ISCES'15 ZBORNIK APSTRAKATA - WordPress.com · 2015. 12. 2. · Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015 O Udruzi Udruga je osnovana početkom

MEĐUNARODNA STUDENTSKA

KONFERENCIJA NA TEMU

ZNANOSTI O OKOLIŠU

ISCES'15

1.

. ZBORNIK

APSTRAKATA

Izdavač:

Udruga za zaštitu okoliša i održivi razvoj RIO - Zagreb

Zagreb, Dubečka 67

Uredništvo

Dejan Mrđenović

Ivona Dučić

Lektura

Ivona Dučić

Publikacija izlazi isključivo u elektronskom izdanju

Serijska publikacija izlazi jednom godišnje i daje pregled radova objavljenih na međunarodnoj

studentskoj konferenciji na temu znanosti o okolišu

Autori su u potpunosti odgovorni za sve što je izneseno u njihovim radovima. Izdavač, uredništvo

Zbornika radova, te članovi Znanstvenog i Organizacijskog odbora međunarodne studentske

konferencije na temu znanosti o okolišu s time u svezi ne snose nikakvu odgovornost.

Zagreb, 2015.

e - ISSN zapis bit će dostupan u računalnom katalogu

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Sadržaj

1. O udruzi RIO - Zagreb...........................................................1

2. Konferencija ISCES'15............................................................2

3. Znanstveni i organizacijski odbor konferencije.........................4

4. Program i satnica konferencije...............................................5

5. Sponzori konferencije............................................................7

6. Plenarni predavači................................................................8

7. Usmena izlaganja.................................................................9

8. Poster izlaganja.................................................................19

Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015

O Udruzi

Udruga je osnovana početkom 2015. godine

inicijativom nekoliko studenata

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u

Zagrebu. Osnivanje udruge Rio vidjeli smo

kao jedan od načina borbe za dobrobit

okoliša te, jednako važno, edukaciju

stanovništva o toj temi.

Ubrzo nakon osnivanja se dogovara

sporazum o suradnji s "Udruženjem za

zaštitu životne sredine RIO" iz Novog Sada

kako bi zajednički cilj postao što rašireniji i

pristupačniji što većem broju ljudi iz različitih

zemalja. Među brojnim ciljevima i

djelatnostima kojima se ova udruga bavi,

ponajviše se ističe razmjena znanstveno-

edukativnog materijala u svrhu zaštite

okoliša s pojedincima i organizacijama diljem

regije, organiziranje radionica, seminara,

tribina i debata sa studentima i lokalnom

zajednicom, predstavljanje novih trendova u

svijetu i novih znanstvenih metoda

istraživačkog rada u polju zaštite okoliša te

umrežavanje sa studentima na nacionalnom i

regionalnom nivou. Udruga primarno djeluje

na području Republike Hrvatske i susjednih

zemalja, s mogućnošću djelovanja i na

području ostalih članica Europske unije.

Ciljevi udruge se temelje na principima

održivog razvoja i zaštite okoliša koji će biti

realizirani putem projekata i programa.

Ciljevi Udruge su: unaprjeđenje zaštite

okoliša, edukacija građana, a posebno djece i

mladih o važnosti čuvanja i zaštite okoliša,

organiziranje akcija vezanih za rehabilitaciju

ugroženih područja, kao i javno zalaganje za

promjenu navika u pogledu korištenja i

čuvanja prirodnih resursa, obnovljivih kao i

neobnovljivih, i u pogledu postupanja s

otpadnim materijalima.

Osnivači udruge: Ivan Klasić, Ivona Dučić,

Matko Mavračić

Članovi udruge: Lucia Perković, Sven

Rosandić, Iva Križić, Hvoje Višić, Zoran

Šargač, Arta Ali, Monika Radaković, Tonka

Šimurina, Petra Prenz, Paula Josić, Dejan

Mrđenović

Kontakt:

[email protected],

www.riozg.wordpress.com

mailto:[email protected]

http://www.riozg.wordpress.com/


Konferencija ISCES'15

Prvo izdanje ove konferencije je bazirano na

temama o primjenjivim aspektima zaštite

okoliša, opasnostima koje trenutno prijete

našoj okolini te o održivosti sustava u kojem

trenutno živimo. Stručnjaci iz spomenutih

područja su sudionicima prezentirali glavne

točke koje čine okosnicu njihovih zanimanja,

a kolege studenti su prezentirali svoj

dosadašnji rad, što će im uvelike koristiti u

daljnjoj karijeri.

Inspirirani konferencijom FISEC u studenom

2014. u organizaciji udruge RIO iz Novog

Sada, ISCES će se od ove godine održavati

redovito u Zagrebu u organizaciji udruge RIO

Zagreb s nastojanjem da rastemo i razvijamo

ideju o potrebi za brigom o okolišu.

Područja koja su obuhvaćena konferencijom

podijeljena su na:

ZEMLJIŠTE

· Korištenje zemljišta i njegova zaštita · Monitoring zemljišta

· Mikroorganizmi kao indikatori kvalitete i

zaštite zemljišta

· GIS i zemljini resursi

· Projektiranje i izgradnja industrijskih i

komunalnih deponija i jalovišta

· Sanacija i rekultivacija deponija

· Zakonska regulativa te usklađivanje sa

propisima EU

· Remedijacija zagađenih industrijskih

lokacija

· Remedijacija - primjeri dobre prakse

· Nove tehnologije „zelene kemije“ i „zelenog

inženjerstva“

VODA

· Površinske vode

· Podzemne vode

· Priobalne vode Jadranskog mora

· Laboratorijske metode i monitoring

· Planiranje i eksploatacija kanalizacijskih

sistema

· Suvremene metode pročišćavanja otpadnih

voda i obrade mulja

· Zaštita vodoopskrbnih izvora

· Suvremeni postupci tretmana prirodnih voda

u cilju dobivanja vode za piće

· Kvaliteta vode isporučene potrošačima

ZRAK

· Modeliranje zagađenja zraka

· Mjerenje i monitoring zagađenja zraka

· Aerosoli i čestice

· Studije emisije

· Studije o širenju zagađenja

· Sprječavanje zagađenja pomoću suvremenih

metoda filtracije otpadnog zraka

ODRŽIVI RAZVOJ

· Nadležnost građevinarstva u smislu zelene

gradnje

· Arhitektonsko inženjerstvo održivog

projektiranja

· Energetska efikasnost

· Proizvodi održive zelene gradnje

· Permakultura

· Alternativni izvori energije

· Inovacije iz polja energetike


ZAKONODAVSTVO

· Zakonske regulative

· Organizacijski i ekonomski aspekti

· Energetska analiza i certifikacija

· Institucije i udruge

ZDRAVLJE

· Elektromagnetno zračenje i zaštita od

zračenja

· Medicina i globalizacija

· Utjecaj toksičnih tvari na zdravlje

· Uloga medicine i zdravstvene službe u

procesu unapređenja zdravlja stanovništva

· Zaštita i unapređivanje zdravlja u

onečišćenoj sredini

BILJKE I ŽIVOTINJE

· Bioraznolikost biljaka i životinja

· Biotehnologija u životnoj sredini

· Biljne vrsta za revitalizaciju tla

· Deforestacija

· Utjecaj kiselih kiša na okoliš

UPRAVLJANJE OTPADOM

· Medicinski otpad

· Električni otpad

· Radioaktivni i ostali opasni otpad

· Komunalni otpad i recikliranje

Sadržaj konferencije

obuhvaćat će sljedeće

znanstvene grane:

Biologija

Geologija

Kemija

Fizika

Geografija

Zaštita okoliša i prirode

Ekologija

Pravo

Sociologija

Poljoprivreda

Farmacija

Medicina

Sadržaj konferencije

obuhvaćat će sljedeće

znanstvene grane:

Biologija

Geologija

Kemija

Fizika

Geografija

Zaštita okoliša i prirode

Ekologija

Pravo

Sociologija

Poljoprivreda

Farmacija

Medicina


Međunarodni znanstveni odbor konferencije:

dr.sc. Srđan Rončević (Prirodno – matematički fakultet, Univerzitet u Novom Sadu)

dr.sc. Milena Bečelić-Tomin (Prirodno – matematički fakultet, Univerzitet u Novom Sadu)

dr.sc. Vladimir Stojanović (Prirodno – matematički fakultet, Univerzitet u Novom Sadu)

dr.sc. Slađana Krivokapić (Prirodoslovno – matematički fakultet, Univerztitet u Podgorici)

dr. sc. Nasiha Pozder (Arhitektonski fakultet, Univerzitet u Sarajevu)

doc. dr. Blaž Repe (Filozofski fakultet, Univerzitat u Ljubljani)

dr.sc. Nina Zupančič (Fakultet prirodnih znanosti i inžinjerstva, Sveučilište u Ljubljani)

dr. sc. Goran Klobučar (Prirodoslovno – matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu)

dr.sc Danche Nikolovska Vrateovska (Ministarstvo finansija R.Makedonije; članica skupštinskog

Saveta - grad Shtip )

Organizacijski odbor:

Ivan Klasić (Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu)

Ivona Dučić (Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu)

Dejan Mrđenović (Prirodoslovno-matematički fakultet u Novom Sadu)

Zoran Šargač (Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu)

Ivana Buj (Sveučilište u Zagrebu)




Sponzori konferencije


Plenarni predavači

dr.sc. Ivan Güttler,

Državni hidrometeorološki zavod, Republike Hrvatske „Fizikalni uzroci klimatskih promjena“

dr.sc. Vladimir Stojanović

Sveučilište u Novom Sadu, Prirodoslovno –matematički fakultet, odsjek za geografiju

„Realizacija ciljeva održivog razvoja u zaštićenim područjima“

Eugen Vuković

Udruga Zelena akcija, Zagreb, Republika Hrvatska

„Funkcioniranje udruga u Republici Hrvatskoj“


Usmena izlaganja

ISPITIVANJE UTICAJA SOLARNOG ZRAČENJA NA FENTON PROCES

Gordana Pucar, Milena Bečelić-Tomin, Đurđa Kerkez, Aleksandra Kulić Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet

Sažetak: U poslednje vreme, heterogeni Fenton proces nalazi sve veću primenu u tretmanu otpadnih voda, što je uslovilo sintezu stabilnog heterogenog katalizatora uz minimalna izluživanja metala, dugoročnu stabilnost i visoku katalitičku aktivnost. U ovom radu vršeno je ipitivanje uticaja sunčevog zračenja na efikasnost obezbojavanja vodenog ratvora boje Reactive Red 120, kao i na optimizaciju uslova Fenton reakcije uz upotrebu modifikovane gline kao katalizatora. Ključne reči: napredni procesi oksidacije, Fenton proces, modifikovana glina.


UTICAJ PROCESNIH PARAMETARA NA OBEZBOJAVANJE REACTIVE BLUE 4 BOJE PRIMENOM FENTON PROCESA

Aleksandra Kulić1, Gordana Pucar1, Milena Bečelić-Tomin1, Jovana Jokić1

Prirodno-matematički fakultet, Departman za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine, Univerzitet u Novom Sadu, Trg Dositeja Obradovića 3, 21000 Novi Sad, Republika Srbija

Sažetak: Značajan porast upotrebe sintetičkih boja u tekstilnoj industriji dovodi do njihovog ispuštanja u životnu sredinu kroz zagađene otpadne vode. Ovakvi efluenti se moraju prethodno tretirati, a kao efikasne tehnologije se predlažu unapređeni oksidacioni procesi. Jedna od efikasnih tehnika je heterogeni Fenton proces koji je primenjen u ovom radu za obezbojavanje sintetičkog rastvora Reactive Blue 4 (RB4) boje. Za potrebe realizacije Fenton reakcije kao katalizator je primenjena glina Na-bentonit modifikovana metodom impregnacije sa različitim koncentracijama Fe3+. Proučavani su efekti pH vrednosti, mase katalizatora, inicijalne koncentracije H2O2 i inicijalne koncentracije boje na efikasnost obezbojavanja. Nakon niza eksperimenata utvrđeni su optimalni uslovi pri kojima se postiže najveći procenat uklanjanja boje, a to je

Fe3+=3mmol/g, pH=3, m(katalizatora)=0,5g, H2O2=20mM i RB4=50mg/l. Takođe, praćeno je i izluživanje gvožđa, koje je variralo sa različitim uslovima reakcije, a za optimalne uslove iznosi 2 mg/l. Ključne reči: heterogen Fenton proces, katalizator, Reactive Blue 4, obezbojavanje, gvožđe


PRIMJENA MAKROCIKLIČKIH SCHIFF - OVIH BAZA

U KONTROLI KVALITETE ZRAKA

Milenko Korica1, Tomislav Balić2, Berislav Marković3 1Odjel za kemiju, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Hrvatska

Sažetak: Makrocikli su cikličke molekule koje se sastoje od 9 atoma u prstenu od kojih tri moraju biti donori elektronskog para. Makrocikli su otkriveni sredinom 20. stoljeća i od tada predstavljaju važan dio raznih polja istraživanja, kako u kemiji, tako i u biologiji i medicini. Makrocikličke Schiffove baze zbog jednostavnosti primjene i sinteze su u zadnje vrijeme sve više zastupljene u istraživanjima. Sastavni su dio makrocikličke kemije koji je veoma popularan i sve više se razvija. U posljednjih nekoliko desetljeća znanstvenici su uspješno proučavali različite vrste čvrstih materijala kod kojih se gledalo mogu li selektivno vezati plinovite vrste, materijale koji su zapravo organski porozni materijali i materijali koji se mogu naći u prirodi. Među ovim materijalima postoji veliko zanimanje za makrocikle koje mogu stvoriti otvorene cjevaste strukture u koje se mogu ugraditi plinovite vrste. U ovome radu opisane su sinteze novih makrocikličkih Schiffovih baza iz benzaldehida i diamina Svi dobiveni produkti okarakterizirani su RSA, FT-IR i TGA-DSC metodom.

Ključne riječi: makrocikl, Schiff-ove baze, strukturna karakterizacija


KORIŠĆENJE TOPLOTE DESTILER LUŽINE PRIMJENOM VISOKOTEMPERATURNE TOPLOTNE PUMPE

Stefan Pavlović

Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Tehnološki fakultet

Sažetak: Proces proizvodnje kalcinisane sode, kao tipičan primjer procesa bazne hemijske industrije, je

veliki potrošač energije a naročito toplotne energije. Pored toga, proces proizvodnje kalcinisane sode je i

veliki rasipnik te energije. Najveći gubici toplotne energije se ostvaruju sa otpadnim tokom, destiler

lužinom. Iz postrojenja proizvodnje kalcinisane sode kapaciteta 1000 t/dan nastaje destiler lužina, kao

otpadni tok, u količini od 424646,0 kg/h (ili 370,2 m3/h). Ova količina destiler lužine je baza za sintezu i

analizu procesa korišćenja njene toplote. Mogućnost korištenja toplote destiler lužine manifestuje se na

nekoliko načina: u proizvodnji kalcijum-hlorida, ako takva postoji, u postrojenju regenaracije amonijaka

ako nema proizvodnje kalcijum-hlorida, za zagrijavanje voda u toplotnim šemama termocentrala i

kotlovnica. Još jedna od mogućnosti korištenja toplote destiler lužine jeste i primjena visokotemperaturnih

pumpi koje koriste niskotemperaturne energetske i industrijske otpadne tokove, kakav je i destiler lužina,

što je i prikazano u ovom radu. Nakon detaljnih istraživanja i uz korišćenje visokotemperaturnih toplotnih

pumpi (HTHP), predlaže se kao osnovna mogućnost korišćenja toplote destiler lužine, tj. korišćenje te

rekuperisane toplote u sistemima daljinskog grijanja. Ovaj osnovni postupak se sastoji iz dva stupnja:

adijabatskog isparavanja destiler lužine, smanjenjem temperature od 95 °C na 68,5 °C i prenošenjem

adekvatnog dijela toplote na vodu i adijabatskog isparavanja destiler lužine, smanjenjem temperature sa

68,5 °C na 41,4 °C i prenošenjem adekvatnog dijela toplote na vodu.

Ključne riječi: destiler lužina, visokotemperturne toplotne pumpe, kalcinisana soda, energetska efikasnost,

količina toplote.


EKOLOŠKI ASPEKTI OTPADA OD HIGIJENSKIH SREDSTAVA

Žarko Vranjanac1, Jovana Stojanović2 1Univerzitet u Nišu, Fakultet zaštite na radu u Nišu

Sažetak: Zastupljenost higijenskih sredstava danas poprima globalne razmere. To za sobom povlači i generisanje velikih količina otpada od higijenskih sredstava koje utiču na životnu sredinu. Efekti tih uticaja iskazuju se kroz ekološke pokazatelje. U dosadašnjoj literaturi i praksi malo pažnje je posvećeno sagledavanju uticaja higijenskih sredstava na životnu sredinu. Zato, ovaj rad ima za cilj, da ukaže na ekološke posledice koje su u funkciji sastava, količine i ambalaže otpada od higijenskih sredstava. Na osnovu literaturnih podataka i sprovedenog istraživanja, došlo se do rezultata koji sveobuhvatno ukazuju na opterećenje životne sredine ovim otpadom. Ključne reči: otpad, higijenska sredstva, životna sredina


ISPITIVANJE EFIKASNOSTI STABILIZACIJE SEDIMENTA SA „ZELENIM“ NANOMATERIJALOM PRIMENOM TESTOVA IZLUŽIVANJA

Nataša Slijepčević, Dragana Tomašević Pilipović, Božo Dalmacija, Milena Bečelić-Tomin, Đurđa Kerkez, Srđan Rončević, Jelena Spasojević

Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet

Sažetak: U zavisnosti od stepena zagađenja sediment je nekad neophodno podvrgnuti određenim tretmanima remedijacije. Pojam stabilizacije je opšti pojam koji se koristi za opisivanje širokog spektra tehnika remedijacije koje služe da transformišu otpad u oblike koji će biti manje problematični po životnu sredinu. U ovom radu vršeno je ispitivanje procesa izluživanja metala iz sedimenta stabilizovanog pomoću nano nula valentnog gvožđa (eng. nZVI) sintetisanog primenom ekstrakta lišća hrasta (OL-nZVI) kao i prednosti i ograničenja različitih testova kao sredstava za predviđanje ponašanja kontaminanata.

Ključne reči: zagađeni sediment, stabilizacija, zelena sinteza nZVI, izluživanje metala.


ODREĐIVANJE DISTRIBUCIJE ŠARGANA (VIPERA URSINII MAKROPS ) I FAKTORA KOJI

GA UGROŽAVAJU NA PLANINSKOJ TRANSVERZALI ORJEN, LOVĆEN, RUMIJA. Erdal Ajanović1, Vuk Iković1, Slađana Gvozdenović1, Vernes Zagora1

1Crnogorsko Društvo Ekologa, Podgorica Sažetak: Cilj ovog rada bio je određivanje distribucije šargana (Vipera ursinii macrops) na jugu Crne Gore. Ova vrsta živi isključivo na visoko-planinskim livadama, goletima, predstavlja reliktnu vrstu a podvrsta ssb. macrops, endem je Balkanskog poluostrva. Preciznu distribuciju ove najugroženije Evropske otrovnice u Crnoj Gori još uvijek niko nije odredio, dok se u regionu zaštitom ove vrste naučnici bave već više od deceniju. Zbog uticaja ekonomskog i turističkog razvoja Crne Gore na planine južne regije (Orjen, Lovćen i Rumija), uvidjeli smo da je neophodno da se najprije ovde pronađu i pokušaju zaštititi sve populacije ove vrste. Dodatan razlog bio je i to što, zbog nedostatka informacija, crnogorski zakon šargana ne prepoznaje kao ugroženu vrstu. Zaštitom ove vrste ujedno se štite i planine, posebno visoko-planinske livade, koje predstavljaju najljepše, ali ujedno i jedne od najugrožnijih djelova ekosistema.

Ključne riječi: šargan, distribucija, južna regija Crne Gore, visoko-planinske livade, zaštita.


GEOEDUKACIJSKI POTENCIJAL JANKOVCA NA PAPUKU

Neven Tandarić

Udruga Zeleni prozor

Sažetak: Geoedukacija je relativno nov pojam u svijetu i Hrvatskoj, a podrazumijeva edukativne

vrijednosti vezane uz geoprocese i georesurse u krajoliku te njihove međuodnose s ostalim

sastavnicama okoliša. U ovom je radu kroz metodologiju inventarizacije i evaluacije geolokaliteta

određen geoedukacijki potencijal šireg područja Jankovca na Papuku. Korištena metodologija

obuhvaća terenski rad na kojem su inventarizirani potencijalni geolokalitetii kabinetski rad

tijekom kojeg je kroz kvantitativnu procjenu određena njihova prirodoznanstvena, socioznanstvena

i didaktička vrijednost te ograničenja korištenja. Najveći geoedukacijski potencijal utvrđen je za

dolinu Jankovac, a velik potencijal imaju i slap Skakavac i dolina Kovačice te vidikovci Ivačka glava

i Nevoljaš dok speleološki objekti bilo zbog smanjenje prirodoznanstvene vrijednosti ili zbog

dostupnosti imaju umjereni do manji geoedukacijski potencijal. Taj bi se potencijal mogao

iskoristiti kroz poučnu stazu koja omogućuje posjetiteljima učenje na licu mjesta, a prilagođena je

za amatere, ali i za učenike.

Ključne riječi: geoedukacija, geolokaliteti,Jankovac, Papuk, geopark, georaznolikost


UTICAJ GEOLOŠKOG SASTAVA I TIPA NASELJA NA DISTRIBUCIJU RADONA (222Rn) U URBANIM SREDINAMA NOVOG SADA I TEMERINA

Kristina Kalkan1, Sofija Forkapić2, Imre Nađ3, Biljana Basarin4, Milica Solarević5

1Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo

Sažetak: Ovaj rad predstavlja skromni doprinos problematici radona u životnoj sredini. Rezultati ovog istraživanja su pokazali da Novi Sad i Temerin nisu problematična naselja po pitanju radona jer les i aluvijalni sedimenti ne predstavljaju značajne emitere radona zbog velike porozne moći. Rezultati merenja radona pokazuju generalno niske vrednosti, što je i u skladu sa letnjim delom godine. Uslovno, varijeteti černozema sa većom poroznošću u odnosu na druge tipove zemljišta daju veće vrednosti radona i u zatvorenom prostoru i u zemljištu u slučaju oba naselja.

Ključne reči: radon, korelacija, Temerin, Novi Sad, ugljeni kanister, RAD7


KARTOGRAFSKI PRIKAZ ZONA UGROŽENIH OD MORA, PLAŽA FONTE DE TELHA, COSTE DE CAPARICA, PORTUGAL

Valerija Butorac¹, Mihaela Tudor² ¹Prirodoslovno matematički fakultet, odsjek za geografiju, Sveučilište u Zagrebu

²Instituto de Geografia e Ordenamento do Território, Universidade de Lisboa

Rad je izrađen unutar programa monitoringa obalnih zona ugroženih od mora, te je cilj uspostava zona

rizika/hazarda na plaži Fonte de Telha u Portugalu. Sam proces uspostave zona rizika/hazarda baziran je

na terenskom radu te na obradi prikupljenih podataka u kombinaciji sa sekundarnim podacima

(prikupljenim u sklopu dvogodišnjeg monitoringa). Osim izračuna temeljenih na prikupljenim primarnim i

sekundarnim podatcima, u obzir je uzet najgori scenarij klimatskog modela IPCC-a. Konačno, postavljene su

set-back linije za 2050. i 2100. godinu.

Klučne riječi: Obalne zone ugrožene od mora, rizik/hazard, IPPC


Poster izlaganja

PRIMENA ZELENO-SINTETISANOG nZVI KAO KATALIZATORA U FENTON PROCESU ZA DEGRADACIJU ANTRAHINONSKE BOJE

Djurdja Kerkez1, Milena Bečelić-Tomin1, Dragana Tomašević1, Gordana Pucar1, Nataša Slijepčević1, Božo Dalmacija1, Maja Đurendić-Brenesel2

1Departman za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Novom Sadu

2 Centar za sudsku medicinu, toksikologiju i molekularnu genetiku, Klinički centar Vojvodine, Novi Sad.

Sažetak: Cilj ovog rada bio je da se ispita i optimizuje proces obezbojavanja sintetičkog rastvora reaktivne boje Reactive Blue 4 (RB4), primenom nano nula valentnog gvožđa sintetisanog uz pomoć ekstrakta lišća hrasta (OAK-nZVI) u Fenton procesu. Ispitivanje je obuhvatilo optimizaciju uslova obezbojavanja rastvora boje, uz variranje doza vodonik-peroksida, pH vrednosti, i doza pripremljenog OAK-nZVI. Optimizacija je vršena metodom odzivne površine (eng. Response Surface Methodology, RSM). Postupak odzivne površine predstavlja jednostavan i široko upotrebljavan metod ispitivanja odnosa između nezavisnih parametara procesa i različitih karakteristika dobijenog proizvoda, ili zavisnih veličina procesa. Svi dobijeni rezultati pokazuju da je nano nula valentno gvožđe sintetisano uz pomoć ekstrakta lišća hrasta (OAK-nZVI) efikasan katalizator i izvor gvožđa u Fenton procesu. Pri optimalnim uslovima postignuta je efikasnost obezbojavanja od 95%. Ključne reči: Fenton proces, obezbojavanje, antrahinonske boje, zeleno nano nula valentno gvožđe


ONEČIŠĆENJE OKOLIŠA TEŠKIM METALIMA USLIJED POPLAVA

NA OBALNIM PODRUČJIMA RIJEKE DRAVE U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

Igor Tošić1, Dinko Vujević1, Dino Bosilj1, Davor Zemljak1, Zvjezdana Stančić1

1Sveučilište u Zagrebu, Geotehnički fakultet, Hallerova aleja 7, HR-42000 Varaždin, Hrvatska

Sažetak:Intenzivnim razvojem industrije, poljoprivrede i urbanizacije dolazi do pretjerane emisije teških

metala u okoliš koji zbog svojstva bioakumulativnosti izražavaju svoje negativne učinke na sve sastavnice

okoliša i žive organizme u cjelini. U okviru ovoga rada istražena je prisutnost pojedinih teških metala u

uzorcima tla i biljaka na području sjeverozapadne Hrvatske, uz tok rijeke Drave. U svrhu utvrđivanja

stvarne prisutnosti akumuliranih teških metala na obalnom području rijeke Drave u travnju 2014. godine

pristupilo se prikupljanju uzoraka tla i biljaka na ukupno sedam lokacija na području Varaždinske županije.

Ta područja su povremeno izložena poplavama zbog izlijevanja rijeke Drave i nanosa mulja onečišćenog

teškim metalima koji su u rijeku dospjeli kao posljedica antropogenih i prirodnih procesa na uzvodnim

dijelovima toka Drave u Sloveniji i Austriji. U uzorcima biljaka i tla određene su koncentracije arsena (As),

bakra (Cu), kadmija (Cd), kroma (Cr), kobalta (Co), cinka (Zn), željeza (Fe), mangana (Mn), nikla (Ni), olova

(Pb) i žive (Hg). Dobiveni rezultati ukazuju da na pojedinim lokacijama koncentracije nekih teških metala

premašuju zakonom propisane maksimalno dopuštene koncentracije (MDK). Utvrđeno je prekoračenje MDK

za kadmij, olovo, cink, bakar i nikal.

Ključne riječi: teški metali, poplave, rijeka Drava, onečišćenje okoliša, fitoakumulacija.


MOGUĆNOST RECIKLIRANJA METALNOG OTPADA NASTALOG U KUĆANSTVIMA

Nikola Kaniški1, Dinko Vujević1 1Sveučilište u Zagrebu,Geotehnički fakultet, Zavod za inženjerstvo okoliša, Hallerova aleja 7, HR-

42000 Varaždin, Hrvatska Sažetak: Komunalni otpad sastoji se od nekoliko komponenata. Jedna od komponenata komunalnog (kućnog) otpada je i ambalažni otpad od kojih određenu količinu čini metalna ambalaža, koja je u pravilu nepovratna. Gotovo sve vrste metalnog otpada mogu se vrlo dobro reciklirati pri čemu se štede prirodne sirovine i energija te se smanjuje onečišćenje okoliša. U okviru ovog rada provedena je preliminarna analiza količina nastalog metalnog otpada iz 12 kućanstava na području Varaždinske županije u razdoblju od šest mjeseci počevši od mjeseca travnja zaključno s rujnom 2015. godine. Cilj ovog rada je podizanje svijesti i informiranje građana o važnosti odvojenog prikupljanja otpada u kućanstvima kako bi se smanjila potrošnja prirodnih resursa, zaštitio okoliš te otvorila nova radna mjesta.

Ključne riječi: komunalni otpad, metalna ambalaža, recikliranje, odvojeno prikupljanje otpada


UTJECAJ ONEČIŠĆENJA NA MIKORIZNE GLJIVE

Vedran Bahun Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Sažetak: Gljive su heterotrofni organizmi kojima je za energiju i rast potreban ugljik. Tijekom evolucije su razvile tri različite trofičke strategije za opskrbu ugljikom, pa postoje kao saprotrofi, nekrotrofi i biotrofi. Mikorizna simbioza je najstarija i najraširenija simbioza gljiva s biljkama. Mikoriznezajednice imaju važnu ulogu u procesima kruženja hranjivih tvari u kopnenim staništima. Vjerojatno je da mnoge mikorizne gljive vrše slične ekološke funkcije, pa gubitak pojedine vrste u ukupnoj zajednici gljiva nužno ne mijenja primjetno funkcioniranje ekosustava niti njegovu produktivnost (iako će to ovisiti o stupnju lokalne raznolikosti). Međutim, gubitak ekoloških funkcija određenih zajednica mikoriznih gljiva i zamjena drugim mikobiontima s različitimekološkim funkcijama može imati značajne posljedice za funkcioniranje i održivost ekosustava. Mikorizne gljive izložene su različitim oblicima okolišnog stresa. Oni uključuju različite fizičke, kemijske i biološke učinke. Također, oni mogu biti i antropogeni oblici stresa koji proizlaze iz primjene gnojiva, vapna i pepela nastalog sagorijevanjem drva ili iz zasićenja ugljikovim dioksidom. Stresni faktori mogu neposredno djelovati na sâme mikorizne gljive ili posredno nastati kroz smanjenu raspodjelu asimilata biljke domaćina uzrokovanu odgovorima biljke na promjene u okolišu. S druge strane, mikorizne gljive mogu imati veliki stupanj tolerancije na stres, a mogu i omogućiti toleranciju biljaka domaćina na stresne uvjete. Zabilježeni su mnogi slučajevi utjecaja antropogenog onečišćenja iz industrijskih i/ili gradskih izvora na ECM simbioze. Jasan dojam o učincima onečišćivača na mikorizne zajednice može se dobiti iz mnogobrojnih istraživanja koja su u obzir uzela utjecaj različitih onečišćivača, pojedinačno ili u kombinaciji, na kolonizaciju i strukturu zajednica mikoriznih gljiva u stakleničkim ili terestričkim sustavima. Cilj ovoga rada je omogućiti pregled dosadašnjih spoznaja o djelovanju različitih tvari, prirodnog i/ili antropogenog podrijetla, na mikorizne gljive kao i njihovih mehanizama obrane od stresa uzrokovanog onečišćivačima. Ključne riječi: mikoriza, stres, antropogeno onečišćenje, onečišćivači


NUTRITIVNE I TOKSIČNE VRIJEDNOSTI MATERIJALA NASTALOG PRERADOM DRVETA

Erdal Ajanović 1 , Vernes Zagora 1

1.Prirodno-matematički fakultet, odsjek za Biologiju, Sveučilište Crne Gore

Sažetak: Ideja zahvaljujući kojoj je I nastao ovaj rad jeste ispitivanje deponovanog materijala u Pljevljima

koji je značajno narušio jedan ekosistem. Grad Pljevlja je u Evropi prepoznat kao grad sa velikim

potencijalima ali I veoma narušenom životnom sredinom . Drvna industrija koja funkcioniše zadnjih 60

godina u Pljevljima svojom aktivnošću ostavlja velike količine strugotine , čijim odlaganjem je potpunosti

izmijenjena I denaturisana lijeva obala rijeke Ćehotine. U ovom radu je vršeno ispitivanje uzoraka sa više

djelova deponije kako bi se utvrdila toksična I nutritivna vrijednost odloženog materijala koji se djelimično

koristi kao dodatak supstratu za uzgoj biljaka na teritoriji Pljevalja .

Ključne riječi : otpad drveta , Pljevlja , deponija , nutritivne I toksične vrijednosti otpada


Udruga za zaštitu okoliša i održivi razvoj RIO Zagreb

Dubečka 67, 10040 Zagreb, Hrvatska

OIB: 76044909745

e-mail: [email protected]

www.riozg.wordpress.com

IBAN: HR4224840081107352175


Zagreb, 2015.

e - ISSN zapis bit će dostupan u računalnom

katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u

Zagrebu

Documents

ISCES'15 ZBORNIK APSTRAKATA - WordPress.com · 2015. 12. 2. · Međunarodna studentska konferencija na temu znanosti o okolišu - ISCES 2015 O Udruzi Udruga je osnovana početkom