16. – 22. svibnja 2016.

Muzej za umjetnost

i obrt

IRSKA - OBEĆANA ZEMLJA

ZAGREB BOOK FESTIVALprogram: 16. – 22. svibnja 2016.lokacija: Muzej za umjetnost i obrt

IRSKA - OBEĆANA ZEMLJAU današnje vrijeme obilježeno nastankom i jačanjem novih medija, naša je misija povećati zanimanje za čitanje, pisanje i literarnu komunikaciju čineći ih zabavnima i pristupačnima. Cilj nam je staviti snažan naglasak na dječja prava i integriranje mladih u kulturni život društva. Svake će godine jedna država biti partner Festivala na kojem će se predstaviti njezina književnost i kultura. Na ovogodišnjem Festivalu zemlja partner bit će Irska, globalno poznata kao zemlja snažne književne tradicije, čije ćemo ponajbolje suvremene autore predstaviti domaćoj publici.„Zeleni otok“ s temama koje proizlaze iz snažne obilježenosti čestim razdobljima emigracije, katoličkim naslijeđem te sličan po veličini teritorija, broju stanovnika,

borbi za neovisnost, po mnogočemu identificiramo kao poznat i bratski. S obzirom na sve to književnost i kulturu zemlje partnera neće biti teško povezati sa suvremenom hrvatskom književnošću kroz predstavljanja najznačajnijh domaćih autora. Cilj Festivala – promicanje čitanja i knjige – ostvarit ćemo kroz gostovanja svjetski poznatih stranih i domaćih autora, predstavljača i glumaca u opuštenoj atmosferi, popraćenoj filmskim i glazbenim događanjima i gastro ponudom. Na Festivalu će se ponuditi i preko 5000 knjiga. Ponosni smo na činjenicu da smo dobili snažnu podršku Ministarstva kulture, Grada Zagreba i Ambasade Republike Irske i da će naši gosti biti neki od najpopularnijih suvremenih irskih pisaca.

uvod 3

Pokrovitelji:

Partneri:

Sponzori:

Prijatelji:

Medijski pokrovitelji:

uvod

Tim Harrington

5

Veleposlanik Timothy Harrington je irski diplomat rođen u Corku 1973. godine. Sa suprugom Majellom, koja je aktivna u Međunarodnom klubu žena Zagreb, ima dva sina. Prvo je završio studij engleskog jezika i povijesti na Univesity College Dublin, a zatim Ratne studije na King’s College London. Karijeru je započeo kao državni službenik 1995. godine u Ministarstvu za okoliš i lokalnu samoupravu. Godine 2000. prešao je u Ministarstvo vanjskih poslova gdje je bio zadužen za ljudska prava. 2004. odlazi u Bruxelles u Irsku misiju pri Europskoj uniji kao zamjenik irskog predstavnika u Odboru za politiku i sigurnost. 2009. prelazi u Glavno tajništvo Vijeća europske unije. Krajem 2014. godine biva imenovan prvim veleposlanikom svoje zemlje u Hrvatskoj te u ožujku 2015. otvara veleposlanstvo u Zagrebu.

zemlja

partner

zbf-a:irska

Petra Ljevak

Ivana Bodrožić

Petra Ljevak idejna je začetnica i direktorica Zagreb Book Festivala rođena u Zagrebu 1979. godine. Na Sveučilištu Webster stekla je titulu BA iz područja psihologije i managementa, te MBA-a na području menadžmenta. Od 2003. do 2004. godine radila je kao marketing menadžer u Nakladi Ljevak, a od 2004. godine preuzima funkciju generalne direktorice. U svom je radnom vijeku su-objavila nekoliko znanstvenih članaka na temu nakladništva i digitalnih društvenih mreža.

Ivana Bodrožić rođena je 1982. godine u Vukovaru, opću gimnaziju pohađala je u Zagrebu, a magistrirala na studiju filozofije i kroatistike Sveučilišta u Zagrebu. Do sada je objavila dvije zbirke pjesama (Prvi korak u tamu, Prijelaz za divlje životinje), romane (Hotel Zagorje i Rupa) i zbirku kratkih priča (100% pamuk). Dobitnica je nekoliko književnih nagrada, a djela su joj prevedena na brojne europske jezike.

uvod4

16. 5. PONEDJELJAKOTVORENJE18:00 svečano otvorenje Zagreb Book FestivalaIrish Heart – irski plesLJETNA POZORNICA

ZEMLJA PODRIJETLA: IRSKA 19:00 Sebastian Barry – Tajno pismosudjeluju: Sebastian Barry, Karolina Lisak Vidović, Lovro ŠkopljanacLJETNA POZORNICA

SVJEŽE I DOMAĆE 20:00 Daša Drndić – EEGsudjeluju: Daša Drndić, Snježana Banović, Goran Ferčec, Seid SerdarevićLJETNA POZORNICA

21:00 VIP Book lounge mafia HNK BISTRO

17. 5. UTORAKIRISH COFFEE 11:00 sudjeluju: Sebastian Barry, Miran Kurspahić, Lovro Škopljanac HNK BISTRO

MIKSANO ZA MALE 12:00 Gaturro – radionica stripa za djecu LJETNA POZORNICA

TRIBINA 16:00 Keltski tigar, globalizacija i kultura: Irska jučer, danas, sutrasudjeluju: Tim Harrington, Stipe Grgas, Kristijan Vujičić, Lovro Škopljanac KULTURNI KLUB

SVJEŽE I DOMAĆE 17:00Žarko Paić – Totalitarizamsudjeluju: Žarko Paić, Ugo Vlaisavljević, Obrad Savić, Branko ČegecLJETNA POZORNICA

SVJEŽE I DOMAĆE 19:00 Ivica Đikić – Beara sudjeluju: Ivica Đikić, Igor Gajin, Zdravko Zima, Ivana BodrožićLJETNA POZORNICA

ZEMLJA PODRIJETLA: IRSKA 20:00 John Connolly – Duša u plamenusudjeluju: John Connolly, Koraljka Kirinčić, Lovro Škopljanac LJETNA POZORNICA

MOVIE TIME 21:00The Rising LJETNA POZORNICA (u slučaju kiše MUZIČKA AKADEMIJA)

program 7

SVJEŽE I DOMAĆE 18:00Ivica Ivanišević, Marina Vujčić – Otpusno pismo sudjeluju: Ivica Ivanišević, Marina Vujčić, Tanja Tolić // LJETNA POZORNICA

19:00Miroslav Krleža – Marginalijesudjeluju: Vlaho Bogišić, Branimira Lazarin, Tea Rogić Musa, Kristijan VujičićLJETNA POZORNICA

SVJEŽE I DOMAĆE 20:00Jasna Horvat – Vilijunsudjeluju: Jasna Horvat, Renata Margaretić Urlić, Nives Tomašević, Dubravka Oraić Tolić LJETNA POZORNICA

KONCERT21:00 Gentleman // LJETNA POZORNICA

20. 5. PETAKMIKSANO ZA MALE 12:00 Svebor Vidmar, Planet Zoe LJETNA POZORNICA

TRIBINA 16:00 Irska borba za neovisnost: Stota obljetnica Uskrsnog ustanka: 1916. - 2016.sudjeluju: Mirko Bilandžić, Hrvoje Klasić, Kristijan Vujičić // KULTURNI KLUB

SVJEŽE I DOMAĆE 17:00Milko Valent – Radikalna Mjesečina sudjeluju: Milko Valent, Neven VulićLJETNA POZORNICA

18:00Gordan Nuhanović – Piknik u stepi sudjeluju: Gordan Nuhanović, Juraj Bubalo, Vlatka KolarovićLJETNA POZORNICA

ZEMLJA PODRIJETLA: IRSKA19:00 David Park – Žene triju pjesnikasudjeluju: David Park, Vlatka Kolarović, Lovro ŠkopljanacLJETNA POZORNICA

MOVIE TIME 21:00Brooklyn KINO TUŠKANAC (ulaz slobodan)

21. 5. SUBOTAIRISH COFFEE 11:00 David Park, Miran Kurspahić, Lovro Škopljanac // HNK BISTRO

TRIBUTE TO SWEDEN 12:00Jujja Wieslander – Mama Musudjeluju: Jujja Wieslander, Planet Zoe, Mišo GrundlerLJETNA POZORNICA

ZEMLJA PODRIJETLA: IRSKA 19:00 Jim Sheridansudjeluju: Jim Sheridan, Dean Šoša, Lovro Škopljanac // LJETNA POZORNICA

SVJEŽE I DOMAĆE 20:00Olja Savičević Ivančević – Pjevač u noćisudjeluju: Olja Savičević Ivančević, Ivan Sršen, Kruno Lokotar, Ivana Bodrožić LJETNA POZORNICA

MOVIE TIME 21:00In The Name Of The Father LJETNA POZORNICA(u slučaju kiše MUZIČKA AKADEMIJA)

19. 5. ČETVRTAKIRISH COFFEE 11:00 Jim Sheridan, Miran Kurspahić, Lovro Škopljanac // HNK BISTRO

MIKSANO ZA MALE 12:00 Ivana Guljašević, Planet ZoeLJETNA POZORNICA

SVJEŽE I DOMAĆE 17:00Hrvoje Turković – Politikom po kulturi sudjeluju: Hrvoje Turković, Branko Čegec, Nikica Gilić i Nenad Polimac LJETNA POZORNICA

18. 5. SRIJEDAIRISH COFFEE 11:00 sudjeluju: John Connolly, Miran Kurspahić, Lovro Škopljanac HNK BISTRO

MIKSANO ZA MALE 12:00 Igor Knižek – Planet Zoe LJETNA POZORNICA

15:00 Josipa Mijoč: Istraživanje Festivala - susret nakladnika i čitatelja KULTURNI KLUB

TRIBINA 16:00 Od Otoka svetaca preko Joycea i Becketta do danas: Snažno katoličko naslijeđe u društvu, literaturi i filmusudjeluju: Vesna Ukić Košta, Aidan O’Malley, Nenad Polimac, Lovro Škopljanac KULTURNI KLUB

17:00 Puhački orkestar glazbenog učilišta Elly BašićMUO

SVJEŽE I DOMAĆE 18:00Nenad Polimac – Leksion YU filma sudjeluju: Nenad Polimac, Kristijan Vujičić, Vinko Brešan KULTURNI KLUB

program8 program 9

LOKACIJAFESTIVALA

MUZEJ ZAUMJETNOSTI OBRTTrg maršala Tita 10, ZagrebRadno vrijeme: 10 - 21 h

MIKSANO ZA MALE 17:00 Eoin Colfer – Artemis Fowlsudjeluju: Eoin Colfer, Milena Benini, Lovro Škopljanac, Ivana BodrožićLJETNA POZORNICA

SVJEŽE I DOMAĆE 18:00Veljko Barbieri – Eliksir istinesudjeluju: Veljko Barbieri, Adriana Piteša, Željko Ivanjek LJETNA POZORNICA

TRIBUTE TO SWEDEN 19:00Carl-Johan Vallgren – Svinjesudjeluju: Carl-Johan Vallgren, Iva Karabaić, Mišo Grundler LJETNA POZORNICA

SVJEŽE I DOMAĆE 20:00Edo Popović – Poglavnikov pudlsudjeluju: Edo Popović, Goran Gavranović, Diana Matulić, Jagna Pogačnik LJETNA POZORNICA

21:00Dodjela nagrade Balkan NoirLJETNA POZORNICA

POETRY DOWNSTAIRS 22:00kasno čitanje irske poezijesudjeluju: glumci ADU HNK BISTRO

22. 5. NEDJELJAIRISH COFFEE 11:00 Eoin Colfer, Miran Kurspahić, Lovro Škopljanac HNK BISTRO

12:00Storytelling predstava „Priče sa smaragdnog otoka“, Vilinput LJETNA POZORNICA

SVJEŽE I DOMAĆE 18:00Jasna Jasna Žmak – Moja ti sudjeluju: Jasna Jasna Žmak, Marija Andrijašević, Hrvojka Begović, Ivana BodrožićLJETNA POZORNICA

ZEMLJA PODRIJETLA: IRSKA 19:00 Dublin Noir sudjeluju: Eoin Colfer, Lidija Špiranec, Nora Verde, Gordan Zečić, Lovro ŠkopljanacLJETNA POZORNICA

KONCERT: 21:00Boys Don’t Cry LJETNA POZORNICAafter party HNK bistro

program10

Sebastian Barry irski je dramatičar, romanopisac i pjesnik. Odlikuje ga bujan spisateljski stil te se smatra jednim od najboljih suvremenih irskih pisaca. Barry se dvaput našao u užem krugu za nagradu Man Booker za svoje romane A Long Long Way (2005.) i Tajno pismo (2008.). Za roman Tajno pismo osvojio je te iste godine nagrade Costa za roman godine i Memorijalnu nagradu James Tait Black. Njegov roman iz 2011. godine On Canaan’s Side također se našao u izboru za nagradu Man Booker. Neka od najpoznatijih djela su mu The Whereabouts of Eneas McNulty, The Temporary Gentleman, Our Lady of Sligo, The Pride of Parnell Street i mnoga druga.

Tajno pismo roman je o stogodišnjoj Roseanne McNulty koja priča svoju priču. Mjesto u kojem je provela većinu svojega života, stara umobolnica u irskom gradiću Roscommonu, pred zatvaranjem je i Roseanne će je uskoro morati napustiti, kao, uostalom, i svijet. Priča Roseanne McNulty tajna je povijest Irske. Oživljena u Roseanninim zapisima i razgovorima s psihijatrom, dr. Greneom, to je povijest jedne žene i jedne zemlje, ali i povijest tisuća žena koje su, baš poput nje, nestale u ludnicama i samostanima samo zato jer su zanijele izvan braka, ili su ih muževi odbacili.

Sebastian BarryProfil

ZEMLJA PODRIJETLA: IRSKA

Ove godine zemlja partner Zagreb Book Festivala je Republika Irska. Uz veliku podršku Irske ambasade u Zagreb dovodimo neke od trenutno najpopularnijih autora koji će tijekom sedam dana predstaviti svoja djela prevedena na hrvatski jezik. Program ćemo otvoriti predstavljanjem Sebastiana Barryja čiji su romani više puta bili u najužem izboru za prestižnu nagradu Booker, predstavit ćemo Eoina Colfera poznatog po kultnim romanima Artemis Fowl i kao jednog od autora dvojca koji je napisao Vodič kroz galaksiju za autostopere. David Park i John Connolly nezaobilazni su autori u svakom izboru suvremene irske proze. Pored književnih poslastica posjetitelje ćemo počastiti plesnim, glazbenim i filmskim programom u vezi sa zemljom partnerom: Irish Heart, Brooklyn, In The Name Of The Father samo su neke od nezaobilaznih stanica irske baštine i suvremene umjetnosti.

STRANI GOSTI festivala

strani gosti festivala 13

David Park jedan je od najcjenjenijih suvremenih irskih književnika. Završio je Queen’s University u Belfastu i donedavno je, usporedo sa sve uspješnijom književnom karijerom, radio kao srednjoškolski učitelj te se na tom području istaknuo značajnim doprinosima razvoju kreativnosti nastavnog programa. Njegova prva djela bila su obilježena političkom situacijom u Sjevernoj Irskoj, koja mu je služila kao prizma za bavljenje obuhvatnijom problematikom političkog nasilja. Tek je s romanom Svjetlo Amsterdama objavljenim 2012. godine iskoračio iz te tematske determiniranosti, da bi u romanu Žene triju pjesnika maksimalno protegnuo i vremenske i prostorne granice, usredotočivši se na suptilan međuodnos života i stvaralaštva. Ponajprije je cijenjen kao majstor stila; kritičari ističu njegovo umijeće stvaranja atmosfere i uvjerljivo portretiranje likova, stavljajući ga uz bok najvećim irskim piscima današnjice, kao što su, primjerice, John Banville, Colum McCann ili Roddy Doyle. Dobitnik je brojnih nagrada, a djela su mu prevedena na više jezika.

Žene triju pjesnika roman je napisan u maniri žanra biografske fikcije. Trodijelna radnja romana usredotočuje se na živote supruga Williama Blakea, Osipa Mandeljštama i jednog izmišljenog irskog pjesnika s kraja XX. stoljeća

David ParkDisput

John ConnollyNaklada Ljevak

John Connolly irski je pisac rođen u Dublinu. Književnu reputaciju i ugled među književnim kritičarima stekao je pišući kriminalističke romane, crpeći pritom inspiraciju iz tradicije američkih klasika tog žanra, poput Rossa MacDonalda, Jamesa Leeja Burkea i Eda McBaina. Američki idiom u njegovoj izvanserijskoj prozi često je snažno protkan elementima natprirodnog kao sredstvom koje mu omogućuje istraživanje problema empatije, morala i iskupljenja u seriji romana kojima je glavni junak privatni detektiv Charlie Parker. Osim romana koji se svrstavaju u kriminalistički žanr, Connolly je autor zbirke novela i kratkih priča Nokturno, nagrađivane Knjige izgubljenih stvari prevedene i na hrvatski te dva znanstvenofantastična romana »za djecu i odrasle« – Vrata i Paklena zvona.

Glavni lik Connollyjevog romana Duša u plamenu je privatni istražitelj Charlie Parker, koji nakon dolaska u zabačeni, izolirani gradić Pastor’s Bay u Maineu biva upleten u rješavanje slučaja nestanka 14-godišnje djevojčice Anne Kore. No Parker nije pozvan u Pastor’s Bay da bi pomogao riješiti slučaj nestale djevojčice, nego ga je angažirao advokat neobičnog i kontroverznog klijenta koji možda jest a možda i nije uključen u slučaj nestanka Anne Kore.

strani gosti festivala14 strani gosti festivala 15

Jim Sheridan irski je redatelj. Šest puta nominiran za nagradu Oscar, najpoznatiji je po svojim filmovima Moje lijevo stopalo, U ime oca, Polje i San o Americi. Svoj kreativni rad započeo je 1989. napisavši pet drama, od kojih su dvije te iste godine i postavljene na kazališne daske. Uz drame, započeo je i rad na svom prvom filmu, Moje lijevo stopalo, koji je postigao izniman uspjeh te glavnim glumcima osigurao nagrade Oscar. Svoj redateljski rad nastavio je snimivši 1990. godine film Polje, a 1993. U ime oca, fikcionaliziranu priču o Guildfordskoj četvorci, osobama koje su 1974. godine osuđeni za bombaške napade iza kojih je stajala IRA. Film je osvoji sedam nominacija za nagradu Oscar i Zlatnog medvjeda na 44. Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu. Od ostalih filmova, mogu se izdvojiti Boksač (1997.), San o Americi (2003.), Braća (2009.) i drugi.

Jim Sheridan

Eoin Colfer Algoritam

Eoin Colfer irski je pisac literature za mlade, znanstvene fantastike i avanturističkih romana. Prvi interes za pisanjem pokazao je već u osnovnoj školi. Diplomiravši na Sveučilištu u Dublinu stekao je diplomu osnovnoškolskog profesora. Između 1992. i 1996. radio je u Saudijskoj Arabiji, Tunisu i Italiji. Svoju prvu knjigu Benny i Omar objavio je 1998. godine, a temelji se na njegovim iskustvima iz Tunisa. Godine 1999. objavljuje njezin nastavak, kao i još nekoliko knjiga (Benny and babe, Half Moon Investigations, The Wishlist, The Supernaturalist). Colfer se proslavio 2001. godine objavivši prvi u nizu romana o Artemisu Fowlu te se u potpunosti posvetio pisanju.

Artemis Fowl nije običan dvanaestogodišnjak, on je vrhunski obrazovan, nadnaravno lukav i odgojen da ne bira način na putu do cilja; ni zakoni, ni moralni obziri, ni zastrašujući protivnici neće ga spriječiti da se dokopa svoje tone zlata. Slijedeći niz gotovo nevidljivih tragova, Artemis Fowl je otkrio da vilinski svijet doista postoji, dokopao se vilinske knjige čarolija i pravila i naumio je oteti pravu vilu ne bi li za nju prema složenim pravilima vilinskog društva mogao zatražiti bogatu otkupninu.

strani gosti festivala16 strani gosti festivala 17

Jujja Wieslander cijenjena je švedska dječja književnica. Osamdesetih godina prošloga stoljeća uz pomoć supruga Tomasa i svoje djece smislila je niz priča o pametnoj i živahnoj kravi zvanoj Mama Mu. Zahvaljujući svojoj neiscrpnoj mašti, entuzijazmu i energiji ta jedinstvena krava proživjela je nevjerojatne pustolovine: sanjkala se, vozila bicikl, gradila kućicu na stablu i svladala cijelu abecedu! Slikovnice o Mami Mu i Kraksu prevedene su na 30 jezika i sjajno prihvaćene u cijelome svijetu. Ilustrirao ih je Sven Nordqvist, slavni autor slikovnica o Pettsonu i Findusu.

Jujja Wieslander Planet Zoe

Carl-Johan Vallgren Fraktura

Carl-Johan Vallgren, švedski pisac i glazbenik, rođen je u Linköpingu u Švedskoj, a odrastao je u Falkenburgu. Proputovao je Aziju i istočnu Europu, živio u Španjolskoj i Danskoj, te u Berlinu od 1993. do 2003. Sada stanuje u Stockholmu. Debitirao je 1987. romanom Nomadi, uslijedile su knjige Čeznuti (Längta bort, 1988.), Žena ptica (F´lgelkvinnan, 1991.), Priče o snu i javi (Berättelser om sömn och vaka, 1994.), Dokument o kockaru Rubashovu (Dokument rörande Spelaren Rubashov, 1996.), Za brošuru gospodina Bachmanna (För herr Bachmanns broschyr, 2000.). Godine 2002. objavio je roman Povijest jedne čudesne ljubavi, koji je nagrađen uglednom švedskom nagradom August za najbolju beletrističku knjigu godine, Velikom nagradom književnog kluba i Godišnjom nagradom knjižara. Knjiga je u Švedskoj postala bestselerom prodavši se u osamsto tisuća primjeraka, a prevedena je na dvadeset pet jezika.

TRIB

UTE

TO SW

EDEN

strani gosti festivala18 strani gosti festivala 19

Daša Drndić Fraktura

Žarko Paić Meandarmedia

Daša Drndić zagrebačka je spisateljica svjetskog glasa. Objavljuje prozu, književnu kritiku, analitičke tekstove i prijevode u časopisima i književnim listovima te igrane i dokumentarne radiodrame. Dosad objavljena prozna djela: Put do subote (1982.), Kamen s neba (1984.), Marija Częstohowska još uvijek roni suze ili Umiranje u Torontu (1997.), Canzone di guerra (1998.), Totenwande (2000.), Doppelgänger (2002.), Leica format (2003.), Sonnenschein (2007.), April u Berlinu (2009.) i Belladonna (2012.). Roman Sonnenschein osvojio je 2007. godine nagradu Fran Galović za najbolju knjigu zavičajne tematike i nagradu Kiklop za prozno djelo godine. Dobitnik je nagrade Independent za najbolju stranu beletrističku knjigu po izboru čitatelja (Independent Foreign Fiction READERS Prize) za 2013. godinu. Daša Drndić dobitnica je međunarodne književne nagrade Prozart 2014.

Žarko Paić rođen je u Kutini, živi Zagrebu. Glavni je urednik časopisa za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Tvrđa i zamjenik glavnog urednika časopisa Europski glasnik. S Centrom za vizualne studije iz Zagreba suorganizator je međunarodnoga interdisciplinarnog simpozija iz vizualne kulture i umjetnosti (“Visual Construction of Culture”, Zagreb, listopad, 2007.). Osim filozofijskih, sociologijskih i studija iz područja teorije umjetnosti i estetike, objavljuje i književne eseje. Autor je dviju zbirki poezije (Aura, 1994.; Opako ljeto, 1998.). Dobitnik je međunarodne autorske nagrade za literaturu austrijske zaklade KulturKontakt iz Beča za 2008. godinu. Autor je nekoliko knjiga: Njihalo na kraju stoljeća: kraj europskoga uma A.D. 1992. (1993.), Idoli, nakaze i suze: ideologijsko podjarmljivanje umjetnosti u XX. stoljeću (2000.), Vrtoglavica u modi: prema vizualnoj semiotici tijela (2007.), Događaj i praznina: ogledi o kraju povijesti (2007.), Vizualne komunikacije: uvod (2008., 2009.).

Kako bismo što više osnažili i potaknuli domaću izdavačku djelatnost, u sklopu Zagreb Book Festivala u suradnji s velikim brojem hrvatskih izdavača predstavit ćemo najnovije knjige izašle u 2016. godini. Među brojnim poznatim imenima kvalitetnih autora izdvojit ćemo samo neke: Daša Drndić, Olja Savičević Ivančević, Ivica Đikić, Jasna Horvat, Gordan Nuhanović, Edo Popović, Nenad Polimac i mnogi drugi.

svježe i domaće

svježe i domaće 21

Olja Savičević Ivančević Sandorf

Hrvoje Turković Meandarmedia

Olja Savičević Ivančević splitska je spisateljica i pjesnikinja. Autorica je pjesničkih zbirki Bit će strašno kada ja porastem (1988.), Vječna djeca (1993.), Žensko pismo (1999.), Puzzlerojc (2005.), Kućna pravila (2007.), Mamasafari (i ostale stvari) (2012.); knjige priča Nasmijati psa (2006.) i romana Adio kauboju (2010.) i Pjevač u noći (2016). Za rukopis Nasmijati psa nagrađena je Prozakom, dobitnica je prve nagrade Ranko Marinković Večernjeg lista za kratku priču te nagrade Kiklop za najbolju zbirku poezije Kućna pravila. Roman Adio kauboju nagrađen je nagradom T-portala za najbolji roman, kao i nagradom Slobodne Dalmacije za umjetnost Jure Kaštelan. Prema romanu je napravljen i kazališni komad. Uvrštavana je u domaće i strane izbore i antologije. Dobitnica je međunarodne književne stipendije International Writing Program at the University of Iowa i stipendije u Istanbulu europske mreže za promicanje književnosti Traduki.

Hrvoje Turković diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, magistrirao iz filmskih studija na New York Universityju kao Fulbrightov stipendist, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirao filmskoteorijskom tezom. Od 1965. djeluje kao kritičar i esejist, urednik u više časopisa, a od 1977. do 2009., kad je umirovljen, zaposlen je na Akademiji dramske umjetnosti, povremeno predajući i na drugim studijima. Bio je polazni voditelj Multimedijalnog centra Studentskog centra (1976. - 1977.), polazni predsjednik Hrvatskog društva filmskih kritičara (1992. - 1994.), a od 1998. predsjednik je Hrvatskog filmskog saveza. Bio je urednik i suradnik za filmsku teoriju u Filmskoj enciklopediji 1-2 (1985./1990.), suradnik u Filmskom leksikonu (2003.), urednik je Filmskog enciklopedijskog rječnika (u radu). Objavio je preko 700 članaka o filmu, televiziji i kulturnim problemima u novinama, časopisima, katalozima, na radiju, u zbornicima i autorskim knjigama, te trinaest knjiga.

Ivica Đikić Naklada Ljevak

Ivica Đikić pisac je i novinar. Objavio je romane Cirkus Columbia (2003.) i Sanjao sam slonove (2011.). Cirkus Columbia dobio je nagradu Meša Selimović za najbolji roman objavljen u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Po motivima tog romana oskarovac Danis Tanović snimio je 2010. istoimeni igrani film. Drugi roman osvojio je nagradu T-portala za roman godine u Hrvatskoj. Zbirka priča Ništa sljezove boje izišla je 2007. u izdanju Biblioteke Feral Tribune, a zbirka pjesama Ostatak svijeta 2012. Objavio je i tri publicističke knjige: Domovinski obrat – politička biografija Stipe Mesića (2004.), Gotovina, stvarnost i mit (2010.), u koautorstvu s Davorom Krilom i Borisom Pavelićem, te Šarik Tara: Život (2013.). Uz Tanovićev film Cirkus Columbia, koscenarist je i dugometražnog igranog filma Filipa Šovagovića Visoka modna napetost (2013.). Đikićeve knjige prevedene su, ili se prevode, na španjolski, njemački, talijanski, mađarski i slovenski jezik.

Nenad Polimac piše o filmu od početka 1970-ih: pripada generaciji koja je smatrala da radikalno treba revalorizirati povijest hrvatskog i jugoslavenskog filma i s kolegama osniva kratkotrajni, ali vrlo utjecajni časopis „Film“, kojem je odgovorni urednik i u kojem se objavljuju napisi i eseji s tom strategijom. Uređuje, između ostalih, knjige Živojin Pavlović: Dva razgovora i Branko Bauer, a vrlo je aktivan i u izradi Filmske enciklopedije dr. Ante Peterlića u izdanju Leksikografskog zavoda. Osamdesetih godina prošloga stoljeća djeluje kao savjetnik za repertoar u zagrebačkim Kinematografima, a iskustva iz rada u filmskoj industriji kasnije inkorporira u svoje napise o filmu. Među osnivačima je tjednika „Globus“, „Nacional“ i poduzeća Europa Press Holding, a s Vladimirom Tomićem autor je nekoć popularnih televizijskih emisija o filmu „Moderna vremena“ i „Vrtoglavica“. Dobitnik je godišnje nagrade Hrvatskog društva filmskih kritičara „Vladimir Vuković“.

Nenad Polimac Naklada Ljevak

svježe i domaće22 svježe i domaće 23

Milko Valent OceanMore

Gordan Nuhanović Profil

Milko Valent rođen je u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost. Piše poeziju, filozofske tekstove, kratku prozu, romane, eseje, spektakle, polemike, kazališnu kritiku, radiodrame, drame i plesne drame. Suradnik je stotinjak časopisa, listova, novina i mnogih radio-programa. Sudjelovao je na dvadesetak izložbi i u publikacijama konkretne te vizualne poezije i mail-arta. Nastupa diljem zemlje i u inozemstvu oblikujući te njegujući forme kao što su recital, predavanje, happening, provokativni razgovor, performans… Zastupljen je u brojnim antologijama, panoramama i izborima poezije, proze, eseja i drame. Prevođen je na slovenski, mađarski, makedonski, slovački, rusinski, ruski, talijanski, njemački, poljski, francuski, esperanto i engleski jezik.

Gordan Nuhanović rođen je u Vinkovcima. Devedesetih godina radio je kao novinar u Globusu, Slobodnoj Dalmaciji, Danasu i Jutarnjem listu. Zbirku kratkih priča Liga za opstanak objavio 2001. Nagrađen je „Ivanom i Josipom Kozarcem“ za prvijenac te nagradom „Slavić“ DHK za najbolju prvu knjigu u 2001. godini. Liga za opstanak uvrštena je među pet najboljih proznih knjiga 2001. godine u izboru Jutarnjeg lista. Godine 2003. objavio je drugu zbirku priča Bitka za svakog čovjeka, a 2004. napisao monodramu Što to ljudi govore iliti buka koju izvodi glumac Slavko Brankov. Godine 2006. objavio je roman Posljednji dani panka, 2009. roman Vjerojatno zauvijek, a treći roman, naslovljen Agenti kulture, u ljeto 2013. Knjige su mu prevođene na engleski i češki. Trenutno živi i radi u Zagrebu.

Ivica Ivanišević i Marina Vujčić Hena com

Ivica Ivanišević i Marina Vujčić nisu se poznavali do 2014. Od tada su objavili svatko po tri knjige i napisali još štošta neobjavljenoga. Pišući svatko svoje – on u Splitu a ona u Zagrebu – dražesno su i uspješno funkcionirali na relaciji autor-urednik bez jasne predodžbe o tome tko je kome autor a tko kome urednik. U ljeto 2015. našli su se na istoj autorskoj frekvenciji i počeli koristiti elektronski sandučić u zajedničke literarne svrhe, što je, mjesec dana kasnije, rezultiralo romanom Otpusno pismo. Kad su svoje junake doveli do kraja epistolarne romanse, trebalo im je vremena da se pomire s time da u sandučiću više nema tog paralelnog svijeta. Sad opet pišu svatko za sebe, i opet se ne zna tko je kome urednik a tko kome autor.

Jasna Horvat hrvatska je književnica, teoretičarka kulture i znanstvenica iz grane kvantitativne ekonomije. Prvi ciklus njezina književnog stvaralaštva poetski interpretira mitološke teme (Izgubljena vila, 2002., Alemperkina kazivanja, 2005. i Krijesnici, 2009.) dok epistolorani roman (Pismo u pismu iz 2008. – suatorstvo s Irenom Vrkljan) najavljuje drugi ciklus i pet romana studija (Az, 2009., Bizarij, 2009., Auron, 2011., Vilikon, 2012. i Alikvot, 2014.). Književni diskurs Jasne Horvat odlikuje propitivanje književnih potencijala, nadahnutost baštinskim sadržajima i nesvakidašnja imaginacija. Jasna Horvat dobitnica je nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost 2010. godine te Pečata grada Osijeka 2011. godine.

Jasna Horvat Naklada Ljevak

svježe i domaće24 svježe i domaće 25

Jasna Jasna Žmak Profil

Jasna Žmak rođena je u Puli. Diplomirala je dramaturgiju na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, gdje je od 2012. zaposlena kao znanstvena novakinja. Autorica je tekstova Samice (2011.) i Istovremeno drugi (2012.) premijerno izvedenih u režiji i koreografiji Matije Ferlina u Istarskom narodnom kazalištu – gradskom kazalištu Pula. Kao dramaturginja surađivala je na predstavama Timbuktu (2008.), I fuck on the first date, T-faktor (2009.) i 55+ (2012.) izvedbene skupine Montažstroj, Buđenje proljeća (2010.) i Leksikon

YU mitologije (2011.) Olivera Frljića, a kao asistentica režije na projektu The Lastmaker izvedbene skupine Goat Island (2007.). Dobitnica je nagrade Routledge za najbolju studentsku prezentaciju na 15. svjetskoj konferenciji PSi. Od 2009. članica je upravnog odbora Centra za dramsku umjetnost u Zagrebu i članica uredništva časopisa za izvedbene umjetnosti Frakcija te umjetnička urednica festivala Filmske mutacije. Bivša je članica uredništa web portala posvećenog domaćem dramskom pismu drame.hr.

Veljko Barbieri Profil

Veljko Barbieri rođen je u Splitu. Autor je brojnih romana, zbirki pripovjedaka i eseja, kazališnih, radijskih i televizijskih dramskih djela u kojima se bavi europskom i sredozemnom baštinom, posebice baštinom Dalmacije, njezinom sposobnošću nasljeđivanja, prepletenom s nepromjenjivošću ljudske sudbine na ciklički obnavljanim raskršćima epoha i vremena. Romani su mu prevedeni na nekoliko svjetskih jezika, a pripovijetke zastupljene u mnogim domaćim i stranim antologijama proze. Svojim prozama sudjelovao je s nekoliko slikara i grafičara u stvaranju više grafičkih mapa. Dobitnik je značajnih književnih nagrada, a 2006. njegov roman Dioklecijan nagrađen je nagradom Matice hrvatske za najbolju knjigu godine, a preveden je i na bugarski te slovenski. Odlučio se još jednom okušati u istoj književnoj temi, pa je 2008. napisao novu verziju romansirane biografije cara Dioklecijana Ja, Dioklo – Jupiterov sin, koja je također konkurirala za značajne hrvatske književne nagrade, a objavljena je u Mađarskoj i Njemačkoj.

Edo Popović slobodni je pisac. Objavio je sljedeće knjige: Mjesečev meridijan (2015.), U Velebitu (2013.), Ponoćni boogie i druge priče (2012.), Lomljenje vjetra (2011.), Priručnik za hodače (2009.), Oči (2007.), Tetovirane priče (2006. – u suradnji s crtačem Igorom Hofbauerom), Igrači (2006.), Dečko, dama, kreten, drot (2005.), Plesačica iz Blue Bara (2004.), Izlaz Zagreb jug (2003.), Koncert za tequilu i apaurin (2002.), Kameni pas (2001.), San žutih zmija (2000.), Ponoćni boogie (1987.). Romani i zbirke priča su mu prevedeni na desetak jezika.

Edo Popović Balkan Noir

svježe i domaće26 svježe i domaće 27

Tribina IRSKA BORBA ZA NEOVISNOST:Stota obljetnica Uskrsnog ustanka: 1916. - 2016. Sociolog Mirko Bilandžić i povjesničar Hrvoje Klasić razgovarat će na trećoj tematskoj tribini festivala o stoljetnoj irskoj težnji za neovisnošću. Povod razgovoru bit će stota obljetnica Uskrsnoga ustanka koji se dogodio 1916. godine. Naglasak rasprave će, dakle, biti na 20. stoljeću (organizacija Sinn Féin, Irski rat za nezavisnost, IRA, sjevernoirski sukob itd.), a govornici će se dotaknuti i teme zanimljive domaćim posjetiteljima ZBF-a: hrvatsko-irske sličnosti na putu ostvarenja slobode i državne samostalnosti.

Tribina OD OTOKA SVETACA PREKO JOYCEA I BECKETTA DO DANAS: Snažno katoličko naslijeđe u društvu, literaturi i filmu Kristijan Vujičić moderirat će zanimljivu tribinu u kojoj će sveučilišni predavači Vesna Ukić Košta i Aidan O’Malley zajedno s filmskim kritičarem Nenadom Polimcem raspravljati o tome što se danas događa s katoličkim naslijeđem u irskom društvu, literaturi i filmu. Odgovori na pitanja – kako se „Otok svetaca i znanstvenika“ percipira u današnje doba, kolika je važnost Joycea i Becketta u irskoj i svjetskoj kulturi te na koji način suvremena irska književnost i film tematiziraju tradiciju – mogli bi biti i te kako zanimljivi.

Uz bogati književni program, na Zagreb Book Festivalu održat će se i tri tribine posvećene Irskoj – tematski razrađene kroz kulturološku (književnost i film), sociološku i povijesnu prizmu. O „irskim“ temama razgovarat će gosti tribina – veleposlanik Republike Irske u Hrvatskoj Tim Harrington, sveučilišni profesori i predavači Stipe Grgas, Vesna Ukić Košta, Aidan O’Malley, Mirko Bilandžić i Hrvoje Klasić te filmski kritičar Nenad Polimac – a moderator će biti Kristijan Vujičić.

TRIBINE / OKRUGLI STOLOVI

Tribina KELTSKI TIGAR, GLOBALIZACIJA I KULTURA:Irska jučer, danas, sutra Sudionici tribine, veleposlanik Republike Irske u Hrvatskoj Tim Harrington i anglist Stipe Grgas, razgovarat će o gospodarskom, društvenom i kulturnom progresu Irske, nekada najsiromašnije članice EU, koja danas nosi naziv „keltski tigar“. Usto će biti riječi o globalizaciji, emigraciji i ljudskim pravima, kako u stvarnom životu, tako i literaturi. Razgovarat će se i o međusobnim sličnostima i razlikama irskoga i hrvatskoga društva.

tribine / okrugli stolovi 29

Eoin Colfer Algoritam

Eoin Colfer irski je pisac literature za mlade, znanstvene fantastike i avanturističkih romana. Prvi interes za pisanjem pokazao je već u osnovnoj školi. Diplomiravši na Sveučilištu u Dublinu stekao je diplomu osnovnoškolskog profesora. Između 1992. i 1996. radio je u Saudijskoj Arabiji, Tunisu i Italiji. Svoju prvu knjigu Benny i Omar objavio je 1998. godine, a temelji se na njegovim iskustvima iz Tunisa. Godine 1999. objavljuje njezin nastavak, kao i još nekoliko knjiga (Benny and babe, Half Moon Investigations, The Wishlist, The Supernaturalist). Colfer se proslavio 2001. godine objavivši prvi u nizu romana o Artemisu Fowlu te se u potpunosti posvetio pisanju.

Strani autori

Artemis Fowl nije običan dvanaestogodišnjak, on je vrhunski obrazovan, nadnaravno lukav i odgojen da ne bira način na putu do cilja; ni zakoni, ni moralni obziri, ni zastrašujući protivnici neće ga spriječiti da se dokopa svoje tone zlata. Slijedeći niz gotovo nevidljivih tragova, Artemis Fowl je otkrio da vilinski svijet doista postoji, dokopao se vilinske knjige čarolija i pravila i naumio je oteti pravu vilu ne bi li za nju prema složenim pravilima vilinskog društva mogao zatražiti bogatu otkupninu.

Zagreb Book Festival i u 2016. godini nudi obilje zanimljivih kulturno--književnih sadržaja za djecu i mlade. Raznoliki program obuhvaća događanja za djecu svih dobnih skupina. Djeca predškolske i mlađe školske dobi moći će upoznati omiljenu švedsku književnicu Jujju Wieslander, autoricu slikovnica o Mami Mu, i uživati u druženju s nagrađivanom domaćom autoricom, ilustratoricom i animatoricom Ivanom Guljašević. Osnovnoškolci će sudjelovati na radionici stripa, upoznati pisca autorskih bajki Igora Knižeka, kao i pisca i ilustratora Svebora Vidmara. Tu je i susret s poznatim irskim piscem znanstve ne fantastike Eoinom Colferom, autorom svjetskih uspješnica o Artemisu Fowlu. Program će u nedjelju završiti predstavom „Priče sa smaragdnog otoka“ – pripovijedanjem tradicionalnih irskih priča za djecu u izvedbi pripovjedačica bajki i priča iz udruge „Vilinput“.

MIKSANO ZA MALE

DJEČJI PROGRAM

dječji program 31

Svebor Vidmar rođen je u Zagrebu. Maturirao na Školi primijenjene umjetnosti i dizajn u Zagrebu, slikarski odjel, u klasi prof. Duška Maleševića. Godine 1997. dobio stipendiju u “Kulturzentrum BINZ 39’’, Scuol, Švicarska. Diplomirao 1999. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, nastavnički odjel, slikarski smjer, u klasi prof. Miroslava Šuteja. Godine 2000. primljen u HDLU. Godine 2001. postao članom Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Od 2006. radi kao voditelj Galerije «Vladimir Filakovac» u Zagrebu. Godine 2008. postao članom ULUPUH-a, u sekciji za primijenjeno slikarstvo, karikaturu, ilustraciju, strip i crtani film. Godine 2013. postao članom Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Ilustrirao za časopise Smib, Zvrk,

Ivana Guljašević diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Napisala je i ilustrirala tri slikovnice: Kako je krokodil Marko pronašao svoj dom (Školska knjiga), Čarapojedac (Autorska kuća) i Malo kraljevstvo (Leykam international), te zbirku priča Zoo novosti. Bavi se ilustracijom, animiranim filmom i pisanjem. Ilustrirala je 50-ak knjiga i slikovnica. Autorica je 20 autorskih animiranih filmova. Ilustrira u više časopisa, a bavi se i ilustracijom udžbenika. Piše i crta stripove za koje je i nagrađivana.

Ivana Guljašević Igubuka

Svebor Vidmar Sipar

Zvrkov prvi razred, Tintilinić, Radost i Večernji list. Piše priče za djecu, a ponekad i za odrasle.

Jujja Wieslander cijenjena je švedska dječja književnica. Osamdesetih godina prošloga stoljeća uz pomoć supruga Tomasa i svoje djece smislila je niz priča o pametnoj i živahnoj kravi zvanoj Mama Mu. Zahvaljujući svojoj neiscrpnoj mašti, entuzijazmu i energiji ta jedinstvena krava proživjela je nevjerojatne pustolovine: sanjkala se, vozila bicikl, gradila kućicu na stablu i svladala cijelu abecedu! Slikovnice o Mami Mu i Kraksu prevedene su na 30 jezika i sjajno prihvaćene u cijelome svijetu. Ilustrirao ih je Sven Nordqvist, slavni autor slikovnica o Pettsonu i Findusu.

Igor Knižek rođen je u Kutini, živi u Dugom selu kod Zagreba a do sada je izdao pet dječjih knjiga, od toga tri u izdanju tvrtke Sipar d.o.o. Naslovi knjiga su Priča o dva brata (2011.), Drvosječa Tvrtko i fazan iz nebeskoga vrta (2011.), Kako je paž spasio Zagreb (2012.), Radosni Ferdo i čarobna glazbena škrinjica (2013.), Moj pustolovni planet (2014.) i Tragači skrivenih priča (2015.). Dobitnik je nekoliko nagrada, poput nagrade književnog festivala „Pazi, knjiga!“, nagrada „Grigor Vitez“, nagrade kazališnog festivala “Mali Marulić 2013” i brojnih drugih.

Domaći autoriJujja Wieslander Planet Zoe

Igor Knižek Planet Zoe

dječji program32 dječji program 33

Glazbeno učilište Elly Bašić je obrazovno-pedagoška ustanova koja radi prema nastavnom planu i programu Funkcionalne muzičke pedagogije, verificiranom od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Od samog osnutka 1965. godine škola je doživljavala različite statusne promjene te je shodno tome mijenjala i ime. Svoje današnje ime nosi od 1998. godine po utemeljiteljici Elly Bašić, autorici funkcionalne muzičke pedagogije. Djelatnost Glazbenog učilišta Elly Bašić objedinjuje glazbeni odgoj i obrazovanje djece i mladeži prema planu i programu FMP na tri razine: predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj.

Glazbeno učilište Elly BašićU više od četiri desetljeća svoga postojanja Glazbeno učilište Elly Bašić iz male je glazbene škole izraslo u značajnu obrazovno-pedagošku ustanovu, iznimno cijenjenu unutar granica Hrvatske, ali i izvan nje. Na brojnim natjecanjima i seminarima učenici Učilišta postižu zavidne rezultate, potvrđujući time visoku kvalitetu pedagoškog rada profesora škole i pedagogije u cjelini. Za postignute rezultate u glazbenom obrazovanju 1995. godine škola je dobila Nagradu grada Zagreba.

Irish Heart je plesna skupina iz Zagreba koja se bavi tradicionalnim i mo dernim irskim plesom u soft shoe i hard shoe tehnici. Oba plesna izričaja zahtijevaju iznimnu fizičku spremu i sate treniranja. Irske plesove podučavaju u njihovom autentičnom obliku, a poduka se odvija postupno od najjednostavnijih do najzahtjevnijih koraka i pokreta. Voditeljica i koreografkinja je Tena Grgić, a TCRG učitelj je Harald Habermayer iz Beča čiji su plesači već godinama europski prvaci u irskom plesu. Plesači ove skupine već su imali priliku predstaviti Hrvatsku na specijaliziranim natjecanjima u irskom plesu u organizaciji Coimisiún le Rincí Gaelacha i vratiti se kući s medaljama oko vrata. Cilj Irish Hearta je njegovati tehnike tradicionalnog i modernog irskog plesa u Hrvatskoj i dovesti ga do svjetske razine.

Irish HeartGLAZBENI GOSTI

glazbeni gosti 35

FILMSKI PROGRAM

ZBF na Trećem Filmovi na HRT3

Festival prati i bogat filmski program na kojem ćemo prikazati neke od ponajboljih irskih filmova: Brooklyn snimljen prema romanu Colma Tóibína, U ime oca i The Rising, film posvećen stogodišnjici Uskršnjeg ustanka, pobuni kojom se Irska htjela osloboditi britanske vlasti.

Povodom Festivala, na Trećem programu Hrvatske radiotelevizije možete pogledati i prigodni filmski program prije i tijekom tjedna održavanja Festivala:

14. 5. oko 22:00 sataPoljupci (Kisses); Irska, 2008.; R: Lance Daly

22. 5. oko 22:00 sataVjetar koji povija ječam (Wind That Shakes the Barley); irsko-franc.-brit., 2006.; R: Ken Loach

‘’Gentleman’’ obično podrazumijeva uglađenog gospodina koji se prema drugima i prema svijetu odnosi na izuzetan način. Upravo je to, transponirano u glazbu, ono što nam nudi Gentleman: izuzetne pjesme specifičnog sentimenta, većinom potpuno ogoljenje gotovo do minimuma, ali nimalo minimalne. Glazbeno svedene tek na gitaru i vokal, ali u kompleksnom aranžmanu, tjeraju nas da se koncentriramo na tekst koji je Gentlemanu, u njegovom konceptu iznošenja jedne ljubavne priče s natruhama weltschmerza, najvažniji. Sve su pjesme beziznimno intimne, lirski i glazbeno moćne, ali nenapadne, žanrovski raznovrsne, ali uvijek prepoznatljivo đentlemenovske. U tucet pjesama, gotovo ‘’đezerski’’ vješto, Gentleman evocira stvaralaštvo Toma

Gentleman

Boys don’t cry

Waitsa (Crossing for wild animals), Simona i Garfunekla (Sound like us), Ryana Adamsa (Hole) i Chata Bakera (Awake), ali uvijek uspijeva ostati isključivo svoj (Difussion of responasibility). U svakom je slučaju Gentleman stvorio glazbeni svijet kvalitetom i sentimentom vanredan za ove naše (ali i šire) prostore, sintetizirajuće sve ono najbolje od popularne i jazz glazbe proteklih desetljeća.

Ekscentrični, eksplozivni, šarmantni i slobodni. Svojom energijom uvući će vam se pod kosti. Uz misteriozne i intrigantne članove benda, hitove osamdesetih bolje od originala te obilje šljokica zabavite se na zatvaranju Zagreb Book Festivala u atriju MUO-a. Slavimo umjetnost!

glazbeni gosti36

POPIS NAKLADNIKA

PROFIL

NAKLADA LJEVAK

HENA COM

ALGORITAM

FRAKTURA

PLANET ZOE

MEANDAR MEDIA

NAKLADA OCEANMORE

VBZ

DirektoricaPetra Ljevak

Prijatelj FestivalaNjegova ekscelencija gospodin Tim Harrington, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Irske u Republici Hrvatskoj

Koordinatorica programaIvana Bodrožić

Direktorica marketinga i PR-aLidija Krvarić

Voditeljica dječjeg programaIlona Posokhova

Kreativna direktorica Ana Pojatina

Voditelj tribinaKristijan Vujičić

Voditeljica prodajeAna Šaškor

Tehnika Rezolucija

IMPRESSUM

TiskaraTiskara Znanje

Urednica programske knjižiceTajana Dobek

Grafička dizajnericaMirna Radić

Web dizajnMarin Banić

Video sadržajSuzana Arslani

Fotografkinja ZBF-aKarla Bilandžić

Programsko vijećeIvana BodrožićKristijan VujičićGoran GavranovićPetra LjevakMajella O’DohertyIlona Posokhova

ALFA

SIPAR

NAŠA DJECA

DISPUT

DURIEUX

NAKLADA BOŠKOVIĆ

MOZAIK

ŠKOLSKA KNJIGA

ZNANJE

ZAHVALADragi prijatelji, gosti, partneri, sponzori, pokrovitelji, volonteri i svi oni koji ste bili dio Zagreb Book Festivala!

Hvala vam što ste bili dio našeg Festivala, na vašoj pomoći i suradnji pri realizaciji. Drago nam je što ste odlučili biti dio našeg tima i podržati nas u premijernom izdanju. Širite i dalje informacije o Zagreb Book Festivalu, čitajte knjige, volite kulturu i vidimo se sljedeće godine u novom izdanju i jednako velikom broju!

www.zgbookfest.hr ZagrebBookFestival