija).

4. Tehniki zahtevi i kvalitet IPTV servisaTehniki posmatrano IPTV proces (sl. 4 IPTV proces) obuhvata sledee celine:

Kreiranje sadraja u programskoj produkciji, Agregaciju TV sadraja u televizijskim stanicama

Isporuku do korisnika kroz IP mreu i

Reprodukciju sadraja na lokaciji korisnika.

Video sadraj koji se emituje preko IPTV platforme dobija se od internacionalnog ili lokalnog vlasnika sadraja. Taj sadraj moe biti u formi digitalnog satelitskog signala, IP video strima ili analognog TV signala. Operatoru se dostavlja preko Headend platforme. Tehniki zahtevi IPTV MIDDLEWARE platforme za kvalitetnu realizaciju servisa pre svega se odnose na propusni opseg access linka. Koji propusni opseg je potrebno obezbediti zavisi od toga da li se emituje sadraj u SD (standard definition) ili HD (high definition) formatu. Za emitovanje SD sadraja odnosno za SDTV potrebno je 4 Mbps po kanalu, dok je za HDTV tj. emitovanje HD sadraja potrebno 10 Mbps po kanalu. Grubo posmatrano kvalitet prenetog signala je definisan vrednou delay, jitter i packet loss parametara. Samom problematikom kvaliteta IPTV servisa bave se mnoge organizacije, kao i laboratorije u kojima se razvijaju test modeli za merenje kvaliteta servisa. Quality of Experience za IPTV servise (QoE IPTV) se definie na razliite naine. To je subjektivni doivljaj aplikacije/servisa, odnosno ukupna prihvatljivost aplikacije od strane krajnjih korisnika. Za ocenu QoE IPTV odgovorne su karakteristike vezane za video sloj (Layer 7) komunikacijskog (referentnog) modela. QoE IPTV kao subjektivni koncept je praktino nemogue meriti. Subjektivni faktori IPTV servisa se razlikuje od korisnika do korisnika i zavise od prethodnih iskustava korisnika sa slinim aplikacijama, posebnih pogodnosti (komfornost, interaktivnost, zatita privatnosti,...), cene, motivacije, trenutnog emocionalnog stanja korisnika, kulture, obrazovanja i drugih faktora, koji se sveobuhvatno mogu opisati prihvatljivou servisa. Prihvatljivost IPTV servisa se najee posmatra kroz brzinu promene kanala (channel zapping time) i kvalitet media (ukupnog kvaliteta video, audio i data). Za uspenost IPTV servisa neophodno je da video, audio i podaci budu odgovarajueg kvaliteta. Nije dozvoljen prekid u isporuci programa, blokiranje, zamagljenost, distorzija ivica, eho i druge vrste smetnji. Ipak, objektivno se mogu meriti samo parametari vezani za performanse mree. Model za dijagnostiku i adresiranje problema objektivno merljivih parametara je osnova za odreivanje QoE IPTV, iako se ne moe izvriti korelacija izmeu svih izmerenih parametara sa subjektivnom ocenom kvaliteta. Za izvoenje korelacije izmeu pojedinih parametara izmerenih na mrei i QoE IPTV servisa, kvalitet se moe organizovati u nekoliko segmenata:

kvalitet sadraja (audio i video informacije),

kvalitet video strima,

kvalitet transporta (na transportnoj i mrei za pristup, kao i kunoj mrei) i

kvalitet transakcije (interakcija izmeu korisnika i servisa).

Kvalitet sadraja obuhvata audiovizuelni kvalitet, ukljuujui odsustvo zamagljene slike, distorzije ivica, pikselizacije, podrhtavanje slike, zamrznute slike,... Kvalitet sadraja je polazna osnova kvaliteta koja se opisuje indikatorom greke i V-MOS faktorom (Video Mean Opinion Score - srednja subjektivna ocena kvaliteta video sadraja). Indikator greke slui da otkrije izvore sadraja koji su sa smanjenim kvalitetom i ne zavisi od karakteristika distributivne mree. Ukoliko se na izlazu enkodera detektuje greka, postoji mogunost njenog otklanjanja. V-MOS omoguuje procenu QoE audiovizuelnog sadraja programa na osnovu objektivno izmerenih veliina. Objedinjuje ometajue parametre mree sa parametrima sadraja. Izraava se vrednostima na skali od 1 do 5 (1 - neprihvatljiv kvalitet, 5 neprimetno oteenje).

Kvalitet video strima se opisuje kontinualnom grekom i RTP (Real Time Protocol) jitter-om. Kontinualna greka potie od tipa video kompresije (MPEG-2, MPEG-4, VC-1/WM9). Na kvalitet video strima, pod istim uslovima propusnog opsega, prikaz relativno statinog dogaaja izgleda lepo, a kod brzih promena sadraja (pokretni kadrovi), esto dolaziti do nastajanja blokova u slici, koji se manifestuju zamagljenou. Za to je odgovoran nain kodiranja.

Kvalitet transporta se odnosi na prenos paketa video materijala odnosno programa kroz mreu. Jezgro mree se karakterie visokim protokom i manjom verovatnoom nastajanja greke, nego to je sluaj sa mreom za pristup. Ono po emu se IPTV sistemi meusobno najvie razlikuju, su upravo tehnoloke razlike i mogunosti mrea za pristup. Opisuje se gubitkom paketa i jitter-om. Ove veliine direktno zavise od performansi mree i saobraaja na njoj. Za transportni strim se vezuje Media Delivery Indeks (MDI indeks isporuke video sadraja). To je industrijski standard za testiranje IPTV QoE, koji uzima u obzir elemente mrene infrastrukture za prenos IP videa. Definisan je u RFC 4445 i usvojen je od strane IP Video Quality Alliance. MDI se sastoji od dve komponente Delay Factor (DF) i Media Loss Rate (MLR). Za odreivanje ovih parametara znaajni su gubitak paketa i jitter. MLR broji izgubljene pakete ili pakete van sekvence tokom odreenog vremena. MDI povezuje nepravilnosti na mrei sa video kvalitetom. Visok DF direktno ukazuje na kanjenje koje moe degradirati video kvalitet. Takoe, upozorava na mogunost gubitka paketa. Slino, MLR komponenta jasno naglaava da gubitak paketa osiromauje kvalitet videa. Vrednosti MDI su relevantnije za procenu performansi mree od video kvaliteta.

Transakcioni kvalitet utie na prihvatljivost (dostupnost i brzinu) servisa kod korisnika. Obuhvata: brzina promene kanala (channel zapping time), brzinu isporuke videa na zahtev, funkcije odziva za komande play/pause, raspoloivost programskog materijala, odgovor (odziv) EPG (Elektronski programski vodi),... Channel zapping je veliina koja definie koliko brzo korisnik moe promeniti kanal i primiti video strim odabranog kanala. Smatra se da je prihvatljivo ukupno vreme od 1 sekunde (ono je sada izmeu 2s i 4s), ali korisnici trae da to bude trenutno, reda 100-200ms. Za brzinu promene kanala su osim mrene infrastrukture odgovorni i multicast protokoli. IGMP (Internet Group Management Protocol) ili MLD (Multicast Listener Discovery) odjava/pridruivanje direktno utiu na duinu channel zapping vremena. Da bi ukupno vreme promene kanala bilo 1s, cilj multicast odjava/pridruivanje na svakoj mrenoj komponenti treba da bude izmeu 10 i 200ms. Slika 5. prikazuje tipino vreme kanjenja pri promeni IPTV kanala koji se prenose multicast-om.

Pretpostavka je da je vreme potrebno je vreme potrebno za prikazivanje korisnikog interfejsa na ekranu TV prijemnika 0s. U STB se nalazi programska ema i STB strimuje kanale ka TV prijemniku. Opis procesa koji se dogaa pri promeni TV kanala i koji je opisan na Sl. 5 je:

t0 je trenutak u vremenu kada korisnik pritiskom na dugme daljinskog upravljaa inicira promenu TV kanala. t1 je vremenski interval tokom kog klijent obavesti mreu i servere da zaustave slanje audio i video strima tj. tokom kog klijent poalje IGMP leave poruku i koji se zavrava kada se zaustavi slanje audio i vide strima prema korisniku. Proseno vrednost intervala t1 je 150 ms. t2: Kada je zaustavljen multicast strim prvog kanala klijent se pridruuje multicast grupi drugog TV kanala tj. alje IGMP join zahtev. Vreme potrebno za ovaj korak je relativno malo. t3 je vreme potrebno da sadraj traenog kanala stigne do korisnika. Kako je IP/MPLS mrea sposobna da sadraj izrutira do korisnika velikom brzinom ovo vreme je zanemarljivo malo. t4 je interval koji je klijentskoj aplikaciji u STB potreban da prihvati pakete strima sa Ethernet posrta i parsira ih kako bi utvrdio neophodne sistemske podatke kao to su informacije o kanalu i opis formatu u kom stie sadraj. Ove informacije se koriste tokom dekodiranja.

t5 je interval tokom kog klijentska aplikacija na STB dobija kljueve za dekripciju sadraja CA sistema. t6 je relativno dug i slui za popunjavanje bafera sadrajem. Kako sadraj dolazi do STB preko IP mree on ne stie kontinulano ve u naletima. Bafer spreava degradaciju kvaliteta slike. Veliina bafera razlikuje se od sistema do sistema. Za ovaj sistem veliina bafera je definisana na 300ms. t7 se odnosi na poetak dekodiranja zavisi od mnogo faktora ipak najvaniji je vreme potrebno da se pojavi prvi sledei MPEG Intra frame (I-frame). I-frame je jedini frejm u koji sadri dovoljno informacija na osnovu kojih dekoder moe kreirati kompletnu sliku pogodnu za prikazivanje na TV prijemniku. Razmak izmeu dva susedna I-frame-a zavisi od izabranog formata i podeavanja na enkoderu na kom je sadraj pripreman za prenos preko IP mree. Za sistem Telekom Srbija uobiajeni razmak izmeu dva susedna I-frame-a je 500ms. U zavisnosti od toga u kom trenutku je korisnik inicirao promenu kanala vreme do sledeeg I-frame-a je od 0 do 500 ms. U proseku ovaj interval trajae 250 ms. t8 je vreme potrebno da klijentska aplikacija dekodira I-frame i ono je izuzetno malo. Najvei deo ovog vremena kositi se na pripremu slike za TV prijemnik.

Dakle ukupno vreme potrebno za promenu kanala na STB je:

T = t1+t2+t3+t4+t5+t6+t7+t8

T = 150 ms+0ms+100ms+100ms+0ms+300ms+250ms+0ms

T = 900 ms

U praksi postoje problemi koji oteavaju realizaciju ovih tehnikih zahteva ili bolje reeno oni oteavaju streaming. To su sledei problemi: Kontinuirano veliki propusni opseg,

Last mile problem,

DSL obezbeuje burst (web) traffic i nije podran MPEG-2,

potrebno je primeniti adekvatnu kompresiju video strimova,

smanjenje vremena potrebnog za promenu kanala (multicast traffic trai vreme)

Obezbeenje (unicast traffic).

5. Video striming u IP mrei

Video Striming se moe definisati kao isporuka video i audio sadraja preko IP mree koji se karakterie kontinualnim tokom podataka sa servera do klijenta a reprodukcija poinje sa prijemom prvog paketa. Kao tehnologija koristi se u velikom broju aplikacija, ali kod IPTV servisa ukljuuje samo prenos video i audio sadraja visokog kvaliteta kao i dodatnih informacija vezanih za sadraj i to na sledea dva naina:

multicast/broadcast (Sadraj se iz jednog ili vie izvora alje do jednog ili vie korisnika),

unicast (Sadraj se iz jednog izvora alje do jednog korisnika).

Glavne prednosti koje donosi video striming su:

striming skrauje vreme potrebno da se korisniku isporui sadraj.

Nova generacija servisa moe se korienjem striming-a ponuditi preko IP mree to otvara nove izvore prihoda.

IP standardi i tehnologije omoguavaju striming preko razliitih fizikih slojeva do razliitih ureaja STB-a, raunara, PDA ureaja ili mobilnih telefona.

Najvanije karakteristike svakog video signala su:

rezolucija koliko informacija nosi slika

frame rate koliko se esto nova slika prikazuje

boja koliko informacija o boji nosi slika

Video signal je na ulazu u IPTV platformu i izlazu iz nje analogan dok je tokom prenosa i obrade u digitalnom formatu. Video zapis je serija pojedinanih slika (frejmova eng. frame) koje se prikazuju jedna za drugom velikom brzinom. Rezolucija slike se meri brojem vertikalnih i horizontalnih pixel-a, gde se pod pixel-om podrazumeva element slike. U TV svetu rezolucija za PAL standard je 720 x 576 i za NTSC standard 720 x 480. Oba standarda su podrana u dananjim reenjima za IPTV servis. Vea rezolucija podrazumeva vie informacija pa prenos video sadraja u veoj rezoluciji podrazumeva vei kapacitet. Frame rate je broj slika(frame-ova) koje se prikau u jednoj sekundi. U razliitim standardima frame rate je razliit: U PAL standardu frame rate je 25 slika u sekundi, pri emu se svaka slika sastoji od 625 horizontalnih linija.

U NTSC standardu frame rate je 30 slika u sekundi pri emu se svaka slika sastoji od 525 horizontalnih linija.

Opis slike sastoji se od opisa osvetljenja i opisa boja svakog elementa slike. Pri opisu boje koriste se sve 3 osnovne boje: crvena, zelena i plava. Svaka boja moe se predstaviti kao kombinacija 3 osnovne boje. Svaka osnovna boja moe biti predstavljena u 256 nivoa to daje 256 crvene x 256 plave x 256 zelene ukupno 16,8 miliona razliitih boja. Za opis svake od komponenata potrebno je 8 bita pa je za opis boje potrebno 24 bita. Pri digitalizaciji analognog signala kao rezultat dobija se strim od 165 Mbps ili 270 Mbps pa se javlja potreba za kompresijom podataka. 5.1. Video kompresija Video kompresija je tehnologija kojom se omoguuje da se video signal zapie tako da zauzme to manje memorijskog prostora, a da se taj video zapis pri reprodukciji to manje razlikuje od originala.Dakle, cilj svake video kompresije je da se postignu to je mogue manji fajlovi, ali da se pri tom ne izgubi na kvalitetu. S tim u vezi, postoje dve vrste video kompresije:

Lossless i

Lossy.

Lossless video kompresija je vrsta video kompresije kod koje nema nikakvog gubitka kvaliteta. Reprodukcijom lossless komprimovanog video zapisa se postie prikaz videa identian originalu. Lossless video kompresiju moete obaviti koliko hoete puta, ali slika e uvek biti identina originalu. To je velika prednost, ali takvo ouvanje kvaliteta ima i svoje nedostatke. Glavni nedostatak lossless video kompresije je u tome to se dobijaju ogromni fajlovi. Tako veliki fajlovi su nepraktini i nemogue ih je koristiti za masovnu upotrebu. Lossless kompresiju koriste profesionalci za arhiviranje video materijala i svi oni koji ele da pri video capturingu sauvaju maksimalni kvalitet. Video zapis sa lossless kompresijom se kasnije obino obradi, izmontira i konvertuje u neki od Lossy formata da bi bio pogodan za iru upotrebu.

Lossy video kompresija je kompresija kod koje je nemogue zadrati 100% kvalitet slike originala. Kod ovakve kompresije uvek postoji barem mala razlika u odnosu na original tj. bar mali gubitak kvaliteta. Dananje tehnologije omoguavaju da taj gubitak kvaliteta bude neprimetan. Dobro komprimovan lossy video signal, iako nije identian originalu obino je toliko dobrog kvaliteta da korisnik ne moe primetiti razliku. Ogromna prednost lossy kompresije je to se dobijaju mnogo manji fajlovi koji su pogodniji za kopiranje, snimanje na CD medije, upload na internet i ostale svakodnevne namene. To je najpraktinija i najvie upotrebljavana vrsta video kompresije. Koriste je najpopularniji formati video zapisa MPEG-2, MPEG-4 ASP (DivX), H.264 i slini.5.2. Tehnike video kompresije Tehnike video kompresije su tehnike kojima se postie smanjenje veliine video zapisa i uglavnom se svode na kompresiju sadraja pojedinanih frejmova i tehnike zapisivanja promena i razlika meu frejmovima.

Intraframe (unutar frejma) ili spatial kompresije su tehnike kompresije slike kojima se postie smanjenje veliine pojedinih frejmova. U sutini, radi se o tehnikama koje su uobiajene kod formata za zapis slika (fotografija). Poto se video sastoji od slika logino je da se i na svaku od njih mogu primeniti tehnike kompresije slika. Ove tehnike su odavno dole do svog vrhunca tako da na ovom polju nema mogunosti za dalje usavravanje kompresije. Interframe (meufrejmovska) kompresije su tehnike kompresije video signala kojima se postie smanjenje veliine niza slinih frejmova. U praksi, razlika izmeu frejmova koji su u dodiru je veoma mala. Interframe tehnike kompresije koriste tu slinost kao osnovu za utedu. Umesto da se svaki frame zapie u celosti, zapisuje se samo opis u emu je taj frejm razliit u odnosu na prethodni (ili sledei) frame. Drugim reima, zapisuje se samo promena. Poto esto nema velikih promena izmeu prethodnog i sledeeg frejma, jasno je da se tako postie velika uteda memorijskog prostora.

Tehnologije video kompresije koriste razne naine kojima nastoje da razliku i promene izmeu frejmovima zapiu na to jednostavniji i tedljiviji nain. Novi napredni codec-i se razlikuju od starih najvie u upotrebi ovih tehnika.

Video zapisi se najee sastoje od tri vrste frejmova. Razlika izmeu pojedinih vrsta frejmova je samo u nainu zapisivanja i nainu itanja (tumaenja). Pri reprodukciji, svaki frejm se prikazuje kao normalna slika bez obzira kojom tehnikom je on zapisan u video zapisu.

I-Frames (Intra-frames) imaju veoma vanu ulogu i esto se nazivaju kljuni frejmovi (key-frames). Naziv intra-frames potie od toga to su ovi frejmovi zapisani iskljuivo intraframe kompresijom. Oni sadre kompletan zapis slike i potpuno su nezavisni od drugih tipova frejmova. Oni slue kao osnova od koje se preraunavaju ostali frejmovi. Prvi frejm u kompresovanom video zapisu je uvek I-frejm. Svaki video zapis mora sadrati kljune frejmove. Poto koriste samo unutarfrejmovsku (intraframe) kompresiju, zauzimaju znatno vie prostora od ostalih vrsta frejmova. Da bi se postigla snanija kompresija, tei se tome da se u video zapisu upotrebi manji broj I-frejmova ali ipak na svaki 300 frejmova treba da bude barem jedan I-frejm.

P-frames (Predicted-frames) su sloeni frejmovi koji se sastoje od delova koji se predviaju tj. preraunavaju na osnovu prethodnih frejmova. Oni su zapisani na drugaiji nain od I-frejmova jer koriste meufrejmovsku (interframe) kompresiju . Sadre samo opis koji dekoderu govori u emu je razlika u odnosu na prethodni frame i zbog toga zauzimaju znatno manje memorijskog prostora nego I-frejmovi. Pri reprodukciji videa dekoder tumai zapis P-frejma i prethodnog frejma i na osnovu tih podataka kreira potpunu sliku koja se prikazuje na ekranu.

B-frames (Bi-directional-frames) su nastali kao rezultat dvosmernog enkodiranja. Pri korienju Bi-directional metoda enkodiranja osim I i P frejmova koriste se i B-frejmovi. B-frejmovi su slini kao P-frejmovi samo to za razliku od njih mogu da se preraunavaju i od prethodnog i od sledeeg frejma i tako postiu najmanje mogue zauzee memorijskog prostora. Zbog toga je upotreba B-frejmova veoma vana kada elite postii visok stepen video kompresije. Na veoma malom bit rate-u, bez upotrebe B-frejmova je veoma teko postii zadovoljavajui kvalitet slike.

MPEG standard koristi seriju I, B i P frame-ova, koji zajedno ine grupu - Group of Pictures (Sl. 6 - GOP).

Sl. 6 - GOP

Dakle, osnovna ideja je da e svaki naredni frejm video materijala biti veoma slian sadanjem frejmu i da je mogue predvideti promene na buduim frejmovima. Poto je mogue predvideti budui frame, mogue je predvideti i sve frejmove izmeu. MPEG alje frejmove kako ih generie. I frejmovi se generiu prvo, zatim se generiu P frame-ovi a onda B frejmove. Kako je redosled B frejmova izmeu I frejma i P frejma, MPEG dekoder mora voditi rauna o ovome i postaviti frejmove u odgovarajui redosled. Kako bi se ovaj zadatak mogao izvriti dekoder pre dekodiranja uva odreeni broj frame-ova to unosi dodatno kanjenje.

Kodovanje i prenos kodovanog audio i video sadraja su definisani u seriji specifikacija koje je generisala Moving Picture Expert Group (MPEG), a standardizovale ISO i IEC. Ovi standardi definiu prenos video i audio sadraja preko transportne mree ali i fizikih medija kakvi su CD-ROM i DVD.

5.3. High definition content (HD sadraj)HDTVodnosnoHighDefinitionTelevision je tehnologija koja nudi znaajno vei kvalitet slike i zvuka u odnosu na tradicionalne tehnologije prikaza slike i zvuka (PAL, NTSC, SECAM,). HD tehnologija je prvi put predstavljena u SAD-u 90-tih godina prolog veka od strane grupe kompanija udruenih uDigital HDTV Grand Alliance. HDTV nudi daleko vei kvalitet slike u odnosu na standardne televizore. S obzirom da je rezolucija vea, slika je otrija, manje mutna i u celini blia stvarnosti. HD nudi i glae pokrete, detaljnjije i ivlje boje, a tu je i vrlo visok kvalitet viekanalnog zvuka koji ini iskustvo gledanja jo boljim. HDTV nudi dva kvaliteta signala:720i1080su osnovne oznake, a njima se dodaje ili slovo i ili slovo p to oznaava kakav je nain iscrtavanja slike (i =interlaced- iscrtava se svaka druga linija, a onda ostale linije; p =progressive- linija po linija se iscrtava). 720 i 1080 predstavljaju visinu slike, a irina iznosi 1280, odnosno 1920 piksela. Ponekad se navodi i broj slika u sekundi, npr. 720p60 to oznaava rezoluciju 1280720, progresivan nain iscrtavanja slike i 60 slika u sekundi. Ako se ne spomene broj slika, onda se radi o 50 ili 60 za 720p rezoluciju, dok za 1080 su danas esto 24, 25 ili 30 slika (oekuje se da u budunosti budu formati 1080p50 i 1080p60).

Ako je poznata rezolucija DVD-a koja iznosi 720576 odnosno 720480 piksela, onda je jasno da HD nudi vie puta vie informacija pri iscrtavanju slike, s obzirom da je njegova vertikalna rezolucija u sluaju 720p standarda jednaka horizontalnoj rezoluciji DVD-a. Drugim reima, irina slike DVD-a je jednaka visini slike kod slabijeg HD standarda.

Izbor HDTV prijemnika je definitivno najzahtevniji jer od kvaliteta i mogunosti TV prijemnika zavisi itavo iskustvo i doivljaj gledanja od strane korisnika. Pri izboru HDTV prijemnika mora se voditi rauna o:

rezoluciji, podranim standardima (HD Ready ili Digital Ready), brzini odziva (brzinska sposobnost taaka ekrana da promene boju iz potpuno crne u potpuno belu), osvetljaju (govori koliko jasno emo videti sliku na ekranu u uslovima velike okolne svetlosti), kontrastu (predstavlja odnos najsvetlijeg i najtamnijeg dela ekrana, tj. govori nam koliko je puta bela taka na ekranu svetlija od crne), broju i tipu konektora itd.4:3 ili 16:9 format ekrana?Na ovo je pitanje teko dati jednoznaan odgovor zbog danas dostupnih video sadraja. Sa jedne strane imamo DVD i HD materijale koji su irokog formata, a sa druge strane su tu zemaljski programi koji veinom emituju program u standardnom, 4:3 formatu. HD rezolucije 720 i 1080 su 16:9 formata to znai da e najbolje izgledati na ekranima sa takvim odnosom stranica. Ako korisnik ima 4:3 format TV prijemnik, tada e 16:9 materijale gledati ili uz dve crne crte iznad i ispod slike ili e skalirati sliku da popuni ekran pri emu ete izgubiti deo video informacije. Sa druge strane, ako korisnik ima 16:9 HDTV prijemnik, tada e 4:3 sadraje gledati uz dve crte levo i desno od slike.Pitanje broja i tipa konektora se odnosi u stvari na pitanje kako se povezuje Set Top Box (STB) sa TV prijemnikom. Zavisno od tipa TV prijemnika veza SDTV prijemnika sa STB-om moe biti realizovana kablom sa SCART konektorom (Sl. 7 - Povezivanje Amino AmNet 125 STB sa TV prijemnikom upotrebom kabla sa SCART konektorom) ili koaksijalnim kablom.

STB se povezuje sa HDTV prijemnikom preko HDMI (Sl. 8 - Povezivanje Amino A139 STB sa TV prijemnikom upotrebom HDMI kabla) ili kabla sa SCART konektorom.

6. Mrena arhitektura za isporuku IPTV servisa Tipina mrena arhitektura IPTV servisa moe se podeliti na 4 celine:

Headend

Transportna mrea

Pristupna mrea

Kuna mrea korisnika

Na Sl. 9 prikazana je tipina mrena arhitektura IPTV servisa.

Termin Headend je nasleen iz neto starije kablovske industrije i predstavlja adapter izmeu razliitih izvora sadraja u razliitim formatima i mree operatora. Headend reenja uglavnom imaju distribuiranu arhitekturu tj. sadraj se za prenos preko mree priprema na vie razliitih lokacija. Transportna mrea prenosi video sadraj u formatu prilagoenom za prenos od headend-a do pristupne mree. Transportna mrea ima mogunost da na efikasan nain i u odgovarajuem kvalitetu prenese sledea dva tipa sadraja: multicast i unicast. To je High speed data network u kojima se koriste sledee tehnologije:

SONET/SDH ili xWDM, IP MPLS, Metro Ethernet. Pristupna mrea prenosi video i audio sadraj od transportne mree do krajnjeg korisnika ili tanije reeno do ADSL, VDSL, ONT (ako je u pitanju GPON) ili TILGIN modema (ako je u pitanju FTTH mrea). Postojea transportna mrea veine operatora uglavnom se sastoji od bakarnih parica mada postoje i FTTH reenja. Pristupna mrea se zavrava na ADSL modemu koji je kod korisnika. ADSL modem je Ethernet kablom povezan sa STB-om koji je zatim povezan sa TV prijemnikom. Od IPTV middleware platforme do korisnika signal moe putovati kroz: 1. Fiber, 2. xDSL, 3. Cable TV, ili 4. Wireless Broadband.Kunu mreu ine ADSL modem (Ethernet kablom povezan sa STB), Set-Top-Box (kablom povezana sa TV prijemnikom) i TV prijemnik. STB je IPTV hardverska i softverska infrastruktura (terminalna oprema) na strani korisnika koja pokree i izvrava naloge IPTV middleware-a. Uloga STB-a (Sl. 10 STB funkcije) je da dekriptuje kodiran video stream, da vri dekodovanje (video decoding), obezbeuje kompozitni (analogni i digitalni) video izlaz, EPG i PVR.

Na tritu u Srbiji se najee sreu STB kutije: Amino A139, Amino AmNet125, Entone Amulet F1 Entone Kamai 410 i Pirelli PVU 2000S. Poto je IP orijentisana terminalna oprema, svoju mrenu konfiguraciju STB dobija od DHCP servera. Na sebi STB sadri konfiguraciju za inicijalizaciju aplikacija dok operativnu konfiguraciju (aplikacioni sloj) dobija od Edge Server-a komunikacijom preko- HTTP(S) ili nekog drugog protokola. Na stani korisnika moe da se instalira vei broj STB kutija uz upotrebu opreme za multiplikaciju portova (hub, switch i dr.), a sve zavisno od raspoloivog opsega u access-u.7. HeadendHeadend platforma je kljuni element svakog IPTV sistema i predstavlja ulaznu taku za sadraj u mrei svakog provajdera IPTV servisa. Sastoji se od razliitih ureaja koji su dizajnirani da prime video i audio sadraj, ukoliko je potrebno promene mu format i pripreme ga za prenos preko IP mree. Konfiguracija opreme za obradu audio i video sadraja zavisi od toga u kom formatu je mogue dobiti ulazni signal. Audio i video sadraj moe se obraivati u realnom vremenu (live TV multicasting) ili se sadraj uva na lokalnim serverima u odgovarajuem formatu ( Video-on-Demand, network-based Personal Video Recording).

Headend platforma obavlja sledee funkcije u IPTV sistemu:

Prijem sadraja(content reception): Ovaj funkcionalni blok sastoji se od komponenata za prijem audio i video sadraja koji dolaze kroz optike linkove velikih brzina ili satelitske sisteme.

Priprema signala (signal conditioning): Ovaj funkcionalni blok sastoji se od opreme dizajnirane da unaprede video signal koji dolazi od opreme za prijem: ovaj funkcionalni blok obino obuhvata dekodere (IRD), opremu za smanjenje uma i opremu za digitalnu obradu video signala.

Demultipleksiranje (demultiplexing): U sluaju satelitskog prijema sadraja funkciju demultipleksiranja obavljaju IRD-evi. Satelitski signal je Multiprogram Transport Stream (MPTS), koji kombinuje vie kanala ili programa, statistiki ih multipleksira i prenosi preko istog satelitskog transpondera do satelitske prijemne stanice. Demultiplekser prihvata MPTS i razbija ga pojedinane kanale (single program transport streams - SPTS).

Enkodovanje (encoding): Enkoderi pripremaju audio i video sadraj u format podesan za prenos preko IP mree i prijem na IP STB-u. Enkodovanje u ovom sluaju podrazumeva ili digitalizaciju i enkodovanje analognog audio i video sadraja ili transkodovanje digitalnog audio i video sadraja u odgovarajui format to je najee MPEG-2 ili MPEG-4 AVC. Kapacitet potreban za enkodirani audio i video sadraj u MPEG-2/MPEG-4 formatu je oko 3.5/2.5 Mbps.

Rate shaping: U MPTS, svaki kanal ili program ima promenljiv bitrate. Sa druge strane konstantan bitrate je neophodan kod servisa koji podrazumevaju prenos video sadraja do krajnjeg korisnika preko xDSL infrastrukture.

Enkapsulacija (encapsulation): Enkoderi formatiraju video strim u oblik koji je podesan za prenos preko IP mree. Enkapsulacijom video sadraj se deli na odgovarajue pakete za transport. Poiljalac enkapsulira multimedijalni sadraj u RTP pakete a ona te pakete enkapsulira u UDP segmente i zatim te segmente ukljuuje u IP pakete. Enkapsulacija je prikazana na Sl. 14.

Enkripcija (encryption): Kao deo procesa kodiranja, komponenta za enkripciju koja je deo sistema za zatitu sadraja kriptuje sadraj kako bi se spreila neautorizovana upotreba sadraja. Enkripcija sadraja podrazumeva kako live broadcast sadraj tako i sadraj koji se uva. Sadraj ostaje kriptovan tokom celog ivotnog ciklusa i mogue ga je dekriptovati samo na IP STB koji su autorizovani za to. Podrani su razliiti algoritmi za enkripciju i mehanizam je nezavistan od procesa i formata enkodiranja (MPEG2/4). Centralizovana procedura za upravljanje kljuevima za enkripciju omoguava da su svi moduli koji uestvuju sinhronizovani.

8. IPTV Middleware platforma

Na poetku novog milenijuma telekomunikacioni operatori su se suoili sa visokim nivoom ekspanzije zahteva za irokopojasnim pristupom ne samo u fiksnim, nego i u mobilnim mreama. irokopojasni pristup, uz korienje razliitih mrenih tehnologija, otvorio je perspektivu za nuenje mnogih novih, zahtevnih servisa uz pouzdanost i kvalitet koji je morao biti najmanje onaj na koji su se korisnici navikli. Uz takav trend porasta zahteva za irokopojasnim pristupom, evidentan je i trend porasta primene razliitih korisnikih ureaja za komunikaciju (mobilni telefoni, tablet raunari, PC, itd.), kojima se isporuuju audio-video sadraji u meri koja nadmauje, ili e uskoro nadmaiti korisnike tradicionalnih TV prijemnika. Tradicionalan nain distribucije je podrazumevao da se kvalitet servisa i potreban propusni opseg u lancu transporta obezbeuju samo preko kontrolisanih (managed) mrea. Situacija je danas bitno drugaija, jer raznovrsnost prijemnih ureaja namee i razliite pristupne tehnologije u cilju distribucije audio-video sadraja. Nedavna istraivanja pokazuju da je broj pretplatnika IPTV servisa sve vei i pokazuje zavidan rast, koji e se u budunosti jo poveati ukljuivanjem novih OTT (over the top) TV gledalaca, koji servise primaju preko nekontrolisanih mrea (kakav je javni Internet).Prema podacima koje moemo pogledati na Sl. 15, lako se moe zakljuiti da e uskoro broj OTT TV gledalaca biti uvean u odnosu na broj korisnika, koji IPTV dobijaju preko kontrolisanih mrea. Imajui u vidu taj podatak, distribucija video i TV signala preko nekontrolisanih mrea i multiscreen reenja su neminovnost sa kojom se danas suoavaju telekomunikacioni operatori.

IPTV kao MCDS (Multimedia Content Delivery Solution) platforma obezbeuje distribuciju multimedijalnih sadraja fiksnim i mobilnim korisnicima kroz integraciju sa postojeim sistemima/platformama. Njegova osnovna namena je obezbeenje distribucije IPTV real time i VoD (Video on demand) servisa, preko kontrolisanih i nekontrolisanih mrea (Internet), ija su pouzdanost i skalabilnost za naredna proirenja kompatibilni sa postojeim platformama.Osnovna arhitektura IPTV platforme prikazana je na Sl. 16:

IPTV platformu (Sl. 17 IPTV platforma) kao osnovne komponente ine:

transkoderi,

Live streamer TV serveri,

VoD (Video on Demand) serveri

middleware serveri.

Transkoderi su element platforme koji iz headend-a prima live TV signal, transkoduje ga u potreban format i preko IP mree ga alje kao multicast signal a streamer-e. Ako se radi o sadraju koji se korisniku isporuuje za potrebe servisa Video on demand ovi elementi rade offline transkodovanje i nakon zavrene obrade signal sputaju u storage.

Live streamer TV serveri primaju multicast strimove od transkodera i alju ih krajnjim korisnicima ponovo kao multicast preko Interneta ili Intraneta. Da bi se utedeli resursi u mrei jedan kanal prestavlja jednu multicast grupu. Oni komuniciraju preko privatne IP mree sa middleware serverima za potrebe provisioning-a i upravljanja grekama, a sa korisnicima komuniciraju u cilju isporuke sadraja, konfiguracije i kljueva za dekripciju sadraja. VoD serveri su zadueni za isporuku eljenih sadraja krajnjim korisnicima.

Middleware serveri su zadueni za povezivanje komponenata platforme i oni: upravljaju aktivnostima na transkoderima i IP STB-ovima, upravljaju sa live i VoD serverima tj. distribucijom ivih i snimljenih sadraja (Video on Demand), CA/DRM i distribucijom AV sadraja u vidu paketa kanala, prosleuju end-to-end konfiguraciju STB-ovima,

upravljaju korisnicima izdaje uputstva za kreiranje korisnikih profila, obezbeuju interaktivne usluge,

upravlja generisanjem CDR fajlova i naplatom sadraja,

povezuje elektronski programski vodi (EPG) sa sadrajem,

rade kao boot server za STB i obezbeuje da sve STB-ove pokree isti softver.

Koncept pouzdanost servisa kod platformi najveeg broja proizvoaa IPTV opreme zasniva se na tri sloja (Sl. 18 koncept pouzdanosti u IPTV platformi):

Serverski nivo pojedine komponente servera udvojene kao to je dvostruko napajanje i dr.

Clasterski nivo automatsko preusmeravanje strimova bez prekida, unutar claster-a u sluaju greke na serveru.

Mreni nivo u sluaju da se greka ne moe reiti unutar claster-a, reenje omoguava preusmeravanje strima na drugi claster.

9. Servisi IPTV platforme

IPTV platforma prua sledee servise:

Live TV (Broadcast TV): TV kanali, radio kanali, music choice, EPG (Electronic Programme Guide),

Odloeno gledanje TV emisija (Network Personal Video Recorder),

Gledanje sadraja na zahtev ili VoD (Video on Demand),

Pravljenje korisnikih profila kao to je npr. roditeljska kontrola gde se definiu dozvoljeni kanali tj. kanali koji se mogu gledati upotrebom kredencijala ime se pravi autorizovan pristup,

Vremenska prognoza,

Aerodrom raspored letova,

Mozaik (ekran se virtuelno deli na 4 celine pa se istovremeno moe gledati do 4 programa),

Notification (omoguava primanje poruka reklamnog i informativnog sadraja),

Automatsko prebacivanje kanala,

Kreiranje liste omiljenih kanala,

Gaming,

Klaenje.

Najee korieni servisi IPTV platforme su:

Live TV kanali Ovaj servis je omoguen svim tipovima korisnika (fiksni i mobilni). Za sve tipove korisnika sistem generiu CDR izvetaje koji:

CDR za Live TV pokazuju koji je korisnik gledao koji kanal, u kom periodu i

CDR za VoD pokazuju kada je korisnik iznajmio koji VoD sadraj i po kojoj ceni

Kanali se grupisani u pakete, a pretplata je na nivou paketa. Svaki paket ima jedinstveni packet ID, dok se pretplatniki profil kreira na IPTV platformi procesom provisioning-a. Korisniku je omogueno da sam promeni lozinku i kreira liste omiljenih kanala. Takoe. korisnik sam bira format audio signala, titla i teleteksta (ako su dostupni).

EPG (electronic program guide) programska ema u vidu tabele koja je u XML formatu. U najveem broju komercijalnih IPTV implementacija postoji EPG Metadata kompanija (Tribune), koja kreira detaljne informacije o programskoj emi u odgovarajuem formatu. Ovaj format najee je standardni XML i prenosi se nekim od standradnih fajl transfer protokola (HTTP, FTP...). IPTV platforma, s vremena na vreme preuzima i obrauje ove fajlove, uvozi ih u bazu podataka i prenosi ih do servera. Nakon toga korisnik moe da vidi informacije o programskoj emi u EPG gridu. Ukoliko nije mogue dobiti informacije o programskoj emi u odgovarajuem formatu mogue je ove informacije pripremiti korienjem EPG Metadata Authoring tool. Implementacija podrazumeva ubacivanje novih informacija ili menjanje postojeih u Excel fajl koji je u predefinisanom formatu. Java aplikacija (EPG Authoring tool) ita EPG podatke iz Excel ODBC data source-a i puni odgovarajuu tabelu u bazi podataka. U Excel file se unosi raspored emisija i ostale informacije za odreeni kanal. Zapisi u excel tabeli treba da budu ureeni kanalu, datumu i vremenu emitovanja. Unose se i informacije o kategoriji kojoj kanal pripada, trajanju i rating-u emisije. Zatim EPG Authoring Tool unosi tako formatirane EPG podatke u fs|cdn bazu podataka. Kako je koliina informacija obino dovoljno mala sve promene u bazi se vre u okviru jedne transakcije. Primer screenshot-a EPG-a prikazan je na Sl. 19.

VoD Ovaj servis ima sledee odlike:

Pristup odreenim audio-video sadrajima na zahtev je omoguen svim tipovima korisnika (fiksni TV, mobilni TV (fat/thin klijent) ili Internet TV (fat/thin klijent i STB)). Baza sadraja sadri i filmove u SD ili HD formatu, a dodatne informacije o filmu, trejleri, posteri, izbor jezika titla, a omoguava i pretraivanje po kljunoj rei (imenu glumca, nazivu filma, anru) kao i funkcionalnosti kao to su premotavanje, play, stop, pause, bookmark, itd.. Prilikom zasnivanja pretplatnikog odnosa, korisniku kupuje dostupne VoD sadraje preko portala koji mu je dostupan na TV prijemniku. Po uspenom izvrenju kupovine sadraja, eksterni provisionig sistem e izvriti provisioning na IPTV platformi.Pristup razliitim VoD sadrajima omoguava se preko razliitih korisnikih interfejsa, a primer je dat na Sl. 20.

Network Personal Video Recorder - Live broadcast kanali mogu biti snimljeni na za to definisanim video recording serverima (nPVR serveri), koji su isti kao i VoD . Implementacija mrenog personalnog snimaa (Network-based Personal Video Recording - nPVR) podrazumeva snimanje na zahtev korisnika sadraja sa izabranih kanala. Snimljeni materijal je dostupan odreeni vremenski period (definisan od strane operatora), a na osnovu dogovora sa vlasnikom prava za taj kanal. Potpuno automatizovano kada dogovoreni vremenski okvir istekne snimljeni materijal se uklanja sa svih nPVR Servera kao i iz odgovarajueg kataloga i time postaje nedostupan krajnjem korisniku koji je snimanje sadraja ranije zahtevao. nPVR moe da zabrani premotavanje unapred tokom gledanja snimljenog sadraja. Recorder Engine sastoji se od 3 softverska modula:

Snima(recorder) je aplikacija odgovorna za snimanja programa. Ovaj modul je odgovoran i za dekripciju i ponovnu enkripciju sadraja ukoliko je sadraj enkriptovan Post Processor je aplikacija odgovorna za identifikaciju I-Frame-ova kako bi VoD server mogao da kreira ineks fajl FTP Proxy je aplikacija koja vri transfer uspeno zavrenog snimanja na VoD server.Multiscreen - Multiscreen funkcionalnost omoguava uparivanje vie razliitih korisnikih ureaja na zajednikom korisnikom imenu i lozinki, koji su isti za sve ureaje u procesu autentifikacije. Sistem ima mogunost da prepozna o kom tipu ureaja se radi i da mu omogui adekvatan UI, pri emu korisnik ne primeuje razliku pri manipulaciji u zavisnosti od tipa ureaja. Pristup svim sadrajima je podran nezavisno od tipa ureaja. Tehniko reenje omoguava uparivanje: Mobile fat/thin client Internet fat/thin client. Prikaz kupljenih sadraja, bookmarking, session continuity podrani su za sve tipove korisnika.10. Protokoli koji su implementirani u IPTV platformi

Meu standardima za IPTV sisteme primarni su protokoli:

Live IPTV koristi IGMP verziju 2 ili 3 (za IP v4) za povezivanje sa multicast-nom infrastrukturom (TV kanalima) i za promene TV kanala. IGMP deluje unutar LAN-a ili VLAN-a, tako da se drugi protokoli kao to jeod protokola nezavisni multicast(Protocol Independent Multicast - PIM)) koriste za usmeravanje multicast IPTV signala od jednog LAN segmenta na drugi.

VOD koristiUDPiliRTPprotokole za prenos, a kontrola se obavlja pomou RTSP protokola (Real Time Streaming Protocol).

NPVR (mreni lini video-rekorder), kao i VOD, koristi UDP ili RTP za IPTV, a kontrolni protokol RTSP za komunikaciju krajnjeg korisnika.

11. Mobile TVKorisnik koji je van kue, ima kod sebe android mobilni telefon ili Apple IOS moe da, u svakom trenutku, bez obzira na to gde se nalazi, prati irok izbor TV kanala na svom mobilnom aparatu. Servis je skup u inostranstvu (emituje se program gde su regulisana vlasnika prava) i operatori ga nude nakon dogovora sa roaming partnerima. Platforme za mobile TV uglavnom koriste javne IP adrese i to je najvanije najee koriste adaptivni HTTPs streaming (platforma zna propusni opseg korisnika i procesorsku mo aparata pa shodno tome dodeljuje najvei mogui bit rate). Video fajl se ne isporuuje kao jedan veliki fajl, ve iz posebnih delova (deljenjem tog videa na manje fajlove). Vremenski, ti delovi su obino od 2 do 10 sekundi. U sluaju da se je protok otean ili neim optereen, automatski se prebacuje na video fajl manjeg bit rate-a.12. Web TVWeb Tv servis je isporuka TV sadraja preko World Wide Web-a, a neki od glavnih distributera su YouTube, Myspace, Newgrounds, Blip.tv, and Crackle.Preduslov za ovaj servis je irokopojasni pristup na strani korisnika i posedovanje aplikacije za reprodukciju multimedijalnog sadraja (npr. windows media player). Provajderi ovog servisa nude plaanje preko rauna, skidanje sa prepaid kredita ili preko Self care portala u vidu Single-Sign-On usluge (korisnik alje zahtev u formi SMS-a ili mejla na odreeni broj ili e-mail adresu provajdera servisa). Na platformi se mogu dodeljivati privatne i javne IP adrese.Sl. 1 IPTV preko ADSL-a

Sl. 2 Principska ema korporacijskog IPTV reenja

Sl. 3 Porast broja korisnika IPTV servisa u svetu

Sl. 4 IPTV proces

Sl. 5 Kanjenje pri promeni TV kanala

Sl. 7 - Povezivanje Amino AmNet 125 STB sa TV prijemnikom upotrebom kabla sa SCART konektorom

Sl. 8 - Povezivanje Amino A139 STB sa TV prijemnikom upotrebom HDMI kabla

Sl. 9 - Tipina mrena arhitektura IPTV servisa

Sl. 10 STB funkcije

Sl. 14 - Enkapsulacija video i audio sadraja u UDP/IP paket

platforme

Sl. 15 - Godinji prihodi od OTT TV 2009 i 2014

platforme

Sl. 16 Arhitektura IPTV platforme

Sl. 17 IPTV platforma

Sl. 18 Koncept pouzdanosti IPTV servisa

Sl. 19 Screenshot EPG-a

Sl. 20 VoD sadraj