312

ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

  • Upload
    others

  • View
    21

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 2: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO

Osnivač i izdavač: Fakultet za islamske studije, Novi Pazar

Za izdavača: prof. dr. Enver Gicić

Glavni urednik: prof. dr. Enver Gicić

Pomoćnik urednika: prof. dr. Hajrudin Balić

Redakcija: prof. dr. Sulejman Topoljak prof. dr. Metin Izeti doc. dr. Haris Hadžić prof. dr. Admir Muratović prof. dr. hfz. Almir Pramenković

Šerijatski recenzent: prof. dr. hfz. Almir Pramenković

Lektor: Binasa Spahović

Tehničko uređenje: Media centar Islamske zajednice, Novi Pazar

Štampa: El-Kelimeh, Beograd

Tiraž: 500 primjeraka

Adresa redakcije: Fakultet za islamske studije ul. Rifata Burdževića 1 36300 Novi Pazar

CIP - Katalogizacija u publikacijiNarodna biblioteka Srbije, Beograd

378:28

ISLAMSKA misao : godišnjak Fakulteta za islamske studijeu Novom Pazaru / glavni urednik Almir Pramenković . - 2007, br.1 - . Novi Pazar (Gradski trg) : Fakultetza islamske studije, 2007- (Beograd : El-Kelimeh). -24 cm

GodišnjeISSN 1452-9580 = Islamska misao (Novi Pazar)COBISS.SR-ID 141771532

Page 3: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

Godišnjak Fakulteta za islamske studije Novi Pazar

Novi Pazar, 2016.

ISLAMSKA MISAO

9

Page 4: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

SADRŽAJ

Uvod .................................................................................................................................7

Muftija Muamer ef. ZukorlićTERORKRATIJA IZMEĐU ISILA I AJFELA .................................................................. 11

Hfz. prof. dr. Almir Pramenković STANJE IMANA - POVEĆANJE I SMANJENJE U SVJETLU KUR’ANA I SUNNETA ...............................................................................29

Latif HadžićKEMALEDDIN EL-BEJADIJEVO UČENJE U OBLASTI KELAMA ..............................41

Prof. dr. Hajrudin BalićŽIVOT MUHAMEDA, A.S., PRIJE OBJAVE KUR’ANA ...............................................49

Sead MrahorovićORIJENTALIZAM I NJEGOVA POVEZANOST SA KUR’ANOM ...............................61

Prof. dr. Šefket KRCIĆPUTANJA SUVREMENOG RAZUMIJEVANJA FILOZOFIJE ŽIVOTA (TRI FRAGMENTA) .........................................................................................73

Prof. dr. Mustafa Fetić, doc. dr. Fatima Karišik, doc. dr. Melida ŽupljaninPORODIČNO VASPITANJE DJETETA U DUHU ISLAMSKE PEDAGOGIJE ...........................................................................................101

Remka DžemićNASTANAK I ŠIRENJE MEZHEBA ............................................................................. 111

Dr. Haris HadžićKARAKTER, VJERA, MORAL I MENTALITET BOŠNJAKA SANDŽAKA S OSVRTOM NA ROŽAJSKE BOŠNJAKE ........................................................................................123

Fatima FejzovićINTELEKTUALNO ZLOSTAVLJANJE ŽENE ..............................................................149

Doc. dr. Jahja FehratovićSIJARIĆEVA LIRIKA OD ZAVIČAJNOG DO UNIVERZALNOG

SADRŽAJISLAMSKA MISAO • NOVI PAZAR, 2016 • BROJ 9

4 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Page 5: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

DOŽIVLJAJA SVIJETA ................................................................................................157

Doc. dr. Muzafer Saračević, msc. Edin KorićaninNASILJE U INTERNET OKRUŽENJU I OPASNOST OD KRAĐE IDENTITETA: ANALIZA STAVOVA UČENIKA O ELEKTRONSKOM NASILJU I MOGUĆIM PREVENCIJAMA ..........................................................................................................181

Salahudin FetićINFORMACIONO-KOMUNIKACIONI RAZVOJ U MEDIJIMA SA POSEBNIM OSVRTOM NA SANDŽAK ..........................................................................................193

Binasa SpahovićNOVE TENDENCIJE U PJESNIČKOM I DRAMSKOM STVARALAŠTVU BOŠNJAKA AUSTROUGARSKOGA DOBA .................................................................................2013

Amela Muratović, prof.dr. Admir MuratovićPARTNERSTVO RODITELJA I VASPITAČA KAO FAKTOR KVALITETNE SOCIJALIZACIJE DJECE U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA MEŠIHATA IZ-E U SRBIJI NA PODRUČJU SANDŽAKA ......................................................................... 213

Mr. Senada CucakPROBLEM TAKLIDA, PRIMJER SANDŽAČKIH MUSLIMANA ...............................237

Mr. Selma GracaCJELOŽIVOTNO UČENJE I NJEGOV ZNAČAJ S OSVRTOM NA DUHOVNI ASPEKT U ISLAMSKIM IZVORIMA .................................................251

أ.د. أنور غيتسيتش..................................................... الاختلاط في العصر الحاضرحكمه وضوابطه مقدمــة 562

د. نزار عمران............................................................................................................... العنف والإسلام 972

سحام موعد.......................................................... الحديث الضعيف أقسامه وضوابطه ومراتبه وروايته 582

Lina Omran. M.AADULT-PRONUNCIATION DEVELOPMENT ...........................................................293

Prof. dr Samina Dazdarević, MA Fahreta Fijuljanin, MA Aldin RastićINVESTIGATING LEXICAL GAPS IN TRANSLATION OF ISLAMIC TERMS IN THE HOLY QUR’AN ................................................................ 299

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 5

Page 6: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 7: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7

UVOD

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

nam je podario, i neka su najljepši salewati i salami na Allahova Poslanika, Muhammeda, a.s., na njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe i na sve one koji prihvatiše da slijede njegov put do Sudnjega Dana. Amin!

Zahvalan sam Allahu, dž.š., na Njegovom emeru da napišem ovih par riječi kao uvod za deveti broj časopisa Islamska misao, koji kao godišnjak već devetu godinu za redom izlazi u izdanju Fakulteta za islamske studije – FIS, u Novom Pazaru.

FIS je jedna od najelitnijih institucija Mešihata islamske zajednice u Sr-biji, čiji je prevashodni cilj da kao visokoškolska ustanova odgaja i obrazuje mlade ljude - studente, u oblasti vjere Islama, prije svega kroz svoje nastav-ne planove i programe, ali i kroz razne druge vidove učenja, istraživačke radove, projekte, izdavanje knjiga, raznih publikacija, držanje seminara, konferencija i sl. Međutim, samu „naučnu“ explikaciju vjere Islama širokim masama, naučnim krugovima, zašto ne i pripadnicima drugih konfesija i civilizacijskih krugova, FIS želi da pruži kroz svoj naučni Časopis Islamska misao, u kome sarađuju i objavljuju svoje radove ugledni profesori, istraživa-či, doktoranti, magistranti-masteri, ne samo iz Sandžaka nego i iz šire regije. Možemo slobodno kazati da naš Fakultet sa svim svojim smjerovima, i upo-šljenim kadrom, prati tradicionalne i savremene tokove odgoja i obrazova-nja i daje svoj doprinos na putu znanja i nauke, a koliko je to moguće svojim svršenicima nudi i da se angažuju i preuzmu emanet na raznim radnim mje-stima i funkcijama u odgojno-obrazovnim institucijama, u okviru Mešihata islamske zajednice, ili drugdje, te da tako daju svoj doprinos širenju istine, dobra i humanosti, a sprječavanju zla.

I ovaj broj Islamske misli, objavljuje radove naših profesora i predavača, prijatelja i saradnika, čija raznovrsna tematika će potvrditi svrhu postojanja i osnovno opredjeljenje kako samog FIS-a tako i Mešihata IZ-e u Srbiji. Naš profesorski kadar se maksimalno trudi da Islam i kao vjeru i kao pogled na svijet predstavi na autentičan način, kako bi, prije svega studenti, a onda i svi ostali koje zanima, ispravno razumjeli vjeru Islam i živjeli u skladu s temelj-nim postulatima najodabranije Allahove, dž.š., vjere.

Iz samog sadržaja časopisa vidimo da je tretirana široka lepeza radova i

UVOD

Page 8: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

8 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

istraživanja koji tretiraju veoma raznovrstan spektar naučnih oblasti i disci-plina, koje se izučavaju na FiS-u, odnosno koje su danas aktuelne - počev od Kur›ana, Hadisa, Akaida, Tefsira, Fikha, Sire, Islamske kulture i civilizacije, Filozofije, Pedagogije, Psihologije, Lingvistike, Književnosti, Informatike itd.

Obzirom da „uvodnik“, po svojoj prirodi, ne dozvoljava širu elaboraciju svakog pojedinačnog rada, ipak ukazujemo na vrlo interesantno istraživanje muftije Muamera-ef. Zukorlića, koje objavljujemo na prvim stranama časopi-sa - pod naslovom „Terorkratija između ISIL-a i Ajfela“, a koje predstavlja jedan veoma obuhvatan analitičko-kritički osvrt na grube, neargumentovane, na-mjerno proizvedene predrasude, podmetanja, govor mržnje - prema Islamu i muslimanima danas.

Na kraju, uz toplu preporuku devetog broja Islamske misli, zahvaljujem Stvoritelju svjetova na pomoći, te izražavam nadu i učim hajr dovu, da Fa-kultet za islamske studije u Novom Pazaru, i dalje uspješno nastavi sa ova-kvim i sličnim projektima, u kojima će sve više naših profesora, saradnika, asistenata, studenata i drugih zainteresiranih - učestvovati i dati svoj dopri-nos pobjedi istine i pravde, pobjedi nauke, pobjedi dobra, a porazu zla svake vrste, u skladu sa Kur›anskim ajetom: „We kul dža-el hakku ve zehekal batilu, innel batile kane zehuka“. („Reci: došla je istina, a nestalo je laž; laž, zaista, ne-staje.“) (El-Isra, 81.)

Doc. dr. Haris Hadžić

UVOD

Page 9: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 10: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 11: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 11

327.88::323.28(100)”2015”327::911.3

Muftija Muamer ef. Zukorlić

TERORKRATIJA IZMEĐU ISILA I AJFELA

Netom nakon stravičnih terorističkih napada u Parizu, na naslovnoj strani lista Šarli Ebdo osvanula je karikatura muškarca koji pije i igra izrešetan mecima; iz njega teče alkohol, a u ruci mu boca šampanjca. On uzvikuje: “Ko ih šiša, oni imaju oružje, a mi šampanjac!” Urednik časopisa Ris je u Uvodniku citirao Vinstona Čerčila. “Krv i suze, prorekao je Čerčil, i eto nam to sada” i dodao: “Parižani su postali 2015. godine kao stanovnici Londona 1940. godine, odlučni da ne popuste, bez straha ni prepuštanja, bez obzira šta će se desiti na uglu ulice.”Kao reakcija na pozive za molitvu za Pariz, u istom časopisu pojavio se komentar: “Ne trebaju nam molitve, ne treba nam religija. Trebaju nam šampanjac, poljupci, muzika i život. Ovo nije problem sa terorizmom. Ovo je problem sa onima koji veličaju smrt nad životom. I to nije nova pojava...“

Page 12: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

12 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Pariz je iznova u žiži svjetskih medija, i to opet ne prema književnim, slikarskim, filmskim, modnim i drugim kulturnim dešavanjima, već po te-rorizmu. Zar je nekome toliko stalo da na veliku Trijumfalnu kapiju, samim time i svjetsku pozornicu, uvede terorizam kao novu epohu ili ključnu teko-vinu dvadeset prvog vijeka? Šta se može zaključiti iz hiljade proglasa i javnih očitovanja relevantnih, pozvanih i nepozvanih državnika, političara, javnih radnika, građana svijeta, komentatora i analitičara, nakon nove serije stra-vičnih terorističkih napada u Parizu koji su se dogodili u petak 13.11.2015. godine? Razgrnemo li sve što je do sada kazano i napisano na ovu temu, mnoštva pojedinačnih viđenja i individualnih stavova, moguće je svesti na dva preovladavajuća mišljenja. Prvo se odnosi na prihvatanje događaja ona-kvim kakvog su ga mediji prenijeli, to jest da se desio strašan teroristički čin, pripreman izvana, a koordiniran iznutra, u kome je stradalo mnogo ne-dužnih ljudi od strane terorista koji su Pariz namjeravali pretvoriti u simbol nemoći globalne svjetske civilizacije.

Drugi, koji s nevjericom gledaju na ovaj događaj i smatraju da je previše maglovitih detalja i očitih nelogičnosti u onome što se zbilo tog crnog petka u Parizu, izražavajući skepsu da je grupa terorista uspjela tako lahko izbje-ći sve odbrambene sisteme i napraviti masakr od koga se cijeli svijet zgra-žava. Potonji su skloni mišljenju da se vjerovatno radi o precizno isplanira-noj zavjeri u kojoj su žrtvovani građani Pariza radi nekih viših ciljeva...

ŠTA AKO JE SVE TAKO

Ako je sve onako kako se navodi u zvaničnim izvještajima, ako su terori-sti u jednoj akciji zaista uspjeli destabilizirati jednu od svjetskih sila, i uzne-miriti cijeli svijet, kakvi onda sve realni rizici postoje za budućnost čovječan-stva. Kakva je uopće budućnost Francuske i drugih vodećih svjetskih sila ukoliko grupa ljudi ima mogućnost, pored prisustva policijskih, obavještaj-nih i vojnih službi, u jednom danu, na jednome mjestu i u isto vrijeme izvesti šest veoma sofisticiranih terorističkih napada na različitim lokacijama, sa tako stravičnim posljedicama. Sve to u danu kada je bezbjednosna situacija morala biti na najvišem nivou, jer se u gradu dešavalo nekoliko važnih glo-balnih događaja, među kojima i utakmica nogometnih reprezentacija Fran-cuske i Njemačke na kojoj je prisustvovao i sam predsjednik Oland. Više de-setina hiljada ljudi slilo se na stadion De Frans kako bi prisustvovalo ovom fudbalskom spektaklu. Policija i redari trebali su, ako ni zbog čega drugog ono bar zbog pirotehničkih sredstava i drugih opasnih navijačkih rekvizita, biti na najvišem stepenu pripravnosti i poduzeti sve mjere predostrožnosti.

Ako se uprkos svemu tome ipak dogodio teroristički napad, onda su Francuska, Evropa i cijeli svijet dovedeni pred opći kolaps, poraženi i ne-moćni da se suprotstave terorizmu i teroristima, koji neometano mogu uše-tati u bilo koju instituciju, bilo koje države na svijetu, i izvesti napad sa još užasnijim posljedicama. Ako je ova verzija vjerodostojna, onda je zapadna civilizacija na koljenima, potučena od strane međunarodnih terorista, koji

Muftija Muamer ef. Zukorlić

Page 13: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 13

svako malo mogu izazivati nove nerede i proizvoditi tragične događaje sa nesagledivim posljedicama, nepredvidivim brojem žrtava i ulijevati strah u kosti svakom poštenom i dobrodušnom građaninu svijeta. Jer, ako jedna moćna državna sila koja raspolaže vojnim, policijskim, obavještajnim i dru-gim potencijalima, svojim građanima ne može obezbijediti sigurnost na uli-ci, utakmici, u trgovini, koncertnoj dvorani, pozorištu, ili bilo kom drugom javnom mjestu, kako će onda pojedinac osigurati bezbjednost sopstvene po-rodice u stanu ili kući. Zar nije svijet pred kolapsom? Zar ima gore pošasti od disharmonije i nesigurnosti društva do te mjere da ljudi jedni drugima više ne vjeruju, da u očima svakog tamnoputijeg prolaznika vide teroristu koji ih svakog momenta može likvidirati, kao i njihove porodice, a država pri-tom priznaje svoju nemoć da ih na bilo koji način zaštiti. Pošto je politička i bezbjednosna vlast dopustila da se sve ovo desi, logičan čin priznavanja mo-ralne odgovornosti bio bi makar podnošenje neopozivih ostavki direktora pariške policije, ministra unutrašnjih poslova, šefova obavještajno-bezbjed-nosnih službi, uključujući i predsjednika vlade.

ILI JE BILO DRUGAČIJE

Čini se da skeptici ipak misle drugačije, ne uzimajući zdravo za goto-vo stavove zvaničnika i informacije iz medija, već sve to stavljajući na vagu i tražeći logičnosti, pritom odbijajući da prihvate kao istinito sve što im se servira. Istina, argumenata za sumnju u zvaničnu verziju događaja i skep-ticizam ima dovoljno da pokoleba i najveće optimiste. Jedan od takvih mo-menata je i situacija u kojoj dva sahata iza ponoći u hali Bataklan, gdje se održava koncert Eagles of Death Metal, teroristi drže nekoliko stotina tala-ca. CNN već od jedanaest sati uživo prenosi dramu iz srca Pariza praćenu općom panikom. Nakon što jedan od talaca uspijeva pobjeći, pred kamera-ma tvrdi da teroristi taoce izvode pred binu i jednog po jednog likvidiraju iz automatskog oružja. Isti tvrdi da su teroristi bez maski, da ništa ne govore, a da je neko čuo kako jedan od terorista spominje da je ovo osveta za Siriju i Irak. U nastavku vijesti se tvrdi da teroristi uzvikuju i „Allahu ekber“ ubija-jući taoce. Sljedećeg jutra neke od ovih izjava već se revidiraju, čime postaje jasno da su one ili izraz šoka i panike talaca, ili dio medijskih insinuacija.

Tokom istog prijenosa uživo tvrdi se da su teroristi opasani eksplozi-vom i da ubijaju iz automatskog oružja. Ako je cilj terorista bio ubiti što veći broj ljudi i nanijeti maksimalnu moguću štetu, bilo bi logično da su odmah upotrijebili eksploziv ili se njime raznijeli, umjesto što su civile, jednog po jednog, privodili i ubijali na bini, omogućivši time mnogima da izbjegnu likvidaciju.

U završnom činu u zgradu upadaju specijalci koji okončavaju talačku kri-zu. Mediji prenose da je u akciji spašavanja talaca stradalo okruglo stotinu civila. Zašto baš okrugla brojka – stotinu? Da li je to slučajnost ili pak nečija namjera, obzirom da zaokružene cifre izazivaju dodatni psihološki efekat na konzumente informacije? Mediji su naveli da su svi teroristi likvidirani, a

TERORKRATIJA IZMEĐU ISILA I AJFELA

Page 14: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

14 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

da pritom, na veliku sreću, nijedan policajac nije stradao, niti je ranjen ili povrijeđen. Međutim, da li je ikada bilo akcije spašavanja talaca sa ovako velikim rizikom, a da nijedan policajac nije ubijen, ranjen ili ozlijeđen? Da li to znači da Francuzi imaju najbolje antiterorističke jedinice u svijetu. Ako je tako, bilo bolje da su ih upotrijebili u sprječavanju napada. Ubrzo nakon sa-vladavanja terorista, na internetu i u medijima počeli su kružiti snimci deša-vanja iz dvorane prije, za vrijeme i poslije masakra, a da na njima nigdje nije prikazan nijedan video ili audio zapis detonacije bombaša samoubica. Jav-nosti nije prikazan ni prizor užasa iz dvorane nakon eksplozije. Jedina slika koju smo mogli vidjeti je fotografija nekoliko tijela ubijenih iz automatskih pušaka prije detonacije. Da li je uopće bilo bombaša samoubice? Kako je mo-guće da se troje terorista raznese u zgradi, a da pritom, prema snimku, nema nikakvih oštećenja na toj zgradi?

Simptomatičan je i detalj ispadanja pasoša iz džepa jednog od samoubica, što je bila pojava i kod nekih ranijih terorističkih napada. Iako djeluje nereal-no da od siline eksplozije pasoš ostane neoštećen, neki stručnjaci govore da je to ipak moguće. A ako je neko zaista odlučio da svoj život okonča opasan eksplozivom, zašto bi sa sobom uzeo lična dokumenta?!

Dok su francuska nacija i svjetska javnost u grču iščekivali stav zvanični-ka o cijelom događaju, u svom prvom obraćanju javnosti nakon tragičnih na-pada, predsjednik Oland saopćava da je Francuska u ratu na svojoj i drugim teritorijama. Radikalna desničarka Marin Le Pen, poznata po svom negativ-nom stavu prema islamu i muslimanima, upućuje hitan zahtjev za zatvara-nje džamija i protjerivanje muslimana iz Francuske. Uplašen da isticanjem ovakvog rigidnog stava desnici ne poraste rejting, premijer Vals potvrđuje da će svi radikalni imami ostati bez državljanstva i biti protjerani. To dovo-di do kulminacije već postojeće islamofobije i otvorene demonizacije musli-mana, do tačke ključanja, prijeteći da se izmakne kontroli. Odjednom, ili s namjerom stišavanja strasti, obznanjuje se da je redar musliman na stadionu De Frans izveo herojski čin, jedini primijetivši, među tolikim francuskim policajcima i specijalcima, naoružanog teroristu i spriječivši ga da uđe na stadion i napravi masakr još intenzivnijih razmjera.

Objavljujući rat na svojoj i drugim teritorijama, francuski predsjednik je, najvjerovatnije nesmotreno, izjavio je nešto inače neuobičajeno praksi po-litičko-diplomatskog govora. Objava rata terorizmu i teroristima može se razumjeti kao priznanje ISIL-ove države, ili u suprotnom, kao svojevrsno omalovažavanje francuske državnosti i prihvatanje jezika terora.

Kada su se ujutru strasti stišale, prvi šok prošao te se počelo trezveni-je rasuđivati i postupati, pristigla je informacija da je pariška policija imala saznanja o pripremanju terorističkog napada velikih razmjera, ali ih na vri-jeme nije saopćila obavještajnim službama. Premijer Vals također potvrđuje da su službe imale informaciju o pripremi napada. Interesantno je da policija saznaje nešto prije obavještajnih službi. Zar ne bi trebalo biti obratno?!

Propusti službi se nastavljaju i poslije napada, a jedan od krupnijih na-pravljen je kada je terorista za kojim se traga legitimiran od strane policije

Muftija Muamer ef. Zukorlić

Page 15: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 15

na graničnom prijelazu ka Belgiji te, iako je njegov identitet već obznanjen, pušten da nastavi put.

Nije se dugo čekalo da, prema tvrdnji medija, ISIL i zvanično preuzme odgovornost za napade, karakterizirajući ih „blagoslovljenim“. S druge stra-ne, supruga jednog od bombaša tvrdi da on nikada nije išao u džamiju, a postio je samo kada bi ga natjerali. Za drugog teroristu se saznaje da je iz redova sitnih pariških lopova i kriminalaca, već hapšen, osuđivan i dobro poznat policiji. Porodica kaže da se znao drogirati i posjećivati i pariške gej-barove. Nije li ovdje ipak prevelik moralno-etički raskorak između onoga što je u stvarnosti bio ovaj terorista i onoga što bi trebale biti moralne norme i vrijednosti nekoga ko propagira islam i živi prema njegovom duhovnom svjetonazoru i spreman da umre za etičke vrijednosti islama.

Kako je to uobičajeno u ovim situacijama, predsjednik Oland proglaša-va vanredno stanje u zemlji, što se, između ostalog, koristi za sprovođenje represivnih mjera prema muslimanima, kojima se zabranjuju okupljanja u džamijama, dok su džumu namaz mogli klanjati samo džemati sa specijal-nim odobrenjem vlasti. U pojedinim protestnim performansama iskazivana je islamofobija, pa čak i otvorena mržnja prema islamu i muslimanima, koja je kulminirala javnim spaljivanjem primjerka Kur›ana Časnog.

U proizvodnji haosa i konfuzije medija drastičan primjer neodgovornosti je objavljivanje fotografija jednog Palestinca markiranog teroristom. Mladić se već sutradan oglašava iz Gaze zgražavajući se nad svojom slikom i tvrd-njom da je na drugom kraju svijeta počinio nekakav terorizam. Ili je još upe-čatljivija fotomontaža na kojoj je jednom od terorista umjesto ipoda u ruke stavljen Kur’an.

Skeptici također napominju da se paralelno sa terorističkim napadima dešavaju dva važna događaja usko vezana za rješavanje sirijske krize i opće-nito aktuelnih izazova čovječanstva. U Beču u Austriji predstavnici svjetskih moćnika usvajaju strategiju razrješenja sukoba u Siriji koju podržavaju i SAD i Rusija, dok se u Antaliji u Turskoj održava samit G20. Oba događaja oku-pljaju najznačajnije svjetske državnike. Međutim, uslijed pariških dešava-nja, kao nikada do sada, njihovi susreti ostaju u sjeni i prolaze bez medijske pažnje, koja je pod snopom svjetla još uvijek držala događaj iz Pariza. Nisu rijetki ni oni koji operišu i mogućnostima utjecaja tajnih društava da ovim činom petak trinaesti, shodno svojim vjerovanjima i namjerama, obnove u svijesti ljudi. Da li su svi ovi i mnogi nespomenuti detalji puka slučajnost, splet okolnosti i datosti, ili stvarna slika krvave pariške pozornice, ostaje dilema otvorena za mogućnost različitih tumačenja.

Ako su francuske bezbjednosno-obavještajne i političke vlasti dopusti-le da neki od pojedinaca ili dijelovi njihovog sistema sudjeluju na bilo koji način u terorističkim aktima, ili ako su te vlasti dopustile da neke strane službe kumuju tim terorističkim napadima, rukovodioci bezbjednosno-oba-vještajnih službi, rukovodioci policije od lokalnog komandira do ministra unutrašnjih poslova, kao i predsjednik vlade, morali bi podnijeti ostavke. U oba slučaja francuski predsjednik Oland morao bi pokrenuti temeljite istrage

TERORKRATIJA IZMEĐU ISILA I AJFELA

Page 16: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

16 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

o odgovornosti najviših obavještajno-bezbjednosnih, policijskih i političkih funkcionera.

FRANCUSKA IZMEĐU SAD I RUSIJE

Kome je u interesu pojačana intervencija Francuske u Siriji?, logično je pitanje nakon napada u Parizu i obznane francuskih vlasti da su u općem ratu na svojoj i drugim teritorijima. Nato alijansa već duže vrijeme sprovodi akcije bombardovanja ISIL-ovih i uporišta drugih militantnih formacija u toj zemlji. Rusija, također, danonoćno gađa mete u Siriji i Iraku. Francuska je od početka dio svjetske koalicije protiv ISIL-a, ali očito sa nedovoljnim učešćem i učinkom, pa ju je trebalo dodatno motivisati, regrutovati i involvirati u ove sukobe. Međutim, na čijoj strani? Da li je možda neka od svjetskih sila pre-vagnula u još uvijek nerazmršenom sirijskom čvoru, te joj je zato potrebno imati Francusku na svojoj strani. I koliko to ima smisla ili veze sa činjenicom da je Francuska pravila pauzu u članstvu u NATO alijansi?

Nikako ne treba gubiti iz vida fenomen kolonijalizma i posljedice tog procesa na azijske i afričke države, te sveobuhvatne utjecaje kolonizatorskih sila na narode koji su duže ili kraće vrijeme bili pod njihovom upravom. Imajući to u vidu, treba poći od činjenice da je Sirija, zajedno sa Libanom, bila posljednja osvojena francuska kolonija (od Osmanskog carstva poslije Prvog svjetskog rata), te da je utjecaj francuske uprave, naročito kroz pro-jekte „emancipacije“ i „kercovskog užasa“ Džozefa Konrada, ostavio dubok trag na postkolonijalnu Siriju i njeno društvo. Francuski utjecaj nastavljen je i nakon sticanja nezavisnosti 1946. godine, što se čini presudnim za izvođe-nje državnog udara i uspostavljanje diktature tadašnjeg ministra odbrane Hafeza el-Asada 1970. godine, oca današnjeg sirijskog predsjednika Bašara, koji je također održavao najbolje diplomatske i druge veze sa Francuskom. U kulturološko-civilizacijskom kontekstu nije zanemarljiva ni činjenica da je i danas drugi službenik jezik u ovoj državi francuski.

Nakon Francuske, na savremeno sirijsko društvo najznačajniji utjecaj imao je SSSR. Vodeće političke stranke u Siriji bile su ljevičarske, a naročito se isticala BAAS partija čije je iračko krilo predvodio Sadam Husein, a si-rijsko porodica Asad. Otuda i više puta ponovljena neuspjela inicijativa za ujedinjenje Sirije, Iraka i Egipta. Nakon Bašarovog preuzimanja vlasti, odno-si Sirije sa SSSR-om i kasnije Rusijom dodatno su produbljivani, tako da je ruski jezik uz francuski treći po važnosti i upotrebi u ovoj državi.

S druge strane, ne treba gubiti iz vida činjenicu da je geostrateški položaj Sirije neizmjerno važan na globalnoj geostrateškoj mapi, kao i to da se nalazi na drevnoj ruti krstaškog puta ka Jerusalemu. Nije li možda riječ o odmje-ravanju snaga između protestanske koalicije Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Njemačke i drugih članica tog saveza s jedne, i ortodoksne Rusije i njenih saveznika, s druge strane, među kojima Francuska, kao tradi-cionalno katolička država koja je u prošlosti često bila u savezima sa Rusima i drugim ortodoksnim narodima i državama u obračunima sa protestantima

Muftija Muamer ef. Zukorlić

Page 17: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 17

i reformatorima, treba da povuče jasnu liniju i stavi se na stranu jedne ili druge osovine.

U tom smjeru, indikativno je uplovljavanje francuskog nosača aviona Šarl de Gol u sirijski morski prostor, do polazne kote za bombardovanje ciljeva u Siriji, nekoliko dana prije napada u Parizu. Da li je to bio znak da je Fran-cuska odabrala stranu, i da li je, u tom slučaju, teroristički napad na ciljeve u Parizu bio neka vrsta upozorenja ili pritiska na francusku vladu i predsjed-nika Olanda da još jednom promisle o ispravnosti puta kojeg su odabrali?

Ne treba zanemarivati ni činjenicu da je Francuska jedina država na svi-jetu koja je povukla rezerve zlata iz Sjedinjenih Američkih Država. Veliko je pitanje je da li joj je to uopće ikada oprošteno.

SJEDINJENE EVROPSKE DRŽAVE

Evropsku uniju godinama, a posebno u posljednje vrijeme, potresa oz-biljna ekonomsko-politička kriza, možda ne onih razmjera kao tridesetih go-dina dvadesetog vijeka, ali svakako s prijetnjom da bude još teža i opasnija po njenu ekonomsku i političku stabilnost. Ključna tačka krize je u raskora-ku između bogatog sjevera Evropske Unije i prilično slabijeg juga, čije države zbog nemoći da se izbore sa zahtjevima Međunarodnog monetarnog fonda padaju u sve veću zaduženost, koja prijeti bankrotom nacionalnih ekonomi-ja, što se najdrastičnije oslikava na skorašnjem primjeru Grčke i njenim fi-nansijskim mukama koje su umalo dovele do preustrojstva Evropske Unije. Mnoge države članice Evropske Unije u sličnim su problemima kao Grčka i još uvijek je neizvjesno kako će se izboriti sa ovim izazovom.

Drugi krizni okidač, koji definitivno prijeti da destabilizira dosadašnji način funkcionisanja Evropske Unije, jeste migrantska kriza. Zahvaljuju-ći ekonomijama svojih najjačih članica, prvenstveno Njemačke i Švedske, Evropska Unija se još uvijek, koliko-toliko, uspješno bori sa rijekama blisko-istočnih migranata. Međutim, postoji opasnost da se protok izbjeglica zau-stavi, jer su sve izbjegličke rute postale preopterećene, što je ponukalo neke tranzitne zemlje da se počnu ograđivati, kako bi reducirale broj emigranata na svojoj teritoriji, bojeći se da ti unesrećeni ljudi ne ostanu na njihovoj terito-riji. Nakon krvavih scena u Parizu migrantska kriza ulazi u novu fazu. Evro-pom se širi strah od mogućnosti da se među migrantima provuku i terori-sti. To dalje usložnjava procedure njihovog ionako golgotskog puta, dodatno otežanog zimskim uslovima, dovodeći isti do krajnjih granica ljudske izdr-žljivosti. Nažalost, neke od članica Evropske Unije poduzimaju nehumane i anticivilizacijske mjere protiv migranata. O tome svjedoči užasavajuća scena bušenja gumenog čamca sa sirijskim izbjeglicama od strane grčke obalske straže, ili najava pojedinih članica da odustaju od unaprijed dogovorene kvote izbjeglica koje su trebale zbrinuti. Na posljetku, sve je izvjesniji neki vid unutarnje podjele Evropske Unije na dva prstena sa novim šengenskim režimom, u kome bi unutarnja ili zona mini-šengena bile Njemačka, Fran-cuska, zemlje Skandinavije, Austrija, zemlje Beneluxa, Švicarska, Slovenija,

TERORKRATIJA IZMEĐU ISILA I AJFELA

Page 18: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

18 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Češka, Poljska, a šest zemalja - Mađarska, Italija, Španija, Grčka, Hrvatska i Bugarska predstavljale bi spoljni prsten. Za njih bi se uvela obaveza pasoške kontrole pri ulasku u mini-šengen, dok bi zemlje kandidati za članstvo u EU bili u kudikamo lošijem položaju.

Dakle, Evropska Unija poslije Pariza definitivno mijenja način dosadaš-njeg funkcionisanja. Pitanje je da li je to traženje novog puta ili odustajanje od do sada zagovaranih vrijednosti, među kojima jedno od bitnijih mjesta zauzima sloboda kretanja ljudi i roba i ukidanje granica, čija se simbolika već počela narušavati podizanjem žičanih ograda na granicama članica Uni-je. Postavlja se opravdano pitanje da li bi ovakav slijed događaja kao konačnu posljedicu mogao imati postepeno slabljenje veza između članica Evropske Unije, što bi u konačnici moglo dovesti čak i do njenog raspada. Ili će se mož-da postojeća kriza pretvoriti u pozitivnu energiju, imajući u vidu strah od terorizma koji vodi homogenizaciji i podizanju nivoa solidarnosti, razumi-jevanja i pomaganja među narodima Evrope koji su podjednako ugroženi od ove pošasti. Može li to biti put ka stvaranju Sjedinjenih Evropskih Drža-va kao jedinstvenog evropskog odgovora na sve izazove koji okružuju Stari kontinent, pitanja su na koja treba pokušati pronaći odgovore.

KRALJEVINA EVROPA

Mnogi su skloni povjerovati u legendu o porodici Rotšild. Ova, kao i sva-ka druga legenda, neki će reći teorija zavjere, proteže se između stvarnosti i nadrealnosti. Aškenaski Jevrej Majer Amšel Rotšild uspio je sa svojih pet sinova, raspoređenih od Frankfurta, preko Beča, Londona, Napulja do Pari-za, izgraditi prvu međunarodnu finansijsku korporaciju sa pipcima u svim vodećim svjetskim državama i dovoljno moćnu da pokreće, usmjerava i za-ustavlja tokove svjetske historije. Taj dio legende je istinit, kao što je istina da su zahvaljujući vještim manipulacijama svjetskim krizama i ratovima, od Napoleona pa do danas, uspijevali da uvećaju svoj kapital do granica najmoćnije grupacije na svijetu i vremenom zadobiju plemićke titule skoro svih najznačajnijih evropskih dvorova. Autentičnost drugog dijela legende o Rotšildovima nije moguće sa sigurnošću utvrditi, jer se oslanja na tajna masonerijska društva i sektu iluminata. Upravo u tom dijelu legende postoji dio koji se u dinastiji prenosi s generacije na generaciju, da će jedan od Majer Amšelovih potomaka postati kralj Evrope sa prijestolnicom u Parizu.

Međutim, opće je poznato da je uloga legendi i mitova da kod onih ko-jima su namijenjeni čuvaju emociju za neki događaj, hrane ih i djeluju kao pokretačka snaga da se ono što je predskazanje u njima jednom ostvari. Nije bez presedana slučaj da čak i cijele kulture i civilizacije počivaju na narativu zasnovanom na mitovima i legendama. Nekada i mali narodi ili plemena, koji sanjaju priliku da, kada dovoljno osnaže i budu spremni savladati svaku prepreku koja im leži na putu, svoje snove pretvore u realnost.

Rotšildovi šire svoju zonu utjecaja, gdje im je pored kapitala vlasništvo i monopol nad medijskim prostorom od presudnog značaja. U okviru njiho-

Muftija Muamer ef. Zukorlić

Page 19: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 19

vog medijskog imperija nalazi se i satirični Šarli Ebdo, koji je bio u žiži prvog napada u Parizu, ali i utjecajni londonski časopis Ekonomist čiju naslovni-cu iz januara 2015. godine mnogi već sada vide kao najavu oba teroristička napada u Parizu. Na naslovnoj strani je u prvom fotografija svih svjetskih lidera, dok su naokolo poredani i mnogi drugi detalji, među kojima i Mona Liza Leonarda da Vinčija, ka kojoj su usmjerene strjelice sa dva datuma, koje tumači šifara prevode kao 05.01. i 13.11. – dakle datume terorističkih napada u Parizu. U pozadini slike, iza svjetskih lidera, data je fotografija teroriste sa mitraljezom. Teoretičari zavjere bi, na osnovu ovoga, mogli kazati da su Rotšildovi počeli živjeti svoj san i legendu.

SUKOB CIVILIZACIJA

Sve su češći i glasovi onih koji posljednja dešavanja vide kao uvod u dugo najavljivani sukob civilizacija. Hantingtonova teorija predviđa da će se se-dam postojećih globalnih civilizacija, kako ih je on grupisao i podijelio, u po-sthladnoratskom periodu češće sudarati i proizvoditi krize općih razmjera, naročito u zemljama čvorištima u kojima se sudaraju kulturno-civilizacijski kodovi, a u čemu prednjače rubne zemlje islamskog svijeta koje se dodiruju i miješaju sa drugim religijama i tradicijama.

Hantingtonova teorija dobija na značaju nakon 11. septembra 2001. godi-ne i terorističkog udara na Njujork i Sjedinjene Američke Države. Od tada se počinje ozbiljnije tretirati i vrlo često uzimati kao osnov za razumijevanje sukoba Zapada i militantnih skupina iz arapsko-muslimanskog kulturno-civilizacijskog kruga. Naravno da je sve ovo relativno, kao što je danas sve više zagovornika teze da je 11. septembar 2001. godine insceniran događaj kako bi Zapad imao opravdanje napasti neke od arapskih i muslimanskih zemalja. Nije li moguće da i događaji u Parizu imaju istovjetnu pozadinu?

Odgovornost za napade u Njujorku preuzela je Al-Kaida predvođena Usamom bin Ladenom, dugogodišnjim svjetskim teroristom broj jedan koga su, prema sopstvenim tvrdnjama, mnogo docnije likvidirale američke voj-ne formacije. Iste te snage su prije toga proizvele Bin Ladena, sa njim bile u savezu, i davale mu punu podršku. S druge strane, odgovornost za napade u Parizu preuzeo je ISIL predvođen Ebu Bekrom el-Bagdadijem, u čijem su produciranju, prema nekim indicijama, takođe učestvovale službe Sjedinje-nih Američkih Država, Velike Britanije i Izraela. Budući da razni globalni centri moći imaju određenu korist od dugogodišnjeg iscrpljujućeg global-nog „civilizacijskog“ sukoba, ostaje otvoreno pitanje da li je zapravo neki od tih centara upotrijebio ili pak zloupotrijebio Hantingtonovu teoriju u te svrhe.

ŽRTVE TERORIZMA

Izraz teror, iz koga se izvodi i pojam terorizam, prvi put je upotrijebljen za vrijeme Francuske revolucije, u značenju opisa općeg stanja straha proizve-

TERORKRATIJA IZMEĐU ISILA I AJFELA

Page 20: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

20 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

denog u političke svrhe. Danas se terorizam najčešće definiše kao smišljena i dobro pripremljena nezakonita djelatnost radi sijanja straha s intencijom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva da učine određene ustupke izvršiocima terorističkog čina, koji vode anarhiji i kolapsu sistema.

Terorizam kakav danas poznajemo začinje se u XX vijeku. Među prvim poznatim terorističkim organizacijama spominju se jevrejske Lehi i Irgun, koje su izvodile terorističke napade na britansku upravu Palestine, koja je u tom periodu bila britanska kolonija, i na Palestince, s ciljem stvaranja jevrej-ske države. Mnoge organizacije su različito tretirane i skladno društvenoj zbilji i vizuri onoga ko ih predstavlja dobijale prefiks terorističke ili slobo-darske. Najbolji primjeri takvog odnosa su, recimo, slučaj IRE, koju su Bri-tanija i druge zapadne sile smatrale terorističkom organizacijom, dok je ista kod većine irskog naroda doživljavana kao patriotska organizacija. Ili, nama još bliži primjer Mlade Bosne i Gavrila Principa, kojeg većina zapadnih dr-žava, a odnedavno i Rusija u Centralnom muzeju u Moskvi, doživljavaju te-roristom koji je isprovocirao Prvi svjetski rat, dok se on kod jednog dijela svi-jeta slavi kao heroj. Dakle, stvari se uvijek mogu posmatrati iz više uglova, a mi na Balkanu imamo posebno iskustva sa takvim historijskim mijenama, osudama i rehabilitacijama.

Tim slijedom dolazimo do danas izrazito popularnog dovođenja u vezu islama kao religije sa terorizmom. Ovu neosnovanu tvrdnju često smo pro-teklih godina mogli pronaći u svjetskim medijima, što je, kao posljedicu kod običnog čovjeka stvorilo predodžbu poistovjećivanja islama sa teroriz-mom, sa sve prisutnijim stereotipom o muslimanima kao potencijalnim te-roristima. Islam, kao i svaka druga od Boga objavljena religija, nema nikakve veze sa terorizmom i teroristima, niti bilo kojim drugim vidom nasilja. Islam je vjera mira, tolerancije, čovjekoljublja i intenzivnog poticanja na traženje nauke i znanja kao jedinog efikasnog načina borbe sa predrasudama i ste-reotipima iz kojih proizilaze strahovi i fobije, koje u konačnici dovode do demonizacije drugog i drugačijeg, a zatim i do razmirica i sukoba. Najljepši primjer u historiji čovječanstva jeste postupak Poslanika Muhammeda a.s. koji zarobljenima u Bici na Bedru određuje da za otkup nauče deset musli-mana čitati i pisati. Svaki zarobljenik koji bi podučio desetoricu muslimana pisanju i čitanju bio je oslobođen. Inače, Muhammed a.s. i njegova vojska su se i tokom borbi trudili da bude što manje žrtava, kako sa njihove tako i sa strane neprijatelja. Tako će, recimo, biti interesantan podatak da je u dvije poznate bitke, na Bedru i Uhudu, koje je Poslanik a.s. predvodio, smrtno stradalo 84 muslimanska borca i 92 borca njihovih neprijatelja. Primjer Po-slanika Muhammeda a.s. slijedili su svi istinski vojskovođe muslimanskih vojski. Dovoljno je spomenuti samo slavnog Salahudina el-Ejubija, čijim su viteštvom i humanošću bili impresionirani i oduševljeni i krstaški vojskovo-đe.

Ukoliko pokušamo napraviti kontrastivnu usporedbu žrtava koje su kroz historiju stradale u muslimanskim pohodima i onih koje su žrtve osvajanja i koloniziranja muslimanskih zemalja, frapirat ćemo se razlikom i stravično-

Muftija Muamer ef. Zukorlić

Page 21: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 21

šću neumoljive statistike. Nažalost, u tim pohodima i masakrima prednjačile su države kolonizatori, među kojima i Francuska ima zavidno mjesto. U ta-kozvanoj francuskoj koloni smrti u periodu alžirske borbe za samostalnost ubijeno je 1.500.000 civila, prema alžirskim izvorima, dok su francuske vlasti priznale da je stradalo 350.000 civila u tom ratu. Samo na osnovu ovih po-dataka možemo shvatiti o kakvom omjeru je riječ. A ako na njih dodamo statistike civilnih žrtava ostalih muslimanskih zemalja u borbama za neza-visnost od kolonizatora, jednostavno dolazimo do cifara koje daju sasvim drukčiji pogled na realnost i mijenjaju uvriježeno shvatanje o žrtvi i napa-daču, odnosno terorizmu kao tekovini muslimanske ili zapadne civilizacije.

Muslimani su i danas najveće žrtve terorizma i terorista. ISIL-ove po-strojbe u Iraku, Siriji, Libanu i Libiji do sada su ubile više desetina hiljada muslimana, nekoliko miliona njih protjerale iz svojih domova i primorale na put bjekstva. Mete njihovih bombaša samoubica većinom su, muslimani u azijskim i afričkim državama. Naravno da je surovo i pomalo besmisleno praviti razliku između nevinih civilnih žrtava, dijeleći ih prema rasi, vjeri ili naciji, isto koliko je surovo terorizam i teroriste imputirati jednoj religiji ili narodu. Vrijednost jednog života jednaka je vrijednosti cijelog čovječanstva, zato svako onaj ko počini takvo djelo suštinski ne pripada ni jednoj vjeri niti civilizaciji.

ISLAM U ZAPADNOJ EVROPI

Muslimani su na evropskom tlu prisutni preko hiljadu godina. Andalu-zija, muslimanska Španija, dala je evropskoj kulturi mnoga civilizacijska do-stignuća i u skoro svim naukama napravila epohalan pomak, i to u trenutku kada je ostatak Evrope grcao u kaljuži neznanja i okovima krutih crkvenih dogmi koje su se protivile svakom vidu naučnog i tehnološkog napretka. Nije zanemarljiva ni uloga muslimanske Sicilije u unapređenju života ondašnjeg srednjovjekovnog čovjeka. Na koncu, Balkanski poluotok je onaj dio Evrope u kom žive autohtoni muslimanski narodi i, ukoliko se uzmu u obzir svi stanovnici Balkana, muslimani su na njemu najbrojnija vjerska zajednica.

Bošnjaci i Albanci autohtoni su evropski narodi, istih supstratnih, ilir-skih korijena i imaju najrazgranatiju kulturu koja se u srži temelji na islamu, njegovim načelima i načinu življenja. Identiteti ovih dvaju naroda izviru i iz vjere islama i svim svojim sastavnicama inkorporirani su u ovu religiju, zbog čega su kroz povijest vrlo često bili na udaru kršćanskih susjeda, ali su se, upravo zahvaljujući svojoj privrženosti ovoj vjeri, uspjeli očuvati, preživ-ljavajući procese asimilacije, represije, etničkog čišćenja, pa čak i genocida, te izgraditi u moderne evropske narode sa svim onim elementima koje taj termin podrazumijeva. Nažalost, dominantno kršćanska Evropa u nekim slučajevima pokušava zanemariti činjenicu značajnog prisustva islama na svom tlu, iako je katkada ističe kao svoju dragocjenost.

Evropa, kao najrazvijeniji dio ljudske civilizacije, prema islamu i musli-manima ponaša se na moralno i duhovno neprihvatljiv način, što se ogleda

TERORKRATIJA IZMEĐU ISILA I AJFELA

Page 22: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

22 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

u ustrajavanju na takozvanom pravno-formalnom fenomenu priznavanja islama i muslimana. Ovakav pristup uvrjedljiv je za muslimane. Kao da su islam i muslimani nevidljiva i nepostojeća kategorija čovječanstva čiju eg-zistenciju treba ovjeriti posebnim pravnim aktima i svime što proizilazi iz takvih dokumenata. Islam je od Boga objavljena vjera, pa tako ne može biti priznata ili nepriznata od strane čovjeka ili sistema. Može se govoriti samo o priznavanju prava muslimanima i u zemljama sa najvišim stepenom de-mokratije.

Tokom dvadesetog vijeka, od svih zapadnoevropskih država jedino je Austrija zakonski priznala pravo muslimanima na slobodno ispovijeda-nje vjere. Nedavno su načelno Španija, Belgija i Luksemburg priznale mu-slimanima pravo da slobodno prakticiraju vjeru i formiraju svoje islamske zajednice. Primjer Austrije smo dugo isticali kao valjan način integrisanja muslimana u evropsko društvo. Međutim, umjesto da se taj model proširi na ostale države Zapadne Evrope, Austrija je nedavno izmijenila Zakon o vjerskim slobodama i reducirala vjerska prava muslimanima, ograničava-jući princip autonomnosti Islamske zajednice u Austriji i načelo odvojenosti vjere od države te pravo muslimana na vjersko-kulturne organizacije. Ovim zakonom austrijska vlast otvara i mogućnost oduzimanja imovine postoje-ćih džemata i islamskih centara. Neke od zakonskih odredaba omogućavaju i paralelno formiranje islamskih zajednica, sekti poput ahmedija i drugih, što su muslimani doživjeli kao udar na zvanično učenje islama u Austriji.

Opće je poznato da Njemačka nije ni počela rješavati pitanje prava mu-slimana na svom tlu, već da se većina džemata i islamskih centara Islam-ske zajednice registruju kao obični klubovi i udruženja koji svoju djelatnost obavljaju u improvizovanim polupodrumima i drugim neadekvatnim pro-storijama, najčešće u industrijskim zonama daleko od urbanih i kultiviranih dijelova njemačkih gradova.

U Francuskoj je stanje drastično teže, obzirom da je pitanje vjerske or-ganizacije muslimana u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, što ukazuje da su pripadnici Islamske zajednice u Francuskoj, kao i njihova za-jednica, potencijalni faktor inkriminacije i nipošto se ne može shvatiti kao put koji vodi integraciji pripadnika islama u francusko društvo. Sličan status imaju i islamske zajednice u drugim zapadnoevropskim državama.Poseban je slučaj obrazovnih sistema. Odgovorni u obrazovnom sistemu Francuske i drugih zapadnoevropskih zemalja morali bi preispitati etičku i profesio-nalnu dimenziju svojih školskih sistema. Razlog za to leži u činjenici da su većina optuženih za terorizam muslimani sa francuskim državljanstvom, uglavnom rođeni u Francuskoj i drugim zapadnoevropskim državama, prošli kroz obrazovni sistem tih zemalja. Nužno je konstatovati da su faktori obrazovanja tih ljudi doživjeli potpuni neuspjeh, ali se treba zapitati i kakav je bio odnos njihovih domicilnih kolega i nastavnika u školi i da li su oni od domicilnih Francuza i Evropljana bili prihvaćeni kao ravnopravni ili su permanentno bili diskriminisani kao pridošli Afrikanci i Azijati, a uz to još i muslimani.

Muftija Muamer ef. Zukorlić

Page 23: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 23

ZAŠTO SE MUSLIMANI IZVINJAVAJU

Logično je da za svaki teroristički napad ili bilo koje slično stradanje ne-vinih svaki čovjek, a posebno onaj na važnim društvenim pozicijama, izrazi žaljenje i osudi akt usmjeren protiv vrijednosti savremene ljudske civilizacije. Međutim, ono što izaziva nelagodu muslimana u svijetu, a posebno u Evropi i Sjevernoj Americi, jeste nedvosmislen pritisak na muslimane, posebno nji-hove predstavnike, da se moraju javno pravdati, ograđivati i izvinjavati zbog terorizma. Ovakav odnos prema muslimanima doveo je do toga da se oni koji to ne urade stavljaju na liste radikalne uleme ili imama te bivaju tretirani programima posebne prismotre. Koliko ovaj fenomen izaziva ogorčenje kod muslimana vidjeli smo prilikom poziva da se minutom šutnje oda počast žrtvama terorističkog napada u Parizu na prijateljskoj nogometnoj utakmici između reprezentacija Turske i Grčke u Istanbulu, kada su turski navijači izviždali minutu šutnje, mada su iz Nogometnog saveza Turske saopćili da su navijači zviždali terorizmu i teroristima, ili u Dablinu kada su neki od navijača Bosne i Hercegovine tokom minute šutnje skandirali „Palestina“.

Drugi primjer revolta muslimana zbog ovog fenomena zabilježen je na društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini, Sandžaku i širem regionu kada je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kava-zović dao preporuku da se, iz poštovanja prema žrtvama napada u Parizu, učenje ezana na podne namazu pomjeri za pet minuta. Umjereni muslimani, čak i oni koji ne prakticiraju islam, burno su reagirali i nisu se mogli složiti sa tim da bilo šta, pa i teroristički napadi u Parizu, mogu utjecati na pomije-ranje ezana, vjerskog obreda sa tradicijom dužom od četrnaest vijekova. Na svakom koraku tih dana među muslimanima širom svijeta moglo se čuti: „Osuđujem teroristički napad u Parizu, ali šta mi imamo sa tim!? Zašto se mi moramo pravdati?!“

KORIJENI TERORIZMA

Kapitalističko društvo produbljuje jaz između ultrabogatih pojedinaca i sve veće mase siromašnih. Godišnje objave lista najbogatijih ličnosti i korpo-racija oslikavaju stanje unutar zajednice svjetskih moćnika, a s druge strane izazivaju ogorčenje i prezir milijardi siromašnih članova potrošačkog druš-tva i onih koji su na ivici egzistencije. U povijesti ljudske kulture i civilizacije nije zabilježen nijedan slučaj dugoročnog opstanka enormno bogatog poje-dinca ili grupe u sredini gdje je većina stanovništva siromašna. U takvim slučajevima neminovno se javljaju socijalni nemiri, protesti, bune i revolucije koje dovode do svrgavanja bogataša i vlastodržaca. Socijalna diskriminaci-ja sveprisutna u savremenom društvu nije lišena ovog fenomena te su zato ovakve situacije vrlo česti pokretači nasilja i povoljan ambijent za regrutova-nje terorista.

Mlade generacije bivših koloniziranih zemlja predugo žive tranziciju, iščekujući sređivanje društva i normalizaciju država koje su iz ruku dikta-

TERORKRATIJA IZMEĐU ISILA I AJFELA

Page 24: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

24 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

torskih režima prešle kod vrlo često slabašnih političkih partija, nedovoljno spremnih da odgovore izazovima trenutka i ponude rješenja za izlazak svo-jih država iz poluopsadnog stanja u kom se nalaze u slobodne demokratske zajednice. Devastirane države prepune oružja iz netom završenih ratova, poput Iraka, Libije, Afganistana i drugih, idealna su mjesta za regrutaciju nezadovoljnih mladih ljudi od strane ekstremističkih organizacija pod iz-govorom slobode, borbe za jednakost i ravnopravnost te uvažavanje glasa poniženih i obespravljenih za svoje nasilne ciljeve.

Naslanjajući se na prethodno kazano, treba istaći da, uslijed ovih činje-nica, nikada nije bilo moguće podvući jasnu liniju između samoniklih te-rorističkih organizacija i onih koje su formirane od strane spoljnog faktora. Primjeri za to su već spominjani, Al-Kaida i ISIL, kao i mnogi drugi nastali zahvaljujući obukama zapadnih sila i s ciljevima osiguravanja povoda poje-dinim državama da se miješaju u unutarnja pitanja drugih država, koristeći metodu destabilizacije kao najefikasnije sredstvo.

Hipokrizija savremenog svijeta, koji načelno proklamuje demokratske vrijednosti, zasnovane na svetosti slobode pojedinca, nepovredivost nje-govih vjerovanja i dobara, suštinski proizvodi kapitalističko društvo ne-jednakih, jednakih i jednakijih, u kome vodeće svjetske sile transparentno, ukoliko to odgovara njihovim interesima, podržavaju diktatorske režime, istovremeno naoružavajući i pomažući pobunjenike protiv tih režima, čeka-jući najpodesniji momenat da izazovu sukobe i dodijele sebi legitimno pra-vo intervencije na određenom prostoru s ciljem ovladavanja i zaposjedanja prirodnih resursa i bogatstava, preoblikujući na taj način prevaziđeni sistem kolonijalizma koji, u suštini, nikada nije prestao egzistirati. Takav odnos proizvodi negativne reakcije kod porobljenih naroda koji posežu za radikal-nim metodama kao načinom borbe, što često dovodi do pojava ekstremizma sa dobrom osnovom da preraste u terorizam.

SKUP I JEFTIN ŽIVOT

Hipokrizija savremenog svijeta ogleda se i u nejednakom tretmanu žrta-va terorizma. O jednima se govori s najvećom političko-medijskom pažnjom, što je dobro, a drugi se prešućuju i navode pri kraju medijskih izvještaja, ili tek ovlašno tretiraju od strane ozbiljnih političkih faktora, kao puka sta-tistika, što je licemjerno i nedopustivo. Stotinu trideset žrtava terorističkog napada u Parizu ne prestaje biti tema medijskih opservacija i političkih pro-klamacija, čime se postižu snažne refleksije na širu sliku svjetske pozornice i iniciraju važni strateški potezi koji će umnogome odrediti budućnost čovje-čanstva. S druge strane, dan prije Pariza, ISIL je izveo dva velika teroristička napada u Bejrutu u kojima je smrtno stradalo najmanje četrdesetak osoba, a preko dvije stotine ranjeno. Ova vijest u svjetskim medijima tretirana je kao obični dnevno-politički događaj na koji su se konzumenti inertno na-vikli kao na svakodnevnu statistiku. U Iraku i Siriji dnevno strada između trideset i četrdeset ljudi od neposrednog terorizma, što uopće nema tretman

Muftija Muamer ef. Zukorlić

Page 25: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 25

među zapadnim političkim faktorima i medijima, a građane na Zapadu ne dotiče, a kamoli uznemirava. Takav civilizacijski raskorak u koncepciji prav-de u vrjednovanju ljudskih života u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi na jednoj i Africi i Aziji na drugoj strani i bezobzirna medijska demonstracija te razlike u nastojanju da se prikaže normalnim stanjem, predstavlja svojevr-stan psihološki teror koji se teško zaboravlja.

PODRIVANJE TURSKE

Najznačajniji događaj nakon pariškog petka trinaestog, a koji dolazi kao indirektna posljedica terorističkih napada od 13.11.2015. godine, jeste tursko-ruska napetost nakon obaranja ruskog borbenog aviona od strane turskih odbrambenih snaga zbog povrede zračnog prostora. Da li je ovaj događaj, koji je izazvao nove napetosti, tek puka slučajnost, nemarnost, stvar održa-vanja principa dosljednosti, ili pak uvod u novo poglavlje sirijske i blisko-istočne krize? Neki ozbiljni analitičari skloni su mišljenju da koncentracija dodatnih snaga u Siriji može imati pozadinski plan slabljenja Turske koja postaje moćna regionalna sila, njenim uvlačenjem u iscrpljujući rat ili dugo-ročan teži sukob. U ovakvom sagledavanju ni špekulacije o navodnom do-govoru Obame i Putina prilikom skorašnjeg susreta na samitu Ujedinjenih nacija u Njujorku o stvaranju države Kurdistan i podjeli Saudijske Arabije na tri države ne treba u potpunosti odbaciti. Formiranjem države Kurdistan od dijelova iračke, sirijske i turske teritorije, što bi značilo direktno raspar-čavanje i slabljenje Turske, i podjelom Saudijske Arabije na tri države, koje bi vodila tri već formirana politička klana, svjetske sile bi trajno zagospodarile muslimanskim svijetom i njegovim resursima, bez trunke bojazni da bi neka od država mogla imati dovoljno potencijala da se pobuni protiv takve vrste scenarija dominacije i eksploatacije svojih resursa.

Pored materijalnih, ruski interesi slabljenja Turske i ovladavanje dijelom njene i sirijske teritorije mogli bi biti i duhovne prirode. Jedna od najstarijih i ujedno najtemeljnijih institucija ortodoksnog kršćanstva jeste Antiohijska crkva, koja je zbog višegodišnjih sukoba u Siriji na rubu egzistencije, a od-nedavno je čak i svoje sjedište premjestila na teritoriju Turske. Za Ruse je od neizmjerne institucionalne važnosti Carigradska patrijaršija, a kao kruna svakako i Aja Sofija. Bili smo svjedoci nedavne posjete Balkanu rusofilskog tzv. muslimanskoga šejha, koji je sa najvećim počastima primljen čak i u Beogradu, koji je prognozirao da će do kraja sirijske krize Rusi ući, doduše sa muslimanima, u Istanbul i iznova ga osvojiti. Većini je to izgledalo kao naka-radan stav, kao što je i sam Kremlj šalom nazvao poziv moskovskog muftije Putinu da pođe put Meke i Medine i pripoji ih Rusiji.

Izgleda da Turci ili ne razumiju takve šale ili ih shvataju previše ozbiljno, kao što su i odbranu svog zračnog prostora shvatili krajnje obazrivo. Opre-zno, ali odlučno su i prije u više navrata upozoravali Ruse zbog povrede svoje teritorije na granici sa Sirijom. Audio snimak kojeg su ponudili javnosti svjedoči da su ispoštovali proceduru upozorenja prije intervencije. S druge

TERORKRATIJA IZMEĐU ISILA I AJFELA

Page 26: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

26 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

strane, ruski pilot tvrdi da nije bilo nikakvog upozorenja i da nijednog se-kunda avion nije prešao u turski zračni prostor. Reakcije i optužbe zvanični-ka s obje strane oštre su i pomalo prijeteće. Ni treća strana - NATO alijansa nije do kraja odlučna da li da podrži svoju članicu ili da ostane po strani, pa zato zauzima neku vrstu rezervnog položaja, nagovještavajući da Turska možda nije trebala imati takvu ishitrenu reakciju, dajući tako signal i Rusima da ne žele otvoreni sukob. Erdoganu se neće oprostiti što je uspio zaustaviti stogodišnji pokušaj identificiranja dekadence sa islamom i da je na islamskoj ideji, u svom stilu, podigao Tursku i ojačao njen identitet ne sukobljavajući ga sa savremenim konceptom ekonomskog sistema vrijednosti i drugim teko-vinama Zapadne Evrope. Hvala Bogu, ni Rusija ni Turska, bar ako je suditi po izjavama njihovih najvećih državnih dužnosnika, ne žele međusobni rat. Nadati se je da će se na tome završiti te da je ovo bilo, ako ne puka slučajnost, u najgorem mogućem slučaju tek odmjeravanje čvrstine stavova i moralne snage. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je nedavno istekao devedesetde-vetogodišnji ugovor o slobodnom prijelazu Rusije kroz Bosfor, pa ni ozbiljnu ambiciju Zapada da sebi učini dostupnim naftne i gasne potencijale Kaspij-skog jezera.

ZAŠTO IZRAEL NIJE ZABRINUT ZBOG ISILA

Prema svim pokazateljima, ISIL je do sada najbrutalnija militantno-tero-ristička organizacija koja proklamuje borbu u ime i za islam. Njihovo fana-tično iznošenje argumenata, scene svirepog ubijanja nedužnih ljudi odru-bljivanjem glave i drugim monstruoznim načinima te ostali anticivilizacijski postupci, uznemirili su cijeli svijet i natjerali ga na osudu i konkretnu akciju protiv ove organizacije. Indikativno je da Izrael, kao država koja je prije poja-ve ISIL-a ekspresno reagovala na svaku informaciju, proklamovanje i poziv muslimanskih priznatih i nepriznatih vjerskih, političkih i drugih autoriteta i organizacija koji su pozivali na ujedinjenje muslimana i suprotstavljanje njihovim tlačiteljima, a pogotovu militantnog čina koji bi neko u ime islama i muslimana uradio, šuti i ne pokazuje znake zabrinutosti na pojavu ISIL-a i njegovo djelovanje. ISIL duže vrijeme širi teritoriju i već se nalazi na granici Izraela na Golanskoj visoravni, koji bi trebao, obzirom na ideologiju i način djelovanja ove organizacije, biti na najvećem stupnju opreza i borbene goto-vosti. Međutim, takva reakcija izostaje da li zbog toga što Izrael ne vidi ISIL kao direktnu prijetnju svojoj teritoriji ili ima prečeg posla boreći se sa pale-stinskim dječacima i djevojčicama koji makazama i kamenčićima jurišaju na njihove policijske i vojne formacije opremljene najsavremenijim oružjem na svijetu. Ili su u pitanju neke druge relacije zbog kojih izraelska država može biti mirna.

IMA LI SPASA

Kada sagledamo sve pojavnosti i okolnosti trenutka koji živimo, nameće

Muftija Muamer ef. Zukorlić

Page 27: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 27

nam se utisak da se ljudska civilizacija nalazi u tunelu bez izlaza. Uprkos svoj vojnoj, naučno-tehnološkoj moći nismo bili u prilici da čujemo prijedlo-ge koji bi mogli izgledati kao ozbiljna globalna rješenja krize u koju je zapao svijet. To ne znači da izlaz iz ovog beznađa ne postoji, ali doći do njega niti je lahko niti jednostavno. U potrazi za njim, kao u slučaju traganja za lijekom nekoj bolesti, treba poći od izvora i korijena te bolesti. U slučaju terorizma, već smo naznačili osnovu njegovog izvorišta i poticaje koji djeluju kao ža-rište bolesti na tijelu odakle se zaraza širi i u jednom trenutku dovodi do potpunog pada imunog sistema, prijeteći da ugrozi i život pacijenta, ukoliko ne bude hitne ljekarske intervencije i adekvatne terapije.

Da bi se približili početku rješenja problema, ljudska civilizacija se mora suočiti sa obavezom nužnog obračuna sa svim vrstama izazivača terorizma, ublažavanjem socijalnog jaza između bogatih i siromašnih, obezbjeđivanjem jednakih šansi za mlade generacije koloniziranih naroda kojima bi se uma-njile njihove frustracije, prestanak manipulacija grupama iz nezadovoljnih sredina koje velike sile proizvode i koriste za ostvarenje dominacije nad re-sursima drugih zemalja, odustajanje od hipokrizije kao osnovne odrednice Zapada prema siromašnom Istoku.

Pitanje zloupotrebe vjere islama, a posebno vjerskih osjećanja, u svrhu re-grutovanja mladih ljudi u cilju izazivanja nasilja, ne mogu riješiti vojno-teh-nološki represivni potencijali, a posebno nemuslimani na tom polju ne mogu učiniti ništa pozitivno. Naprotiv, njihove represije izgledaju kao udaranje štapom po vatri, džaranje vatre koja se poslije toga raspaljuje i širi. Današnji zapadni svijet komunicira sa dvije muslimanske krajnosti. Najintenzivniju komunikaciju imaju sa svojim miljenicima među muslimanima koje čine poltroni koji snishodljivo govore i rade po volji Zapada, odričući se vlastitog identiteta i dostojanstva i vrlo često pokušavajući da modificiraju islamske norme kako bi se dodvorili Zapadu, a za uzvrat dobili sitne privilegije. Zato u konkretnom slučaju treba podvući da nema pobjede nad ISIL-om dok se ne eliminiše Asad, jer se na odbojnosti prema Asadu i sličnim fenomenima diktature i tiranije regrutuju svi ISIL-ovci i drugi ekstremni nasilnici.

Frustrirani ovom pojavom, kao i drugim već spomenutim primjerima nepravde, mladi slaboučeni muslimani postaju žrtve raznih lovaca na ljud-ske duše koje, nakon što ih identificiraju, oblikuju i obuče, kasnije smišljeno upotrebljavaju kao fanatično gorivo za svoje terorističke namjere, uglavnom radi skrivenih ciljeva i interesa raznih svjetskih moćnika. Konačno, zapadna civilizacija bi morala što prije uspostaviti ozbiljnu i iskrenu komunikaciju sa muslimanskim faktorima sredine između ove dvije krajnosti, a to su, pri-je svega, prava islamska ulema koja dobro poznaje islam, koja ga ispravno tumači i predstavlja, a pritom ne poziva na neprijateljstvo prema nemusli-manima. Ova autentična ulema možda predstavlja posljednju šansu i tračak iskrene nade da se ovaj apokaliptični sunovrat ljudske civilizacije zaustavi, prije nego to bude prekasno. Tu ulemu i zajednice muslimana koje ona pred-vodi treba početi ozbiljno uvažavati i podržati. U protivnom, svijet srlja u bezdan globalnog sukoba čije posljedice bi mogle biti nesagledive.

TERORKRATIJA IZMEĐU ISILA I AJFELA

Page 28: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 29: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 29

28-184

hfz. prof. dr. Almir Pramenković

STANJE IMANAPOVEĆANJE I SMANJENJE U SVJETLU KUR’ANA I SUNNETA

REZIME

Tekst Stanje imana – povećanje i smanjenje u svjetlu Kur’an i sunneta tretira važnu tematiku islamskog akaida. Jedna od prvih kontraverzi u ranoj histori-ji islama bilo je pitanje imana – vjerovanja. Ovo pitanje polarizovalo je musli-mansku zajednicu na liberalne murdžije koji su tvrdili da se iman sastoji od vjerovanja srcem, te da djela nisu potrebna, i ekstreme haridžije i mutezile čiji stav je bio da iman ne može postojati bez djela. Na temelju ovog pitanja na-stalo je i pitanje povećanja i smanjenja imana. Ehlisunetski učenjaci svoj stav da se iman povećava i smanjuje temeljili su na brojnim kur›anskim ajetima, hadisima kao i izrekama prvih generacija. Indikativan je stav Ebu- Hanife, da se iman ne povećava i ne smanjuje, što se, na prvi pogled, suprostavlja stavu većine islamskih učenjaka. Naime, Ebu-Hanife u definiciji imana ne ubraja djela jer smatra da su djela posljedica imana. Tako postaje jasno da se radi o semantičkoj i formalnoj razlici, jer svi se slažu da nepostojanje ubjeđenja im-plicira nevjerstvo te da se griješnikom smatra onaj ko izostavi djela.

SUMMARY

This article State of iman – increase and decrease in the light of Qur’an and Sunnah deals with significant subject of Islamic iman - belief. One of the first controversies in early history of Islam was the issue of belief. The issue polarized Muslim community into liberal Murjits who believed that iman

Page 30: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

30 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

consists of heart belief only so that actions of body are not necessary, and extremist Harijits and Mutezilits who believed that iman without bodily ac-tions cannot stand. Intrinsically associated question with this was the issue of increase and decrease of iman. Ehlisunet scholars based their position, islam increases and decreases, on numerous the Qur’anic verses, the Prophet tradition as well as sayings of the first generations. Position of Ebu Hanife on this matter, iman does not increase nor decrease, seems to be contradicting the position of majority of Islamic scholars. As a matter of fact, Ebu Hanife did not mention bodily action in definition of iman as he believed that they are natural consequences of iman. Thus it becomes vividly clear that it is about formal and linguistic difference between him and other scholars since they all agree that lack of iman implies disbelief and that he who does not have bodily action has been considered sinner.

hfz. prof. dr. Almir Pramenković

Page 31: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 31

UVOD

Povijesno gledano, pitanje imana – vjerovanja jedno je od prvih i naj-diskutabilnijih pitanja s kojim su se prvi muslimani suočili nakon sukoba između Alije bin Ebi-Taliba i Muavije. Kur›an jasno i eksplicitno naglašava da se iman povećava što potkrepljuju mnogi hadisi poslanika Muhammeda, a.s., kao i predaje prvih generacija. Međutim, u povijesti islama primjetne su različite interpretacije ovog pitanja. Važno je ukazati na činjenicu da razila-ženje po ovom pitanju nastaje kao rezultat definiranja suštine imana. Kao u slučaju drugih pitanja, pristup ovom pitanju vjere polarizirao se između dvi-je suprostavljene grupacije: haridžija, (i mutezila) koji su tvrdili da vjeru u srcu moraju pratiti dobra djela, i murdžija, koji su smatrali da suštinu imana čini vjerovanje srcem, te da to ne moraju djela pratiti.1 Puritanizam haridžija je bio nerealističan toliko da je prijetio opstanku muslimanske zajednice, dok je konformizam murdžija bio toliko liberalan da je narušavao same temelje islamske moralnosti.

Ehlisunetski učenjaci smatraju da su i djela neophodna, ali onaj ko ih izostavi postaje grješnik, ali ne i nevjernik. Pobornici ovog stava zauzimaju ispravnu poziciju, te nisu ni strogi kao haridžije i mutezile, niti previše blagi kao murdžije.2 Takav stav zastupali su imam Malik, Šafija, El-Evzai, učenjaci Medine, svi imami hadisa kao što su Ahmed bin Hanbel, Ishak bin Rahvejh, apologeti kao što su Haris bin Esed El-Muhasibi, Ebu-l-Abbas el-Kalanisi, Ebu Ali Es-Sekafi i dr.3 Svi su oni na stanovištu da se ljudi razlikuju po pi-

1 Ko posvjedoči vjerovanje jezikom ali to ne prihvati srcem munafik je (licemjer) – nije vjernik Allah, dž.š., kaže: Ima ljudi koji govore: “Vjerujemo u Allaha i u onaj svijet!”- a oni nisu vjernici. Kur’an, El-Bekare, 8. Ovo je stav Keramija koji tvrde da se iman sastoji samo od riječi. Izu’-zetak ovog pravila su soba koju zadesi smrt, prije nego je verbalno posvjedočila šehadet, a imala je namjeru da to učini kao i osoba nad kojom se vrši represija da izgovori riječi nevjerovanja. Na tom ukazuje Kur’an: Onoga koji zaniječe Allaha, nakon što je u Njega vjerovao – osim ako bude na to primoran, a srce mu ostane čvrst ouvjeri - ček aAllahova kazna. One kojima se nevjerstvo bude mililo stići će srdžba Allahova i njih čeka patnja velika. Kur’an, En-Nahl, 106.

Ko posvjedoči vjerovanje srcem, međutim, to ne posvjedoči jezikom, a u mogućnosti je to učiniti, nije vjernik. Uzvišeni kaže o mušricima Kurejša:Mi znamo da tebe zaista žalosti to što oni govore. Oni, doista, ne okrivljuju tebe da si ti lažac, nego nevjernici poriču Allahove riječi. Kur’an, El-En’am, 33. O jevrejima Kur’an kaže: Oni kojima smo dali Knjigu znaju Poslanika kao što sinove svoje znaju, ali neki od njih doista svjesno istinu prikrivaju. Kur›an, El-Bekare, 146. Es-Sefarini Muhammed ibn Ahmed ibn Salim En-Nabulsi El-Hanbeli, Haštijetu-d-durreti-l-mudijjeti fi akdi-l-firkati-l-merdijje, 1416. H., str. 71; El-Fevzan Salih bin Fevzan bin Abdullah, Šerhu-d-durreti-l-mudijjeti fi akdi-l-firkati-l-merdijje li-s-Sefarini, 2004., str. 155-156; El-Mejdani Abdur-Rahman Hasan, El-akidetu-l-islamijjetu ve ususuha, Daru-l-kalem, Damask, 1997., str. 77.

2 Adilović Zuhdija, Hasan Kafija Pruščak i njegovo djelo – svjetlost istinske spoznaje o temeljima vjere: komentar Tahavijeve poslanice izakaida, Islamska pedagoška akademija, Zenica, 2004., str. 194.

3 En-Nesefi Ebu-l-Muin Mejmun bin Muhammed, Tebsiretu-l-edille fi usuli-d-din, Ankara, 2004., 2/404. Imam El-Maturidi naglašava da vjera nije nužno uvjetovana dobrim djelima. On tvrdi da budući da je vjera stvar srca, a djela stvar tijela, to ne znači, ako tijelo nekada propusti slijediti srce, da vjera prestaje postojati. Vjerovatnije je, kaže El-Maturidim da će ova vjera u srcu proizvesti dobra djela nego da neće. Cerić Mustafa, Korijeni sintetičke teolo-gije u islamu – Ebu Mensur el-Maturidi, preveli s engleskog: Enes Karić i Edib Muftić, Kalem,

STANJE IMANA - POVEĆANJE I SMANJENJE U SVJETLU KUR’ANA I SUNNETA

Page 32: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

32 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

tanju imana, te da se iman povećava pokornošću i smanjuje griješenjem.4 Međutim, postoji grupa koja smatra da se iman ne povećava i ne smanjuje kao što Šumerije, Nedžarije, Gejlanije.5 Takav stav se može naći i kod imama Ebu-Hanife kao i kod njegovih sljedbenika.6

ZNAČENJE POJMA IMAN

Jezičko značenje pojma imanJezički iman se derivira od glagola أمن – يؤمن koji aludira na dva značenja:Davanje sigurnosti:Koji ih gladne hrani i od straha brani.7

Vjerovanje:Oni govore: “Budite jevreji, odnosno kršćani, i bićete na pravome putu!”

Ti reci: “Ne, mi smo vjere Ibrahimove, koji je ispravno vjerovao; on nije niko-ga Allahu ravnim smatrao.”8

“O oče naš,” - rekoše - “bili smo otišli da se trkamo, a Jusufa smo ostavili kod naših stvari, pa ga je vuk pojeo. A ti nam nećeš vjerovati, iako istinu govorimo.”9

Šerijatsko značenje pojma imanU šerijatskom smislu, imanje je pojam koji se nekad spominje samo za

vjerovanje u Allaha, dž.š., Njegove meleke, knjige, poslanike, Sudnji dan i kada’ i kader. Ovo značenje ima onda kada se u kur’anskim i hadiskim tek-stovima spominje zajedno sa islamom, kao što je to slučaj u Džibrilovom ha-disu. Pod pojmom iman može se misliti na cjelokupnu vjeru, a to je u slučaju kada se spominje odvojeno od islama, kao što je u sljedećem ajetu:

„Allah je zaštitnik onih koji vjeruju..“.10

Sarajevo, 2012., str. 219.4 El-Hakemi Hafiz Ibn Ahmed, Mearidžu-l-kabuli bišerhi sullemi-l-vusuli ila ilmi-l-usuli fi-t-

tewhid, Daru Ibnu-l-Dževzi, Rijad, 2006., 3/1180; El-Dželi Ahmed Muhammed, El-Aši El-Adžemi, Hajdar Farig Abdulgina, El-akidetu-l-islamijjetu, San’a, 2009., 2/151.

5 Šumerije, Nedžarije i Gejlanije su ogranci sekte Murdžia. Nedžarije smatraju da se iman sastoji samo od spoznaje Boga i onoga s čime je došao Poslanik, a.s.En-Nesefi Ebu-l-Muin Mejmun bin Muhammed, Tebsiretu-l-edille fi usuli-d-din, 2/404. Keramije smatraju da se iman sastoji samo od spoznaje . Osim toga, tvrdili su da su svi munafici u vrijeme Poslanika, a.s., pravi vjernici.

6 El-Kari Mula Ali, Šerhu-l-fikhi-l-ekberi liebi Hanifeti en-Nu›man, Daru-n-nefais, Bejrut, 1997., str. 181-2.

7 Kur’an, Kurejš, 4.8 Kur’an, El-Bekare, 135.9 Kur’an, Jusuf, 17.10 Kur’an, El-Bekare, 257.

hfz. prof. dr. Almir Pramenković

Page 33: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 33

POVEĆANJE I SMANJENJE IMANA

Ehlisunetski učenjaci svoj stav povećanja i smanjenja imana temelje na racionalnim i tradicionalnim argumentima.

Racionalni argument povećanja i smanjenja imanaRacionalni argumet se temelji na premisi: „ukoliko se iman ne pove-

ćava i ne smanjuje onda bi iman cijelog umeta bio jednak. Konsekventno tome, zaključilo bi se da su grješnici jednaki sa vjerovjesnicima i melecima u imanu“.11 Osim toga, svaki vid ibadeta dio je imana, tako da nema potpunog imana sve dok se svi vidovi ibadeta ne izvrše.12

Tradicionalni argument povećanja i smanjenja imanaArgumenti iz Kur’ana“On uliva smirenos usrca vjernika da bi još više učvrstili vjerovanje koje imaju –

a vojske nebesa i Zemlje su Allahove; Allah sve zna i mudar je 13

“One kojima je, kada su im ljudi rekli: “Neprijatelji se okupljaju zbog vas, trebate ih se pričuvati!” – to je učvrstlo vjerovanje, pa su rekli: “Dovoljan je nama Allah i divanje On Gospodar!” 14

„Pravi vjernici su oni čija se srca strahom ispune kad se Allah spomene, a kad im se riječi njihove kazuju, vjerovanje im povećavaju i samo se na Gospodara svog oslanjaju.“15

“A kad bude objavljena neka sura, ima ih koji govore: «Kome je od vas ova učvr-stila vjerovanje?» Što se tiče vjernika, njima je učvrstila vjerovanje, i oni se raduju.“16

Argumenti iz SunnetaŠto se tiče hadisa, Poslanik, a.s., kaže: „Iman sadrži sedamdeset i nekoliko

dijelova.“17 Imam Ez-Zuhri u komentaru spomenutog hadisa kaže da sam hadis ukazuje da značenje imana obuhvata sve segmente i dijelove imana.18

11 El-Badžuri Ibrahim bin Muhammed, Fethu-l-medžidi fi bejani tuhfeti-l-muridi ala dževhereti-t-tevhid, Daru-l-Bejruti, Damask, 2002., str. 128.

12 En-Nesefi Ebu-l-Muin Mejmun bin Muhammed, Tebsiretu-l-edille fi usuli-d-din, 2/417.Uput-no je napomenuti da se ovdje ne radi o beskonačnom povećanju ili imana, već povećanju i smanjenju u okviru dijelova imana odnosno vidova i aspekata ibadeta. Tako onaj ko iz-vršava ibadete njegov iman se povećava sve dok se ne kompletira izvršenjem svih vidova ibadeta.

13 Kur’an, El-Feth, 4.14 Kur’an, Ali Imran, 173.15 Kur’an, El-Enfal, 2.16 Kur’an, Et-Tevba, 124.17 Sahihu-l-Muslim, broj hadisa: 53.18 El-Hakemi Hafiz Ibn Ahmed, Mearidžu-l-kabuli bišerhi sullemi-l-vusuli ila ilmi-l-usuli fi-t-tew-

hid, 2/756.

STANJE IMANA - POVEĆANJE I SMANJENJE U SVJETLU KUR’ANA I SUNNETA

Page 34: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

34 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Ebu-Muhammed El-Husejn bin Mesud El-Begavi kaže da je islam, u ha-disu kojeg prenosi Omer,19 a.s., naziv za djela, dok je naziv iman za srčano vjerovanje. Međutim, to nikako ne znači, El-Begavi naglašava, da djela nisu sastavni dio imana, kao što ne znači da vjerovanje srcem nije dio islama. El-Begavi smatra da su pojmovi iman i islam jedno, te da ih obuhvata termin din-vjera, jer je zato Poslanik, a.s., rekao: „To je Džibril, došao je da vas podučio vašoj vjeri.“20

Poslanik a.s., kaže da će iz vatre izaći svako ko u srcu bude imao trunku imana.21 Imam El-Gazali smatra da ne bi imalo smisla govoriti o razlkama ukoliko vjerovanje u srcu ne varira.22

Ibn Kajjim El-Dževzijje kaže: „Svaki hadis o tome da se iman ne povećava i ne smanjuje je lažan i izmišljen.“23

Predanja prvih generacija o povećanju i smanjenju imanaOsim ajeta i hadisa postoji veliki broj izreka prvih generacija koji potvr-

đuju stav o povećanju i smanjenju imana. Prenosi se da su Ebu-Derda, Ibn Abbas i Ebu-Hurejre rekli: „Iman se povećava i smanjuje.“24

Ebu Sufjan bin Ujejne je rekao: „Iman se sastoji od riječi i djela, povećava se i smanjuje.“ Njegov brat, Ibrahim bin Ujejne ga upita: „Zar kažeš da se iman smanjuje?!“, on odgovori, „Smanjuje se toliko da od njega ne ostane ništa.“25

Ibn Mesud je u dovi govorio: „Allahu dragi, povećaj nam iman, jekin i razboritost.“26

Imam El-Evzai kaže: „Iman ne može postojati bez riječi. Iman i riječi ne mogu postojati bez djela, a iman, riječi i djela ne mogu postojati bez nijeta.“27

Imam Šafija tvrdi: „Idžma ashaba, tabi›ina i njihovih sljedbenika je da se iman sastoji od riječi, djela i nijeta.“28

19 Sahihu-l-Muslim, broj hadisa: 8. 20 El-Hakemi Hafiz Ibn Ahmed, Mearidžu-l-kabuli bišerhi sullemi-l-vusuli ila ilmi-l-usuli fi-t-tew-

hid, 2/757.21 Sahihu-l-Buhari, broj hadisa: 44.

22 El-Gazali Ebu Hamid Muhammed, Preporod islamskih nauka, Oživljavanje vjerskih znanosti,Libris, Sarajevo, 2004., 1/409-412.23 El-Badžuri Ibrahim bin Muhammed, Fethu-l-medžidi fi bejani tuhfeti-l-muridi ala dževhereti-t-

tevhid, str. 129.24 El-Dželi Ahmed Muhammed, El-Aši El-Adžemi, Hajdar Farig Abdulgina, El-akidetu-l-is-

lamijjetu, San’a, 2009., 2/152.25 Es-Sabuni Ebu Usman Ismail bin Abdurrahman, Akidetu-s-selefi we ashabi-l-hadis, Daru-l-

minhadž, Kairo, 2003., str. 79.26 Adilović Zuhdija, Hasan Kafija Pruščak i njegovo djelo – svjetlost istinske spoznaje o temeljima

vjere: komentarTahavijeveposlaniceizakaida, str. 194.27 El-Lalikai Ebu Kasim Hibetullahi ibn Hase ibn Mensur Et-Taberi, I’tikadu ehli-s-sunneti ve-l-

džema’ati mine-l-kitabi ve-s-sunneti ve idžmai-s-sahabeti ve-t-tabi’ine min ba’dihim, Daru Tajjibe, Rijad, 2003., 5-6/956.

28 El-Lalikai Ebu Kasim Hibetullahi ibn Hase ibn Mensur et-Taberi, I’tikadu ehli-s-sunneti ve-l-

hfz. prof. dr. Almir Pramenković

Page 35: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 35

Imam El-Buhari je rekao: „Znanje sam uzeo od 100 i više učenjaka. Nisam uzimao znanje osim od onog ko je govorio: iman se sastoji od riječi i djela.“29

El-Mejdani zastupa mišljenje da se iman povećava i smanjuje, i to elabo-rira na slijedeći način. On tvrdi da novorođenče protokom vremena raste, razvija se, počne učiti i obavljati mnoge tjelesne funkcije, a da za to vrijeme ne dobija novi dio tijela. Za vrijeme tog procesa dijete nije dobilo treću ruku ili oko itd. Po njemu, iman se na identičan način povećava. Iman u srcu čo-vjeka je kao novorođenče, potpuno sa svim dijelovima, a onda se protokom vremena povećava, činjenjem dobrih djela kao što novorođenče protokom vremena raste i razvija se. Što se iman više povećava to se reflektuje na pona-šanje koje postaje sve plodotvornije. U suprotnom, kada nema dobrih djela, iman se smanjuje što je identično situaciji novorođenčeta ukoliko ne dobije adekvatnu hrana, tada oslabi i ne razvija se pravilno.30

IMAN POSLANIKA

Islamska ulema je na stanovištu da se iman poslanika povećava, ali ne samnjuje. Svoj stav baziraju na tezu: da bi iman bio potpun on mora biti spo-soban da primi potpunost. Primjera radi, iman Muhammeda, a.s., nakon Isra i Mi’radža nije bio kao prije toga.31 To potvrđuje Kur’an:

“A kada Ibrahim reče: “Gospodaru moj, pokaži mi kako mrtve oživljuješ!” – On reče: “Zar ne vjeruješ?” – “Vjerujem” – odgovori on – “ali bih da mi se srce smiri.” “Uzmi četiri ptice” – reče On – “i isijeci ih, pa pojedine komade njihove stavi na razne brežuljke, zatim ih pozovi, brzo će ti doći. Znaj da je Allah silan i mudar.» 32

Poslanik, a.s., kaže: „Mi smo preči sumnjati od Ibrahima.“33

El-Muzeni komentarišući ovaj hadis kaže da ove riječi znače: nemogu-će je da Ibrahim, a.s., posumnja, jer da je moguće daposlanici sumnjaju u oživljavanje mrtvih Muhammed, a.s. bi bio preči sumnjati od Ibrahima, a.s. El-Muzeni kaže: Ovim hadisom kao da Poslanik, a.s., kaže: „Ja ne sumnjam, pa znajte da ni Ibrahim nije sumnjao.“ Na ovaj način Poslanik, a.s., je iz skro-mnosti i edeba dao prednost Ibrahimu, a.s., u sumnji.34

Imam En-Nevevi kaže da postoje različite interpretacije komentara ovog hadisa, a da je najbolje mišljenje El-Muzenija.

džema’ati mine-l-kitabi ve-s-sunneti ve idžmai-s-sahabeti ve-t-tabi’ine min ba’dihim, 5-6/957.29 Ibid., 5-6/959.30 El-Mejdani Abdur-Rahman Hasan, El-akidetu-l-islamijjetu ve ususuha, Daru-l-kalem, DaD-

mask, 1997., str. 74.31 El-Badžuri Ibrahim bin Muhammed, Fethu-l-medžidi fi bejani tuhfeti-l-muridi ala dževhereti-t-

tevhid, str. 126.32 Kur’an, El-Bekare, 260.33 Sahihu-l-Buhari, broj hadisa: 3192.34 El-Badžuri Ibrahim bin Muhammed, Fethu-l-medžidi fi bejani tuhfeti-l-muridi ala dževhereti-t-

tevhid, str. 127.

STANJE IMANA - POVEĆANJE I SMANJENJE U SVJETLU KUR’ANA I SUNNETA

Page 36: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

36 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

IMAN MELEKA

Što se tiče imana meleka, prema mišljenju većine islamske uleme on se ne poveća-va niti smanjuje jer je njihov iman prirodan i urođen. Ovaj stav dijeli i imam Ebu Hanife.35 Međutim, Abdu-l-Berr El-Edžhuri kaže da se iman meleka poveća-va ali ne smanjuje.

Kada se sumira dosada iznijeto očigledno je da postoje tri mišljenja:• iman se povećava i smanjuje, a takav je iman umeta bilo ljudi ili dži-

na;• ne povećava se niti smanjuje, a takav je iman meleka, prema mišljenju

većine; • povećava ali se ne smanjuje, takav je iman vjerovjesnika.

Neki učenjaci dodaju i četvrtu vrstu, a to je da se iman smanjuje, ali ne povećava. To je iman grješnika.36

Stav Ebu Hanife po ovom pitanjuEbu Hanife tvrdi da se iman ne povećava niti smanjuje jer nije moguće

pojmiti povećanje imana bez smanjenja kufra, kao što nije moguće pojmiti smanjenje imana bez povećanja kufra. Na temelju iznijete premise Ebu Ha-nife kaže: „Kako je moguće da vjernik istovremeno bude vjernik i nevjer-nik, a u vjerovanju vjernika nema sumnje kao što u nevjerovanju nevjernika nema sumnje.“37 On navodi stav imama Er-Razija da iman u smislu osnove ne trpi povećanje niti smanjenje što nije slučaj sa ubjeđenjem (نيقي) jer se ljudi razlikuju u pogledu potpunosti vjere. Zato Ibrahim, a.s., kaže: A kada Ibrahim reče: “Gospodaru moj, pokaži mi kako mrtve oživljuješ!” – On reče: “Zar ne vje-ruješ?” - “Vjerujem” – odgovorion – “ali bih da mi se srce smiri.” – “Uzmi četiri ptice” – reče On – “i isijeci ih, pa pojedine komade njihove stavi na razne brežuljke, zatim ih pozovi, brzo će ti doći. Znaj da je Allah silan i mudar.”38 Dakle, pod pove-ćanjem i smanjenjem se misli na jačinu imana, dok je ubjeđenje (نيقي) statičan i nepromjenjiv.39 Isto tako, ljudi se razlikuju u pogledu jačine vida. Zajednič-ko svojstvo svih koji vide jeste vid, ali jedni bolje vide dok drugi slabije. Ta-kav je odnos sa osnovom imana, ona se ne povećava niti smanuje jer je iman čvrsto vjerovanje koje je dostiglo stepen istinskog ubjeđenja, a u tome se ne

35 El-Kari Mula Ali, Šerhu-l-fikhi-l-ekberi liebi Hanifeti en-Nu›man, Daru-n-nefais, Bejrut, 1997., str. 183.

36 El-Badžuri Ibrahim bin Muhammed, Fethu-l-medžidi fi bejani tuhfeti-l-muridi ala dževhereti-t-tevhid, str. 128.

37 El-Kari Mula Ali, Šerhu-l-fikhi-l-ekberi liebi Hanifeti en-Nu›man, str. 185.Imam El-Maturidi dijeli stav svog učitelja, Ebu Hanife, da se vjerovanje niti povećava niti smanjuje i jednako je u suštini, ako ne i po stupnju, vjerovanju meleka i poslanika.Cerić Mustafa, Korijeni sintetičke teologije u islamu – Ebu Mensur el-Maturidi, str. 219-220.

38 Kur’an, El-Bekare, 260.39 El-Kari Mula Ali, Šerhu-l-fikhi-l-ekberi liebi Hanifeti en-Nu›man, str. 184.

hfz. prof. dr. Almir Pramenković

Page 37: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 37

može pretpostaviti smanjenje niti povećanje.40 U ovom slučaju povećanje i smanjenje je nepojmljivo, jer je to kraj i tu ne postoje različiti nivoi.

Ebu Hanife kaže da postoje različiti nivoi u pogledu kvaliteta (ةيفيك) ima-na, tako da, na primjer, nije isto ubjeđenje onog ko slijedii i onog ko se slijedi.41 On kaže da se povećanje odnosi na količinu(ةيمك) i spomenute ajete komen-tariše na način da se odnose na ashabe koji su vjerovali u sve što je Poslani-ku, a.s., bilo objavljeno. Tada Šerijat nije bio kompletiran, a propisi su silazili sukcesivno, tako da su ashabi vjerovali u svaki novi dio objave. Novi dijelovi objave - Šerijata predstavljaju nove propise i dijelove imana. Tako su propisi slilazili sve dok se nisu upotpunili dijelovi imana. To znači da se uvjerenje nije povećao jer se uvjerenje ne može dijeliti, ali se povećava svjetlo imana.42 U tom kontekstu citiraju ajete:

“Zar je isti onaj čije je srce Allahu činio sklonim islamu, pa on slijedi svjetlo Gos-podara svoga?“ 43

“Oni žele da ustima svojim utrnu Allahovo svjetlo”.44

Zastupnici ovog mišljenja koriste u odbranu svog stajališta ajet:“Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i

zadovoljan sam da vam islam bude vjera.”45

Međutim, En-Nesefi kaže da se navedeni ajet ne može koristiti kao argu-ment jer bi se, u tom slučaju, razumjelo kako su svi ashabi koji su preselili prije objave citiranog ajeta preselili nepotpunog imana. Osim toga, moglo bi se, iz takvog stava, razumjeti da je Poslanik, a.s., pozivao u nepotunu-nesa-vršenu vjeru (صقان نيد). Reći nešto tako za Kur›an i ashabe koji su zavjet (ةعيب) dali Poslaniku, a.s., učestvovali sa njim na Bedr, Uhud i drugim mjestima je apsurd.46

Sa›dduddin Et-Taftazani kaže: „Iman se ne povećava niti smanjuje jer se iman sastoji od srčanog vjerovanja koje je dostiglo nivo odlučnosti i pokor-nosti što je ne shvatljivo da se povećava ili smanjenjuje.“47

El-Hattabi kaže: „Potpuni iman čine tri stvari: riječ - ona se ne povećava niti smanjuje, djelo - ono se povećava i smanjuje i ubjeđenje koje se povećava, ali ne smanjuje.“48

40 Adilović Zuhdija, Hasan Kafija Pruščak i njegovo djelo – svjetlost istinske spoznaje o temeljima vjere: komentarTahavijeveposlaniceizakaida, str. 195.

41 El-Badžuri Ibrahim bin Muhammed, Fethu-l-medžidi fi bejani tuhfeti-l-muridi ala dževhereti-t-tevhid, str. 130.

42 En-Nesefi Ebu-l-Muin Mejmun bin Muhammed, Tebsiretu-l-edille fi usuli-d-din, 2/416.43 Kur’an, Ez-Zumer, 22.44 Kur’an, Et-Tevbe, 32.45 Kur’an, El-Maide, 3.46 En-Nesefi Ebu-l-Muin Mejmun bin Muhammed, Tebsiretu-l-edille fi usuli-d-din, 2/417.47 Et-Taftazani, Šerhu-l-akaidi-n-nesefijje, str. 444-445.48 El-Badžuri Ibrahim bin Muhammed, Fethu-l-medžidifibejanituhfeti-l-muridialadževhereti-t-

tevhid, str. 130.

STANJE IMANA - POVEĆANJE I SMANJENJE U SVJETLU KUR’ANA I SUNNETA

Page 38: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

38 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

KAKO SE IMAN POVEĆAVA I SMANJUJE

Islamski učenjaci su na stanovištu da se iman povećava i smanjuje tjele-snim ibadetom i ibadetom srca.49 Imam En-Nevevi kaže da se iman vjernika povećava razmišljanjem i iznalaženjem argumenata, te je zbog toga iman iskrenih vjernika jači od drugih jer u njihovom vjerovanju nema sumnje.50

Ključni razlozi povećanja imana su:Znanje.Džundub bin Abdullah i Ibn Omer su rekli: „Naučili smo iman, a potom

smo naučili Kur’an pa nam se iman povećao.“51

Ukoliko je iman, generalno gledano, znanje o Allahovim svojstvima i imenima jasno je da nisu isti oni koji imaju znanje o tome i oni koji nemaju.

Djela.Činjenje dobrih djela i izbjegavanje loših povećava iman.Zikr i razmišljanje.Pod zikrom se misli na spominjanje Allahovih imena i svojstava i učenje

Kur›ana. “Za one koje i stojeći i sjedeći i ležeći Allaha spominju i o stvaranju nebesa i

Zemlje razmišljaju. “Gospodaru naš, Ti nisi ovo uzalud stvorio; hvaljen Ti budi i sačuvaj nas patnje u vatri!” 52

“One koji vjeruju i čija se srca, kad se Allah spomene, smiruju - a srca se doista, kad se Allah spomene smiruju! “53

Razmišljanje se odnosi na razmišljanje o univerzumu, otkrivanju tragova Allahovog, dž.š., stvaranja u prirodi. U tom kontekstu Uzvišeni je rekao:

„Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noći i dana, lađa koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude, kiša koju Allah pušta s neba, pa tako u život vraća zemlju nakon mrtvila njezina - po kojoj je rasijao svakojaka živa bića, promjena vjetrova, oblaci koji između neba i Zemlje lebde - doista su dokazi za one koji imaju pameti.“ 54

49 Opširnije vidi: Es-Sefarini Muhammed ibn Ahmed ibn Salim En-Nabulsi El-Hanbeli, Haštijetu-d-durreti-l-mudijjeti fi akdi-l-firkati-l-merdijje, 141., str. 71; El-Fevzan Salih bin Fevzan bin Abdullah, Šerhu-d-durreti-l-mudijjeti fi akdi-l-firkati-l-merdijje li-s-Sefarini, str. 158.

50 El-Dželi Ahmed Muhammed, El-Aši El-Adžemi, Hajdar Farig Abdulgina, El-akidetu-l-is-lamijjetu, 2/153.

51 Ibid., 2/154.52 Kur’an, Ali Imran, 191.53 Kur’an, Er-Ra’d, 28.54 Kur’an, El-Bekara, 164.

hfz. prof. dr. Almir Pramenković

Page 39: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 39

ZAKLJUČAK

Ukoliko se sumira navedeno može se konstatovati saglasnost islamskih učenjaka da se iman ne može tretirati validnim ukoliko nema tragova srča-nog vjerovanja i ukoliko ga ne prate djela. Čvrst i validan iman mora inicirati pozitivno ponašanje i pokrenuti emocije. Islamsko vjerovanje ne prihvata manjkavost, jer mora biti kompletno. Iman se povećava sve dok ne dođe do stepena samokontrole i svijesti da Gospodar motri na čovjeka, a smanjuje se sve dok čovjek ne dođe do stadija nemarnosti i griješenja. Islam je cjelina, iman je njegov dio, ali taj dio je nukleus cjeline.

Na temelju iznijetog u ovom radu, primjetno je da su pripadnici Ehli sunneta imali dva stava o povećanju i smanjenju imana: većina ih smatra da su djela sastavni dio imana, dok imam Ebu-Hanife i njegovi sljedbenici sma-traju da djela nisu sastavni dio imana. Općenito se vjeruje da Ebu-Hanife ne smatra djela sastavnim dijelom imana u čemu se, navodno podudara sa sta-vom murdžija. Međutim, kada se sumiraju statvovi i argumenti primjetno je da nema suštinske razlike između Ebu-Hanife i većine islamskih učenjaka, već se radi o razlici leksičke, semantičke i formalne prirode. Ebu-Hanife ne spominje djela uz vjerovanje srcem i potvrde riječima zato što, prema njemu, postojanje imana u srcu mora rezultirati djelima. Iz toga se razumije da je samo u pitanju razlika definiranja imana. Osim toga, obje grupe se slažu da je nevjernik onaj ko ne posjeduje ubjeđenje, a da je grješnik onaj ko izostavi djela. Dakle, po imamu Ebu-Hanifi, iman se povećava i smanjuje s tim što smanjenje i povećanje biva u rezultatima imana, a ne imana kao katkog. U tom kontekstu imam Et-Tahavi je rekao: „A oni se razlikuju po stepenu bo-gobojaznosti, pobožnosti, suprostavljanju grijesima i slijeđenju prioriteta“.

STANJE IMANA - POVEĆANJE I SMANJENJE U SVJETLU KUR’ANA I SUNNETA

Page 40: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 41: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 41

28-1 Ел-Бејади К.

Latif Hadžić

KEMALEDDIN EL-BEJADIJEVO UČENJE U OBLASTI KELAMA

UVOD

Čovjek je razumno biće, satkano od tajni, koje posjeduje ograničenu slo-bodu i snagu. Iz tog razloga je u svakom periodu svog postojanja osjećao potrebu za vodičem koji će mu pokazati put, pomoći mu prilikom rješavanja problema i dati mu potrebne informacije. Tako je Uzvišeni Allah putem Svo-jih izaslanika, koje je birao među ljudskom vrstom, slao Svoju poruku upute i od ljudi zahtijevao da se ponašaju u skladu sa njom. Posljednja od ovih Božanskih poruka jeste Kuran›i Kerim.

Kuran›i Kerim je posljednja Božija knjiga koju je Allah dž.š. posredstvom Džibrila, a.s., poslao Muhammedu, s.a.v.s., da bi ljudskoj vrsti obezbijedio uputu, blagostanje i sreću. Iz tog razloga riječ je o Knjizi koja posjeduje prin-cipe i osnove namijenjene čovjeku svakog doba. Ove principe Uzvišeni Allah nije smjestio u zasebnoj cjelini unutar Kur›ana, već ih je rasporedio unutar cijele knjige, na način da se prožimaju teorija i praksa, vjerovanje i djela.

U tom kontekstu uloga našeg Poslanika je bila da poruku Kur›ana, bilo da se radi o njenom praktičnom ili teoretskom dijelu, ljudima prenese na na-čin da je svi shvate i kao takvu prihvate. Treba reći da je upravo on bio čovjek koji je na najljepši način živio poruku Kuran-i Kerima. Iz toga razloga su i ashabi, koji su imali priliku da stasaju u ambijentu njegovog prisustva, po-sjedovali iznimno čvrstu vjeru. Zahvaljujući tome nisu se razilazili u stvari-ma koje se tiču prvenstveno vjerovanja (itikada), niti su po tom pitanju imali bilo kakvih nedoumica.

Političke i filozofske diskusije koje su se pojavile nakon smrti Poslanika ,s.a.v.s., podstakle su vjernike da se okrenu razmatranju temeljnih vjerskih principa. Štaviše, pojava nekih oprečnih mišljenja i stavova jasno je ukaza-

Page 42: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

42 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

la na potrebu da se kao zasebna cjelina definira okvir osnovnih principa ispravnog i vjerodostojnog vjerovanja.

U jednom takvom vremenu na scenu stupa Ebu Hanifa, čovjek jakih inte-lektualnih sposobnosti i logičkog razlučivanja, koji je, uprkos činjenici da se rodio u oblasti Kufe i to skoro čitavo stoljeće nakon pojave islama, smatrao da postojeće znanje u okviru vjerovanja nije dovoljno sistematski uređeno, što ga je navelo da osnovne principe koji potiču iz Kur›ana i sunneta siste-matizira i uredi. Uporedo sa tim uspješno je debatovao sa materijalistima (dehrijje) i zagovornicima novotarija (ehli bid›at) koji su se pojavili u njegovo vrijeme i koji su svojom nevjerničkom propagandom nastojali da poljuljaju temelje islamskog vjerovanja. Uspio je ućutkati protivnike i na taj način sa-čuvati vjeru muslimana.

Ebu Hanifine stavove na polju akaida sakupljali su njegovi učenici i u formi različitih poslanica prenosili dalje. Kasnije su ovi stavovi priznati i od strane maturidijskih učenjaka, tako da su pored Kur›ana i hadisa prihvaćeni kao osnovni izvor vjerskog znanja.

Jedan od ovih učenjaka je i Kemaleddin El-Bejadi, veliki poštovatelj Ebu Hanife, koji je živio u 17.stoljeću. Obnašao je mnoge važne funkcije u okviru Osmanskog carstva. Razvrstavajući ih prema tematskim cjelinama, stavove Ebu Hanife je sakupio u djelu pod nazivom el-Usulu›l-Munife li›l-Imami Ebi Hanife.Kasnije je ovu knjigu, zaključno sa oblastima kerameta i istidradža, objavio pod nazivom Išaratu›l-Meram min Ibarati›l-Imam1.

ŽIVOT I DJELO KEMALEDDIN EL-BEJADIJA

Kemaleddin el-Bejadi je veliki učenjak kelama koji je živio u periodu od 1634-1687 godine. Pripadao je maturidijskom mezhebu u okviru ehl-i sunneta.Otac mu je porijeklom iz Bosne, a on je rođen u Istanbulu. Budući da mu je otac služio kao kadija u različitim dijelovima Osmanskog carstva, el-Bejadi je imao priliku da se obrazuje i sluša predavanja od velikih uče-njaka tog perioda. U tom smislu, može se reći da je el-Bejadi bio svestrano obrazovan čovjek. Imao je napredno znanje na polju svih islamskih nauka, ali se proslavio radom na polju Kelama i Fikha. Svojim radom je stekao zna-čajno mjesto među učenjacima koji su za vrijeme Osmanskog carstva pisali djela i imali značajne ideje na naučnom planu. Radi se o čovjeku koji je dao značajan doprinos kroz službu u Carstvu2.

U jednom periodu svog života radio je kao kadija u istaknutim centri-ma kao što su Istanbul i Mekka. Za vrijeme svoje službe el-Bejadi se istakao kao poduzetan, principijelan i vrlo strog činovnik. Odlučno se suprostav-ljao svim događajima koji su mogli rezultirati smnutnjom i svoje odluke je sprovodio bez imalo dvoumljenja. Događaj u historiji poznat pod nazivom

1 Golcuk,Serafettin,Kelam Tarihi.str.343-344.Istanbul 2000.2 İzgöer, Ahmet Zeki – Çelebi İlyas, Beyazizade Ahmet Efendi mad., T.D.V.İ.A., c. 6, s. 55,

İstanbul, 1992.

Latif Hadžić

Page 43: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 43

„Vak›a-i redžm“ (1091/1680) zbio se za vrijeme njegove službe na poziciji rumelijskog kazaskera (visoki vojni sudija). On je lično donio odluku da se tom prilikom kamenuju osobe koje su bile optužene za umiješanost u bludne radnje. Ovaj događaj koji je u osmanskim izvorima zabilježen vrlo detaljno i u nekoliko verzija, koje se međusobno donekle razlikuju, predstavlja prvi slučaj ove vrste u historiji Carstva.

El-Bejadi, vrhunski poznavatelj Kelama i Fikha, za vrijeme svoje službe na poziciji kadije nije djelovao kao klasični birokrata, već je na mjestima gdje bi se našao podučavao, organizovao naučne diskusije i rasprave, i aktivno radio na pisanju knjiga3.

Njegove knjige su bile djela napisana na polju Kelama i Fikha. Ovom prilikom ćemo posebno istaći djela el-Usulu›l Munife i njegov komentar (do poglavlja koja se tiču Kerameta i Istidradža) pod nazivom Išaratu›l-Meram, koja predstavljaju zbir tematskih cjelina iz područja Itikada (vjerovanja) na-pisanih u skladu sa pravilima Kelama, a koja se nalaze u Ebu Hanifinim poslanicama pod nazivom el-Fikhu›l-Ekber, el-Fikhu›l-Ebsat, el-Alim Ve›l Muteallim, er-Risale i el-Vasijje, njihovim musnedima, kao i u predanjima napisanim u vezi sa Ebu Hanifom. Pored ova dva djela, el-Bejadi je napisao još nekoliko vrlo važnih i poznatih djela, kao što su: Sevanihu›l-Mutarahat ve Levaihu›l-Muzakerat, Risaletu›l-Bahis ve›l›Mudžib, Sak i Medžmua fi›l-Mesaili›l-Muntehabe. Djelo Išaratu›l-Meram, predstavlja jedan od najvažni-jih izvora maturidijske škole Kelama. U ovom djelu on je sakupio Ebu Ha-nifine stavove po pitanju Kelama i na sebi svojstven način ih protumačio u okvirima maturidijske metodologije4.

EL-BEJADIJEVO UČENJE

Uluhijjet-TeologijaOvom pitanju el-Bejadi pristupa iz ugla spoznaje i vjerovanja u Allaha,

kao i Njegovih svojstava. El-Bejadi ističe da se nijedna osoba koja dostigne doba zrelosti ne može pravdati neobaviještenošću, u smislu da je ostala neo-baviještena o postojanju svog Stvoritelja. Drugim riječima, čak i da poslanič-ka objava nije dospjela do određenog pojedinca, on bi koristeći se vlastitim razumom trebao da spozna Allahovo postojanje, Njegovu jednoću i činjeni-cu da je On Stvoritelj svjetova. Pored toga, el-Bejadi tvrdi da ljudski razum ima kapacitet samostalnog rasuđivanja kada se radi o ljepoti i ružnoći. U tom smislu možemo reći da el-Bejadi na posebno mjesto stavlja ljudski razum i na taj način striktno prati metodologiju maturidijskog mezheba. Sve u svemu, slobodno možemo reći da je riječ o jednom iznimnom maturidiji5.

3 Çelebi, İlyas,Ebu Hanifenin akidesi,str.18-23.Istanbul 1995.4 Omerdić, Muharrem, “Djela Ahmet Efendije” Bejâdî-Zâde, Anali Gazi Husrev Begove Medre-

se, br. 21-22, str. 3. Sarajevo 2003. Çelebi, İlyas,Ebu Hanifenin akidesi,str.24-29. 5 el-Beyâdî, İşârâtül-Merâm min İbârâti’l-İmâm, str. 75-76. Kairo, 1368/1949. el-Beyâdî,el-

Usulu’l Munife,str.82-83.Istanbul,1995.

KEMALEDDIN EL-BEJADIJEVO UČENJE U OBLASTI KELAMA

Page 44: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

44 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

El-Bejadi sve svoje zaključke dovodi u direktnu vezu sa ajetima (nassa). Primjera radi, četiri dokaza koja navodi prilikom dokazivanja Allahovog po-stojanja naslanja na Kur›anske ajete. Svoje dokaze u vezi sa Isbat-i Vadžibom razmatra iz ugla nastajanja (hudusa) i mogućnosti (imkana). Međutim, pored poznatih dokaza koje koriste kelamisti, on navodi da svaki čovjek treba da izvodi zaključke uz pomoć dokaza koji su njemu razumljivi, čime pokazuje da postoji veliki broj dokaza u vezi sa Isbat-i Vadžibom i da svako, u skladu sa vlastitim stepenom razumijevanja i uz pomoć različitih dokaza ima mo-gućnost da spozna Allahovo postojanje6. Sve ovo pokazuje da je el-Bejadi uistinu uspio da pokaže određene finese u okviru ove teme. Ovo posebno vi-dimo u okviru teme koja se tiče imana, jer on definiciju imana općenito daje na način kako su je postavili kelamisti ehl-i sunneta. Drugim riječima, iman se sastoji od potvrđivanje srcem i svjedočenja jezikom, s tim što el-Bejadi ide korak dalje i navodi da čovjek ovo treba izgovoriti tajno ili javno7.

Što se tiče Allahovih svojstava, el-Bejadi daje detaljne i vrlo podrobne in-formacije. Allah se ne opisuje kroz percepcijske osobine koje predstavljaju cilj pet čulnih organa kod čovjeka. Stanja svojstvena stvorenjima, kao što su transformacija, tranzicija, vrijeme, prostor i rasprostranjenost se ne mogu dovesti u vezu sa Allahom. Njegova vječnost (Baki) nije odraz postojanja u dva različita vremena. U tom pogledu, koliko god da ima pojmova koji se tiču nedostataka i nemoći, toliko je i svojstava koja ukazuju na savršenstvo (tenzihi)8.

Što se tiče sifati-subutija, ona nisu dio Bića, ali se ne mogu ni zamisliti od-vojeno od Njega. Ukoliko bi se svojstva prihvatila kao dio Bića, to bi otvorilo put koji vodi do poricanja, međutim, ukoliko bi se uzela odvojeno od Njega, onda bi to ukazivalo na pluralnost u okviru Allahovog Bića9.

Govoreći o sifati-subutijama, el-Bejadi se najviše zadržava na svojstvu Kelam. U okviru ove diskusije, koristeći se različitim racionalnim i preneše-nim (nakli) dokazima, on odbija teze mutezila, nedžarija i ostalih pobornika novotarija koji tvrde da je Kur›an stvoren10.

Po pitanju sifati-haberije, el-Bejadi koristi metodu koja se razlikuje od pristupa nekih učenjaka ehl-i sunneta, a naročito od pristupa ešarijskih uče-njaka Kelama. On smatra da ih je pogrešno komentarisati (tevil), jer su to svojstva koja se ne komentarišu. Na ovaj način on je prihvatio stav koji se bazira na učenju prvih muslimana (selefu salihina). El-Bejadi također smatra da se Allah ne može smjestiti u određeni prostor, da se ne nalazi na Aršu ili na nekom drugom mjestu. Ne postoji niti jedna lokacija koja se može dovesti u vezu sa Njim. Allah je čist od bilo kakvog prostora i ne može se opisati niti

6 el-Beyâdî, İşârâtü’l-merâm, str.82-84.7 el-Beyâdî,ibid. str. 70.8 el-Beyâdî,ibid. str.109-110.9 el-Beyâdî,ibid. str.118-119.10 el-Beyâdî,ibid. str.138-172.

Latif Hadžić

Page 45: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 45

jednim svojstvom koje pripada Njegovim stvorenjima11. Sifati-fiilije nisu svojstva koja proizilaze iz Allahovog bića. Sva ona su

rezultat Allahove moći, volje i Njegovog stvaranja. Božije svojstvo Tekvin predstavlja sjecište ove vrste svojstava12.

NUBUVVET -POSLANSTVO

Kada je riječ o poslanstvu (Nubuvvet) Kemaleddin el-Bejadi se dotiče ne-kih općih pitanja u ovom domenu. Poslanstvo nije titula koju ljudi mogu zaslužiti svojim radom. Riječ je o Allahovoj blagodati koja je namijenjena ne-kim Njegovim robovima. Poslanici su neophodni da bi ljudi u društvenom životu pronašli sreću, jer jedino slanjem poslanika moguće je upotpuniti za-kon koji ima za cilj da popravi stanje ljudske zajednice13.

Budući da vjerovjesništvo predstavlja Božiju blagodat Svojim robovima, jasno je da takvi ljudi iza sebe imaju Božansku potporu. Jedan vid te potpore predstavljaju i njihove mudžize. Riječ je o nadnaravnim događajima koji su tu da ih potvrde u njihovoj istinitoj poslaničkoj misiji i da ukažu na njihovu iskrenost.

Mudžize našeg Poslanika koje je el-Bejadi razmotrio su sljedeće14:• Kuran-i Kerim• Inšikak-i Kamer• Isra• Vijesti iz prošlosti, budućnosti i gajba• Nadnaravna stanja kod našeg Poslanika.

Najveća mudžiza našeg Poslanika je Kuran-i Kerim. Upravo sa Kuran-i Kerimom on se uspio oduprijeti svim izazovima svog vremena, i nastavit će tako sve do Sudnjeg dana.

El-Bejadi smatra da su poslanici sačuvani od svake vrste malih i velikih grijeha, s tim što je moguće da u vrijeme poslanstva dožive određene posr-taje15.

AHIRET-BUDUĆI SVIJET

Kada se radi o ahiretu, Kemaleddin el-Bejadi daje neke uopćene podatke. Mišljenja je da osnovu vjerovanja čine vjera u Allah i ahiret. Bilo šta da se pripiše ovim osnovicama baza uvijek ostaje ista. Iz tog razloga je njima data prednost u odnosu na ostale segmente vjerovanja (meleci, knjige, poslanici

11 el-Beyâdî,ibid.str.192-199.12 el-Beyâdî,ibid.str.212.13 el-Beyâdî,ibid.str.335-337. 14 El-Beyâdî,ibid.str.313-319.15 el-Beyâdî, el-Usulu’l-Munife, str. 113. İşârâtü’l-Merâm,str. 320-322.

KEMALEDDIN EL-BEJADIJEVO UČENJE U OBLASTI KELAMA

Page 46: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

46 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

i određenje)16.Govoreći o predznacima Sudnjeg dana el-Bejadi, za razliku od ostalih

učenjaka Kelama, koristi drugačiji stil. Dakle, podjelu predznaka ne vrši na način da ih dijeli na male i velike, već tu podjelu bazira na vremenskoj osno-vi. U tom smislu predznake Sudnjeg dana dijeli na one koji pokazuju njego-vu blizinu i one koji ukazuju da je Sudnji dan vrlo blizu17.

Obrazlažući pitanje Dženneta i Džehennema el-Bejadi navodi njihove slo-jeve i imena tih slojeva. Pored toga, vrlo detaljno tretira i pitanje Ru›jetullaha (viđenje Allaha). Prema njegovom mišljenju činjenica je da će se Allah kao znak Svoje milosti prikazati stanovnicima Dženneta, za što postoje i odre-đeni dokazi. To prikazivanje će biti bez oblika, kakvoće i poređenja. Što se tiče ostalih tema u vezi sa ahiretom, el-Bejadi ne navodi ništa novo u odnosu na Ebu Hanifu. Drugim riječima, i on je mišljenja da su svijet berzaha, život nakon proživljenja i događaji koji će se desiti u određenim fazama tog živo-ta (ispitivanje u kaburu, kaburska patnja i kaburske blagodati, proživljenje, mahšer, knjiga djela, polaganje računa, mizan-vaga, zagovorništvo i sl.) ne-pobitna činjenica18.

ZAKLJUČAK

Sve u svemu, može se reći da je el-Bejadi jedan od velikih učenjaka iz reda maturidijskog mezheba. Koristeći se određenim brojem jasnih dokaza on je odbio sve ideje i stavove koji dovode u pitanje islamsko vjerovanje. Posebno se pozabavio stavovima zagovornika novotarija (Ehl-i Bid›at), kao što su Mu-tezile, detaljno ih analizirao i na sebi svojstven način pobio njihovo pogrešno učenje. Pored toga, ukazao je na neke stavove ešarijskih učenjaka kelama koje je također smatrao pogrešnim. Do te mjere je bio oprezan kada se radi o pitanjima Itikada (vjerovanja), da je i sufijama skrenuo pažnju na neke bitne stvari, kako ne bi napravili greške i skrenuli sa ispravnog puta vjerovanja. Uzimajući u obzir sve navedeno, slobodno mogu reći da su el-Bejadi i njego-va djela -posebno po pitanju Uluhijjeta i Nubuvveta- primarni izvori kojima se trebaju okrenuti studenti i istraživači tokom svog naučnog istraživanja.

16 el-Beyâdi, İşaratü’l- Merâm, str. 70. 17 el-Beyâdi,ibid. str. 67. 18 el-Beyâdi, İşaratü’l - Merâm,str.73. el-Usulu’l Munife,str.147-153.

Latif Hadžić

Page 47: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 47

CONCLUSION

In sum, we can say that Al-Bejadi one of the great scholars of the maturity scholars class. Using a number of clear evidences, he refused all ideas and attitudes that question the Islamic faith. Specifically addressed attitudes to advocates heresy (Ahl al-bidat), such as Mutezile, analyzed them in detail and in their own way the shallowness of their false teaching. In addition, he pointed to some attitudes Ash›ari scholars of kelam which are also con-sidered wrong. To the extent he was careful when it comes to issues Itikada (belief), that the Sufis drew attention to some important issues, in order not to make mistakes and deviated from the correct way of belief. Taking all this into consideration, I can say that Al-Bejadi and his work -especially in terms - Identity and divinity «AL-Elohiata wa Nubowata” - is a primary source which should students and researchers deal and use during their scientific research.

KEMALEDDIN EL-BEJADIJEVO UČENJE U OBLASTI KELAMA

Page 48: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 49: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 49

28-312

prof. dr. Hajrudin Balić

ŽIVOT MUHAMEDA, A.S., PRIJE OBJAVE KUR’ANA

SAŽETAK

Rad se bavi posebnim periodom iz života Muhammeda, a.s., i to etape prije početka objave Kur›ana. Muhammed, a.s., je do svoje četrdesete godine živio uobičajenim načinom života. Međutim, ovaj period je pored svoje uo-bičajensti s jedne strane, sa druge je pun značajnih događaja koji su, itekako, utjecali na ono što će slijediti nakon početka prve objave. Muhammed, a.s., je pored glavne uloge zadnjeg Božijeg poslanika i vjerovjesnika, bio i čovjek od krvi i mesa, prošao je kroz uvjete življenja kroz koje može proći i prola-zi svaki drugi čovjek. Ovo, prije svega, doprinosi utvrđivanju činjenice da je islam prirodna vjera, odgovarajuća svim ljudima, njihovim stremljenji-ma, potrebama i mogućnostima. On je paradigma jednostavnog, skladnog i uravnoteženog načina življenja.

ABSTRACT

This study deals with a special period in the life of Muhammad - peace be upon him- and that are the stages before the beginning of revelation. Muhammad - peace be upon him- until his forties, lived normal way of life. However, this period is in addition to its normality from one side, on the other side it was full of significant events that are, indeed, influence on what will follow after the start of the first revelation. Muhammad - peace be upon him – in addition to his major roles he is the last of God›s prophets and me-ssengers, and was a man of flesh and blood, passed through the conditions of life for which can pass through any other man. This, above all, contributes to the determination of the fact that Islam is a natural religion, appropriate for all people, their tendencies, needs and possibilities. He is the paradigm of simple, harmonious and balanced lifestyle.

Page 50: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

50 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Siguran sam da neću naći odgovarajuće riječi, niti dovoljno znanja i umi-jeća da pišem o njegovoj ličnosti, ali nađoh smjelosti i hrabrosti koju oprav-dah svojim zanosom kada se njegovo ime spomene. Upustih se u pisanje o njemu, iako svjestan njegove veličine, a svoje slabosti. Ove redove posvjeću-jem Muhammedu, a.s.

Rijetki su ljudi koji su svojim djelom obilježili historiju čovječanstva, koji su dali nemjerljiv i neizbrisiv trag razvoju, kako u duhovnom tako i materi-jalnom pogledu, čiji utjecaj prevazilazi vrijeme i prostor. Prvi među tom vr-stom je Muhammed, a.s., posljednji Božiji poslanik. Nagovješten je u prijaš-njim narodima, spominjan u njihovim kulturama, poštovan, voljen, cijenjen a ni rođen nije bio...

Kur›an nas obavještava o načinu kako je Isa, alejhi selam govorio svom narodu o dolasku Muhammeda, a.s.:

را برسول يأتي من وراة ومبش ين يدي من ال�ت قا لما بت وإذ قال عيسى ابن مريم يا بني إسرائيل إني رسول الله إليكم مصدينات قالوا هذا سحر مبين ا جاءهم بالبت لم عدي اسمه أحمد �ت بت

A kada Isa, sin Merjemin, reče: „O sinovi Israilovi, ja sam vam Allahov poslanik da vam potvrdim prije mene objavljeni Tevrat i da vam donesem radosnu vijest o poslaniku čije je ime Ahmed, koji će poslije mene doći i kad im je on donio jasne dokaze, oni rekoše: „Ovo je prava vradžbina!“ (Kur›an, As-Saff, 6)

Generacije prijašnjih naroda i njihovi Božiji poslanici prepričavahu vi-jesti i predaje o ličnosti i vremenu zadnjeg Božijeg poslanika Muhammeda, a.s. Umni mudraci tijekom historije su željno iščekivali i nadali se da će biti njegovi savremenici, da će mu vjerno služiti na putu istine islama, uživajući u mudrim besjedama slivenim iz mora njegove mudrosti, da će na koncu uživati u pogledu njegova plemenita lica, lica najodabranijeg čovjeka koji neumorno poziva u vjeru u jednog Boga Allaha Uzvišenog.

NAGOVJEŠTAJE NJEGOVA DOLASKA NALAZIMO U DANAŠNJIM SVETIM KNJIGAMA HRIŠĆANA I JEVREJA

Tevrat (Tora - knjiga objavljena Musau/Mojsiju), kakav danas imamo pred sobom, jasno govori o poslanstvu Hamduta, a to je onaj koga hvale sve zajedni-ce, koji stoji na margini hebrejskog izvornika, što se izjednačava s arapskim značenjem riječi mahmud ili Muhammed (hvaljen). Međutim, prijevodi Tore - Tevrata na arapski jezik prednost su dali korištenju sintagme mušteha kulli-l-umem( omiljen kod svih zajednice) umjesto riječi mahmud i muhamed kako bi od-vratili pažnju od najavljivanje Muhammedovog, a.s., poslanstva. U Tevratu - Tori se kaže: „... jer tako kaže Gospodar vojske. Ubrzo će im doći Omiljeni kod svih, a ovu kuću će ispuniti pravednošću, kaže Gospodar vojske“ (II,7).

Radosno najavljivane u Tevratu ne svodi se samo na spominjanje posla-nika Muhammeda, a.s., već se tu govori i o njegovom porijeklu. Kaže se da će biti iz roda Ismailovog, a ne iz roda Ishakovog. U Tevratu u petoj knjizi

prof. dr. Hajrudin Balić

Page 51: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 51

Mojsijevoj (koja se zove Zakoni ponovljeni), stoje riječi upućene Musau: „Tvoj Gospodar će poslati vjerovjesnika iz tvoje sredine, iz reda tvoje braće. Nje-ga ćete slijediti“ (XVIII, 15) Zatim, u istom poglavlju, slijedi: „Poslat ću im vjerovjesnika iz bratske sredine, sličnog tebi . Položit ću svoje riječi u njegova usta, da im prenosi sve što im Ja preporučim“ (XVIII, 16 i dalje).1

NAJAVLJIVANJE PUTEM INDŽILA- SVETE KNJIGE KRŠĆANA

Kao što je Tevrat najavio poslanstvo Allahovog Poslanika, najavio ga je i Indžil (Evanđelje, knjiga objavljena „Isau/Isusu), najavljujući Paraklita, a riječ paraklit (parakletos) na grčkom znači onaj kojega krase lijepa svojstva, pa ga ljudi zbog toga hvale. Ekvivalent toj riječi na arapskom jeziku je mahmud, mu-hammed ili ahmed, što znači mnogo hvaljen. Takvo značenje riječi paraklit dali su prevodioci Barbarinog evanđelja, u poglavlju XLI, gdje stoji: „Veoma sretno je vrijeme u kojem će na svijet doći.“(XLI, 27)

Vidimo da od direktnog i jasnog teksta u kome se nagovještava dolazak Muhammeda, a.s., u današnjim svetim knjigama je, uprkos promjenama i utjecaju ljudi, ostalo štivo koje implicitno najavljuje Zadnjeg Božijeg posla-nika.

Vremena su neumitno tekla, a dunjaluk primao i ispraćao generacije lju-di. Velikani dolazili i odlazili, a dolazak najvećeg sina čovječanstva se pribli-žavao. Svaki Božiji poslanik je imao ograničenu ulogu, domet njegove misije je imao početak i kraj. Kad god čovjek pomisli da je to Spasitelj, ispostavi se da treba neko drugi, da je glavna - sudbinska uloga predviđena za Njega- Ahmeda Muhameda.

Čovječanstvo je ogrezlo u tminu nevjerstva, nereda i nesklada u svakom pogledu. Naveliko se osjećao nedostatak Božije objave, upute Njegovih posla-nika, i ibadeta iskrenih vjernika - osjećala se žeđ za istinom. Svjetlo islama nasljeđeno od Isa, alejhi selama, svedeno je na žeravicu koja je jedva davala sjaja. Nestala je izvorna objava Indžila i od ostatka originalne Božije objave ostali su samo obrisi koji su je tek nagovještavali. Vjerni havarijini - apostoli izumriješe, njihovi sljedbinici se raspršiše i vjera bi prepuštena rubu nemara, zaborava i nehata. Halapljivi vladari iskoristiše to stanje i vješto i lukavo, sve-štenike i knjige sebi za volju prilagodiše. Svještenici popustiše te nešto sebi za volju, a drugo zbog prisile vladara, u Knjigu ubaciše. Tako, malo po malo, originalna knjiga Božija nestade i nasta nešto što biblijom nazvaše. Na koncu su ljudi sebi pripisali nešto što im ne pripada i u Božija svojstva se miješaše, Božije atribute pokušaše mijenjati pripisujući mu neprimjereno – ono što mu ne dolikuje. Pravu vjeru iskriviše. Muhammed, a.s., je nakon onoga što se desilo sa vjerom bio neminovnost. Neophodno je bilo da vjera istine ponovo zasija u svom najvećem sjaju.

Dunjaluk je kao neka mašina koja zahtjeva faktore, uvjete i način na koji

1 Safvet Halilović, Sira, živopis posljednjeg Allahovog poslanika, El-Kelimeh, Novi Pazar, str: 98

ŽIVOT MUHAMEDA, A.S., PRIJE OBJAVE KUR’ANA

Page 52: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

52 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

neumorno funkcioniše i od čega zavisi njen skladni opstanak i trajanje. Ako ti parametri ne budu u skladu doći će do poremećaja, kulminacije nesklada i najposlije do zastoja sistema. Božiji poslanici su ti koji su nanovo značili remont života i sklada čovječanstva vraćajući ga na put istine i sklada.

Insan je nazvan po svome neotuđivom svojstu zaborava. Kad god bi neki Božiji poslanik vratio ljude putu istine, i Božija objava bila uspostavljena po-kazujući svoju nadmoć i ljepotu, nedugo potom, čovjek bi pokazao svojstvo zaborava, usljedio bi nemar, nebriga i na koncu lutanje i tmina nevjerstva. Nanovo je bila neophodna nova opomena u vidu Poslanstva. Došao je čas njegova dolaska.

ROĐENJE

Izgledalo je kao obično vrijeme, obični ljudi zaneseni svojim prohtijevi-ma, nijesu primjećivali znake, a kako bi i primjetili takve ajete koji su samo mudrima i oštroumnima primjetni. Enigma ne bi imala smisla ako bi je svak otkrio. Arapi su se zabavili svojim brigama, od kojih stoka, sakupljanje imet-ka i tjelesni prohtjevi bijahu na prvom mjestu. Ni drugi narodi, kako oni na Istoku tako i oni na Zapadu, nijesu bili emancipovaniji, opstajali su samo oni koji su se mogli spasiti od drugih ljudi. Vladao je zakon sile ili sila moćnijega.

Šesti vijek nakon Isaa, alejhi selama, u malehnoj Mekki, hladu Svetog hrama, kamenitoj pustinskoj kotlini, naselju vrlih trgovaca, ali i okrutnih idolopoklonika pojavi se „svjetlost“ nazvana Muhammed, a.s. Mekka je po-novo dobila sjaj koji nekad imaše, rodi se milost svih svjetova. Ibrahim je u svojim dovama tražio ono što ona rođenjem Muhammeda, a.s., i postade.

Kur›an časni nam o toj dovi Ibrahimovoj, a.s., kaže:

هوي إليهم لاة �اجعل أ�ئدة من الناس تت نا ليقيموا الص ي�ك المحرم ربت نا إني أسكنت من ذري�ي بواد غير ذي زرع عند بت ربتهم من الثمرات لعلهم يشكرون وارزقت

„ Gospodaru naš, ja sam neke potomke svoje naselio u kotlini u kojoj se ništa ne sije, kod Tvoga Časnog hrama, da bi, Gospodaru naš, molitvu obavljali; zato učini da srca nekih ljudi čeznu za njima i opskrbi ih raznim plodovima da bi zahvalni bili.“ (Kur’an, Ibrahim, 37)

Ta noć nije bila kao ostale. Amina je još od začetka ploda mubarek djeteta osjećala i primjećivala neobične pojave. Njen muž Abdullah bin Abdu-l-mu-talib je bio častan i ugledan čovjek iz poznatog plemena Kurejš. Umro je, a ona je bila tek u drugom mjesecu trudnoće. U povratku iz dalekog Šama (Si-rije) svratio je kod svojih rođaka u plemenu Benu Nedžar u Jesrebu Medini. Tu ga zadesila iznenadna smrt. Amini je to, kao i svakoj drugoj ženi, gubitak muža teško pao, ali se ona i sa tim iskušenjem nekako nosila. Kako zbog sud-bine kojoj se povinovala tako i zbog djeteta o kome je brinula. Proživljavala je posebno stanje o kojemu historičari prenose predaje.

Ibn Ishak prenosi sljedeću predaju: „Slušali smo da je Poslanik, a.s., kada Amina ostala trudna govorila bi ‹nijesam ništa osjetila, niti sam doživljavala trud-

prof. dr. Hajrudin Balić

Page 53: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 53

ničke tegobe koje inače žene osjećaju, jedino što mi je hajd (m .ciklus) prestao, ali mislila sam da će se povratiti. Jednoga dana mi je neko došao, a bila sam prilegla u stanju između sna i jave.› Reče: Znaš li da si trudna? ‹Kao da sam odgovorila: Ne znam.› Reče: ‹Ti nosiš prvaka ovoga ummeta- naroda. On će im biti Vjerovjesnik.› Taj događaj se desio u ponedjeljak. ‹Tada sam shvatila da sam trudna.› Otišao je i vratio se kada se približio porođaj i reče: Kaži: ‹Tražim zaštitu od Jedinoga koji sam o sebi opstaje da ga zaštiti od svakog zla i zavidnika.›“2

مد من شر كل حاسد ، : أعيذه بالواحد الصU drugoj predaji se kaže da joj je rečeno da ga nazove imenom Muhammed,

a.s., a da je nakon njegova rođenja Mekku obasjala ogromna svjetlost koja je dosegla i obasjala kraljevske dvorce u Šamu.3

Od Irbada b. Sarije kaže čuo sam da je Poslanik, a.s., rekao: „Ja sam kod Allaha upisan kao pečat-kruna svih poslaničkih misija, još kad je Adem stvaran od zemlje, ja sam dova Ibrahima, radosna vijest koju je saopštio Isaa, a.s., i ja sam bio u snovima moje majke. Kada me je rodila pojavila se od nje svjetlost koja je obasjala dvorce u Šamu.»4

Poslanika amidža Abas izgovara stihove koji ga opisuju pa kaže:

هذا أشار عمه العباس بقوله: وأنت لما ولدت أشرقت الأرض وضاءت بنورك الأ�ق�نحن �ى ذلك الضياء و�ى النور وسبل الرشاد نخ�رق

„Ti si onaj što zablista zemlju i čiji nur obasja horizonteA mi u tom u blistavilu i nuru upute izgaramo“.5

Od Lukmana b. Amira se prenosi da je Eba-Umame upitao Poslanika, a.s., „Allahov poslaniče, kako si ti nastao? Poslanik a.s., reče: ‹Ja sam dova Ibrahimova, radosna vijest Isaa, kada sam rođen od moje majke je zablistala svjetlost koja obasja dvorce u Šamu.›”6

Poslanik je rođen 571, godine nakon Isaa, a.s., ili prve godine po slonu, kako su Mekenlije označili taj period. Djed Abdul Mutalib ga nazva imenom MUHAMMED.

JEVREJSKO OČEKIVANJE POSLANIKA, A.S.

El-Bejheki i Ebu-Nuajm su zabilježili predaju od Hasana ibn-Sabita, Po-slanikovog, a.s., pjesnika da je rekao: „Kada sam imao sedam ili osam godina, već sam razumijevao i mogao zapamtiti sve što čujem. Jednog jutra čuo sam Jevreja kako piskavim glasom poziva: ‹O Kurejšije, da li je rođeno sinoć kod vas kakvo dijete?›

2 Ibn S’ad, Tabekatu-l- kubra, br: 1863 Bejheki, El-medhal fi delaleti en-nubuveti, br:334 Ibn Hiban, Sahih Ibn Hiban, knjiga tarih, poglavlje o opisu Muhameda, a.s., br. Hadisa: 65405 Mahmud Šakir, historija islama, el mekteb el islami, 1/396 Ahmed, Musned, br. 21647

ŽIVOT MUHAMEDA, A.S., PRIJE OBJAVE KUR’ANA

Page 54: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

54 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Odgovorili su mu: ‹Ne znamo.› Jevrej je rekao: ‹Provjerite, uistinu ove večeri rođen je Poslanik ovoga ummeta.› “7

Hafiz ibn Kesir je u svome kapitalnom djelu „EI-Bidaje“ napisao jedno po-sebno poglavlje o znakovima i čudima koja su se desila noći u kojoj je rođen Muhammed, a.s.,, između ostaloga, spomenuo je:

• pojava nura (svjetlosti) koju je vidjela Njegova majka;• Njegovo padanje ničice po tlima;• prisustvo nura u cijeloj kući od čega se ništa drugo nije moglo vidjeti;• nizak položaj zvjezda te večeri da su pomislili oni koji su to gledali da

će se strop srušiti na njih;• potresanje Kisrinog dvorca i rušenja 14 stubova (šerefeta);• gašenje vatre u Perziji koja je prije toga gorila tokom hiljadu godina.

Priređivanje svječanosti i skupova na dan Poslanikovog, a.s., rođenja, hi-storičari bilježe događaj sa Jevrejom i u sljedećoj predaji se spominju zani-mljivi detalji u vezi toga: „Aiša r.a., prenosi da je na dan kada je rođen Poslanik, a.s., u Meku boravio neki jevrej. Noć kada je rođen on upita prvake Kurejšija: ‹da li je kod vas večeras rođen dječak.› Odgovoriše da ne znaju. Reče: ‹Provjerite.› ‹Večeras je rođen Poslanik ovog naroda, između ramena ima znak – pečat.› Razišli su se raspi-tujući kod koga se rodilo dijete. Saznali su da se rodio dječak u kući Abdu-l-Mutaliba. Jevrej je sa njima otišao u tu kuću i majka im pokaza dječaka. Kad ga uzeše i vidoše pečat Jevrej pade u nesvijest. Probudiše ga i upitaše šta mu je? Reče: ‹Otišlo je Po-slanstvo iz ruku Israilčana – Jevreja. Kurejšije, uzdići ćete se na uzvišene položaje, a vijest o tome će doseći Istok i Zapad.› „8

ODGAJANJE U PLANINSKIM PREDJELIMA

Običaj kod Kurejšija je nalagao da u prvim godinama nakon rođenja, dje-ca provedu u planinskim predjelima uživajući u krajoliku vegetacije, zdrave ishrane, kao i da im nađu zdravu dojilju koja bi ih hranila i pazila. Ono što je, također, bilo važno za ovaj običaj je i činjenica da su djecu slali da nauče čist arapski jezik i vještinu razgovjetnog izgovora. Muhammed, a.s., je poput ostale djece poslan da prođe ovaj svojevrsni sistem duhovno-tjelesnog od-goja. Muhammed, a.s., je imao privilegiju, a u tome se ogleda Allahova na-klonost i milost prema njemu, da mu dojilja bude časna i plemenita Halima. Ona priča o svom iskustvu sa Muhammedom, a.s., pa kaže:

“Ja i moj muž (El-Haris ibn Abduluzza es-Sadi, Ebu Kebše) krenu-li smo s našim malim sinom (im mu je Abdullah) u Mekku, u društvu žena iz plemena Benu Sad, u potrazi za dojenčadima. Godina je bila sušna i ne-plodna. Usjevi su uvehli, a stoka presušila, tako da smo ostali bez igdje iče-

7 Prenosi El-Hakim i Jakub b. Sufjan sa dobrim senedom kao što navodi Ibn-Hadžer autor Fetu-l-barija

8 Ibn Ishak, 2/327

prof. dr. Hajrudin Balić

Page 55: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 55

ga. Imali smo dvije stare i mršave deve koje nisu davale ni kapi mlijeka. Ja i moj sinčić uzjahali smo jednu, a moj muž je uzjahao drugu, stariju i mršaviju devu. Tako mi Allaha, po cijelu noć nismo mogli ni oka sklopiti od silnog dječijeg plača zbog gladi jer mu mlijeko iz mojih grudi nije bilo dovoljno, a u devinom vimenu nije bilo mlijeka da ga nahranim. Zbog slabosti i iznemo-glosti naše deve svi su kasnili, pa su se naši saputnici ljutili jer im je putova-nje zbog nas postalo teško. Nakon dolaska u Mekku i potrage za dojenčetom, dogodilo mi se nešto neočekivano. Naime, svakoj ženi ponuđen je dječak, Muhammed, sin Abdullahov, ali sve smo ga odbile jer je bio siroče. Govori-le smo: ‘Kakve koristi možemo imati od majke djeteta koje oca nema?’ ‘Sta nam može pružiti njegov djed?’ Nisu prošla ni dva dana, a sve žene su našle dojenče, osim mene. Kada smo se spremali za povratak, rekla sam svome mužu: ‘Ne želim se vratiti kući i susresti svoj narod praznih ruku bez do-jenčeta.’ Zar ne vidiš da su sve žene našle po jedno dijete.: ‘Tako mi Allaha, otići ću do onog siročeta i prihvatiti ga. Muž mi je rekao: ‘Uredu, prihvati ga! Možda Allah baš u njemu dadne veliko dobro za nas.’ Otišla sam njegovoj majci i uzela ga, a tako mi Allaha, uzela sam ga samo zbog toga što nisam našla nijedno drugo dijete. Nakon što sam se vratila na mjesto gdje smo od-sjeli, stavila sam ga u krilo i podojila. U grudima nije bilo mlijeka, ali je tada nadošlo koliko je Allah htio. Dijete se napilo do sitosti, potom je i njegov brat po mlijeku pio koliko je htio. Obojica su nakon toga zaspali. I ja i moj muž legli smo pored njih da spavamo jer, prije toga, skoro da nismo ni spavali zbog plača naseg sinčića.”

BERIĆET ZBOG BLAGOSLOVLJENOG DJEČAKA

Plemenita Halima nastavlja: “U tom trenutku moj muž se okrenuo prema našoj staroj i mršavoj devi i ugledao vime puno mlijeka. Nije mogao vjero-vati svojim očima, bio je izvan sebe od iznenađenja. Ustao je, pomuzao devu i napio se mlijeka, a zatim je i meni namuzao mlijeka te smo zanoćili siti u noći kakva se samo poželjeti može. Ujutro muž mi je rekao: ‘Halima, uzela si blagoslovljeno dijete.’ Rekla sam: ‘Uistinu je tako. Od njega očekujem veliko dobro.’ Pri izlasku iz Mekke uzjahala sam našu staru i iznemoglu devu, a dijete je bilo sa mnom. I tada se desilo pravo čudo, deva je odjedanput po-stala hitra, tako da je brzo pretekla sve jahačice, i ni jedna je nije mogla stići. Ostale žene su mi govorile: ‘Teško tebi, Ebu-Zuejbova kćeri, uspori malo! Ta, zar to nije ona tvoja stara deva na kojoj si došla?!’ A ja sam odgovarala: ‘Jeste, to je ona.’ One su u čudu govorile: ‘Tako nam Allaha, nešto se neobično s njom desilo!’. Nakon napornog puta konačno smo se vratili kući, a tamo su nas čekala nova čuda. Naime, Allahom se kunem da mi nije poznato nijedno mjesto na svijetu tako sušno i teško za život, kao što je ono gdje je živjelo pleme Benu Sad. Medutim, uprkos tome, nakon što sam u našu kuću dovela malog Muhammeda, naše ovce su izlazile na ispašu ujutro, a vraćale se na-večer, punih vimena. Muzli smo koliko je Allah htio da namuzemo i pili ko-liko smo htjeli, a drugi nisu mogli namusti ni kap mlijeka. Ljudi su govorili svojim čobanima: ‘Teško vama, napasajte ovce tamo gdje ih napasaju i čobani

ŽIVOT MUHAMEDA, A.S., PRIJE OBJAVE KUR’ANA

Page 56: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

56 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Ebu-Zuejbove kćerke!’ Tako su i radili. Napasali su ovce zajedno s našima, ali se one jednako vraćale gladne, bez kapi mlijeka u vimenu. Berićet i dobro su neprestano pristizali sve dok se nisu napunile dvije godine dojenja i dok ga nisam odbila od svojih grudi. U toku te dvije godine razvijao se brže od svo-jih vršnjaka. Jedva da je napunio dvije godine kod nas, a već je bio snažan i lijepo razvijen dječak. Tada smo ga vratili majci, a silno smo željeli da ostane kod nas još neko vrijeme, zbog blagoslova koji ga je pratio i berićeta koji je dolazio s njim. Kada sam se srela s njegovom majkom, rekla sam joj da je di-jete dobro i dodala: ‘Bilo bi dobro da ostaviš sina kod mene još neko vrijeme, dok ne ojača i poraste još malo. Bojim se za njega i bolesti koje su česta pojava u Mekki.’ Ubjeđivala sam je i podsticala na to sve dok nije pristala da dječak ide s nama natrag. Tako smo se vratili s njim radosni i veseli.”9

DJETINJSTVO MUHAMEDA, A.S.

Muhammed, a.s, je još kao dijete bio neko ko zrači posebnom energijom. Još od djetinjstva je bilo jasno da nije, poput većine djece toga, a i svakog dru-gog doba, običan. Svojim ponašanjem, izgledom, govorom, kao i cjelovitom pojavom odavao je poruku sklada moralnih i tjelesnih epiteta. Bio je pono-san, siguran u sebe, odvažan, kreposan, rječit, a istovremeno lijep, pripsan, stasit. Zbog svojih, prije svega, moralnih svajstava bio je voljen u društvu i okolini.

Muhamed Hamidullah iznosi opis Poslanika,a.s., i kaže: „Svi Muhamme-dovi, a.s., živopisci kažu da je imao velike crne oči s bjeloočnjacima išaranim žilica-ma. Oštrinu njegova vida dokazuje činjenica da je mogao nabrojati jedanaest zvijezda u sazvježđu Vlašća. Bijaše svijetle puti, divnih usta i blistavih zubi koji su izgledali kao „biseri u kutiji rubina“- Široka čela, velike glave, lijepo zasvođenih sastavljenih obrva, kukastog nosa, ispupčenih jagodica, uvučena trbuha, a izbačenog grudnog koša... Kosa mu ne bijaše ni posve ravna ni kovrdžasta. Stopala su mu ostavljala potpuno ispunjen trag, jer uopće nisu imala ulegnuća. Bijaše širokog prsnog koša, a tankih nogu. Glas mu je bio posve mehak i jasan, a govorio je tako sporo da si mogao brojati glasove dok je govorio. Kosu je njegovao i puštao da mu pada sve na ramena, a mazao je mirisima kao i bradu, koju je, također, pustao da raste. Gornji dio tijela bijaše mu tako dugačak da je u sjedećem položaju uvijek izgledao viši od ostalih. Hodao je brzo kao da ide nizbrdo. Bijaše lijep, a jedan od njegovih sljedbenika govorio je da je „ljepši od mjseca četrnaeste noći.“10

ČLAN JE PRESTIŽNOG REDA ODABRANIH MLADIĆA NAZVAN KAO HILFU-L-FUDUL

Nije bilo mladića koji nisu voljeli da se druže sa njim, učestvuju u poslo-vima koje je radio. Njegove moralne i tjelesne predispozicije dovele su ga da bude među prvima u prestižnom redu odabranih mladića nazvan kao

9 Ibn Hišam, Poslanikov živopis, str. 32.10 Muhamed Hamidullah, Muhamed, a.s., život i djelo, str. 80-90

prof. dr. Hajrudin Balić

Page 57: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 57

Hilfu-l-fudul. Osnivanje Viteškog reda je imalo za cilj da se pokrene volon-terski rad na zaštiti, kako domaćeg stanovništva tako i posjetioca Mekke, od razbojnika i svakog vida narušavanje javnog reda i mira.

Muhammed a.s., je napunio petnaest godina kada se priključio viteškom redu. Kasnije je rado govorio o pripadnosti ovom redu. Poslanik je o tome rekao: „ Prisustvovao sam u kući „Abdullaha ibn Džud›ana sklapanje ugo-vora koji mi je draži od riđih deva (riđe deve su za Arape predstavljale bla-go neprocjenjive vrijednosti), i kad bih u islamu bio pozvan na takvo nešto odazvao bih se.“ 11

ŽENIDBA SA HATIDŽOM

Muhammed, a.s., odrasta privlačeći sve više pažnje, poštovanje i simpa-tija mekanskog stanovništva. Izdvajao se i to je bivalo sve jasnije i očitije. Od siročeta, čobanina, hrabrog mladića izrasta u vještog trgovca. Hatidža je bila poznata trgovkinja koja je rado prihvatila da angažuje mladog Muhammeda i povjeri mu odgovorne poslove nadzora kravana koje je slala u daleki Šam. Već nakon prvog puta ona je dobila vijesti i pohvale o njegovom ophođenju tokom trgovine. Stizale su pohvala sa svih strana. Ibn Ishak bilježi sljedeću priču: „Hatidža, kćerka Huvejlidova, bila je trgovkinja velikog ugleda i časti. Unaj-mljivala je trgovce koji su radil s njenom robom i uredno im isplaćivala zaradu. Ku-rejšije su, inače, bili poznati trgovci. Kada je Hatidža čula za iskrenog, povjerljivog i čestitog mladića po imenu Muhammed, poslala je po njega. Kada je došao ponudila mu je da otputuje s njenom trgovačkom robom u Šam, uz solidnu plaću za sve to. Sa njim će na putu krenuti i njen rob po imenu Mejsere. Poslanik je to prihvatio i krenuo je s Mejserom na put u Šam.“12

ZAKLJUČAK

Muhammed, a.s., je primjer Božije mudrosti i ljepote stvaranja, sklada i svrsishodnosti. Ko god se analitički bavi Poslanikovim životom prije prve objave, shvatit će da je taj period prepun sadržajnih pouka. Allahova mu-drost nalaže da se događaji, procesi, kretanja u realnom svijetu uglavnom dešavaju postupno, uzročno povezani, što predstavlja njegov zakon u pri-rodi koju je stvorio. Muhammed, a.s., iako, najodabranije stvoreno biće pro-lazi kroz uvjete življenja poput svakog drugog ljudskog bića. Iako je moglo i drugačije, Allah Uzvišeni svog miljenika ostavlja zakonitostima prirode i društva u čemu je velika mudrost i poruka. Muhammed, a.s., radujući se, ali i tugujući, strahjujući, ali i izražavajući i nadu, pokazuje emociju, dokazuje da je, s jedne strane, običan čovjek kao i svaki drugi.

Djetinjstvo Muhammeda, a.s., predstavlja sistem izgradnje skladne i uzorne ličnosti čija uloga tek dolazi. Kao dijete kali svoju ćud, navikava se

11 El-Mubarekfuri, Er-Rehiku-l-mahtum, str. 59-6012 El-Mubarekfuri, Er-Rehiku-l-mahtum, str. 60

ŽIVOT MUHAMEDA, A.S., PRIJE OBJAVE KUR’ANA

Page 58: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

58 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

na gubitke i tugu, ali i uči kako da se iz teškoća izbavi.Njegovo djetinjstvo derogira sve buduće optužbe i spletke koje će mu zlo-

namjerno i neosnovano biti spoticanje. Proglasili su ga El-Emin- povjerljivi i apsurdno je bilo, kasnije, optužiti ga za neistinu. Svjedočili su njegovu isti-noljubivost, pa im je zato optužba da izmišlja padala u vodu. Oženio se puno starijom ženom i sa njom ostao u braku sve do nejne smrti i svaka optužba da voli strasti, imajući ovo u vidu, nije imala smisla. Svjedočili su mu slavu, a ponižavanja su se topila kao led na vreloj stijeni. Nije bio pismen i svaka optužba da je stavljao tudje spise pada u vodu.

Tako svojim životom, prije islama, izgrađena je ličnost koja će biti kadra da ponese emanet krune svih poslaničkih misija. Ličnost koja će biti dostojna da se na njeno srce spusti svjetlost Kur›ana, ličnost koja će povesti čovje-čanstvo putem prosperiteta. Tarik Ramadan lijepo opisuje njegov status ali i ulogu pa kaže: „On je bio samo čovjek, ali je djelovao da svijet preobrazi u svjetlu Objave i nadahnuća koja je primio od Boga, svog Odgajatelja (Rabb). To što ga je Bog odabrao i nadahnuo, ali je on u potpunosti prihvatio vlastitu ljudskost Muhammeda, a.s., čini primjerom i vodičem svim muslimanima.“13

13 Tarik Ramadan, Stopama Božijeg Poslanika, str. 6

prof. dr. Hajrudin Balić

Page 59: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 60: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 61: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 61

28-23316.722(1-15)

Sead Mrahorović

ORIJENTALIZAM I NJEGOVA POVEZANOST SA KUR’ANOM

SAŽETAK

Nastankom i razvojem orijentalističkih nauka još od samog početka, koji seže unazad nekoliko stoljeća, javlja se veliko zanimanje i zainteresiranost kod samih orijentalista za Časni Kur›an i kur›anske znanosti. Tako su orijen-talisti istraživali i pisali o njegovom historijatu i izvornosti, sakupljanju i ko-difikaciji, redoslijedu i sadržini, objavi i njenom dostavljanju, božanstvenosti i čovječnosti, egzegezi i hermeneutici, stilu i jezičnosti, njegovom utjecaju na jezik, književnost, filozofiju i misao, arapsku, ali isto tako i islamsku, ta-kođer, su pisali o Kur›anu kao osnovnom izvoru i temelju šerijatskog prava, zatim o komparativnoj usporedbi sa drugim nebeskim objavama i drugim studijama koje su vezane za ovu tematiku. U tom smislu, skoro da nema djela ili čak rasprave u širokom opusu orijentalističkog korpusa, koji na neki način, ne tretira pitanje Kur›ana i njegove sadržine. Ovim kratkim osvrtom na komparativne usporedbe definicija, važnosti i značaja Kur›ana završava-mo ovo poglavlje u kojem, s pravom možemo ustvrditi da, koliko god nauka doživljavala veći procvat, progres i napredak, samim tim jača i otkriva se dokaz i argument Kur›ana

ABSTRACT

From the very beginning of the emergence and development of orienta-list science, which goes back several centuries, there were a lot of interest of theOrientalism and the Orientalists themselves for Holy Quran and Quranic

Page 62: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

62 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

sciences. Orientalists studied and wrote about Quran history and origina-lity, gathering and codification, order and content, publish its submission, divinity and humanity, exegesis and hermeneutics, style and linguistic fea-tures. They studied and wrote about its impact on the language, literature, philosophy and thought. Arab, and Muslims in general, also wrote about the Qur›an as a primary source and the basis of Sharia law, then the comparative approach with other celestial revelations and other studies related to this issue. In this sense, there is almost no work or even discussion in the wide range of orientalist corpus, which in some way, does not treat the issue of the Qur›an and its contents. This brief review of the Comparative definition, importance and significance of the Qur›an. We finish this study in which, we have the right to determine, as far as science was experiencing greater boom, progress and prosperity, thus strengthens and reveals the evidence and argument of the Quran.

Sead Mrahorović

Page 63: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 63

Kur›an je ustav cjelokupnog islamskog života i prvi i osnovni izvor bo-žanske upute na polju orijentacije i usmjerenja ka istini i dobru. Kur›an je knjiga koja kod muslimana uživa najveće poštovanje i zauzima najviše mje-sto kako na polju istraživanja i izučavanja, tako i na polju učenja i sveopćeg pamćenja njenog Svetog teksta. Ona je bez premca i bilo kakve skrivene ma-hane, stoga i ne čudi da je Kur›an prvi i osnovni temelj vjere koji obuhvata cjelokupni ljudski život. Onaj ko mu pridaje važnost i značaj, taj, u stvari, daje važnost i značaj vjeri, koja je na koncu, nezamisliva i nemoguća bez nje-ga1. Kur›an je za muslimana Božija objava i knjiga u kojoj je sadržana Njego-va poruka. To je Riječ Božija objavljena Poslaniku posredstvom najizvrsnijeg meleka Džebraila. Poslanik je, međutim, bio instrument izabran od Boga za objavu Njegove Riječi, Njegove Knjige čiji su duh i slova, i sadržaj i forma bo-žanski. Ne samo da sadržaj i značenje dolaze od Boga, nego također, i knjiga tog sadržaja i forma, koje su na taj način integralni aspekt objave.2 Kur›an je bio vodič a i vrelo znanstvenika u kome su svi muslimanski intelektualni napori uzeli udjela. Nastankom i razvojem orijentalističkih nauka još od sa-mog početka, koji seže unazad nekoliko stoljeća, javlja se veliko zanimanje i zainteresiranost kod samih orijentalista za Časni Kur›an i kur›anske znano-sti. Tako su orijentalisti istraživali i pisali o njegovom historijatu i izvornosti, sakupljanju i kodifikaciji, redoslijedu i sadržini, objavi i njenom dostavljanju, božanstvenosti i čovječnosti, egzegezi i hermeneutici, stilu i jezičnosti, njego-vom utjecaju na jezik, književnost, filozofiju i misao, arapsku, ali isto tako i islamsku, također, su pisali o Kur›anu kao osnovnom izvoru i temelju šerijat-skog prava, zatim o komparativnoj usporedbi sa drugim nebeskim objavama i drugim studijama koje su vezane za ovu tematiku. U tom smislu, skoro da nema djela ili čak rasprave u širokom opusu orijentalističkog korpusa, koji na neki način, ne tretira pitanje Kur›ana i njegove sadržine3. Prvo ozbiljnije orijentalističko djelo koje se bavi ovom tematikom jeste sami prijevod zna-čenja Kur›ana koji je po prvi put preveden na latinski jezik 1143. godine.4 Od toga vremena, nastalo je mnogo zasebnih prijevoda i literature koja je sadr-žana u djelima, rječnicima, naučnim enciklopedijama, časopisima i drugim raspoloživim sredstvima iz čega se kasnije razvila posebna orijentalističko-kur›anska disciplina koja ima veoma značajne učinke i zasigurno nadmašuje sve druge orijentalističke discipline koje su bile razmatrane i obrađivane u

1 Isesko, Kur’anu-l-Karim: Dirasa li Tashih akhta’ warida fi mawsuati-l-is-lamiyya sadira an dar bril, Laiden, 1997, str. 9.

2 Karić, E., Kur’an u savremenom dobu II, Sarajevo, 1997. str. 67.3 Smajlović, A., Falsafatu-l-istishraq, str.173-175.4 Petar Veliki, utjecajni opat iz Clunya u Francuskoj, instruirao je Roberta Kettonskog da

načini prvi prijevod Kur’ana na latinski jezik, eksplicitno kazavši da je cilj tog projekta “po-bijanje kur’anskog učenja.” Prijevod je završen 1143. godine i, naravno, prijevod načinjen s takvim neprijateljskim motivima nije mogao biti vjeran originalu i pouzdan kao izvor in-formacija o islamu. Tako je i bilo. Ta iskrivljena latinska verzija (prijevoda) Kur’ana bila je i nakon pet stoljeća osnova za sve prijevode na druge evropske jezike. Opat je imao i antiislamsku polemičku literaturu koja je sa arapskog prevedena na španski jezik. Sibai. M., Orijentalizam i orijentalisti, Zenica, 2002. str. 6.

ORIJENTALIZAM I NJEGOVA POVEZANOST SA KUR’ANOM

Page 64: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

64 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

multidisciplinarnim orijentalističkim istraživanjima.5

Dakako, ovdje priznajemo da postoji velika i ogromna razlika kada je u pitanju komparativna usporedba orijentalističkih studija o Kur›anu i studija pisanih od strane samih muslimana. Mnogi zapadni autori, pišući o Kur›anu, počinju s pretpostavkom - često skrivenom u vela takozvane „objektivnosti“ i „učenosti“ – da Kur›an uistinu nije Riječ Božija, božanska objava objavljena Poslaniku. Budući da nije Božija Riječ, u njihovim očima, Kur›an, prirodno, mora biti djelo Poslanika6, pridajući mu pri tome ljudsko, a ne božansko po-rijeklo i izvornost, dok muslimani imaju sasvim drukčiji pristup Kur›anu. Prilaze mu sa najdubljim poštovanjem i potpunom iskrenošću, svjedočeći svim svojim bićem da je on, posljednja božija Objava, objavljenja posljednjem Božijem Poslaniku Muhammedu, a.s. Kur›an je čista istina, u njemu nema nikakve laži i izmišljotine, apokrifnosti i insinuacija, niti pjesničke mašte i puke uobrazilje, niti literarnog oblikovanja misli vrsnog erudite, on ne liči elokventnom govoru književnika, naprotiv, njegov stil je nadasve jedinstven, izvanredan i neobičan, a istodobno i nadnaravan i nenadmašan. On je Obja-va koja se objavljuje, Poslanica koja se šalje, Uputa Milostivog, objavljena Po-slaniku da je dostavi cijelome čovječanstvu.7

Kur›an u srednjovjekovnim polemikama ranih orijentalista nije ništa drugo do li siromašna i suhoparna kopija drugih svetih knjiga8, ili čak, samo ljudska objava i skupina priča ukradenih iz Biblije, a potom iskrivljenih, diktirana crnim nakanama ličnih i ovozemaljskih interesa od strane lažnog proroka, varalice i licemjera9. Na ovakav način nastavljene su orijentalističke studije o Kur›anu i njegovom sadržaju, gdje su zapadni istraživači, ne biraju-ći sredstva, briljirali u mržnji i neprijateljstvu te napadima i osudi Kur›ana, izvodeći dokaze i zaključke koji osporavaju vjerodostojnost i istinitost objave Kur›ana a samim tim i vjere islama, tvrdeći da ona nije razumom i čistom lo-gikom prihvatljiva, da je kontradiktorna i kontraverzna, te mnogim drugim fabriciranim izjavama i nebulozama po kojima su bile općepoznate orijenta-lističke studije, a posebno one koje su obilježile Srednji vijek.10

No, krajem XIX i početkom XX stoljeća, počela su jenjavati ovakva orijen-talistička mišljenja o Kur›anu, mada su, u većini slučajeva orijentalisti i dalje osporavali i negirali esencijalnu činjenicu da je Kur›an Objava od Boga koja je objavljena Božijem Poslaniku Muhammedu, a.s., s tim, da je takvih izjava i napada, koje smo maločas naveli, bilo sve manje. Bitno je, također, zapaziti, da se u tom periodu pojavljuje jedan broj zapadnih istraživača, intelektu-alaca i orijentalista koji ostaju zadivljeni i oduševljeni Časnim Kur›anom i njegovim sadržajem, što je umnogome doprinijelo, da se zapadna svijest ili orijentalistička predodžba o Kur›anu promijeni. Tako naprimjer, nalazimo

5 Isesko, Dirasa li Tashih... str.9-10.6 Karić, E., Kur’an u savremenom dobu II, Sarajevo, 1997. str. 69.7 Salih, S., Mabahis fi ulumi-l-kur’an, Bejrut, 1999. str. 341.8 Karić, E., Kur’an u savremenom dobu II, Sarajevo, 1997. str. 69.9 Džait, H., Evropa i Islam, Sarajevo, 1989. str. 19.10 Daniel, N., Islam and The West: The Making of an Image, Edinburgh, 1980. str. 47.

Sead Mrahorović

Page 65: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 65

mnoge orijentaliste ovoga perioda, koji priznaju veličanstvenost Kur›ana i njegovu visoku vrijednost i nadmoć koja ga odlikuje nad ostalim objav-ljenim nebeskim Knjigama, kao što to potvrđuje orijentalist Margeliouth11 koji kaže: „Mora se priznati da Kur›an zauzima posebno mjesto među veli-čanstvenim vjerskim knjigama... ... razvio je i profilirao sasvim novi idejni pravac i modernu kvalitetu ljudskog identiteta“12. Premda je ovaj orijenta-list općepoznat po svom žestokom islamofobičnom stavu naspram islama i Poslanika Muhammeda a.s., ovaj period obiluje mnogim sličnim izjavama, tako da se pojavio jedan novi pozitivistički pravac orijentalizma naspram Kur›ana koji odslikava čisto ubjeđenje, pa, štaviše, i potpuno predanje i iman određenog broja orijentalista koji su duboko uronuli u svojim istraživanjima i studijama, do te mjere da su na kraju, uistinu, prigrlili vjeru islam. Ovdje se nije stalo, nego je ova skupina muslimana sa Zapada nastavila sa progre-sivnim aktivnostima na polju širenja islamske misli, potvrđujući istinitost Kur›ana u potpunosti i obznanjujući to čitavom svijetu.

Slavni primjer toga jeste izjava o Kur›anu koju je izrekao Frithjof Schuon13, orijentalista, koji je primio islam: „Iskazati poštovanje bez licemjerja i iskre-nost bez nipodaštavanja, dovoljno je za saznanje da je Riječ Božja nužno sa-vršena, bez obzira jesmo li mi u tom času spremni priznati to ili ne...“ Ta nemogućnost nas tjera da zaključimo sa citatom koji vraća pitanje natrag, njegovoj biti, i istodobno služi kao opravdanje za ovo sadašnje istraživanje:

„Reci: „Kad bi more bilo mastilo da se ispišu riječi Gospodara moga, more bi presahlo, ali ne i riječi Gospodara moga, pa i kad bismo se pomogli još jednim sličnim (Kur›an Al-Kahf,109.)“14

Ovakav stav o Kur›anu izreknut od strane orijentaliste koji je primio islam zatresao je zasvođene stubove orijentalizma15, posebice kada znamo

11 D.S. Margeliouth je engleski orijentalist. Rođen je 1858.,a umro 1940. god. Bio je profee-sor arapskog jezika na Oxfordu još od 1889. i član mnogih naučnih akademija kao što je Engleska-filološka Akademija i Arapska akademija nauka u Damasku i dr. Napisao je mno-ga djela o Islamu, arapskoj književnosti i historiji Islama kao što je i njegovo poznato djelo: Mohammad and the Rice of Islam. Abdul-Wahhab, A., Islam fi-l-fikri-l-garbi, Kairo, 1993. str. 17-18.

12 Ibid., str. 17.13 Frithjof Schuon/Isa Nuru-d-Din (1907.-1998.) Rođen je u Baselu. Roditelji su mu bili njemač-

kog porijekla. Još kao šesnaestogodišnjak samostalno je živio i radio, kao likovni umjetnik u Parizu. Ondje je studirao arapski jezik i kaligrafiju. Tjeran silnom željom za upoznava-njem velikih religija svijeta, putovao je u Sjevernu Afriku i na Istok. Ostvario je brojna poznanstva sa vrhunskim učiteljima sufizma, hinduizma i budizma, i uveliko je sarađivao sa duhovnim predstavnicima rimokatoličke i ortodoksne crkve. Slovi za najznačajnijeg komparativnog filozofa XX stoljeća. Njegova tačka pristupa u izučavanju religija svijeta, uvijek je “unutarnja istina” (haqiqa) do koje prodire njegova neprikosnovena intelektual-na objektivnost i intuicija. Ako bismo ovog izuzetnog čovjeka opisivali riječima sufizma, onda bismo bez zadrške mogli reći da je Frithjof Schuon bio biće obdareno “izravnim uvi-dom u bit stvari” (‘ayn al-basirah), pa je zato i ova njegova jedinstvena perspektiva poput ključa koji rastvara vratnice novih puteva u pristupu religijama svijeta. Schuon, F., Dimen-zije islama, Sarajevo, 1996. predgovor djela.

14 Schuon, F., Dimenzije islama, str. 87-88.15 Ovdje ne mislimo na orijentalizam umjerene provenijencije koji se specijalizirano bavi

ORIJENTALIZAM I NJEGOVA POVEZANOST SA KUR’ANOM

Page 66: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

66 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

da je ovaj istaknuti mislilac, vrsni poznavalac kršćanstva, judaizma, hindu-izma i budizma, a sve to zahvaljujući njegovoj dubokoj sklonosti ka istraživa-nju i traženju Istine hodom kroz široki religijski put spoznaje gdje se na kraju svog dugog puta skrasio pod okrilje islama šireći islamsku misao i filozofiju među orijentalistima, narodom Zapada i drugima.

U ovome poglavlju nastojali smo pružiti informaciju o orijentalističkoj recepciji, odnosno viziji Kur›ana i iIslama, kritički propitujući orijentalistič-ka gledišta o tome. Namjera nam je bila upoznati se sa stavovima orijenta-lista o Kur›anu koji su, kako smo imali priliku vidjeti, prošli kroz nekoliko evolucionih etapa, prije svega, od potpune negacije i tvrdokorno-fanatičnog pogleda naspram Kur›ana smještenog u srednjovjekovnim polemikama i raspravama, preko djelimičnog priznavanja od strane nekih savremenih orijentalista, pa do potpunog priznavanja i čistog ubjeđenja od strane nekih drugih, potonjih.

ČASNI KUR›AN

Nakon što smo se upoznali sa definicijama orijentalizma i njegovom povezanošću sa Kur›anom, predstoji nam da se upoznamo sa definicijama Kur›ana sa filološkog, terminološkog i teološkog stajališta te njegovim općim mjestom koje zauzima kod muslimana, iz tog razloga što je Kur›an osnovna i središnja tema ovoga rada.

LINGVISTIČKO ZNAČENJE RIJEČI KUR›AN

Osim definicija Kur›ana čisto apologetske i tefsirske naravi, postoje i mnogobrojne rasprave koje, sa stanovišta jezičke znanosti, definiraju tu riječ. Treba istaći da se riječ Kur›an (نآرقلا) u arapskom jeziku pojavljuje isključivo s Kur›anom i Arapima prije nije bila poznata16.

Po pitanju filološke definicije Kur›ana islamska ulema se razilazi na dva osnovna pravca17:

Zastupnici prvog mišljenja drže da riječ Kur›an nije izvedenica iz trili-teralnog glagola kare›e, u čijem se korijenu nalaze tri radikala, gdje je treći po redu hemze. Ovo mišljenje zagovaraju: Imam Šafija, Al-Ferra, Eš›ari i dr. Imam Šafija kaže: „Riječ Kur›an je stacionarna imenica, vlastito ime, a nije izvedena imenica niti riječ koja u sebi nosi hemze, već samostalno ime – ono – koje nikom prije nije dato, objavljeno kao objava Božijem Poslaniku Muhammedu, a.s. Samo ime Kur›an, po Šafiji, nije izvedenica iz triliteralnog

islamskim znanostima.16 Karić, E., Tefsir-Uvod u tefsirske znanosti, Sarajevo, 1995. Str. 20.17 Više o lingvističkoj etimologiji riječi Kur’an vidjeti u djelima: Salih, S., Mabahis fi ulumi-

l-Kur’an, Beirut, 1999. str. 18.; Kattan, M., Mabahis fi ulumi-l-Kur’an, Kairo, 1990. str. 15-17.; Zarkani, M.A., Manahilu-l-irfan fi ulumi-l-Kur’an, Beirut, 1988. str.I-14-30.; Karić, E., Tefsir-Uvod u tefsirske znanosti, Sarajevo, 1995. str. 20-21.

Sead Mrahorović

Page 67: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 67

glagola kare›e, a da jeste onda bi sve što se čita, uči, bilo nazvano Kur›anom, već je to posebno, vlastito ime kao što je i Tevrat i Indžil.“18

Zastupnici drugog mišljenja koje predstavljaju Az-Zudžadž, Al-Lihjani i dr. tvrde da je riječ Kur›an, ipak, izvedenica odnosno infinitivni oblik koji u sebi nosi hemze; izveden je na oblik fu›lan i znači sakupljen, sabran. Odatle se u arapskom jeziku za bunar u kome se nalazi voda kaže: „Kare›e-l-mau fi-l-hawdi“ (Sabralo se vode u vrelu). Zato što je Kur›an sabrao koristi i sukus19 svih prijašnjih nebeskih objava. Neki zastupaju mišljenje da je riječ Kur›an izvedenica od riječi kare›e što znači: čitati, učiti, recitirati, objašnjavati i dr.

Najprihvaćenije mišljenje, ono koje zastupa većina islamskih učenjaka, je-ste to da je riječ Kur›an infinitivni oblik, te prema ovoj teoriji Kur›an je Božija knjiga koja objašnjava (koja se čita, recitira i sl.). Riječ Kur›an znači i nešto što je stalni predmet čitanja i iščitavanja20, a za to postoji i tekstualna evidencija u samom Kur›anu u suri Al-Qiyama, 17,18.:

„Naše je da ga saberemo, da bi ga ti učio.“ – „A kad ga učimo Mi, ti učenje njegovo prati“21.

DEFINICIJA KUR’ANA

Premda se Kur›an, kao Božiji govor, ne može staviti u okvire jedne de-finicije, islamski znanstvenici dali su brojne definicije te Božije objave, pa ćemo ovdje iznijeti i terminološku definiciju Kur›ana koju zastupa većina islamskih pravnika, teologa, filologa i vrsnih učenjaka iz područja drugih tradicionalnih islamskih znanosti koji daju ovu definiciju Kur›ana:

)القرآن كلام الله المعجز المنزل على محمد صلى الله عليه و سلم المك�وب �ي المصاحف المنقول بال�واتر الم�عبد ب�لاوته(.

„Kur›an je Božiji govor, nadnaravan i objavljen Muhammedu (Bog mu se smilovao i blagoslovio ga), zapisan u zbirkama, prenesen vjerodostojno, a samô njegovo recitiranje pobožno je djelo“22.

Ovakvo određenje i definiranje Kur›ana ima za cilj istaći neke njegove važne karakteristike. Te su:

• Kur›an je Božiji govor,• Kur›an je nedostižan i nije ga moguće oponašati, ni na arapskom niti

na nekom drugom jeziku,• Kur›an je objavljen čovjeku, Muhammedu, a.s., Božijem poslaniku,

18 Salih, S., Mabahis fi ulumi-l-Kur’an, str. 18.19 Ibid., str.19.20 Karić, E., Tefsir-Uvod u tefsirske znanosti, str. 21.21 Ibid., str. 20.; Salih, S., Mabahis fi ulumi-l-Kur’an, str. 19.; Kattan, M., Mabahis fi ulumi-

l-Kur’an, str. 15.22 Karić, E., Tefsir-Uvod u tefsirske znanosti, str. 17.; Salih, S., Mabahis,, str. 21.; Kattan, M.,

Mabahis, str. 17.

ORIJENTALIZAM I NJEGOVA POVEZANOST SA KUR’ANOM

Page 68: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

68 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Kur›an je zapisan i vjerodostojno prenesen potonjim generacijama preda-jama u kojima se stalno ponavlja veliki broj najispravnijih ljudi u svakoj ge-neraciji. U te predaje objektivno i znanstveno ne može se sumnjati recitiranje i izgovaranje Kur›ana pobožan je čin i dobro djelo.

Ova definicija, prema nekima, u obzir uzima samo vanjska, donekle, moglo bi se reći, formalna obilježja Kur›ana. Može se s pravom primijetiti da se ovoj vanjskoj, formalnoj strani posvećivalo suviše mnogo pažnje. Ona je uveliko potisnula i stavila u drugi plan suštinsku stranu Kur›ana. Kod i›džaza (nadnaravnosti), npr., uvijek se insistiralo i insistira se na jezičkoj prednosti. Isticalo se da se kur›anska mudžiza sastoji u nedostižnosti i ne-nadmašivosti njegovog umjetničkog, estetskog izraza. Otuda je ova osobina ušla i u definiciju Kur›ana kao njegov specifikum. Niko ne može poricati umjetničku vrijednost kur›anskog izraza, ali se može postaviti pitanje: „Da li su to najvažnije oznake Kur›ana?“ Svakako da nisu. Kur›anska nadnarav-nost ne odnosi se samo na njegov izraz; ukoliko bismo ga sveli samo na to, onda bismo ga zacijelo ograničili na određeno vrijeme, prostor i ljude. Pravi i trajni i›džaz Kur›ana, koji važi za sva vremena, prostor i ljude, leži u njegovoj misli, poruci i uputi.

Drugi, koji u obzir uzimaju njegovu suštinu, ističu da je Kur›an: „Knjiga jasna kojom Allah upućuje na puteve spasa one koji nastoje da steknu zado-voljstvo Njegovo i izvodi ih, po volji Svojoj, iz tmine na svjetlo i na pravi put im ukazuje“ (El-Maide, 15-16).23

Osim ovih definicija Kur›ana postoji još jedna, vrlo frekventna, definicija u tefsirskim djelima. Prema Handžiću24, ta riječ „u islamu označuje Božiju knjigu, koja je preko meleka Džibrila objavljena posljednjem Božijem po-slaniku Muhammedu a.s. Ona je Božiji govor koji nadmašuje ljudsku moć i snagu. Čitanje te knjige i izgovaranje njezinih riječi je Bogu milo i vjerom preporučeno djelo – ibadet. Ta je knjiga potpuno sačuvana i do nas je doš-la pouzdanom predajom – tevaturom. Zbog toga u njezinu autentičnost i

23 Ramić, J., Tefsir: historija i metodologija, Sarajevo, 2001. str. 4.24 Mehmed Handžić (1906.-1944.), Rođen i umro u Sarajevu. Na višoj islamskoj šerijatsko-te-

ološkoj školi predavao je tumačenje Kur’ana (tefsir) i osnove i filozofiju šerijatskog prava (Usuli fikh). Osim nastavničkog rada i održavanja vazova, Handžić je gajio još jedan vid širenja islamske nauke i obrazovanosti. On je držao i tzv. privatne dersove, tj. u određenom krugu prijatelja i poznanika prevodio je pojedina djela iz islamske književnosti i u isto vrijeme ih tumačio. On je na ovim privatnim dersovima preveo i protumačio sljedeća djela: Maqamat al-Hariri, Qasida al-Burda, Miradžijju Sabita Užičanina, Tarikati Muhammedij-ju. Počeo je bio prevoditi i Tefsir Kadi Bejdavije, ali ge je smrt u tome prekinula. Skoro da nema vjerske discipline koju Mehmed ef. nije do u tančine poznavao. Međutim, islamsku tradiciju-hadis je posebno volio i naročito proučavao. Mnogo je proučavao i historiju isla-ma i islamskih naroda. Posebnu pažnju je Handžić posvetio proučavanju historije književ-nog rada naših muslimana na orijentalnim jezicima: arapskom, turskom i perzijskom. Sam je pisao na arapskom i prevodio djela sa orijentalnih jezika na bosanski. I u društvenom pogledu je Mehmed ef. bio vrlo aktivan. Nekoliko godina je bio u upravnom odboru mu-slimanskog dobrotvornog društva Merhamet. Od osnutka El-Hidaje, organizacije ilmijje, biran je u izvršni odbor. Od 1939/40. godine se nalazio na čelu ovog društva. Mehmed ef. Handžić je umro 19.jula 1944. u 38-oj godini kratkog, ali vrlo plodnog života.

Sead Mrahorović

Page 69: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 69

ispravnost nikako ne sumnjamo. Napisana je u Mushafu, koji je cijelu sadrži“.25

Metodolozi islamskog prava, kao i islamski učenjaci različitih oblasti islamskih nauka imaju svoje definicije Kur›ana. Kur›an je, prema ustaljenoj definiciji metodologa islamskog prava: „Allahov govor objavljen Allahovom poslaniku Muhammedu a.s., na arapskom jeziku, nadnaravan i u svojoj naj-kraćoj suri, zapisan u Mushafu, prenesen do nas tevatur predajom, čije uče-nje je poseban ibadet, počinje surom El-Fatiha, a završava surom En-Nas.“26

Jednu od najljepših definicija Kur›ana časnog ponudio je lično Mu-hammed, a.s. U predaji koja je zabilježena u relevantnoj hadiskoj literaturi, on za Kur›an kaže:

„U Kur›anu je nagovještenje o onome što je bilo prije vas i vijest o onome što će doći poslije vas. Kur›an presuđuje između vas. On je jasni govor i nije lakrdija. Koji silnik ga napusti, Allah će ga uništiti, a ko bude tražio uputu u nečemu izvan njega, Allah će ga u zabludi ostaviti. On je čvrsta Allahova spona i mudra opomena – pravi put. Njega strasti ne mogu iskriviti, niti ga jezici mogu izmijeniti. Učenjaci ga se nikada ne mogu zasititi, niti mu mnogobrojni prigovori mogu štetu nanijeti. Kur›anske krasote se ne iscrplju-ju. Džini, kada su ga čuli, nisu mogli odoljeti, a da ne kažu: ‹Mi smo, zbilja, Kur›an, koji divotu pobuđuje, slušali!› Ko po Kur›anu govori – istinu govori. Ko po Kur›anu prosuđuje – pravedno prosuđuje. Ko po Kur›anu poziva – pra-vom putu poziva!“27.

NAZIVI KUR’ANA

Objava koja je dostavljena Muhammedu, a.s., kao posljednjem Allahovom poslaniku, ima više imena. Najpoznatija među njima su:

• Kur›an; „Zaista, Kur›an ovaj vodi najispravnijem Putu“ (El-Isra, 9);

• Kitab; „Objavljujemo vam Knjigu, u njoj je slava vaša“ (El-Enbija, 10);

• Furkan; „Neka je uzvišen Onaj koji robu svome objavljuje Furkan“28(El-Furkan, 1);

• Zikr; „Doista Mi Kur›an objavljujemo, i doista, Mi ga čuvamo!“ (El-Hidžr, 9);

• Tenzil; „A Kur›an je doista Objava Gospodara svjetova“ (Eš-Šu›ara, 192).

Prvo ime, Kur›an, dobilo je status vlastitog imena. Ovim imenom naziva

25 Karić, E., Tefsir-Uvod u tefsirske znanosti, str. 18.;26 Topoljak, S., Uvod u metodologiju islamskog prava, Novi Pazar, 2006. str. 149.27 Mehtić, H., U ozračju Kur’ana, Zenica, 2006. str.8.; Karić, E., Tefsir-Uvod u

tefsirske znanosti, str. 19-20.28 49 Riječ Furkan ovdje se, tvrdi Bejdavi (IV,88.) odnosi na Kur’an. Naime, ta je

riječ izvedena iz korijena FRK (rastaviti, razdvojiti), a sam Kur’an razdvaja, ras-tavlja Istinu od neistine. Karić, E., Kur’an s prijevodom na bosanski jezik, Sarajevo, 1995. str. 359.

ORIJENTALIZAM I NJEGOVA POVEZANOST SA KUR’ANOM

Page 70: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

70 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

se i njegova manja i veća cjelina:„A kada se Kur›an uči, vi ga slušajte i šutite.“ (El-E›araf, 204) Posljednja objava kojom je završen ciklus objavljenih knjiga poznata je,

kako kod muslimana tako i kod nemuslimana, pod ovim imenom.29 Ime Kur›an označava da će knjiga biti mnogo čitana, recitirana i ponavljana sto-ljećima u područjima koja se stalno šire, a tako je i bilo. I dalje se čitala, reciti-rala i ponavljala u orginalu, a to znači samim riječima objave i to od mnoštva ljudi koji su mogli doći do bilo kojeg teksta objave na izvornom jeziku tog teksta. To se ne može postići nikakvom ljudskom domišljatošću; do toga je moglo doći samo Božanskom zamisli.30

ZNAČAJ KUR’ANA

Mnogi ljudi, nemuslimani, koji su po prvi put čitali Kur›an, zaslijepljeni su onim što ih se doima kao jedna vrsta nekoherentnosti s ljudske tačke gledanja. Kur›an nije nešto nalik jakom mističnom tekstu, niti je priručnik aristotelovske logike, mada sarži i misticizam i logiku. Kur›an nije upravo ni poezija, mada sadrži najsnažniju poeziju. Tekst Kur›ana pokazuje da je ljudski jezik skršen snagom Božanske Riječi. Kao što se morski talas rasprši u kaplje udarajući o hridi, tako je i ljudski jezik u odnosu na Kur›an raspršen na hiljade fragmenata. Kroz to raspršavanje osjeća se još neutihli dojam jezika Kur›ana, snaga božan-ska odakle on izvire. Kur›an otkriva ljudski jezik sa svom njegovom slabošću koja mu je pripadna, postajući iznenada primaocem Božije Riječi i pokazuje slabost tog jezika pred snagom koja je beskrajno velika da bi je čovjek mogao i zamisliti.31

Kur›an je knjiga koja je, više nego bilo koja druga poznata nam pojedinač-na pojava, utjecala na religijsku, društvenu i političku povijest Svijeta. Nijedna druga sveta knjiga nije imala sličan, izravan utjecaj, na živote ljudi koji su prvi čuli njezinu poruku i, preko njih i generacija koje su ih slijedile, na čitav tok civi-lizacije. Ona je potresla Arabiju i od njezinih plemena u vječnom ratu napravila naciju; u toku nekoliko decenija, ona je proširila svoj pogled na svijet daleko izvan granica Arabije i stvorila prvo ideološko društvo poznato čovjeku; svojim insistiranjem na svijesti i znanju, ona je među svojim sljedbenicima podstakla duh intelektualne radoznalosti i nezavisnog istraživanja, što je konačno dove-lo do one veličanstvene ere učenja i znanstvenog istraživanja kojim se odliko-vao Svijet islama na vrhuncu svoje kulturne moći; kultura tako podstaknuta Kur›anom prodrla je bezbrojnim putevima i prečicama u duh srednjovjekovne kulture koju nazivamo renesansom, pa tako, tokom vremena, postala u velikoj mjeri odgovorna za rađanje onoga što se naziva „vijek znanosti“, u kojem sada živimo.32

29 Ramić, J., Tefsir: historija i metodologija, Sarajevo, 2001. str. 5.30 Smailagić, N., Uvod u Kur’an, Zagreb, 1975. str. 6.31 Karić, E., Kur’an u savremenom dobu I, Sarajevo, 1997. str. 74.32 Asad, M., Poruka Kur’ana, Sarajevo 2004. str.XXIV – Predgovor

Sead Mrahorović

Page 71: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 71

Jedinstvena vječna Poruka upućena je svim narodima preko poslanîka koji su govorili njihovim jezicima, tj. na razini razumijevanja dotičnog naroda, iako historijski oblik Poruke nije ni najmanje u suprotnosti sa njezinom apsolutnom vrijednošću.33

Kur›an se, stoga, ne može razumijevati samo opetovanjem, često mehanič-kim, njegovih sureta i ajeta i uz njih vezanih vjerskih stavova ili pouka. Nije dovoljno ni samo navođenje tradicionalnih mišljenja i objašnjenja, pa ni hadi-skih sentencija i izreka. Sve to skupa, a upravo je to najčešći način tumačenja, a ne računa se stvaralačkim mogućnostima razvoja islama, nego samo njegovim održavanjem na razini velike, ali prohujale prošlosti. Kur›an nije ni denesen, a ni zamišljen kao neka idejna konstanta koja bi ljude zadržavala u zatečenom stanju i sa ostvarenim mogućnostima. Upravo obrnuto, on ima za cilj uputiti ih ka putu Dobra ili, po njegovom izrazu, „pravom putu“ (sirat al-mustaqim), koji je put ka savršenstvu ili, kako bi se to danas reklo, ka ostvarenju integral-nih mogućnosti čovjeka. Već sama ideja puta podrazumijeva kretanje, i to pro-gresivno kretanje, dakle, razvoj čovjeka. Istina je da je sve to, po kur›anskom nauku, predodređeno, ali se unutar toga traži i nalaže aktivan čovjekov odnos spram svoje bitne zadaće.34

Ovdje je prikladno citirati jedan pasaž koji sadrži unutarnje značenje Kur›ana, a koji pripada Rumiju35, čija Mesnevija je i sama komentar Kur›ana, perzijskim stihom. Rumi piše u svojim Raspravama (Fihi ma fihi)/Arberryjev prijevod, London, 1961.str. 236-237/:

„Kur›an je kao mlada nevjesta koja ti ne otkriva svoje lice sve dok ti ne skineš veo. Da bi je mogao zagledati, još uvijek ne kušajući radost i neotkrivenu tajnu, moraš prispjeti istini koja, kao učinak razotkrivanja vela, pravi vlastite zamke i skriva se od tebe, pa ti se mlada može pokazati rugobom, kao da ti zbori: ‹Ja nisam ljepota koju tražiš›. Kur›an je kadar pokazati se u najdivnijoj mogućoj formi. Ali, ako mu ti ne skineš veo, očekujući da se sam udobrovolji, iščekujući njegovu plodnu poljanu, radujući joj se izdaleka i mučeći se nad onim što ti je najljepše, on će ti sam pokazati svoje lice.“36

Ovim kratkim osvrtom na komparativne usporedbe definicija, važnosti i značaja Kur›ana završavamo ovo poglavlje u kojem, s pravom možemo ustvr-diti da, koliko god nauka doživljavala veći procvat, progres i napredak, samim tim jača i otkriva se dokaz i argument Kur›ana i njegov snažni elipticizam (koji arapski filolozi nazivaju idžaz), postojano svjedočeći ezelsku istinu:

„Ti reci: ‹Kad bi se sakupili i ljudi i džini da nešto donesu nalik ovome Kur›anu, oni ne bi nešto nalik njemu donijeli, pa makar jedni druge pomagali.›“ (El-Isra, 88).

33 Garaudy, R., Živi Islam, Sarajevo, 1990. str. 62.34 Smailagić, N., Uvod u Kur’an, Zagreb, 1975. str. III.35 Mevlana Dželaluddin Rumi (1207.-1273.) jedna je od najznačajnijih ličnosti islamske

duhovnosti i vjerovatno najznačajniji mistički pjesnik islamske kulture. Njegova poezija je vrhunski nadahnuta. Sva su Rumijava djela, počevši od Rasprava ili Fihi ma fihi, Divana Šemsa iz Tibriza do same Mesnevije, ponajprije jedna duga i veličanstvena himna Bogu upućena od čovjeka koji tom himnom hoće ostvariti kako povratak Bogu, tako i odtugovati i oplakati razdvojenost od Njega. Rumi, M.Dž., Mesnevija III, Bihać, 2008. str. 7-8.

36 Karić, E., Kur’an u savremenom dobu I, Sarajevo, 1997. str. 84.

ORIJENTALIZAM I NJEGOVA POVEZANOST SA KUR’ANOM

Page 72: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 73: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 73

141.319.828-18

prof. dr. Šefket KRCIĆ1

PUTANJA SUVREMENOG RAZUMIJEVANJAFILOZOFIJE ŽIVOTA(TRI FRAGMENTA)

1Abstract: Autor u ovom radu „Putanja suvremenog razmijevanja filo-zofije života“, prezentira tri fragmenta, od ukupno sto jedanaest, iz svojeg djela „Filozofija života“, čiji je cilj upoznavanje javnosti sa originalnim raz-mišljanjima na ovu temu. „Filozofija života“ (njem. Lebensphilosoophie) pred-stavlja filozofsku koncepciju koja za svoj predmet ima totalitet, tj. cjelinu života. Autor intelekt, prema nosiocima ove filozofske koncepcije, kako smo to ranije objavili u Prolagomeni za jednu moguću filozofiju života, ima u vidu samo ono što je uopće i zajedničko, a zapostavlja samu punoću života, tj. njegov kostur.

Abstract: In this article, «Questions of modern understanding of the philosophy of life», presents three fragments of a total of one hundred and eleven, in his work «Philosophy of life», aims to inform the public of the ori-ginal thoughts on this topic. «The philosophy of life» (Germ. Lebens Philo-sophiae) is a philosophical concept which has its object the totality, ie; whole life. Author intellect, divided by parties of the philosophical concepts, as we have previously reported in Prolegomena for a possible philosophy of life, takes into account only what is general and common, and neglects the very fullness of life, ie. his skeleton.

1 Autor je redovni profesor Univerziteta u Novom Pazaru i Fakulteta za Islamske studije (FIS), predaje: Etiku i Metodologiju. Profesor po pozivu na Univerzitetu u Tuzli i Interancional-nom univerzitetu u Travniku, ex profesor Univerziteta Crne Gore i gostujući profesor na mnogi istočnim i zapadnim univerzitetima, predsjednik Matice Bošnjaka – Društvo za kulu-turu, znanost i umjetnost Sandžaka.

Page 74: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

74 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Po utemeljivaču ove filozofske discipline, velikom suvremenom mislio-cu Vilhelmu Diltaju (Wilhelm Dilthey, 1833-1911), jednom od najznačajnijih predstavnika suvremene filozofije, život je, najkraće rečeno, najneposrednija realnost. Neki predstavnici ove filozofije smatraju, da sferu život treba su-protstaviti sferi duha, emocije, duše i intuicije. U biti, filozofija života prouča-va smisao, vrijednosne ciljeve ljudskog života, sa stanovišta filozofije naroda. Pod filozofijom života, podrazumijeva se životna mudrost, koja se ogleda u ukazivanju smisla i vrijednosti života jezika narodne izvornosti. Među zna-čajnije predstavnike filozofije života smatraju se, pored Diltaja, Šopenhauer, Bekson, Niče i Šeler. Zacijelo, filozofija života se afirmirala u drugoj polovici XX stoljeća, kao i u novije vrijeme, gdje je njen razvoj u zapaženom usponu. Fundamentalnu nit filozofije života, egzistencijalistički filozofi, zatim, per-sonalisti, neohegelijanci, te fenomenolozi. Prema tome, ključni pojam Filo-zofije života, je dakle, „Život“ – u svim svojim manifestacijama. Jedno od teorijskih varijanata Filozofije života predstavljaju gledišta Anri Berksona, čije metafizičko-kosmološko tumačenje života, se definira kao život „elan vi-tal“, kao vitalnu silu svojevrsne kosmičke naravi. Sve razvijenije određenje / definiranje Filozofije života, obuhvata u sebi i takve sadržaje iz kojih će se vremenom obrazovati i razvijati brojne filozofske koncepcije, kao što su npr. filozofija kultere, akademika dr. Smaila Balića, dr. Bogdana Šešića i drigih, te Intuicionalistička filozofija, filozofija kreacionalizma i druge koncepcije. Filozofija života nastoji da bude koncepcija, novog pogleda na svijet, čovje-ka, posebno sa stanovišta suvremene ontologije, gnoseologije, epistemologije i aksiologije, koje imaju u vidu cjelinu bivstva, totalitet sa razvijenim siste-mom pojmovnog aparata. Zacijelo, Filozofija života brani duhovne vrijed-nosti od naleta industrijske civilizacije i pogubnosti, zatiranja duhovnosti u životu, koji postulira potrošačka psihologija, psihologija potrošačkog druš-tva... Univerzalizmu Filozofije života do nekle se suprotstavio personalizam, ističući ličnost čovjeka, kao neponovljivu individualnost u čovječanskom svijetu. U tom kontekstu, autor ovih redova je izdvojio tri svoja filozofska fragmenta: 1) 5. Život i filozofija; 2) 6. Smisao filozofije života i 3) 19. Život kao filozofski problem. Riječ je o originalnim filozofskim razmišljanjem iz problematike discipline Filozofije života.

Ključne riječi: filozofija, život, Filozofija života, smisao, filozofski pro-blem, Diltaj, Šopenhauer, Berkson, Niče, Šiler itd.

ŽIVOT I FILOZOFIJA

Život se ne može jednodimenzijalno svoditi na “njegovu političku dimenzi-ju”, kako se zna izraziti jedan Kundera. Svakako, život je velika pustolovina duha.

Filozofski živjeti znači, stalno djelati, biti u stalnom naporu, u nepresta-nom stvaranju i promišljanju svijeta. Zato je filozof, jedini stvaralac, koji se vraća početku i koji promišlja život kao bit vlastitog svjetonadzora. Za razli-ku od modernih nauka, koje ljudi mogu proučavati bez poznavanja njene

prof. dr. Šefket Krcić

Page 75: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 75

povijesti, sa filozofijom to nije slučaj, da bi se moglo filozofirati neophodno je znati čitavu njenu duhovnu povijest. Zato je filozofija jedina oblast ljudskog duha koja zahvata život u njegovom totalitetu, tj. misao koja bi željela da bude logična, estetična, etična i sistematična.

I. Rodno mjesto filozofije. Život je rodno mjesto praktične i egzistenci-jalne filozofije, kao i filozofije života. Šta je život je široko i otvoreno pitanje. Tomas Man je u jednoj besjedi iskazao osjećanje da je “Život sazdan od građe od koje su sazdani snovi.” To je istinska šifra rađanja filozofije. Sam filozof i mislilac to potvrđuje. M. Hajdeger u dijelu “Bitak i vrijeme” otvara pitanje odnosa filozofije i života. On je mišljenja da filozofija “udara natrag u egzi-stenciju”. Dakle, on pod egzistencijom podrazumijeva predani život u stvar-nosti subjekta koji djeluje. Jasno, po uobičajenom mnjenju filozofije, subjekt se potvrđuje u egzistenciji, tj. životu. Na primjeru života i djela bilo kojeg do sada klasičnog ili modernog mudraca imamo na djelu neraskidivu vezu filozofije i života. Ideje za vlastiti diskurs, pored individualnog meditiranja, svaki mislilac nalazi u zajednici. Samo u zajednici čovjek može doživjeti istinsku sreću i životno zadovoljstvo. Svijet ideja, jasno, dolazi iz ljudskih mi-sli. U tom kontekstu život i energiju filozofije daje borbe različitih i toleran-tnih mišljenja. Moderni pisac Danilo Kiš je promišljeno upozoravao: “Postoji banalnost življenja i banalnost pisanja - metafizička i književna banalnost, koje stoje kao potencijalna opasnost na svakom koraku i zagorčavaju nam život.” U tom smislu literatura pomaže čovjeku da osmisli život, s jedne, i da banilizira život, s druge strane. Na ovo nas upućuje i misao Ernesa Bloha koji je jednom prilikom objavio: “Ja sam filozof koji boravi u svojem vlastitom filozofskom znanju.” Interesantno je razmišljanje crnogorskog filozofa dr. S. Tomovića o ovom pitanju. Naime, on je jednom prilikom reko: “Ako čovjek / intelektualac shvati život ozbiljno, onda on nema perspektivu!; treba se igrati velikih igara.” (S. Tomović). Dakle, svaka nova filozofija proizilazi, ne samo iz originalnih stavova i ideja, već iz dubokog i temeljnog poznavanja povijesti filozofije.

Filozofija života se, prije svega, poziva na veoma dugu filozofsku tradici-ju i historiju filozofije, počev od filozofske misli drevnog Istoka, preko Grčke zatim islamske filozofije do moderne novovjekovne i suvremene filozofije.

II, Smisao života i filozofije. Ovdje se ne želi filozofski život predstaviti, kao nešto što je bolje i pametnije od drugih oblika življenja. Međutim, život sa filozofskog stanovišta se doima kao brže razumijevanje stvarnosti i anti-cipiranje budućnosti. To se ne čini čulima već umom. Raselovski rečeno, uz pomoć filozofije i uma manje se prave greške. S druge strane, Aristotel je bio mišljenja da su sve nauke korisnije po život čovjeka, međutim, nijedna nije bolja od nje (filozofije).

U svijetu se sve više zbori i vode otvoreni dijalozi o filozofiji života. Riječ je o jednoj posebnoj struji /pravcu unutar razgranate suvremene filozofije, koja, kao takva, iziskuje jedno otvoreno i sistematsko istraživanje. Riječ je o disciplini duha koja za svoj predmet uzima život u cjelini. Uloga filozofije se ogleda u tome da se rasvijetli jedan širok filozofski fundus. Zato je potrebno

PUTANJA SUVREMENOG RAZUMIJEVANJA FILOZOFIJE ŽIVOTA (TRI FRAGMENTA)

Page 76: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

76 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

imati nivo kulturne svijesti avangardnog mišljenja i življenja. Ovdje se riječ /pojam “cijedi” iz djela i rasvjetljava kao putokaz jednog mišljenja i djelanja. Filozofija života artikulira život i kao takva ona ga u pozitivnom smislu sti-mulira. To je put umjetničkog sagledavanja života unutar filozofskog mišlje-nja. Filozofija niveliše život sa više strana i gledišta i uključuje se u treadiciju moderniteta izlažući smisao kritičkog mišljenja.

III. Paradoksi života i mišljenja. U starih Grka paradoksi su označavali sporna mišljenja, koji su kao “principi” zastupani u javnom životu, posebno u sudskoj praksi. Dakle, samo prisustvo suprotnih /protivuriječnih/ para-digmi stavalo je stanje paradoksa. Jasno, takav diskurs stavlja samog sebe u nezgodan i neizvijestan položaj. Danas se paradoks vezuje za moderno mišljenje i pjesništvo, kao i za sam položaj čovjeka kada živi u raskoraku nor-mativnog i stvarnog. Dakle, čovjek se kreće iz paradoksa u paradoks. Imamo niz paradigmi koje istovremeno govore o istini i laži. Same figure koje pravi besjednik krećući se od ironije do ironije, on zapada u paradoks vremena.

O pitanjima života sa stanovišta realnosti i imaginacije, posebno se po-zabavio čuveni renesansni mislilac Erazmo Roterdamski (1466-1536), jedan od preteča ovog filozofskog pravca. On je svoje viđenje svijeta kazao djelom “Pohvala ludosti”. Riječ je o štivu koje i dan-danas plijeni svojom duhovitošću i svježinom. (Vidi bilješku na kraju djela).

IV. Razumijevanje realnosti. Želio sam druge razumijeti i vratiti ljude u realnost. Ovo ne shvataju oni koji, kad su daleko od domašaja medija i kontrole, dižu dreku i ističu nerealne zahtijeve koje nitko ne može ponijeti, a kada sjednu pred ljudima sistematske argumentacije i hladnog rezoniranja onda ti isti pužići prihvataju sve što se ponudi. Plašim se takvih pojedinaca jer se njima ništa ne može postići.

Ljudi uvijek trebaju imati na umu, kao i da se sjete - koliko je život drago-cjen i neponovljiv. Zato, pozivam ljude, da se na vrijeme bude. Ali, to buđenje teba da bude uvijek u miru u skladu sa kulturom življenja.

V. U odbrani filozofa. Zadatak intelektualca danas jeste da stane u od-branu dostojanstva svake profesije, a posebno one koja predstavlja esenciju kulture, a to je filozofska djelatnost. Filozofi se u ovoj zemlji neopravdano zapostavljaju i ignoriraju, upravo zato što nisu karijeristi, te sebi ne dozvolja-vaju razne laktanje, manipulacije i što iznad svega preziru poltronstvo, kao način ponašanja konformista. Na taj način, oficijalna dogmatska politika je neprestano filozofe gurala u drugi plan i što dalje od sudjelovanja u javnom životu. Hajdeger je znao reći, da filozof u društvu samo postiže semantičnu autonomiju, međutim, cilj jeste da filozof kao individua postigne istinsku autonomiju, kako bi mogo bez smetnji stvarati. S druge strane, prema fi-lozofima vladaju predrasude i skepsa od strane akademskih krugova, koji su pod utjecajem vladajućih. Jer, filozofi se ne slažu sa političkim smislom i izrazom. U tom smislu, političari su za filozofa irelevantni. Zato je neophod-no razumijevanje za filozofa, jer svaka filozofija misli na budućnost i dosto-janstvo slobode čovjeka. Filozof ustaje u odbranu vlastitog poziva i njegova djelatnost ne može biti podređena politici, jer filozofija ne želi biti ancila ni-

prof. dr. Šefket Krcić

Page 77: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 77

jedne ideologije. Djelujući u odbrani vlastite profesije, filozof ujedno ustaje u odbranu slobode mišljenja, slobode govora, objavljivanje i štampe. Dužnost filozofa, zatim svakog istinskog intelektualca i slobodnog čovjeka da se bori protiv cenzure i to permanentno bez prestanka. Samo s tim principima duh će da prevlada sve prepreke, a taj metod je bio važeći kroz povijest svih civi-lizacija. naravno, sve civilizacije koje su izdržale rešeto vremena, prvenstve-no su prepoznatljive po filozofima.

Da budemo precizni, želimo da ukažemo na jednu misao iz koje proizi-lazi poruka, koja se tiče načina življenja (na ovom i onom svijetu). Naime, filozofija smatra da je krajnji cilj dunjalučkog života - neminovna smrt, odno-sno, preseljenje na ahiret, kada insan otpočinje novi život. O ovoj temi, vrlo interesantno piše književnik Mirko Kovač, koji promišlja smrt na slijedeći način: “Često sam opisivao smrt, ali ne kao nešto od čega se grozim, niti kao mjesta šutnje, već prije kao uzbudljivu činjenicu koja nadahnuje da se ova drugačija sagleda-va (...) Smrti bližnih i prijatelja potresle su me, ali bi me i razbistrile da uočim no što u drugoj prilici ne bih zapazio...”

VI. Živjeti na filozofski način – prema K. Jaspersu. Fundamentalni poj-movi Jaspersove filozofske koncepcije svijeta su: biće, svijet, svijest-uopće, duh, egzistencija, transcedencija, Bog, mit, vjera, osvjetljenje egzistencije, granična situa-cija, sveobuhvatno, paradoksalno itd.

Kakva je Jaspersova misao može se zaključiti iz njegovog rada u kojem promišlja filozofski način života, koji je prisutan u Uvodu u filozofiju.

Prema ovom misliocu, čovjekov život se neće izgubiti u razvijenosti, samo pod uvjetom, da će se pojaviti u određenom poretku. Prema tome, mislilac promišlja, u svakidašnjem životu mora ga nositi nešto sveobuhvatno, on mora pro-naći vezu između organiziranja rada, ostvarivanja i velikih trenutaka, mora se probu-diti u ponavljanju. Tada se život, prema Jaspersu, čak i kada se obavlja uvijek jedan ili posao, prožima jednim istim raspoloženjem koje zna da se odnosina jedan smisao.

Filozof izgrađuje stanovište, prema kojem ispoljava svoju veliku zabri-nutost za svijest o svijetu i nama samima, kao i o sopstvenom životu, za-hvaljujući sjećanju i vjernosti. Prema ovom misliocu, vjera i njena institucija oblikuje svijest čovjeka od rođenja do smreti. On razvija filozofsku vjeru u čovjeku, i to na filozofski način, pokušavanjući sopstvenim snagama da u sebi izgradi ono što mu okolina u kojoj živi više ne daje.

Prema Jaspersu, “težnja da se živi na filozofski način izvire iz mraka u kome se pojedinac nalazi, iz izgubljenosti, kad bez ljubavi tako reći bulji u prazninu, iz samo-zaborava zbog prezauzetosti poslova, kad se iznenada probudi, uplaši i sebe upita: šta sam ja, što propuštam, šta trba da činim?”

Jaspers upozorava, da samozaborav – upravo podstiče nova tehnička civi-lizacija, koja sve manje čovjeka ostvarujekao čovjeka! U tom kontekstu on dovodi sam smisao filozofiranja. Filozof (misli se na Jaspersa) je mišljenja da “filozo-firanje znači odluku da se dopusti da postane svjesni porijekla, da se pronađe put do samog sebe i da se, prema postojećim mogušćnostima, u utrašnjem djelanju pomogne sebi.” (Napomena: dalju eksplikaciju ovog pojma u Filozofiji života, možete

PUTANJA SUVREMENOG RAZUMIJEVANJA FILOZOFIJE ŽIVOTA (TRI FRAGMENTA)

Page 78: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

78 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

naći kod pitanja čovjaka i njegovog identieteta).Dalje, slijede Jaspersova upozorenja: “Doduše, ono čega se upostojanju najpri-

je treba latiti, to je: ispunjavati stvarane zadatke, zahtjeva dana. Ali u tome ne nala-ziti puno zadovoljenje, nego shvatiti da je već sam rad i gubljenje u svrhama put ka samozaboravu, a time i prenebregavanje i krivica, to je težnja da se na filozofski način vodi život.” Uz to, filozof dodaje, “a zatim, da se ozbiljno shvate iskustva stečena u kntaktima s ljudima, srećom i uvredom, s mračnim i zbrkanim. Ne zaboravite, neko u dušI usvajati, ne udaljavati se od sebe, nego sebe temeljno proučavati, ne dopustiti da se bude dovršen, nego prosvjetljavati, to znači na filozofski način voditi život.”

Jasno, ovaj čin života se može ostvariti u Jaspersovom mišljenju, preko dva načina, odnosno dva puta: Prvo, preko usamljenosti meditiranja (kao puta načina osvješćivanja); Drugo, preko komunikacije s ljudima, tj. putem svih vi-dova uzamajnog razumijevanja u zajedničkom djelovanju, tj. zajedničkog razgovoru i napokon, zajedničkoj šutnji.

Jaspers upozorava, da “filozofsko sovješćavanje, za razliku od kultnog, nema nikakvih sveti objekt, nikakvo sveto mjesto, nikakav čvrst oblik. Red koji sebi stvara-mo za tu svrhu ne postoje pravilo, nego ostavlja mogućnost slobodnog kretanja. To osvješćavanje je, za razliku od zajednicew koja se stvara u vršenju kulturnih obreda, usamljeno sovješćavanje.”

U sadržaje takvog samoosvješćavanja K. Jaspers ubraja: 1) Samorefleksiju, 2) transcendirajuće osvješavanje i 3) Postajemo svjesni onoga što trenutno valja da se učini (a to su, prije svega, uspomene iz sopstvenog života). To se postiže stalnom komunikacijom, koju filozofija od nas traži i zahtijeva. Dakle, to je put da se život vodi na način koji se ne može predvidjeti. Zato nas filozofija uči da se živi, umjesto da se mre. Prema Jaspersu, život se živi u stalnim pokušajima. O tome svjedoče brojna sagledavanja pitanja i odgovora. Zatim, samoosvješćavanje i osvješćavanje uopće nam daje i podstiče snagu misli. Jer, mišljenje je, prema njemu početak čovjekovog postojanja. To se postiže kada filozof živi u skladu sa svojim učenjem. Ako je tako, oonda se znanje može primijeniti u život.

Dalja upozorenja Jaspersova u vezi ovog pitanja odnose se na njegovu intenciju kako da se sačuva originalni filozofski način života, kojem prijete razni oblici izopačavanja. To je moguće postići samim filozofskim stavovima o stalnim egzistencijalnom osvjetljavanju. S druge strane, sama intencija da se želi umrijeti, znači – izvršiti bjekstvo od svijeta.

Živjeti znači stalno komunicirati. To je put, prema Jaspersu, da se misli stalno na sebe. Zato, mogući su putevi prevazilaženja izopačavanja, a to je svojstveno samom vođenju filozofskog života koji je pun neizvjesnosti, gdje se stalno osvrće za kritikom (koja traži protivnika i priželjkuje da bude stav-ljena u pitanje). Dakle, samim samoosvjetljavanjem život je, prema Jaspersu, gonjen naprijed. U tom smislu život se živi u stalnoj i otvorenoj bezobzirno-sti. Na taj način, život se živi u stalnoj komunikaciji, u koju se mora vjerovati i nikad je ne predavati zaboravu.

Na kraju da zaokružimo ovo pitanje filozofskim stavom: “Cilj filozofskog

prof. dr. Šefket Krcić

Page 79: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 79

načina života ne treba da se formulira kao neko stanje koje bi se moglo dostići, a za-tim i ostvariti. Naša stanja su samo pojave stalnog truda naše egzistencije ili njenog poraza. Naša suština je biti-na-putu. Mi bismo htjeli da se probijemo kroz vrijeme. To je ostvarljivo samo polarnostima” (Jaspers). To je jedan od puteva da čovjek uđe u historiju vječnosti, a to je uzlet koji životom ostavljamo za sobom, a to je ostvarivanje rezultata komunikacije. (Na taj način, možemo preizpitati sve naše uspjehe, ciljeve i napokon sjećanja na bitne trenutke života). Svakako, sve to govori sami akt izbora sopstvenog života, ne samo izbora određenog pogleda na svijet, koji se demonstrira stavovima.

Jasno, filozof se nalazi na sigurnom tlu kopna, u realističkom smislu, kako naglašava Jasperes, kao takav orijentirao se da se život živi u mirnim tokovima preko svijeta ideja. Samo na takav način on živi život na sigurnom tlu. Zato svijet u kojem živi čovjek je polazna tačka za filozofsko promišlja-nje ljudskog života u vremenu. Za razliku od religija (i njene institucije, npr Crkve) koje su za sve ljude, filozofija, prema Jaspersu je za pojedinca, tj. one svjesne svoga vremena i položaja. Prema njemu, “filozofija je izraz jednog car-stva duhova koji su u svim narodima i vremenima međusobno povezani, bez instance u svijetu koja ih isključila ili prima.”

VII. Umjetnost. – U mislima o Ibzen, Đ. Lukač (Lucach) je, između ostalog razmatrao pitanje umjetnost i života. Mađarski filozof kaže: “… Umjetnik mora da stoji izvan života ako hoće da ga prikazuje; za njega je žena samo linija i oblik; osje-ćanje je samo riječ i ritam. Mora tako da bude, inače, ne bi mogao da stvara. Kada bi zaljubljenim pogledom posmatrao svoj model, ne bi vidio od njega ništa umjetničko, jer samo hladan pogled, nezasijenjen osjećanjima može da vidi nijense, karakteristič-ne osobine. Ako i ima u njemu osjećanja, mora ga smrviti. Umjetnik može da ima smo senzacije, ne osjećanja. Ne može da stoji unutar života, jer onda ne bi imao svoje per-spektive za stvaralaštvo. Nouns sommes faits, pour le dire, non pour l’avoir’ (Stvoreni smo za iskazivanje, a ne posjedovanje)”, kaže Flober.

VIII. Živjeti bez straha! – Izuzimajući osjećanje straha od Svevišnjeg, samo je život bez straha vrijedan življenja. Naravno, to se ne odnosi na naše stalno pribojavanje od smrti. Drugi strahovi, izuzimajući onaj od Boga, nama nisu potrebni. U tom smislu, filozofija nas uči, da um stvara životnu energiju, koja vodi bespoštednoj borbi i iznalaženju smisla življenja kroz to-kove života. Život se kreće od ljudskih težnji do univerzalnih prignuća. U tom smislu, filozofija nas vodi do naše usamljenosti, a poezija stvara život kroz fenomen gužve. Otuda, filozofija se veže za individualni, a poezija za kolektivni duh. Zato, filozofija i poezija otvaraju rane osjećaja, zbog stanja u kojem se nalazimo, krećući se kroz duhovne krugove, nailazeći na brojne prepreke, čije rješavanje stvara nove oblike uznemirenosti.

Život i strah su teme neodvojive jedna od druge. Čujmo, šta o fenome-nu straha kaže pisac Meša Selimoviću svom čuvevnom djelu “Tvrđava”: “A meni se čini da je strah najveća sramota ovog svijeta, i najveće poniženje čovjekovo. Izmahnut je nad njim, ka bič, uperen u grlo, kao nož. Čovjek je opkoljen strahom, kao plamenom, potopljen njime, kao voda. Plaši ga sudbina, plaši ga sutrašnji dan, plaši ga vladajući zakon, plaši ga moćniji čovjek, i on nije ono što bi htio biti, već ono

PUTANJA SUVREMENOG RAZUMIJEVANJA FILOZOFIJE ŽIVOTA (TRI FRAGMENTA)

Page 80: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

80 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

što mora da bude. Umiljava se sudbini, moli se sutrašnjem danu, poslušno ponavlja zakon, ponizno se smiješi mrskom moćnom čovjeku, pomiren da bude nakazna tvore-vina sačinjen od straha i pristajanja.”

IX. Život i računari. Živimo u vremenu ritma suvremenog života. Pred nama su brojne teme i dileme: meditacija, kreacija, sjećanje, osjećanje. Pita-nje je koliko modrena informatika, svojom brzinom razara ili unaprijeđu-je maštu i uopće stvaralački sanzibilitet. Jednostavno, koristim se objema metodama: zapisivanja rukom i razvojem ideje na računaru, uz korišćenje maksimalnog prostora za meditaciju. Jer, tehnika pruža znatne mogućnosti ne samo u informiranju već i u korigiranju stavova. Međutim, ovdje je u pi-tanju filozofija kao razvoj ideje. Zato nas tehnika ne može savladati, upravo zato što ne želimo postati njeni robovi. Ipak, računari su jedna nezaobilazna spirala budućnosti. U tom kontekstu mi ne smijemo zaboraviti na mišljenje ljudi koji nemaju nikakvih dodira sa ovom tehničkom spravom. Na taj način, život se živi u dodirima i približavanjima.

X. Zahvalnost kroz cijeli život. Zahvalnost znači, osjećati da je vlasnik svih blagodati Svevišnji Stvoritelj, te da svako dobro od Njega dolazi. U ča-snom Kur’anu, se nezahvalnost definira kao nevjerovanje. Ovakvo određe-nje, umnim ljudima dovoljan je dokaz koliki je ibadet zahvaljivati se svome Gospodaru, te u kakvo zlo zapadaju oni koji se od toga udaljavaju.

Zahvalnost je jedna od tema o kojima se naviše govori u Kur’anu. U oko sedamdeset ajeta vjernici se podsjećaju da trebaju biti zahvalni svome Gos-podaru, te se kao primjer navodi kakvu su sudbinu doživjeli mnogi koji to nisu bili. Razlog zbog kojeg se zhavalnost na ovoliko mjesta spominje u Kur’anu jeste taj što je ona najveći pokazatelj postajanja imana u nečijim srci-ma. U sljedećem ajetu ona se spominje kao uvjet da bi se ispravno “robovalo Allahu, dž.š.:

“O vjernici, jedite ukusna jela koja smo vam podarili i budite Allahu zahvalni, te vi se samo njemu Klanjate!” (El-Bekare, 172)

A u slijedećem ajetu Svevišnji ističe da su zahvalnost i robovanje Njemu uvjeti da nečija djela budu primljena:

A tebi, i onima prije tebe objavljeno je: “Ako budeš druge Allahu ravnim smatrao, tvoja će djela sigurno propasti, a ti ćeš izgubljen biti.” Nego, Allahu se jedino klanjaj i budi zahvalan! (Ez-Zumer, 65-66)

Šejtan (sotona) želi ljude odvratiti od zahvalnosti Uzvišenom. Šejtan će iz oholosti i zavidnosti zavoditi ljude do Kijametskog dana, a kad bi ljude udaljio od zahvalnosti svome Gospodaru, to bi za njega bio veliki uspjeh. Kada se vidi koliku pažnju ovome posvećuje šejtan, onda se još bolje shvata u kakvoj su zabludi oni koji nisu zahvalni Uzvišenome.

“E zašto si odredio, pa sam u zabludi pao”, reče, “Kunem se da ću ih na Tvom Pravom putu presretati, pa ću im sprijeda, i straga, i zdesna, i slijeva prilaziti, i Ti ćeš ustanoviti da većina njih neće zahvalna biti!” (El-E’raf, 16-17)

Biti zahvalan Allahu jedna je vrsta iskušenja, Allah je čovjeku dao neiz-mjerno mnogo blagodati, pokazao mu kako treba da se ponaša i kako treba

prof. dr. Šefket Krcić

Page 81: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 81

da se postavi naspram onoga što mu je dato. O tome u sljedećim ajetima Allah, dž. š., ovako kaže:

“Mi čovjeka od smjese sjemena stvaramo da nismo ga na kušnju stavili i činimo da on čuje i vidi; Mi mu na Pravi put ukazujemo, a njegovo je da li će zahvalan ili nezahvaln biti.” (Ed-Dehr, 2-3).

Kako je kazano u spomenutom ajetu, čovjek će od dva puta izabrati jedan: ili zahvalnost ili nezahvalnost. U istom se ajetu, također, zahvalnost spomi-nje zajedno s vjerovanjem, a nezahvalnost pak s nevjerovanjem. I za neza-hvalnost, kao i za sve ostale grijehe, postoji kazna. A Allah, dž.š., zahvalnima obećava da neće okusiti džehennemske kazne:

“A zašto bi vas Allah kažnjavao ako budete zahvalni i vjerovali? Allah je blagoda-ran i Sveznajući. (En-Nisa’, 147)

I u mnogim drugim ajetima Allah, dž. š., obećava da neće ostati zahvalni-ma dužan, Svoju blagodat prema njim povećat će i na razne načine nagradit će ih. U nekoliko sljedećih ajeta o tome ovako kaže:

“I kada je Gospodar vaš objavio: “Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati; budete li nezahvlani, kazna Moja, doista, će stroga biti.”(Ibrahim, 7)

“Na ovaj način Allah šalje radosne vijesti robovima Svojim, onima koji su vjero-vali i dobra djela činili. Reci: “Ne tražim od vas za ovo nikakvu drugu nagradu osim da Mu se dobrim djelima približite.” A umnogostručit ćemo nagradu onome ko učini dobro djelo, jer Allah, zaista, mnogo prašta i blagodaran je. (Eš-Šura, 23)

I Lutov narod u opomene nije vjerovao. Na njih vjetar, pun pijeska, poslasmo – samo ne na Lutovu porodicu, nju u svitanju spasismo, iz milosti Naše. eto, tako Mi nagrađujemo one koji zahvaljuju. (El-Kamer, 33-35)

Ako vi budete brojali Allahove blagodati, neće ih nabrojati, – Allah, ziasta, prašta i samilostan je. (En-Nahl, 18)

Kao što je kazano u ovom posljednjem ajetu, blagodati Svevišnjega ne mogu se izbrojati. Kao što nema granica Allahovim blagodatima, tako ne bi trebalo biti ni granica ljudskoj zahvalnosti. Znači, čovjek treba stalno Allahu, dž. š., biti zahvlan i treba stalno spominjati i pričati o Njegovim blagodatima.

Biti stalno zahvalan Allahu. Da bi neko nekome bio zahvalan, morao bi za to postojati razlog, kao naprimjer, da je od njega dobio neki dar ili ga je izbavio iz neke teške situacije. A ako samo malo obratimo pažnju, vidjet ćemo da čovjek svakoga trenutka živi s darovima. Život, pamet, razum, čula i zrak koji udiše i mnogi drugi darovi stoje mu stalno na raspolaganju. Na svakom ovom daru, treba biti zahvalan. Osobe koje zbog svoga nehata ne spominju i ne razmišljaju dovoljno o Allahu, dž.š., ne znaju pravu vrijednost ovih blagodati, dok ih imaju i nisu zahvalni na njima, ali kad ostanu bez njih, tek onda shvate njihovu pravu vrijednost, ali se na kraju moraju pomiriti s posljedicama svoje nezahvalnosti.

U Kur’anu se spominju mnoge blagodati koje je ljudima dao njihov gos-podar, i stalno se onima kojima su blagodati date sugeriše da budu zahvalni na njima. Neke od tih blagodati jesu: čovjekov lijep oblik, njegov vid, sluh,

PUTANJA SUVREMENOG RAZUMIJEVANJA FILOZOFIJE ŽIVOTA (TRI FRAGMENTA)

Page 82: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

82 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

osjećaji, lijep ahlak kojem ga je Svevišnji podučio, opraštanje grijeha, ibadeti koje mu je njegov Gospodar lahkim učinio. Zatim, Allah, dž.š., oslobodio je čovjeka raznih patnji, nastanio ga je na zemlju i dao mu da ima od čega živjeti i na njoj. Stvorio je za čovjeka pitku vodu, mnoga dobra koja ubire sa zemlje, životinje koje je njemu potčinio, i tako učinio da mu bude od pomoći, hrana iz mora, razne ukrasne stvari, lađe koje morem plove, smjena dana i noći itd.

Jedna tajna vezana za zahvalnost jeste to da će samo zahvalni moći uoča-vati svakojake Allahove dokaze koji su spomenuti u Kur’anu i koji su raspro-stranjeni svuda u prirodi:

„U plodnom predjelu raste bilje voljom Gospodara njegova, a u neplodnom tek s mukom. Eto, tako Mi, na razne načine, ponavljamo dokaze ljudima koji zahvaljuju. (El-A’raf, 58)

I Musaa smo poslali s dokazima Našim: “Izvedi narod svoj i tmina na svjetlo i opomeni ga Allahovim danima!” To su, uistinu, dokazi za svakog ko je strpljiv i za-hvalan. (Ibrahim, 5).

Zar ne vidiš da lađe Božijom milošću morem plove da bi vam pokazao neke dokaze Svoje. To su, zaista, pouke za sve strpljive i zahvalne.(Lukman, 31).

Ali im oni rekoše: “Gospodaru naš, učini veće rastojanje prilikom putovanja na-ših!” i ogriješiše se prema sebi, i Mi učinismo da se o njima samo priča, a njih kud koje raselismo. To su, zaista, pouke za svakog strpljivog i zahvalnog.”(Saba, 19)

Ove Allahove dokaze mogu razumijeti samo zahvalni, svojom razbori-tošću i posebnim osjećanjima. Nevjernici i osobe bez osjećanja ne mogu ih razumijeti, takvi ih čak uopće i ne uočavaju. Allah dž.š., zahtijevao je i od Svojih poslanika da Mu se zahvaljuju:

“O Musa”, reče On, “ja sam tebe oblikovao nad ostalim svijetom poslanstvom Svojim i govorom Svojim. Ono što ti dajem uzmi i zahvalan budi.” (El-A’raf, 144)

U Kur’anu se kao primjer navodi dova koju je Allahu upućivao jedan vjernik, nakon što je navršio četrdeset godina. Ono za što prvo moli u njoj Allaha, dž. š., jeste da ga učini od onih koji su Mu zahvalni na Njegovim bla-godatima, i na taj je način pokazao kolika je važnost ove dužnosti vjernika:

“Čovjeka smo zadužili da roditeljima čini dobro; majka njegova s mukom ga nosi i u mukama ga rađa, nosi ga i doji trideset mjeseci, a kad dospije u muževno doba i kad dostigne četrdeset godina, on rekne: ‘Gospodaru Moj, dozvoli mi da ti budem zahvalan na blagodatima koju si darovao meni i roditeljima mojim, i pomozi mi da činim dobra djela kojima ćeš zadovoljan biti, i učini dobrim potomke moje; ja se, zaista, kajem i odan sam Tebi.’” (El-Ahkaf, 15)

Allah, dž. š., sve sa svojom svrhom stvara. Tako je i Svoje blagodati, koje je robu Svome darovao, s određenim ciljem stvorio. Svaki Allahov dar jeste razlog da Mu čovjek bude zahvlan. Allah je blagodatima obasuo Svoje robo-ve kako bi one bile sredstvo kojim će se Njegovi robovi Njemu približiti, a približit će Mu se tako što Mu na njima bude zahvaljuvali.

prof. dr. Šefket Krcić

Page 83: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 83

Zahvalnost štiti čovjeka od njegovih strasti. Pored toga što je zahval-nost veliki ibadet, ona je jedna vrsta čovjekove zaštite od “bjesnila.” Jer, čo-vjek ako je bogat ili moćan, u bilo kojem pogledu, postane nasilan, brutalan i nesavjestan. Obogati li se, domogne li se neke visoke pozicije, odmah zado-voljava koliko je mali i počne se oholiti. A zahvalanost je zaštita od ovakvog “bjesnila.”

Zahvalan čovjek zna da je Allah, dž., Taj Koji mu je dao sve što se nalazi u njegovim rukama. Stoga je dužan da ono što ima koristi na Njegovom putu, onako kako to On od njega zahtjeva. Ovo je ključ skromnosti i poniznosti Davuda i Sulejmana, a.s., koji su na veoma viSoko mjesto bili uzdignuti i kojima je bila data velika moć na zemlji.

Ako se vjernici kojima su blagodati date ne uzohole, nego budu zahvalni na njima svome Gospodaru, njima će Allah, dž.š., dati još više od Svojih ne-izmjernih darova. To potvrđuje u slijedećem ajetu.

“I kada je Gospodar vaš objavio: ‘Ako budete zahvalni, Ja ću vam zacijelo, oš više dati; budete li nezahvlani, kazna Moja doista će biti stroga’.” (Ibrahim, 7).

Zahvaliti se Allahu, dž.š., riječju hamd nije jedini način, svome Gospoda-ru rob se zahvaljuje i tako što imovinu koja mu je data troši na Božijem putu, na Putu istine. Vjernik je dužan da sve što ima koristi kako bi stekao Allaho-vo zadovoljstvo. U sljedećim ajetima govori se kako se vjernik može zahvaliti svome Gospodaru na Njegovim blagodatima i na način da drugima o njima kazuju, te da radi na putu širenja Njegove vjere:

“A Gospodar tvoj će tebi sigurno dati, pa ćeš zadovoljan biti! Zar nisi siroče bio, pa ti je On utočište pružio, i za pravu vjeru nisi znao, pa te je na Pravi put uputio, i siromah si bio, pa te je imućnim učinio? Zato siroče ne ucvili, a na prosjaka ne podvi-kni, i o blagodati Gospodara svoga kazuj!” (Ed-Duha, 5-11)

XI. Život. Svojstvo, manifestacija ili stanje organizma, odnosno jednog veoma složenog, organizovanog i specifičnog fizičko-hemijskog sistema materije i energije. Čitava priroda predstavlja svojevrsni skup živih sistema (bioloških sistema), koje čini manji ili veći broj sastavnih dijelova ili kompone-nata i subsistema, međusobno strukturno i funkcionlano interesantnih. Od-likuju se ne samo velikom složenošću već i stalnim promjenama stanja, čija dinamika se može održavati i funkcionisati samo u određenim granicama uslova spoljašnje sredine, sa kojom je u stalnoj razmjeni materija i energija. Osnovna svojstva bioloških sistema su razumna materija i energija sa spoljaš-njom sredinom, rast i razvoj, iritabilitet i reprodukcija. I pored ogromne razlike u spošljanjem izgledu, zajedničko svojstvo svih bioloških sistema je njihova strukturna organizacija, odnosno ćelijski sastav, kao i zajednički biohemijski procesi, označeni kao metabolizam. Podeljene su u dvije kategorije, jednoćelij-ske (Protozoa) i mnogoćelijske organizme (Metazoa). O postanku života, odnosno prvih živih ćelija na Zemlji postoji više teorija, ali sve one imaju isto polazište da je život nastao transformacijom nežive u živu materiju, koja obuhvaća dva perioda evolucije materije, hemijsku i biološku evoluciju. Hemijska evolucija započela je u prvim stadijumima formiranje Zemlje kao planete, kada su se u

PUTANJA SUVREMENOG RAZUMIJEVANJA FILOZOFIJE ŽIVOTA (TRI FRAGMENTA)

Page 84: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

84 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

njenom spoljašnjem glasnom sloju nalazili atomi lakih elemenata: vodonika, kiseonika, azota i ugljenika, te je spuštanjem temperature bilo omogućeno sjedinjavanje atoma u molekule i nastanak složenijih jedinjenja kao što su voda, amonijak i metan. S obzirom da je površina Zemlje bila vruća, voda je odmah isparavala i vraćala se u atmosferu, da bi se tek na temperaturi ispod 100 posto C stvorili uslovi da se zadrži na površini, a sva voda koja je dotle bila u atmosferi spustila se na Zemlju obrazujući prvobitni okean. U ovoj vodi nalazi su se rastvoreni amonijak i metan, čijom su reakcijom sa drugim jedinjenima i međureakcijom između njegovih molekula, nastala razna je-dinjenja (šećeri, glicerin, masne kiseline, aminokiseline, purini, primidni i druga), zatim daljim sjedinjavanjem još složenija organska jedinjenja (polisa-haridi, lipidi i polipeptidi ili proteini), a sjedinjavanjem purina i piramida sa šećerom i fosfatom stvoreni su nueleotidi, koji su polimirizacijom u dugačke lance obrazovali nukleinske kiseline. Biološku evoluciju sačinjavaju događaji koji su doveli do stvaranja prvih živih ćelija, a da bi se mogao pojaviti život bilo je neophodno da sve te organske materije budu koncentrisane na jednom mjestu. Prema jednom mišljenju, monomolekulirani slojevi lipida prostirali su se nad dijelovima prvobitnog okeana gde su sa proteinima obrazovali finu lipoproteinsku memrabu, dok su se zahvaljujući dejstvu vjetra mogle stvoriti sitne kapljice od organskog i drugog materijala, opkoljene ovom membranom. Prema drugom mišljenju, smješe rastvora izvjesnih proteina i ugljenih hidrata obrazovale su kapljice, koacervate (koje ponekad mogu imati dosta složenu strukturu), mada se pretpostavlja da su oba ova mehanizma doprinjela stvaranju takozvanih euribionata koji su prethodili prvim živim ćelijama. O postanku prvih živih ćelija od koacervata postoje dve hipoteze, čije je zajedničko stanovište da su ćelije nastale kao rezultat evolucije nukle-oproteina. Prema jednoj hipotezi, sa progresivnim smanjivanjem hrane u prvobitnom okeanu, prevagu su imali oni nukleoproteini koji su povećav-njame svojstva ljepljivosti obrazovali nukleoproteinske agregate i time bili u mogućnosti da oko sebe, kao omota, drže znatnu količinu hranljivih ma-terija, a takva kapljica sa nukleoproteinima imala je izgled primitivne ćelije. Prema drugoj hipotezi, nukleoproteinski agregati su isuviše složeni da bi mogli nastati u otvorenom okeanu, za njihovo obrazovanje bila je potreb-na ćelijska sredina, što znači da je najprije morala postati primitivna ćelija, a zatim u njoj nukeoproteinski agregati. Prema ovoj pretpostavci, također, organski i neogranski materijali u prvobitnom okeanu su se na neki način kondenzirali u sitne kapljice, možda na osnovu ljepljivih svojstava proteina i drugih organskih molekula, a među tim produktima mogli su se pojaviti i nukleoproteini, te bi ovakva kapljica, koja u svojoj unutrašnjosti sintetiše nukleoproteine, mogla predstavljati primitivnu formu ćelije. Prvi organizmi hranili su se heterotrofno, a kao izvor energije služile su im orgnaske mate-rije koje su primili iz spoljašnje sredine. Kao produkt respiracije organizmi su dobijali potrebnu energiju za sintetičke i druge rekacije, koje su se ranije izvodile u okeanu, a kao rezultat tih procesa došlo je do oslobođenja ugljen-dioksida, čijim je prisustvom u atmosferi znatno smanjeno UV-zračenje. U drugom toku evolucije došlo je do pojave novih struktura i mehanizama u

prof. dr. Šefket Krcić

Page 85: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 85

ćelijama nekih organizama, koji su bili slosobni da koriste zrak vidljivog di-jela spektra za sintezu organskih materija od ugljen-dioksida i vode, a poja-vom hlorofila u ćelijama problem opstanka i dalje evolucije života na Zemlji bio je riješen, čime su organizmi koji su stekli sposobnost fotosinteze postigli prvi biljni tipovi na našoj planini. Među prvim ćelijskim tipovima mogle su se razlikovati dvije kategorije, od kojih su prvi činili slobodni nukeloprotein-ski agregati u unutrašnjosti ćelije, takve ćelije se označavju kao prokariotične ćelije ili porotoćelije (danas se analaze kod bakterija i modrozelenih algi), dok je druga kategorija ćelija obuhvatala nukleoroteine smještene u posebnoj ce-lularnoj organel - jedru, a označavaju se kao eukariotične ćelije i eućelije (nalaze od svihbiljnih i životinskih organizam). Kao produkt fotosinteze javio se i molekularni kiseonik koji, prije pojave fotosintetičkih orgnizama, nije posto-jao u slobodnom stanju u atmosferi. U gornjim slojevima atmosfere, kiseonik je apsorpcija UK-zraka prešao u ozon, odnosno zaštitni sloj. Pojavom kiseo-nika u atmosferi razvila se aerobna respiracija organizma, sposobna za pro-dukciju daleko veće količine energije, što je omogućilo intenzivnije metabo-ličke procese, rast i razvoj, te su se stoga mogli razviti i složeniji organizmi. U filozofiji, pojam ljudskog života implicitno je prisutan u svim filozofskim i religijskim diskusijama, ali je njegova eksplicitna obrada rijetka. U hindu-izmu, život ima četiri stupnja (ašrame), od kojih svaki ima svoje dužnosti; Kjerkegor razlikuje estetski, etički religiozni nivo života, a svaki je značaj-niji od prethodnog; Hajdeger je smatrao da prihvatanje činjenice sopstvene smrtnosti životu daje autentičnost, po Marijsau, krajna kategorija i konačna realnost je život.

XI. Veliki učitelj života. Gete je umro od prehlade i to u svojoj 83. godini života. Obično se nečiji život gleda od rođenja, ali s razlogom o Geteu poči-njem pisati o njegovog prelaska u Vječni svijet. On je vjerovao u besmrtnost duše i na vrlo svjesnom nivou je razumijevao smrt. Jedne proljetne večeri, dok je s prijateljem Ekermanom posmatrao zalazak sunca, rekao je: “Kad čovjek ima 75 godina, ne može a da ponekad ne pomisli na smrt. Ali, ta po-misao me uopće ne straši, jer sam uvjeren da ja naše biće posve neuništivo. Njegovo djelanje traje cijelu vječnost. Ono je slično suncu za koje smo ubije-đeni da negdje zalazi, ali to zapravo ne biva tako, jer ono ni za trenutak ne prestaje da isijava svoju svjetlost.”

“Svjetlosti... Još više svjetlosti!” – bile su pretposljednje Geteove riječi. Ge-neracije su zapamtile i pamtit će te “geteovske” riječi kao posljednje.

U trideset prvoj godini svog života Gete je napisao “djelo koje je moj sva-kodnevni životni zadatak i koje mi je iz dana u dan sve lakše i sve teže, iziskuje moje prisustvo na javi i u snu. Ta dužnost mi svakoga dana postaje sve dragocjenija. Ta želja – da vrhom piramide svoga života, koja počiva na datoj i utemeljnoj osnovici, dosegnem što je moguće veće visine, jača je od svega ostalog i ne dopupšta da se, ma i na trenutak zaboravim. Ja ne smijem da dangubim, zašao sam već u godine i sudbina me može prekinuti na pola puta, pa će vavilonska kula ostati tupa i nedovršena. Neka bar bude moguć-no reći kako je bila smjelo zamišljena, a dok živim neka Božjom voljom snage

PUTANJA SUVREMENOG RAZUMIJEVANJA FILOZOFIJE ŽIVOTA (TRI FRAGMENTA)

Page 86: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

86 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

dotraju do vrha.” Razumijevati život i svoju ulogu u njemu na ovakav način i u ovoj staro-

snoj dobi, doista, je svojstveno onim osobama koje su sebe predodredile za velika djela.

Na samom početku proljeća 1832. ostarjeli pjesnik je ležao bolestan na svom krevetu. Temperatura i kašalj su ga s vremena na vrijeme bacali u ne-svijest. Toga dana se završio život čovjeka koji je svojom smrću okončao jed-nu cijelu epohu – klasika.

IQ – U čuvenoj studiji Ketrin Moris Koks, doktora psihologije, o sedamna-est najinteligentnijih ljudi u historiji čovježanstva (ne mislim da su islamski mislioci uzeti u obzir?!), Gete suvereno zauzima prvo mjesto sa koeficijen-tom inteligencije (IQ) 210, daleko iznad Njutna (190), Voltera (190), Galilea (185), Dekarta (180) i Kanta (175). Na osnovu mnogobrojnih analiza i pro-cjena inteligencije suvremenih stanovnika Zemlje, smatra se da samo jedan odsto ljudi raspolaže koeficijentnom inteligencije koji je veći od 140. Već u osmoj godini Gete je pisao ozbiljne drame i zrelu poeziju, a obrazovanje mu je bilo ravno tridesetogodišnjaku.

Gete je zaista imao plodonosan život, a njegov “Faust”, ali i roman “Jadi mladog Vertera”, od njega će učiniti jednu od najpoznatijih i najznačajnijih književnih figura odnašnjoj Evropi.

Široko polje interesovanja genija iz Vajmera obuhvaćalo je, ne samo knji-ževnost i život kao predmete estetičkog doživljavanja i psihologškog razma-tranja nego i fiziku u kojoj je proučavao fenomen boja i svjetlosti, a zoologiju i botaniku proučavao je do kraja života.

Geteov pogled na Islam - Nije nepoznata činjenica da je Gete imao po-sebne simpatije prema islamu, i to u težem vremenu od ovog u kakvom živimo,dakle, u ondašnjoj Evropi koja je imala iskrivljenu sliku i odbojnost prema ovoj uzvišenoj i plenitoj vjeri. Simpatije prema islamu Gete je pokazi-vao još u ranoj mladosti preko svoje zadivljenosti istočnom poezijom i boga-tim duhovnim učenjima islama. One se nije približio islamu, poput mnogih zapadnjaka, kao orijentalno-egzotičnom pojmu, već istraživački i znanstvno kroz iščitavanje, dijalog i promišljanje. Geteova ljubav prema vjerovjeniku islama posebno se izražava kroz njegovu pjesmu posvećenu Muhammedu, a. s. Zapravo, to je bio pozorišni komad kojeg je kanio izvesti na sceni, no ta ideja se nikada nije ostvarila.

Bila je to 1772. godina kada je Gete posebno bio inspirisan da piše o isla-mu. Napisao je još jednu krasnu pjesmu “Pjesma o Muhammedu”, u kojoj Poslanika naziva duhovnim vođom čovječanstva. U veličanstvenoj pjesmi govori se o voljenoj kćerci Božijeg poslanika hazreti Fatimi i Poslaniku kao duhovnoj snazi koja je pokrenula cijeli svijetu cilju stizanja do mora Istine, Jednoće Božije i planetarnom jedinstvu – po stvranju, svi ljudi su braća.

O Kur’anu, Gete govori ljepotom jezika i osjećajem strahopoštovanja pre-ma ovoj časnoj Knjizi. Gete potvrđuje savršenost Kur’ana i mudrost islama. Kad god sam u pokretu i rukom nizam rime, Ti mi pravi put pokaži (aludira

prof. dr. Šefket Krcić

Page 87: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 87

na ihdinasiratal mustaqim). Ili: “O Sveti Kur’anu, o vječni spokoju, ako islam znači Božijoj volji, onda svi mi živmo u islamu i umiremo kao muslimani. (Iz knjige Istočno-zapadni divan). Geteovo shvaćanje vjere u Jednog Boga je doista nešto fantastično o čemu bi mnogi koji se busaju u prsa da “znaju” trebali zastati pa makar na trenutak se zamilisli. Toliko je mrzio ograniče-nost i bukvalističko gledanje na vjeru da mu je to bila nepodnošljiva muka. Nije želio da zna za mehanistički univerzum koji radi poput časovnika, au-tomatski, a isto tako, grozio se svakojakih vizija o Bogu koga su pretvorili u vjeru dogme za krute mehanizme sakramenata i za isluzije koje se rugaju sa zdravom razumu. Gete je duboko vjerovao da Uzvišeni Bog sve podredio čo-vjeku kako bi čovjek uspio u onome što je Bog za njega naumio; biti Božiji na-mjesnik na Zemlji i priskrbiti Božanske osobine na svim nivoima posotjanja; djelanju, ponašanju, ramišljanju i osjećaju. “Ako zdrava čovjekova priroda osjeća svijet kao veliku, lijepu, dostojnu i vrijednu cjelinu, ako mu uživanje u harmoniji pruža čisto, slobodno ushićenje, i svemir bi, da je kadar da osjeti sebe, uskliknuo kad dospije na cilj i divio bi se vrhuncu svoga nastanka i bića. Jer, čemu inače sva ta sunca, planete, mjeseci, zvijezde, mliječni putevi, komete i magline, nastali svijetovi i svijetovi u nastajanju, ako ne, da bi jedan sretan čovjek svjesno uživao u svome životu?” – kaže Gete.

Jezik je najnemoćnije sredstvo izražavanja – Kada pjesnik i književnik po-put Getea iskazuje ovu činjenicu, onda će s razlogom mnogi zastati i razmi-sliti. “Najčudnije je pri tome da se ono najbolje u našim ubjeđenjima ne može izraziti u riječima. Jezik nije opremljen za sve”, nedjelju dana pred smrt pisao je grofu Kasparu fon Šternbergu. Gete je posebno to osjećao kada jezikom nije mogao izraziti svoja osjećanja, koja su nekada bila puna strastvenog izli-va ljubavi, a ponekad takvog osjećaja koji su nalagali kontrolu i suzdržanosti ispod kojih se krila duboka ljubav koju, ni u jednom ni u drugom slučaju, nije zoupotrebljavao. Naročito se to primjeti u prepiskama sa Šarlotom Buf, Šarlotom fon Štajn, Augustom Štolberg (prijateljicom koju nikad nije upo-znao), Lilom Šeneman... “Najnovija iskustva mi potvrđuju”, Gete piše Šileru 27. jula 1799, “da ljudi hoće samo prazne riječi... pa ću sad zidove kojima sam se ogradio, podići još za neku stipu više”. No, Gete ne bi bio tako velika duša da nije upoznao vrijednost šutnje i osamljivanja. On se u određenom periodu svoga života, kada se o njemu govorilo u superlativu, sklanja pred ljudima, a ćutanje mu prelazi u naviku. Egoistični pjesnici, književnici i umjetnici ne bi tako činili.

Mnogi boravi u prirodi i godi mu taj osjećaj povezanosti i jedinstva čo-vjeka s prirodom. Tamo nalazi mnogo više inspiracije za svoju poeziju ali i za pisma dragim poznanicima, prijateljima, roditeljima i rođacima. Svoje djelo Gete nikad nije gledao izvan svoje ljudske egzistencije, nikad nije sebi prebacivao, niti ga je grizla savjest ako bi smatrao da nije uspjelo, niti je u nje-mu tražio utjehu i uporište kad bi mu život uskratio milost. Završeno djelo bilo je za njega govora; nije volio da mu se vraća. “Šta će vam ta starudija?” – uobičavao bi da pita ljubazno – grubo. Za Getea je, ono što je uradio odraz njega samoga u datom vremenu i okolnostima, i ništa više. Pjesnik mu nije

PUTANJA SUVREMENOG RAZUMIJEVANJA FILOZOFIJE ŽIVOTA (TRI FRAGMENTA)

Page 88: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

88 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

bio važniji od prijatelja, žene, pa ni od državnika i direktora pozorišta. “Moje stvari ne mogu postati popularne; ko na to misli i tome teži, u za-

bludi je. One nisu napisane za masu, već za pojedince koji žele i traže nešto slično i koji su slično usmjereni.”

Svaki život moguć je kad ne gubiš sebe sama, sve se može izgubiti kad ostaneš ono što si.

Da zaključimo:Šopenhauer u svojim Parenezama i maksimama - ukazuje na Aristotelovu

misao iz “Nikomahove etike” - Ne teži pametan čovjek da ima zadovoljstva nego da nema bola. Pa zatim - pametan čovjek ne ide za tim da dođe do uživanja nego da izbjegne bol (Aristotel). Prema tome, etika najbliže povezuje život i filozofiju, jer ona nudi pravila ophođenja prema svijetu i istovremeno podstiče na naše držanje prema nama samima.

(Zagreb, 1984.)

SMISAO FILOZOFIJE ŽIVOTA

“Ima u filosofiji uživanja, i šta više, i privredni svijet metafizike ima nečega zavodničkog; to osjeća svko dokle ga grube potrebe njegovog tjelesnog postojanja sa visova misli ne svuku na ekonomski vašar sa njegovim častohlepljem i koristolju-bljem. Većina nas upoznala je zlatne dane mladosti kad je filosofija odista bila za nas, kako ju je Platon nazvao, ‘dragocena radost’; to su dani kad se ljubav za istinom, koja lukavo uzmiče, pokazivala neuporedivo dragocenijom negoli zadovoljstvo u telu ili naklapanja svijeta...”

Vil DurantSvako pitanje života može biti podvgnuto različitim filozofskim gledi-

štima. Riječ je o filozofiji koja je prošla kroz fazu iskušenja života. Ishodište filozofije dolazi upravo iz pitanja koja otvaraju i problematiziraju smisao čo-vjekovog postojanja. Otuda se filozofija i manifestira prije svega, kao životni stav, istraživanja naklonosti prema mudrosti. Dakle, za smišljen ljudski život je potrebna mudrost. Mudrost je Put. To nije običan cilj. Jer, prema Hegelu, cilj je goli leš. Neki pragmatisti misle da je život u ishrani. Hegel bi odmah doskočio, u hrani nema ničeg estetskog. Dakle, potrebno je mnogo dublje osmisliti putanju.

I. Osmišljavanje. U nama i pred nama su trnoviti putevi utemeljenja i nastanka doživljavanje i osmišljavanja mišljenja. Na taj način smisao filozo-fije je odredila naš životni put i život uopće. Samo preko filozofije života mo-žemo da zaokružimo naša misaona razmišljanja i da pronađemo relevantne kopče za sintezom i promišljanjem sveobuhvatnosti kritičkog sagledavanja svijeta i ljudskog života u njemu. Ono što nas obavezuje jeste da realiziramo jednu dimenziju jedinstva i prožimanja antropološkog i etičkog sagledava-nja i življenja samog čina odgovornosti, koji kao ključni pojam praxis i pri-mijenjenje filozofije bitno određuje smisao života. U tom kontekstu misao

prof. dr. Šefket Krcić

Page 89: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 89

i zbilju želimo dovesti u kontekst Kanovog poimanja fenomena čudoređa. Ako se ova premisao pravilno shvati onda smo uvijek kod sebe i kod drugih, a ta kopa duha se zove povjerenje. Jasno, povjerenje je temeljna situacija za egzistenciju filozofije života, kako u etičkom tako i fenomenološkom odlu-kom djelovanja.

To je put da se čovjekov život razlikuje od statusa predmeta i života ži-votinjskog svijeta. Dakle, nas ovdje interesiraju bitna i temeljna stanja duha koja u svojoj imanentnosti i transparentnosti pronalaze formulu života koja izvire iz kategorije odgovornosti na Aristotelovom, Ibn Ruždovom i Bubero-vom tragu.

II. Filozofska razmatranja. Iskustvo nas uči da možemo govoriti o fi-lozofiji čovjeka (individue) o filozofiji društva, filozofiji prirode, filozofiji religije, filozofiji umjetnosti, filozofiji povijesti. Iz svih ovih disciplina svo-jim posebnim doživljavanjem i elaboriranjem svijeta izdvaja se filozofija života. Ono što je najteže jeste napisati problematizirani povijest filozofije života. Dakle, namjera nam je da sam život učinimo predmetom filozofskog razmatranja. Uvjerenja smo da, ne samo iz etičkih već i estetičkih razloga takav oblik mišljenja ima perspektivu. Dakle, život čovjeka, koji se raznim znanostima dovodi u pitanje, želi biti predmetom filozofske spoznaje. Ži-vot čovjeka i njegova interesovanja su postala predmet posebnog filozofskog razmatranja. Stoga smo spremni da otvoreno razgovaramo sa svim različi-tim mišljenjima, kao i da odgovorimo na sve relevantne prigovore. Za jednu filozofsku misao bitna je, prije svega, aktivnost drugog čija se univerzalna tedencija zove humanizam. Zacijelo, jedno se mišljenje ne može fundirati a da se ne poznaju principi drugih disciplina duha.

III. Filozof i život. Lefrev je u svojoj čuvenoj knjiži “Kritika svakidaš-njeg života” pisao, da filozofija prolazi kroz velike teškoće. Iz te premise, ovaj mislilac izvlači izuzetnu važnost filozofije za čovječanstvo, jer samo ona može da riješi nagomilane probleme. U tom kontekstu Lefevr će reći: “U toj poplavi filozofije, filozof iščezava; i što više filozof postaje taman, to više po-staje uznemiren, u onoj mjeri u kojoj hoće da ostane filozof. Dolazi do toga, da ga se sve više i više boje. Uspostavljanje filozofije na rang ideologije - na rang oružja u velikim borbama klasa, nacija, naroda - sadrži neke poteškoće. Podvrgava je sa strašnim pedagoškim i političkim simplifikacijama... Ispiti-vanje pojma alijenacije i njegove aktuelnosti (u dijalektičkom smislu riječi) nije dovoljno. Jer, pri tom se radi o filozofiji, kao aktivitetu, i o filozofu kao takvom - o njegovoj funkciji, i o njegovoj situaciji - više nego o filozofiji kao ukupnosti pojmova i kao razradi tih pojmova.

Filozofija, kao aktivitet, nekada je sačinjavala upravo dio izuzetnih i viših aktivnosti - aktivnosti ljudi koji su se bili posvetili dokolici - koje su na taj način izlazile iz svakidašnjeg života. I koje su sadržavale kritiku svakidaš-njeg života, implicitno ili eksplicitno. Među te aktivnosti možemo također navesti: san, nestvarno, umjetnost, igru, moral, politički život, itd. (...)”

Postavlja se pitanje: koja je to funkcija filozofa? U čemu je, prema Lefevru, smisao filozofije kao specijalizirane djelatnosti?

PUTANJA SUVREMENOG RAZUMIJEVANJA FILOZOFIJE ŽIVOTA (TRI FRAGMENTA)

Page 90: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

90 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

“Da. Filozof, koji je angažiran u životu, bdije iznutra nad njegovim smi-slom i njegovim razvojem. On se više ne uzdiže iznad svakidašnjice, u sferi iznimnih aktivnosti, područja ideologija iz države. U samim njedrima svaki-dašnjice, on utvrđuje što koči ili zaustavlja kretanje naprijed. On ostaje svje-dok i sudac alijenacija. Bdijući noću ili danju, filozof se ne zadovoljava time da izvuče razvitak “ljudske prirode”; on joj hoće pomoći, makar i negativno, a negativno je također i pozitivno, otklanjajući prepreke pred krhkim klica-ma. I što je život više u opasnosti, to je on paživljivije. Slika cjeline svijeta? Kozmologija? Ontologija? Teorija spoznaje? Filozof ne nalazi na tom tradi-cionalnom planu konkretnu univerzalnost koju je izagubio. On je ponovo nalazi kao kritiku i nepokolebljava neprijatelja prijetećih alijenacija, otkuda god one dolaze.

Ta funkcija sadrži opasnost, za filozofa kao individu uma, a i za njegovu djelotvornost, ukoliko je njegova uloga uvijek u opasnosti da se pretvori u nastranu djelatnost i u funkcionalnu izraslinu. Filozof prihvaća te razlike. Kritika svakidašnjeg života ne oslobađa od samokritike” (Lefevr). Kada je u pitanju filozof i život, ovdje bi naveli jedan relevantan pokaz sinteze mišlje-nja i življenja na primjeru Spinozine racionalne i životne filozofije.

IV. Spinozino nezavisno držanje, kao stil životne filozofije. Uz Dekar-ta i Lajbnica Spinoza (Spinoza, Baruch Debenedictus 1632-1677), je najuticajniji predstavnik epohe filozofskog racionalizma.Porijeklom je iz jevrejske po-rodice koja se iz Portugalije doselila u Holandiju. Zbog svojih filozofskih i političkih gledišta bio je progonjen i ponižavan. Godine 1673. odbio je poziv Univerziteta iz Hajdelberga, da zauzme mjesto profesora na filozofskoj kate-dri iz razloga što bi takva pozicija ugrozila njegovu filozofsku nezavisnost. Nastavio je da preživljava od glačenja očinih sočiva i nakon četri godine je umro. U svojim panteističikim i racionalističkim meditiranja (u objavljenim u svoljim djelima “Etika”, “Principi filozofije R. Dekarta”, “Rasprava o pobljšanju razuma” i dr.), tražio je riješenja za najteža filozofka i ljudska pitanja. Njegova kljužna etička i anropološka deviza, od koje je polazio, bila je “čovjeku ništa nije korisnije nego čovjek.” Zbog svojih izrazito etičkih principa umro je u fizičkoj nemaštini u 45-oj godini svoga života, pišući djelo “Teološko-politički traktat.”

Spinoza, ne samo po opsežnim problemima sa kojima se bavio i orijen-taciji koju je principijelno slijedio, nego je i po svom osobenom životu ostao jedinstven u povijesti filozofije. Mnogi hisoričari filozofije su mišljenja, da zanimljivost Spinozinog života nije manja od zanimljivosti njegovih djela. Neistomišljenicima je bio na nišanu, upravo zbog kritičnosti i samostalno-sti mišljenja. Zbog toga su mu montirali lažne optužnice ne bi li ugušuli njegovo filozofsko mišljenje i djelovanje. Spinoza je sumnjao u “katedarske slobode filozofiranja.” Zbog progonjenja bio je prinuđen da mijenja stanište, razobličavajući na putu mnoge maske tadašnjeg svijeta.

Tek, pošto je napunio četrdeset godina palo mu je na umu da se oženi. Tom prilikom prijedložio je jednoj slatkoljubivoj simpatiji, da krene s ljubav-nom izvidnicom. Međutim, na opće iznenađenje, Spinoza je odustao i pedo-

prof. dr. Šefket Krcić

Page 91: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 91

mislio se, ističući - da je bolje ostati vjeran filozofiji nego ženi. Živio je dosta povučeno i dosta prevareno. Smisao života je našo u traženju istine. Bio je i ostao dovoljan sam sebi. Neki ističu, da je čitav život proveo aseksualno.

Naš filozof, o kojem smo još kao student napisalo knjigu “Racionalna fi-lozofija duha akcije i života” (a objavili par godina kasnije, Obeležja, 1977) vo-dio je bespoštednu borbu protiv autoriteta. Svojim mislima i predavanjima u tadašnoj Holandiji je stvarao buru u javnom životu.

Spinoza je izuzetna filozofska pojava, koji se kao takav može uporedi-ti sa slijedećim filozofima: Sokratom, Platonom, Ibn Sinom, Gazalijem, Ibn Rušdom, Erazmom Roterdamskim, Volterom, Rusoom, Kjerkegorom, Marxom, Jaspersom i drugim misliocima, koji su živjeli svoju filozofsku či-sto filozofskim životom. Ostao je dosljijedan i trajno naklonjen filozofiji raci-onaliteta. Nikada ga nije interesiralo bogatstvo materijalne prirode. Njegovo djelo “Etika” isto je toliko zanimljivo koliko i njegov život, a dobro je pozna-to, da iz te problematike ni jedan mislilac nije napisao bolje. Zato je Hegel upao u jedan životni paradoks, jer je nastojao da sakrije od kojeg je mislioca preuzeo panteizam i dijalektiku. Zatim, njegovo filozofsko djelo je bilo puto-kaz kako Marxu, tako i M. Buberu i drugim modernim filozofima.

V. Volterova filozofska nezavisnot - kritički otpor prema vlastima. “Fi-lozofi moraju imati dvije ili tri rupe da bi se sakrili od pasa koji ih progone.” - Volter (Voltaire, Francios Marie Arouet, 1694-1778). Ova metaforička misao podstiče na razmišljanje, jer ni danas nakon dva i više stoljeća od Voltera situacije se prema filozofima, od strane režima, bitno nije promijenila. S puno razloga se XVIII stoljeće nazivalo Voleterovim vijekom. Ovaj, bez sumnje najglasovi-tiji, uz Dekarta, francuski filozof, pisac i pjesnik,svojim djelima i životom je postao jedinstven, ne samo u svom vremenu, već i do današnjih dana. Kada mu je bilo svega 23 godine, zbog uvrede koju je učinio prema regentu Filipu Orleanskom, osuđen je i zatvoren. Zatim, od tada pa nadalje, sve vrijedno u francuskoj kulturi bilo je vezano za njegovo ime. Štaviše, i onda kada se pot-pisivao raznim pseudonima, njegovi vjerni čitatelji su prepoznavali njegov osobeni stil i uživali u njegovim domišljatim i satiričnim sastavima. Bio je slavljen od širokih masa i kuđen od strane vlasti. Njegova biografija je krcata raznim dogodovštinama iz života, kako u Francuskoj tako i iz egzila u En-gleskoj i po drugim evropskim zemljama.

Pišući o engleskim filozofima Loku, Popeu, Nevtonu i drugim, koje je upoznao u Engleskoj, koji na državnom dvoru obavljaju značajne državne funkcije i uživaju veliko poštovanje, a u to vrijeme pisci i filozofi u Francu-skoj preživljavaju od “bijedne milostinje koju su primali od krajeva i dvor-janika, a filozofi su se gotovo stalno nalazili pod policijskom prismotrom.”

Volter spada u red filozofa koji je napisao najveći broj pisama. Dopisivao se i sa filozofom Stefanom Zanovičem iz Budve. Preko pisama znao je što se događa u svijetu. Na taj način napisao je i Dalmberu za Enciklopediju niz izvrsnih članaka i jedinica. U jednom od obraćanja uredniku Enciklopedije, napisao je: “Stidim se da pripadam naciji majmuna koji se tako često preobražavaju u tigrove...”

PUTANJA SUVREMENOG RAZUMIJEVANJA FILOZOFIJE ŽIVOTA (TRI FRAGMENTA)

Page 92: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

92 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

U svojim tekstovima, Volter je razbijao razne vrste predrasuda i idola ru-gajući se izopačenom svijetu. Želio je da živi potpuno slobodan i nezavistan život.

VI. Sartrovo odbijanje Nobelove nagrade. Žan Pol Sartr (Sartre, Jean-Paulm, 1905-1980), francuski filozof i književnik izrazito egzistencijalistič-kog filozofskog usmjerenja. U vremenu nacističke okupacije bio je veoma aktivan i podoran u Pokretu otpora. Svoju svjetsku popularsnost stekao je svojim sobodoumnim predavanjima o viđenju svijeta i života, zatim je po-znat po kritci staljinizma, bogatoj literarnoj eseističkoj djelatnosti, te samim smislom domišljanja filozofskih polemika i reperkusija. Prema njemu, čovjek je osuđen da bude slobodan, tj. čovjek = sloboda. Upravo je njegova sloboda rodila smisao za njegovanje egzistencije, zbog čega on s pravom stavlja znake jednakosti između čovjeka i slobode. Ono što je esencija, prema Sartru, a to je da - da čovjek najprije postoji, nalazi se pojavljuje se na svijet, a zatim se određuje.

Bez sumnje, Sartr je važio za slobodnog i nezavisnog mislioca par es-ceellence. Sloboda i čovjek su smisao njegove egzistencije i filozofije života. Kao nemiran i angažiran duh ostao je dosljedan svom nezavisnom filozof-skom angažmanu. Dokaz takvog filozofskog senzilibiliteta i odgovonosti intelektualca u vremnu odbio je 1964. godine da primi Nobelovu nagradu za književnost. Taj čin Sartra je odveo na prve stupce svjetske štampe, kao izvrstan ljudski čin, što mu je dalo široku svjetsku popularnost. U svom obraćanju svjetskpj javnost, Sartr je 1964. godine, između ostalog rekao: “... Uvijek sam odbio službena priznanja (...) Pisac, dakle, treba odbiti da ga pretovre u insituciju, čak, i onda ako se čini u najčasnijim oblicima...” On se zauzima, preko pisane riječi, za smisao literature i života. Uzimajući u obzir principe živ-ljenja kao objektivne razloge odbijanja najvećeg svjetskog priznanja naveo je još slijedeće: “Jedina borba koja je sada moguća na frontu kulture jeste borba za miroljubivu koegzistenciju dviju kultura: kulture Istoka i kulture Zapada. Ne želim reći da treba da se grlimo, vrlo dobro znam da konfrontacija između tih dviju kultura mora biti nužno da poprimi oblik sukoba, no ona treba da se odvija između ljudi i između kultura, bez intervencije institucija (...).

Konačno dolazim na pitanje novca i vrlo je težak teret što ga Akademija stavlja na pleća dobitnika, popraćajući tu počast gotovom svotom novca; i taj me je problem mučio. Ili čovjek prihvaća nagradu, te dobivenim novcem može da podupre organi-zaciju ili pokrete koje smatra važnim, što se mene tiče, mislim na komitet Apartrhid u Londonu.

Ili čovjek odbija nagradu zbog općih načela, te lišava taj pokret jedne podrške koja bi mu bila potrebna. No, mislim da je to krivo postavljen problem. Ja se, naravno, odričem dvije stotine i poedeset tisuća švedskih kruna, jer ne želim da budem institu-cinaliziran ni na Istoku, ni na Zapadu. No, ne može se, također, zahtijevati ni to da se čovjek za dvije stotine pedeset tisuća kruna odrekne načela koja nisu samo njegova, već načela svih njegovih drugova.

To je ono što mi je učnilo tako mučnim u isti mah, dodjeljivanje nagrade i činjeni-cu da sam primoran da je odbijem...”

prof. dr. Šefket Krcić

Page 93: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 93

Dakle, Sartru je pripala čast, da u 59-oj godini, da mu bude dodijeljena najveća svjetska nagrada Nobel za literauturu. Međutim, čast je humanisi-tčkom čovječanstvu što je filozof Sartr postupio po etičkim principima ne-zavisnog čovjeka i mislioca te je postao jedini pisac dobitnik koji nije želio da bude proglašen laureatom Nobela, zašta zaslužuje priznanje i naše stalno poštovanje.

VII. O mišljenju i filozofiji iskustva. Otkrivanje esencijalnih osobina filozofskog mišljenja proizilazi, ne samo iz opsega znanja, već i iz filozofija iskustva. Otuda, za filozofiju je, prije svega, bitan historijski aspekt pitanja. Za druge znanosti, recimo fiziku, matematiku, astronomiju, i sl., manje je značajan historijski aspekt, jer se mogu nesmetano razviti od proučavanja novijih otkrića, međutim, za filozofiju ne važi to pravilo, već se mora pri-jethodno znati čitav povijesni proces filozofskog mišljenja. Naravno, taj se proces ne može sistematski preći preko četvorogodišnjih osnovnih studija filozofije, niti kroz magistarske studije, već se ukazuje na fundamentalne prave, pojmove i probleme filozofije kroz misao određenih filozofa. Zato je, vjerujemo, i potrebna jedna radikalna reforma izučavanja povijesti filozofije, koja bi na osnovnim studijama trajala najmanje deset semestara (pet godina) kao što je to slučaj sa medicinom i nekim tehničkim znanostima. Tada bi se dobila prilika da se suvremenoj, post-modernoj filozofiji, kao i filozofiji živo-ta, politike, historije i kulture posveti veća pažnja. To bi bio put da se znanje iz svijeta filozofije svih naroda utemelji sistematski čvrsto i postojano. Na-ravno, takvoj situaciji moramo se vraćati početku filozofije, jer je to princip spoznaje svih pitanja. Dakle, to su stavovi koji proizilaze iz principa duha koji se njguju u svim sistematskim krugovima izučavanja filozofije s ciljem potiskivanja dogmatskog mišljenja, što nameću klerikalni krugovi koji su fi-lozofiju poistovjetili sa religijom. U tom smislu, jasne diferencijacije filozofije i religije upućuju i drevne kulture: staro-kineska, staro-indijska, staro-grčka i arapsko-islamska. Ove kulture su bitno utjecale na mogućnost postojanja različitih modela mišljenja, kao što su, prije svega, istočni i zapadni, čije ra-zlike se osjećaju i na koncu XX stoljeća. Naravno, takva diskripcija omogu-ćava jedan kreativni filozofski dijalog, posebno dijalog razmjene ideja. Do Sokrata mudrosti su imali samo Bogovi, a od Sokrata mudrost je postala vlasništvo ljudi, jer je usmjerena prema znanju i promišljanju svijeta.

Ovdje se filozofija javlja kao svojevrsna praideja duha (kako u edukaciji tako i u vladanju i umijeću). Na taj način, smisao filozofije života slijepim i toplim riječima i dobrim uputama, bez obzira na naše kasnije umijeće kritič-kog oponiranja i elaboracije i tema koje dolaz u opticaj. Dakle, slijedi jedan stupanj misaonih eskurzija kroz povijest filozofskog mišljenja (bez određe-nog hronološkog reda, što se normalno podrazumijeva), u cilju čišćenja od zabluda i edukacije na istinski način. U tom kontekstu, nas posebno zanima literatura humanista, a sve u cilju stvaranja jednog duha koji je prijemčiv za modernog čovjeka danas. Na taj način, filozofija se javlja kao praktično i kritičko čovjekovo djelovanje u kulturi i znanosti. Stoga su naša dalja sučelja-vanja veoma bitna za ostvarivanje kao i traženje logosa u životu i mišljenju.

PUTANJA SUVREMENOG RAZUMIJEVANJA FILOZOFIJE ŽIVOTA (TRI FRAGMENTA)

Page 94: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

94 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Da zaključimo: Ono što je bit iskustva u doživljaju svijeta i što izražava naš ideal i svije-

tonazor našli smo u jednoj Širelovoj (Schiller) misli: “Bijedan je i skučen ideal pisati samo za jednu naciju; jednom filozofskom duhu ta granica je nepoznata.” Na tom tragu idu sva naša razmišljanja o smislu filozofije života. Zato, očekujem vaša pitanja, kao izazov za svaku buduću upitanost.

Prema Jaspersu, filozof je ličnost koja je od spoljnjeg svijeta pun divljenja i podozrenja. Njega karakterizira nezavisnost mišljenja, izložen stalnim ne-ravnodušnjim životnim situacijama, lutanju, kao i promjenu udaraca sudbi-ne. Filozof u kutluri je za mnoga civilizirana društva sinonim veličanstvene figure.

Odgovarajući na pitanje: Šta je život?, evo jednog mišljenja koje možemo uzeti kao završnu misao ovog našeg izlaganja. Razmišljajući o moralu i mo-ralnim vrijednostima, filozof Božidar Knežević je raspravljao o brizi za život. Prema njemu, “Briga za život jeste prvi stupanj svesti. I najviši razum, naj-veća svest, jeste i najviši stupanj sebičnosti hoteći da razumom prisvoji sebi sve.” (Misli, R-483./I, 9)

(Plav, 1978.)

ŽIVOT KAO FILOZOFSKI PROBLEM

“Živjeti, znači biti stalno u opasnosti.” NičeŽivot ima dugu povijest. Moderna fizika i astronomija su empirijski do-

kazale na temelju naserioznijih mikroskopskih istraživanja i proučavanje hromozoma, koja su izvedena na Velškom univerzitetu u Kardifu, da je život na zemlji nastao prije četri milijarde godina. Zacijelo, život čovjeka je mnogo mlađi.

Svaki istinski život ima svoju strukturalnu dramatiku i odvija se po uo-bičajenim i neobičajenim pravilima. Ljudi žive u međusobnim susretima, ra-zumijevanju i sukobu. Rijetko tko ima distancu prema samom sebi i vlastitoj sudbini. Život se sastoji od detalja, kako zna u društvu često reći I. Rebronja.

I. Odricanje. - “Tko želi veliko da dostigne, taj mora znati da se odriče. Tko, naprotiv, želi sve, taj će malo da postigne” - upozorio je Hegel. (Lat Vita) Govoriti o životu znači raspravljati o stalnom zbivanju i procesu. Ovaj ključ-ni fenomen svijeta se heraklitovski poima i doživljava, kao vječito događanje, neprekidno zbivanje. Jasno, život nije dovoljno aksiomatskom metodom pro-matrati. Život donosi ambivalnetno stanje, kada doživljaj izaziva raspolože-nje i neraspoloženje, privlačnost i odbojnost, ljubav i mržnja. Samo pomoću uma čovjek može živjeti dostojanstveni život. Međutim, to ne ovisi od njega, već i od druge strane uma. Stari rimski mudrac Seneka je besjedio: “Non vivere bonum est, sed bene vivere (Nije sreća živjeti, nego dobro živjeti”).

Čovjek, po prirodi ustvari, želi da živi čak više od života - isticali su broj-

prof. dr. Šefket Krcić

Page 95: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 95

ni mislioci. Naravno, srž i smisao života se temelji na dobroj volji. Marks je tvrdio: “Jesti, piti i oblačiti se jeste životna potreba, ali ne i smisao života...” Prema Andriću, “Život nam vraća ono što mi drugima dajemo.” Za pjesnika Majakovskog, život je bio posebna inspiracija. U svom poetskom zanosu on je govorio: “U ovom životu nije teško umrijeti, izgubiti život kudikamo je teže.” Majakovski, iako je 1925. godine izrazio žal i osudu što je njegov ko-lega i prijatelj Jesenjenin izrvršio samoubojstvo, i sam je pet godina kasnije na sebe digao ruku. U tom kontekstu, Menador je tvrdio: “Ne živimo kako želimo, već živimo kako možemo.”

Dakle, razjašnjenje, kao i fenomen koji ga prate, takvo traži logičko razjaš-njenje, kao i fenomen koji ga prate, a iz kojih proizilaze vitalistički pravci o čemu su posebno pisali filozofi Harman i Bergson. Za život, rečeno ariste-lovski važna je entelehija, to je ona energija koja dovodi biće u pokret i stanje dovršetka. Nema života bez suživota.

II. Kako živjeti? Teško je živjeti i misliti u zemlji u kojoj na svakom mje-stu vlada pobjednički mentalitet. Još od nižih razreda gimnazije, kada sam se odlučio za svoje životno opredeljenje, tj. za filozofiju i poeziju, čitav moj život je pošten put i traženje ideja. Ni od kog nisam čekao da mi kaže kako ići dalje. Moji vidici i ideje su svakodnevno umnožavale oponente, koji me ni-kad nisu zaboravili. Stajali su mi na put. Željeli su da me unište. Mnoge sam i sam stvarao, pomažući im besprijekorno da ostvare svoje težnje, iako nisu imali svojih ideala, to su bili bazbožnici. Mnogi su se trudili da me natjeraju na izgnanstvno iz karadačke zemlje, a mnogi da mi stave rampu na dolazak u zavičaj. Nisam ih htio tim činom razveseliti. Na mnoge svoje oponente ni-sam se mnogo posebno obaziro, niti sam ih htio obuzdavati. Na moju sreću nisam ih razveselio da napustim vatan, iako je zemlja u kojoj živim čista totalitarna, nenarodna, bjesomučna državica koja jede svoju djecu. Teško je to objasniti riječima. Mašta je važnija od znanja (...) šteta što bolje nisam znao matemitiku, rekao je jednom prilikom Ajnštajn. Ono što svijet i život tjera dalje nije ljubav već sumnja (Piter Justinov).

III. Nemogućnost obnove. Život je nemoguće obnoviti, povratiti. To je stav racionalnog uma. Međutim, filozofija života se ne može na tome zadržiti niti ograničiti. Život nosi svoju enigmu tajni. Ukoliko tajne ostanu to što jesu, život je interesantan i od njega (i u njemu) subjekti mogu naći sebe i ostvariti se na ljudskom planu.

IV. Smrt i pokušaj odgonetanja smrtovanja. Mnogi mislioci i istraživači su pred sobom postavljali pitanje: da li je smrt nerješiva zagonetka? Mnogi su pokušavali da daju odgovore i zastajali. Samo to pitanje, govori o kanač-nosti vremena u kojem čovjek obitava na ovom dunjaluku, dok ne pređe u vječiti smiraj, kako stariji znaju reći, u vječna lovišta. Dakle, ovo je, doista, maglovito i neizrecivo pitanje i na tom putu potrebno je slijediti božiju vo-lju. Na ovu i druge teme, razmišljali smo u povodu svake pojedinačne smrti prijatelja ili bliske rodbine. Jasno, smrt je jedina ozbiljna radnja s kojom se čovjek sučeljava. Prema tome, samo naše sjećanje govori o smrtnosti i be-smrtnosti čovjeka. Ljudi obično kažu, čovjek umire dva puta, jednom fizički,

PUTANJA SUVREMENOG RAZUMIJEVANJA FILOZOFIJE ŽIVOTA (TRI FRAGMENTA)

Page 96: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

96 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

a drugi put kada bude zaboravljen od prijatelja. Dakle, mi slijedimo i slutimo božanske i prirodne zakone, koji uče da se čovjek ne treba plašiti smrti. Mu-drost Sokratova, ga je oslobodila smrtnog straha. On se želio i tim trenucima pristojno ponašati. Zato je njegova smrt postala i etičko načelo života. Jasno, oni koji ne poznaju filozofiju, etiku, te od smrti prave misteriju ne bi se tre-bali interesirati za smisao smrti i smrtovanja uopće! Svaki vjernik želi na do-stojanstven način da ode na taj svijet i da se ovog svijeta bude dostojanstveno ispraćen. To je smisao esencije i egzistencije života i smrti na čijim klicama su nastali veliki filozofski i teološki sistemi. I bez obzira na zagonetnost i skri-venost fenomena smrti, ona, kao takva, kako za vjernika tako i za inovjerce (koji opet u nešto vjeruju!), ima značaj istinitog događaja.

Mrijetiđ ćeš kad počneš u ideale svoje sumnjati (S. Kranjčević.). A Napo-leon je u jednom govoru pred ofanzivom istakao: “Smrt nije ništa drugo do san bez snova”.

Smrt je, treba da znate, početak besmrtonosti (Robirs Spjer). Ne daj se ni životu, ni smrti. / Ovaj te zanese, a ona odnese. / Nema većeg užitka / nego prevariti oboje (Mirko Božić).

Pred kraj života čuveni indijski pjesnik svjetskog glasa R. Tagore rekao je: “Kad umrem sačuvjate me u tišini samo jednu riječ za mene: ‘Volio sam’!...” Dočim, danski filozof S. Kjerkegor, je u amanet ostavio da na njegovom gro-bu piše: “On je bio individua”, a književnik Kafka je paradoksalno zatražio od svog jedinog prijatelja da mu spali sve spise! Da je M. Brod postupio pre-ma Kafkinom zavjetu danas bi u svetskoj literaturi bila velika praznina. Na sreću romani: “Proces”, “Amerika”, “Zamak” i drugi spisi su omogućili Kaf-kin drugi život, kakav on nije ni sanjao razobličavajući najavljanju fašizoidnu sliku svijeta.

Pakao - to su drugi, upozorio je Sartr! V. Zulfikar Zuko Džumhur, kao jedinstveni mudrac među literaturama

i umjetnicima , je svojim životom i dijelom pokazao vlastitiu filozofiju živ-ljenja. Prema njemu, “Čovjek koji mnogo razmišlja, u stanju je da živi u više epoha. Moja najveća sreća je, tvrdio je Džumhur, što nikada nisam bio ne-sretan...” Ove Zukove riječi korenspondiraju sa jednim zapisom čuvenog in-dijskog pjesnika R. Tagorea, koji je pisao: “Sanjao sam da je život trebalo da bude radost. Probudio sam se i shvatio da je žiovt napor. Radio sam i uvidio sam da je u naporu radost.”

VI. Usamljenost. Neprestano sam izbjegavao zabave, diskoteke i slično. Držim, zabava je sreća onih koje ne mogu da misle (Bomarše). Osobina mu-draca je da bude umjeren i ono što je svima dopušteno je pravilo koje sam usvojio od Junevala. Baš je čudno - reče neki dan bradat pjesnik, pripalivši lulicu - za života nemaš, čak ni stan, a kad umreš daju ti i ulicu! (G. Krklec). Nikad nije kasno da se nadoknadi ono što smo propustili u životu, rekao je jedan japanski vojnik, koji je 29. godina čekao da se rat završi.

Usamljenost je prilika da se kroz “upoznavanje sa djelima velikih ljudi oplemenjuje duša čovjeka, daje mu podstrek, kako bi on sam stvarao nešto

prof. dr. Šefket Krcić

Page 97: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 97

novo za dobro čovječanstva” kako je savjetovao M. Pupin. Prva funkcija čo-vjeka je da živi, a ne da postoji, govorio je Džek London “Salto morale” Je mnogo opasnije stanovište nego “salto mortale” upozoravao je Stanislav Jiži Lec. Život je takav “lukavi ljudi preziru znanost, priprosti joj se dive, a mudri se njome koriste” (Bekon).

Akademik dr Radomir Lukić će ostati u sjećanju kao profesor mnogih generacija u Beogradu i uopće na Balkanu. Iako je predavao socijologiju na Pravnom fakultetu u Univerziteta u Beogradu gdje je birokratija školovala buduću birokratiju, on je pokazivao više liberalizma od svih tadašnjih pro-fesora filozoifje. Pamte se i prepričavaju anegdote, kako su studenti polagali ispit u vozu, na ulici i drugim javnim mjestima. Profesor Lukić je jednom rekao: “Život treba da bude iznad nauke, pun i skladan, i u njemu treba da vlada zdrav razum. Ne treba život ‘posvetiti’ nauci, već nauku životu.” Me-đutim, bilo je obrnutih slučajeva zbog čega je nastala velika bolest modernog društva. Čuju se mišljenja, medicina je toliko napredovala da danas ni jedan čovjek nije zdrav (Haksli).

Svako živo biće rađa se bez razloga, produžuje život zbog starosti i umire slučajno (Ž.P. Sartr). Veliki slikar Goja je pred kraj života izjavio: “Sada, pred kraj života više ne vidim, niti čujem, ali ipak slikam, jer mi je od svega ostala samo dobra volja.” Dakle, usamljenost je izraz stvaralačkog nadahnuća, jer život je velika kapija i točak kretanja prema sebi. Sam Put čovjeka uvijek se tiče njegovog propuštenog ili budućeg životnog čina. “Sanjao sam da bi život trebao da bude radost. Probudio sam se i shvatio da je život napor. Radio sam i uvidio sam da je u naporu radost.” (Tagore). Samoća umjetnika i filozofa je stvorila velika djela. Ovo nije lamentiranje nad sudbinom samoće, već osmiš-ljavanje života individua, koje za vrijeme dunjalučkog života uobičajeno nisu bile shvaćene od suvremenika. Stoga Lafonten ima smisla kad kaže: “Bolje ti je biti u samoći, nego u društvu budala.”

Igrom slučaja znam gdje sam se rodio. Tko zna gdje ću umrijeti! Rodio sam se u zemlji gdje sam doživio, uz male radosti, i dno patnje i nepravde. Pokušao sam da tu pravdu istjerujem na redovnim sudovima! Helem, pa to bi bilo interesantno za netkog tko bi o apsurdima života ovog vremena pra-vio roman. Sa profesorom Tomovićem dugo sam šetao i više puta razgovarali sa Zukom Džunhurom u Herceg Novom. Popularni Zuko je znao reći: “Moja najveća sreća je što nikada nisam bio nesretan... Čovjek koji mnogo razmišlja, u stanju je da živi u više epoha.”

Ovim evociram brojne stihove iz slobodnog vremena, jer je istinska lek-tira bila poražavajuća, prvo zbog lošeg izbora, i drugo zbog odbojnih i ne-stručnih interpretatora. Sjetimo se Majakovskog i Miljkovića oni su znali o životu šta treba reći: “U ovom životu nije teško umrijeti, /izgraditi život/ kudikamo je teže” (Majakovski). Miljković ide dalje, “Dok su obale u svađi/ voda će mirno proticati.” No, to nije sve “Život nam vraća ono/ što mi dru-gima dajemo” (I. Andrić). Dalje, Marks je bio neumoljiv i otvoren: “Jeste, piti i oblačiti se, jeste životna potreba, ali i ne i smisao života.” Dok je Džem Din, čuveni filmski glumac izrazio: “I kad bi živio sto godina, ne bih imao dovolj-

PUTANJA SUVREMENOG RAZUMIJEVANJA FILOZOFIJE ŽIVOTA (TRI FRAGMENTA)

Page 98: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

98 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

no vremena da ostvarim sve što sam želio.” Život vodi do uzaludnosti i bla-ženosti. Za zdrav život Sivft je rekao: “Tri najbolja ljekara su, Dokrot Dijeta, doktor Mir i doktor Veseljak. I još bliže, “Ako želiš da živiš ne gubi vrijeme, jer se život sastoji i iz vremena” (Frank Lin).

VI. Kahvana. U brodolomu duhanskog dima i mirisa kahve, zajedno u jednom času ispija se život i brlja. Suphanallah! Tu se ne izliva posljednji očajnički napor, bjekstvo od domova i organizacije! Bjeksto od rada i nerada. Hemigvej je bio u pravu, većina ljudi teže gluposti, a isti u starosti žale za tim glupostima. Kahvana je očigledno spas za boheme od terora familijarnog i institucionalnog terora. Život je drama pojedinca. Na ovoj temi se mogu uraditi doktorske radnje iz kulturologije.

Tin Ujević je pjevao, prisjetimo se, “kako je teško biti slab / kako je teško biti sam, / i biti star i biti mlad!...” Jedan satiričar je izrazio svoju misao u sli-jedećem stavu: “Mogao bih da bolje živim, ali me je sramota.” Dakle, srž čo-vjekovog života, bilo da se odvija u porodici, zatim instituciji ili u slobodnom vremenu u kahvani je, prije svega, dobra volja za življenjem i osmišljavanjem vlastitog i tuđeg života.

Na kraju ovog meditiranja o temi: Život kao filozofski problem evocirao bih uspomenu na Epikteta (filozof koji je bio rob), koji je bio mišljenja da se sve u životu bazira uglavnom na principu, da su neke stvari u našoj moći a neke nisu. Prema tome, u našoj moći su: mišljenje, djelanje, želja i odbojnost. Nasuprot tome, u našoj moći nisu: tijelo, bogatstvo i javni položaj. Dakle, prema ovom misliocu, uzaludno se truditi oko ovih stvari što ne ovise od nas samih. S druge strane, filozofirao je Epiktet, ako si bolestan i siromašan, ne vrijedi da jadikuješ, to su stvari koje ne ovise od tebe, od nas samih. Epiktet je bio mišljenja “ako se brineš samo o tijelu, to je znak oskudne pameti.”Iz vremena daleke prošlosti da se vratimo na koncu sadašnjim oblicima življe-nja. Mnogima je jasno da su pred nama i u nama teška vremena, bez obzira na ovaj raskonšan i sunčan dan, ostaje samo mašta o nekom lijepom životu. Predajemo se mašti i imaginaciji, one su naša sloboda i blagostanje. Kako da mislim dalje, kad gotovo svaki pripadnik mog naroda je nesretan, jer nema nikakva prava! Normalno se ne može živjeti! Ovaj život, bez prava, ujedno znači živjeti u svojevrsnom u koncentracionom logoru, kakav je današnji ka-radački logor. Ostaje zato nada da se pisanjem taj apsurd življenja, ne samo registrira, već i opiše! Dakle, pisanje je jedini život bez posebnog razmišlja-nja o vlastitioj biografiji. Zacijelo, svako pisanje o surovom životu i raznim nesporazumima u vremenu i društvu predstavlja samo sirovu građu za jed-nu moguću filozofiju apsurda.

(Nikšić, 1987.)

prof. dr. Šefket Krcić

Page 99: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 100: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 101: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 101

28-47237.032:28

prof. dr. Mustafa Fetić, doc. dr. Fatima Karišik, doc. dr. Melida Župljanin

PORODIČNO VASPITANJE DJETETA U DUHU ISLAMSKE PEDAGOGIJE

REZIME

Mjesto djeteta u porodici određuju mnogi faktori koji izravno utiču na njegov razvoj i formiranje njegove buduće ličnosti. Porodična atmosfera je nezamjenjiva faza za pravilan dječiji razvoj i ne može se nadomjestiti drugim odgojnim modelima izvan nje, bez obzira na povoljne uslove koje nude našoj djeci,a to su, prije svega, dječiji vrtići i predškolske ustanove raznog tipa. Bu-dući očevi i majke se rađaju s prirodnom ljubavlju prema djeci, uvjek prožetu požrtvovanjem i trudom. Djeca roditeljsku ljubav trebaju i brzo je prepozna-ju u liku oca i majke, a bez te ljubavi koja je iskonska, čvrsta i neupitna, ne bi mogli prebroditi razdoblje ranog djetinjstva i krčiti svoj put kroz život u sreći i miru. Korijeni roditeljske ljubavi se osjećaju čak i prije rođenja, dok još majka nosi dijete u utrobi za vrijeme trudnoće, jer to je urođeni osjećaj čovjeka prema budućem potomstvu sa kojim uzvišeni Bog stvara ljude. Ovo je zajednički osjećaj roditelja bez obzira da li su vjernici, ateisti, agnostici ili nekog drugog vjerskog ubjeđenja i opredjeljenja, jer je prirodno da mlado stvorenje koje tek dolazi na svijet osjeti ambijent ljubavi i pažnje koji je poter-ban i važan za razvoj mlade ličnosti.

Sistem vrijednosti individue zavisi od onoga što se u porodici vrednuje i onoga što se odbacuje i ne odobrava, ali i od toga koje su vrijednosti domo-nantne u sredini i okruženju u kojoj osoba raste. Krupne društvene promjene,

Page 102: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

102 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

brz tempo života, podrazumijevaju i preispitivanje postojećih vrijedonosnih obrazaca, kao i prihvatanje novih, što može biti dugotrajan proces. Svjedoci smo krize vrijednosti dugi niz godina, koja je vidljiva i na individualnom i na društvenom planu. Porodica, zdrava, jaka i očuvana, postaje ideal kojem teži svako stabilno i prosperitetno društvo. Dijete se u porodici rađa, roditelji su prvi vaspitači i učitelji, iz porodice počinje uspjeh i karijera, u porodici stvara nova porodica, i porodici se uvijek vraćamo kao toplom majčinskom krilu. U radu koji slijedi, pojasnićemo poziciju muslimanske porodice u kojoj se dijete razvija i stašava u zrelu ličnost, te pedagoške postupke i sredstva kojim se taj odgoj realizuje.

Ključne riječi: vaspitanje, porodica, dijete, obrazovne vrijednosti, roditelji.

SUMMARY

Place the child in the family are determined by many factors that directly influence its development and the formation of his future personality. The family atmosphere is an indispensable stage for proper child development and cannot be replaced by other educational models beyond, regardless of the favorable conditions offered by our children, and they are, above all, kin-dergartens and pre-school institutions of various types. Fathers and mothers are born with a natural love of children, always imbued with dedication and hard work. Children need parental love and quickly recognize the figure of the father and mother, and without that love, which is a genuine, solid and unquestionable, they could not get through the period of early childhood and continue their way through life in happiness and peace. Roots of paren-tal love begins to feel even before birth, while still a mother carrying a baby in the womb during pregnancy, because it is an innate sense of man to future offspring with whom supreme God creates people. This is a common sense of parents, regardless of whether they are believers, atheists, agnostics or other religious beliefs and affiliation. It is natural that this small person who is coming into the world feel atmosphere of love and care which is needed and important for the development of the person.

Values system of the individual Originates of family values and what is rejected or not approve, also what values dominant the environment in which a person grows. Major social changes, fast pace of life, and include a review of existing values patterns, as well as the acceptance of new, which can be a long term process. We are witnessing a crisis of values for many years, which is visible on both the individual and the societal level. Family, healthy, strong and well-preserved, becomes the ideal toward which every stable and prosperous society. Parents are the first educators and teachers for the new born child; the family guides him to success and to his career, and to create a new family. He comes back always to the family as a warm motherly womb. In this work, I explain the position of Muslim families in which the child is developing and growing up into a mature personality, and pedago-gical methods and means by which the education is realized.

prof. dr. Mustafa Fetić, doc. dr. Fatima Karišik, doc. dr. Melida Župljanin

Page 103: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 103

UVOD

Kako odgajati i obrazovati mlade naraštaje u vremenu svekolikog presti-ža, savremene nauke i tehničkih dostignuća, brzog životnog tempa, pitanje je koje se nameće svim učesnicima u dugom lancu faktora, od porodice do šire društvene zajednice. Odgovor na ovo važno pitanje pokušali su dati, prije svega, pedagozi i sociolozi, ali isto tako i psiholozi, antropolozi, filozo-fi, teolozi i drugi znanstveni radnici koje se bave problematikom čovjeka i njegovog razvoja. Gotovo svi se slažu da je porodica temelj na kojem počiva dobar odgoj i uzorno ponašanje. A u porodici, glavni kreatori i prvi vaspitači su roditelji. Dolaskom potomstva na svijet počinje jedinstven proces čovje-kovog ‘’uspravljanja’’ koji traje do njegove smrti. U savremenom svijetu po-stoji široka diferencijacija porodičnog odgoja na koji, direktno ili indirektno, utječe: vjera, obrazovanje, društveni status, socijalno-ekonomske prilike, tradicija, običaji i sl. U osnovi islamskog odgoja, kojeg preferira islamska pe-dagogija, nalaze se dobročinstvo djece prema roditeljima, ali i dobročinstvo i plemenitost roditelja prema djeci, tim čistim ali slabašnim stvorenjima. Poro-dica, dakle, prati cjelokupan čovjekov životni razvoj, i to je njegova prirodna sredina za koju je vezan do kraja života. Te veze su promjenljivog inteziteta, nekada su čvršće, a nekada slabije. Ipak, većina ljudi je dugotrajno vezana za porodicu, i baš kao što se rađa u porodičnom krilu, tako i teži da se vraća svom gnijezdu jer to je jedino mjesto sigurnosti, spokoja i mira. Koncepci-ja islamskoga odgoja ljudske ličnosti zasnovana na osnovnim izvorima ove uzvišene vjere: Kur’anu i sunnetu Božijeg Poslanika. U tom kontekstu Mu-hammed, a.s. ilustruje, u formi hadisa, značaj i veličinu porodičnog odgoja: ‘’Bolje je da nekom od vas odgoji svoje dijete kako treba, u duhu islama, nego da svaki dan podijeli sirotinji vrijednost sadake (milostinje) i fitre.’’1

Da bi musliman i muslimanka mogli udovoljiti obavezi lijepog i uspješ-nog odgoja svoje djece moraju voditi računa o izboru supružnika. Kada se zasnuje bračna zajednica i muž i žena bi trebali biti svjesni da započinju izgradnju novog doma koji mora počivati na harmoniji i skladu, te toplini, poštovanju i uzajamnoj ljubavi, što će svakako sjutra osjetiti i njihova djeca. Oni se na tom putu dopunjuju i međusobno uvažavaju. Djeca koja su plod takvog braka i takve porodice su njihov ponos, radost srca i ukras ovoga svi-jeta, kako kaže Kur’an časni: ‘’Bogatstvo i sinovi su ukras u životu na ovom svijetu...’’2 U ovakvom skladnom i primjerenom braku vlada odgovornost kako muža tako i žene. ‘’Žena djeluje u domenu svojih kompetencija, što je u skladu s prirodom žene i njenom znanstvenošću, a to su: upravljanje kućom i odgoj djece. Muž je zadužen za egzistenciju porodice, njenu opskrbu i zašti-tu, te strateško planiranje i vođenje. U ovakvom odnosu potreban je duh sa-radnje među supružnicima, razumijevanje i međusobnog potpomaganja, što

1 Hadis je arapska riječ koja se upotrebljava u islamskoj terminologiji, a znači govor, djela i ono što je šutnjom odobrio i preporučio Muhamed a.s., poslednji Božiji poslanik u islamu.

2 Kur’an

PORODIČNO VASPITANJE DJETETA U DUHU ISLAMSKE PEDAGOGIJE

Page 104: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

104 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

rezultira, između ostalog, i uspješnim odgojem djece.’’3 Kroz brak roditelji kristališu nježna osjećanja prepuna ljubavi koja, neizostavno, rađaju pleme-nita i časna djela usmjerena ka zaštiti djece, njihovih interesa, boljoj i vedri-joj budućnosti. Mudre savjete, kako udariti temelje braka, a potom stvoriti i sretnu porodicu možemo naći besplatno u riznici Poslanikovih izreka koje su univerzalnog karaktera, primjerene svakom vremenu, prostoru i genera-ciji.4 Na putu dobrog odgoja i uzorite ličnosti važni su samilost i nježnost koji otvaraju i plijene dječije srce, te stvaraju dobar teren za odgojne preporuke i principe, baš kao što obrađena njiva prima usjev koji brzo klija i raste, te stvara korisne plodove kojima se čovjek hrani.

ATMOSFERA LJUBAVI I BLISKIH OSJEĆANJA

Potreba za ljubavlju je univerzalnog karaktera i veoma je jaka u svakom ljudskom biću. Voljeti i biti voljen je neraskidiva veza koja je povezivala i koja će povezivati ljude dok je svijeta i vijeka. Ljubav čini životne tegobe i iskušenja lakšim i pomaže nam da ih prebrodimo, zato je poklonjena ljubav djetetu kroz kvalitetan odgoj najljepši poklon koji mu možemo dati. Za zdrav emocionalni život u porodici važna je zdrava i osjećajna atmosfera, blag i prisan odnos među njenim članovima, a posebno odnos ljubavi i poštovanja među roditeljima. Porodica je prvo dječije okruženje i ono ima značajan uti-caj na dječije ličnosti. ‘’Veza između roditelja predstavlja obrazac za sve osta-le veze unutar porodice. Ako se supružnici jedno prema drugom primjereno i uzorito odnose na način pun ljubavi, poštovanja, milosti, uvažavanja i do-bre komunikacije, onda će sve te predivne kvalitete prenijeti na okruženje i postaviti standarde za sve članove porodice, što će se neminovno odslikati i na ličnost djeteta.’’5 U realnom životu, analizirajući muslimansku porodicu, nailazimo na dva obrasca ponašanja roditelja. Jedna krajnost je da očevi in-sistiraju da nemaju ništa sa podizanjem djece i uopće ne pomažu majkama, čak ometaju ustaljeni režim koji je majka uspostavila sa djetetom, podriva-jući neke njene naredbe pred djecom. Druga krajnost je da neke majke ništa korisni ne rade sa djecom u toku dana, a na interesovanje djeteta za nekon aktivnošću, igrom, rekreacijom, školskim vježbama, govore im da sačekaju očeve kada dođu kući, jer to pripada u djelokrug njihove odgovornosti. To su krupne greške koje se potkradaju u roditeljskom poimanju odgoja vlastitog potomstva. Unatoč tome, roditelji moraju uspostaviti i osmisliti jasan plan oko kojeg se oboje slažu, i otac i majka. Roditelji trebaju predvoditi odgoj u porodici, a ne čekati da im djeca svojim ponašanjem vode iz jedne reakcije u drugu. Bez roditeljske ljubavi i upute dijete će biti emocionalno hendikepi-rano i neće svijet i okruženje prepoznati na valjan način. Ispravna roditeljska ljubav je nešto najbolje što može roditelj pokloniti svome djetetu, tom malom

3 A.N. Ulvan, Odgoj djece u islamu, Sarajevo, 2008., str. 33-34.4 R.W. Maqsood, vodič za muslimanski brak, Sarajevo, 2005., str. 115 Dr Ekrem Bešir, Dr Muhammed Rida Bešir, Odgoj djece u svjetlu Kur’ana i sunneta, Ilum,

Bužim, 2007., str. 35-36.

prof. dr. Mustafa Fetić, doc. dr. Fatima Karišik, doc. dr. Melida Župljanin

Page 105: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 105

čovjeku, u fazi ranog razvoja. Nažalost, danas smo svjedoci da je roditeljske ljubavi sve manje, kao i vremena da potrebnu ljubav djetetu poklonimo. Za sve nađemo vremena, ali za svoju vlastitu djecu nemamo vakta, baš za ono što nam najvažnije. Zbog odsustva roditeljske pažnje prema djeci, ona se okreću novoj zabavi, a komunikaciju i potrebu za druženjem usmjeravaju ka ulici, internetu, televiziji i klubovima. Prisutnot ljubavi u odgoju djece ima važnu ulogu na njihov pravilan odgoj i snažno utječe na dječije mentalne sposobnosti, lahkoću govora i pogled na svijet. Posljedice roditeljske ljubavi koje se reflektiraju na djecu ogledaju se kroz sreću i smirenost djeteta, sigur-nost i samopouzdanje, kvalitetni odnosi i komunikacija sa ljudima, poziti-van pogled na život pun entuzijazma, spremnost da se suoči sa životnim iskušenjima, poštovanje i respekt roditeljskim savjetima, pravilno razumije-vanje i prihvatanje kritike i samokritike.

Moderan način življenja koji je uslovljen brzim tempom rada i protoka informacija, te potrebom da i majka bude radno angažovana, dovodi nas u kompliciranu situaciju, kada su u pitanju obaveze i dužnosti majke. Potreba za ekonomskom egzistencijom upućuje nas na rad, a radna mjesta zahtjeva-ju, makar ona značajnija i unosnija - obrazovanje, stručnost i uspješnu ka-rijeru. Ipak, uloga majke je najprioritetnija jer ona stvara i odgaja ljudsku ličnost, budućeg društveno odgovornog pojedinca. Žena kao najčasniji stub porodice nosi na sebi ovaj veliki emanet odgoja, kako spominje u hadisu Bo-žiji Poslanik, a.s.: ‘’Žena je pastirica u kući svoga muža.’’6 Posebo u periodu ranog razvoja djeteta prisustvo i blizina majčinog krila su nezamjenljivi za dijete i njegovo uspješno razvijanje. Izvor roditeljske ljubavi možemo naći i u ovoj pedagoškoj izreci Muhammeda, a.s. koji veli: ‘’Nama ne pripada onaj koji nema milosti prema djeci, i ko ne poštuje starije.’’7 Priroda majke je bli-ska djeci i zato djeca otvaraju duše pred njima otkrivajući im misli i osjeća-nja koja se kriju u dubinama njihovih duša. ‘’Ona se posvjećuje uljepšavanju dječije naravi na sve moguće načine: igrajući se i šaleći sa njima, laskajući im i obraćajući im se riječima punim nježnosti i ljubavi.’’8

KUĆNI RED MUSLIMANSKE PORODICE

Analize među pedagozima koji se bave oblašću porodične pedagogije su pokazale da porodice u kojima postoji međusobni dijalog, vlada razumijeva-nje, sloga i ljubav među njenim članovima, lakše se nose sa izazovima i pre-vazilaze eventualna iskušenja, jer su jedni drugima podrška. Na drugoj stra-ni je ogroman broj porodica bez kompasa i orjentacije koje ne mogu da nađu recept kako da naprave kućni red i postignu sreću i spokoj. Svjesni roditelji ne prave razliku među svojom djecom, već pokušavaju pravedno da rapo-djele obaveze i traže odgovornost za svoje postupke. Dakle, na roditeljima je

6 Hadis je ‘’muttefekun aljeh’’ što znači da ga prenosi toliki broj pouzdanih prenosilaca a koji su složni da je vjerodostojan

7 Hadis8 Muallim – časopis za odgoj i obrazovanje, god. IV, br. 15, Sarajevo

PORODIČNO VASPITANJE DJETETA U DUHU ISLAMSKE PEDAGOGIJE

Page 106: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

106 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

prvo, a kasnije i na vaspitačima i učiteljima da “zasuku rukave” i započnu sa izvršavanjem velike misije porodičnog i društvenog odgoja djece na pra-vilan način, oslanjajući se na kreposan moral, uzorit društveni život, visoke islamske vrijednosti. ‘’Na putu ostvarenja uzoritog odgoja moramo koristi nezamjenjiva sredstva, poput razvijanja plemenitih duhovnih principa, iz-vrašavanje dužnosti prema drugima, pridržavanje opštih normi društvenog života i ponašanja i sl.’’9 Jedan od čestih načina učenja, a kojem pribjegava dijete, jeste učenje po modelu koji je uglavnom prisutan u porodici, bilo da se radi o roditeljima, bratu, sestri, ili nekom drugom članu porodice.

Pozitivni i negativni komentari mogu bitno motivirati djecu da prihvate nečiji, u ovom slučaju roditeljski, način ponašanja ili ga ignorišu. Zamislite da vaš sin postavlja večeru na sofri pomažaući majki, a ti mu kao otac kažeš: ‘’Naš vrijedni sin sve stiže, pa čak i mami stiže da pomogne.’’ Ili, pak, kada tvoja kćerka obuče novu haljinu, a ti kao mama popratiš to komentarom: ‘’Jako ti lijepo stoji, predivna je.’’ 10Djeca uče ono što doživljavaju u porodici. Dijete koje doživljava neprijateljsko ponašanje uči se svađati, dok dijete koje doživljava kritike uči se osiđivati, dijete koje biva ismijavano uglavnom će biti povučeno, dijete koje biva obrukano stidjet će se samog sebe, dok dijete kojem se toleriše bit će istovremeno i strpljivo, a dijete koje se podučava po-štenju bit će ujedno i pravedno. Djeca sa kojom se češće razgovara i tretiraju se razni problemi, uči se razmišljanju i kritici, dok djeca koja su prihvaćena u društvu prijatelja i koja se kvalitetno druže, pronalaze mir i sigurnost u svijetu.

GREŠKE I PROPUSTI U ODGOJU DJECE

Porodična atmosfera u porodicama je različita, zavisno od edukacije rodi-telja, kao i drugih članova porodice. Neki roditelji imaju poremećene i kom-plikovane odnose sa svojom djecom. Njih čak i novorođenčad nerviraju svo-jim neprestanim zahtjevima, traženjima, cmizdrenjem i neslušanjem. Život u porodici b itrebao biti lagodan i radostan. Ako bi se roditelji potrudili da pronađu malo vremena i načina, te poboljšaju odgoj djece kroz nove strate-gije i planove, sigurno bi im se isplatilo. Male promjene u odnosu sa djecom i obratno, te primjereno ponašanje i komunikacija, učinili bi život sretnijim i za djecu i za roditelje. Roditelji moraju znati da dobro vaspitan čovjek nije dobio obrazovanje samo u pisanju, čitanju retorici i filozofiji. On pored nave-denih osobina treba imati i osjećaj ljudskosti prema drugim ljudima.11

Sada ćemo spomenuti neke greške u odgoju djece koje su posledica ne-planskog i haotičnog odgoja, kao i narušene porodične atmosfere.

9 A.N. Ulvan, Odgoj djece u islamu, Bookline, Sarajevo, 2008., str.26010 Dr Ekrem Bešir, Dr Muhammed Rida Bešir, Odgoj djece u svjetlu kur’ana i sunneta, Ilum,

Bužim, 2007., str. 21-22.

11 Đuliman E.,Nilsen H., Ideja za inspiraciju i za djelovanje, Helsinški komitet za ljudska prava Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2007., str. 49

prof. dr. Mustafa Fetić, doc. dr. Fatima Karišik, doc. dr. Melida Župljanin

Page 107: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 107

Navikavanje djece na kukavičluk i strah što ima za posljedicu gubljenje samo-pouzdanja i sigurnosti u svoju ličnost. Roditelji, nerijetko, plaše djecu raznim stvarima i pojmovima( babaroga, mrakača, zombi i sl.) kako bi ih ućutka-li ili obuzdali u ponašanju. Posebno je pogubno kada ih plašimo učiteljem, ljekarom, školom, jer to stvara odbojnost kod djece prema nauci, zdravlju i obrazovanju;

Udovoljavanje dječijim prohtjevima, raskoši i luksuzu vodi dijete u samoza-dovoljstvo i sebičnost, što izaziva nezainteresiranost za druge (altruizam), a pospješuje egoizam. Često roditelji zbog ljubavi prema djeci ispunjavaju sve njihove zahtjeve, te tako uče djecu na rasipništvo, ne znajući da cijene imetak, rad i novac. Dobar način osvajanja roditeljske pažnje i odobravanja je plač djeteta, koji je planski i namjenski osmišljen;

Pretjerana strogost i okrutnost su antipod ekstremnoj popustljivosti i udo-voljavanju. Ove greške nastupaju kada roditelji pretjerano fizički kažnjavaju svoje dijete, ili ga bespotrebno suviše kritikuju. Također, prekomjerno škr-tarenje na djeci je podjednako štetno i pogubno kao i pretjerano trošenje i rasipanje;

Pravljenje razlike među djecom je unošenje nepotrebnih virusa u porodič-ni ambijent. Neki roditelji prave razliku među djecom u davanju poklona, posvjećivanju ljubavi, u igri sa djecom, što prouzrokuje zavist i ljubomoru jednih prema drugima i pojavu mržnje;

Navikavanje djece na loše ponašanje i ružan govor je onemogućavanje djeci da steknu lijep odgoj i da izrastu dobru i karakternu ličnost. Loše ponašanje se ogleda u ružnom(vulgarnom) govoru, nepristojnom odijevanju, lošem druš-tvu i sl. Kakav karakter dijete formira u ranom djetinjstvu, takav karakter ostaje i kada odraste. Narod mudro kaže da se mladica (mlada biljka) savija kako želimo, a da kada odraste u veliko stablo tada nema savijanja i našeg željenog formiranja drveta;

Upotreba računara, mobilnih i tv aparata, te druge digitalne tehnike bez nadzo-ra roditelja ili starijih, ima za posledicu da djece ogromno vrijeme provode za tv-om, mobilnim telefonima, društvenim mrežama, vrlo često koristeći i upražnjavajući loše i neprimjerene sadržaje. Neograničena upotreba ovih medija vodi otuđenju i samoizolaciji, što svakako narušava porodičnu kohe-ziju i kominikaciju;

Nemar prema nauci i čitanju uopšte je deformacija koja je zahvatila savre-menu porodicu, posebnu djecu. Djeca imaju averziju prema čitanju i školi općenito. Tu potrebu formalno pokrivaju stalnim kontaktom s mobilnim telefonom ili kompjuterom, što, svakako, nije isto. Roditelji moraju vlastitim primjerom pokazivati kvalitetan odnos prema knjizi, nauci i školi, i to sa navišim poštovanjem. Stoga revidirajmo svoje roditeljske postupke koje čini-mo prema svojoj djeci i potražimo razloge lošeg odgoja, možda su oni baš u našim pogrešnim odgojnim metodama.12

12 Dr. Bešir E.,Dr.Rida Bešir M., Odgoj djece, Ilum, Bužim, 2007., str. 15

PORODIČNO VASPITANJE DJETETA U DUHU ISLAMSKE PEDAGOGIJE

Page 108: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

108 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Da bi odgoj bio potpun i sa pedagoško-psihološkog i moralno-etičkog aspekta valjan, prvi kreatori na tom putu, a ujedno i prvi vaspitači - rodi-telji, moraju biti uzoriti i autoritativni. Ne smije roditelj dozvoliti da svojem djetetu naređuje iskrenost i istinoljubivost, a da on laže, ili ga tjera da ispu-njava obećanja, a on vara i ne ispunjava ga. Također, nije efikasno naređivati dobročinstvo djece prema roditeljima, a sam biti nepokoran prema svojim roditeljima, ili ih, pak, tjerati na molitvu (namaz), a ja, njihov roditelj, ću ići u kafanu. Ipak, ovo ne znači da, ako nismo svijetli primjer svojoj djeci u odgoj-nom smislu, trebamo odustati od savjetovanja i naređivanja lijepog ponaša-nja i dobročinstva.13 U smislu otklanjanja grešaka na putu plemenitog odgoja poslušajmo ispravan i vizionarski poziv djeteta svojim dragim roditeljima kojeg šalje u vidu memoranduma:

‘’ Moji voljeni roditelji, nemojte me razmaziti do te mjere da u vama ne prepoznam roditeljski ponos, oštrinu, i brigu za nas najmlađe. Vi dobro znate da ja ne mogu ima-ti sve što poželim, da vas ja sa svojim traženjem samo iskušavam. Nemojte u mom odgoju koristiti silu i nasilje, jer to me uči da se jedino argument sile i batine može razumjeti i da je samo on djelotvoran. Nemojte, dragi moji roditelji, biti nedosljedni, jer me to zbunjuje i tjera da pobjegnem od svake obaveze. Nemojte mi suviše obećava-ti, jer, možda nećete moći ispuniti obećanja, pa ću izgubiti povjerenje u vas. Nemojte vjerovati mojim provokacijama i lažnim suzama, to je možda lukavi način da dođem do svojih zahtjeva i želja. Nemojte da se osjećam manjim nego što jesam, učinite da budem uvijek odrastao. Nemojte činiti za mene stvari koje mogu uraditi sam, naučite me kako najbolje da ih uradim. Nemojte da me stalno doživljavate kao bebu, a ja vas da doživljavam kao sluge. Nemojte da moje loše navike oduzmu svu vašu pažnju, to će me ohrabriti da nastavim sa istim. Biću mnogo pažljiviji ako sa mnom razgovarate tiho i diskretno. Nemojte, dragi roditelji, o mojem ponašanju razgovarati za vrijeme svađe. Nemojte mi stalno držati predike, iznenadili biste se kako dobro znam šta je dobro, a šta loše. Nemojte me učiti da su moje dječije pogreške grijesi, objasnite mi da ljudi nekada i pogriješe, a da ne moraju biti zli. Nemojte mi stalno prigovarati, jer ću se početi praviti da sam gluh. I nemojte za svaku sitnicu tražiti objašnjenje, nekada zbilja ne znam zašto sam nešto uradio. Nemojte me zastrašivati da počnem lagati i nemojte me štiti od posljedica, nekada moram učiti na iskustvu. Ne izbegavajte odgo-vore na moja normalna pitanja, ako mi vi ne odgovorite, tražiću saznanja od drugih kojima vjerujem. Nemojte mi govoriti da ste idealni i nepogrešivi, jer sa takvima je teško živjeti. Ne brinite što smo malo vremena zajedno, važno koliko kvalitetno pro-vodimo zajedničko vrijeme. Tretirajte me kao svojeg prijatelja i znajte da više učim od primjera nego do kritike.’’

Nakon svega izloženog, složićete se da je odgajanje djece ozbiljan i za-htjevan posao za koji se trebamo na vrijeme i valjano pripremati, kako ne bismo pravili neke od pomenutih grešaka i propusta. Jer kaže Muhammed a.s., poslednji Božiji poslanik: ‘’Dijete se odgaja dvadeset godine prije njegovog

13 Muhammed b. Ibrahim El Hamda, Opasne greške u odgoju djece, Sarajevo, 2008.

prof. dr. Mustafa Fetić, doc. dr. Fatima Karišik, doc. dr. Melida Župljanin

Page 109: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 109

rođenja.’’ Roditelji ne trebaju tražiti od djece da rade stvari koje su iznad nji-hovih mogućnosti. Prenosi se da je Aiša r.a. rekla: ‘’Imajte u vidu godine mlade djevojke’’. Neki roditelji u svojoj revnosti i entuzijazmu, želeći da im se djeca odgajaju u duhu islamskog ahlaka, pretjeruju i traže od djece ono što ni oni sami nisu radili u mladosti. Roditelji trebaju dati svojoj djeci dovoljno vremena da odrastu, razviju se i postepeno napreduju u svom odgojnom sazrijevanju. Jer, brati voće prije nego što sazrije je pogubno i za onog ko ga bere, kao i za samu voćku. Svi su na gubitku i bez očekivane koristi.

PORODIČNO VASPITANJE DJETETA U DUHU ISLAMSKE PEDAGOGIJE

Page 110: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 111: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 111

28-74348:28-74

Remka Džemić

NASTANAK I ŠIRENJE MEZHEBA

SAŽETAK RADA

Razilaženje je počelo još od vremena Poslanika, a.s. Navode se mnogo-brojne vjerodostojne predaje u kojima se opisuje da su ashabi imali različita mišljenja i zauzimali različite stavove u vezi s istim pitanjima, što Poslanik, a.s., kada bi saznao za to ne bi osuđivao. Brojčano povećavanje i širenje mu-slimanske zajednice i njezine države, započeto u vrijeme Muhammeda, s. a. w. s., nastavljeno je i intenzivirano u vremenu koje je slijedilo. Nakon smrti Muhammeda, a. s., došlo je do novih situacija, koje nisu bile za vrijeme nje-ga. Bilo je potrebno iznalaziti pravna rješenja, koja nisu smjela biti u koliziji sa Kur’anom i sunnetom Muhammeda, a. s. Ashabi su se koristili idžtiha-dom, ali naravno nakon Kur’ana i sunneta. Bilo je ashaba koji su se istaki po pitanju donošenja pravnih rješenja, a samim tim nastaju i klice mezheba. Također, to se nastavlja i u vrijeme tab’ina, a početkom drugog stoljeća po hidžri, pa sve do polovine četvrtog stoljeća, jeste period nastanka pravnih škola, odnosno dolazi do formiranja mezheba. Iz ovog perioda neki mezhebi su sačuvani i postal su slijeđeni, dok su neki iščezli. Glavni razlozi nastanka mezheba je širenje islamske države izvan granica Arabije, kao i veliki pre-lazak na islam. Širenje mezheba uglavnom je bilo zastupljeno u mjestima gdje su spomenuti imami najviše djelovali. Također, utjecaj vlasti, itekeko, je doprinio širenje nekih mezheba. Rješenja nije mogao davati svako, to su bili oni koji su dobro poznavali islamske znanosti, arapski jezik i poeziju. Pravnici su živjeli u različitim mjestima, bili su im dostupni različiti hadisi, te su se i njihova rješenja razlikovala. I tako nastaju razlike među pravnim školama. Postojanje različitih metodologija u islamskom pravu ili ono što

Page 112: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

112 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

mi obično nazivamo mezhebima, nije nikakvo opterećenje niti limitirajući faktor. Naprotiv, to je blagodat koja omogućava primjenu šerijatskih načela uvijek i gdje god to ljudi željeli, nezavisno od prostora i vremena. Različitost metodologija nije značila i različitost ciljeva. Svi su oni imali jedan cilj – os-tvarenje namjere Zakonodavca da uspostavi pravni poredak među ljudima po intencijama Objave.

ABSTRACT

Divergence began since the time of the Prophet (pbuh). I mentioned many credible sources which explained that the Companions had different opinions and taking different positions on the same issues, as the Prophet (pbuh) found out this and he didn›t condemned it. Numerically increase and expansion of the Muslim community and its Member States, initiated at the time of Muhammad (pbuh), continued and intensified in the period that followed. After the death of Muhammad (pbuh), there was a new situ-ation, which was not before. There wre a need fo a legal solutions, which are not supposed to be in conflict with the Qur›an and the Sunnah of Mu-hammad (pbuh). There were companions who have distinguished themse-lves in terms of the adoption of legal solutions, and thus formed the sprouts scholars. Also, it continued in time Predecessors, and in the beginning of the second century AH, to the half of the fourth century, is the period of the law schools, There appeard a formation of doctrines schools. From this period some schools preserved and become followed, while some disappe-ared. The main reason for developing doctrines was to spread Islamic state beyond the boundaries of Arabia, as well as because of the great conversion to Islam. Expanding schools was mainly represented in the places where we mentioned have the most active. Also, the influence of government, indeed, has contributed to the spread of some doctrines. Solutions could not give any, they were the ones who knew the Islamic sciences, Arabic language and poetry. Jurists have lived in different places, they were available to them va-rious hadiths, then they put their solutions which differed. And that is how existed the different legal schools. The existence of a different methodology of Islamic law, or what we usually call doctrines (Mazhabs), is not a burden or a limiting factor. On the contrary, it is a blessing that allows the applicati-on of Sharia principles always and wherever people want, regardless of place and time. Diversity methodology is not meant and diversity goals. They all had one goal - the achievement of the legislature intended to establish a legal system among the people by the intentions disclosures.

Remka Džemić

Page 113: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 113

Zahvala pripada Uzvišenom Allahu, dž.š., koji je darovao uputu čovjeku, podučio ga onim što ne zna, te ga učinio namjesnikom na zemlji. Salavat i selam Njegovom miljeniku, Muhammedu, a.s., i na sve one koji ga slijede do dana kijameta...

Čovjek, odlikovan svim vrlinama i manama, sam sebi na dunjaluku biva prijatelj ili neprijatelj. U pogledu kako doživi svoju misiju na zemlji, biva sre-tan ili nesretan. Allah je preko meleka Džibrila dostavio Muhammedu, a.s., Kur›an Časni, koji je uputa i svjetlo. Allah, dž.š., kaže: „Ovaj Kur›an vodi jedi-nom ispravnom putu, i vjernicima koji čine ispravna djela donosi radosnu vijest da ih čeka nagrada velika.“ 1 Allah, dž.š., u Kur’anu spominje da nisu isti oni koji znaju i oni koji ne znaju. Neznanje je čovjekov najveći neprijatelj. Iz neznanja čovjek ponekad luta, pa sebe i druge dovodi do teškog stanja. Konkretno, tema o mezhebima je nepoznanica, iako se poimenično često spominje. Za-visno od pravilnog znanja, insan se, ili divi toj blagodati, ili je osuđuje. Na-stanak pravnih škola je milost Allaha, dž. š., a da bi mogli osjetiti Allahovu, dž.š., milost, koja se ogleda u pravnim razilaženjima, neophodno je da se to pitanje pravilno prezentuje: prvo na odgojno-obrazovnim institucijama, a potom i u narodu. Pravna razilaženja u islamu su nužna posljedica koju su uzrokovali određeni faktori kao sto su: različite intelektualne sposobnosti, narav šerijatskih izvora te sama priroda arapskih jezika. Ko ih ne posmatra kao milost, neminovno griješi. Ako se posmatra u tom smjeru, tada će se lah-ko shvatiti da je nemoguće sve ljude okupiti i objediniti oko jednog mišljenja. Svaki pokušaj na tom planu je unaprijed osuđen na neuspjeh i može imati za posljedice samo još veća i opasnija razilaženja. Mnogobrojna i raznolika pravna mišljenja u islamskom pravu su samo plodovi jednog te istog drveta, Kur’ana i sunneta, a nikako različitog drveća kako to neki misle. Ona su kao apoteke u jednom gradu, sve što ih je više, sve je lakše doći do lijeka i po povoljnijoj cijeni ili su kao med koji je u različitim bojama, ali je svaki od cvijeća, sladak i ljekovit.2

ŠTA SU USTVARI MEZHEBI I KADA SU NASTALI

Mezheb, lingvistički znači put, a pravno-terminološki odnosi se na pro-pise i rješenja mnogobrojnih pravnih događaja i problema. Lingvistički i ter-minološki mezheb ima zajedničko značenje u činjenici da je put (mezheb) linija života, a pravni propisi usmjeravaju i određuju njegov smjer. Mezhebi, kao pravne škole, nastali su da bi odgovorili na nužne potrebe muslimana koji su željeli spoznati propise svoje vjere i primjeniti ih u datim okolno-stima. Nastanak takvih pravnih škola na temeljima idžtihada nametnula je prijeka potreba za rješavanjem bezbroj novonastalih problema na koje se odgovor i rješenje nije mogao eksplicitno naći u šerijatskim tekstovima sa kojima se raspolagalo. Razvoj pravnih znanosti usko je vezan i sa društve-

1 El-Isra, 92 Dr.Sulejman Topoljak, Fikhska razilaženja, neminovnost ili opasnost, Takvim, 2007. str.103.

NASTANAK I ŠIRENJE MEZHEBA

Page 114: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

114 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

nim razvojem mlade islamske nauke. Prostrani geografski prostori, koje je obuhvatila ova država, kao i otežane komunikacije između njenih međusob-no udaljenih dijelova, učinili su da se kulturni centri dislociraju izvan Ara-bijskog poluotoka. Basra, Kufa, Bagdad, Sjeverna Afrika, Magreb Endelus, te istošni i sjeveroistočni prostori od Arabijskog poluotoka, postaju žarišta mnogih islamskih znanosti. Svi ti novi kulturni centri produkovali su nove autoritete u svim oblastima znanosti, pa tako i u pravu. Svi ovi centri, po prirodi uvjeta u kojim su djelovali, dali su svoju vlastitu metodologiju koja se često razlikovala od drugih. Različitost metodologija nije značila i razli-čitost ciljeva. Svi su oni imali jedan cilj – ostvarenje namjere Zakonodavca da uspostavi pravni poredak među ljudima po intencijama Objave.3 Dakle, klice mezheba su počele još za vrijeme ashaba, zatim se javljaju i za vrijeme tab’ina, da bi kasnije doživjele svoj procvat. Većina mezheba nije opstala u praksi, od mezheba koji su i danas prisutni su:

1. Mezheb Imama Ebu Hanife,2. Mezheb Imama Malika,3. Mezheb Imama Šafije i,4. Mezheb Imama Ahmeda b. Hanbela.

KRATKA BIOGRAFIJA IMAMA MEZHEBA MEZHEB IMAMA EBU HANIFE

Puno ime Ebu Hanife je En-Nu’man bin Sabit bin Zevti El-Farisi. Ro-djen je 80. godine po hidzri u Kufi, Iraku, u perzijanskoj porodici. Umro je, saglasili su se gotovo svi historicari, 150. godine u Bagdadu. Prozvan je Najvećim imamom. Živio je u vrijeme dva hilafeta: emejskog I abbasijskog. Njegov najpoznatiji učitelj je Hammad ibn Sulejman, čovjek koji je u dušu mladog Nu’mana usadio racionalistički način promišljanja u oblasti pravnih znanosti. Neki navode da je broj njegovih učitelja dosegao 4000. Gledano sa historijskog stanovišta, bio je u prilici da se susretne s nekim ashabima i tako zasluži epitet tabi’ina, koji predstavlja posebnu čast. Nakon smrti Ebu-Hanife Es-Safija je rekao: “Ljudi ovise o Ebu-Hanifi u fikhu. Sufjan Es-Sevri je za njega rekao: “Ebu-Hanifa je bio najznaniji pravnik na zemlji u svom vremenu.”

Učenici Ebu HanifeOd njega su kasnije uzeli fikh mnogi, od kojih su neki uživali zavidno

počastvovan status u državi. Kao što je Ebu-Jusuf i Muhammed Eš-Šejbani. Najzaslužniji za očuvanje i sistematizaciju metodologije hanefijskog mezhe-ba jeste Ebu-Jusuf. Muhammed Eš-Šejbani također istaknuti učenik Ebu-Ha-nife, pripada mu velika zasluga za očuvanje Hanefijskog mezheb, posebno zbog zbirke knjiga Zahiru-rivaje.

3 Sušić, Mustafa, Usulu-l-fikh, Sarajevo, 1996, str. 10.

Remka Džemić

Page 115: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 115

Metodologija imama Ebu-Hanife 1. Kur’an 2. sunnet 3. idzma 4. kijas i 5. istihsanEbu-Hanife je bio veoma oprezan u prihvatanju hadisa zbog toga što je

u Iraku, u to vrijeme, bio centar raznih političkih frakcija i idejnih strujanja koja su se pokušala nametnuti putem lažnih hadisa.

Napisana djela Ebu HanifeNjegova najpoznatije knjige su El-Fikhul Ekber - iz apologetike i Musned

u hadisu. Nema zabilješki niti tragova da je imao vlastitu knjigu iz oblasti fikha. 4

MEZHEB IMAMA MALIKA

Utemeljitelj ovog mezheba je Malik ibn Enes el-Asbehi. Rodjen je 93. god., po hidzri, u Medini gdje je i preselio 179. god. po hidzri. Sa Fikhom i nje-govim finesama upoznao se preko učenih alima svoga doba. Nije se bavio hipotetičkim fikhom, za razliku od Ebu-Hanife. Bio je poznat učenjak, čak je nadmašio i svoje brojne učitelje još za njihova života. Malikijski mezheb se prvo proširio u Hidzazu, onda u Sjevernu Afriku, naročito u zemlje Magreba i Andelusa. Danas je malikijski mezheb raširen u Gornjem Egiptu, Sudanu i brojnim afričkim zemljama. 5

Metodologija imama Malika1. Kur’an 2. Sunnet 3. idzma4. idzma medinske uleme5. kijas6. mišljenje ashaba Božijeg Poslanika7. pomoćni izvori šerijataPomoćni izvori šerijata su: maslehatu-l-mursele, urf i adet, seddu-z-zera’i,

4 Štulanović, Muharem, Uvod u šerijatsko pravo i njegovu metodologiju, Zenica, 2002. Str.26. 5 Kurdić, Šefik, Ebu Hanife u Hanefijskom mezhebu, Zenica, 2001. str. 16.

NASTANAK I ŠIRENJE MEZHEBA

Page 116: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

116 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

istihsan i istisab. Imami Malikovo ime u usulu, nakon hadisa, najviše se veže za maslehatu-l-mursele kao šerijatski izvor jer se njime obilato koristio.

Sistematizacija: imami Malikovog naučnog nasljeđaNapisao je knjigu Muvetta’a i time dao neprocjenljivi doprinos, ne samo

hadiskoj, nego i šerijatsko- pravnoj znanosti. Druga knjiga jeste El- Mudevve-ne koju nije zapisao Imami Malik, nego njegovi učenici. Oni su zapisali ono što su čuli i zapamtili od svog učitelja. Najzaslužniji za prikupljanje El-Mu-devvene bili su Abdullah Bin Veheb, Ibn Kasim el-Misiri i Seid et-Tenvehi.

Učenici imama MalikaNajpoznatiji njegovi učenici su egipatska grupa učenjaka, sjevernoafrička i

španska. Najpoznatiji iz egipatske grupe su:1. Ebu-Abdullah Abdur-Rahman b. El-Kasim, (umro u Egiptu 191. god.

po 2. h.), Ešheb b. Abdul Aziz El-Kisi, (150-204)... Najpoznatiji koji je djelovao u Španiji je: 1. Jahja b. Jahja b. Kesir el-Lejsi, ( umro 234. god. po h. )U sjevernoj Africi javljaju se: 1. Esed b. El-Furat b. Sinan Et-Tunisi, (145-213. god. po h.)2. Sahnun Abdus-Selam b. Se›id Et-Tenuhi, (umro 240.god. po h.)

MEZHEB IMAMA ŠAFIJE

Ebu Abdullah Muhammed Bin Idris eš-Šafi’i, rođen je u Gazzi 150., a umro u Egiptu 204. hidzretske god. Sa Božijim Poslanikom je krvno vezan preko plemena Abdu-l-Menaf. Mlad je naučio Kur’an napamet, arapski jezik i poeziju. Njegov učitelj, Muslim Bin Halid ez-Zendzi koji je bio mekanski muftija, dozvolio je mladom eš-Šafiju da izdaje samostalno pravna rješenja sa navršenih samo 15 god. Naučio je kod Malika Muvetta’ napamet, a od Sufjana b. Ujejne je učio hadis. Neko vrijeme je učio i preed Muhammedom eš-Šejbanijem. Šafijski meheb je najviše raširen u Egiptu, a onda u Iraku i Šamu, pa zatim u Horasanu Jemenu, Hidzazu, Persiji i zemljama na In-dijskom potkontinentu. Putem trgovaca mezheb se proširio na Indoneziju i Maleziju, gdje je postao zvanični mezheb.

Metodologija imama Šafije1. Kur’an 2. sunnet, 3. koncenzus mišljenja (el-idzma’ i analogija). Šafija ne prihvata ostale fkhske izvore koje uvažavaju neki imami. On

Remka Džemić

Page 117: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 117

smatra, ako je hadis pouzdan, da mu se ništa ne može usprotiviti i zato kaže: Ako je hadis sahih, onda je to moj mezheb.

Sistematizacija: imami Šafijinog naučnog nasljeđa

Hudzdze, El-Umm i Er-RisaleDjelo Hudzdze je poznato djelo Imama Šafije, u kom se nalazi njegov stari

mezheb. Djelo El-Umm je fikhsko djelo izvanrednog stila u kojem autor navodi

svoje mišljenje, a zatim navodi argumentaciju kojom potkrepljuje svoje mi-šljenje. Također, autor navodii mišljenja drugih alima, kritički im suprostav-ljajući svoju argumentaciju.

Djelo Risala je prvo usulsko djelo u islamskom pravu. U ovom djelu Ima-mi Šafija raspravlja o svim usulskim pitanjima.

Učenici imama Šafije1. Jusuf b. Jahja El-Buvejti, (umro231. god. po h.) 2. Ebu Ibrahim Ismail b. Jahja El-Muzeni, (umro 264. god. po h.)3. Er-Rebia b. Sulejman b. Abdul-Džebbar El-Muradi, (umro 270. god. po

h.)

MEZHEB IMAMA AHMEDA B. HANBELA

Utemeljitelj ovog mezheba je Ahmed b. Hanbel, koji je rođen 164. god. po hidzri u Bagdadu. Od Šafije je učio Fikh, a Šafija od njega hadis. Pred njim su učili Buharija, Muslim i Ebu Davud. Hanbelijski mezheb se daleko manje širi od predhodna tri mezheba. Danas je raširen na Arabijskom poluostr-vu, djelovima Sirije, Jordana i Egipta. U ostalim islamskim zemljama vrlo je malo prisutan.

Metodologija imami Ahmeda b. Hanbela 1.Kur’an i sunnet 2.praksa ashaba 3.izborno mišljenje ashaba 4. hadis-mursel i hadis-daif 5.kijas Izbjegavao je davati rješenja za predpostavljanje situacije

Sistematizacija: imami Ahmedovog znanstvenog blaga

NASTANAK I ŠIRENJE MEZHEBA

Page 118: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

118 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Njegovo djelo Musned sa blizu 40.000 hadisa, jedno je od najznačajnijih i najkorisnijih hadiskih djela. Ovaj broj hadisa imam Ahmed je izabrao iz ogromnog broja hadisa koje je znao i kojima je raspolagao.6

Učenici imama Ahmeda b. HambelaNjegovi najpoznatiji učenici su:

1. Salih b. Ahmed b. Hambel, (umro 266. god. po h.)2. Abdullah b. Ahmed b. Hambel, ( 8213-290)3. Ahmed b. Muhammed b. El-Hadždžadž b. El-Mervezi, (umro 274.

god. po h.) 4. Ahmed b. Muhammed b. Harun Ebu Bekr El-Hallal, (umro 311. god.

po h.)5. Ebul-Kasim El-Hireki El-Bagdadi, (umro 334. god. po h.)

Pored spomenutih postojali su i drugi mezhebi koji su određeno vrije-me egzistirali, imali svoje sledbenike, međutim uslijed djelovanja različitih faktora oni su nestali riječ je o: zahirijskom, evzaijskom, sevrijskom i tabe-rijskom.

IŠČEZLE ŠKOLE EHLUS-SUNNETA

Pored spomenutih postojali su i drugi mezhebi koji su određeno vrije-me egzistirali, imali svoje sledbenike, međutim uslijed djelovanja različitih faktora oni su nestali riječ je o: zahirijskom, evzaijskom,sevrijskom i taberij-skom.

1. Zahirijska pravna školaUtemeljitelj ove pravne škole je bio Davud b. Ali el-Isfahani, poznatiji kao

Ebu-Sulejman ez-Zahiri. Rođen u Kufi 202. god.,po hidžri, a umro u Bagdadu 270. god., po hidžri. Najvažnija obilježja ovog mezheba su: svođenje izvora saznanja prava na obavezne tekstove (Kur›an i Sunnet), idžma ashaba, odba-cuje kijas i taklid. Zahirijski mezheb je bio rasprostranjen u Španiji u III i IV stoljeću, da bi u VII potpuno nestao. Imam Zahiri je poznat po tome što se u tumačenju slova Kur›ana i hadisa strogo pridržavao jezičke forme značenja.

2. Evzaijska pravna školaUtemeljitelj ove pravne škole je bio Abdur-Rahman b.Amer el-Evza’i koji

je rođen u Libanu 88. god. po h., a umro je 157. god. po h. u okolini Bejruta. El Evza’i predstavlja staru sirijsku školu prava. Njegovo pravno tumačenje karakteriše u najvećoj mjeri oslanjanje na živu tradiciju pod čime on podra-zumjeva neprekinutu praksu muslimana od vremena Muhammeda, s. a. w.

6 Kurdić, Šefik, Ebu Hanife u Hanefijskom mezhebu, str. 124.

Remka Džemić

Page 119: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 119

s., i prvih generacija. Ovaj mezheb je preovladavao na Magribu i u Španiji. Sve dok nije zamjenjen malikijskim iza polovine III vijeka po h. Krajem IV vijeka izgubio je masovnost u Siriji, te od tada njegovo učenje nema praktični značaj.

3. Ebu Abdullah Sufjan es-SevriOn je utemeljitelj ove pravne škole. Rođen je 97. god. po h. U Kufi gdje je

i umro 161. god. po h. Zauzimao je stavove slične Ebu Hanifi, razlikujući se od njega u pogledu prihvatanja kijasa i istihsana. Njegova škola je nastala krajem II i početkom III vijeka po h. širenjem hanefijskog mezheba.

4. Taberijska pravna školaUtemeljitelj ove pravne škole je Ebu-Džafer Muhammed b. Dzerir et-Tabe-

ri. Rođen je u taberistanu 224. god. po h. Stekao je visoko obrazovanje na po-lju islamskih nauka, istorije i sl. Nakon svestranog upoznavanja sa različitim sistemima tumačenja Šerijata razvio je sopstvenu metodologiju. U svoje vri-jeme taberijski mezheb je bio jedan od najutjecajnijih mezheba u abasijskoj državi. Iščezao je polovinom V vijeka po h. Taberi je poznatiji kao mufesir i historičar, nego kao pravnik.7

KADA POČINJE RAZILAŽENJE?

Razilaženje je počelo još od vremena Poslanika, a.s. Navode se mnogo-brojne vjerodostojne predaje u kojima se opisuje da su ashabi imali različita mišljenja i zauzimali različite stavove u vezi s istim pitanjima, što Poslanik, a.s., kada bi saznao za to ne bi osuđivao. 8 Božiji Poslanik, s.a.w.s., bio je svje-stan i činjenice da će jednog dana ashabi ostati bez njega i ponijeti teret zajednice, gdje će se neminovno susresti sa situacijama koje će morati sami riješit i tako da ih je u tom pogledu nastojao odgajat:

RJEŠAVANJE PITANJA OD STRANE ASHABA U PRISUSTVU RESULULLAHA, A.S.

Jedan od mnogobrojnih primjera je slučaj koji se prenosi od Ahmed od Abdullaha ibn Amra ibn Asa da je rekao: ‹›Došli su kod Poslanika, salallahu alejhi ve selem, dva čovjeka da im presudi, pa je Božiji Poslanik, s.a.w.s., rekao Amru: ‹Presudi između njih o Amre› imam, pa je Amr rekao: ‹O, Alla-hov Poslaniče, ti si preči da to uradiš nego ja››, pa je rekao: ‹›svakako››, pa je Amr upitao: ‹Ako presudim između njih šta me sleduje?››, pa je Poslani, sa-lallahu alejhi ve selem rekao: ‹Ako presudiš pa pogodiš imaćeš deset dobrih djela, ako idžtihadiš pa ne pogodiš, imaćes jedno dobro.“

7 Sušić, Mustafa, Usulu-l-fikh, Sarajevo, 1996, str. 25.8 Dr.Sulejman Topoljak, Fikhska razilaženja, neminovnost ili opasnost, Takvim, 2007. str.103.

NASTANAK I ŠIRENJE MEZHEBA

Page 120: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

120 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

RJEŠAVANJE PITANJA OD STRANE ASHABA VAN PRISUSTVA RESULULLAHA, A.S.

Ashabi su činili idžtihad po pitanju razumijevanja riječi Allahovog Po-slanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Neka niko od vas ne klanja ikindiju sve dok ne stignete kod Benu Kurejze.” To ih je dovelo do dva različita stava, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije ukorio nijednu skupinu. Ovaj slučaj je dokaz da je nemoguće iskorijeniti razilaženje u pitanjima koja se tiču ogra-naka vjere, a koji se temelje na relativnim dokazima. Pokušaj iskorjenjivanja tog razilaženja predstavlja suprotstavljanje Božijoj mudrosti u propisivanju. Pored toga, to je suludo, jer kako možemo očekivati okončanje razilaženja u stvarima koje se temelje na relativnim dokazima koji se mogu shvatiti na različite načine? Da je to moguće u nekom vremenu, bilo bi najpreče da se do-godi u vremenu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jer ashabi su najpreči da se ne razilaze ni u čemu.

Okončana je Bitka na Hendeku i pošto je ispratio poraženi mušrički savez, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vratio se svojoj kući. Odložio je oružje, raspremio se i okupao. U tom mu je došao Džibril, alejhis-selam, i ka-zao: “Vidim da ste odložili svoje oružje, ali mi (meleki) svoje oružje još nismo odložili! Ustani i pođi tamo!” – pokazao mu je u pravcu naselja Benu Kurej-ze. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, skočio je i izašao. Naredio je ashabima da krenu u pohod na Benu Kurejzu izričito naređujući: “Neka niko od vas ne klanja ikindiju sve dok ne stignete kod Benu Kurejze.” Zastavu je predao Aliji, radijallahu anhu, i naredio mu da pođe ka odredištu, da bi nedugo nakon toga i sam krenuo za njim. Ashabi su se latili oružja i žurno krenuli prema naselju plemena Benu Kurejza. Neki od njih, vidjevši da će stići tek nakon zalaska sunca, klanjali su ikindiju vjerujući i nadajući se nagradi od Allaha, dželešanuhu, za svoj postupak, jer su smatrali da je Poslanik, salla-llahu alejhi ve sellem, samo htio da im ukaže kako se od njih traži da što prije stignu do naselja Benu Kurejza, a ne doslovno da ne klanjaju ikindiju. Druga skupina je, vjerujući i nadajući se Allahovoj, džellešanuhu, nagradi za svoj postupak, odlučila da se dosljedno drži naredbe Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jer je izričito naznačio da niko ne klanja ikindiju sve dok ne stigne do njihovog naselja, stoga su je klanjali tek po dolasku na odredište, u akšamsko vrijeme. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nikoga od njih nije ukorio. (dr. Ibrahim el-Ali, Sahihus-siretin-nebevijje)9

RAZLOZI ŠIRENJA MEZHEBA

1. Fleksibilnost rješenja pojedinih mezheba. Iako se često ovaj razlog za-boravlja historijska je činjenica da su neki mezhebi nestali zbog krutosti svo-jih rješenja i nemogućnosti da prate društvene promjene.

2. Povezivanje pojedinih mezheba s državnom vlašću. Ovaj faktor je uo-čio još i Ibn Haldun i on je, bez sumnje, bio veoma djelotvoran u historiji.

9 časopis, Al –Asr, pripremio: Abdullah Nasup, br, 58.

Remka Džemić

Page 121: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 121

Poznati slučajevi državnih mezheba su hanefijski u vrijeme Abasija i Turaka Osmanlija, šafijski u vrijeme dinastije Ejjubija u Egiptu, malikijski u vrijeme Emevija u Španiji.

3. Sličnost geografsko-klimatskih i društvenih uslova područija na kome je jedan mezheb nastao sa područja na kome se širi. Geografska povezanost i blizina prorodno su dovodili do širenja one pravne škole koja se nalazi-la na pravcu kretanja određenih naroda. Malikijski mezheb se, tako, raširio u Africi, jer su haridžije iz tih krajeva putovali područjem na kojem je taj mezheb bio raširen.

4. Prihvatanje određenog mezheba kao oznake razlikovanja. U vrijeme kada se državna vlast povezivala sa određenim mezhebima prihvatanje ne-vladajućeg mezheba imalo je funkciju oznake razlikovanja. Emevije su se s malikijskim mezhebom kao zvaničnim u Španiji razlikovale od svojih rivala Abasija u Bagdadu, koji su štitili hanefijski. Istoričari navode da su u Berberi u Sjevernoj Africi prihvatili malikijski mezheb da bi očuvali svoj identitet. 10

10 Krčić, Fikret, Istorija šerijatskog prava, Sarajevo, 1997. Str. 76.

NASTANAK I ŠIRENJE MEZHEBA

Page 122: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 123: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 123

159.922.4(=1:497.6)(497.11+497.16)316.356.4(=1:497.6)(497.11+497.16)

dr. Haris Hadžić

KARAKTER, VJERA, MORAL I MENTALITET BOŠNJAKA SANDŽAKA S OSVRTOM NA ROŽAJSKE BOŠNJAKE

ABSTRAKT

U ovom radu autor obrađuje najosnovnije odlike i specifičnosti Bošnjaka Sandžaka, s posebnim akcentom na rožajske Bošnjake. Autor piše o karak-teru, vjeri, moralu i mentalitetu, kao kulturološko-civilizacijskim odlikama Bošnjaka koji žive na spomenutom prostoru.

Ključne riječi: Vjera, karakter, moral, mentalitet, Sandžak, Rožaje.

CONCLUSION

In this work the author proccesed basic characteristics and peculiarities of Sandzak Bosniaks. The author writes about the characters, faith, morals and mentality, as well as cultural and civilizational characteristics of Bo-sniaks living in the mentioned area.

Key words: Faith, character, morality, mentality, Sandzak, Rozaje.

Page 124: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

124 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Kada govorimo o karakteru, vjeri, moralu i mentalitetu Bošnjaka San-džaka, neophodno je da pri tom počnemo od sagledavanja historijskog i duhovnog identiteta Bošnjaka, ne samo na prostorima Sandžaka, nego i či-tavog Balkana, a tu, prije svega, mislimo na Bošnjake Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Srbije, Crne Gore i Kosova... jer su oni dio jedinstvenog nacionalnog, etničkog, kulturnog i civilizacijskog identitata bošnjačkog korpusa, još od vremena njihovog nastanka u doba Osmanske imperije, pa do naših dana. Ove karakterne i identitetske osobine Bošnjaka u skladu su sa formiranjem njihovog posebnog pogleda na svijet i njihovog posebnog načina života i rada.

„Bošnjaci (Muslimani), su tokom svoje historije, u svom karakternom i mentalnom biću, kao i u drugim sferama duhovnosti, vrlo umjesno, sinte-tizovali civilizacijske domete svoje historije i tradicije sa dometima Istočne i Zapadne civilizacije.“1 Nisu Bošnjaci bili imuni na utjecaj drugih religija ili drugih pogleda na svijet, već su u takvom susretu kultura i civilizacija odabirali ono što je korisno. Humano i snažno su čuvali svoj identitet, i tako opstali do današnjih dana.

Naravno da je vjera islam izvršila najveći utjecaj na formiranje svih ka-rakternih i mentalitetskih osobina kod svih Bošnjaka, zato je naročito ne-ophodno podrobno sagledati ove „bošnjačke“ osobine sviju, a ne samo npr. rožajskih, tutinskih, bihorskih, pešterskih itd., Bošnjaka, kroz prizmu vjere islama, odnosno islamske kulture i civilizacije.

Islamsko učenje dijeli čovjekove osobine (ahlak) na dvije grupe: dobre i loše (ahlaki-hamide i ahlaki-zemime).2 Svaki musliman i muslimanka treba da se svom snagom bore da oplemene svoje srce lijepim i pozitivnim svoj-stvima i da ga, po svaku cijenu, očiste i zaštite od svih negativnih osobina. Za postizanje ovog cilja od posebne je važnosti upućivati Allahu, dž.š. dove i moliti Ga za pomoć na ovom putu. I Muhammed, a.s., iako je imao najsa-vršeniji ahlak-moral, molio je Allaha, dž.š. da ga uputi na pravi put, da mu pomogne da bude najljepšeg ponašanja i najljepše ćudi, da vidi kakve stvari u suštini jesu, a ne kako mu se pričinjavaju, i sl.

Od kolike su važnosti, u islamskom učenju, pozitivne osobine (ahlaki-hamide) možemo vidjeti i zaključiti iz narednih Kur’anskih ajeta i Muhame-dovih, a.s. hadisa. Naime, na više mjesta u Kur’ani-kerimu i u brojnim ha-disima Muhammeda, a.s. vidi se da je ahlak čvrsto vezan uz iman-ispravno vjerovanje. Kada je neko upitao Muhammeda a.s. “Šta je to iman?”, on mu je odgovorio: “Iman je strpljivost i darežljivost.” Jednom je prilikom rekao svojim ashabima: “Da vas naučim koja su svojstva najbolja i za ovaj svijet i za Ahiret-budući svijet: posjetiti onoga ko je tebe napustio; dati onome ko tebi ne daje; oprostiti onome ko ti je nasilje učinio. Kao što je duša u tijesnoj

1 Kalač, H.: Karakterne i mentalne osobine Bošnjaka (Muslimana) Crne Gore, Poglavlje iz, ne-objavljene knjige: Istorijski i duhovni identitet Bošnjaka (Muslimana) Crne Gore. Rad objav-ljen u časopisu Almanah, broj 33-34, Podgorica, 2006., str. 85.

2 Gegić, N., Ahlak za prvi razred Medrese, Novi Pazar, 2006. god., str. 3.

dr. Haris Hadžić

Page 125: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 125

i neposrednoj vezi sa srcem, tako je i iman u neraskidivoj vezi sa srcem i sa dušom. Čija duša preseli sa svjetlom imana, ona će sretno proći kroz Alemi-berzah (tj. vrijeme od časa smrti do časa opšteg proživljenja, Sudnjeg dana), a na Ahiretu će uživati vječnu sreću. Ko je lijepog ahlaka ja mu jamčim mjesto u Džennetu, Zaista će mi biti najmiliji i najbliži na Sudnjem danu oni koji su najljepšeg ahlaka.” “Zaista će musliman sa lijepim ahlakom dobiti u Dženne-tu deredžu (stepen, počast) onoliku koliku će dobiti i onaj što je neprestano danju postio, a noću ibadetio.”3

Također, “Po islamskom učenju se naređuje i nagrađuje svako dobročin-stvo, pobožnost, bogobojaznost, darežljivost, strpljivost, pouzdanost, blagost, dobronamjernost, predusretljivost, saosjećajnost, skromnost, marljivost, hra-brost, istinoljubivost, pravičnost, razumijevanje, sloga itd., a zabranjuje se i kažnjava: bezvjerstvo, podlost, oholost, licemjerstvo, smutnja, ogovaranje, podmetanje, krivokletstvo, potvora, nestrpljivost, zavidnost, kukavičluk, mržnja, laž, pronevjera, nerad, zloupotreba, lijenost itd. Sva ova svojstva stavljena su na svoje pravo mjesto i među njima postoji oštra granica.”4

Imajući ovakvu kur’ansko hadisku podlogu, svaki musliman, a time i Bošnjak kao pripadnik Islama, izgrađivao je svoju moralnu ličnost i svoj karakter te svoje ljudske, humane, duhovne, kulturne i druge civilizacijske odlike. On je tu neminovno imao za uzora Allahovog Poslanika Muhamme-da, a. s., prema kojem je razvio posebnu i nemjerljivu ljubav, pa je i nastojao da svoje ponašanje uskladi sa ponašanjem svog uzora, shodno kur’anskom ajetu: „Vi u Allahovom poslaniku imate najbolji primjer.“5

Bošnjaci Sandžaka, kao pripadnici vjere islama (kao uostalom i svi musli-mani svijeta), su još od malih nogu, kroz mektebe, ili kroz vaspitanje koje su dobijali od svojih roditelja, učili i znali da treba da vole ne samo Muhamme-da, a.s. kao najmilijeg Allahovog roba i poslanika, nego i sve druge Allaho-ve Poslanike, jer je vjera islam prenesena ljudskom rodu preko svih njih od Adema, a.s., do Muhammeda, a.s., i ta vjera je odgajala posebne ljude, poseb-nu kulturu, poseban karakter i poseban pogled na svijet. Zato je vjera ta koja je vaspitavala Bošnjake, prije svega, kroz kur’anska kazivanja kroz koja se iznose i osobine onih poslanika koji su djelovali prije posljednjeg poslanika Muhammeda, a.s., jer, Poslanici su kod Allaha najodabraniji ljudi, oni su imali najbolja svojstva, najbolje manire, najbolje ponašanje, najbolji moral koji uopšte može imati ljudsko biće. Svaki musliman je svjestan da treba da bude zadovoljan i da neprekidno zahvaljuje Stvoritelju što ga je uputio na pravi put i što pripada vjeri islamu, a ne pripada nekoj krivoj vjeri i zabludi, što je, naročito, od Bošnjaka tražilo da budu najbolji, prije svega, Božiji robo-vi, a potom to znači i najbolji ljudi, najbolji komšije, roditelji, očevi, sinovi, rođaci, braća, sestre, i sl.

3 Svi ovi navedeni hadisi su uzeti iz knjige-Izbor poslanikovih hadisa, Sarajevo, 1985. godine, str. 58,76,79, 98.

4 Hadži-Derviš Spahić: Pouke o moralu i bogobojaznosti, Sarajevo 1988., str. 11. Citirano prema: Kalač, H., Ibidem, str. 84.

5 Kur’an, sura El-Ahzab, 21. ajet.

KARAKTER, VJERA, MORAL I MENTALITET BOŠNJAKA SANDŽAKA S OSVRTOM NA ROŽAJSKE BOŠNJAKE

Page 126: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

126 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Svaki Allahov, dž.š., poslanik je imao svoje sljedbenike, svoj ummet, a muslimani koji su živjeli u doba Muhammeda, a. s., i svi kasniji muslimani, kao i mi Bošnjaci danas, a i oni koji će doći poslije nas, smo sljedbenici, tj. ummet Muhammeda, a.s. Zato je naša dužnost da najviše i volimo poslanika čiji smo ummet i da slijedimo njegove upute, a on će za uzvrat biti naš zago-vornik-šefaadžija kod Allaha, dž. š., na Sudnjem danu i moliće Ga da nam oprosti grijehe i da lakše položimo račun za sve ono što smo radili na ovome svijetu.

Ima mnogo ajeta i hadisa koji govore o obavezi muslimana da vole svog pejgambera Muhammeda, a. s., a koji su služili kao štivo, uputa i impera-tiv Bošnjacima. Allah dž. š., kaže: „Reci (Muhammede): ’Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas će Allah voljeti i grijehe vam oprostiti, a Allah prašta i samilostan je.’“6

U hadisu koji prenosi Sendžiri,7Muhammed, a.s. je rekao: „Ko oživljava moj sunnet – on me voli, a ko mene voli – biće sa mnom u Džennetu.“ Ta-kođer, Allahov Poslanik Muhammed, a. s., je insistirao da svaki musliman dobro odgaja svoju djecu, da ih uči da vole svoju vjeru i da vole Allahovog Poslanika, a.s., jer samo tako će biti odgajana kao pravi pripadnici ummeta i samo tako će biti korisni članovi društva i postići spas i na ovome i na budu-ćem svijetu. On je rekao: „Vašu djecu odgojite da imaju ove sifate (svojstva): da vole Poslanika, da vole njegovu porodicu – Ehlu’l-bejt, da uče Kur’an, da znaju učiti Kur’an.“ Jer na drugom mjestu Allahov poslanik je, takodjer, re-kao: „Kuća u kojoj se uči Kur’an, ona svijetli u kosmosu kao nama zvijezde, tako one svijetle.“8

Kada pripadnik ummeta, musliman, dakle, i Bošnjak, zavoli svog Pej-gambera on onda voli sve ljude jer su svi oni Allahova, dž. š., stvorenja, zato nastoji da ih uputi na pravi put jer osjeća sažaljenje, samilost, merhamet, ljubav, poštovanje i sve druge ljudske pozitivne obzire prema njima. Tada čo-vjek postaje pravi mu’min pa pravilno shvata i svoju misiju na ovome svijetu i pravilno razumije i poštuje i čuva svoju zajednicu i svoje instituciju. Sve ovo je posljedica pravilnog shvatanja vjere i ispravnog imana.

U jednom hadisu Poslanik islama kaže: „Ko cijepa džemat i pravi razdor i umre u takvom stanju, umre smrću džahilijjeta.“9, ne dakle smrću vjernika – muslimana, nego džahila – neznalice, nevjernika.

Ljubav prema Allahovom Poslaniku, a. s., obavezno podrazumijeva i pot-punu pokornost njegovim naredbama, njegovom sunnetu, kao i naravno i naredbama Kur’ana, a. š. Samo ako se vjernik potpuno i bezpogovorno po-korava onome koga voli, on ga tek tada u pravom smislu voli, poštuje, sluša i izvršava njegove naredbe i preporuke. A Allah, dž. š., u svojoj Knjizi poslatoj ljudima i džinnima kaže: „Kad Allah i Poslanik odrede jednu stvar, kad se

6 Kur’an, sura Ali Imran, ajet 31.7 Prenosi Sendžiri. Prema: Hafiz Spahić. I.: Hutbe, El Kalem, Sarajevo 2000., str. 45.8 Ibidem, str. 139.9 Ibidem, str. 143.

dr. Haris Hadžić

Page 127: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 127

naredi, ni vjernik ni vjernica koji pripadaju islamu, koji su muslimani, nema-ju pravo svog mišljenja ni izbora.“10

Muslimani stalno treba da imaju na umu koliko je s druge strane Posla-nik, a. s., volio svoj ummet, pa je stalno upozoravao da se klonimo nevaljalih stvari, a da radimo samo ono što je dobro i korisno, kako za muslimane tako i za sve ljude kao Allahova, dž. š., stvorenja. On je čak i na svojoj samrti, kao i tokom čitavog poslanstva, stalno upozoravao na međusobnu ljubav vjerni-ka, na njihove obaveze prema sebi, prema drugim ljudima, prema Allahu, dž. š., prema zajednici muslimana, prema komšijama, prema rodbini, prema porodici, prema ženama... Naročito je brinuo o namazu i isticao njegovu važ-nost, a uz namaz je tražio da se pazi i čuva porodica, akreba, roditelji, djeca i svačiji hak i pravo. U jednom hadisu Poslanik kaže: „Čuvajte mi namaz i pazite na svoju kućnu čeljad, na svoju djecu.“11 O namazu je, takodjer, rekao: „Namaz je stub vjere, ko ga napusti, napustio je vjeru.“ O međusobnoj ljuba-vi i poštovanju muslimana je rekao: „Nemojte se dijeliti, jer oni prije vas su se pocijepali pa su propali.“12 Također, je rekao: “Ne smije čovjek ostaviti svoga brata više od tri dana da s njim ne govori.“13

U cilju sjećanja i ljubavi prema Allahovom Poslaniku, a.s., spada i obi-lježavanje mevluda – rođenja Muhammeda, a. s. Da bi smo pravilno shvatili svoju vjeru u naše vrijeme, treba da potpuno poštujemo sunnet, tj. riječi i djela našeg Pejgambera, da se podsjetimo na njegov život i njegovo vrije-me. Samo u tom slučaju će nam Allah, dž. š., dati moć rasuđivanja i moć pravilnog shvatanja, tj. sposobnost razlikovanja dobra od zla, pravog puta od stranputice. Uz poštovanje našeg Pejgambera, a. s., i njegovog sunneta, povećat ćemo svoj iman i biti bolji insani. To je poruka mevluda i zato se on obilježava i u naše vrijeme. Obilježavanjem mevluda oživljava se sjećanje, biografija i sunnet Resulullaha, a.s., pa shodno gore citiranom hadisu: „Ko oživljava moj sunnet – on me voli, a ko mene voli – biće sa mnom u Dženne-tu.“ Dakle, mi ne slavimo mevlud, nego ga obilježavamo sjećanjem na volje-nog Poslanika, a.s. A onaj ko želi biti pravi vjernik, on se u svemu mora ugle-dati na Poslanika, a. s., mora se uzdignuti i čvrsto koračati njegovom stazom. Dakle, ako imamo u vidu ovu činjenicu utjecaja vjere na izgradnju bošnjačke ličnosti, onda će nam biti jasniji i mentalitet, i moral, i humanost i pogled na svijet svih muslimana svijeta, pa time, naravno, i Bošnjaka naših prostora.

NEKE OD NAJVAŽNIJIH, POZITIVNIH I KARAKTERNIH OSOBINA BOŠNJAKA ROŽAJA

Smatramo da je veoma važno da o konkretnim, prije svega karakternim osobinama Bošnjaka Rožaja, iznesemo stanovište, upravokroz opis ovih oso-bina, datih kroz naučnu prizmu doktora HalilaKalača, koji u Rožajama uživa

10 Al-Ahzab, 36. ajet.11 Muslim. Prema: Hafiz Spahić, I.: Hutbe, El Kalem, Sarajevo 2000., str. 160.12 Ibidem, str. 165.13 Ibidem.

KARAKTER, VJERA, MORAL I MENTALITET BOŠNJAKA SANDŽAKA S OSVRTOM NA ROŽAJSKE BOŠNJAKE

Page 128: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

128 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

značajno uvažavanje i poštovanje, a koji nije neki „praktični vjernik“, ali je baš zbog toga njegovo mišljenje, kao „objektivno“, relevantno jer je i on kao čovjek koji nije „angažirani vjernik“ pravilno shvatio da je uticaj vjere islama imao i ima presudnog značaja na formiranju ličnosti Bošnjačkog čovjeka u ovom dijelu Sandžaka, Crne Gore, pa i šire. Dakle, doctor Kalač vrlo ispravno primjećuje da su „islamsko učenje, evropsko (slovensko) porijeklo, i historij-sko trajanje“14, oformili bošnjački narod, vrlo prepoznatljivih, etičkih, karak-ternih i drugih osobenosti - Bošnjake (Muslimane), na prostorima Balkana, pa i Crne Gore, a to znači i Sandžaka, BiH, I sl. Doktor Kalač dalje ističe da su na formiranje Bošnjaka (Muslimana), pored pomenuta tri osnovna, utjecali i brojni drugi faktori. Naime, po njegovom potpuno prihvatljivom mišljenju Bošnjaci su u svom biću sintetizovali svoju historijsku tradiciju života na Bal-kanu i islamsko učenje. Jer, nastavlja on, učenja koja su postojala na Balkanu, prije dolaska islama, (katolicizam, pravoslavlje, bogumilstvo) imala su svoje specifičnosti i vrijednosti, koje su imale utjecaj na historijsku tradiciju pre-daka današnjih Bošnjaka, na prostorima gdje su živjeli i gdje, danas, žive. Njima je bilo najprirodnije da islam postane njihova religija koja, na naj-kvalitetniji način, objedinjuje sve, njima prihvatljivo, iz naprijed pomenutih učenja. Ovdje bismo u nekoliko dopunili mišljenje autora Kalača tako što bismo dodali da, pored primjesa slavenskog porijekla, Bošnjaci u značajnom dijelu imaju i ilirskog genetskog-nasljednog materijala u svom porijeklu, što su u tom smislu pokazala najnovija istraživanja profesora Ibrahima Pašića iz Sarajeva koji jeo dbranio doktorsku disertaciju na temu: “Predslavenski korijeni Bošnjaka na Balkanu”.

No, kao rezultat toga, ističe dalje Kalač, nastale su duhovne osobenosti ovog naroda, koje ih čine vrlo prepoznatljivim, različitim od drugih naroda na prostorima Balkana i šire, ali I njima sličnim. Prepoznatljive su njiho-ve: etničke, etičke, karatakterne, mentalne i druge osobenosti. Te osobenosti predstavljaju manifestaciju njihove duhovnosti i historijskog postojanja na ovim prostorima, potvrđuju da se radi o narodu evropskog porijekla, prepo-znatljivog historijskog, duhovnog i svakog drugog identiteta, tj. da se radi o pripadnicima islama.

U nastavku ovog poglavlja ćemo navesti nekoliko ajeta i hadisa, upravo da bi smo potkrijepili stavove doktora Halila Kalača, a koje on nije iznio u svom radu, na koji se mi ovdje pozivamo.

MERHAMET

U vezi sa merhametom, kao moto možemo citirati ajet, to jest navesti citat iz Kur’ana: „Onoga ko se bude Allahu pokoravao i uz to dobra djela činio, toga čeka nagrada kod Gospodara njegova, takvi se neće ničega bojati i ni za čim neće tugovati.“15 Ili hadis - riječi Poslanika, a.s.: „Ko olakša vjerniku

14 Kalač, H., Ibidem, str. 84. i dalje.15 Kur’an, El-Beqara,112.

dr. Haris Hadžić

Page 129: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 129

jednu tegobu na ovom svijetu, Allah dž. š. će njemu olakšati tegobu na Sud-njem danu. Ko olakša i pomogne siromahu Allah, dž. š. će njemu olakšati i pomoći i na ovom i na budućem svijetu. Ko pokrije mahanu jednog musli-mana, Allah, dž. š., će pokriti njegovu mahanu na oba svijeta. Allah, dž. š., je u pomoći i pomaže svog roba sve dotle dok Njegov rob bude u pomoći svome bratu“.16

Doktor Halil Kalač, u vezi sa merhametom ističe vrlo važne stvari i posve-ćuje mu vrlo širok osvrt. Jer, po njemu, a to i jeste suština stvari, najvažnija, prepoznatljiva i najuzvišenija etička, karakterna i mentalna karakteristika (osobenost) ovog naroda i na prostorima Crne Gore, (dakle i Sandžaka i Ro-žaja, moja primjedba), je merhamet. Ona je, u stvari, vodilja njihovog etičkog, karakternog, i mentalnog sklopa ličnosti. Predstavlja sintezu i manifestaciju najuzvišenijih psihološko-mentalnih osobenosti ovog naroda.

Riječ merhamet, Kalač tumači kao riječ koja je orijentalnog porijekla, čiji se prijevod ne može iskazati sa jednom riječju na južnoslovenskim jezicima. Jedino, smatra on, kada se ona opisno prevede, može se reći da je merhamet – dobročinstvo kao milosrdnost, dobrota kao milost, dobrota kao samilost. Ona osoba koja posjeduje merhamet najvišeg stepena, je dobročinitelj, do-brotvor. Merhametli je ona ličnost koja je topla srca, tolerantna. Ovu osobinu prate druge pozitivne osobine kao što su: milosrđe, milostivost, samilost. Merhamet podrazumijeva dobrotu, dobro, dobročinstvo na uzvišen način i bez obaveze uzvraćanja, ali zahtijeva obavezu umnožavanja i širenja dobra, dobrote i dobročinstva. Merhamet je činjenje dobra, pospješivanje dobrih djela, kao jedne od najvećih zapovijedi islama. “Što se tiče onih koji se bore na našem putu, sigurno ćemo ih mi voditi našim stazama. Zaista je Allah sa onima što čine dobra djela zadovoljan.”17 Ovdje bi smo, na Kalačevu konsta-taciju, još dodali to da riječ merhamet potiče od arapskog18 glagola rahime – smilovati se, a što, onda i znači samilost, te da etimološki rahime potiče od arapske riječi rahm- materica, a što opet ima veze sa milošću i pažnjom, kao što materica ima veze sa pažljivom zaštitom ploda koji se u njoj razvija, a iz istoga korijena je i rahmet - milost.

Autor dalje ističe da se ova karakterna osobenost stvarala tokom histo-rije Bošnjaka. Ona se stvarala i razvijala, intenzivno, u islamskom periodu njegovog postojanja. Prirodno je i to kako autor i ističe, da su i druga vjer-ska učenja, bogumilsko, hrišćansko (katolicizam, pravoslavlje), sa kojima su se Bošnjaci susretali, također, potencirala i potenciraju, u svojim normama, dobročinstvo, što je imalo uticaja na stvaranje „kulture milosrđa“ kod Boš-njaka. Tako su bogumili posjedovali, naglašenu karakteristiku dobročinstva i nenasilja. Vjerovatno ih je ta karakterna osobina, u tom vremenu, razliko-vala od drugih (pa su progonjeni i proglašavani za jeres). Bogumil (čovjek Bogu mio), najsličniji je čovjeku koji je Bogu predan (musliman). A merhamet

16 Hadis prenosi Muslim. 17 Kur’an, 29/60.18 Muftić, T. Arapsko-bosanski rječnik, El-Kalem, Sarajevo, 1997. god., str. 519.

KARAKTER, VJERA, MORAL I MENTALITET BOŠNJAKA SANDŽAKA S OSVRTOM NA ROŽAJSKE BOŠNJAKE

Page 130: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

130 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

je dobročinstvo tog bogumila, odnosno muslimana, učinjeno iz svijesti o do-bru, koje islamsko učenje naglašeno potencira. Danas i savremena humana i ljudska misao, eksplicitno potencira i zahtijeva dobro i dobročinstvo, što je izraženo u brojnim dokumentima Ujedinjenih nacija, Evropske unije i broj-nih drugih univerzalnih i regionalnih svjetskih organizacija. Dobro djelo je potencirano i u najpoznatijim filozofskim učenjima. Ljudi su se po kriteriju dobra i zla razlikovali (zli i dobri ljudi) još od antičkih vremena. Po islam-skom učenju, ljudi (oba pola), se dijele, po tom kriteriju (u ovozemaljskom životu, i na budućem svijetu). Po ovom kriteriju, ljudi se dijele, na uspješne, one koji imaju perspektivu, koji su spašeni, i one koji će propasti i neće uspje-ti, „koji su mine’l-hasirin“, odnosno, dijele se na one koji će imati nagradu za dobra djela i one koji će imati kaznu za loša djela.19

Po islamskom učenju, cilj činjenja dobra i dobrote, nije samo, za ovaj svi-jet, nego, dobrota i dobro za budući svijet. Osobe koje posjeduju ovu pleme-nutu osobinu, i sa uzvišenim ciljevima je manifestuju, smatrali su se uzviše-nijim ljudima – dobrotvorima, dobročiniteljima. Činiti dobro, (nekome kome je potrebno ili nije potrebno), je nešto što je od Allaha dž. š. nagrađeno. „Oni koji čine dobročinstva imaće dobročinstvo.“ 20

Merhamet se ispoljava u svakodnevnom životu, prema ljudima sa kojim se živi (porodica, komšije, rodbina), prema onima koji su često nepoznati, ali su u potrebi da im se čini dobro u materijalnom ili duhovnom obliku, ili dobro za buduće generacije. Osobine koje prate merhamet su: milosrđe, humanost, samilost, darežljivost. Licemjerne, zavidljive, sebične, surove i škrte osobe ne mogu posjedovati merhamet. Ni raskošne osobe ne posjeduju osobinu merhameta. Ova osobenost je, kroz historiju bošnjačkog naroda, propraćena bogobojaznošću. Ljudi se u islamu dijele i rangiraju po bogobo-jaznosti i dobru, a ne po rasi, naciji, stepenu bogatstva i drugim pripadno-stima.

Jedna od bitnih osobina koja prati, i na neki način uslovljava postojanje merhameta jeste moral. Merhamet mogu posjedovati samo visoko moralne osobe. Da merhamet obezbjeđuje postojanje visokog nivoa tolerancije, prema različitom od sebe, su primjeri kroz historiju, postojanja suživota i stepena tolerancije, pripadnika islama sa drugim etničkim i vjerskim pripadnicima. Primjeri toga, kroz dalju i bližu historiju su: Rožaje, Bar, Podgorica, Bijelo Polje, Pljevlja, u kojima su, u toleranciji i harmoniji, vjekovima živjeli većin-ski pripadnici islama, Bošnjaci sa pripadnicima hrišćanstva (Crnogorci, Srbi, Hrvati, Albanci-katolici), i drugi. Rožaje se naročito istaklo po merhametu u vrijeme rata na prostorima bivše SFRJ kada je 1992. i 1999. godine primilo više desetina hiljada izbjeglica i smjestilo ih po kućama svojih gostoprimlji-vih Bošnjaka. Slični primjeri, kroz historiju, na prostorima južnoslovenskih naroda, bili su: Sarajevo, Novi Pazar, Mostar i druge sredine. U njima su ži-

19 Osnovna deviza, koju jeobjavio Kur’an, glasi:« Dobro u ovom životu, kao i dobro u vječno-sti« (Dr Hamidulah, M.: Uvod u Islam, El –Kalem, Sarajevo, 1988. god., str. 100).

20 Kur’an,10/26.

dr. Haris Hadžić

Page 131: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 131

vjeli u toleranciji, Bošnjaci-muslimani sa desetinama mahala nemuslimana, katolika (Dubrovčani), pravoslavaca (Srbi, Grci, Bugari), Jevreja i drugih vjer-skih i etničkih pripadnika.21Merhamet se ispoljava, ne samo prema ljudima, nego i prema živim bićima, “ptici u gori i ribi u void”.

Književnik Meša Selimović, je o merhametu rakao: „Što se tiče ,,merha-meta“ to je orijentalni pojam, veoma širok, koji znači otvorenost prema svim ljudima, oslobođenost od predrasuda nacionalnih, socijalnih i svih drugih, koje udaljavaju čovjeka od čovjeka.“22

Poznato je da su ličnosti koje su posjedovale merhamet, u najvećem ste-penu, kroz historiju, postajale najuglednije i najuvaženije ličnosti raznih na-roda, pa tako i bošnjačkog naroda u Rožajama i šire.

GAZILUK - JUNAŠTVO

Kao misao vodilja za gazije, heroje, junake uvijek su služile kur’anske riječi i poruke Allahovog Poslanika Muhammeda, a.s. U tom smislu su se ponašali i svoju djecu vaspitavali i Bošnjaci Rožaja. Oni su se pokazali kao neustraživi borci kada je to god bilo potrebno, u cilju zaštite sebe i svoje po-rodice, kao i odbrane od napada i agresije raznih neprijatelja i napadača. Boš-njaci su od svojih imama, kao i raznih drugih učenjaka, alima i hodža slušali mnoge ajete i hadise koji govore o junaštvu a protiv kukavičluka i izdaje.

Neki od upečatljivih ajeta u tom smislu jesu i ajeti: „I neka se zato na Alla-hovom putu bore oni koji ne žale da žrtvuju život na ovom svijetu za onaj svijet. A onaj ko se bori na Allahovom putu, pa pogine ili pobijedi, Mi ćemo, sigurno, obilno nagraditi.“23

„Allah voli one koji se na Njegovom putu bore u redovima kao da su bedem čvrsti“.24

Isto tako, Muhammed, a. s., kaže da je Allah dž. š., u hadisi kudsijju re-kao: „Koji god Moj rob stupi u borbu za Moj put, u želji da postigne Moje zadovoljstvo, zajamčujem mu povratak s nagradom i plijenom, ako ga vratim živog, a ako pogine, jamčim mu oprost, milost i Džennet.“25

Kada govori o gaziluku Bošnjaka naš autor ističe da je riječ „gaziluk“ ori-jentalnog porijekla I da u prijevodu znači viteško junaštvo, herojstvo, ratno junaštvo. Gaziluk je osobina koja se poistovjećuje sa junaštvom u najuzviše-nijem smislu. To je karakterna osobina koja se podjednako cijenila i razvija-la kao i merhamet. Ona je osobina iz prvog reda vrijednosti i afirmativnih osobenosti pojedinca. Na nastanak i razvoj ove osobine uticali su i historijski uslovi u kojima su živjeli Bošnjaci. Bošnjaci su, kroz svoju historiju, razvijali

21 Dr. Mušović, E.: Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, Etnografski insti-tut Srpske akademije nauka i umetnosti, Beograd, 1979., str. 62-72.

22 Pisci, mišljenja i razgovori, Sloboda, Beograd, 1977., str. 308.23 Kur’an, En-Nisa 74.24 Kur’an, Es-Saff 4.25 Hadis prenose: Ahmed ibn Hanbel i Nesai.

KARAKTER, VJERA, MORAL I MENTALITET BOŠNJAKA SANDŽAKA S OSVRTOM NA ROŽAJSKE BOŠNJAKE

Page 132: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

132 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

ovu osobinu, kao jednu od životnih potreba.26 Razne historijske situacije su nametale potrebu za postojanjem gazija (junaka), kroz period postojanja bošnjačkog naroda. Ličnosti koje su pale za odbranu otadžbine i svog naro-da, shodno islamskom učenju nazivaju se šehidi.

Bošnjaci (muslimani) gaziluk su pratili i razvijali u svojim, junačkim, ep-skim, pjesmama (usmjene književnosti), koje su do danas sačuvane. U Ro-žajama je živio poznati narodni guslar Murat-aga Kurtagić, koji se, uz Avda Međedovića, proučava na univerzitetima u Americi, a koji je pjevao o gazi-jama, herojima, merhametu, ratovima, viteštvu i sl. O bošnjačkim epskim pjevačima su pisali Zlatan Čolaković, Albert Lord i Milman Peri, profesori sa Harvarda.

Epske bošnjačke pjesme su prepoznatljive po svom sadržaju i liričnosti. Na taj način je ova karakterna osobina - gaziluk čuvana i razvijana. Gaziluk je, često puta, kroz svoju historiju, proglašavan za najvažniju i najuzviše-niju osobinu i vrlinu pojedinca u bošnjačkom narodu. Nije imalo gaziluka na nejači (djeci, ženama, starima), na zarobljenima. To je bio najveći grijeh, sramota, poniznost i kukavičluk.27

HUMANOST

Bošnjaci Rožaja su naročito poznati po humanosti, solidarnosti i dobro-činstvu. Za to je sigurno najzaslužnija vjera islam u kojoj su odgajani i vas-pitavani od strane svojih roditelja. Poznata je činjenica da su u vrijeme rata u BiH 90-ih godina prošloga vijeka Bošnjaci Rožaja primili veliki broj izbje-glica i smjestili ih u svoje porodične kuće skupa sa svojim familijama. Ista situacija se dogodila 1999. godine, kada su, također, primili ogroman broj izbjeglica sa Kosova i smjestili ih u svoje domove, tako da je u to vrijeme u Rožajama više bilo izbjeglica nego domaćeg stanovništva. Čak je na ulici, u gradu, u kahvi, i sl. preovladavao albanski jezik, u gradu gdje živi oko 15 hiljada stanovnika čiji je jezik nealbanski. Putujući po terenu, po kućama, po mevludima, džamijama, bajramima, i sl., ustanovio sam da su Bošnjaci Rožaja stekli te svoje humane i ljudske osobine i vrline kroz kućno vaspitanje i kroz slušanje vjerskih poučnih govora, dersova, gdje su naučili da se za uči-njeno dobro dobija nagrada još na ovom, ali i na drugom svijetu – Džennet, a što se zasniva na mnogim Kur’anskim ajetima, od kojih navodim: „Za sve što podijelite i što zavjetujete – Allah, sigurno, za to zna! - A nevaljalcima neće niko moći pomoći.“28 ili hadis: „Kada čovjek umre, prestaju sva njegova djela, osim u tri slučaja: ako ostavi trajnu sadaku, ako ostavi znanje kojim se drugi koriste i ako ostavi dobro dijete koje će za njega dovu činiti.“29

26 Baćović, Č.: O merhametu i gaziluku, Almanah, Podgorica, 2002., str. 5, 6, 8. (Citirano prema autoru Kalač, H., Ibidem.).

27 Dr Čolaković, Z.: Milan, Nikola, Alija i Avdo Međedović, Almanah, Podgorica, 2004. god., br.25-26, str. 19-76. (Kalač, H.Ibidem).

28 El+Beqara, 270.29 Hadis prenosi Muslim.

dr. Haris Hadžić

Page 133: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 133

Marhamet, kao osobina je prisutna i kod drugih naroda, ne samo kod Bošnjaka (muslimana), a od prisutnosti ove osobine i njene razvijenosti, kako smatra i autor Kalač, umnogome je zavisio i civilizacijski nivo koji se do-stizao u historijskom razvoju. Dakle, kod bošnjačkog naroda, humanost je osobina koja prati merhamet i druge pozitivne osobine bošnjačkog čovjeka. Humanost je vezana za sve sfere života, sva životna doba svakog pojedinca. Ona ima različite oblike ispoljavanja, kako u materijalnoj tako i duhovnoj sveri, kod svih naroda. Iz humanosti i drugih pozitivnih osobenosti, nasta-le su brojne humane institucije. Islamsko učenje, humanost kao pozitivnu osobenost, vrlo potencira. Humanost je osnova za posjedovanje i razvijanje mnogih drugih pozitivnih osobina čovjeka. Druge pozitivne osobine koje prate humanost su: plemenitost, darežljivost, solidarnost.

Postojanje vakufa, hajrata, imareta i drugih sličnih institucija, kroz histo-riju ovog naroda, govori o konkretnim oblicima humanitarnih institucija. Ova osobina, u materijalnom smislu, po islamskom učenju se, pored ostalih oblika, ispoljavala i u obliku sadekatu’l-fitra i sadake.

Po islamskom učenju, samo kod humanog čovjeka mogu da se razviju i manifestuju druge pozitivne osobenosti. Bez humanog pristupa životu, čo-vjekov pogled na svijet je vrlo skučen i bez nje se ne može čovjekova ličnost ostvariti, da se čovjek približi Bogu, uspostavi ravnotežu sa svojim okruže-njem, sa univerzumom.30

MUDROST

Bošnjaci su mudrost, kroz svoju historiju, razvijali vrlo pažljivo i suptilno, jer je mudrost često bila vrlo presudna za njihov opstanak i postojanje. Mu-drost je sticana kroz životne probleme i razne neizvjesnosti koje su pratile Bošnjake kroz njihovu burnu historiju. Važilo je iskonsko pravilo da čovjek može biti obrazovan, ali ne smije postupati brzopleto i na način koji nije pro-mišljen i mudar.

U Rožajama važi pravilo, naučeno još od malih nogu, najprije u porodici, a zatim i u mektebu i u školi, da „mudar može biti čovjek koji ne posjeduje visoko naobrazovanje, ali se ističe kao, narodski rečeno, pametan, mudrac“.31

Mudrost su morale posjedovati vodeće ličnosti Bošnjaka Rožaja, musli-huni, narodni prvaci, seoski i gradski imami, i očevi porodica, nezavisno od stepena obrazovanja. Kod tih osoba, mudrost je bila osobina koja ih je tokom života, od drugih ljudi razlikovala i činila preporučljivim za visok položaj. Prema toj sposobnosti, ljudi su odabirani, da im se povjere važna i odgovor-na zaduženja.

Autor Kalač ističe da „mudrost su morali posjedovati svi oni koji su htjeli biti prvaci ovog naroda, vojne ličnosti, vladari. Od toga koliko su prvaci ima-

30 Šire: Kalač, H., Ibidem, str. 89.31 Hadis Muhameda a.s., „Mudrost je izgubljena stvar vjernika, dužan je da je uzme gdje je god

nađe“, Izbor poslanikovih hadisa, Sarajevo, 1985. god., br. 787.

KARAKTER, VJERA, MORAL I MENTALITET BOŠNJAKA SANDŽAKA S OSVRTOM NA ROŽAJSKE BOŠNJAKE

Page 134: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

134 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

li mudrosti, zavisila je, ne samo njihova sudbina, već i sudbina ovog naroda. Ovu osobinu islamsko učenje ističe u svojim osnovnim izvorima: Kur’anu i sunnetu. Islamske mudrosti sadržane u ovim izvorima su velika riznica, koja je neiscrpan izvor mudrosti”.32 Mudrostima, obiluju i brojna djela, koja su stvaralaštvo ovog naroda na ovim prostorima“.

MORALNOST

Jedna od najvažnijih pozitivnih karakternih osobina svakog čovjeka je-ste moralnost. Bošnjaci su uvijek cijenili ovu osobinu kod ljudi i moralna i plemenita čovjeka poštovali kao jaku i odabranu ličnost. Ovo poštovanje morala kao životnog principa, ima svoje uporište u islamskom učenju, čiji su Bošnjaci pripadnici33. Dakle, moralnost je eksplicitno potencirana i nagla-šena u islamskom učenju, u svim njegovim izvorima. Zato je moral „temelj islama, temelj uspješnog života čovjeka, temelj svih uzvišenih vrijednosti čovjeka. Bez morala teško je razvijati druge pozitivne osobine čovjeka. Ova karakterna osobina, čovjeka i naroda, je važan oslonac historijskog postoja-nja i civilizacijskog dometa svakog naroda“.34

Bošnjaci Rožaja, kao i svi humani i pošteni ljudi znaju da „Onaj ko ne posjeduje moral, istinski ne može biti pozitivna i uspješna ličnost. Moralnost mora biti prisutna u osnovama porodice, koja je temelj društva, a brak se na toj osobini provjerava i osigurava mu se opstanak. Čvrstina (pozitivnost) karaktera čovjeka počiva, prvenstveno, na ovoj osobini. Svi društveni odnosi i sistemi, koji su zasnivani na odsustvu morala, bili su neuspješni i nijesu mogli dati očekivane civilizacijske rezultate“.35

SOLIDARNOST

Kod Bošnjaka Rožaja, solidarnost je naročito povezana sa humanošću i drugim sličnim pozitivnim karakternim osobinama. Ona se manifestvuje na taj način što se pruža pomoć drugome, kada mu je ta pomoć potrebna, a što su Bošnjaci dokazali i u daljoj i u bližoj prošlosti.

Solidarnost Bošnjaka Rožaja se manifestovala u moralnoj, materijalnoj, duhovnoj i drugim oblicima pomoći. Poznat je slučaj za vrijeme Prvog svjet-skog rata, da su, pružili pomoć srpskoj vojsci koja se ispred Austrijanaca po-vlačila preko Prokletija za Albaniju i dalje Krf, i kada se potom jedan dio vra-ćao za Srbiju, a prolazili su kroz Rožaje, kada su Bošnjaci Rožaja klali volove i

32 Hadis Muhameda a.s.“Srce u kojem nema znanja ni mudrosti izgleda kao dotrajala kuća; zato učite, druge poučavajte i usavršavajte se u nauci. Nemojte dozvoliti da umrete kao neznalice, jer Svemogući Allah neće zbog neznanja primiti ničiju ispriku,” Izbor poslanikovih hadisa, Sarajevo, 1985. god. br. 1150.

33 “Ti si Muhammede na najvišem stupnju morala.”, Sura Nun, 5., I hadis Muhammeda a.s.: „Ko nema stida (morala) nema vjere“.

34 Kalač, H. Ibidem.35 Ibidem.

dr. Haris Hadžić

Page 135: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 135

nahranili tu vojsku onoliko koliko su bili u mogućnosti. U znak zahvalnosti za ovaj gest, jednoj ulici u Beogradu, koja se nalazi na Savskom vencu, dat je naziv „Rožajska ulica“ koja i dan danas postoji. Slično su Bošnjaci Rožaja postupali i u vrijeme „Bosanskog rata“, kao i rata na Kosovu, kada su primili i zbrinuli veliki broj izbjeglica.

Ova osobina Bošnjaka Rožaja, kako i autor Kalač ističe „ je razvijana kroz historiju, i bila je jedan od oslonaca opstanka ovog naroda, u mnogim pre-sudnim trenucima njegovog postojanja. Naravno, da i ova osobina Bošnjaka ima uporište u islamskom učenju, koje ovu osobenost vrlo potencira i uči kako da se ona razvija i njeguje”.36

ISKRENOST

U običajnom pravu Bošnjaka Rožaja, koje je nastalo na osnovama islam-skog učenja jedan od najvažnijih kriterija vrednovanja čovjeka je, upravo, iskrenost.37 Iskrenost se ispoljava u odnosu prema drugom čovjeku, u radu i drugim vrijednostima, u činjenju dobrih djela.

Allahov Poslanik, a.s., kaže: “Doista iskrenost vodi dobročinstvu, a do-bročinstvo vodi u Džennet. Čovjek će govoriti istinu sve dok se ne upiše u iskrene. A, doista, laž odvodi u grijeh, a grijeh vodi u vatru. Čovjek će govo-riti neistinu sve dok se kod Allaha, dž.š., ne upiše u lašce.”38

Kod Bošnjaka Rožaja također, iskrenost se ispoljava kroz nijjet, kroz iskrenu namjeru da se učini neko dobro djelo, da se nikome ne učini zlo, da se svakom pomogne koliko se može, a posebno komšiji bilo koje vjere da je, a naravno i prema rodbini, braku, prijateljima, porodici i sl.39

PRAVEDNOST

Pravednost je osobina koju su Bošnjaci tokom svoje historije razvijali i gajili. Oni su ovu osobinu razvijali na osnovu normi islamskog učenja.40

36 Hadis Muhammeda, a. s. glasi: „Najbolji je onaj čovjek koji koristi drugim ljudima, a najgori je onaj koji šteti ljudima“...

37 “Iskrenost (nijjet) proizilazi iz srca i ona ima veliki značaj. Kao što su djela vezana za iman, tako su vezana i za nijjet. Muhammed a. s., je rekao: »Svi poslovi ovise o nijjetu. Svakom čovjeku pripada ono što je naumio ». (Evo jednog primjera: Čovjek koji obavi hadždž radi hadžijske časti, ugleda ili turizma, on je hadžija kod naroda, ali ne i kod Allaha dž. š., a čo-vjek koji ima čist nijjet, ali ga nešto omete pa ne obavi hadždž, on je hadžija kod Allaha dž. š., in ša Allah, bez obzira na to što ga svijet ne smatra hadžijom. Ovopravilo važi i za sve ostale poslove) “ vidi: Hadži-Derviš Spahić: Pouke o moralu i bogbojaznosti, Sarajevo, 1988. godine, str. 35.

38 Muslim. 39 »Djela se cijene prema namjeri (nijjetu)«, Hadis, Muhammed a.s.,: Izbor poslanikovih hadisa,

Sarajevo, 1985.god.40 Ovu cijenjenu ljudsku osobinu, Kur’ani-kerim spominje na mnogo mjesta. Evo nekoliko ci-

tata iz kojih se vidi da pravednost Allah dž. š., naređuje: “A kada govorite, budite pravedni pa makar to bilo i protiv rođaka” (El-En am, 152.). “A kada budete sudili među ljudima

KARAKTER, VJERA, MORAL I MENTALITET BOŠNJAKA SANDŽAKA S OSVRTOM NA ROŽAJSKE BOŠNJAKE

Page 136: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

136 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Allah dž. š., kaže: “Pravedni budite, to je najbliže čestitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono što činite.”41

Također, poznat je hadis Muhammeda, a. s., koji kaže: „Zaista će pravedni biti, na minberima od svjetla na desnoj strani Premilostivog, a Njegove obje ruke su desnica. To su oni koji su pravedno sudili u vlasti, svojim porodica-ma i u onome za što su bili zaduženi.“42

Ova osobina je pomogla Bošnjacima da uspostve dobre odnose, povjere-nje i suživot sa svojim komšijama drugih vjera i nacija kroz svoju dugu hi-storiju. Pravednost i nepogrješiv odnos prema ugroženim, nejakim i nemoć-nim, predstavlja temelj za moralnost, iskrenost i druge pozitivne osobine.

PLEMENITOST

Ova osobina je vrlo poželjna i cijenjena kod Bošnjaka Rožaja. Božiji Po-slanik, a.s., kaže: “Doista je Allah dobar i voli dobrotu; Čist i voli čistoću, Plemenit i voli plemenitost.”43 Kod ovog naroda plemenitost je bliska mer-hametu - samilosti, a ove dvije osobine su, kroz njihovu historiju, pratile jedna drugu. Plemenitost se isto tako temelji na moralnosti i iskrenosti, a iskazuje se uz solidarnost, darežljivost, humanost i druge pozitivne karak-terne osobine. Islam kao vjera kojoj pripadaju i Bošnjaci Rožaja, insistira na ovom čovjekovom svojstvu.44 Plemenitost se može ispoljavati neograničeno u svim sferama života.45

DAREŽLJIVOST

Darežljivost kao pozitivna karakterna osobina čovjeka, je suprotna nega-tivnim osobinama tvrdičluku i sebičnosti. Allah, dž.š. kaže: “Ono što udije-lite drugima neka bude samo Allahu za ljubav.”46 Ovu osobinu neminovno prate solidarnost i humanost. Allahov Poslanik, a.s. kaže: “Čuvajte se vatre pa makar i polovinom hurme.”47 Ona je kod Bošnjaka ukorijenjena, također,

(naređuje vam se), da sudite pravedno”. (En-Nisa, 58) –“Naređeno mi je da budem pravedan među vama, Allah je naš i vaš Gospodar” (Sura,15).

41 El-Maida, 8.42 Hadis bilježi Muslim. 43 Hadis bilježi Tirmizi. 44 »Slijedeća su svijstva, pored drugih, koja se ubrajaju u plemenita:- praštanje onome ko je tebi nepravdu i nasilje učinio,- pomaganje onoga ko tebi pomoć uskraćuje,- posjećivanje onoga ko je tebe prestao posjećivati«. Izbor Poslanikovih hadisa, Sarajevo, 1985.

godina. br. 725.45 Pozivati na dobro i plemenitost, a sprečavati zlo je Božija zapovijed. U Kura’ani-kerimu

tose naređuje ovim riječima: »Neka među vama bude jedna skupina (Ijudi) koja će pozivati na dobro i naređivati ono što je lijepo, a zabranjivati ono što je ružno! To su oni koji će biti spašeni« (Ali-Imran, 104.).

46 El-Bekara, 272.47 Hadis bilježi Buhari.

dr. Haris Hadžić

Page 137: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 137

posredstvom islamskog učenja koje je potencira i želi da je čovjek što više posjeduje, kako bi njegov život bio usklađen po uzvišenim principima ovog učenja. Bošnjaci Rožaja su je razvijali kroz svoju historiju, nastojeći da na taj način, njome suzbiju negativne karakterne osobine.48

BOGOBOJAZNOST

Osnovni i primarni princip u islamu je bogobojaznost. Vjerovanje u Alla-ha dž. š. je osnov pripadanja islamu i bez njega život na principima i nor-mama islama nije moguć. To se manifestuje u poštovaju osnovnih principa (šarti) islama, kao i drugih islamskih normi proklamovanih u Kur’anu, Ha-disima i Sunnetu. I Bošnjaci Rožaja su kao i svi ostali Bošnjaci i pripadni-ci islama su ovaj princip prihvatili i njega se pridržavali, sa prihvatanjem islama kao vjere.49 Ovaj princip nameću i sva ostala monoteistička vjerska učenja.

48 18 Sve postojeće religije preporučuju darežljivost, a osuđuju tvrdičluk i škrtost. Islam to po-sebno podvlači. On ide tako daleko da je određena davanja učinio obaveznim za svakog svog pripadnika; neka davanja su, opet, obavezna samo za bogate vjernike. Kako je, među-tim, svako od ovih davanja u svojoj biti ipak i darežljivost,onda nije teško uočiti kako islam-sko učenje gleda na ovo humano svojstvo, kako ga preporučuje, kako ga njeguje i vrednuje. I ovom prilikom ćemo se poslužiti hadisima, jer je u njima sadržana, ocjena, vrijednost i posljedice ovog svojstva. Evo nekoliko takvih hadisa: “Darežljiv čovjek je blizak Allahu dž. š., blizak narodu i blizak Džennetu, a daleko od Džehennema. A škrtač je daleko od Allaha dž. š., daleko od naroda i daleko od Dženneta, a blizak Džehennemu “. –“Sadaka poništava brojne grijehe kao što vatru poništava voda “, “Sadaka štiti i čuva čovjeka od sedamdeset nesreća “. “Nije pravi vjernik ko ode spavati sit, a zna da mu je komšija zanoćio gladan«, »Darežljivost je Džennetsko stablo čije grane dostižu na ovaj svijet i ko se uhvati za tu granu ona ga odvede u Džennet. Škrtost je, pak, Džehennemsko stablo čije granedopiru na ovaj svijet, pa ko se uhvati za tu granu ona ga odvede u Džehennem “ (“Binbir hadis”, br. 488). Iz ovih hadisa vidimo da Islam izričito naređuje i upućuje na dobro, a sprečava zlo. Onome ko ispunjava Božje naređenje obećane su velike nagrade u vječnom

životu (Ahiretu).49 19 “Ovo divno čovjekovo svojstvo, koje čini temelj islamskog vjerovanja, bezuslovno se mora

naći u srcu i imanu svakog pravog muslimana i muslimanke, jer ga čuva od svih negativnih postupaka i u svakom trenutku ga upozorava da Allah dž. š., sve vidi”..

Kako je Kur›ani-kerim okvalifikovao bogobojaznost (vjera u Allaha dž. š.): “ A za one koji se budu bojali mjesta (na koje će doći pred) svoga Gospodara (i zbog toga se budu čuvali grije-ha) postoji Džennet” (Er-Rahman, 46.).

“A onome koji bude strahovao od stajanja (pred) svojim Gospodarom i sebe sprečavao od pohI-epe, tome je zaista Džennet sklonište “ (En-Naziat, 40),” Da li je onaj što zna da je čista istina ono što je tebi objavljeno od tvoga Gospodara (isti) kao onaj što je slijep? Samo pametni razmišljaju (primaju pouku) i oni koji izvršavaju obaveze prema Allahu dž. š., i ne krše ugovore, i oni koji čuvaju (poštuju, cijene) ono što je Allah naredio da se čuva i koji se boje svoga Gospodara i strepe pred teškim obračunom « (Er-Rad, 19, 21). “Allahu pada na seždu sve što je živo, na Nebesima i na Zemlji, i meleki (seždu čine) i oni koji se ne ohole, boje se svoga Gospadara (koji je sa Svojom moći) nadnjima i rade ono što im se naređuje (En-Nahl, 49, 50). “Božje hramove popravlja i podiže samo onaj ko vjeruje u Allaha, Sudnji dan,klanja namaz, daje zekat i ne boji se nikoga osim Allaha “. (Er-Tewbe, 18.).

Postoji i dobar broj hadisa koji govore o vjerovanju u Allaha dž. š. Evo samo nekoliko:“Kada vjernikovo srce zastrepi od ljubavi prema Allahu dž. š. spadaju s njega grijesi kao lišće s

drveća “ (Ihjau-I-ulum, sv. 4 ,str. 165).

KARAKTER, VJERA, MORAL I MENTALITET BOŠNJAKA SANDŽAKA S OSVRTOM NA ROŽAJSKE BOŠNJAKE

Page 138: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

138 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

ČISTOĆA – (DUŠE I TIJELA)

Higijena je naročito poštovana i čuvana kao princip i kao način života kod Bošnjaka Rožaja. Svaka kuća ili na selu ili u gradu imala je hamam – kupatilo, još od davnina. Islam kao vjera uči osnovnim i uzvišenim ciljevi-ma života, koji se postižu primjenom islamskih normi. Poznato je umivanje ruku prije i poslije jela, kao i redovno kupanje petkom, te vjersko pranje pet puta dnevno, kod Bošnjaka Rožaja, kao pripadnika vjere islama.

Bošnjaci Rožaja su, kako to za sve Bošnjake i ističe autor Kalač „svojim načinom života nastojali da stalno uvećavaju nivo duhovnosti, koja je vo-dila uzvišenosti, stvaralaštvu i uspješnosti pojedinca, porodice i zajednice. Jedan od puteva ka uzvišenosti i uspjehu u životu je čistoća duše i tijela. Čistoću duše i tijela muslimani postižu pridržavanjem normi islama, a pri-oritetno klanjanjem namaza – salat, i postom mjeseca Ramazana - post. Da bi se postigla čistoća tijela neophodno je redovno kupanje (obavezno jednom sedmično),50 podrezivanje kose i obrezivanje - sunećenje (kod muškaraca), podrezivanje noktiju, kupanje poslije polnog odnosa i dr. Danas, Bošnjaci, životnu udobnost postižu primjenom naučnih i tehnoloških saznanja, a du-hovnost pridržavajući se normi islamskog učenja: u kulturi stanovanja, kul-turi higijene, kulturi ishrane, kulturi odijevanja i načinom života u drugim sferama“.51

50 Hadis Muhammeda a.s. ,,Svaki je musliman dužan da se bar jednom sedmično okupa, da dobro opere glavu i cijelo tijelo”, Izbor poslanikovih hadisa, Sarajevo, 1985. godine, br. 780.

51 Kalač, H.u istom članku ističe: „Po islamskom učenju čovjek može zarađivati nagradu, od-nosno kaznu i odnosom prema samom sebi. Islam je posvetio veliku pažnju i čovjeku kao jedinki društva. On mu je otkrio i ponudio sve ono elementarno i glavno, ukazujući mu pri tom, sasvim jasno i realno, šta je dobro, a šta zlo, šta je pozitivno, a šta negativno, šta se nagrađuje, a šta kažnjava. “Biti koristan i drugima i sebi - treba da bude stalna težnja svakog čovjeka, a da bi bio koristan i sebi i drugima on, prije svega, mora posjedovati dobru i plemenitu dušu i srce, mora svjesno i svim svojim snagama nastojati da svoje kompletno bićem okiti plemenitim i pozitivnim svojstvima. Na taj način on će, prije ili kasnije, steći doć-bro, ispravno i pozitivno vladanje i ponašanje. Ukratko, ako njegov stav prema sebi i svojoj okolini bude takav, on će biti i u skladu sa islamskim učenjem. Kako učenje islama zadire u sve pore, u sve vidove Ijudskog života i djelovanja, ono je vremenom razvilo i posebnu nauku kojoj je cilj da čovjeka, u moralno-etičkom pogledu, što više usavrši, da od svakog pojedinca stvori samostalnu, svjesnu i zrelu ličnost koja će svojim osobinama, stremljenjima i djelovanjem, svojim načinom mišljenja i života, svjesno i u svakom trenutku, nastojati da bude korisna i pozitivna – i sebi i drugima. Sažeto rečeno: zadatak ovog učenja je da čovjek bude čovjek.” Hadži- Derviš Spahić: Pouke o moralu i bogobojaznosti, Sarajevo 1988.god. str. 11.

Islam kao religija svim svojim učenjem stremi ka što savršenijem čovjeku, prvenstveno u moral-no-etičkom smislu, a nipošto ne zanemaruje ni tijelo. Naređujući umjerenost u jelu i piću, propisujući ohavezan post u trajanju od mjesec dana, proglašavajući čistoću sastavnim dijelom vjerovanja, obavezujući na kupanje, kategorički zabranjujući konzumiranje alkohola u bilo kom vidu, dajući upute o kvalitetnoj ishrani, zabranjujući prostituciju, itd., posvjećuje veliku pažnju našem fizičkom zdravlju. Koliko mudrosti sadrže samo ove Muhammedove a. s., misli:»Strahujem za ispravnost vjerovanja debelih osoba «, »Prestanite jesti kad vam je zalogaj najslađi!« »Allahu je draži zdrav vjernik od bolesnog «. »Sredina - to je ono najbolje«.

dr. Haris Hadžić

Page 139: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 139

AMBICIOZNOST

Islamsko učenje veoma potencira ambiciozan prilaz životu koji se ogleda u činjenju dobrih djela koja vode u Džennet i vječnost.52 Znajući za ovakve vjerske stavove „Bošnjaci su bili vrlo svjesni, da se razvojem ove važne pozi-tivne karakterne osobine, mogu ostvariti ciljevi ovog naroda, kroz njegovu historiju. Ambicioznost ovog naroda je dala rezultate u mnogim sferama nji-hovog života, prvenstveno u stvarlaštvu, koje znači njegov historijski i du-hovni identitet.

Vrhunski dometi u arhitekturi, kako u sakralnoj, tako i u drugim sfe-rama, porodičnoj kući, urbanim naseljima - varošima, javnim objektima, to potvrđuju. Dometi stvaralaštva u oblasti usmene književnosti, muzike i drugim oblastima, govore o ambicioznosti ovog naroda. Kultura ishrane, stanovanja, odijevanja, higijene, kao i stvaralaštvo u drugim sferama života, govore nam kolike su domete kroz istoriju, Bošnjaci postigli u svom razvoju, ambicioznim pristupom, i ambicioznim načinom života“53.

UČENOST (PISMENOST) - BORBA PROTIV NEZNANJA

Prvi imperativ vjere islama je sticanje znanja, odnosno učenost (obrazo-vanje). Objava Kur’ana počela je imperativom ,,Ikre!’’54 (Uči!, Čitaj!). To su prve Allahove, dž.š., riječi objavljene Muhammedu, a. s.

„Islamsko učenje je, na temelju ovog zahtjeva, postalo izvor, a islamski način života ambijent, za razvoj brojnih, naučnih disciplina, tehnike i teh-nologije, od njegove pojave do danas. Na osnovu prilaza iz islamskog uče-nja, razvile su se i dostigle visok nivo, nauke: matematika, astronomija, ge-ometrija, medicina, fizika, geografija i druge. Tačna je tvrdnja da je neznaje (nepismenost) majka svakog zla i nesreće. Borba protiv neznanja, nepisme-nosti, zaostalosti, predstavljam ličnu obavezu svakog pojedinca i obavezu svake zajednice kao cjeline.55 Obrazovanje je jedini način za iskorijenjavanje

52 Jednim hadisom o ambicioznosti se kaže: »Radi za ovaj svijet kao do ćeš živjeti vječno, a radi za budući svijet kao da ćeš umrijeti sjutra «, Ništa bolje od ovog hadisa ne objašnjava kakav treba do bude odnos čovjeka prema životu i smrti. Ovaj hadis je istinska realnost, veličan-stven u svojoj mudrosti ijednostavnosti.

53 Kalač, H. Ibidem, str. 95.54 Sura El-Alek, 1.55 Islamsko učenje protkano je podsticanjem na znanje i ono svojim pripadnicima kategorički

naređuje do razmišljaju, da promatraju i proučavaju oko sebe. Namnogo mjesta u Kur’ani-kerimu u tom smislu upotrijebljen je pravi zapovjedni način, mnogim ajetima se čovjek vrlo snažnim argumentima i prisiljava i poziva na razmišljanje.

Allah dž. š., svoja stvorenja, voli i hvali. O tome govore ovi kur›anski ajeti: 2Zar oni koji ne vjeruj-ju, ne vide da su nebo i zemlja bili jedna cjelina, pa smo ih Mi razdvojili, a od vode smo stvo-rili sve živo. Zar oni ne vjeruju?” (El-Enbija, 30.). –“... sve u Svemiru plovi « (Jasin, 40). -Allah je Onaj koji je stvorio noć i dan, i Sunce i Mjesec, a u Svemiru sve plovi” (El-Enbija, 33.).”U stvaranju nebesa i zemlje, u izmjeni noći i dana ima znakova za razumne, koji Allaha spomi-nju: stojeći, sjedeci i bočno (ležeći) i razmišljaju o stvaranju nebesa izemlje. (Oni govore): “ Gospodaru naš, Ti nisi ovo stvorio uzalud (bez svrhe). Neka si Ti slavljen! Sačuvaj nas kazne

KARAKTER, VJERA, MORAL I MENTALITET BOŠNJAKA SANDŽAKA S OSVRTOM NA ROŽAJSKE BOŠNJAKE

Page 140: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

140 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

neznanja i nepismenosti. Pošto su Bošnjaci veliki dio svoje historije prove-li u državama koje nijesu oni organizovali, obrazovanje kod njih je, dugo vremena, bilo zapostavljeno. Oni su se borili, da svojim duhom - narodnim stvaralaštvom, ostvare vrlo visoke domete u narodnom stvaralaštvu. Pri-mjera radi, ostvarenja u usmenoj narodnoj književnosti, muzici, arhitekturi i drugim oblastima stvaralaštva su takvog dometa, da se sa takvim stvara-laštvom ne mogu pohvaliti ni narodi koji su, u tim vremenima, imali prve univerzitete u Evropi“56.

STRPLJIVOST

Kod Bošnjaka Rožaja važi maksima „Strpljen – spašen“, ili kako oni to još kažu „sabur – selamet“.57 Ova osobina je jedna od njihovih temeljnih karak-ternih osobina. „Ona je propisana normama islamskog učenja i predstav-lja jedan od osnovnih stubova uspješne ličnosti. Po ovom učenju strpljivost, iskrenost i bogobojaznost, čine skupinu osobenosti koje omogućavaju uspje-šan život svakog čovjeka. Na dobitku je svaka osoba koja se ovih osobina (bogobojaznost, strpljivost i iskrenost) pridržava i razvija ih, i sa njima uskla-đuje svoje životne norme. To se, danas, postiže i sa normama savremene na-uke, tehnike i tehnologije, usklađenim sa normama islama“.58

DUHOVITOST

Kao jedna vrsta ukrasa, nekim pozitivnim osobinama ličnosti, jeste mu-drost koja se izražava kroz duhovitost. Ova osobina je, također, uvijek bila prisutna kod Bošnjaka Rožaja. Ona je služila kao lijek i relaksacija u mnogim situacijama, kada druge vrijednosti zataje. Vodeće ličnosti Bošnjaka su kroz duhovote odgovore davali mnoge mudre savjete ili mlađim generacijama ostavili mudre izreke. Posebno su se tome isticali pojedinci, koji su učeći od starijih ljudi bili ovladali ovom vještinom, da bi se njima služili kada bi se to od njih tražilo. Ostala je, na primjer, upamćena jedna anegdota koja se i dan danas prepričava u Balotićima. Naime, kada su upitali hadži Sadriju59 Hadži-

vatrom “ (Ali Imran, 190, 191.). “Reci: Gledajte šta sve ima na nebesima i zemlji” (Junus, 101).56 Kalač, H. ibidem, str. 96.57 Često mnogi Bošnjaci ovoga područja kažu „sabor“ umjesto „sabur“. (m. p.)58 Autor Kalač o strpljivosti još ističe:O strpljivosti se govori na mnogo mjesta u Kur’ani-keri-

mu: „Uistinu, onaj ko je strpljiv i oprašta čini velika djela „ (Sura, 43). „Zaista ćemo vas sta-viti na kušnju strahom, gladu, umanjivanjem imetka, života i plodova. Obraduj (Muhamme-de) strpljive koji, kada ih zadesi kakva nevolja, kažu: -njihova Gospodara i to su oni koji su upućeni na pravi put „ (Bekare, 155, 157.). O ovoj lijepoj osobini postoji i veliki broj hadisa: „U strpljivosti (saburu) je ovosvjetsko i ahiretsko dobro. Strpljivost je ključ spasa „, „Strplji-vost je u odnosu na iman kao glava u odnosu na tijelo. Nema pravog vjerovanja ko nema sabura „. „Koga zadesi kakva materijalna nezgoda ili nešto slično, pa to podnese (osaburi) strpljivo i nikome se ne potuži, sigurno će mu Allah dž. š. oprostiti brojne grijehe“, „ Najveći je junak onaj ko sebe savlada kada se naljuti, a najbliži Allahu dž. š. je onaj ko oprosti, a ima mogućnost da kazni „.

59 Hadži Sadrija Hadžić, iz Balotića, preselio u Medini, u Saudijskoj

dr. Haris Hadžić

Page 141: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 141

ća na koju se stranu više liče djeca - na očevu ili na majčinu, on je odgovorio: „Vala sine, Allahu ealemu, na onu koja je gora“60.

SAMILOST – SAOSJEĆANJE

Samilost je osobina koja je vrlo visoko vrijednovana u etici Bošnjaka Ro-žaja. Bošnjaci znaju da je saosećanje sa svima onima koji su u neprilikama i teškoćama, vjerska je obaveza svakog čovjeka. Ova osobina je kod Bošnjaka uvijek imala vrlo značajno mjesto i svrstavana je u rangu pozitivnih ljudskih osobina.61 Samilost je, u islamskom učenju, potencirana ne samo prema lju-dima, nego i prema svim ostalim živim bićima.62 Već smo naveli i primjere prihvata izbjeglica iz Bosne i sa Kosova, koje u Bošnjaci Rožaja primili na smještaj i do godinu dana, čak i duže, sve dok nisu našli rješenje za svoj trajni smještaj ili povratak kućama. Također, zaslužuje pažnju i primjer r. Jusufa Fazlića, poznatog brice iz Rožaja, koji je još 1992. godine, usvojio dvoje djece izbjeglica iz Bosne, koja su ostala siročad jer su im roditelji ubijeni za vrijeme rata u BiH. Ta djeca su ostala da žive sa porodicom Fazlić, i nakon Jusufove smrti, nažalost, jedan od njih je prije par godina poginuo u saobraćaju blizu Sarajeva.

Arabiji, za vrijeme obavljanja hadždža 1932. godine. 60 Autor zabilježio ovu anegdotu od svog djeda unuka hadži Sadriji-

na, hadži Huseina Hadžića iz Balotića, koji je preselio 2002. godine. 61 Jedan hadis glasi: Budi milostiv prema onima koji žive na Zemlji, pa će se tebi smilovati Onaj

koji vlada vasionom“.Izbor poslanikovih hadisa, Sarajevo, 1985.godine, str.132.62 Ovdje ćemo, prema citatu Halila Kalača, čijim se radom služimo u ovom poglavlju, navesti

jedan vrlo karakterističan primjer samilosti prema živom biću. U njemu se jasno vidi da islamsko učenje mnogo više cijeni suštinu nego formu, nakanu i podsticaj nego rezultate ili posljedice. Zbog velike vrijednosti preuzeli smo „... iz 336. stranice djela „Muhammed a. s.“ od velikog poznavaoca islamskog učenja, Muhammeda Hamidullaha, u prijevodu i redak-ciji Nerkeza Smailagića, izdatog u Zagrebu 1977.godine.“Jednoga dana Muhammed a.s., je svojim sljedbenicima rekao da će na dan polaganja računa tri čovjeka doći pred Allaha, dž. š. Jedan će od njih reći: „Bože, čitav sam život proveo u molitvi, postu, hodočašćima i vrše-nju svega što si propisao“. Allah dž. š., će reći: “Ne, ti si sve to radio samo do bi stekao glas pobožna čovjeka, i takav si glas uživao; čuvari vatre, bacite ga u Džehennem”. Drugi će reći: -Bože, izučavao sam vjerske nauke i proveo život učeći druge toj nauci i šireći pravi sm,isao Tvoje vjere”. Allah dž. š., će reći: “Ne, to si uradio da bi stekao glas učenjaka, a postigao si to po svijetu; čuvari vatre, bacite ga u Džehennem”. Treći će se osloniti no svoju veliku hrabrost u svetim ratovima i reći do je u njima proveo sav svoj život, i umro kao mučenik. Njegov je cilj bio samo steći glas hrabrog i srčanog čovjeka na svijetu. To je i postigao, a na posljednjem sudu Allah dž. š., će zapovijediti da ga bace u Džehennem.Medutim, reče Muhammed a.s. , toga dana doći će pred Allaha dž. š., i jedna prostitutka.Ona je provela cijeli život u grijehu i nikada nikom nije učinila dobra. Njezin će položaj izgledati beznadežan, ali će Allah dž. š., reći: “Nije tako, tog i tog vrućeg ljetnog dana bila si kod bunara kraj kojeg je jedan pas umirao od žeđi, jer nije mogao doći do vode; ti si se sažalila, skinula cipelu, haljinu vezala u konopac i utulila žeđ tom psu; čuvaru Dženneta, odvedi ovu ženu u Dzennet”. Sa ovom pričom smo htjeli ukazati od kolike je vrijednosti i cijene, u islamskomučenju, svojstvo prave samilosti kod Allaha dž. š.”. Vidjeti šire: Hadži-Derviš Spahić,Pouke o moralu i bogobojaznosti, Starješinstvo islamske zajednice BiH, Hrvatske i Slovenije, Sarajevo,1988.god.str.37, 38.

KARAKTER, VJERA, MORAL I MENTALITET BOŠNJAKA SANDŽAKA S OSVRTOM NA ROŽAJSKE BOŠNJAKE

Page 142: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

142 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

NEGATIVNE (NEPOŽELJNE) KARAKTERNE I MENTALNE OSOBINE

Svakako da ni Bošnjaci Rožaja, isto kao i svi ostali ljudi, kao Allahova, dž.š., stvorenja, nisu imuni na razne negativnosti koje se mogu susresti kod pojedinaca. Međutim, ono što je bitno napomentuti u ovom radu, jesete činje-nica da su se oni uvijek borili protiv svih negativnosti u svojim porodicama, u svom selu, ulici, gradu. I u ovom domenu najviše pouke su uzimali iz svoje vjere - islama. To je činjeno na način što su uvijek, barem za vrijeme mjeseca muslimanskog posta – Ramazana, uzimali hodžu, koji im je držao derso-ve, vazove, vjerske pouke, savjete, nasihate u skladu sa islamskom vjerom i islamskim načinom ponašanja, života i rada.

Na primjer, protiv licemjerstva (munafikluka) su se borili upozoravanjem i vaspitavanjem svoje djece, ukazujući im na hadise i ajete koji o tome govore. Jedan ajet kaže „Zaista će licemjeri biti u najnižem katu Džehennema…“. U jednom hadisu se kaže, da je licemjer63 onaj koji jedno misli, drugo govori, a treće radi. Licemjer se poznaje po tome, kada govori laže, kada obeća izne-vjeri, kada je u prilici krade. Islam se bori protiv ove negativne osobine i u licemjerima je imao najveće neprijatelje.64

Zavidljivost su Bošnjaci uvijek tretirali kao prvi znak slabosti čovjeka.65 Islamsko učenje ovu negativnu osobinu vrlo osuđuje i nalaže borbu protiv nje.

Sebičnost je, također, suprotna osnovnim normama islamskog učenja. Bošnjaci su bili toga vrlo svjesni, što smo donekle pokazali i kroz gore na-vedene njihove pozitrivne osobine. Sebičnost prati škrtost, nehumanost i nesolidarnost. Po islamskom učenju, čovjek mora biti darežljiv, jer je život kratak, a treba se pripremiti za budući svijet, na kome će se polagati računi za loša djela a biti nagređen za dobra. život postaje slučajnost, a umiranjem, od njega ništa, na onom svijetu, ne ostaje, a za budući život ostaju samo loša djela.66

63 O licemjerstvu u Kur’an–i-kerimu se kaže:. „Licemjeri i licemjerke su slični jedni drugima: traže da se čine nevaljala djela, a odvraćaju od dobrih, i ruke su im stisnute; zaboravljaju Allaha dž.š. pa je i On njih zaboravio.Licemjeri su zaista pravi nevjernici „ (Et-Tewbe, 67.). „Licemjerima, licemjerkama i nevjernicima Allah prijeti džehennemskom vatrom; vječno će u njoj boraviti, dosta će im ona biti! Allah dž.š. ih je prokleo i njih čeka patnja neprekidna” (Et-Tewbe, 68.).

64 Dr Kalač, H. u svom radu kaže:”Licemjerstvo je u islamskom učenju definisano i kažnjivo. Najteže i najdrskije licemjerstvo koje je zbog svoje težine posebno oštro osuđeno je iskazivati prema nekome prijateljstvo, a u srcu gajiti neprijateljstvo. Najopasnije je licemjerstvo u iba-detu. To je haram. Kada neko klanja zato da ga drugi vide, a ne klanja kada je sam, on čini zaista nešto teško. Takvo licemjerstvo se kažnjava”.

65 U Kur’ani-kerimu se ukazuje na opasnost koja može proisteći iz ovog negativnog svojstva: Pretposljednja kur›anska sura El-Felek - završava se molbom upućenom Allahu dž. š. “ da On zaštiti od zavidnika kada zavidi”. Evo i nekoliko hadisa o svojstvu zavidljivosti: »Za-vidnost kvari iman kao što otrov kvari med. (“Binbir hadis”, br. 399). “Mržnja i zavidnost proždiru dobra djela kao što vatra proždire drvo” (.Binbir

Hadis”, br. 573).66 Na ovu temu navodimo nekoliko Kur’anskih ajeta i nekoliko hadisa. “Nije čestitost u tome

dr. Haris Hadžić

Page 143: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 143

Surovost - protiv ove negativne osobine Bošnjaci (Muslimani) su se borili, razvijanjem pozitivnih osobina kao što su: gaziluk, merhamet, dobročinstvo, humanost i druge.67

I protiv Pohlepe, Bošnjaci su se borili, na osnovu islamskog učenja. Po-hlepnost se zasniva na nepoštenju, neiskrenosti, neplemenitosti i nesolidar-nosti.68

Tvrdičluk je nedostatak darežljivosti, humanosti, solidarnosti... Bošnjaci su o ovoj osobini najviše naučili iz svoje vjere. Naime, islamsko učenje kaže da tvrdičluk posjeduju samo osobe koje se malo pridržavaju islamskih nor-mi ponašanja.69

Kleveta - intrigarenje je jedana od najnegativnih osobina koju čovjek može posjedovati.70 Ovu negativnu osobinu islam osuđuje i oštro se bori protiv nje.71 Bošnjaci su se borili protiv ove negativne osobine i nasuprot nje

da okrećete svoja lica prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u Allaha i u budući svijet, u meleke, u knjige, u vjerovjesnike, i koji od imetka - iako im je drag - daju rodacima i siromasima, putnicima namjernicima, prosjacima, za otkup iz ropstva, i (čestiti su oni) koji obavljaju molitvu i daju zekat, i koji preuzetu obavezu ispunjavaju, i naročito oni koji su iz-držljivi u nemaštini i u bolesti. To su iskreni vjernici. Oni se boje Allaha dž.š.i klone se ružnih postupaka” (El-Bekare, 177). “Kada se vrši dioba u prisustvu rodaka, siročadi i siromaha, i njima nešto darujte i recite im koju lijepu riječ” (En-Nisa, 8). “Obožavajte samo Allaha i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! Činite dobročinstvo roditeljima, rođacima, siročadima, siromasima, bližim i daljim komšijama, drugovima, putnicima - namjernicirna onima koji su u vašem posjedu. Allah ne štiti one koji su oholi i koji se hvališu” (En-Nisa, 36). “Allah zaista naređuje pravednost, dobročinstvo, pomaganje rodbine, a zabranjuje bestidnost odvratna djela i nasilje. On vas savjetuje da primite pouku” (En-Nahl, 90). Hadisi: „Dvije vrste ljudi Allah neće gledati blagonaklono na Sudnjem danu - one koji prekidaju rodbinske veze i one koji su nekorektni prema susjedima“. (Muhammed Arif; “Binbir hadis”, br. 26, str. 28).”Neće u Džennet onaj ko kida rodbinske veze” (Sahihu-I-Buhari, Sv. IV, hadis br. 1456, str. 200).

67 Surovost se često ispoljava i kao zluradost. Sva pozitivna učenja zabranjuju zluradost kao nisko i nečovječno svojstvo koje može da ponizi, nanese bol, dovede do težih posljedica. I islam je strogo osudio ovo svojstvo. Od svojih sljedbenika mnogo više traži saosjećanje u bolu i nesreći, zluradost osuđuje. Muhammed, a. s. je rekao: “Ne budi zlurad prema svome bratu (Ne veseli se nesreći svoga brata), jer ako tako postupaš Allah će biti milostiv prema njemu, a tebe će zadaesiti nesreća”. (Muhammed Arif: “Binbir hadis”, br. 437.)

68 O ovom svojstvu u hadisima se kaže: “Nemoj se uzdati u ono što je u tuđim rukama! Čuvaj se pohlepe, jer pohlepa je već prisutno siromaštvo! Klanjaj svoj namaz ne misleći ni na šta ovosvjetsko! Ne čini

ništa zbog čega bi se morao ispričavati”. “Pohlepa uništava mudrost u srcu učenih ljudi” (Isto, hadis br, 543).

“Koja je to boljka i sramota veća od pohlepe i škrtosti!« (Isto, hadis br. 934). “Ne slijedite prohtje-ve da ne biste bili nepravedni” (En-Nisa, 135). “A zar je iko gore zalutao od onoga ko slijedi svoju strast, a ne Allahovu uputu”! (El-Kasas, 50).

69 Allahov Poslanik Muhammed a. s. je o tvrdičluku rekao:”Neće ući u Džennetprevarant, škr-tica i onaj ko ogovara” (Džamius-sagir, str. 177). Drugom prilikom jerekao: “Škrtost i pravi iman ne mogu biti zajedno u čovječijem srcu”.

70 Kur’ani-kerim govori o munaficima: “Obavijesti munafike da ih čeka bolna kazna» (En-Ni-sa, 138). “ Munafici će bit na samom dnu Džehenema” (En-Nisa, 145). »Allah će sigurno u Džehennemu staviti zajedno munafike i nevjernike” (En-Nisa,140).

71 Kur’ani-kerim klevetu na mnogo mjesta najoštrije osuđuje.23 Ajet iz sure En-Nur glasi: “Oni koji obijede čestite, nevine vjernike nekabudu prokleti i na ovom i na onom svijetu. Njih čeka patnja nesnosna”.

KARAKTER, VJERA, MORAL I MENTALITET BOŠNJAKA SANDŽAKA S OSVRTOM NA ROŽAJSKE BOŠNJAKE

Page 144: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

144 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

razvijali druge pozitivne osobine: iskrenost, poštenje, radinost, učenost i dr.72

Azginluk- Bošnjaci su azginluk (ili veličanje, odnosno ćibarluk, oholost), suzbijali na taj način što su svoju djecu vaspitavali i druge ljude sa ovim oso-binama upućivali u norme islamskog učenja, na skrušenost i skromnost koje krase svakog pripadnika islama i svakog mudrog čovjeka.73

Lijenost - je vrlo loša karakterna osobina, koju je islamsko učenje pokuša-lo odstraniti iz života ljudi, i nju zamijeniti stvaralaštvom i radinošću. Lije-nost je haram. Ona se kod Bošnjaka Rožaja naziva i dembelstvo. Dembelstvo može da vodi u debilstvo. Lijenost vodi čovjeka u siromaštvo, nepismenost, neukost.74 Bošnjaci uvijek govore da je haram – stroga vjerska zabrana ako zdrav čovjek ljenčari, a ništa ne radi. Svaki čovjek je dužan da na dozvoljen način zarađuje i izdržava svoju porodicu.

Podrugljivost – ogovaranje je slično munafikluku, primitivizmu i prosta-kluku.75

Podrugljivost je, kao i ostale lože osobine grijeh. Protiv ove osobine naši preci su se vrlo umjesno borili, razvijajući pozitivne osobine kod ličnosti.76

72 Ovdje ćemo navesti osnovna svojstva po kojima se munafici izdvajaju međuljudima, svoj-stva koja nam otkrivaju munafika:

- kada mu se šta povjeri, on pronevjeri i povjerenje izigra;- kada govori, laže;- kada obeća, ne održi obećanje, i - kada se parniči, ne zastupa pravdu.73 Navodimo citat iz rada Halila Kalača: „Činiti nasilje bilo kome, po islamskom učenju je

strogo zabranjeno. Činećinasilje i sam nasilnik je izložen veoma teškim posljedicama. Posebno je teško nasilje istrogo osuđeno nad nemoćnim, nezaštićenim, sirotinjom i nejakim, koji se ne mogubraniti, koji su odsutni ili na bilo koji način uskraćeni da se brane. Isto tako osuđeno jesvako nasilje prema životinjama. I prema njima treba postupiti čovječno.Jedna od čestih posljedica nasilja jeste kletva oštećenog, kletva nemoćnog. Uislamskom učenju ova kletva se naziva kletvom mazluma (mazlum je onaj nad kimje izvršena nepravda i nasilje, onaj ko ne može da se brani). Muhammed a. s. jerekao: “Čuvajte se kletve onoga kome ste nasilje učinili. Njegovu kletvu, tj. dovu, Allah dž. š. Prima”.

74 Po islamskom učenju zdrav čovjek ne bi smio do bude siromašan. Islam naređuje svojim pripadnicima da se čuvaju siromaštva, jer je ono blizu nevjerstva. Islamstrogo osuđuje li-jenost i ukazuje da je baš ona čest uzrok siromaštva i zaostalosti. Jedna dova u prijevodu glasi: “Allahu, sačuvaj me od brige i tuge, sačuvaj me od nemoći iljenosti, sačuvaj me od kukavičluka i škrtosti, sačuvaj me od brige i poniženja”Ako pažljivo analiziramo ovu dovu, uočićemo da se od lijenosti, kao i ostalihstanja i negativnih osobina, koja se pomnju u ovoj dovi, traži zaštita Allaha, dž. š. I traži Njegova pomoć. One ugrožavaju tijelo i dušu čovjeka i veoma se negativino odražavaju na čitavo ljudsko biće.

75 41 O ovoj ružnoj osobini navešćemo samo jedan ajet i jedan hadis.”O vjernici, klonite se mno-gih sumnjičenja, neka sumnjičenja su zaista grijeh.Ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekome od vas bilo drago do jedemeso svoga umrlog brata, a vama je to odvratno, zato se bojte Allaha. Allah zaistaprima pokajanje i samilostan je” (El-Hudžurat, 12).”Čuvajte se ružnog mišljenja! To je najlažljiviji govor koji šejtan unosi u srce čovjeka. Ne istražujte tuđe mane i ne klevećite jedni druge! Ne podržavajte međusobnomržnju i ne napuštajte jedan drugoga! Budite pravi Allahovi vjernici i buditebraća, kao što nam je nare -đeno”.

76 Muhammed, a.s. je rekao: “Kada neko ogovara, a ti se nalaziš u tom skupu, stavi se u od-branu njegovu iljude spriječi u ogovaranju. U protivnom, ustani i napusti taj skup”. Izbor poslanikovihhadisa, Sarajevo, 1985. god., br. 359.

dr. Haris Hadžić

Page 145: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 145

Inferiornost - Ova osobina, koja znači nezainteresovanost, indifirentnost, povučenost, držanje po strani u odnosu na životna pitanja, po islamskom učenju ne spada u red velikih negativnosti pod uslovom da postoje drugi ljudi – članovi zajednice koji mogu obavljati poslove za potrebe zajednice, ali ona može da bude razlog za nerazvijanje i gubljenje pozitivnih osobina ličnosti, koje omogućavaju uspješan ukupan razvoj zajednice.77 Možda se ovdje može dati značajna zamjerka Bošnjacima Rožaja, jer su u nekim bitnim političkim trenucima ostali po strani i nisu dali svoj doprinos sopstvenom angažmanu. Dakle, pokazalo se da je inferiornost prepuštanje svoje sudbine drugome. Autor, Kalač, s pravom ističe da je „Postojanje ove nepoželjne oso-bine, tokom historije, koštala je Bošnjake mnogo. U zavisnosti od toga koliko su je eliminisali, postizali su uspjehe i pobjede kroz svoju historiju“.78

Arogantnost - je slična azginluku i one jedna drugu potrhranjuju i prate. Dakle, azginluk se uvijek ispoljava kroz jaču ili slabiju arogantnost. Bošnjaci su nastojali da nađu mjeru između arogantnosti, inferiornosti i skromnosti, pa su pokušavali da sve to zaodjenu u mudrost. Naravno vodeći računa o činjenici da mudrost uz azginluk nije prava mudrost. Bošnjaci su se držali islamske devize da „ arogantan čovjek neće ući u Džennet“, pa su se borili protiv ove negativne osobine, na taj način što su razvijali pozitivne osobine kod ličnosti.

Indiferentnost - se ne može u potpunosti poistovjetiti sa inferiornošću, mada imaju sličnosti. Indiferentnost vodi u tvrdičluk i azginluk. Protiv ove osobine, kako Kalač navodi Bošnjaci su se borili, tako što su razvijali pozitiv-ne osobine kao što su: solidarnost, humanost i druge pozitivnosti.79

Nehigijena – prljavština je vjerom islamom strogo pokuđena. Neospor-no islamsko pravilo glasi – čistoća je pola vjere. Ovo je bilo od ogromnog značaja za odgoj i vaspitanje bošnjačkih generacija, kao pripadnika islama. Nehigijenu prate druge najnegativnije osobine: nepismenost, neukost, nebo-gobojaznost, primitivizam. Zato je nečistoća osuđena u islamskom učenju i osoba koja ne drži do higijene, nije pripadnik islama. Bošnjaci su držali ličnu, kućnu, avlijsku i čaršijsku higijenu, na vrlo visokom nivou. 80 Ova negativ-nost je suzbijana i kulturom stanovanja, kulturom odijevanja. Suzbijana je

77 Inferiornost kao i beznadežnost i gubljenje nade, u islamskom učenju je pokuđenoi zabra-njeno. O tome se u Kur’ani-kerimu kaže:”O robovi moji koji ste se ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allahće sigurno sve grijehe oprostiti; On doista mnogo prašta i On je milostiv” (Ez-Zumer, 53).

78 Kalač, H. Ibidem str. 105.79 O Indiferentnosti: “Ko nije strpljiv na iskušenjima,nije zahvalan na Mojim blagodatima i nije

zadovoljan Mojom odredbom, neka uzme sebi drugog gospodara” (Ihjau-I-ulum, str. 348). Ovo nam kazuje da se Allah dž. š. odriče onih koji su nezadovoljni Njegovom odredbom, da se odriče onihkoji u nevolji ne pokažu strpljivost i koji su indiferentni.Pravi vjernik čvrsto vjerujei zna da sve što je iznad njegovih snaga dolazi voljom i odredbom Uzvišenog Alla-hadž. š. i zato sve shvata i prima kao Božji dar i poklon i uvijek je zadovoljan. Allahdž. š. u Kur’ani-kerimu kaže: “Zaista, ako vi budete zahvalni sigurno ću vam povećati(nagrade), a ako budete nezahvalni zaista je Moja kazna žestoka« (Ibrahim, 7).

80 Hadis Muhameda a.s., ,, Islam je čista vjera pa budite i vi čisti! U Džennet možeući samo onaj ko je čist’’, Izbor poslanikovih hadisa, Sarajevo, 1985. god. br. 384.

KARAKTER, VJERA, MORAL I MENTALITET BOŠNJAKA SANDŽAKA S OSVRTOM NA ROŽAJSKE BOŠNJAKE

Page 146: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

146 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

podizanjem javnih kupatila – hamama, javnih česama, pranjem ruku prije jela, vjerskim pranjem prije molitve pet puta na dan, te obaveznim kupanjem barem jednom sedmično.

Nepismenost je može se reći najpokuđenije svojstvo koje se može naći kod svakog čovjeka. Islam kaže da nisu jednaki koji znaju i koji neznaju, te da se najviše Allaha, dž. š., boje učeni ljudi. Nepismenost vodi čovjeka u neukost, neznanje, primitivizam.81 Nepismenost i neukost su najveći ne-prijatelji čovjeku.82 Bošnjaci (muslimani) su bili svjesni ove opasnosti, pa su opismenjavanju pridavali dužnu pažnju, o čemu smo pisali u ovoj desertaciji. Napominjemo da je među njima bilo i ima pozantih, književnika, profesora, doktora, ljekara, arhitekata, muzičara, sudija, vojskovođa, pjesnika- guslara i dr.83

Bogohuljenje - Vjera islam zabranjuje bogohuljenje, negiranje Boga i oso-ba koja Boga huli, ne može se smatrati pripadnikom islama. Bošnjaci Rožaja su uvijek bili poznati po svojoj pobožnosti, pa su se protiv ove negativnosti borili pravilnim odgojem i razvojem ličnosti.84

Nemoralnost – i ovu osobinu ličnosti Bošnjaci su uvijek svrstavali u red najvećih negativnosti. Ona je, po islamskom učenju, uzrok poniženja čovjeka i na ovom i na budućem svijetu. Takva ličnost ima nizak tretman i kod Boga i kod ljudi. Bošnjaci su se borili na taj način što su uzdizali i razvijali moral i druge pozitivne osobine kod svoje djece i od njih nastojali da ogoje čovjeka sa pravim moralnim vrijednostima.85

81 “Tražiti znanje je dužnost svakog muslimana. Za onoga, koji traži znanje i nastojida nešto nauči, moli se i traži oprosta svako, pa čak i ribe u void”. IzborPoslanikovih hadisa, Sarajevo 1985. god. br.1011.

82 Hadis Muhammeda a.s. “Ako mi prođe jedan dan u kojem nijesam proširio svojeznanje koje me približava Uzvišenom Allahu, tada mi taj dan nije blagoslovljen “Izbor poslanikovih hadisa, Sarajevo, 1985. god. br. 235

83 “Položaj onoga koji traži nauku, a živi među neznalicama, isto je kao i položaj živoga među mrtvima”. Izbor poslanikovih hadisa, Sarajevo,1985.godine, br. 1004.

84 Bogohuljenje vodi u nevjerstvo, koje se tokom historije ovog naroda smatralo negativnošću. U plemenita svojstva spada iman - vjerovanje, jer bez imana nema vječne sreće naAhiretu. Onaj, čije srce osvjetljava iman, mora se pridržavati i islamskih dužnosti.Drugim riječima, ko čvrsto vjeruje da za prekršaj zaslužuje kaznu, on ga neće ni učiniti,osim u krajnoj nevo-lji. Ljudska djela prvi su i pravi svjedoci da li u njegovom srcu postoji iman ili ga nema.U Kur’ani-kerimu se kaže: “Reci (Muhammede) ako su vam vaši očevi, vaši sinovi, vaša braća, vaše žene, vaši imeci koje ste stekli, vaša roba za čiju prođu strahujete i stanovi u kojima ste zadovoljni, draži od Allaha, Njegova Poslanika i borbe naNjegovom putu, onda očekujte Allahovu kaznu. Allah neće uputiti pokvareni narod napravi put” (Et-Tewbe, 24).”Da li mi-sle ljudi, kada reknu: “Mi vjerujemo”, da će (s tim riječima) biti oslobođeni kušnje (kazne)? Mi smo u iskušenje stavili (kaznili) one prije njih (koji su se

služili praznim riječima). Zaista Allah zna one koji pravo govore, a zaista zna i onekoji lažu” (El-Ankebut, 2,3).

“Teško svakom lašcu (grešniku), koji sluša Allahove riječi (ajete) koji mu seuče, a on i dalje ostaje ohol (nepopravljiv), kao da ih nije ni čuo” (El-Džasije, 7, 8).”Da li misle oni koji rade ružna djela da će Nam izbjeći (od kazne)? Ružno li jenjihovo prosuđivanje” (El-Ankebut, 4).

85 Hadis Muhameda a.s. ,,Poslan sam da usavršim lijep moral“, Izbor poslanikovihhadisa, Saraje-vo, 1985.god., 566.

dr. Haris Hadžić

Page 147: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 147

ZAKLJUČAK O KARAKTERNIM OSOBINAMA

Bošnjaci Rožaja, kao i svi Bošnjaci i pripadnici islama, odnosno pripadnici muslimanskog kulturnog kruga, kroz cijeli svoj život su vodili borbu protiv nepoželjnih i negativnih osobina jer su znali da samo tako mogu računati na svoj dalji uspješan razvoj kako u Rožajama tako i na drugim prostorima gdje žive. Znali su i znaju da njihov civilizacijski uspjeh zavisi i od očuva-nja njihove historijske i kulturne baštine, daljeg razvoja svoje duhovnosti, od uspješnog ukupnog nacionalnog i kulturnog razvoja, te od stepena na-obrazovanja i uključenosti u svijet nauke i tehnike, pronalazaštva, stepena ovladavanja savremenom naukom i tehnologijom, jednom riječi od stepena uključenosti tog stvaralaštva i davanja doprinosa savremenoj evropskoj i svjetskoj nauci, kulturi i civilizaciji.

ZAKLJUČAK O VJERI, MORALU I DRUGIM KARAKTERNIM OSOBINAMA BOŠNJAKA SANDŽAKA S OSVRTOM NA ROŽAJSKE BOŠNJAKE

Nedvosmisleno, se može ustvrditi da su sandžački Bošnjaci, veoma mora-lan i religiozan narod. Porodice Bošnjaka su veoma patrijarhalne, poštuju se običaji, gaje se rodbinske veze, poštuje se stariji i učeniji, poštuju se roditelji, braća i sestre, komšije, rodjaci. Poštuje se krvna veza i rodbinstvo po mlijeku. A naravno, uvijek ima izuzetaka i losih primjera.

Ono što smo zapazili provodeći istraživanje za potrebe ovog rada jeste či-njenica da je, kad se govori o rožajskim Bošnjacima, više prisutna plemenska, porodična i lokalistička svijest, dok šira nacionalna svijest nije na zavidnom nivou. Ovo se naročito dalo zapaziti kroz skoro stoprocentno izjašnjavanje Bošnjaka Rožaja za osamostaljenje Crne Gore na referendumu održanom 2006. godine, nakon čega je Crna Gora stekla nezavisnost uz presudnu po-moć bošnjačkih glasova, čime su, s druge strane Bošnjaci pocijepali Sandžak i svoje nacionalno biće na dva dijela.

Smatra se da su ovim činom rožajski Bošnjaci značajno negativno uticali na svoju budućnost u smislu njihovog opstanka i zajedništva sa Bošnjacima srbijanskog dijela Sandžaka.

KARAKTER, VJERA, MORAL I MENTALITET BOŠNJAKA SANDŽAKA S OSVRTOM NA ROŽAJSKE BOŠNJAKE

Page 148: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 149: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 149

305-055.2::2828-443-055.2364.634:28-055.2

Fatima Fejzović

INTELEKTUALNO ZLOSTAVLJANJE ŽENE

UVOD

Kada se spomene nasilje onda nas odmah asocira na fizičko nasilje. Mno-gi su tekstovi napisani na ovu temu, mnoge konferencije održane, seminari, predavanja, međutim, rezultat svega toga jeste povećan broj razvoda brakova i aktivnije otvaranje sigurnih kuća. Ali ni jedno, ni drugo ne rješava problem, već ga privremeno odgađa. Nasilje ne mora biti samo fizičko, raznih je oblika nasilja, a jedno od najtežih jeste intelektualno. U ovom radu neće biti riječi o nasilju koje iza sebe ostavlja slomljena rebra, kosti, povređen nos, modrice, teške uzdahe i jauke, u ovom radu ću se osvrnuti na psihološko nasilje nad ženom, odnosno na njen intelekt i barijere koje joj se nameću u društvenom angažiranju. Također, ću ograničiti ovo intelektualno nasilje ili ga fokusirati samo na neke segmente, odnosno, bavit ću se temom intelektualnog nasilja savremene žene muslimanke koja je osviješćena i koja živi u skladu sa princi-pima Kur›ana i sunneta.

ABSTRACT

When we mention the violence then we immediately associated with physical violence. Many articles were written on this subject, many conferen-ces were held, seminars, lectures, however, the result of all this is the incre-asing number of divorces and actively opening safe houses. But neither of these solve the problem, but temporarily postponed. Violence may not be only physical, there are various forms of violence, and one of the most difficult is the intellectual In this article I will not talk about the violence that leaves be-hind broken ribs, bones, injured nose, bruises, heavy sighs and moans, in this article I will discuss the psychological violence over women, or on its intellect and barriers that are being imposed in social engagement. Also, I will confine this intellectual violence or focus only on certain segments. I deal with the theme of intellectual violence against modern Muslim woman who is awa-kened and lives in accordance with the principles of the Qur’an and Sunnah.

Page 150: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

150 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

VAŽNOST STICANJA ZNANJA U ISLAMU

Svaka žena muslimanka, osim što se brine o svom tijelu, mora se brinuti i o svojoj duši i o svom umu, jer briga o intelektu nije ništa manje značajnija od brige o tijelu. Muslimanki je obaveza, kao i muslimanu, da traži znanje jer nalazimo potvrdu u Kur’anu Časnome hadisima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:

„Uči u ime tvoga Gospodara koji stvara“.(Sura Alek, 1)„I reci: Gospodaru moj, Ti znanje moje proširi.“ (Sura Taha, )„Traženje nauke je obaveza svakog muslima i muslimanke“. (Ibn Ma’dže)I praksa prvih generacija nam potvrđuje veliki značaj nauke u životu

jedne muslimanke. Navodi se u brojnim predajama da su žene u vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, učile i bile aktivne na polju traženja i širenja znanja. Iz velike želje za sticanjem znanja, žene ensarijke su tražile od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da odredi jedan dan u kojem će žene moći dolaziti njemu i uzimati znanje od njega, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, to prihvatio:

„U jedinstvenoj generaciji ashaba žena nije oklijevala u traženju znanja i po-jašnjavanju šerijatskih propisa od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Uporno je postavljala pitanja iz onoga što je interesovalo, ako bi posumnjala u ne-čiju fetvu ili ako bi bila uvjerena u ispravnost nečije fetve. Tražila je preciznost pri razumijevanju određenog pitanja, sve dok ne bi došla do jasnog dokaza, a tako je postupala svjesna, inteligentna i razborita žena.“ (Ličnost žene muslimanke, dr. Muhammed Ali El-Hašimi, 78 str)

Prenosi se da je Aiša, radiallahu anha, bila pravnik u islamu sa svojih nepunih 20 godina, davala je fetve i bila savjetnik nekim od najpoznatijih ashaba. Musa ibn Talha je rekao: „Nisam vidio nikog ko govori rečitije od Aiše.“ I u kasnijim generacijama zabilježen je jedan broj žena koje su dale veliki doprinos nauci i pred kojima su učili mnogi velikani kao što su Buhari, Ibn Hadžer El-Eskalani i drugi.

Nakon ovih generacija koje su ostavile dubok trag u čovječanstvu, javljaju se generacije koje svjesno ili nesvjesno ženu distanciraju od nauke i druš-tvenog angažmana. Nakon velikana islama koji se nisu libili uzimati znanje od žene, javljaju se muslimani koji se zadovoljavaju da im supruge i kćerke vrše ulogu mašina za pranje, kuhanje, čišćenje i reprodukciju, dok su se žene zadovoljile ponosom na odgojenu djecu, skuhan ručan i obrisanu prašinu. Zbog nerazumijevanja prioriteta ovakva situacija rezultira nedostatkom stručnog kadra u svakodnevnim životnim potrebama koje prirodno pripa-daju ženi. Dr. Jusuf El-Karadavi spominje primjer da su se u nekim mjestima ljudi toliko fokusirali na fikh i njegovo razumijevanje da su zapostavili sve druge oblasti, pa je bilo i do 50 fakiha, a nijednog ženskog ginekologa. Pored toga što nije bilo žena ginekologa, nije bilo ni muškaraca muslimana u toj oblasti, pa su bili primorani da žene vode nemuslimanima. Na njima je tada bilo samo da donose fetve da li ih nemusliman može pregledati ili ne. Uzrok

Fatima Fejzović

Page 151: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 151

ovakvog stanja bio je neangažman žene na polju nauke.

VRSTE INTELEKTUALNOG ZLOSTAVLJANJA

Samostalno zlostavljanje;Zlostavljanje od strane muža i porodice; Zlostavljanje od strane zajednice.

SAMOSTALNO ZLOSTAVLJANJE

Budući da ovaj vid zlostavljanja podrazumijeva samopodcjenjivanje, on je i najopasniji vid zlostavljanja. Ukoliko žena podcijeni sebe, makoliko bila uzdignuta i vrednovana od strane porodice i zajednice, to joj neće biti od ko-risti. Kao izgovor za svoju neangažiranost, današnje žene navode nedostatak vremena i nedostatak obrazovanja, smatrajući da je puno onih koje su sa svo-jim diplomama preče da budu aktivnije u mijenjanju društva. Sa druge stra-ne, one koje steknu diplome, zadovolje se poslovima gdje stiču materijalnu korist, bez dodatnog angažmana, pritom ostavljajući i one nekom drugom da se bavi društvenim pitanjima.

Psihologica Aida Tule navodi priču o četiri čovjeka koji su se zvala Sva-ko, Neko, Biloko i Niko. Svako je trebao da uradi neki posao, ali je ostavio da to Neko uradi. Neko je mislio da će to Biloko uradit, ali na kraju Niko nije uradio, ono što je Svako trebao uradit. Upravo ova priča oslikava stanje današnjih žena, koje uvijek čekaju da neko ili bilo ko preuzme određene od-govornosti koje su na obavezi cjelokupnog društva.

Onima koje se pravdaju nedostatkom vremena i obrazovanja, najbolji dokaz da to nije prepreka jesu naše Bošnjakinje koje su u godinama iza nas čuvale našu vjeru i tradiciju kao žeravicu na dlanu. One su radile teške fi-zičke poslove, žnjele, kopale, često neke zamjenjivale muškarce u njihovim posolovima, a pritom se nisu žalile i kukale. One su tkale, heklale, plele i prodavale sve to, kako bi neke svoju porodicu održavale i finaskiski situirale. One su bile od onih koje su nafaku od ranog jutra uzimale, porodicu nisu zapostavljale i vrijeme za intelektualno osposobljavanje sebe i svoje djece su imale, te ga vrlo vješto koristile. Generacije su odgajale.

Znale su samo Ilmihal, Mevlud i Jasin, ali su se čvrsto držale toga, znale njihovu vrijednost i urezivali ih u srcima svoje djece. Često možemo čuti od pojedinaca kako od islama znaju samo ono što su naučile u djetinstvu od svojih nana. Za samo nekoliko decenija, od njihovog do našeg vremena, promijenilo se puno, uznapredovala je tehnologija, a promijenili su se i ljudi. Sve ono što su one nekada morale ručno radit, danas nama rade mašine. Par knjiga koje su naše nane imale i njihovu poruku prenosile, danas zamijenjuje mnoštvo literature, audio i video kaseta, koje ostaju nedovoljno iskorištene. Današnje žene znaju sve tržnice i cijene svih artikala, a pritom nemaju vre-mena za sopstveno obrazovanje. Ne štede potrošiti sve materijalne prihode

INTELEKTUALNO ZLOSTAVLJANJE ŽENE

Page 152: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

152 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

na različite preparate, šminku i garderobu, a često se danima dvoume da li novac uložiti u kupovinu neke knjige. Naravno da islam traži od muslimana da njeguju i svoj izgled, ali u određenim granicama, bez pretjerivanja i bez zapostavljanja razuma i duše.

„Mi želimo da muslimanka povrati svoju vjeru, da odbaci slijepo slijeđenje, da pred tom civilizacijom zauzme takav stav da od nje uzme ono što je dobro, a odbaci ono što je loše, da uzme ono što joj odgovara. Da prvo posveti pažnju svemu unutraš-njem, a zatim spoljašnjem. Da bude vjernica, lijepog ahlaka, razborita, da ispunjava svoje dužnosti i bude učena.“ (Karadavi, Muslimanka sutrašnjice, 130)

Veliki broj današnjih žena ubija svoju inteligenciju i sposobnost za stva-ranje, negativnim stvarima. Koriste tehnologiju za stvari koje ih samo inte-lektualno zatupljuju. Čitaju, ali ne naučnu literaturu, već ono što utiče ne-gativno na njih i njihovu porodicu. Gledajući razne serije, počinju vjerovati u postojanje savršenog života, pokušavajući sebi napraviti takav ambijent i prostor. Nažalost, zbog nemogućnosti realiziranja spomenutog, tonu u za-brinutost i tugu za apstraktnim. Razlog tome jeste nedovoljna vjerska osvje-šćenost i nekorišćenje vremena u dobro.

Usljed takvog stanja, često se kod žene javlja nezadovoljstvo svojim mu-žem i svim onim što se on trudi da joj pruži. U svojoj knjizi „Onima koji vole“ Karim El-Šazi navodi primjer vladara koji je oženio djevojku iz najnižeg sta-leža, koja se do tada igrala zemljom i blatom. Kada je oženio napravio ju je otmenom i vrednvanom ženom. Jednog dana, prolazeći pored djevojaka iz svog plemena, te vidjevši kako se igraju blatom, poželje da se i ona igra kao nekada. Čuvši za njenu želju, vladar naredi da se od ruža i miska napravi smjesa slična blatu kako bi se ona igrala. Nakon nekog vremena žena je od vladara zatražila nešto što on nije mogao odmah ispuniti, pa se ona naljuti i reče da nikada nije ni valjao. Vladar se samo nasmija i reče „Zar i onda kada sam od ruža i miska napravio blato, kako bih ispunio tvoju želju.“

„Traženje prava - prije ispunjenja dužnosti, briga o spoljašnjem izgledu - prije unutrašnjosti, posvjećivanje pažnje tijelu – prije nego duši, briga o ulici – prije nego o kući, to je danas moderna muslimanka.“ (Karadavi, Muslimanka sutrašnjice, str. 107)

Neke žene posvjećuju preveliku pažnju brizi za dječijim potrebama, to-liko da njihov odnos prema djeci više liči na uzgoj, nego na odgoj. Brinu o tome da li su na vrijeme i dovoljno jeli, spavali, pili i jesu li dovoljno odjeveni, zapostavljajući ono što je najbitnije da pruže djeci, a to je duhovni i moralni odgoj. Takve majke odgoj svoje djece prepuštaju ulici i televizijskom progra-mu prepunom nasilja, nemorala i raznih devijacija. Razni rijaliti programi uče djecu da put do „uspjeha“ i nije tako težak i dug, te da se do „uspjeha“ može doći i na pozornici gdje se traže neke nove zvijezde koje će kroz pjesmu i primitivne priče promovirati zlo. Ovakvo stanje ukazuje na intelektualno nesposobnu majku.

Sa druge strane, imamo majke koje daju baštine i obrazovanje i vaspi-tanje, ali samo u okrilju svoje porodice, pritom, ne pripremajući teren gdje

Fatima Fejzović

Page 153: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 153

će kasnije odrastati njihova djeca. Ne pobijam činjenicu da je najbitnije vas-pitanje, porodično vaspitanje i da je ono temelj cjelokupnog vaspitanja, ali želim ukazati da ukoliko nevaspitano društvo bude vršilo utjecaj na dijete sa porodičnim vaspitanjem, njegovo vaspitanje će vremenom iščeznuti. S toga, majka kao stub porodice i društva, je ta koja vaspitava unutar porodice, ali i priprema zdrav teren za odrastanje svoje djece, i izvan porodice. Intelek-tualno zapostavljaju i zlostavljaju sebe, a u isto vrijeme žaleći se da nisu poštovane i vednovane od strane porodic i zajedice.

„Neobrazovana, zapuštena i nesretna majka ne može podići i odgoji-ti sinove i kćeri koji su kadri pokrenuti i uspješno voditi preporod muslimanskih naroda.“(Izetbegović, Islamska deklaracija, str. 44)

ZLOSTAVLJANJE OD STRANE MUŽA I PORODICE

Žene su druga polovina muškaraca. Mjeru čovječanstva ne čini jedan čo-vjek ili jedna žena. Mjeru čine muškarac i žena sjedinjeni u braku, što ih čini porodicom. Baš kao što najmanji dio vode nije kisonik ili vodonik, već oboje ujedinjeni. Žena ne treba biti neprijatelj muškarca, niti ona treba biti njegov konkurent, ali ona nije ni muškarac. To znači da su oni jedno od drugog, žena od čovjeka i on od nje. Prva žena Hava je nastala od muškarčeva rebra, a svaki čovjek mimo Adema, a.s., je od žene. Zbog toga je neispravno da žena od sebe napravi neprijatelja muškarcu, niti da se nadmeće sa njim, već je ona tu da ga dopunjuje. Još od malih nogu učene smo da ako nemamo muža po-red nas mi nismo ispunjene, nismo kompletne. Tako su nas učili i crtaći koji su nam bili plasirani: Pepeljuga je bila sluškinja i spas je gledala u princa, Us-pavana ljepotica je spavala dok je princ nije razbudio! I tako smo učene da je muž naš spasilac! Ali ne, muž je naš partner! Kada biramo muža mi moramo birati partnera sa kojim dijelimo ista razmišljana, stavove i želje za buduć-nost! Jer zajedno rame uz rame, možemo se samo probijati kroz dunjaluk.

Čovjek i žena nikako ne smiju zamijeniti svoju ulogu, jer ako on izgubi čvrstinu, a ona izgubi svoju krhkost, tada život gubi smisao. Žena je ta kojoj je Allah odredio da bračnom domu i majčinstvu podari intimu, smiraj, sreću i ugodnost. Allah joj je dao veliku odgovornost u odgoju generacija i kreira-nju, kao i obrazovanju genijalki. Ona ljulja kolijevku svoju desnom rukom, a lijevom ljulja svijet. Upravo je Allah ženi dao najbitniji emanet da u svom naručju odgaja čovječanstvo.

Naš Poslanik je bio okružen snažnim, samouvjerenim i nezavisnim že-nama. Njegova voljena Hatidža bila je jedna od najuspješnijih među trgovci-ma Arabijskog poluotoka, a njeno bogatstvo omogućilo je Poslaniku da ima vremena da se povlači u osamu u pećinu Hira, gdje je primio prvu objavu. Aiša je, uprkos svojoj mladosti, bila samouvjerena, slobodoumna i intelek-tualno snažna žena koja će kasnije postati jedna od najvećih žena učenjaka u historiji. Temelje njene intelektualne veličine postavio je sam Poslanik koji je prepoznao njenu briljantnost. Zejneb bint Džahš je vodila „neprofitnu or-ganizaciju“. Ona je izrađivala različite rukotvorine, prodavala ih na pijaci, a

INTELEKTUALNO ZLOSTAVLJANJE ŽENE

Page 154: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

154 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

zarađeni novac koristila da potajno pomaže siromašne u Medini. Ummu Se-leme je bila dovoljno hrabra da sama emigrira iz Meke u Medinu, pratio ju je samo jedan jahač. Ona je, također, mudro riješila krizu na Hudejbiji. Sve su to supruge Poslanika, a.s. Njihovim imenima možemo dodati i mnoge snažne i energične žene koje su igrale značajnu ulogu u životu mlade muslimanske zajednice.

Isto kao što žena treba poštovati i pomagati muža u izvršenju njegovih obaveza i muž je dužan poštovati svoju ženu, pomagati joj u njenim oba-vezama i bodriti je da duhovno i intelektualno jača. U našoj zajednici pri-sutna je situacija gdje muž preuzima svu odgovornost poslova mimo kuće i angažiranost u društvu, a ženu veže samo za kuću i kućne poslove. Na ovaj način žena biva uskraćena svega korisnog što može uzeti i ponuditi društvu. Čak i oni koji se pozivaju na slijeđenje Kur›ana i Sunneta, zabranjuju svojim suprugama djelovanje u društvu, pozivajući se na to da je kuća najsigurnije i najbolje mjesto za ženu. Koriste kur›anska i sunnetska načela, bez poznava-nja povoda i intencija tih propisa. Da je Allah naredio ženi da samo djeluje u okviru svoje kuće, ne bi joj propisao pokrivanje, spuštanje pogleda ili zabra-nu mirisanja. Ženi je pomenuto propisano izvan kuće, a ne u kući kod svog muža i svoje porodice. Ovim propisima Allah je zaštitio ženu kako bi mogla normalno djelovati u okviru svoje zajednice.

Često nezdrav odnos muža prema ženi, izaziva njen pogrešan odnos pre-ma njemu i prema nekim propisima. Najbolji primjer za to jeste poligamija. U svakodnevnom životu jako često možemo čuti kako se muževi poigrava-ju sa ovim propisom, pokušavajući da iziritiraju svoje supruge, pritom ne misleći na posljedice takvog postupka. Kod većine žena takvo ponašanje, rezultira negativnim odnosom prema ovom propisu. Čak nekada i žene vjer-nice, iziritirane ovakvim ponašanjem, kažu nešto, što nikako ne bi smele, o ovom propisu. Pogrešnim interpretiranjem nekih propisa koji su propisani kao lijek za određena stanja, dolazi se do pogrešnog shvatanja istih. Hamdi Šafik u svojoj knjizi „Supruge, a ne ljubavnice“ navodi podatak da je u Bosni i Hercegovini, 1910. godine bilo više muškaraca, nego žena, a u periodu od 1992. do 1995. bio je jedan na 27 žena. Period u prvom i drugom periodu nije isti vezano za ovaj i druge propise. Prema tome, prije nego li i donesu odlu-ku o nekom propisu, trebaju sagledati vrijeme, mjesto, stanje i mogućnosti u kojima se nalaze. Allahovi propisi se nikako ne smiju koristiti za iritiranje i igranje, kako od strane muškaraca, tako i od strane žena. I ovo je, također, jedan od primjera intelektualnog zlostavljanja žene od strane muža, koje je rasprostranjeno na našem podnevlju.

Muž korača jednu stepenicu ispred svoje supruge, onda se okrene i po-mogne svojoj partnerici da se uspenje na istoj stepenici, i sve tako do vrha, do Dzenneta, ako Bog da. On svojoj supruzi treba biti pomagač i podrška na putu činjenja dobra, a ne nikako da joj odmaže i da je potcenjuje.

Fatima Fejzović

Page 155: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 155

ZLOSTAVLJANJE OD STRANE ZAJEDNICE

Kada pogledamo kroz historiju, žena je jako često u mnogim društvima bila predmet zloupotrebe i omalovažavanja. Oduzimali su joj pravo na obra-zovanje, djelovanje, nasljeđivanje, kupoprodaju, a nekada joj je bilo oduzeto i samo pravo na život. Takav odnos prema ženi imale su osobe sa nedovoljnim znanjem, vjerskom prosvetljenošću i moralnom osviješćenošću. Istu situaci-ju možemo naći i danas, čak i u zajednici gdje žive ljudi koji se pozivaju na vjeru. Neispravno razumijevanje vjere ili dopuštanje egu da upravlja čovje-kom, rezultiraju pojavom sputavanja žene da doprinosi zajednici.

Upravo, žena muslimanka se mora boriti protiv tih pojava, jer joj islam daje prava i emanete koje je dužna iznijeti. Moramo se izboriti za svoje mje-sto u društvu. Status koji uživa danas žena muslimanka u vjerom osviješće-noj zajednici, je zahvalnost borbenih ashabijki, koje su same tražili mjesto u društvu, u znanju. Nije bilo segmenta u prvim danima islama, a da nije bilo prisutnih žena. Čak su imale hrabrost da se požale Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da ih Allah ne spominje dovoljno u Kur’anu!

Kako su objavljivani ajeti, tako se i mijenjao status žene u islamu. Na po-četku je bila zabrana o ubijanju ženske djece, a kasnije postaju jednake! Bilo je jasno da Kur’an i Govor Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, idu u smjeru da oslobode ženu od kulturnih okova arapske tradicije i običaja tog vremena.

Stvoritelj se ženama obraća kao stvorenjima jednakim sa muškarcem, njihov status kao vjernicama je identičan. One su partnerice na duhovnom putu, na putu na kojem su međusebna podrška i zaštita: …„one su vaša odječa, i vi ste njihova odjeća“.

Uvijek imajmo na umu: cilj islama nije da ušutka naše naravi, nego da ih unaprijedi. Ako postanemo neprepoznatljivi sebi samima, moramo se kri-tički osvrnuti na poruke koje smo usvojili u svojim životima. Poslanik nije ljude obučavao da se preobrate u ono što nisu. Umjesto toga, on je izgrađivao ljude da postanu bolje verzije sebe. Allah vas je uputio na islam kako bi vam pomogao da napredujete prema boljoj verziji sebe i kako biste doprinijeli čo-vječanstvu. Težite Njemu, učite ozbiljno s dobrim mentorima i budite uzrok najbolje promjene za sebe i one oko sebe.„

Ako želite neki cvijet, nemojte ga brati, jer će on umrijeti kao i ono zbog čega ste ga voljeli. Ako volite cvijet, ostavite ga! Ljubav nije da posjedujete, već da cijenite!

INTELEKTUALNO ZLOSTAVLJANJE ŽENE

Page 156: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 157: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 157

821.163.4(497.6).09-14 Сијарић Ћ.

doc. dr. Jahja FehratovićInternacionalni univerzitet u Novom PazaruDepartman filoloških [email protected]

SIJARIĆEVA LIRIKA OD ZAVIČAJNOG DO UNIVERZALNOG DOŽIVLJAJA SVIJETA

SAŽETAK

Tekst Sijarićeva lirika od zavičajnog preko individualnog do univerzalnog doživ-ljaja svijeta bavi se dubinskom analizom Sijarićeve lirike u kojoj prepoznaje bazične tematsko-motivske cjeline duboko vezane za pjesnikov uži zavičaj iz koga crpi nadahnuće za veći dio svog lirskog opusa od strane kritike oka-rateriziranog formom lirskih minijatura. Autor prepoznaje četiri izvorišta najznačajnijeg i najobimnijeg dijela Sijarićevog poetskoga opusa: djetinjstvo, Šipovice (užizavičajni prostor pjesnika), sudbine ljudi iz zavičaja i problema-tika identiteta. Pjesnik kroz individualne doživljaje i kolektivna propitivanja ovih četeriju dijelova vlastitoga bića dolazi do univerzalnih spoznaja sebe i svijeta, odnosno makro i mirkokozmičke esencijalnosti i egzistencijalnih smislova opstojnosti u svemu prolaznome i ciklično obnoviteljskome u Uni-verzumu. Da bi došao do tih spoznaja, Sijarić se u lirici prije ostalog okreće sebi i propitivanju vlastitoga bića, sagledavanje nekadašnjeg iz pozicije već omudrjelog starca, što bi smo na neki način mogli okarakterizirati i nekom vrstom memoarske poezije, a zatim i sve ostalog što se je tijekom vremena ukrupnjavalo u njegovim radoznalim i ljubopitiljivim očima, saopćavajući sva ta zapažanja, strahove, dileme i spoznaje suštinskim, jednostavnim i pri-rodnim jezičkim iskazom, te tehnikama pjevanja koje proizilaze iz miješanja epksih i lirskih elemenata, iz čega u konačnici i dolazi da jedinstvenoga lir-skoga pečata pjesnika Ćamila Sijarića, koga ovim radom po prvi puta sagle-davamo skroz stoprocentno nasuprot već prepoznatog i priznatog pripovje-

Page 158: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

158 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

dača, romansijera i putopisca Ćamila Sijarića.Ključneriječi: Ćamil Sijarić, poezija, lirika, lirska minijatura, lirska nara-

cija, univerzalnost, motiv, zavičajnost, djetinjstvo, Šipovice, sudbine, identitet

ABSTRACT

Text “Sijarić lyric of native from individuality to the universality existen-tial experience“ is engaged in-depth analysis Sijarić lyricism in which reco-gnizes the basic theme and motif of the whole deeply related to the poet›s narrower homeland from which draws inspiration for much of his lyrical works by critics characterized form of lyrical miniatures. The author iden-tifies four sources of the most important and most extensive part (Sijariće-vog) poetic oeuvre: childhood, Sipovice (narrower space homeland poet), the fate of people in the homeland and identity problems. The poet through individual experiences and collective questioning these parts cetera own self comes to universal cognition himself and the world, namely macro and microcosmic essentiality and existential meanings of existence in all passa-ge and cyclically renewing the Universe. To reach these findings, Sijarić in poetry before turning to questioning others and himselfe our own being, understanding the former positions already the wise old man, what we are in somehow could characterize and a kind of memoir writing poetry, and then everything else over time is geting bigger in his curious and polite eyes, communicating all these observations, fears, dilemmas and essential cogna-tion. He uses simple and natural linguistic skills and techniques of singing, arising the mixing epic and lyrical elements, from which it ultimately comes to unique lyrical poet stamp Ćamila Sijarića, whom this work for the first time perceive totally one hundred percent against already recognized and acclaimed novelist and travel writer Camil Sijarića.

Key wordsĆamil Sijarić, poetry, lyrics, lyrical miniatures, lyrical narration, uni-

versatility, style, homeland, childhood, Šipovice, destiny, identity

doc. dr. Jahja Fehratović

Page 159: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 159

S V I J E T Ć A M I LA S I J A R I ĆA

Poetsko djelo Ćamila Sijarića1 leži u sjeni njegovih pripovjednih ostva-renja, te je vjerovatno zbog toga znatno manje predmet interesiranja knji-ževnih kritičara, esejista i drugih pregalaca iz oblasti nauke o književnosti.2 Činjenica da postoje dvije poetske knjige koje je autor za života pripremio i odobrio za štampu obavezuje nas da u sagledavanju Sijarićeve pojavnosti u sandžačkobošnjačkoj, bošnjačkoj i južnoslavenskoj literaturi ovog svestranog autora posmatramo ne samo kao pripovjedača, romansijera i putopisca već i kao pjesnika, naročito iz razloga što njegov lirski opus sadrži autentičan ar-hetipski pečat i predstavlja originalitet u našoj poeziji. Cilj ove radnje jeste da pokuša osvijetliti upravo taj segment Sijarićevog stvaralaštva sa posebnim osvrtom na zavičajne elemente utkane u srž njegove poetike.

Sijarić se, kao što rekosmo, obznanio sa dvije poetske knjige: Lirika3 i Koli-ba na nebu.4 Prva je objavljena za autorova života; drugu je pripremio i poslao uredniku, ali nije dočekao njeno objavljivanje.5 Dakle, Sijarićevi posljednji intelektualni naprežaji jednaki su početnim: književni je život počeo i okon-čao lirikom.6

Osobenost Sijarićevih pjesama jeste, prevashodno, u stilu i začudnom je-ziku. To je uočio i Marko Vešović u analizi Sijarićeve lirike: „Sijarić uvijek nalazi jezik (…) čist kao suza, sa užitkom prosijavan na brojnim sitima, ali koji

1 Pripovjedač, romansijer, novelist, esejista, putopisac, pravnik, novinar i pjesnik Ćamil Sijarić rođen je 13. IX 1913. godine u selu Šipovice kod Bijeloga Polja. Školovao se u Godijevu kod Bijelog Polja, Skoplju, Vranju i Beogradu. Radni vijek proveo po Bosanskim gradovima. Mirovinu dočekao kao uposlenik dramske sekcije Radija Sarajevo 1983. Umro u Sarajevu 6. XII 1989. godine.

2 Prema našem mišljenju, još uvijek je tekst Marka Vešovića Sijarićeva lirika objavljen u desetoj knjizi Sijarićevih odabranih djela izdavača Veselina Masleše (Sarajevo 1991.) najznačajniji književnokritički prodor u lirski svijet Ćamila Sijarića. Na njega se u velikoj mjeri oslanja tes-kt Lirika Ćamila Sijarića Almira Zalihića, (Mak, br. 28, Novi Pazar 2000), u kome autor slijedi Vešovićeve poglede na Sijarićevu liriku i skoro da ne daje vlastita zpažanja i vlastit doživljaj ove poezije. U zborniku radova Književno djelo Ćamila Sijarića(ANUBiH, Sarajevo, 2003) tek-stove o pojedinim segmentima Sijarićeve poezije imaju Hatidža Dizdatrević-Krnjević i Irfan Horozović

3 Ćamil Sijarić, Lirika, Bigz, Beograd, 1988. 4 Ćamil Sijarić, Koliba na nebu, GLAS, Banja Luka, 1990.5 Irfan Horozović, urednik Sijarićeve poetske knjige “Koliba na nebu” u popratnom tekstu Uz

ovu knjigu kaže: “Ćamil Sijarić se teško odvajao od rukopisa (činjenica da se tek u poznim go-dinama pojavio u javnosti kao pjesnik predstavljala je posvemašnje iznenađenje i neku vrstu magičnog književnog proplamsaja). I ovu knjigu kako mi je rekao u telefonskom razgovoru: ‘želim da još osjećam, da je valjam među prstima’. Kad je poslao rukopis, napisao je u svom vrlo kratkom pismu: ‘Naći ćemo vremena da se o svemu potrebnom dogovorimo.’ To se odnosilo na naslov knjige i raspored po ciklusima”.

6 Ćamil Sijarić se u književnosti javio pjesmama. Rane uratke štampao je u učeničkom časopisu Južna vilja biltenu učenika Velike medrese u Skoplju, te docnije u časopisima: Nova žena (pjesma Breze 1938.), Gajret (pjesme: Grane 1940. i Uz tkanje 1941.), Pregled (pjesma “Ruke” 1941.), Mlada kultura (časopis studenata Beogradskog univerziteta), Gajret kalendar (pjesme: Grane 1939. i Na njivi 1941.). Skoro četrdeset godina nije objavljivao poeziju, da bi se na kraju ispostavilo da se ustvari nikada nije prestao baviti stihom – što će dokazati dvjema već navedenim zbirkama poezije u poznoj starosti.

SIJARIĆEVA LIRIKA OD ZAVIČAJNOG DO UNIVERZALNOG DOŽIVLJAJA SVIJETA

Page 160: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

160 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

nikada ne prestaje sasvim da bude govorni, što njegovim stihovima podaruje osoben okus - neprestano osjećate da je u njima prisutan živ ljudski glas koji nam se prisno obraća, čas mudrački prosvijetljen, čas djetinje naivan.“ A zatim o stilu ove poezi-je Vešović kaže: (…)“ njegove lirske minijature, kad su najbolje, zaslužuju da ih se nazove čistom lirikom, što prije svega hoće reći - iskonskom. Pisane su izvan sviju da-našnjih moda, pa valjda otud toliko duhovne, lišene su sviju ukrasa, pa zato svedene na brzo registrovanje razgoljene srčike duhovno privilegovanih životnih magnovenja koja suviše kratko traju da bi se mogla razviti u priču, a sadržina im je toliko lomna i kidljiva da sama sobom poziva na upotrebu stiha, jer se toliko nesuštastven treptaj života ne može uspješno fiksirati proznim jezikom.” 7

Cijeli Sijarićev život u neraskidivoj je vezi sa zavičajem. Djetinjstvo prove-deno u Bihoru i svijet bihorskih gorštaka bit će njegovo nepresušno vrelo, bu-nar iz kog crpi najpitkiju i najmekšu vodu, primarni pokretač i jedini smisao bavljenja literaturom, njenog poistovjećivanja sa životom. Zavičajni motivi predstavljaju osnovu njegovog ne samo poetskog nego i proznog stvaranja. Razvoj tih elemenata u poeziji možemo pratiti kroz više faza, na osnovu ko-jih se nameće moguća podjela pjesama koje eksplicitno govore o pjesniko-vom zavičaju.

Zavičajnost je i prepoznata kao dominanta ne samo Sijarićeve literature već skoro svih sandžačkobošnjačkih pisaca i predstavlja konstantu ove knji-ževnosti počevši od srednjovjekovlja i divanskih i alhamijado autora pa sve do aktuelnoga trenutka. U rasponu od pet i po vijekova tema zavičajnosti zaokuplja sandžačkobošnjačke autore bez obzira u kom žanru, kojoj formi i tehnici da iskazuju svoje literarne opsesije. Razlika je samo u upotrebi tema i motiva zavičaja, njihove artikulacije i senzibiliteta autora koji, skladno vla-stitoj percepciji i projekciji, bira detalje, plan i način njihove izvedbe.

Četiri su velika temata u Sijarićevoj poeziji iz kojih se razlučuju zavičajni elementi i motivi: I. Djetinjstvo; II. Lokalitet Šipovice; III. Sudbine ljudi iz zavičaja; IV. Problematika identiteta. Slično, Kulenoviću i Muradbegoviću, Sijarić vrlo vješto pretače motive iz ovih temata u prozu, dajući im na taj na-čin tkivo koje će duhovne univerzalije iz lirskih minijatura uobličiti ruhom prizemnosti, vezati ih za konkretne prostorne i vremenske dimenzije, što će značiti da Sijarić supstrat svoje pripovjedačke magije pohranjuje u lirici iz koje kao iz sirupa uzima koncentrat za napitak čija se snaga razgrađuje kvantativnom tekućinom te u konačnome smislu, pred čitaoca izranja uku-san i perfektno serviran delikates za koga tek iskusni i prefinjeni sladokusci mogu zaključiti da predstavlja kulinarsku majstoriju, te da je tek dio onog čarobnog sastojka koji kuhar, kao najveću tajnu, čuva i ljubomorno skriva. Čini se da je taj tajni dodatak Sijarićevog dijela upravo sadržan u lirici, do-veden do onih univerzalnih visina jednostavnosti i mudrosti, sa osobenim unutarnjim ritmom i metrikom, neopterećenom nikakvim sintetskim doda-cima niti hibridnim tehnikama, koja izranja iz suštine življenja i poimanja

7 Marko Vešović, Sijarićeva lirika, u Ćamil Sijarić “Poezija”, Veselin Masleša, Sarajevo, 1991., str. 141- 150., ID knjiga 10.

doc. dr. Jahja Fehratović

Page 161: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 161

života omeđenog onim svijetom koje smo prepoznali kao zasebne temate dominantnog zavičajnog koje prelazi u univerzalno. Naravno da se četirima naznačenim cjelinama ne iscrpljuju sva motivska čvorišta Sijarićeve poezije, ali se kroz njih oslikava matrica cjelokupnog autorovog opusa.

II. P R E P O Z N A V A NJ E

Da prosto kažem:Bijeli svijete,Moje zablude bile su u tomeŠto nisam znao ni ko sam,Ni gdje sam Do onda kad sam bio dijete8

Iščitavajući Ćamila Sijarića stiče se utisak da on, ustvari, nikada nije napu-stio rodni Bihor, da je cijeli život ostao zatočenik tog gorštačko-baladesknog doživljaja svijeta koji od djetinjstva nosi u sebi kao usud. Njegova poezija nije otkrivanje do sada nepoznatih veza. Ona odiše jednostavnošću i kri-kom za davnim, za prošlim koje ga muči i pritišće, neprestano tjera da priča, da u životu bude vječiti dječak, đak, pričalica, dokoličar, putnik, zanesenjak koji umije sjećanjem i legendom da dozove prvotne slike i oblike svijeta.9Sa druge strane, dječija nevinost i zapitanost, istraživački nerv i avanturistički duh tvore pjesnika idealistu u vječnome raskoraku sa realnošću, nedovoljno spremnog da napusti vlastita poimanja, shvaćanja i uvjerenja, ali i da žrtvuje intelekt i slobodu zarad kompromisa sa zbiljom i okrutnostima njezine re-alnosti. Treba biti djetinje mudar i snalažljiv da prođeš kroz sve te životne izazove i ostaneš na granici između unutarnjeg svjesnog i pojavnog nesvjes-nog ispoljavanja spoznaja koje proizvode trenutačna razočarenja i radosti, da budeš dovoljno hrabar prema sebi i prihvatiš sopstvenu nemoć i svijetom da ne ispoljiš slabosti kojih si u dubinama svog bića svjestan. Upravo, sukob na razini sebe i svijeta, individue i kolektiva, spoznaje i zablude, kompromisa i konflikta, duhovnog, čistog, esencijalnog i materijskog, prljavog i materijal-nog predstavljat će osnovu Sijarićevih reminescencija na djetinstvo, njegov unutarnji bijeg od sredine, od okruženja, od svega što proističe iz surove realnosti u prostranstva idealnog i onih momenata nenatrunjene slike ne-stvarnog dječačkog snivanja i snatrenja, maštanja i otkrivanja svijeta kroz sliku nevinih, radoznalih i pitomih očiju.

Brojne su reminiscencije na najčistiji i najsvijetliji dio života, čak bi smo mogli oformiti zaseban ciklus pjesama koje tretiraju ovu tematiku. U taj bi ciklus svrstali sljedeće Sijarićeve pjesme koje neposredno korespondiraju tematikom djetinjstva: Gle te rane na toj brezi, Bila je to breza podkoju sam se

8 Da prosto kažem bijeli svijete, Koliba na nebu, str. 19.9 Rajko Petrov Nogo: Iz recenzije, u knjizi Ćamil Sijarić Lirika, Bigz, Beograd, 1988.

SIJARIĆEVA LIRIKA OD ZAVIČAJNOG DO UNIVERZALNOG DOŽIVLJAJA SVIJETA

Page 162: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

162 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

sklanjao, Zasvira dijete na brijegu, Ne znam šta sam u životu bio, Nalomih vrbovih grančica, Nema tu više one kuće, To je ona ista naša škola, Zasvira truba u Skoplju, Dođem često, Da prosto kažem.10

Breze. Drveće predstavlja jedan od najstarijih i najrasprostranjenijih ar-hetipskih simbola u povjesti ljudskih kultura i civilizacija. Najčešće se po-vezuje sa životom, snagom, zdravljem, vremenom i historijskim trajanjem.11 Različiti narodi imali su posebna osjećanja prema pojedinim vrstama drve-ća, neki čak i izgrađivali kultove o svetosti pojedinih vrsta, poput Skandina-vaca (jasenu), drevnih Egipćana (javoru), Mesamopotamaca (palmi), Slavena (lipi), Britanaca (tisi), Japanaca (sakaki), Arapa i Perzijanaca (hurma) i dr. U literaturi nismo naišli na poseban odnos prema brezi, pretpostavljamo da je vjerovatno neki narod nekada posebno poštovao i ovu biljku, ili je pak ona samo posebno značajna pjesniku Sijariću čiji zavičaj uglavnom prekri-vaju listopadne (bukove i hrastove) i zimzelene šume i gajevi, dok su breza i brezove šuma rjeđe. Vjerovatno joj to daje i poseban status, da se po njoj, u mjestima gdje je zastupljenija, lokaliteti – zaseoci, proplanci, gajevi, brda, uzvišenja, sela, pa čak i planine – nazivaju Brezovica. I zaista se, s posebnom pažnjom. može gledati na brezu, koje visinom i bjelinom, savitljivošću i du-ljinom trajanja kontrastira čovjeku kog vrijeme razgrađuje, koji se pogrblju-je, kruti, dobija boju starosti i na koncu polaže u zemlju. Za pjesnika njena ovlašna krhtoća samo je jedan od privida prirode. Rana koja joj se nanese ne zarasta pedeset godina – jer je od djeteta. A dijete je simbol nevinosti i nepatvorene čistote.

Breze nisu samo simbol otpornosti i prkosa. Za pjesnika one su štit od prirodnih strahota koje iznenada nasrću na čovjeka kao slabašno i nedostat-no biće. Breza je jedino drvo u šumi u koje grom neće.

Svijet je prolazan, sve se rađa, živi i umire, pa ni breza nije vječna. Pjesni-kova breza nije obična, ona i poslije smrti živi, presađena u pjesmi-nekrolo-gu:

Trajala je i trajala, listala i listala,I najzad se od starosti povila k zemljiI pala.

Njen pad znači i pjesnikovo skončanje, jer je kod Sijarića kao i u većini svjetskih kultura, drvo je simbol života, prekretnica između ovozemnog i onostranog, neminovni prolaz iz jednog oblika u drugi, koga je i sam svje-stan, ko što je svjestan vlastite nemoći da bilo što promijeni, da se na bilo koji

10 Sijarićeve pjesme koje su nastale poslije rata nemaju naslova, u prvoj zbirci za naslov se uzimaju nekoliko prvih riječi iz prvog stiha, u drugoj se uzima cijeli stih kao mogući naslov, prema tim pokazateljima su pjesme i poredane u sadržajima.

11 Više o simolici drveta: O’Conel, Mark; Airey, Raje: Ilustrovana enciklopedija znakova i simbola, JRJ, Zemun-beograd 2007., str. 170-172.

doc. dr. Jahja Fehratović

Page 163: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 163

način odupre strahoti nestajanja. Iz tog razloga mu je potrebna breza u koju grom ne udara, a kako da je pronađe kada više ne raspoznaje drveće u šumi:

Ostario sam i sam – I ako hoću još i malo da trajem,Treba da nađem brezu u koju grom Ne bije.Ali ja više drveće ne raspoznajemI ne znam koje je breza, a kojeNije.12

Svirala.Truba. U pjesmi koja je uzeta za moto ovog odjelka iskazan je lirski subjekt koji se razračunava sa sobom i svijetom. Razotkriva životnu zabludu i teži povratku čistoti djetinjstva, porodice i zavičaja. Spoznaja i otklon ka djetinjstvu prisutni su i u pjesmama u kojima su lajt-motivi pastirska svirala i vojna truba. Lirski subjekt je spreman da ušuti dijete na brijegu, da mu ukine svirku iz svirale koju je i on nekada imao, ali nikako da mu pođe za rukom da ušuti dijete u sebi, jer je svjestan da je to jedini balans u životu kojeme ne može postići harmoniju, jer će u tom sazvučju potrti i dijete na brijegu i dijete u sebi i obje svirke, koje će sliti u lamentni poklič: Star sam danas13 iz koga se javlja neka druga muzikalnost, čiji akordi dulje šušte u ušima i huče na smrt.

Sličnu funkciju ima i truba u pjesmi Zasvira truba u Skoplju.14 Raskorak u kom se lirski subjekt našao između dva oslušaja trube obuhvaća cijeli život. Od njene svirke hotelska soba pobijeli i zasvijetli vidik. Bjelina i svjetlost pred-stavljaju šupljinu koja se obznanjuje u trenutku, a koja ustvari traje koliko i sam život. Lirski subjekt je unutar te svjetlosti i bjeline koja ga vodi lucidnoj transcedentualnosti. Rastrežnjenje je trenutačno, ali i zakašnjelo. On će i na ovaj zov trube u Skoplju ustati kao i nekad dok je bio đak “Velike Medrese”. Glas će mu zatreptati kao i breza dok će raznježen uzviknuti: O koliko sam zakasnio! Otišao je život, ostao zov trube koji kao i svirka poziva na put i pu-tovanje ka prapočelu.

Uporedna analiza pjesama o svirali i trubi pokazuje nam da su pjesnič-ke metode i sredstva istovjetna. Nijanse koje ih čine zasebnim duhovnim produktima nose polivalentnost i konverziju osnovnog značenja riječi. U pr-voj pjesmi subjekt je dijete, a objekt svirala. Njena svirka je blaga i umiljata. U drugoj pjesmi subjekt je truba prodornih zvukova; njena svirka ne nosi nevine akorde kao zvuk svirale iz djetinjstva. Truba se veže za vojsku, za ratove, za bojne pokliče, za sve ozbiljne poduhvate koji trajno utječu na ži-vot. Njen zvuk je, utoliko, jači što proizvodi krajnje alarmantna saznanja o

12 Bila je to breza pod koju sam se sklanjao, Koliba na nebu, str. 90.13 Zasvira dijete na brijegu, Koliba na nebu, str. 21.14 Zasvira truba u Skoplju, Lirika, str. 36.

SIJARIĆEVA LIRIKA OD ZAVIČAJNOG DO UNIVERZALNOG DOŽIVLJAJA SVIJETA

Page 164: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

164 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

starosti i blizini smrti. Ta dva primarna zvuka koja možemo prepoznati kao Sijarićevu muziku života rastočenog između bezbrižne groštačke pastorale i krute vojničke i uniformirane čizme ujedno će predstavljati i dva razdo-blja pjesnikova života djetinjstva surovo prekinutog đakovanjem i ulaskom u zreli period života o kojima kazuje sa starače distance, svodeći račune sa višeznačnostima vlastitoga bića.

Kuća. Kamen. Škola. Treću skupinu samoprepoznavajućih motiva, nakon neuhvatljivih slika djetinjstva i audiovizuelnih prisjećanja, Sijarić pokušava izgraditi na materijalnim svjedočanstvima sopstvenoga postojanja; rodne kuće kao temelja, kamena kao spomenika bezbrižnome djetinjstvu i škole kao prve značajne institucije u kojoj je stjecao životna iskustva, pokušavajući tako uramiti postojanje i djetinjstvo kroz dimenziju obitelji, društva i siste-ma.

Za Sijarića, ukletog vječitim povraćajima u zavičaj, kuća u kojoj se rodio predstavlja hram iz kog zrači ljepota i smisao bitisanja.15 Kada se poslije dugogodišnjeg lutanja vrati tom iskonu, ne pronalazi nikakvih materijalnih tragova niti obilježja koji će posvjedočiti njega samoga – nema ni kuće, ni ka-pije, ni drva bagremovoga, ni sebe. Vječita zapitanost i vječito nespoznavanje odgovora. Pjesnik pita ljude šta je bilo sa kućom, sa kapijom, bagremom – a koga da upita za sebe!? Sam ne zna odgovora, a od ljudi niko mu ga ne može dati, te zato u ovoj pjesmi izbjegava poentirati mudrošću, što je česta odlika njegove lirike, ostavljajući nam da naslutimo kako i sam pjesnik nestaje je za tom kućom, za tom kapijom i tim bagremovim drvetom, izjeđen od sipca koji moždane pila.

Drugi lokalitet koji pjesnik oživljava i za koji ga veže toplo sjećanje na carstvo djetinjstva jeste kamen kraj sela:

Bio je to naš prijestoMi djeca bili smo careviI cariceI sa te stoliceIzricali kazne:Tebi to, tebi to…16

U njemu se javlja pohotna želja da kao nekada doživi kaznu izrečenu od carice. Da bude junak, na vrelom pijesku bose noge opruži i razroko gleda u sunce. U ovom vapaju starosti na bezazlenu dječiju igru pojavljuje se ogoljeni i predegzistencijalni pjesnik kod koga želja prerasta u žudnju, a žudnja, pak, u kaznu spoznaje sopstvene starosti i nemoći:

15 Nema tu više one kuće, Lirika, str. 34.16 Dođem često, Lirika, str. 60.

doc. dr. Jahja Fehratović

Page 165: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 165

Ostao je samo taj kamen,Bijel i velik,Sjednem uz njega i zamišljamKako sam kažnjenik.

I Kamen je kažnjen. On je kao i pjesnik: vascijeli život boravi u svijetu u kom je usamljen i samotan. Pored doživljanog, pjesma Dođem često razot-kriva još jedan sloj pjesnikovoga univerzuma. Pjesnik nam sugerira da je taj kamen na kraju sela prijesto i sudnica u kojoj su djeca donosila svoje beza-zlene dječije presude. Sa druge strane, time nam pjesnik ostavlja kopču na jednu drevnu prošlost svoga zavičaja i naroda, na dobre Bošnjane i njihovu historiju, koji su u važnim mjestima – bilo da je riječ o gradu ili okupljalištvu – izgrađivali kamene sudačke stolice na kojima su sjedili vladari i njihovi sudije i sa koga su upravljali i održavali javni red i mir.17 Prividna dječija igra oko monumentalnog i nažalost najvjerovatnije nenotiranoga spomenika kul-ture nulte vrijednosti te oponašanje srednjovjekovnih bošnjačkih kraljeva i ilirskih careva proistekla iz kolektivnoga pamćenja kulture svjedodžba je slojevitosti pjesnikovoga zavičaja i njegovoga poriva da, slično usmenim ka-zivačima i pjevačima koje je u djetinjstvu sretao i od njih upijao ljubav prema priči i pričanju, ostavi makar zametak o njegovoj slavnoj prošlosti.

Treće svetilište koje Ćamil čuva u njedrima, da ga kao hamajlija štiti od svakog zla, jeste škola. Iznenada se našao pred tim hramom znanja i kazuje sebi da je to ona ista škola i da su to one iste stepenice i da su oni te stepenice željni znanja i saznanja po četiri preskakali od jednom nesvjesni da ih žurba neminovno vodi kraju života. Zato pjesnik već starac, kom naviru te negdaš-nje slike i porivi stoji sa štapom pred tom školom i tim stepenicama i smiruje uznemireni duh:

I kao da za ruku vodim sebe ondašnjegNe dam mu više onako…Po četiri!Nego polako, polako…

Upravo je u toj staračkoj mudrosti i staloženosti u svim pjesmama ovog temata pjesnik Sijarić tragao za sobom, duhovnim i materijalnim, za onim materijalom koji je od njega napravio složenu individuu, koja, svodeći račune sa sobom i svijetom, zaključuje da je sve izvan djetinjstva, njegove čistote i nevinosti zabluda, protratani život sličan ostarjeloj brezi koju je čak i grom prepustio polagahnom umiranju i nestajanju, kao što je nestalo i pjesnikove rodne kuće, i one djece oko drevnog kamena prijestola što će zajedno sa ško-

17 Detaljnije: Bešlagić, Šefik: Kamene stolice srednjovjekovne BiH, ANU BiH, Djela, knjiga LIX, Sarajevo 1985.

SIJARIĆEVA LIRIKA OD ZAVIČAJNOG DO UNIVERZALNOG DOŽIVLJAJA SVIJETA

Page 166: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

166 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

lom ostati da svjedoči neku novu djecu vodeći ih kroz sve dimenzije njihove egzistencije od prapočela do skončanja ovozemnoga života.

III. N A Š I P O V I C A M A Š I P C I C R V E N E18

Šipovice su lokalitet na obroncima visoravni Bihor. Pripadaju općini Bije-lo Polje u južnome Sandžaku, ili na sjeveru Crne Gore.19 U ovome živopisno-me selu, u bratstvu Sijarića, rodio se Ćamil, prvi akademski obrazovani Bi-horac.20 Iako ga je život nosio putovima urbanih sredina nikada se nije uspio oprostiti sa zavičajnim atarima. Šipovice sa svim svojim pojavnostima ostale su vječita ishodišta njegovih promišljanja i opsesija. O čemu i sam svjedoči: Moje je selo jedna mala usamljena visoravan. Ono je kao nekakva sofra svijeta – oko koje su prisjele tamo crnogorske, tamo srbijanske, tamo dalje bosanske planine – i gle-dati odatle svijet znači ono isto što i s nekakvoga nebodera posmatrati oko sebe varoš (Kad bih mogao baš to da opišem!).21

U Šipovicama se šipci crvene, njihove su boje najjače u kasnu, u prekasnu jesen. Pjesnik je daleko, na njega ne padaju boja i miris šipaka iz Šipovica. Čulom inercije on ih osjeća, u zraku, i zna da se te jeseni posljednji put za njega crvene šipci iz Šipovica.22 Njihova simbolika je za pjesnika ambiva-lentna, s jedne strane oslikava šekspirovsko sjedinjenje u ljubavi, a sa druge zrelo, jesenje doba, berbe i svođenja računa sa prirodom i onim što je ona u porođajnim bolovima donijela na svijet ofarbano u crvenu boju, na samamo pragu završetka životnoga ciklusa i njegove očajničke borbe da se odupre

18 U ovu grupu pjesama koje govore o Šipovicama i njenim žiteljima svrstali smo sljedeće: Bili su silni ti naši stari, Da li sanjate vi naši stari, vi umrli o tome, Imamo silne djevojke u Šipovicama, Nas sasvim uništiše momci, Znam, Propjeva kroz naše selo, Po nebu zvijezde, Crni konji, crni na njima perčini, Brat moj na livadi leži; Nalomih vrbovih grančica; Mali smo mi. Dvije-tri kuće samo; Prođoh pokraj našeg seoskog groblja; Ponekad se osjetim sam; Gledam – u snu il na javi; Uhvatiše naša djeca ranjenu pticu.

19 Ismet Rebronja u tekstu Drumovi u djelu Ćamila Sijarića geografski određuje njegov najuži zavičaj: „Malo stočarsko naselje u severnom delu atara sela Godijeva nazvano Šipovice rodno je mesto romansijera, pripovedača i pesnika Ćamila Sijarića. (...) A samo Godijevo pripada kraju koji se zove Bihor. Bihor je na desnoj strani reke Lim, sa zapada omeđen Limo-vom pritokom Bistricom, a sa istoka vodom imena Lješnica Na levoj strmini reke Lješnice, blizu njenog uvira u Lim, po svoj prilici, bila je tvrđava Bihor, po kojoj i kraj dobi ime. Bihor je tako označavao prostor između Lima s južne strane sve do Pešteri te do Bistrice na zapadu i Lješnice na jugu”.

20 “Prvi bukvar u Godijevo je doneo, po završetku Prvog svetskog rata, neki žandarm Jovica, a bio je namenjen mlađem Ćamilovom bratu Šabanu. Ša-bana nisu zanimala slova, pa je Ćamil, uz pomoć žandarma, iz bukvara naučio da čita i piše. Odavde je otišao u skopsku Veliku medresu. Ćamila su, pri kraju druge godine, isterali iz medrese, pa je završio gimnaziju u Vranju, potom prava u Beogradu. Eto, bio je prvi Bihorac sa diplomom fakulteta – priča nam Muhedin Sijarić, direktor škole u Godijevu, gde je i biblioteka sa imenom najpoznatijeg Bihorca” – Boško Lomović, Veliki Bihorac van svojih knjiga, Koraci, broj 1., Kragujevac, 2003.

21 Ćamil Sijarić:Prodrijeti u san ljudski, Kritičari o djelu Ćamila Sijarića, ANU BiH, Sarajevo 1986., str. 310.

22 Znam, Koliba na nebu, str. 28.

doc. dr. Jahja Fehratović

Page 167: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 167

naturalnim zakonima. Zato nisu u Šipovicama samo šipci puni životnoga soka, u njima su i šipovačke djevojke čiju pjesmu sluša i gora i voda, čime nas pjesnik iznova vraća na puninu životnoga nadahnuća.

Sijarićeva samosvojna poetika izraz je ličnih propitivanje i autentičnoga iskaza nastalih na razini ne toliko literarnih pokusa koliko saživljenja sa prirodom i njenim zakonomjernostima u kojima ništa nije jednobrazno niti suvišno, pa čak i kada se dogodi pretakanje određenih tehnika iz jednog ambijenta u drugi. Tako će često u lirskim ostvarenjima inkorporirati epske elemente, kao što će u prozi tanahnim lirskim vezom postizati najkvalitet-nija poglavlja, pasuse i retke, ovisno o tipu proznoga djela. Njegove pjesme se doimaju kao kratke priče sa emotivnim nabojem i višeslojno isprepleta-nom strukturom koja se u posljednjoj strofi ili stihu razotkriva i uprošćuje, zato se prohodom kroz većinu njegovih pjesama stječe dojam da Sijarić ima tendenciju epskog pojednostavljavanja, oduzimajanja čitaocu slast razotkri-vanja skrovitih značenja. Pjesme o djevojkama iz Šipovica predstavljaju onu manjinu u Sijarićevom opusu u kojoj se poenta ne izvodi prostim iznošenjem podataka koji bi epskom pripovjedaču dakako pristajali, ali koji su, pak, u lirici katkada znakovita, a katkada i problematična stvar. U njima se oslo-bađa nagona za pripovjednim kazivanjem i poigrava lirskim sredstvima i metodama sa ciljem predstavljanja igre erosa i djevičanskog ponosa, pola-rizirajući kolektivnu individu na kontrastivne ekspresije. Naivna erotičnost kao podstrekač izliva vulkanske emocionalnosti iznenada se guši zbog sra-mote koju izaziva u svijesti šire zajednice. Djevojke postaju žrtve porijekla, njihova se pohota ne zadovoljava, osuđene su da danju pjevaju dok ječam žito žanju:

A noću izađu na mjesečinu,Po zelenoj, po rosnoj travi popadaju,Prstima prsa pršte,Iz kose kidaju uvojkeI vrište, vrište od muke što suDjevojke Iz Šipovica. 23

I kolektiv ima frustracije izazvane žetvom, pucanjem jeleka i kidanjem petlji na košuljama. Teško je boriti se sa nesputanom mladošću koja sazrijeva zajedno sa žitom i traži žeteoca koji će srpom da sasiječe i ubere plodove pri-rode. Kolektiv ih smatra uništiteljima, uljezima koji nakaze dotadašnji pseu-doidealni poredak i izjedaju nutrinu. Patetika pjesme Nas sasvim, savim uni-štiše momci24 utoliko je jača što je strukturirana kao ispovijed, jadanje čovjeka

23 Imamo silne djevojke u Šipovicama, Koliba na nebu, str. 26.24 Nas sasvim, sasvim uništiše momci, Koliba na nebu, str. 27.

SIJARIĆEVA LIRIKA OD ZAVIČAJNOG DO UNIVERZALNOG DOŽIVLJAJA SVIJETA

Page 168: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

168 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

čovjeku, bolesnika bolesniku s ciljem da se olakša sebi i bar na trenutak bol podijeli sa drugim. Upitno je da li se kolektiv smatra uništenim zbog toga što su momci djevojke odveli iz Šipovica, pa se njihova pjesma ne razliježe i od nje ne trne gora i voda ili pak što odlaskom djevojaka odlazi mladost, snaga koja radi, koja žanje i koju neštedimice treba rabiti!? Poznavajući Ćamila ro-mansijera i kazivača sudbina mogli bi smo sa ironijom prići ovim hipoteza-ma. Prisjetiti se Hatke iz Bihoraca, Ruške iz Kuću kućom čine lastavice, Snahe iz Naša snaha i mi momci, Džeke iz Zelen prsten na vodi, i gorštaka poput Šemsa Bajrića iz Gdje su ona prava vrata, Reke iz pripovijetke Rođak Reka, Hodže i Jusufa iz priče Talak, Halimače i Kaplara iz Bihoraca… i opet ostati u vječitoj zapitanosti i razdjelnici.

Momci su odveli djevojke, Šipovice opustjele. Brige kolektiva su spoznaj-ne, a njihovo razrješenje, u zavisnosti od stajališta sa kog se prilazi problemu koji, kako smo gore pokazali, ima polivalentnu mogućnost tumačenja. Šta pjesniku drugo preostaje do da se u oskudici životnih pokretača sjeća starih i umrlih. Motivi starih, umrlih predaka i grobalja, također, imaju temeljno uporište u poeziji Ćamila Sijarića. On će ih opjevati onakve kakve ih u sjeća-nju nosi. Onakve kakve ih je usmenom predajom zaodjenulo potomstvo. Oni imaju sve odlike epskih junaka, čak bi se od elemenata njihovog kolektivnog lika mogao stvoriti idealan epski lik sa osobinama koje nema niti jedan takav lik u našoj poeziji. Prototip Ćamilovog epskog lika koji se može izvaditi iz kolektivnog lika njegovih predaka imao bi sljedeće karakteristike: jahao bi samo neosedlanog konja, jer bi se pod njim lomili samari; ako bi mu se na putu našla rijeka preskočio bi je jednim skokom; ako bi mu se na putu ispriječilo stablo iščupao bi ga i bacio niz potok; rano bi lijegao, a ustajao u zoru; noć bi provodio sa pet, sa šest žena; djece bi imao ko ovaca u toru; kad bi u kući zapjevao tulila bi se lampa, kad bi u gori zapjevao gora bi se slomila!25 Ne bi li ovo mogao biti prototip nekog novog, do sada neviđenog epskog lika koji nije odjenut svilom i kadifom, ni čekrli-čelenkom, nema širita ni pozlaćenog odijela, ni oružje koje su kovale posestrime vile, ni ata od mejdana, ni vjernu ljubu u tankoj kuli – ili bi ovaj lik bio odviše narodski da bi se ugradio u svijest usmenog pjevača?

Pjesnik je ovdje narator koji čitaocu kao recepijentu prenosi obavijesti o jednom začudnom svijetu. I strukturom i narativnim metodama kojima se te obavijesti prenose ova bi pjesma ličila na bajku, međutim autor to ne do-zvoljava – oglušuje se o do sada postojeće konvencionalne modele bajke i poentira pjesmu sasvim neočekivano:

Zato danas kod nas ne rastu gore,Niti se lampe noću pale –Jer bojimo se da bi iz grobova ustaleTe naše stare budale I zapjevale.

25 Bili su silni ti naši stari, Koliba na nebu, str. 24.

doc. dr. Jahja Fehratović

Page 169: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 169

Evokacija kao izrazito poetsko sredstvo primjerena je epici. Njeni su ko-rijeni u Homerovim epovima. Srednjovjekovni ep se ne može zamisliti bez uvodne evokacije. Posvećeni uzor za srednjovjekovnu književnost bili su Vergilijevi epovi. Upravo se preko vergilijanskih epova ova figura prenosi u južnoslavensku književnost. Za ilustraciju je dovoljno spomenuti “Judi-tu” Marka Marulića, “Osmana” Ivana Gundulića, “Suze sina razmetnoga”, “Ucviljena Mandalijana” Dživa Bunića itd. Evokacija je statična figura i u usmenoj književnosti, U modernoj poeziji tip preoblikovane evokacije ima-mo u poemi “Stojanka majka Knežopoljka” Skendera Kulenovića. Ćamil Si-jarić se poigrava ovom figurom na taj način što je prebacuje u epici oprečnu formu – u liriku. Suvislo ukomponirana u iscenirani dijalog sa precima njo-me se daje hermetički čvrsta struktura pjesme:

Da li sanjate vi naši stari, vi umrli, o tomeŠta kod nas živih na Šipovicama ima?

Nema ništa kod nas, baš ništa,Do što dokoni po nebu brojimo zvijezde:Da vidimo koliko ih ima (….)26

I dalje produžava asocijacijama na porodicu, na ognjište kao simbol brat-stva i sloge… Posebno je zanimljiva slika sklonidbe pod drvo dok se spušta kiša – na ovom mjestu je drvo za Sijarića štit; štitonoše su preci koji žive u svijesti kao jedino utočište u sivom vremenu u kom na potomke udaraju gromovi i munje! Njihova je želja da tu, pod tim drvetom-štitom, presele i priključe se karavani starih i umrlih.

Preci su stalno u svijesti živih. Oni se javljaju i navečer kad mrak stavni, na njih pas ne laje jer su domaći, a nisu ni zahtjevni osim što žele da sa po-tomcima prenoće. Traže konak. Pjesnik ih se ne straši jer su sjenke, nečujni im koraci, a glas jednoličan: Daj mi konak.27 U nekolicini pjesama odnos sa precima još je prisniji: odrednica naši stari mijenja se u moji stari!28 Prisnost će narastati proporcionalno srodstvu umrlih o kojima je riječ. U pjesmi Ponekad se osjetim sam29 figurom paradoksa Sijarić uspjeva uskladitisamoću sa prisu-stvom mrtvih roditelja i živoga brata. Pokušava se obračunati sa mrtvima, odvojiti žive od njih, ali se ne usuđuje bilo što učiniti jer je granice između mrtvih i živih nespoznatljiva!

Ćamil tuguje i za živim bratom,30 težakom koji nije vidio more. Vidi ga

26 Da li sanjate vi naši stari, vi umrli, o tome, Koliba na nebu, str. 25.27 Pokuca neko noću na moja vrata , Koliba na nebu, str. 70. 28 Primjerice u pjesmi Crni konji, crni na konjanicima perčini, Lirika str. 76.29 Ponekad se osjetim sam, Lirika str. 45.30 Brat Ćamila Sijarića, Šaban, do nedvvano je živio u Šipovicama. Postoji anegdota o Šabanu:

Zapazile komšije da tri dana nije izašao iz kuće. Imajući u obzir njegove godine pomisli-

SIJARIĆEVA LIRIKA OD ZAVIČAJNOG DO UNIVERZALNOG DOŽIVLJAJA SVIJETA

Page 170: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

170 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

kako leži u tek pokošenim otkosima. Govoreći o bratu, ustvari, ispjevava jadikovku nad sobom. Osjeća drhtaje talasa koji bi da ga strovale u morske dubine. Statični pejzaž podsjeća na pastoralne slike u kojima se sve saživlja-va sa prirodom. More je, za razliku od statične pikturalnosti, vrlo dinami-čan organizam. To su dva svijeta, isto kao što su dva svijeta svijet Ćamilov i svijet Šabanov. Mirnoću pokošenih otkosa raspršuju skakavci na čiji se trzaj pjesnik vraća u treći svijet – svijet površnosti i projekcija stvarnosti u kom ne bitišu ni on ni brat mu.

Plemenska veza jedna je od najvećih svetinja kod gorštačkog naroda Bi-hora. U tim se krajevima ljudi ne cijene po zlatu nego po sinovima i braći. Bratstvo Sijarića je malo, tek dvije-tri kuće, ali im je zato sve veliko i žene i konji i pčele i starci i djeca i bunar i plot. Za svaku od ovih determinanti Sijarić, zbog potrebe da se ne ostane nedorečen, ima po jedan distih.31 U svakom kao da se čuju akordi Ćatićevog stiha:Moja mala izba, moj veliki svije.32 Još je jedna bitnost ove pjesme: ona nam pokazuje koje su to osnovne komponente koje jedno bratstvo mora imati. U Sijarićevom svijetu porodica se ne može zamisliti bez žena koje tegle vodu sa bunara, konja koji hržu kao da su neki veliki konji, pčela, staraca na umiranju, djece koja se rađaju… Sve je poveza-no i koncentrirano. Iščitavajući pjesmu osjetimo snagu jedne takve zajednice u kojoj sve funkcionira kako se samo osmisliti može. Taj idilični svijet u kom je sve veliko, ipak je mali i omeđen plotovima: A mali smo. Gore plot, dolje plot,/ I bunar.

Svih šest komponenata koje grade bratstvo (šesti je lirski subjekt koji ima funkciju kolektvinog lika) zasebni su svjetovi koji tek u tom zajedništvu do-bivaju epitet sazvučja. Čak se i njihova nutarnja muzikalnost osjeti kao ra-stureno solo sviranje koje se tek u udruzi doživljava kao ansambl životnih sokova, skokova i padova, umiranja i rađanja. Otvor prema vanjskom svijetu gradi se, upravo, preko tih rađanja koja se sublimiraju u vodi što otače iz porodične česme.33

Izvori su još jedan od čestih motiva kako u poeziji tako i prozi Ćamila Siajrića. On će imati, čak, i ciklus priča: Priče pored vode. Tehnikom reminis-cencija oživjet će uspomenu na česmu i panjeve koji su poredani oko nje. Sva-ki panj za po jednu sudbinu i jednog lika iz podsvijesti. Ti likovi su putnik, car, nevjesta i ptica. Svi su oni nekad prošli pored te česme, nadnijeli se nad nju i napili vode. Davni putnik – sintagma koja simbolizira prapočelo čovjeka

li su da je umro te to dojavili njegovim sinovima, koji žive u Bijelom Polju. Kada sinovi primiše vijest o očevoj smrti, razglasiše je, po gradu izlijepiše umrlice, pozvaše hodžu i sa njim uprte za Šipovice. Pred očinsku kuću dočekaše ih zaključana vrata. Obiše ih i zajedno sa komšijama uđoše u kuću našavši živoga oca kako sjedi na krevetu. Tri dana nije izlazio jer mu se”nešto nije dalo”. Na sinove je ostala bruka, a Šaban još uvijek živi u Šipovicama i “za živu glavu neće u grad”. Anegdotu sam čuo od književnika Ismeta Rebronje i Enesa Halilovića.

31 Mali smo. Dvije-tri kuće samo, Lirika str. 38. 32 Musa Ćazim Ćatić sonet Pred smrt, edicija BKN33 U Bihoru, na jednoj od glavnih raskrsnica i danas postoji česma koju je Ćamil Sijarić za

života sagradio, u narodu je ova česma poznata kao “Dobrača”.

doc. dr. Jahja Fehratović

Page 171: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 171

koji je poput Sizifa osuđen da štapom putove prohodi, pomalo podsjeća i na Kur’ansku priču o hazreti Hidru, jer se i putnik svaki put iznova vraća na vodu i utušuje žeđ kao što se i hazreti Hidr, a.s., iznova javlja odabranim lju-dima.34 Pjesnik je i za sebe pripremio panj pored česme, i on se napija vode. Čitalac je u dilemi da li je reinkarnacijom pjesnik, u stvari, postao drevni putnik iz kog isklijava mladica ili je samo ćutljivi čuvar drevnosti u kome se koncentrišu karakterne osobenosti gore navedenih likova.

Surovost reljefa i strahovi od nesigurnih putova utjecale su na način živ-ljenja Bihorskog naroda. Kao što je naznačeno, jedna do imanentnih kompo-nenata svakog domaćinstva jeste dobar konj. Motivi konja nosioci su nekoli-cine Sijarićevih pjesama. Na njemu treba dovući namirnice iz Bijelog Polja ili Novog Pazara, što je još teže i kudikamo opasnije. Planina je, strmina je, gine se, treba deset puta promisliti prije nego se odabere put koji od raskršća vodi ka Pazaru. Isto je, išao ti preko ili ispod planine: satire se i gine. U toj nedoumici, vjeruje se plemenitoj životinji, konju:

Ne znajući koji je put gori,A u Pazar mora da se ode – Pustiše konje da ih vode.35

Da se naslutiti da je Sijarić ovaj motiv preuzeo iz historije islama. Opće je poznat momenat kada Muhammed, a.s., dolazi u Medinu i ne želeći da se bilo ko naljuti – zbog toga što ne bi njemu odsjeo – pusti svoju kamilu (El-Kaswa) da sama odluči gdje će stati. Na mjestu gdje stane sagradi se džamija, a u kući kojoj se uputi odsjedne Muhammed, a.s.36

IV. S U D B I N E

U modernoj književnosti gotovo da je najčešća tema individualne sudbi-ne koja vodi borbu za egzistenciju i ostvarivanje nekih idejnih ciljeva, bilo iz ideoloških ili iz duhovnih potreba. Sav Sijarićev opus svodi se na tumačenje takvih sudbina. One mogu biti pojedinačne, a mogu biti i kolektivne. Svaka od priča nosi po jednu ili više njih. Najveći broj pjesama korespondira ovim motivom, njih trideset konkretno govori o ljudima iz pjesnikovog zavičaja.37

34 Gledam u snu ili na javi, Lirika str. 68.35 Zaustaviše konje, Lirika, str. 3036 Bihorci su islamske vjeroispovijesti i sigurno upoznati sa ovim događajem. 37 Iz zbirke LIRIKA: Grane, Čekanje, Raskopasmo u starom, Ostade u našem selu iza pokojni-

ka sat, Da doživi mnogo srećnih godina, Zamirisala livada, Malo, malo, pa ta žena izgovori, Ne znamo šta bi tome našem čovjeku, Taj muž i ta njegova žena su iz Godočelja, Uz ta mala crvena zrna na trnu, Ovdje je nekad poginuo neki čovjek, Zaustaviše konje, Uhvatiše naša djeca ranjenu pticu, Dođe nam na konak siromašak, Pred našu kuću dohodi noću; iz zbirke KOLIBA NA NEBU: Uz tkanje, Na njivi, Naslonilo se na planinu, Pričao je on mudre priče, Izgorje naš starac u selu, Bože mili, Zijo Manov i Manovice, Nađosmo na tavanu naše kuće,

SIJARIĆEVA LIRIKA OD ZAVIČAJNOG DO UNIVERZALNOG DOŽIVLJAJA SVIJETA

Page 172: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

172 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

To su svojevrsne životne drame svedene na golgotu stvarnosti. Sijarić je spisateljski vijek započeo suptilnim kazivanjima o sudbinama.

Za te njegove početke karakteristično je, tzv., žensko pismo. Prve objavljene pjesme u Gajretu, Novoj ženi, Pregledu, Mladoj kulturi i Gajretovom kalendaru38 kao da su pisane od ruke kakvog pristalice feminističkoga pokreta (da nije riječ o slobodnom stihu zasigurno bi se dalo posumnjati da je njihov autor Ahmed Muradbegović, jer po strukturi i idejama pripadaju haremskoj lirici). To se posebice primjećuje u pjesmama Grane, Uz tkanje i Čekanje. Pored toga što potječu iz istoga perioda (1939 –1941) prve dvije pjesme obrađuju i sličnu tematiku: samovanje djevojke uz tkalački razboj. Još jedna njihova zajednič-ka osobina je to što su napisane ekavicom. Motivi balada o nesretnoj djevojci svjedoče o usmenom supstratu Sijarićevoj prvotnoj lirici. U pjesmi Čekanje, također, imamo supstrat na motive balada o nesretnoj nevjesti. Pjesma Na njivi preklopljena je socijalnom tematikom i borbom za jednakopravnost sta-leža, borbom za tzv. radničku klasu. U njoj prepoznajemo ideološke osnove pokreta kome je pjesnik pripadao. Ovdje se mora napomenuti i crvena boja kao najčešća u svijesti pjesnika, sjetimo se crvenih šipaka, crvenog ploda drveta Mukinja itd.

Za razliku od lirskih početaka u kojima se Sijarić poistovjećuje sa liko-vima (pjesme su u ich formi) u poslijeratnom stvralaštvupred nas izranja pripovjedni lirik. Narativna nit koje se Sijarić nikada nije uspio osloboditi pre-usmjerena je na lirskog subjekta kao posmatrača i bilježnika zbivanja. On često konstatuje: Taj muž i ta njegova žena su iz Godočelja; Ostade u našem selu iza pokojnika sat; Samo je on bio junak, taj siromašak / Iz našeg sela; U Sjenici jedno čudo ima; Trista volava imao je na Pešteri / Unuk Nemanjin – kralj Radisav; Davno je umro naš bubnjadžija; Dođe naš ratnik iz rata u Grčkoj; Pričao je on mudre priče / O ljudima itd. Na svaki od ovih početnih stihova mogla bi se dograditi, u najmanju ruku pripovijetka, ako ne i roman, međutim, oni su dijelovi izra-zito kratkih lirskih minijatura. Pjesnikova pasivna uloga hroničara gradacijski se nadopunjuje novim značenjskim jedinicama da bi se u kulminacijskom stadiju priklonio jednoj od suprotstavljenih strana. U vanjskom značenjskom sloju on najčešće pripada kolektivu, dok se u dubinskom, unutarnjem prikla-nja pojedincu, i na taj način kod čitaoca cjelokupni dojam pjesme proizvodu polarnu reakciju, u zavisnosti od načina čitanja:

Dođe naš ratnik iz rata u GrčkojI donese grčku tepsiju i po tijeluRane.Žene mu rekoše da mu tepsijaIz Grčke ne valja, jer je plitka.

Davno je umro naš bubnjadžija, Dođe naš ratnik iz rata u Grčkoj, Seljaci iz Turandola, Samo je on bio junak, taj siromašak, Veli nam naš bolesnik, Trista volova imao je u Pešteri, Sva sjenička polja bila su njegova, U Sjenici jedno čudo ima.

38 Vidi fusnotu br. 4.

doc. dr. Jahja Fehratović

Page 173: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 173

Mi mu rekosmo da mu ni rane Iz Grčke ne valjaju, jer su plitke.Rekosmo mu:Mi bismo ti kod kuće zadali dubljeRane.39

Suvišnim uproštavanjem na kraju Sijarić ovoj možda antologijskoj pjesmi oduzima pravo višeznačnoga tumačenja i percepcije. To je slučaj sa većinom njegovih pjesama. On ne može ostati nedorečen i dozvoli čitaocu užitak ak-tivnog razvijanja značenja. Pjesnik se daje i na razglabanja o sudbinama ne-kih od likova i na taj način postaje analitičar. Takav je slučaj sa prosjacima iz Godočelja40 za koje lirski subjekt prognozira skončanje:

Jedne noći će, može biti uz uštap – Pasti sa neba zvijezda…I niko u Godočelju neće znatiDa je toIz njihovih rukuIspao štap.

Pored hronološkog i analitičkog kazivanja kod Sijarića je primjetna i de-skripcija, ali ne arhaična deskripcija opisa pejzaža ili dekora, mada ima pjesa-ma sa takvom strukturom. Sijarićeva deskripcija je na psihološkoj osnovi u kojoj je sadržana borba dviju suprotstavljenih strana, od kojih je uvijek jedna čovjek a druga može biti: bijeda, smrt, surovost življenja i razni strahovi koje proizvodi svijest o prolaznosti, reljefu ili sredini. U toj vječitoj borbi ne može svako biti junak, ne može se svako izboriti sa svim nedaćama.

Samo je on bio junak, taj siromašakIz našeg sela, Samo je on smio da kaže bijedi:Ne bojim se ja tebe,Ne možeš mi ništa!Dođi da sjednemo i gledamo se – Ti s jedne strane,Ja sa druge strane mogaOgnjišta.41

U nekolicini pjesama postoji metoda izravnog obraćanja u kojoj je pjesnik pasivni slušalac ili recipijent radnje. U njima uopće nema vanjskog čitaoca.

39 Dođe naš ratnik iz rata u Grčkoj, Koliba na nebu, str. 5940 Taj muž i ta njegova žena su iz Godočelja, Lirika, str. 65. 41 Samo je on bio junak, taj siromašak, Koliba na nebu, str. 100

SIJARIĆEVA LIRIKA OD ZAVIČAJNOG DO UNIVERZALNOG DOŽIVLJAJA SVIJETA

Page 174: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

174 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Čitalac je jedan i najčešće imenovan. Klauze koje se gomilaju oko lirskog subjekta ujedno su i asocijacije na koje se lik-čitalac treba prisjetiti događaja vezanih za njega i pjesnika kao prenosioca informacija. Lik-čitalac/slušalac u drugoj fazi pjesme dobiva ulogu čovjeka koji se odavno nije pojavljivao među svijet koji je zajednički za njega i lirskog subjekta. Ne zna se da li je lik-čitalac/slušalac otišao iz zavičaja nekim poslom ili da li je uopće među živima i još se ne zna da li pjesnik razvija sliku samo u svijesti ili nekim sredstvima komunikacije želi da prouzrokuje dijalog. Pjesma se može razumjeti dvoja-ko što, opet, zavisi od stanovišta sa kojeg se prilazi tekstu, kao primjerice u sljedećim stihovima:

Bože mili, Zijo Manov i Manovice,Gdje se tebe sjetih!Pa onaj plot, pa ona vodica pred kućom,Pa uz vatru Man i Manovica – I ti, Zijo.(…)Teče i sad ona vodica. Ali se ne diže i onaj dim – Ni ti, Zijo, sa njimGore u oblak. (…)42

Sijarićevi likovi su raznoliki, tu imamo: siromaha, prosjaka, staraca, bub-njadžija, težaka, žetelaca, djevojaka, žena, nevjesta, trudnica, putnika na-mjernika, djece, predaka, boraca iz NOB-a, majki, utvara, umrlih, iznenad-nih posjetilaca… na kraju tu je i kolektivni lik u koji se pisac utapa gubeći osobenosti individualnosti. Bilo da je riječ o kolektivnom liku ili nekom od personaliziranih, postupak je identičan. Svi se oni bore sa nekim svojim su-parnicima ili se iščuđavaju do tada nepoznatim pojavama koje donose dis-harmoniju u njihovim životima. Kolektiv će se čuditi riječi igličak43 koju žena žetelac izgovara dok je za sofrom, kad se Bogu moli, dok žanje, kad liježe da spava, kad ujutru ustaje, kad se umiva… Kada žena napusti kolektiv svi se u čudu nađu kad se uhvate dok za sofrom, kada vrata otvaraju i zatvaraju izgovaraju istu riječ – igličak.Svaka pojava ostavi vidljivu promjenu. Tako će kolektiv prokleti pjevača čiju pjesmu sluša kao da stoji na molitvi Bogu. Ta ih je pjesma omađijala, čak su joj zaboravili i riječi i melodiju i zvuke. Pje-snik kao glasnogovornik kolektiva konstatuje: Bi nešto s nama iza tog čovjeka.44 Njima nije čudan samo pjevač i njegova pjesma, oni se kao zajednica čude svemu samo ne ljudima. Na ljude su navikli ma kakvi da su, a na njihove

42 Bože mili, Zijo manov i Manovice , Koliba na nebu, str. 45. 43 Malo, malo, pa ta žena izgovori, Lirika, str. 56.44 Propjeva kroz naše selo, Koliba na nebu, str. 98.

doc. dr. Jahja Fehratović

Page 175: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 175

štapove i konje nisu. Ljudi se mjere prema tim sredstvima ili pomagalima u saobraćaju – danas su to nadmetanja u vrsti i modelu automobila, a nekada su bili konji i štapovi.

Kada siromašak dođe na konak ponese i štap. Štap je dovoljan da ispriča sve o čovjeku, a gorštački svijet voli sve da zna i sazna.45 To je kolektiv koji brine za svakog člana, kojem je sreća svakog pojedinca bitna i koji boluje sa svakom jedinkom. Kada se desi da nekog od njih pozove put svi se pitaju zašto i kuda. A njega njegova zvijezda nosi i zato se sa svima oprašta, ostavlja sve, oblači novo odijelo i ide niz polje.46 U sve se razumiju i sve prate. Znaju šta se dešava kad se uz livadu i niz livadu uzhoda žena. Niko ništa ne govo-ri, a svi isto misle. Livada okupana jutarnjom rosom, kukurijekanje pijetla i uzhodana žena asocijacije su za rađanje koje nije samo reprodukcija čovjeka već i jedna nova sudbina. Plod treba da bude zdrav, otporan na muku i ne-sreću, da bude lijep ko nepokošena livada što miriše na sunce i rosu, da bude glasan kao pijetao, da bude bajraktar – da se na kraju sva erozija osjećanja smiri u kriku, da iz livade izroni konjanik.47 Radoznalost kolektiva nije samo za sudbine živih i budućih generacija, duhovna tjeskoba je kad se pažnja skrene na stare i umrle.

Uspomena na djedove i pradjedove oživljava sa stvarima iz njihova ži-vota. Jedna od tih stvari je i bubanj.48 Bubnjalo se kad se dijete rodi, kad se svadba pravi, kad se u vojsku polazi, kad se bajramuje, kad se teferiči, na imendan, na đurđevdan, na svemu i na svačem se bubnjalo u bubanj. Kod starih i odvažnih gorštaka drugi instrument ne bi mogao ni da zaživi do prodornost bubnja čija jeka odliježe sa brda na brdo i prenosi zvukove sat-kane u životni ritam, jer je bubanj u mirnodopskim i kasnijim vremenima zamijenio šenlučenje iz oružja, kojim se obznanjivala svaka radosna vijest.

Pomrli su ti stari gorštaci, a sa njima i jeka bubnjeva, zamrtvio ritam u tarabuke i harmoniku novih pokoljenja. Nekad se desi da mladi pronađu bu-banj na tavanu i pokušaju oživjet sjećanja na životni ritam i igru predaka, ali brzo smalaksaju i pobijeđeni ga vrate na tavan, samim tim i sjećanje na stare i umrle. Otuda će i Bubnjadžija,49 kao lik, stajati na granici života i smrti, živog i umrlog, jedina zapreka među njima bit će zamah njegovih udaraljki.

Za svaki lik pjesnik ima utočište i krajnje rješenje, svaki od tih nesretnika će dobiti neku svoju kolibu od pruća na oblacima ili nebu.

Priča i pričanje su osobenosti koje će svaki književni kritičar podvući kao glavne karakteristike Sijarićevog književnog stvaralaštva. Ta opsjednutost pričom ne ograničava se samo na prozu i Hasana sina Husejnova. U lirskoj formi on će ispričati priču o Pričaocu i magičnom dejstvu riječi. U njoj još jače vri jezgro pričaoca, kojih imamo od tri vrste: I. Pričalac kao lirski su-

45 Dođe nam na konak siromašak, Lirika, str. 80. 46 Ne znamo šta bi tom našem čovjeku, Lirika, str. 80. 47 Zamirisala livada, Lirika, str. 39.48 Nađosmo na tavanu naše kuće bubanj, Koliba na nebu, str. 57.49 Davno je umro naš bubnjadžija, Koliba na nebu, str. 58.

SIJARIĆEVA LIRIKA OD ZAVIČAJNOG DO UNIVERZALNOG DOŽIVLJAJA SVIJETA

Page 176: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

176 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

bjekt, II. Pričalac koji priča mudre priče i III. Kolektivni pričalac. I. Pričalac je površinski, nema ga unutar jezgre pjesme, djeluje sa razine sveznajućeg pripovjedača. II. Pričalac je stožer radnje; to se raspoznaje iz stihova: Pričao je on mudre priče / O ljudima.50 III. je Kolektivni pričalac koji donosi obavijesti o II. Pričaocu i također aktivno djeluje na tok razvijanja lirskog pripovijedanja: A o njemu pričali da zna / Sve što na svijetu nema – / Ili što ima. Pripovjedna nit se vraća od jednog pričaoca ka drugom rukovođena tehnikom sveznajućeg pripovjedača.

Zasebnu cjelinu u Sijarićevoj poeziji čini nekolicina pjesama o Pešteri. To je, zapravo, jedan mali ciklus od svega tri pjesme o kralju Radisavu, u čijem su posjedu bila sva pešterska polja. Upravo o tom bezgraničnom prostran-stvu koje nema krajeva i ivica govori pjesma. U njima se javlja svekozmičko sjedinjenje subjekta i prirode. Ona govori i o prirodnosti i jednostavnosti vladara koji se ni u čemu ne razlikuje od podanika: kosi livade ko i oni, živi u kolibi, nosi gaće od lana, oko podne pospava kao i svaki težak da se odmori od zamaha kosom.

NE ZNAMO KO SU BILI TI STARI NARODI

Potraga za identitetom jedna je od vodećih tematskih cjelina u svjetskoj književnosti dvadesetog stoljeća. Vječita zapitanost o prapočelu i korijenima nije strana ni južnoslavenskim književnicima. Često možemo Ćamila Sijari-ća, u pripovjednim djelima, uloviti u takvom traganju (taj temat je možda naj-zastupljeniji u romanu Raška zemlja rascija). U poeziji pitanje porijekla izbija u prvi plan. On ne pokušava proniknuti u jezik i život tih starih naroda kao Mak Dizdar već nagađa o njima. Zbog toga mu je prizma vanjska, a lirski subjekt kolektiv. Takva je pjesma Ne znamo ko su bili ti stari narodi.51

Pjesnik, u ime kolektiva, stoji ispred saznanja da su u istim Šipovicama nekada živjeli narodi iza kojih ništa nije ostalo do informacija da su živjeli i otišli, bez tragova i imena. Perspektiva je takva da se moraju tražiti ostaci ili tragovi najpodesniji za intelektualnu svijest današnjih Šipovčana. Elementi identifikacije su: kapa, obuća, ime, žena.

Kapa je simbol pripadnosti određenoj zajednici. Kod Bošnjaka Sijarićevog rodnog kraja to je bio fes, nekada ćulah i čalma, zatim beretka koja se očuvala do današnjih dana. Kape su se mijenjale kako je koja vlast nailazila.52 Ona se identificira sa vjerskom i nacionalnom pripadnošću. U narodu se i danas za prevrtljiva čovjeka kaže: Njegovoj glavi svaka kapa paše. Zbog toga i u pjesnika radoznalost da sazna o kapama tih starih naroda:

50 Pričao je on mudre priče, Koliba na nebu, str. 35.51 Ne znamo ko su bili ti stari narodi, Koliba na nebu, str. 5552 U Antologiji narodnog stvaralaštva Bošnjaka iz Sandžaka “Može l’ bit što bit ne može” au-

tora Husejna Bašića postoji i svjedočanstvo za ovu tvrdnju. to su stihovi narodnog pjesnika: “Hvala Alahu / Kad smo u ćulahu / Kad nismo u fesu / Da nas ne obesu”. Odnose se na period II svjetskog rata kada je Novopazarski sandžak bio pod njemačkom i albanskom upravom.

doc. dr. Jahja Fehratović

Page 177: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 177

Da su nam iza sebe ostaviliBar kapu – po kapi bismo znali Jesu li velike ili male glave Imali Ti stari narodiZa drugo ih ne bismo ni pitali

Na istovjetan način se poigrava sa tri preostale hipoteze o obući, imeni-ma i ženama starih naroda. U pjesmama u kojima se oslobađa kolektivnog ne-znanja sintagma stari narodi biva precizirana u Rimljani ili Grci, grčka groblja i rimske nekropole. Postoje i arheološki dokazi da su područje današnjeg Sandžaka naseljavali, Iliri, Grci i Rimljani. Sijarić je taj motiv iskoristio i u romanu Bihorci.53 Na ovom stadiju imamo pomak u saznaju imena tih starih naroda, ali još uvijek nam nije ništa poznato o njima: Niko ne zna kad su tu živjeli / Ti stari Grci / I kad su poumirali.54 To je nepoznanica koju pjesnik ne želi da otkriva. Međutim, kod njega se javlja pretpostavka o reinkarnaciji izu-mrlih Grka u leptire koji noću dođu u posjet živima. Ovdje je utkan i neza-obilazni motiv leptira i svijeće – sa degradacijom da leptiri ne sagorijevaju od plamena već umiru skupa sa njim kad se svijeća utrne. Kako se pjesnikova interesovanja povlače ka bližem historijskom periodu (Rimsko doba) tako i poezija postaje prisnija, sa puno više detalja datih kroz mikrostrukturu pjesme. U pjesmi se vrše iskopi, traga ne samo za spoljnjim obilježjima već i nutarnjim stanjima duha:

Iskopaše na rimskoj nekropoli Kosti nogu, ruku Cijela čela, tjemena. I sad – kažu – muče muku Da dođu do ljubavi tih starihRimljana.55

Poetika je duboka kao i iskop koji ide do pasa i do ramena.56 Svijest kopača naginje ka naznačenoj premisi da bi konkluzija bila očita:

53 Scena kada Hadžija dolazi u Rašlje i usput naiđe na groblje, zaustavi se i moli za umrle skupa sa pratiocem, dok ne naiđe neki prolaznik i kaže im da je to grčko groblje…

54 Grčko je to groblje, gore na brijegu, Koliba na nebu, str. 19.55 Iskopaše na rimskoj nekropoli, Lirika, str. 63.56 Pjesnik je s namjerom naznačio da se kopa do pasa i do ramena, jer ih dovodi u vezu sa

sviješću svojih zemljaka koji prema vjerskim običajima muški grob kopaju do pasa a ženski otprilike do pazuha što je približno ramenima, pokušavajući i na taj način ustvrditi ako ništa ono bar neke od zajedničkih osobina prijašnjih naroda i njegovih savremenika.

SIJARIĆEVA LIRIKA OD ZAVIČAJNOG DO UNIVERZALNOG DOŽIVLJAJA SVIJETA

Page 178: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

178 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Sve više zemlje odgrnu, sve dubljeU dubinu dube, I već vide sjenke zaljubljenih RimljanaKako se i pod zemljom ljube.

U pjesmi Imam jedan prsten57 Sijarić se poistovjećuje sa starim Rimljani-nom kome je taj prsten nekada pripadao: obojica su – kako se to pjesniku pričinjava – taj prsten na istom malom prstu nosili.

Težnja pjesnikova da se bavi arheologijom vidna je i u pjesmi Da sam arheolog,58 koja predstavlja onaj dio Sijarićevog opusa kojim prevladava lju-bavna tematika i koji nikako ne bi smio biti zanemaren. Potencijalom ne kao glagolskim vremenom već stilskim sredstvom, uvjerava dragu u snagu nji-hove ljubavi koja je sagledana kroz historiju od Grka preko Rimljana do Dardana pa do današnjih vremena. Izvlači iz sebe odlomke grčkih vaza, rim-skih amfora, nakite od bronze i bakra, od zlata i srebra, zrna đerdana, šareno staklo… Neumoran je kopač, jer:

Znam da nađu oni koji kopajuNađu u ruševinama, u pepeluSve što zemlja krije.

I sam je zemlja te zato raskopava sloj po sloj, dio po dio samoga sebe.

OD ZAVIČAJNOG DO UNIVERZALNOG

Ćamil Sijarić je kroz poeziju Sijarić ispisivao samoga sebe, dio po dio, živeći literaturu svim bićem, onako kako su umjeli samo veliki umjetnici pisane riječi. Nesumnjivo je da najveći broj Sijarićevih lirskih minijatura ko-respondira temama i motivima iz zavičaja. Ti zavičajni elementi se rastaču na nekoliko hermetički strukturiranih cjelina i nadalje razvrstavaju na mo-tive kao najmanje poetske jedinice koje se dalje ne mogu razgrađivati. Ali te teme i motivi se univerzaliziraju i tako postaju kosmogenične abrevijature postanka i kraja svijeta. Svojevrsna apokalipsa i apsurd čovjeka, njegovog bitka i ambijenta u kom se ostvaruje. Taj put ka univerzalizaciji dobro je osje-tila i definirala Hatidža Dizdarević-Krnjević, koja kaže: „Njegove pjesme (Ć.S. opaska moja) leže na arhaičnom libretu, čija je difuznost i složenost u tome što je on sinkretičkog porijekla i stava, i višejezičnog izraza. A to je sloj opšteljudske prošlosti i

57 Imam jedan prsten, Lirika, str. 18.58 Da sam arheolog, Lirika, str. 92

doc. dr. Jahja Fehratović

Page 179: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 179

tradicije, duboko ljudska svojina, svevremena i djeljiva na sve. Odatle vodi put prema univerzalizaciji.59 Takav način univerzalizacije ima za cilj, kako kaže i sam pje-snik, samo da ispriča, da iznese, do oživi, da zabavi i sebe i drugoga. On želi da se poistovjeti sa svojim likovima, sa Bihorcima koji su epicentar njegovog svekolikog književnog interesa.60 U tom i takvom ambijentu nastajale su ove pjesme iz kojih proplamsava lirski genij Ćamil Sijarića.

59 Dizdarević-krnjević, Hatidža: Marginalije o Sijarićevoj poeziji, Književno djelo Ćamila Sjarića, ANU BiH, Sarajevo 2003., str. 89.

60 Sijarić, Ćamil:Prodrijeti u san ljudski, Kritičari o djelu Ćamila Sijarića, ANU BiH, Sarajevo 1986., str. 312.

SIJARIĆEVA LIRIKA OD ZAVIČAJNOG DO UNIVERZALNOG DOŽIVLJAJA SVIJETA

Page 180: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 181: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 181

316.644-057.874(497.11)343.436:004.738.5343.45:004.738.5

Doc. dr. Muzafer SaračevićUniverzitet u Novom Pazaru, Departman za računarske [email protected]

msc. Edin KorićaninUniverzitet u Novom Pazaru, Departman za računarske [email protected]

NASILJE U INTERNET OKRUŽENJU I OPASNOST OD KRAĐE IDENTITETA:

ANALIZA STAVOVA UČENIKA O ELEKTRONSKOM NASILJU I MOGUĆIM PREVENCIJAMAVIOLENCE IN THE INTERNET ENVIRONMENT AND THE DANGERS OF IDENTITY THEFT:

ANALYSIS OF ATTITUDES OF STUDENTS ON ELECTRONIC VIOLENCE AND POSSIBLE PREVENTION

Page 182: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

182 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

APSTRAKT

U ovom radu opisani su neki od oblika nasilja u internet okruženju. Ak-cenat je stavljen na zloupotrebe kao što su uznemiravanje, uhođenje i krađa identiteta. U prvom delu rada su navedeni najčešći načini za krađu identite-ta. Društvene mreže služe kao paravan za nasilje i krađu identiteta, a pored toga opisani su neki načini uznemiravanja i uhođenja posredstvom elek-tronske pošte. Navedeni su i neki saveti za delotvornu prevenciju i zaštitu od elektronskog oblika nasilja.

U poslednjem delu rada, navedena je analiza stavova učenika o mogućim zloupotrebama na internetu i prevenciji. Njihovi stavovi su analizirani kroz četiri kriterijuma procene (1. znanje o mogućim opasnostima na internetu, 2. rizično ponašanje na internetu, 3. moguća prevencija i savetovanje, 4. efika-snosti softverskih alata za zaštitu).

Ključne reči: Elektronsko nasilje, krađa identiteta, internet viktimizacija, digitalno nasilje, cyber kriminal.

ABSTRACT

This paper describes some of the forms of violence in the Internet envi-ronment. Emphasis is placed on abuses such as harassment, stalking and identity theft. In the first part of the paper are listed the most common met-hods of identity theft. Social networks are used as a cover for violence and identity theft, and in addition are described certain forms of harassment and stalking through electronic mail. There are mentioned some tips for effective prevention and control of electronic forms of violence.

In the last part of paper is given the analysis of pupils’ views on the po-ssible abuse on the Internet and prevention. Their attitudes were analyzed through four evaluation criteria (1: knowledge of the possible dangers on the Internet, 2: risky behavior on the Internet, 3: possible prevention and counse-ling, 4: efficiency of software tools for protection).

Key words: Electronic Violence, Identity Theft, Internet victimization, Digital violence, Cyber Crime.

Doc. dr. Muzafer Saračević, msc. Edin Korićanin

Page 183: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 183

UVODNA RAZMATRANJA

Informaciona bezbednost je jedna od najaktuelnijih i najvažnijih tema sa kojom su se danas susreli korisnici i provajderi informacione tehnologije. Sve do nedavno, mnogi korisnici nisu bezbednost posmatrali dovoljno oz-biljno. Oni su verovali da je, ukoliko su njihovi serverski i mainframe kom-pjuteri smešteni unutar zaštićenog objekta kome može pristupiti samo ogra-ničeni broj ovlašćenih korisnika, malo verovatno da će se oni ikada suočiti sa slomom, odnosno, narušavanjem bezbednosti. Međutim, najšira upotreba PC-ja, PDA i bežičnih uređaja, potpomognuta velikim interesovanjem prema korišćenju Interneta i drugih kompjuterskih mreža, dovela je do toga da sli-ka kompjutera koji bezbedno rade na nekoj fizički zaštićenoj lokaciji danas nije ni izbliza toliko realistična kao nekada (Seen, 2007: 832). Otuda i velika zabrinutost izvršnih rukovodilaca, menadžera i ostalih korisnika za što bo-ljim obezbeđenjem sistema.

U skladu sa tim, sprovode se sve radikalnije promene u organizaciji služ-be informacione bezbednosti. Pitanja informacione bezbednosti i problem zaštite informacija su sa krajnjih margina dospela u situaciju da budu de-lokrug rada samog top - menadžmenta kompanija. Znači, interesovanje i pažnja koja se u svetu posvećuje informacionoj bezbednosti nisu odraz po-modarskog trenda, već realnost nadolazećeg informacionog društva. Sa na-rušavanjem poslovnih informacija dolazi do narušavanja i privatnih (ličnih), a samim tim dolazi do pojave tzv. elektronskog nasilja sa kojim se otvaraju vrata raznim zloupotrebama, a među njima su uznemiravanje, uhođenje i krađa identiteta.

Elektronsko nasilje (ili digitalno nasilje) uključuje bilo kakav oblik slanja poruka putem interneta ili mobilnih telefona, a sve sa ciljem povređivanja, uznemiravanja ili bilo kakvog drugog nanošenja štete detetu, mladom ili odraslom čoveku koji ne može da se zaštiti od takvih postupaka (Eoghan, 2001: 356). Pojavljuje se u obliku tekstualnih, zvučnih ili video poruka, foto-grafija ili poziva.

Termin “Cyber kriminal” je širi pojam od elektronskog nasilja, zato što obuhvata širok spektar kriminala kao što su internet nasilje, dela vezana za kršenje autorskih i srodnih prava, dela vezana za sadržaje, dela protiv poverljivosti, integriteta i dostupnosti kompjuterskih podataka i sistema itd. (Willard, 2008: 257).

Kompjuterska forenzika (Cyber forenzika), je primena naučno dokazanih metoda za prikupljanje, obradu, tumačenje i korišćenje digitalnih dokaza u cilju obezbeđivanja ubedljivog opisa aktivnosti ovog tipa kriminala. Kom-pjuterska forenzika, takođe, uključuje čin izrade digitalnih podataka pogod-nih za uključivanje u krivične istrage. Kada je lopov dobio podatke, računari se često koriste za kreiranje lažne identifikacije, falsifikovanih čekova i dru-gih dokumenata za činjenje prevare. Kompjuterska forenzika u velikoj meri pomaže policijskim službenicima da identifikuju obe strane, žrtve i počinio-ce krađe identiteta (Vacca, 2005: 147).

NASILJE U INTERNET OKRUŽENJU I OPASNOST OD KRAĐE IDENTITETA: ANALIZA STAVOVA UČENIKA O ELEKTRONSKOM NASILJU I MOGUĆIM PREVENCIJAMA

Page 184: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

184 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

MOGUĆE PRETNJE NA INTERNETU I KRAĐA IDENTITETA

Privatnost na internetu uključuje pravo na zaštitu ličnih informacija u vezi sa čuvanjem, upotrebom, obezbeđenjem od trećih lica i prikazivanje lič-nih informacija preko interneta. Zaštita može da podrazumeva i lične iden-tifikacione informacije ili informacije koje se odnose na posetioca određene veb stranice.

Krađa identiteta na Internetu je vrsta prevare kojom se od korisnika ra-čunara putem lažne poruke e-pošte ili veb-sajta saznaju lični i finansijski po-daci. Internet pruža nove načine za lopove da ukradu tuđe lične informacije i da počine prevaru. Lopovi mogu da postignu svoj cilj na nekoliko načina, kao što je korišćenje Internet čatovanja i trojanskih konja koji služe da sa tuđeg računara pokupe lozinke, korisnička imena i brojeve kreditnih kartica koje korisnik koristi na računaru prilikom registrovanja, prijave na nekom web sajtu ili obavljanja online kupovine i pošalju ih nazad do lopova. Mnogi onlajn biznisi danas, takođe, čuvaju lične podatke o korisnicima i kupcima na svojim veb-sajtovima, i te informacije se koriste kada se osoba vrati na veb-sajt. Ovo predstavlja još jedan način da se pristupi tuđim ličnim infor-macijama. Pored toga, postoji i tzv. e-mail phishing, gde lopovi pokušavaju da prikupe tuđe lične informacije slanjem lažnih e-mailova (Ramzan, 2010: 101). Krađa identiteta na Internetu se može izvršiti na više načina, od kojih su najčešći:

• putem elektronske pošte ili ćaskanjem (eng. phishing)• putem zlonamernog softvera (npr. trojanski konji, spyware, keyloger…)• putem društvenih mreža (Facebook, Twiter, Linkedin itd.)

DRUŠTVENE MREŽE KAO PARAVAN ZA NASILJE I KRAĐU IDENTITETA

Istraživanje u akademskoj sredini je pokazalo da društvene mreže funk-cionišu na više nivoa, počevši od porodice do nivoa nacije, i igraju kritičnu ulogu u određivanju načina na koji će se neki problemi rešiti, kako će or-ganizacije funkcionisati i stepen do koga će pojedinac uspeti u dostizanju individualnih ciljeva.

Zbog velikog pristupa ličnim podacima korisnika, često dolazi do velike zloupotrebe nad tim podacim. Nisu retki slučajevi, da razni programeri ili hakeri, upadaju u sisteme mreža, gde čine znatne štete, kako i korisnicima, tako i administratorima. Najčešće žrtve su maloletnici, koji su laka meta ovih vrsta zloupotreba (Kovačević & Lepojević, 2009: 6). Upravo zbog slič-nih razloga, mnogi od servisa imaju zaštitu za maloletnike, koja im donekle pruža sigurnije korišćenje servisa. Postoji i niz malicioznih stavki, tj. virusa, koji, skrivajući se u obliku marketinga, ili različitih dodataka, mogu upasti u računarski sistem i izvršiti velike štete. Zbog toga, korisnik uvek treba da bude oprezan sa ovim stavkama (Stevanović, 2006: 2).

Doc. dr. Muzafer Saračević, msc. Edin Korićanin

Page 185: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 185

ELEKTRONSKA POŠTA: UZNEMIRAVANJE I UHOĐENJE

Elektronska pošta se možda čini kao pouzdan način konverzacije između dvoje ljudi, bezbedan od prisluškivanja trećeg lica. Međutim, poruka može biti presretnuta bilo gde u putu između pošiljaoca i primaoca u bilo kom trenutku. Ukoliko šaljete email sa posla, vaš šef može legalno da ima uvid u vašu elektronsku poštu, a ukoliko vaša firma u bilo kom trenutku bude pravno procesuirana, tužilac, ili strana koja vas tuži ima zakonsko pravo da preispita vašu elektronsku poštu, a vi zakonsku obavezu da im je date na uvid. Ako pošaljete email od kuće, hakeri mogu da ga presretnu, ili ukoliko ste pod istragom nadležnih organa, isti mogu zapleniti elektronski zapis uz odgovarajući nalog. Čak i vaš internet provajder legalno može da kontroliše vašu e-poštu.

Elektronska pošta je ranjiva od obe vrste napada - aktivnih i pasivnih. Pa-sivne pretnje su usmerene na konkretan sadržaj poruke (engl. Release of me-ssage contents) i analizu saobraćaja (engl. Disclosure of Information), dok su aktivne usmerene na modifikaciju sadržaja (engl. Modification of message contents), odgovore (engl. Replay), lažno predstavljanje (engl. Masquerade) i nedostupnost usluge.

Neke od zloupotreba putem elektronske pošte (Ramzan, 2010: 126):Objavljivanje informacija (engl. Disclosure of Information): Većina imejlova

se trenutno emituje javno, bez enkripcije. Pomoću nekih raspoloživih alata, treće lice može čitati vašu imejl poštu.

Analiza saobraćaja (engl. Traffic Analysis): Sumnja se da neke zemlje ru-tinski prate elektronsku poštu u cilju državne bezbednosti. Ovo rade da bi olakšali borbu protiv industrijske špijunaže i političkog prisluškivanja.

Modifikacija sadržaja (engl. Modification of message contents): Poruka može biti promenjena u toku prenosa ili skladištenja.

Lažno predstavljanje (engl. Masquerade): Moguće je poslati poruku u ime neke druge organizacije ili neke druge osobe, tj. lažno se predstaviti.

Odgovor na primljenu poruku(engl. Replay): Već primljene poruke se mogu poslati nekim novim primaocima. Ovo može dovesti do gubitka, kon-fuzije ili povređivanja reputacije pojedinca ili organizacije.

Prevara (engl. Spoofing): Lažne poruke se mogu ubaciti u sistem drugog korisnika. To može biti postignuto u okviru lokalne mreže ili iz bilo kog dru-gog okruženja, koristeći virus poznatiji kao trojanski konj.

Nedostupnost usluge (engl. Denial of Service -DoS): Može se blokirati si-stem za slanje elektronske pošte, tako što će se isti pretrpati sa mailovima. Može se izvesti i slanjem imejla sa trojanskim konjem ili nekim sličnim vi-rusom. Moguće je i blokirati korisnički nalog unošenjem pogrešne lozinke iznova.

SAVETI ZA DELOTVORNU PREVENCIJU OD ELEKTRONSKOG NASILJA

NASILJE U INTERNET OKRUŽENJU I OPASNOST OD KRAĐE IDENTITETA: ANALIZA STAVOVA UČENIKA O ELEKTRONSKOM NASILJU I MOGUĆIM PREVENCIJAMA

Page 186: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

186 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Škola može imati ogroman uticaj i ulogu u podsticanju internet bontona i unapređenju informatičke pismenosti. Informacione tehnologije se uspešno koriste kako za formalni oblik, tako i za neformalni oblik učenja. Uloga škole u ovom slučaju jeste istraživanje i pružanje tačnih informacija u različitim načinima korišćenja interneta u cilju osiguravanja učenicima samopotvrđi-vanje, asertivnost, participaciju i razvijanje prijateljstava (Diamanduros & Downs, 2008: 5).

Veoma je bitno da se učenicima pokaže, da odrasli, kao digitalne pridoš-lice, itekako prate sve aktuelne promene u informacionim tehnologijama. Novi oblici komuniciranja pružaju digitalnim pridošlicama uvid u intereso-vanja digitalnih urođenika. Dakle, nastoji se da se definišu jasna pravila u korišćenju interneta i mobilnih telefona u školskoj sredini.

Pet ključnih oblasti za delotvornu prevenciju od elektronskog nasilja (UNICEF Vodič, 2008):

• Isticanje pozitivnog korišćenja tehnologije.• Razumevanje i razgovor o modernim načinima komuniciranja i opa-

snostima elektronskog nasilja.• Uspostavljanje novih i dorada postojećih pravila i posledica.• Omogućavanje prijavljivanja elektronskog nasilja.• Evaluacija uticaja preventivnih aktivnosti.

ANALIZA STAVOVA UČENIKA O MOGUĆIM ZLOUPOTREBAMA NA INTERNETU I MOGUĆIM MEHANIZMIMA KOJI SE ODNOSE NA PREVENCIJU

U ovom delu rada navedena je analiza stavova učenika o mogućim zlou-potrebama na internetu i prevenciji. Anketiranje je izvršeno u jednoj osnov-noj školi u Novom Pazaru. Istraživanje ima za cilj da ukaže na statistički značajne mogućnosti podizanja nivoa svesti o mogućim zloupotrebama na internetu i prevenciji od elektronskog nasilja. Istraživanje je sprovedeno u periodu od 18. do 27. novembra 2014. godine. U elektronskoj anketi se prija-vilo ukupno36 ispitanika (učenici od 6. do 8. razreda).

Učenici su ocenjivali iskaze ocenom od 1 do 5 (1 - uopšte se NE slažem, 2 - uglavnom se NE slažem, 3 - neodlučna/an sam, 4 - uglavnom se slažem, 5 - u pot-punosti se slažem). Anketu su popunjavali elektronskim putem na web adre-si: http://muzafers.polldaddy.com/s/anketa. Anketa se sastoji od ukupno 20 iskaza, koji su raspoređeni u 4 dela, a svaki deo daje procenu sa različitih aspekata:

1. deo: znanje o mogućim opasnostima na internetu,2. deo: rizično ponašanje na internetu,3. deo: moguća prevencija i savetovanje,. deo: efikasnosti softverskih alata za zaštitu.

Doc. dr. Muzafer Saračević, msc. Edin Korićanin

Page 187: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 187

Tabele 1-4. Različiti kriterijumi proceneKRITERIJUM PROCENE 1: ZNANJE O MOGUĆİM OPASNOSTİMA NA İNTERNETU

1 2 3 4 5

Internet je bezbedno okruženje ako se koristi odgovarajući anti-virus softver 22 9 1 2 2

Elektronska pošta je bezbedan web servis 21 10 1 2 2Slanje poruka neprimerenog sadržaja nije dozvoljeno na društvenim mrežama 25 7 2 1 1

Objavljivanje privatnih podataka ili nei-stine na četu, blogu ili internet stranici ne spada u internet nasilje

12 8 10 3 3

Prosleđivanje tuđih fotografija ili bilo kakvog sadržaja o drugome sa zahtevom za komentarisanje ne spada u krađu iden-titeta

18 10 6 2 0

Ukupno 36 učenika 54.44 24.44 11.11 5.56 4.44KRITERIJUM PROCENE 2: RİZİČNO PONAŠANJE NA İNTERNETU 1 2 3 4 5

Dok se dopisujem nemam uvek na umu mogućnost lažnog predstavljanja sa druge strane.

21 8 1 4 2

Otišao/la bi na sastanak s osobom koju sam upoznao/la putem mobilnog, na društvenoj mreži, četu ili putem bloga.

23 8 0 1 4

Uvek šaljem fotografije o sebi, svojoj po-rodici i prijateljima, jer smatram da ih ne mogu zloupotrebiti

17 7 0 9 3

Uvek brišem s mobilnog podatke i foto-grafije koje mi je neko poslao jer mislim da pomoću njih policija neće brže pronaći osobu koja mi preti.

29 5 0 2 0

Ne tražim pomoć od drugih da ne bi po-mislili da sam učinio nešto nedopušteno 22 6 1 3 4

Ukupno 36 učenika 62.22 18.89 1.11 10.56 7.22KRITERIJUM PROCENE 3: MOGUĆA PREVENCİJA 1 2 3 4 5

Javnost u Srbiji je dobro upoznata sa poj-mom cyber - elektronsko nasilje 18 12 3 2 1

Deca nisu kategorija internet korisnika koja je najugroženija, već kompanije 24 8 3 1 0

NASILJE U INTERNET OKRUŽENJU I OPASNOST OD KRAĐE IDENTITETA: ANALIZA STAVOVA UČENIKA O ELEKTRONSKOM NASILJU I MOGUĆIM PREVENCIJAMA

Page 188: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

188 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Radionice pri školama nisu najbolji oblik edukacije iz oblasti prevencije elektron-skog nasilja već informativni članci u medijima i internet kampanje

17 10 5 2 2

Neće mnogo pomoći u borbi protiv elek-tronskog nasilja u Srbiji ni mreža javnih institucija i nevladinih organizacija

15 12 0 2 7

Veliki gradovi (Beograd, Novi Sad, Niš,..) su delovi Srbije gde su najneophodnije edukacije iz oblasti prevencije elektron-skog nasilja

14 16 4 1 1

Ukupno 36 učenika 48.89 32.22 8.33 4.44 6.11KRITERIJUM PROCENE 4: EFİKASNOSTİ SOFTVERSKİH ALATA ZA ZAŠTİTU

1 2 3 4 5

Smatram da mi nije potrebna softverska zaštita zato što ne ostavljam svoje podatke na internetu i ne ponašam se rizično

14 15 1 4 2

Više koristim softverske alate (aplikacije) koje besplatno preuzimam sa interneta od komercijalnih

4 5 0 12 15

Smatram da preko elektronske pošte ne mogu biti ugrožen zato što postoji uklju-čen softver unutar internet pretraživača koji me štiti

9 7 3 11 6

Facebook je bezbedan kada je u pitanju opasnost od krađe identiteta zato što postoji automatizovan softver koji briše duplikate

7 5 5 8 11

Smatram da me antivirus koji trenutno imam štiti u potpunosti od svih oblika nasilja i krađe identiteta u internet okru-ženju

5 4 3 11 13

Ukupno 36 učenika 21.67 20.00 6.67 25.56 26.1

DISKUSIJA I ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Ako analiziramo pojedinačne rezultate, za svaki kriterijum procene, možemo videti da preko 50% učenika poseduje dovoljno znanja o mogućim opasnostima na internetu (kriterijum 1), a preko 60% učenika zna kada se rizično ponaša na internetu (kriterujim 2). Svakako je važno staviti akcenat na podizanje svesti kod dece i njihovih roditelja na sve moguće pretnje kada

Doc. dr. Muzafer Saračević, msc. Edin Korićanin

Page 189: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 189

se koriste moderne tehnologije u ostvarivanju komunikacije sa drugima. Po-trebno je definisati posledice i sankcije za sve one koji krše pravila ili čine nasilje. Takođe je veoma bitno da se učenicima i njihovim roditeljima pruži podrška od strane škole, za bilo kakav oblik nasilja, čak i u slučajevima kada se nasilje dogodilo izvan škole.

Međutim, iskazi u okviru kriterujma br.3 su ispravno ocenjeni ispod 50%, odnosno većina ne zna na pravi način da potraži pomoć i pravi savet za delotvornu prevenciju od elektronskog nasilja. Na osnovu dobijenih rezul-tata dolazimo do zaključka da prijavljivanje nasilja može biti težak korak, kako za one osobe koje trpe nasilje, tako i za posmatrače. Zato se nastoji da se i učenici i njihovi roditelji upoznaju sa različitim načinima prijavljivanja elektronskog nasilja u školi i među učenicima. Radnici škole i stručni sarad-nici moraju biti upoznati sa mogućnostima prijavljivanja i kome je potrebno obratiti se u takvim situacijama. Iskazi u okviru kriterujma br.4 su ispravno ocenjeni ispod 25%, što opet govori o slaboj upućenosti učenika u oblast pri-mene softverskih alata za zaštitu i njihovu pouzdanost i efikasnost.

Grafikoni 1-4.(1) znanje o mogućim opasnostima na internetu, (2) rizično ponašanje na internetu, (3) moguća prevencija i savetovanje, (4) efikasnosti softverskih alata za zaštitu.

Na osnovu zbirnih rezultata za sve četiri procene (Tabela 5), možemo vi-deti da su 10.97 % učenika izjasnilo da se u potpunosti slažu sa navedenim iskazima, dok 11.53% učenika se delimično slaže sa navedenim iskazima. Pošto su iskazi formulisani u formi koja je suprotna od ispravnog odgovora,

NASILJE U INTERNET OKRUŽENJU I OPASNOST OD KRAĐE IDENTITETA: ANALIZA STAVOVA UČENIKA O ELEKTRONSKOM NASILJU I MOGUĆIM PREVENCIJAMA

Page 190: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

190 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

dolazimo da rezultata da oko 22% učenika nije baš najbolje upućeno u oblast elektronskog nasilja i da bi se trebalo poraditi na dodatnoj edukaciji.

Sa druge strane, čak 46.81 % učenika je negiralo date iskaze, odnosno izja-snili su se da se u potpunosti ne slažu sa navedenim iskazima, dok 23.89% učenika se delimično ne slaže sa navedenim iskazima. Dolazimo da rezul-tata da oko 70% učenika bi znalo da prepozna oblik elektronskog nasilja. Tabela 5 daje detalje po broju selektovanih procena (od 1 do 5) za sva četiri kriterijuma.

Tabela 5. Sumirani rezultati za sve 4 proceneKriterijum procene: 1 2 3 4 51: Znanje o mogućim opasno-stima na internetu 54.44 24.44 11.11 5.56 4.442: Rizično ponašanje na inter-netu 62.22 18.89 1.11 10.56 7.223: Moguća prevencija i saveto-vanje 48.89 32.22 8.33 4.44 6.114: Efikasnosti softverskih alata za zaštitu 21.67 20 6.67 25.56 26.11% 46.81 23.89 6.81 11.53 10.97

Iz navedenog anketiranja, dolazimo do zaključka da je neophodna do-datna edukacija o nasilju u internet okruženju. Ono što je važno, jeste da se pruži tačan uvid u samu defniciju elektronskog nasilja, odnosno bitno je naglasiti po čemu se elektronsko nasilje razlikuje od drugih oblika nasilja, koje su njegove specifičnosti i kakvi su uticaji takvog oblika nasilja. Potrebno je osmisliti i odrediti jasna pravila i dosledno ih se pridržavati. Svakako se preporučuje vođenje evidencije o iskustvima učenika putem interneta, od-nosno napraviti evaluaciju uticaja preventivnih aktivnosti (Istraživanje: Bez-bednost dece na Internetu, 2009). Redovne provere su veoma važne u cilju utvrđivanja da li su preventivne strategije uspešne i primerene učeničkim potrebama. Korisno je podeliti materijale i preneti informacije o preduzetim merama, postignutim rezultatima, ali i aktuelnim izazovima i pitanjima s celom školskom zajednicom.

Na Grafikonu 5 je prikazan procentualni udeo ocena za sva četiri krite-rijuma.

Doc. dr. Muzafer Saračević, msc. Edin Korićanin

Page 191: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 191

Grafikon 5. Sumirani rezultati za sva 4 kriterijuma (%)

Vrednosti i pravila koja postoje u školi za vršnjačko nasilje je potrebno primeniti i na nasilje u elektronskim medijima. UNICEF je, pre pet godina, započeo javnu kampanju protiv vršnjačkog zlostavljanja, a već četiri godine se u školama sprovodi njegov program „Za sigurno i poticajno okruženje u školi“. Do sada se u program uključilo više od 250 osnovnih i srednjih škola. Eksterna evaluacija pokazala je da program uspešno smanjuje količinu vrš-njačkog zlostavljanja i uspostavlja sigurnije okruženje za decu. Elektronsko zlostavljanje nije do sada bilo obuhvaćeno programom, jer je relativno nov oblik zlostavljanja, kako vršnjačkog tako i opšteg.

Bitno je napomenuti da specifičnosti okruženja na Internetu, čine elek-tronski vid zlostavljanja sve rasprostranjenijim, po nekim mišljenjima, čak i opasnijim po psihološku ravnotežu žrtve od tradicionalnog vršnjačkog zlo-stavljanja. Zaključak je da internet okruženje ne pruža dovoljno povratnih informacija o reakcijama onoga kome su uznemiravajuće poruke poslate, što kod zlostavljača smanjuje osećaj da nanosi istinsku emotivnu i psihološku štetu drugoj osobi, smanjujući stepen samokontrole i uvida u stepen nasi

NASILJE U INTERNET OKRUŽENJU I OPASNOST OD KRAĐE IDENTITETA: ANALIZA STAVOVA UČENIKA O ELEKTRONSKOM NASILJU I MOGUĆIM PREVENCIJAMA

Page 192: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 193: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 193

316.774:004(497.11)

Internacionalni univerzitet u Novome PazaruDepartman računarskih naukaSalahudin Fetić, saradnik u nastavi [email protected]

INFORMACIONO-KOMUNIKACIONI RAZVOJ U MEDIJIMA SA POSEBNIM OSVRTOM NA SANDŽAK

ABSTRACT

The aim of this article is to investigate how information and communica-tion technologies; the computer as a tool for media content production, tran-smission and publication of the same, to modern software solutions, internet and mobile technologies, influenced the development and the reform of the media in Sandžak, from print and radio to television, as well as the emergen-ce of the new media - informative internet portals, which have become the fastest means of information.

The intention is to explore how at one time in one area, the media suffe-red a major transformation in order to remain alive, and for these reasons - the development of information and communication resources.

Keywords: media, information, communication, technology, Sandžak.

Page 194: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

194 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

UVOD

Cilj ovog rada je istražiti koliko su i na koji način informacione i komu-nikacione tehnologije, od računara, kao sredstva za proizvodnju medijskog sadržaja, prijenos i publikaciju istog, do savremenih softverskih rješenja, in-ternet i mobilnih tehnologija, uticale na razvoj i reformiranje medija na po-dručju Sandžaka, preko štampanih do radijskih i televizijskih, kao i pojave novih medija – informativnih internet portala, koji već preuzimaju primat u brzini informisanja.

Razmatramo posljedice primjene tehnološke ekspanzije u medijima, ko-liko su informatička sredstva pomogla, a u kojim segmentima odmogla ili degradirala pojedine medijske formate i publikacije.

Ljudski resurs u medijima se doima jako važnim i interesantnim i to u ob-licima njegovog prilagođavanja novim oblicima medijskog plasiranja, te pro-centom i načinom prihvatanja novih tehnologija od strane običnog svijeta.

U radu dajemo i poseban osvrt na informacione tehnologije koje se bave komunikacionim sistemima, često nazivanim informaciono-komunikacio-nim tehnologijama i sistemima, koji jesu u direktnoj povezanosti sa medi-jima, čak se može kazati da mediji potpadaju u kategorije informaciono-ko-munikacionih tehnologija, iz prostog razloga jer osnova njihovog nastanka jeste ista: potreba ljudi za komunikacijom jednih sa drugima, ili komunika-cije jednih sa masama, korištenjem posrednika; a ti posrednici su zapravo mediji.

KOMUNIKACIJE I KOMUNICIRANJE

U historiji razvoja komunikacija, kao osnovni i prvi oblik razmjene infor-macija navodi se direktni razgovor među ljudima i ljudi sa masama. Razvo-jem ljudske civilizacije i potrebom za što efikasnijom komunikacijom, razvi-la su se sekundarna sredstva komuniciranja. U početku su to bili isključivo štampani materijali dok razvojem tehnologije prijenosa radijskog i tv signala nije počela masovna upotreba prijemnika istih i razvila se posebna industri-ja njihove proizvodnje.1

Komunikacija među ljudima i komunikacija među mašinama dijelom je obuhvaćeno našim istraživanjem. Međutim, ono što nas u eri digitalne ko-munikacije interesira jeste komunikacija čovjeka sa mašinom i komunikacija mašine sa čovjekom, koja se nužno javlja u komunikaciji ljudi korištenjem mašina. S tim u vezi, važna nam je definicija informaciono-komunikacionih sistema i tehnologija koja glasi:

To je skup posebnih institucija, kanala i aktivnosti pomoću kojih grupe specijali-sta, na društvenim normama utemeljen način, informišu javnost o djelovanju poje-

1 Miroljub Radojković i Branimir Stojković, Informaciono komunikacioni sistemi, Clio, Beograd 2009, strana 12-15.

Salahudin Fetić

Page 195: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 195

dinaca, grupa, institucija i organizacija. Njegova svrha je omogućavanje masovnog pristupa informacijama i transparentnost vlasti i drugih organiazcija u društvu.2

MEDIJI

Mediji se mogu definirati kao sredstvo komuniciranja preko koga se pre-nosi poruka, informacija od komunikatora do recipijenata, bez obzira da li se u ulozi komunikatora odnosno recipijenta javljaju pojedinci ili grupe, kao akteri komunikacione prakse. Svako sredstvo koje obezbjeđuje da se njego-vim posredstvom prenose poruke kroz prostor i vrijeme od izvora do prima-oca smatra se medijem komuniciranja. Toj svrsi mogu služiti kako komuni-kacione tehnike tako i izvjesne organske funkcije čovjeka — funkcija jezika, organa za govor i saopćavanje poruka.

INFORMIRANJE I DEZINFORMIRANJE

Informiranje predstavlja proces prenošenja informacija od izvora do pri-maoca, pri čemu se u ulozi izvora, komunikatora, tj. onoga ko saopćava in-formaciju, odnosno primaoca, recipijenta, može javiti kako pojedinac tako i grupa pojedinaca, redakcija, institucija. Informisanje je veoma složen vid ljudske aktivnosti budući da je u pitanju proces oblikovanja i transemitiranja informacija s clijem da se njihovim posredstvom prenesu saznanja o ljud-skom iskustvu stečena u socijalnoj praksi. I, da bi se sve to bolje razumjelo potrebno je raščlaniti sam proces informisanja na odgovarajuće faze kako bi se pojmili razvojni momenti toga procesa.

Dezinformiranje je informacija sa potpuno lažnim ili krajnje deformira-nim sadržajem, lišena stvarne, činjenične podloge, a to može biti samo na-mjerno krivotvoren sadržaj, što je česta pojava u svakodnevnom privatnom i javnom životu, tj. u društveno-političkoj praksi. Najčešći oblik dezinforma-cija su propagandne poruke, i to one kojima se služe najprizemniji oblici pro-pagandne prakse da bi se u protivničke redove unijela makar i kratkotrajna pometnja.3

OD ŠTAMPANOG, PREKO RADIO DO TV NOVINARSTVA

Kako su mediji napredovali u tehnološkom smislu, tako se dostupnost medijima dvojako širila. Nekada, dok su postojavali samo printani mediji, informacija bi od novinara do čitaoca putovala jako dugo, katkada i više od mjesec dana. Kasnije, kada su tehnološke mogućnosti ojačale, pojavili su se dnevni listovi, pa je trajanje procesa objavljivanja vijesti smanjeno za manje do 24 sahata. Potom, pojavom radijskog prijenosa, to je svedeno na svega

2 Miroljub Radojković i Branimir Stojković, Informaciono komunikacioni sistemi, Clio, Beograd 2009, strana 23.

3 Prof. Dr. Šefket Krcić, Sandžak i mediji, istraživački rad, Novi Pazar, 2012., strana 15-19.

INFORMACIONO-KOMUNIKACIONI RAZVOJ U MEDIJIMA SA POSEBNIM OSVRTOM NA SANDŽAK

Page 196: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

196 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

nekoliko minuta od izricanja do objavljivanja. Na vrhuncu, kako se smatralo, pojavom televizije, audio prijenosu dodat je i vizuelni prijenos.

Iz perspektive novinara, u prvom mahu, dovoljno je bilo znati dobro na-pisati vijest, i za tu svrhu, u prvim danima novinarstva, imali smo vremena pisati informaciju i više od 30 dana. potom se to ubrzalo na svakodnevno pisanje, što se smatralo prevelikim ubrzanjem kada je novinarski posao u pi-tanju. Potom je za novinarsko zvanje, pojavom radija, bilo neophodno i imati dobar glas, dikciju i tečno pravopisno izražavanje. Pojavom televizije, uz sve to, postaje važni i izgled, gestikulacija te ostali elementi ponašanja tokom prenošenja vijesti do čitaoca, slušaoca, gledaoca.

Možemo reći da je u eri televizijskog novinarstva, novinarski posao, po-ziv ili zanat doživio vrhunac. S druge strane, u tom vremenu, potražnja za dobrim novinarima se povećavala, shodno širenju medija. Međutim, mediji su bili, kako se to voli reći žargonski, „skupa igračka“ i privilegiju da budu vlasnici medija i uređuju po svojoj sopstvenoj želji imali su samo „veliki“. U početku čak samo države i gradovi, a kasnije i privatnici.

INTERNET REVOLUCIJA

Internet revolucija dovela je do pojave portala, koji su znatno promijeni-li proces prenošenja informacija, bolje reći ubrzali do mjere neizdrživosti, u nekim situacijama, informativno bombardovanje publike. Nekada je bilo potrebno da budete u tačno određeno vrijeme za TV ili radio prijemnikom kako biste čuli informativni program ove ili one medijske kuće ili, ako su štampani mediji u pitanju, sačekati novo izdanje, otići na trafiku i kupiti, a onda čitati u željenom vremenu. Pojavom internet portala, dobili smo mo-gućnost da putem računara iščitavamo najnovije informacije, bukvalno ne-koliko sekundi od trenutka objave, i to bez određenog vremena, odlaska na trafiku, za računarom, a kasnije i pametnim telefonom.

Pojavom pametnih telefona, mogućnosti kreacije aplikacija za najraspro-stranjenije platforme androida i IOS-a, koje zapravo vrše ulogu internet por-tala, prilagođenih spomenutim platformama, dodata je još jedna opcija tzv. „push notifikacija“ koje, u koliko na andorid ili IOS uređaju imate instalira-nu aplikaciju neke medijske kuće ili portala, a kada su u pitanju neki najvaž-niji sadržaji, dobijete čak i zvučni signal iste sekunde kada informacija bude objavljena.

Potom su na scenu stupile društvene mreže, koje su postale nezaobilazan faktor u informisanju širih masa te samim tim nezaobilazan dio medijskih sistema. Tako da u današnjem vremenu, ukoliko želite ozbiljno gravitirati na medijskom nebu, morate biti, pored štampanog, radijskog ili TV novinar-stva, obogaćeni internet izdanjem, aplikacijom za pametne telefone, android, IOS i druge, ali svakako i dostupni na facebook, tviter, te od nedavno i viber javnim grupama. Sve ovo navedeno, sa jedne strane proizvelo je i pozitivne i negativne konsekvence.

Salahudin Fetić

Page 197: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 197

Medij i novinarski poziv postao je dostupan bukvalno svakom ko u dže-pu ima 50 eura i želi ih uložiti u zakupu domena i hostinga sa ovim ili onim nazivom, bez prethodne registracije kod nadležnih organa. Što je za razliku od TV novinarstva, gdje trebate uložiti stotine hiljada eura da bi ste pokrenu-li sistem TV-a, ogromna razlika. To je nužno dovelo do potpune slobode go-vora kada su mediji u pitanju, ali je, sa druge strane, značajno diskreditiralo novinarsku profesiju. Jer glas novinara više nije nužno glas pametnih, isku-snih, načitanih, pripremljenih, već i onih nepismenih, nezrelih i nedostojnih.

Razvoj tehnike uticao je i na mogućnost smanjenja ljudskog resursa u medijima. Nekada je u radiju za jednu emisiju uživo bilo potrebno pet osoba, a sada to može raditi jedna. Nekada je terensku ekipu televizije činilo pet do sedam ljudi, dok sada to može raditi jedan čovjek, novinar, kamerman, montažer, tehničar, ton majstor, fotograf, itd.

Iz svega spomenutog može se zaključiti da je tehnika u velikoj mjeri pro-mijenila rad medija, u većini slučajeva olakšala medijskim upošljenicima, povećala mogućnost i brzinu dostavljanja informacija i smanjila neophodan ljudski resurs.

REFLEKSIJE NA SANDŽAK

Sve što se dešavalo na globalnom nivou pratile su promjene i na lokal-nom, uz činjenicu da je sve teže išlo lokalno, u odnosu na globalno. Televizija je još uvijek medij broj jedan. Međutim, razvoj IT-a itekako je uticao na rad televizije, ali i radija i časopisa. Pored toga što se utjecaj najviše odnosio na unutarnju strukturu, u ovom radu više se fokusiramo na refleksije u javnosti.

Pored veće mogućnosti u unutrašnjoj reorganizaciji medija, razvoj IKT-a kroz vrijeme od nastanka prvog medija pa do danas neusporedivo je promi-jenio dostupnost informacije do običnog čovjeka.

U uvodnom dijelu smo govorili da je nekada za dostupnost informacije bilo potrebno mjesec dana ili kasnije dan, ali je bilo potrebno otići po in-formaciju, kupiti novine, ili se u određeno vrijeme naći ispred TV ili radio prijemnika kako bi saslušali ono što se na dnevniku kaže. Dakle, mediji su bili podređeni mjestu i vremenu. Danas pomoću internet stranice, pa još mo-bilne aplikacije i društvenih mreža, svako na kugli zemaljskoj u svakom tre-nutku saznaje šta se desilo na drugoj strani svijeta. Posebno, kada se radi o veoma važnim informacijama, zvučna obavještenja na mobilnim aparatima.

Radi preglednosti navest ćemo primjer. Ukoliko se neki novinar nalazi na nekoj lokaciji gdje se održava neki jako bitan skup, i sa tog skupa pošalje važnu informaciju, kojoj da nalog da obavijesti sve koji na telefonu imaju in-staliranu aplikaciju medija za koji novinar radi, dotok informacije od mjesta dešavanja do publike ne prelazi 60 sekundi, ma gdje na svijetu bili.

Savremeni trendovi i u Sandžaku su početkom 90-tih pa sve do kraja XX vijeka, bili privilegija imućnih. Posebno kada govorimo o personalnim raču-narima. Ekspanzija računara počinje u XXI vijeku, tako da danas, prema na-

INFORMACIONO-KOMUNIKACIONI RAZVOJ U MEDIJIMA SA POSEBNIM OSVRTOM NA SANDŽAK

Page 198: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

198 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

šoj dosta pouzdanoj informaciji, skoro svaka kuća postaje dio internet mreže i vlasnik PC-a.

U prvoj deceniji XXI vijeka masovno nastaju internet portali koji se u po-četku bave preuzimanjem informacija, a potom i kreacijom sopstvenih, kako informativnih, tako i autorskih rubrika.

Interesantno je da je jedno vrijeme Islamska zajednica imala najčitaniji portal u Srbiji. Možda zbog velikog fokusa na dešavanja vezana oko nje, a možda i zbog nedostatka prostora na drugim medijima.

Masovna upotreba smart telefona za praćenje medija i medijskih sadržaja u Sandžaku nastupa tek od 2010. godine, u Srbiji nekoliko godina prije.

Nove tehnologije su uvijek bile interesantne mladim generacijama, dok su stariji pribjegavali klasičnim metodama primanja informacija, kupovi-nom novina ili slušanjem vijesti na televiziji. Podaci govore da je još uvijek više od polovina stanovništva kupuje novine i gleda TV. Ali nije to jedini ra-zlog te pojave. Postoji i uvjerenje da su, još uvijek povjerljiviji TV, radio i prin-tani mediji, čak i ako se radi o portalima ili aplikacijama baš tih medija, onda se vjeruje da uvijek u TV, radio ili printanom izdanju postoji neka eksluziva.

Nužno, sve gore navedeno, u velikoj mjeri djelovalo je i na građane San-džaka pozitivno. Jer se može reći da više nema neinformisanih, ili makar kada se radi o mlađim genracijama. Međutim, zasigurno je taj fenomen op-teretio umove mnogih bespotrebnim i zatrovao neistinitim informacijama. Došlo je do hiperinformisanosti.

Posebno su tome doprinijele nove tehnologije, opet na pametnim telefo-nima, pojavom viber i whatsapp komunikacija, te javnih i privatnih na ovim platformama.

Kada su mediji u pitanju, sloboda je na jako niskom nivou, u Srbiji gene-ralno, a u Sandžak naročito.

Trenutno u Sandžaku gravitira:• 12 televizija• 12 radio stanica• 2 časopisa• 0 dnevnih novina• 10 i više internet portala

TELEVIZIJE

TV Sandžak (Novi Pazar), Regionalna TV (Novi Pazar), Jedinstvo TV (Novi Pazar), TV Tutin (Tutin), TV Enigma (Prijepolje), TV Forum (Prijepolje), TV Priboj (Priboj), TV Apr (Rožaje), TV Sun (Bijelo Polje), TV Glas Plava (Plav i Gusinje), RTV Panorama (Pljevlja), RTV Pljevlja (Pljevlja).

Od svih sandžačkih gradova jedino Sjenica i Nova Varoš nemaju i nikada nisu imali vlastitu lokalnu televiziju. U Beranama je doskora postojavala TV

Salahudin Fetić

Page 199: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 199

Echo. Odlukom Crnogorske radiodifuzne agencije, ova televizija od skoro ne emitira signal. Još uvijek je neizvjesna sudbina rožajske APR Televizije.

RADIO STANICE

Refref (Novi Pazar), Sto Plus (Novi Pazar), JU radio (Novi Pazar), Amaro (Sjenica) Radio Sole (Tutin), Radio Amaro (Sjenica), Radio 033 (Prijepolje), Radio Priboj (Priboj), Radio Jupok (Rožaje), Radio (Bijelo Polje), Radio Plav (Plav), Radio Berane (Berane) i Radio Pljevlja (Pljevlja).

Jedino je radio Refref deklarisan kao islamsko-edukatvni radio, koji emi-tuje i informativni program.

ČASOPISI

Kroz historiju, značajnije novine koje su izlazile na području Sandžaka su: Sandžak (1932. Prijepolje), Glas sandžaka (Novi Pazar), Bratstvo (Novi Pazar), Polimlje (Prijepolje), Polje (Bijelo Polje), Pljevaljske novine (Pljevlja), Beranske novine (Berane), Revija Sandžak (Sarajevo, Novi Pazar), Sandžač-ke Novine (Novi Pazar), Glas Islama (Novi Pazar), Elif (Podgorica), Bošnjač-ke Novine (Rožaje), Parlament (Novi Pazar), Has (Novi Pazar), Mond Press (Novi Pazar), Mostovi (Pljevlja), Mak (Novi Pazar), Sent (Novi Pazar), Alma-nah (Podgorica), Behar (Rožaje), Mozaik (Bijelo Polje).

Neki od ovih pisanih medija još uvijek su živi, drugi odavno zaboravljeni i mogu se pronaći tek u arhivima ili eventualno pojedinim bibliotekama. Trenutno redovito izlaze: Glas islama i Sent.

Elif, Forum Bošnjaka, Bošnjačke novine i Alamanah periodično izlaze u južnome Sandžaku i Podogorici.

Jedini sandžački pisani medij koji u kontinuitetu izlazi petnaest godina jeste Glas islama. Glas islama je u najtežem periodu novije historije za islam i muslimane na ovim prostorima, a to je period od 2007., odigrao epohalnu ulogu objavljujući istine o sihronizovanom napadu na IZ-u, koja je jedini istinski stožer muslimana Bošnjaka u Srbiji.

Glas islama je list osnovan od strane Mešihata IZ-e 1996. godine, i od toga dana on je medijski stub u odbrani interesa muslimana i kritičar svih oni koji se usuđuju da u islam i muslimane diraju.

1996. godine osnovan je nedjeljnik „Sandžačke novine“. Prvih pet godi-na rada bilježio je znatne rezultate, iako je uvijek bio glasilo jedne političke partije. Kasnije sve manje i manje, da bi bio ugušen 2008. godine. Iako je bilo pokušaja da se ponovo pokrene, te su i obezbjeđivana sredstva iz nadležnih ministarstava, ovo glasilo više nikada nije zaživjelo u starom formatu. Tre-nutno postoji samo internet stranica.4

4 Istraživački tim revije Sandžak, Mediji u Sandžaku između svjetla i mraka, revija SANDŽAK, 1. februar 2012., br. 161.

INFORMACIONO-KOMUNIKACIONI RAZVOJ U MEDIJIMA SA POSEBNIM OSVRTOM NA SANDŽAK

Page 200: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

200 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

DNEVNE NOVINE

Porazna je činjenica da Sandžak koji je dao prvog novinara u Bošnjaka (Mehmed Šakir Kurtćehajić) i ima toliki broj vrlo uspješnih giganata od kojih neki kreiraju medijsku sliku zemalja u regionu5 nikad nije imao repsketabil-nu dnevnu novinu.

INTERNET PORTALI

Najposjećeniji internet portali u Sandžaku su: Revijasandzak.com, San-dzackenovine.rs, Sandzakpress.net, Sandzakonline.com, Sandzakinsajder.com, Sandzak.eu, Sandzakhaber.net, Sandzakavaz.rs, Sandžaknews.com, Sandzaklive.com.

Definitivno najposjećeniji internet portal jeste Sandžakpress.net, iako važi za nezvaničan portal, kao i RevijaSandzak.com koji je nasljednik prvog sandžačkog istoimenog medija Revija Sandžak iz 1932. godine.

ZAKLJUČAK

Vijest formira svijest kod ljudi. Istinita vijest formira ispravnu svijest, dok lažna vijest formira bolesnu svijest. A bolesna svijest je kobna za društvo.

Uloga medija bi trebalo biti borba za istinu i od te vrijednosti bi morali trebali krenuti mjeriti ono što se dešava oko nas i što imamo prilike vidjeti u svim vrstama medija. Jako je važno sačuvati snagu dostojanstva slobode i kritičkog mišljenja da ne biste postali robovi nečega. Današnje trvenje ljud-ske civilizacije se odvija na relaciji trvenja dviju snaga. Jedne koja pokušava ljude probuditi, osvijestiti, da sačuvaju sopstveni ljudski suverenitet. I druge koja ih pokušava pretvoriti u potrošačku mašineriju koja ne treba misliti već funkcionirati po inerciji i navikama. Zato je jako važno shvatiti princip istine, on treba da bude prevashodna vaga.6

5 Fahrudin Radončić, vlasnik Avaza i oko dvadesetak drugih pisanih i elektronskih medija, Senad Pećanin doskorašnji vlasnik BH Dana, Senad Hadžifejzović autor kultnog “Central-nog dnevnika” i novosonovane televizije „FACE TV“.

6 Muftija sandžački Muamer-ef. Zukorlić, Tribina: Princip istine je mjera kvaliteta medija, revija Sandžak, 1. februar 2012., br. 161, strana 23.

Salahudin Fetić

Page 201: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 202: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 203: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 203

821.163.4(497.6).09”18/19”

Binasa Spahović

NOVE TENDENCIJE U PJESNIČKOM I DRAMSKOM STVARALAŠTVU BOŠNJAKA AUSTROUGARSKOGA DOBA

UVOD

Bosna i Hercegovina je kroz historiju bila izložena raznim utjecajima (po-litičkim, kulturnim vjerski…). Najveći preokret se dogodio dolaskom Austro – Ugarske, kada se kod Bošnjaka dogodio nagli poremećaj identiteta. Boš-njački intelektualci, prije svega, književnici, su bili primorani prihvatiti nove evropske tendencije, a odreće se svoga književnog stvaralaštva razvijanog na arapskom, perzijskom i turskom jeziku. Izloženi jednoj potpuno druga-čijoj kulturi, bošnjački književnici su nastavili svoju književnu djelatnost, ali u jednom potpuno drugačijem književnom sistemu u kojem dominiraju drugačije vrste. U takvom ambijentu bošnjački književnici se okreću narod-nom duhu i jeziku i počinju afirmisati one književne oblike koji su do tada bili njegovani u narodu i na narodnom jeziku.

U radu ćemo govoriti o novim književnim tendencijama koje bošnjačku književnost uključuju u evropske tokove, ali isto tako vraćaju korjenima, tj. tradiciji i vlastitom identitetu. Obnavljanje književne tradicije i svijesti o njoj uspostavlja nove tendencije u književnosti i na taj način održava kontinuitet

Page 204: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

204 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

muslimanske književnosti. Na taj način su se novi, mladi književnici lakše uključivali u savremene književne tokove. Dramski pisci i pjesnici su na-rodni duh i izražaj utkali u svoja djela. Kroz nove dramske i pjesničke vrste provlači se religiozno-mistički motivi koji se zasnivaju na opštem društve-no-etičkom planu. Nova idejna načela su bila uslov za savremeni kulturno-prosvjetni i društveni razvoj bosanskohercegovačkih Muslimana.

Ključne riječi: Austrougarsko doba, kulturni preporod, poezija, drama.

POEZIJA XX VIJEKA

Bošnjačka književnost iz austrougarskog vremena i čitav tok pomjeranja južnoslavenskih vidika, te proces evropeiziranja ima bitan socijalni aspekt. Treba spomenuti i to da bošnjačka književnost, od početka preporoda od kada se počela evropeizirati, polahko napušta divanski i alhamijado manir pisanja.

Začetnici književnokulturnog preporoda vidjeli su svoju ulogu, a i dru-gih bošnjačkih stvaralaca, u spajanju Istoka sa Zapadom.

Romantizam koji je započeo Kapetanović Narodnim blagom nastavlja Sa-fet-beg Bašagić razvijanjem poezije, drame i kritika. Bašagić je poezijom pre-obražavao duh i umjetnički izraz narodne poezije. Iz njegove poezije izvire patriotizam kojim pokazuje značajnu crtu vlastitog podneblja. U pjesmi Ne-vesinju Bašagić kaže:

Ti si čarobom svojim opilo dušu mi mladu,Dala mi pojenje jasno,Da pjevam zanosne pjesme u lakom narodnom duhu,Kako no pjevati možaMiljenče veleških vila, kad mu se poletne misliS javor-guslama slože.

Može se reći da ovi narodnjački elementi predstavljaju važne konstante, nezaobilazne u integralnoj analizi cjelokupnog Bašagićevog pjesničkog stva-ranja, a posebno u strukturnoj fazi duha, motiva i izraza njegove lirike rodo-ljubivo-patriotskog karaktera, u kojoj epski duh i narodni izraz čine značajnu dominantu, te u analizi njegovne ljubavne lirike, kija se veoma često oslanja na narodnu lirsku pjesmu, osobito bosansku sevdalinku (Rizvić;1990:281).

Bašagić donosi lirsko osvježenje. Njegova ljubavna lirika se razvila iz izvorne sevdalinke. Sevdalinka je imala poseban uticaj i značaj u izboru erotskih motiva, odnosno u formiranju lirski-erotskog senzibiliteta. Značaj Bašagićeve poezije jeste u tome što je u svoju poeziju unosio emocionalne elemente nerodne lirike koje je primao preko drugih romantičarski pjesnika,

Binasa Spahović

Page 205: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 205

te se na taj način priključio evropeizaciji koja je bila nužna.1

Bašagićev orijentalizam, te raznovrsnost glavnih poetskih oblasti od lju-bavne, preko rodoljubivo-patriotske, do prosvjetiteljske i stimulativne, te do društveno-kritičke i satiričke poezije, također, pokazuju Bašagića kao vrlo sličnog J.J. Zmaju. Bašagić motive i poetski senzibilitet Istoka izražava vlasti-tim narodnim jezikom:

Da njine kajde u naše pjesmeSlijem, da teku ko rajske česme…

Bašagiću je bliska ’’jednostavna filozofija života’’ koja ima kvalitete realizma i optimizma. O svojim poetsko-etičkim shvatanjima kaže:

U pjesmi je lijepo ono, što čovjeka oplemenjuje, potiče na dobra djela, budi u nje-mu samilost prema drugijem stvorenjima i poučava ga sve ostale ljudske vrline, a ruž-no je u pjesmi ono, što čovjeka kvari, izaziva na nedjela, potiče na mržnju i poučava ga na druga nemoralna djela (Rizvić 1990:292).

U poeziji Riza-beg Kapetanovića nema orijentalne erotske vitalnosti, dosjetljivosti i hedonističkog pogleda na svijet kao što je to u Bašagićevoj poeziji, nema čak ni utjecaja sevdalinke. Kapetanovićevo rodoljublje sadrži snažnu notu istorizma i njegov patriotski odnos prema bosanskom rodu i domovini. U svoju poeziju, čiji obrazac kasnije prihvaća i sam Bašagić, uvodi ideju nesloge, prijekor islamskim iseljenicima koji ostavljaju svoju domovi-nu, motive o smjeni junačkog epskog doba prosvjetiteljskim vremenom, o zamjeni mača knjigom i naukom.

Kritika je Kapetanovićevu zbirku Pjesme dočekala veoma blagonaklono kao ’’prve pjesme prvog bosanskog Muhamedanca’’, kako ih je okarakterisao Jovan Dučić. Kranjčević je u njima osjetio sjetnu i laganu tugu, kojoj je izvor jedino u čuvstvu, dok je Tugomir Alupović tu crtu Kapetanovićevog senzi-biliteta imenaovao kao ’’evropski sentimentalizam’’ koji ’’ptodire i u srca mladih Bošnjaka’’(Rizvić 1990:281).

U nizu bošnjačkih pjesnika ovog razdoblja svrstavaju se Hamid Šahino-vić Ekrem i Šemsudin Sarajlić koji pokazuju znatno udaljavanje od Bašagiće-ve poezije koja je bila okrenuta orijentalnom nasljeđu. Šahinović i Sarajlić u svom malom književnom opusu razvijaju koncept romantičarsko-simbolič-kog pogleda na savremeno društvo. Takvom modelu više podliježe Šahino-vić, što se može uočiti u njegovoj intimnoj lirici. U ciklusu pjesama Uspomene ovaj pjesnik vraća se uspomenama kao utočištu. Hrabrenjem žene on uvodi novi optimistični ton, sadržanog u mogućnosti poezije kao vedrog rastereće-nja i doživljene ljubavi, a ujedno, ona znači i uspostavljanje ideje o moralnoj čvrstini, ponosu i dostojanstvu. S druge strane, Sarajlićeva poezija ima ten-denciju kritike društva, i to na romantičarsko-etičkoj osnovi koja proizilazi

1 www.almanah.co.me/Ostale/izdanja.htm 20.08.2015.

NOVE TENDENCIJE U PJESNIČKOM I DRAMSKOM STVARALAŠTVU BOŠNJAKA AUSTROUGARSKOGA DOBA

Page 206: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

206 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

iz realističkog pogleda. U pjesmi Rane Sarajlić se izjašnjava protiv sebično-sti, razdora i mržnje, utrkivanja za bogatstvom i moći. Po njegovom mišljenju pjesma treba da bude konkretna, racionalna i da nosi poruku, da je ostvare-na slobodnim riječima i narodnim izrazom, te da je laka i odmah shvatljiva.

Među značajnijim pjesnicima preporoda, svakako, značajno mjesto zauzi-ma Musa Ćazim Ćatić koji je jedna potpuno drugačija pjesnička priroda od Bašagića. Za razliku od Bašagića kojem je poezija predstavljala rasterećenje, motivacija života, sredstvo izražavanja, Ćatiću je bila smisao života, egzi-stencije. ’’U malom ciklusu rodoljubivih pjesama objavljenom u Bosanskoj vili, Ćatić je objavio pjesme srpskog nacionalnog opredjeljenja s romantičarskim akcentom bratske sloge u okviru Srpstva. U ovakvim rodoljubivim pjesma-ma uočljiva je frkvencija srpskih narodnih imena i opštih pojmova rodolju-blja koji su u nekim pjesmama ispunjeni simbolima rodoljublja, naporednim spomenima muslimanskih i srpskih velikaša. Međutim, relativnu žustrost i žestinu nacionalnog ispovijedanja Ćatić je, nakon toga, ispoljio u pjesmi Ja sam Bošnjak u kojoj je načinom i oštrinom Bašagićevih rodoljubivo-patri-otskih pjesama iz ranog, bosanskog perioda, posvjedočio svoje nacionalno bosanstvo’’ (Rizvić;1990:344). ’’Drugi vid apstraktnog rodoljublja ispoljen je u nekoliko pjesama sa prosvjetno-historijskom sadržinom, koje nose glavne ideje o muslimanskog književnog i kulturno-prosvjetnog pokreta. Lirskim, njemu svojstvenim elementima, u pjesmi posvjećenoj ’’Beharu’’ ističe značaj ovog lista kao putokaza, književnog posrednika, bratskog spajatelja i branio-ca vjere i običaja, a u njen idejni centar usadio je spoj rodoljubive ideje, pro-svjetno-književne akcije i pravovjerja, karakterističan za književno-kulturni trenutak Behara’’.2

Čitav jedan niz Ćatićevih pjesama obrađuje motive iz religiozne mitolo-gije. Pjesma „Nat“ predstavlja himnu Muhammedu, a.s. i islamu u njegovom historijskom prostiranju. U ovoj pjesmi je istaknut značaj prosvjete, znanja i napretka.

U pjesmi „Lejlei – Mevlud“ opjevan je događaj rođenja Muhammeda, a.s., sa ugođajem blagosti, nježnosti i mistične harmonije u prožimanju tople po-božnosti, koja je prisutna i u pjesmi „Lejlei – Kader“, Ćatić kao i Bašagić, intimno doživljava Allaha dž.š:

„Pred veličanstvom Tvojim evo sadaGriješni pjesnik u zanosu padaI usnom mašte ljubi usta sveta“.

„Mističko – pokajnička ekstaza dolazi do vrhunca u stihovima pjesme „Teubei – Nesuh“ („Pokajanje jednog griješnog pjesnika“). Ovdje Ćatić upu-ćuje molbe Bogu da mu razum prosvijetli i raspiri stare vjere plamen. On pokajnički priznaje vlastite grijehe i traži moralnu snagu da se odupre isku-

2 http://www.prizren-web.com/magazin/index 12.09.2015.

Binasa Spahović

Page 207: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 207

šenju. Ova pjesma predstavlja dramu moralne i mističke savjesti, gdje se očišćenje identifikuje sa ljepotom“3. Punu mjeru svog individualnog, um-jetničkog dometa, poetike izvornosti i emocionalne iskrenosti, Ćatić je dao u svojoj ljubavnoj lirici. Ljubav prema ženi u Musinom pjesništvu opjevana je u širokim dijapozonu od platonskog drhata i naslućivanja do prodora pod velove ljubavne tajne. Tu istočnjačku žudnju, još ranije je izrazila sevdalinka, koju je Ćatić neizmjerno volio. Sevdalinke su ljubavne pjesme, a ljubav je dominantna tema njegovog pjesništva.

Poslije Bašagića Musa Ćazim Ćatić je izvršio veliki utjecaj na bošnjačku književnu sredinu, najavivši nastup mlađe generacije pisaca. Nažalost, o Ća-tiću je veoma malo pisano za vrijeme njegova života i nakon njegove smrti sve do završetka prvog svjetskog rata. Sarajlić ga u jednom nekrologu opi-suje kao ’’vanredno darovitog pjesnika koji je pjevao s velikim uspjehom religiozne, domoljubne prigodne pjesme. Ćatić je jedan od naših najvećih duševnih velikana, jedan od naših najboljih pjesnika i književnika’’4

Ćatić je, svojim književnim kvalitetom, bošnjačku književnost izravnao s ostalim kvalitetnim nemuslimanskim književnostima.

DRAMA XX VIJEKA

Za razliku od ostalih južnoslavenskih književnosti, bošnjačka je književ-nost u XIX vijeku preživjela golemu krizu izazvanu velikim historijskim i društvenim preobražajima. Godina 1878, će i simbolički i definitivno označi-ti razdjelnicu dviju epoha, kad se, zapravo, u potpunosti mijenjao kulturno-civilizacijski zasnov u stvaralaštvu Bošnjaka. S kraja osamdesetih godina započinju procesi obnove zamrlih tokova ove književnosti s izrazitim značaj-kama zakašnjele preporodno-romantičarske atmosfere (Duraković: 2004;27).

Proces evropeizacije obuhvaća i nov žanr u bošnjačkoj književnosti - dramu. Prvi dramski pisac tekstova je bio Safet-beg Bašagić koji je objavio dramatski spjev Abdullah-paša, Pod Ozijom ili Krvava nagrada, dok je dramsko djelo pod naslovom Bošnjački ponos ostalo u odlomcima, nedovršeno. Sve ove tekstove povezuje rodoljubiva herojsko-historijska sadržina s romatičarsko-poetskim zanosom, mada ih karakterišu nedostaci specifične dramske pri-rode. U drami Abdullah paša historijski događaj stiliziran je da bi se dobio jasan zaplet, njegov razvoj i tok, da bi se istakao bosanski patriotizam i zbog dnevnih duhovnih i političkih potreba. ’’Drama nosi didaktičku poruku, daje etičku ravnotežu, zlo se kažnjava, čega u historiji nema. Ono što je naj-značajnije, i historija i drama svojim zapletom se podudaraju kao historijsko-alegorijska aktualizacija sa austougarskom okupacijom Bosne. I u drami, i u historiji, i u trenutku austougarske okupacije radi se o odluci Turske admi-nistracije da se bosanske teritorije prepuste tuđinu bez pitanja Bosanaca, što izaziva otpor domorodaca ,asocijacije izdaje, raspoloženja nezadovoljstva,

3 www.almanah.co.me/Ostale/izdanja.htm 20.08.2015.4 http://www.bosnjaci.net/prilog. 12.09.2015.

NOVE TENDENCIJE U PJESNIČKOM I DRAMSKOM STVARALAŠTVU BOŠNJAKA AUSTROUGARSKOGA DOBA

Page 208: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

208 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

tako da drama, s jedne strane, predstavlja stilizaciju historijskog događaja o kome se radi, a s druge strane, alegoriju okupacije 1878’’ (Rizvić:1990;532).

Bašagić u svojim dramskim spjevovima nije se vodio time da postigne klasičnu čistotu dramske radnje. Svojim djelima je imao za cilj podsticanje rodoljublja i domovinskih osjećanja, primjerima predačkog junaštva, slave i moralne čvrstine u obliku niza dramskih slika i patetično- herojskih mono-loga, što je svakako, dramskim spjevovima ostvario.

Dramskim radom u periodu preporodne književnosti bavili su se Riza-beg Kapetanović i Hamid Šahinović Ekrem koji su dali važan doprinos za uključivanje bošnjačke drame u evropske književne tokove. Riza-beg Kape-tanović je nastavio Bašagićevu tradiciju hisorijsko-romatičarske dramske poezije, ali sa događajem iz novijeg vremena, čiji zaplet i razvoj ne zavisi od tuđih faktora i izvan bosanskih uticaja, nego nastaje unutar domaće historije. Njegova drama Zulumćarev san je bio simbolička postavka socijalno-etičkog preobražaja, a tragedija Hadži-beg Rizvanbegović je više pisana u maniru Bašagićeve historijske drame.

Hamid Šahinović Ekrem se, slično Bašagiću i Kapetanoviću okušao na kraćim dramskim slikama, simbolične rodoljubivo-etičke sadržine, i roma-tičarske književne strukture, u kojima je sažeo suštinu svoje ideologije (Ri-zvić:1990; 538). U tom smislu treba spomenuti njegove dramske spjevove u dvije slike ’’Na uranku i Na planini’’. Dramski spjev Na uranku jeste djelo patriotsko-moralističke sadržine, a spjev Na planini predstavlja djelo prelaza iz epske u dramsku strukturu, a govori o ostavljenosti u tuđini, sa akcentima samoće, bespuća…U važna dramska ostvarenja preporodnog doba spadaju drame: Zmaj od Bosne, Đavo pod čergom, Hifzibeg, Orden, Anđelija i Fata sa Krajine…Punu mjeru svog dramskog stvaranja Šahinović nije dao u žanru svojih ’’dramskih spjevova’’, nego u ciklusu svojih komedija, kojima je zapo-čeo svoju dramsku djelatnost u kojima je iznosio nemogućnost shvatanja i prihvatanja novih i stranih oblika života, vlasti, civilizacije, koji su u Bosnu došli sa austrougarskom upravom. Ekremova značajnija komediografska djela su: Đavo pod čergom, Orden, Predgradske izbore i Dva načelnika.

Za razliku od svojih predhodnika Đikić je zaostajao po onoj količini dramske vještine koju su oni u svojim djelima pokazivali. U smislu scensko-dijeloškog razvijanje radnje Đikić je pokazivao originalniji dramski talenat. U svakoj drami njegov tematski prodor je različit, tako da je Osman Đikić sa svojim djelima predstavljao novinu, osvježenje za muslimansko dramsko stvaranje u doba austrougarske vladavine i podsticaj za međuratnu musli-mansku dramu. Njegova Zlatija je bila dramatizovana folklorno-ljubavna romansa, Stana je predstavljala izlet u tematiku iz nemuslimaskog života, Muhadžir je bio socijalno-angažovaniji apel protiv iseljavanja. Sve tri Đikiće-ve drame bile su izraz njegovih političkih i nacionalnih shvatanja i prkosa protiv konzervativizma tradicije (Rizvić:1990; 557).

U periodu preporodne književnosti veliki doprinos za razvoj bošnjačke drame i uključivanje u evropske književne tokove zaslužni su i : Salih Kaza-zović, Husein Đoko, Sejfudin Huseinagić Fikret i drugi.

Binasa Spahović

Page 209: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 209

Sva dramska ostvarenja koje smo naveli su zastupnici kulturnih, pro-svjetnih i društveno-ekonomskih interesa Bošnjaka. Uopšteno cjelokupna književnost ovog perioda ispunjena je idejom težnje za napretkom i preobra-žajem u smislu usklađivanja tokova zapadne civilizacije sa njihovim narod-no-tradicionalnim mentalitetom.

ZAKLJUČAK

Nakon društveno-političkih prevrata koji se zbio sa austrougarskom oku-pacijom, javila se prva generacija bošnjačkih pisaca koji ostvaruju ideju evro-peiziranja kulturno-književnim djelovanjem. U radu smo govorili o utjecaju bošnjačkih književnika na kulturni preobražaj Bošnjaka. U tom smislu je i književnost, koja se tada stvarala u listovima i časopisama, knjigama i sl., nastavljala taj prirodan put emancipacije duha, sticanje svijesti o sebi.

Došli smo do zaključka da se bošnjačka književnost (poezija i drama) uključila u evropske književne tendecije ne prekidajući veze sa tradicijom, jezikom, prirodnim ambijentom, kulturnim nasljeđem. Većina književnika, o kojim smo govorili, svoja djela su stvarali na izvorima živog narodnog, usmenog stvaralaštva. Mehmed-beg Kapetanović stvara svoja djela na pre-lazu između prosvjetiteljstva i romantizma, Safet-beg Bašagić, Osman Đikić u svom lirskom stvaranju pokazuju se kao romantičarski pjesnici. Izrazit ot-klon prema simbolizmu zapaža se u lirici Muse Ćazima Ćatića, Avde Kara-begovića Hasanbegova, dok Abdurezak Hifzi Bjelevac u prozi otvara puteve inpresionizma i interpretacije složenijih psiholoških stanja.

Bošnjačko književno stvaranje u Bosni i Hercegovini u doba austrougar-ske vladavine predstavlja jedinstvenu društvenu i psihološku sliku musli-manskog narodnog života sa karakterističnim nizom pojedinih književnih interpretacija, motiva, opštih posebnih tema. Sveokupna književnost iz ovog perioda je izvršila veliki uticaj na društvene političke prilike.

INTRODUCTION

Bosnia and Herzegovina has been historically subjected to different in-fluences (political, cultural, religious ...). The biggest shift occurred at the time of Austro - Hungarian Empire, when the case of Bosniaks took a sudden Identity disorder. Bosnian intellectuals, and writers, were forced to accept the new European tendencies, and give up their literary creation developed by Arabic, Persian and Turkish language to a completely different cultu-re. Bosniak writers continued their literary activities, but in a completely different literary system dominated by different types. In that sort of envi-ronment Bosniak writers were turning to the national spirit and language and began to affirm those literary forms which until then had been kept in the nation and the national language.

In this work, I discuss the new literary tendencies which Bosniak literatu-

NOVE TENDENCIJE U PJESNIČKOM I DRAMSKOM STVARALAŠTVU BOŠNJAKA AUSTROUGARSKOGA DOBA

Page 210: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

210 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

re include the European mainstream, but at same time returning to roots, to tradition and their own identity. Renewal of literary traditions and awarene-ss establishes new trends in literatures and thus maintain continuity of Mu-slim literatures. In this way the new, young writers more easily included in the contemporary literary trends. Playwrights and poets have national spirit and expression woven into their works. Through the new drama and the poetic kind sent a long with religious and mystical motives based on the ge-neral socio-ethical level. New ideological principles were the prerequisite for a modern cultural, educational and social development of Bosnian Muslims.

Key wordsAustro-Hungarian era, cultural renaissance, poetry, drama.

Binasa Spahović

Page 211: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 212: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 213: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 213

373.2(497.11)159.923.5-053.2

Amela Muratović, prof.dr. Admir Muratović1

PARTNERSTVO RODITELJA I VASPITAČA KAO FAKTOR KVALITETNE SOCIJALIZACIJE DJECE U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA MEŠIHATA IZ-e U SRBIJI NA PODRUČJU SANDŽAKA1

UVOD

Rad “Partnerstvo roditelja i vaspitača kao faktor kvalitetne socijalizacije djece u predškolskim ustanovama Mešihata IZ-e u Srbiji na području San-džaka“ je empirijsko istraživanje koje je imalo za cilj da istraži, analizira i predstavi statistički značajne razlike, po procjeni roditelja, kvalitet rada mekteba (vrtića) Mešihata Islamske zajednice Sandžak (Novi Pazar, Sjenica, Brodarevo – Prijepolje i Rožaje) s obzirom na pol, dob i stepen obrazova-nja. Riječ je o istraživanju partnerskih odnosa između predškolske ustanove (mekteba, vrtića) i porodice (roditelja), te o načinima i putevima unapređe-

1 Koautorski tekst

Page 214: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

214 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

nja (poboljšanja) kvaliteta tih odnosa. Ciljevi istraživanja su, s jedne strane, predstavljanje uloge i funkcije vaspitača, odnosno, vrtića (mekteba) u pro-cesu uspostavljanja partnerskih odnosa (naučni ciljevi), a sa druge, razvitak prakse partnerskih odnosa između roditelja (porodice) i predškolske ustano-ve – jaslice, vrtići i PPP (društveni ciljevi).

Ovo istraživanje može biti od koristi, kako roditeljima djece koja su smje-štena u predškolskim ustanovama tako i vaspitačima u predškolskim usta-novama, a koji će, shodno rezultatim do kojih se bude došlo, moći raditi na uspostavljanju kvalitetnijih (partnerskih) odnosa između porodice (roditelja) i predškolske ustanove (mekteba, vrtića). Ono što će, u konačnici, rezultira-ti ukazivanjem na brojne teškoće u uspostavljanju kvalitetnijih partnerskih odnosa između predškolske ustanove (jaslica, vrtića, PPP) i roditelja (porodi-ce) te ih podsticati na snažniji angažman oko kandidiranog problema, kako bi socijalizacija i razvoj djeca bili na tragu očekivanog.

U ovom procesu na vaspitačima, saradnicima i menadžmentu je posebna odgovornost, kako bi se kvalitetnije ostvarila njihova neposredna saradnja koja ima za cilj i napredak u međusobnom informisanju koje će rezultirati sadržajnijem i kvalitetnijem boravku djece kako u porodici, tako i u predš-kolskoj ustanovi (jaslice, vrtići, PPP). Vaspitači imaju zadatak informisati roditelje (porodicu) o tome kako napreduje njihovo dijete, kako raste i kako se razvija, kako usvajaju vještine i stiču navike, te kakve promjene u pona-šanju se evidentiraju kod djeteta u jaslicama, vrtiću ili PPP. S druge strane, i roditelji imaju obavezu i odgovornost upoznati vaspitače (menadžment i saradnike) sa aktivnostima i uslovima boravka i razvoja djeteta u porodi-ci, jer djetetovo, često neprimjereno ponašanje, može biti uzrok porodičnih neprilika s jasnom porukom kako se djetetu treba pomoći. Stoga je roditelj-sko iskustvo za vaspitače i saradnike dragocjeno, te ih je potrebno podijeliti (razmijeniti) kako bi izostala eventualna neiskrenost dječijoj priči koju dijete dijeli sa vaspitačem.

Veza (partnerstvo) predškolske ustanove i roditelja je posebno važno u djetetovom razvoju, naročito na kraju djetetovog boravka u predškolskoj ustanovi i njegovog prelaska u školski ambijent i najviše zbog jednostavnijeg (bez trauma) uključivanja djeteta u osnovnu školu. Stoga vaspitači u predš-kolskim ustanovama trebaju ostvariti saradnju (direktnu ili indirektnu) sa učiteljima (nastavnicima, profesorima) razredne nastave u vaspitno-obra-zovnoj ustanovi (školi) koju će dijete pohađati nakon što uzrasno i razvojno stekne uslove za to. Tu vezu je nužno podići

na viši nivo – na relaciji između predškolske ustanove i škole, pa tek onda na spomenuti odnos vaspitač preškolske ustanove – nastavnik razredne na-stave u školi. Moguće je organizirati i grupne posjete djece (i njihovih ro-ditelja) najbližoj školi s ciljem upoznavanja djece starije vaspitne grupe sa školskim okruženjem i obavezama i radostima koje ih očekuju. Sve nas to upućuje na zaključak da partnerstvo predškolskih ustanova i porodice ima poseban značaj u ostvarivanju jedinstvenog vaspitno-obrazovnog uticaja kako bi zacrtani programski sadržaj kvalitetno i realizovali. Kako dijete veći

Amela Muratović, prof.dr. Admir Muratović

Page 215: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 215

dio vremena i aktivnosti ostvaruje unutar porodice, ona, bez sumnje, ostav-lja i najsnažniji utjecaj na dijete i njegov socijalni i općedruštveni razvoj čiji utjecaj ne prestaje i kada je dijete van porodičnog ambijenta, odnosno kada je u dugim socijalnim sredinama, u vrtićima (mektebima) ili školi.

Uzorak ispitanika su činili roditelji djece smještene u predškolskim usta-novama (vrtićima, mektebima) sa područja opština Novi Pazar, Sjenica, Bro-darevo (Prijepolje) i Rožaje. Uzorak je obuvatio 160 roditelja, od čega je bilo 46 muških ili 28,80% i 114 ženskih ispitanika ili 71,20%.

Prema starosnoj dobi u istraživanju je učestvovalo 4 ispitanika od 18-25 godina ili 2,50%, od 26-35 godina starosti. Učestvovalo je 90 roditelja ili 56,20%, od 36-45 je 54 ili 33,80% roditelja, od 46-55 je bilo 12 roditelja ili 7,50%, dok u starosnoj grupi iznad 55 godina nije bio ni jedan roditelj.

Prema stepenu obrazovanja 24 roditelja ili 15,00% je sa završenom osnov-nom školom, 78 ili 48,80% roditelja je sa srednjom stručnom spremom, višu stručnu spremu ima 10 roditelja ili 6,20%, visoku stručnu spremu ima 44 ro-ditelja ili 27,50% dok je 4 ili 2,50% roditelja sa masterom ili doktoratom. S obzirom na radni status 74 ili 46,20% roditelja je zaposleno, 68 ili 42,50% je nezaposleno i 18 domaćica ili 11,30%.

Zadaci istraživanja su bili da se utvrdi da li postoji statistički značajna razlika, po procjeni roditelja, u komunikaciji roditelja i vaspitača u vrtićima (mektebima), u informiranosti roditelja o radu vrtića (mekteba), u sudjelova-nju roditelja na roditeljskim sastancima u vrtićima (mektebima), u važnim pitanjima života vrtića (mekteba) Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, na području Sandžaka s obzirom na pol, dob i stepen obrazovanja.

Empirijsko istraživanje na kandidiranu temu se temeljilo na pretpostavci (glavnoj hipotezi) kako je Partnerstvo roditelja i vaspitača ključni faktor kva-litetne socijalizacije djece u predškolskim ustanovama čiji je osnivač Mešihat Islamske zajednice u Srbiji.

Tokom istraživanja korištene su metoda teorijske analize, deskriptivno - analitička metoda i servej metoda, dok se sljedećim tehnikama došlo do postavljenog cilja: analiza pedagoške dokumentacije, skaliranje, sređivanje i statistička obrada podataka. Sve analize izvedene su na personalnom ra-čunaru uz pomoć statističkog paketa za analizu podataka (SPSS– Statistical Package of Social Sciences – for Windows). Od alata (instrumenata) koji su poslužili u procesu prikupljanja podataka korišteni su anketni upitnik i pe-tostepena Likertova skala procjene.

Na kraju, shodno rezultima istraživanja, može se vidjeti:da ne postoji statistički značajna razlika u stavovima roditelja o komuni-

kaciji roditelja i vaspitača u vrtićima (mektebima); da ne postoji statistički značajna razlika u stavovima roditelja o informi-

ranosti roditelja o radu vrtića (vrtića);da ne postoji statistički značajna razlika u stavovima roditelja o sudjelo-

vanju roditelja na roditeljskim sastancima u vrtićima (mektebima);

PARTNERSTVO RODITELJA I VASPITAČA KAO FAKTOR KVALITETNE SOCIJALIZACIJE DJECE U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA MEŠIHATA IZ-E U SRBIJI NA PODRUČJU SANDŽAKA

Page 216: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

216 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

da ne postoji statistički značajna razlika u stavovima roditelja o sudje-lovanju roditelja u odlučivanju o važnim pitanjima života vrtića(mekteba) Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, na području Sandžaka s obzirom na pol, dob i stepen obrazovanja.

Konačno, potvrđenaje glavna hipoteza ovog empirijskog istraživanja koja je glasila: Partnerstvo roditelja i vaspitača ključni je faktor kvalitetne socijalizacije djece u predškolskim ustanovama Mešihata Islamske zajednice u Srbiji.

II. TEORIJSKA ANALIZA PROBLEMA

Osnovni pojmovni (kategorijalni) sistem Osnovni pojmov ikoji temelje ovaj rad jesu: vaspitanje, partnerstvo, rodi-

telji, predškolska ustanova, komunikacija, socijalna kompetencija. U skladu s time, vrijedno je citirati Marka Stevanovića (2001) koji kaže da

se pojmovi u predškolskoj pedagogiji moguzapažati na nekoliko ravni:• pojmovi koji se odnose na samo dijete;• pojmovi vezani za vaspitače;• pojmovi koji se odnose na roditelje;• ličnost djeteta kao subjekta u procesima vaspitanja, obrazovanja i

stvaralaštva;• pojmovi vezani za planiranje, organiziranje, realiziranje i vrednova-

nje vaspitno-obrazovnog procesa”. (Stevanović 2001: 81).

VASPITANJE

“Ništa vrednije roditelj ne može u naslijeđe ostaviti svome djetetu od li-jepog vaspitanja“.

(Hadis: Tirmizi)Vaspitanje (odgoj) tradicionalna pedagogija, smatra Pataki (1964), raz-

matra kao “djelatnost oblikovanja i izgrađivanja čovjeka kao ljudskog bića”, odnosno, daje tradicionalna pedagogija izričita u tvrdnji da vaspitanje (od-goj) može biti “samo ona delatnostoblikovanja i izgrađivanja čoveka koja je opravdana vaspitnom namerom i svesno sproveden a prema određenom planu”. (Pataki, 1964, str. 18), dok za Dirkema (1981) vaspitanje „ima za cilj da kod djeteta stvara i razvija određen broj fizičkih, intelektualnih i moral-nih stanja koja od njega traže i političko društvo u cjelini i posebna sredina za koju je posebno namijenjeno” (Dirkem 1981: 41).

Enciklopedijski riječnik vaspitanje (odgoj) definiše shodno vremenu i okolnostima, i to „ kao jednu od osnovnih i trajnih društvenih pojava i dje-latnosti“, odnosno kao „svjesnu, namjernu i organizovanu djelatnost koju

Amela Muratović, prof.dr. Admir Muratović

Page 217: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 217

vrši vaspitač2 kao posrednik između društva i vaspitanika. Enciklopedija leksikografskog zavoda (1968) vaspitanje definira kao:

“svjesnu i plansku djelatnost u smislu upravljanja duhovnim i tjelesnim razvitkom, dok je za Pedagošku enciklopediju (1989) vaspitanje “proces os-posobljavanja ljudi za ljudski smislen stvaralački način reprodukcije i pro-dukcije osnovnih uslova njihove egzistencije: rada, društvenih odnosa i slo-bodnog vremena”.

Složenost definiranja vaspitanja kao pedagoškog dobra nagovještava Gu-djons u svom radu Pedagogija – temeljna znanja (1994). On (Gudjons) nudi shva-tanje vaspitanja pomoću slika, dok Kron predlaže šest slika i to: vučenje, vođenje, upravljanje, puštanje da raste, prilagođavanje, pomaganje.

U definiranju i nerijetko redefiniranju pojma vaspitanje brojni autori su temeljili svoje spoznaje na već uspostavljenim formulacijama tog, veoma često korištenog pojma. Tako Osmić i Tomić (2006), vaspitanje vide kao for-miranje čovjeka kao ljudskog bića sa svim njegovim pozitivnim osobinama ličnosti, stavovima, pogledima na život i svijet, kakarkternih crta i moralnih, radnih i društvenih vrijednosti (Tomić, Osmić 2006: 9). Za Kačapora (2002), vaspitanje podrazumijeva složenost i isprepletanost faktora vaspitanja i ak-tivnosti vaspitanika u živoj komunikaciji.” Isti autor u saradnji sa Kruljem i Kulićem (2003), konkretnije su vidjeli vaspitanje i to kao „ živu interakciju i komunikaciju aktivnih subjekata – vaspitanika i vaspitača, planski i pro-gramski usmjerena na razvijanje sposobnosti potrebnih za ljudsku svjesnu aktivnost na stvaranju uslova za život, rad i prosperitet“ (Kačapor, Krulj i Kulić 2003, str.60).

“Imanja vaša i djeca vaša su samo iskušenje, a u Allaha je nagrada velika.”(Kur›an; Et-Tegabun, 15.)Hrvatski pedaagog i teolog AnteVukasović (1995) vaspitanje percepira

kao process formiranja čovjeka, odnosno, ljudskog bića, njegovih fizičkih, intelektualnih, moralnih, estetskih i radnih osobina. Vaspitanje je bitno za svakog pojedinca i za društvo u cjelini. Omogućava ljudsko oblikovanje čo-vjeka, a omogućio je razvoj i napredak ljudskog društva. Vaspitanje je ciljani proces, smatra Vukasović, u kome se očituje jedinstvo vaspitnog cilja i za-datka, načela i metoda, što u planski ostvarenom djelovanju, uz aktivno i skladno sudjelovanje brojnih činioca, teži prema izgrađivanju potpune ljud-ske posebnosti (Vukasović, 1995). Za Ivanovića (2000) su vaspitanje i obra-zovanje u neposrednoj vezi, pa konstatuje da su isti isprepletani, tako da u svakom vaspitanju ima i obrazovanja, tj. usvajanja iskustva i njegove kriti-ke, razvijanja sposobnosti diferenciranog učenja i vrednovanja kao i usmje-ravanje prema postavljenim ciljevima“ (Ivanović 2000: 13).

Ranije definicije poput Brezinke (1971), pod vaspitanjem podrazumijeva

2 Vaspitači i stručni saradnici:Vaspitno-obrazovni rad u predškolskoj usta-novi ostvaruje vaspitač, u skladu sa posebnim zakonom. (Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, član 116.)

PARTNERSTVO RODITELJA I VASPITAČA KAO FAKTOR KVALITETNE SOCIJALIZACIJE DJECE U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA MEŠIHATA IZ-E U SRBIJI NA PODRUČJU SANDŽAKA

Page 218: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

218 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

socijalne radnje kojima ljudi pokušavaju, u bilo kojem pogledu, trajno pobolj-šati sklop psihičkih dispozicija drugih ljudi, ili pak, održati vredne kompo-nente tih dispozicija.

«Počastite svoju djecu i uljepšajte njihov moral» (Hadis: Ibn Madže)Za Malića i Mužića (1981) vaspitanje (odgoj) je svaka svjesna i namjerna

djelatnost kojom se razvijaju psihičke i fizičke osobine čovjeka, dok Šimleša (1981) vaspitanje vidi kao sveukupnost pedagoškog djelovanja: proces usva-janja znanja, vještina i navika; proces formiranja fizičkih i intelektualnih sposobnosti, na čijem je tragu i Kon (1990), koji kaže da vaspitanje označava sistem svjesnog, cilju usmjerenog, namjernog djelovanja na dijete, kojim mu se nastoje usaditi poželjne osobine, vrijednosti, stavovi.

Hrvatski univerzitetski profesor Nikola Pastuović (1999) vaspitanje (od-goj) definiše kao „organizovano učenje (sticanje ili mijenjanje) motiva”. Na-učene (stečene) motive, konstatira Pastuović, definišu se kao „one osobine ličnosti u kojima je dominantna afektivna ili voljna sastavnica” (Pastuović 1999: 45). Isti autor u istom izdanju svoje Edukologije vaspitanje (odgoj) defi-niše kao organizovano, afektivno učenje, sadržaj kojeg su vrednosti, stavovi i navike pa kaže da: „Sva naučena motivaciona svojstva sadrže tri elementa. To su: saznajni, čulni i voljni (ili ponašajni) element.” (Pastuović 1999: 299) Vaspitanje (odgoj) u užem značenju, kaže Pastuović, kao pedagoška kate-gorija, obuhvaća namjerna i nenamjerna djelovanja na motivaciona svojstva osobe, što nije slučaj s edukologijskim shvatanjem vaspitanja (odgoja) (Pa-stuović, 1999). Milat (2005) vaspitanje vidi kao „proces formiranja stavova, razvijanja razumnih interesa, izgradnju emocija, navika – ponašanja (odnosi se na voljno područje)” (Milat, 2005, str.48), a Mužić, (1999, str.107) da „Od ranog detinjstva pa sve do starosti čovek nauči mnogo toga, usvoji stavove, u njemu se probude interesi, usvoji niz veština itd., a da to nije rezultat nečijeg namernog uticaja, pa ni vlastitog, na samog sebe!”

Literatura bilježi i definiciju autora Muje Slatine, profesora sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, (rođenog u Priboju), koji za vaspitanje kaže da je to “najkraći put čovjekovog uzdizanja do humaniteta”, te da “vaspitanje (odgoj) čine sociokulturne i psihosocijalne radnje koje imaju karakter unapređuju-ćeg i podstičućeg djelovanja na prirodne i individualne životne snage čovje-ka radi njegovog ličnog i jedinstvenog razvoja kao duhovnog, društvenog i djelatnog bića“(Slatina 2000: 365-384).

Drugi bosanskohercegovački autor profesor Refik Ćatić (2005) smatra da je vaspitanje „složen, dugotrajan i stalan proces“, dok je za Nohla vaspita-nje “brižan odnos zrela čovjeka prema čovjeku u razvoju, i to radi njegova dobra, tako da dođe do vlastitog života”, dok Bernfeld (1923) smatra da je vaspitanje (odgoj) ukupnost reakcija društva na činjenicu razvoja.

PARTNERSTVO

Amela Muratović, prof.dr. Admir Muratović

Page 219: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 219

Zapotrebe ovoga Master ra dapod nazivom»»Partnerstvo roditelja i vas-pitača kao faktor kvalitetne socijalizacije djece u predškolskim ustanova-ma Mešihata IZ-e u Srbiji na području Sandžaka“, u diskursu partnerstva predškolske ustanove (vrtića) i porodice, odnosno roditelja, partnerstvo te-meljimo kao vrh saradničkih odnosa porodice (roditelja) i vrtića (vaspitača) koji su usmjereni ka postignuću istoga cilja (koristdjeteta), u posebnom kon-tekstu (vrtić idijete) uz limitiran faktor trajanja (vrijeme koje dijete provede u vrtiću). Uslov realizaciji partnerskih odnosa sa kojim će biti zadovoljne i predškolske ustanove (vrtići) i porodice (roditelji) su obostrano uvažavanje, interaktivna komunikacija uz snažnu volju, želju i energiju u zajedničkim ciljevima (Blue-Bannningidr, 2004).

Istraživanja koja su sprovedena s ciljem kandidiranja suštine i sadržaja partnerstva (Dunst, 2004) i elementi koji su sadržani u ponuđenim karak-teristikama partnerstva (DunstiTrivette, 2010) mogu se grupisanjem odre-diti kroz tri dimenzije koje ga suštinski određuje, a to su: ravnopravnost, komunikacija i poštovanje, prepoznate kao dimenzije partnerstva, a mogu prepoznati kao:

• fleksibilnost;• vjerovanje;• slušanje (aktivno) ;• komunikacija (otvorena);• poštenje;• podjela informacija;• poštovanje (Trivette i Dunst 2010: 365).

Tretirajući terminološko određenje pojma partner, Klaić (1979) ga vidi kao „pojam koji se tumači kao sudionik, suučesnik, suigrač, sudrug, suvla-snik, kompanjon, suradnik itd.“ S druge strane, internetski rječnik pojmova (www:wordnetweb.princeton.edu/perl/webwn), pojam partnerstvo pred-stavlja kao «ugovor između dvaju ili više osoba koje ujedinjuju svoje talente i novac i dijele dobit ili gubitak», odnosno, kao «saradnički odnos između pojedinaca ili grupa saglasnih u podjeli odgovornosti u postizanju nekog specifičnog cilja».

Partnerstvo prema autorima Albrightu i Weissbergu (2010) pretpostavlja naglašen proces zajedničkog rada porodice i vaspitača, kako bi se pobolj-šao dječiji socijalni, emocionalni i kognitivni razvoj putem porodice, vrtića i okruženja (lokalne zajednice), a koji se temelji na interakciji i sudjelovanju» (Albrightu i Weissbergu, 2010, str. 247). Za Dunsta i Trivettea (2010, str. 363) partnerstvo je «stil saradničke pomoći u kojoj je fokus intervencije usmjeren na korištenje postojećih porodičnih snaga i sticanje novih sposobnosti za postizanje željenih ciljeva», dok Vincentova (1996, str. 3), partnerstvo vidi kao «difuzan koncept» koji «uključuje širok spektar ideja kao što su jedna-kost, konsenzus, harmonija i zajednički trud».

Partnerski odnosi porodice (roditelja) i predškolske ustanove (vrtića) su

PARTNERSTVO RODITELJA I VASPITAČA KAO FAKTOR KVALITETNE SOCIJALIZACIJE DJECE U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA MEŠIHATA IZ-E U SRBIJI NA PODRUČJU SANDŽAKA

Page 220: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

220 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

za dječiji razvoj posebno važni. Brojni autori, poput Dunsta i Trivettea (2010) smatraju da je partnerstvo u neposrednoj vezi sa postignućima djece (isho-dima). Na istom tragu su i Tolan i Woo (2010), te Dewore i Bowers (2006) i Keen (2007) koji te dječije ishode prepoznaju kroz redovnog dolaska u vrtić, izvršavanje svojih obaveza tokom dana, poštujući pravila i dr. Za Zygmun-ta-Fillwalka (2011) kvalitetno partnerstvo porodice i dječijeg vrtića ima za posljedicu veći utjecaj na dječiji razvoj, posebno u ranom periodu, što uklju-čuje potrebu «što ranijih i što angažiranijih odnosa kao preduslova budućeg uspjeha djece» (Zygmunt-Fillwalk 2011: 84).

Rječnici kao pouzdani izvori ove vrste informacija, kao i praksa, pokazu-ju da je saradnja podskup skupa zvanog partnerstvo, dakle, pojam saradnja je uži pojam od pojma partnerstvo na što nas upućuje i bosanskohercegovač-ka profesorica sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu Adila Pašalić-Kreso (2004), koja potvrđuje i kandidira terminološke razlike između ova dva pojma pa konstatira da: «saradnja razvija i njeguje uglavnom površne i formalne od-nose koji ma koliko da su učestali ne mogu donijeti kvalitativne promjene», misleći na konačan ishod u kome će se desiti promjene prema djetetu, od-nosno, drugačije percepirati njegove uloge i doprinose. (Pašalić-Kreso 2004: 339). U diskursu saradničkih odnosa porodice i predškolske ustanove, dijete je «u pravilu pritisnuto interesima i zahtjevima vrtića na jednoj strani i oče-kivanjima tj. aspiracijama roditelja na drugoj strani, a sve u interesu viših ciljeva društva, obitelji i ustanove i sl.» (Pašalić-Kreso 2004: 340).

Prilikom ostvarivanja partnerstva porodice (roditelja) i predškolske usta-nove (vrtića) posebno je važno da vaspitač ostvari individualni pristup, s jedne strane, za uočavanje poreba za zajedničkim aktivnostima i roditelje i djeteta, a sa druge, traženje puteva za zadovoljavanje tih potreba. Za razli-ku od termina „partnerstvo“ riječ „saradnja“ ističe komunikacijske relacije između roditelja (porodice) i vaspitača (vrtića) „bez obzira da li se radi o formalnim ili neformalnim oblicima komuniciranja’ (Maleš 1994: 343), što u konačnici znači međusobnu informiranost, dogovor, učenje, međusobnu podršku, kako bi odgovornost za dječiji razvoj bila ravnomjerno raspoređe-na. Saradnja je na tragu „partnerstvu vaspitača i porodice u vaspitanju“ kojim se ‘želi istaknuti važnost ravnopravne komunikacije, dogovaranja i međusobnog uvažavanja u obavljanju zajedničke, složene zadaće odgajanja između odgajatelja i roditelja’ (Petrović-Sočo, 1995: 514 prema Kanjić, Boneta, 2003). Sa tim je saglasan i Hansen (2006) koji partnerstvo vidi kao „međusob-no poštivanje i zajedništvo porodice i vrtića, gdje vaspitači i porodica (rodite-lji) dijele zajedničku odgovornost za dijete, a slobodna komunikacija između roditelja i vaspitača uz neprestano unapređivanje vještina i sposobnosti za međusobno djelovanje vezano za dijete i njegova iskustva ima ključnu ulogu (Hansen, 2006, prema Kanjić, Boneta, 2003).

Predškolske ustanove „Reuda“ Mešihata Islamske zajednice u Srbiji na području Sandžaka

Predškolske ustanove „Reuda“ (mektebi, vrtići) Mešihata Islamske zajed-nice u Srbiji na području Sandžaka (Novi Pazar, Sjenica, Brodarevo, Rožaje)

Amela Muratović, prof.dr. Admir Muratović

Page 221: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 221

počele su sa radom 1998. godine, a nastale su kao realna potreba i zahtjev novoga vremena za institucionalnim vaspitanjem djece predškolskog uzra-sta. Sve predškolske i školske ustanove pod krovnim nazivom „Reuda“, čiji je osnivač Mešihat Islamske zajednice Srbije, su od posebnog nacionalnog i društvenog interesa.

Osnovna djelatnost ustanove je društvena briga o djeci, preventivna zdravstvena zaštita i islamsko odgajanje i obrazovanje djece od jedne do sedam godina života. Sve je počelo u prostorijama starog objekta u dvori-štu Altun-alem džamije (Novi Pazar) sa jednom vaspitačicom, jednim kom-bijem i jednim vozačem, te trinaestoro djece.

Dvije godine kasnije (2000) predškolske ustanove (mektebi, vrtići) su pre-selili u novi, odgovarajući prostor za rad u bivšim medresinim učionicama, također, u dvorištu Altun-alem džamije, ali u novom objektu.

Vrtić (mekteb) je tako nastavio svoj rad sa pet grupa, četiri vaspitačice, dva kombija i dva vozača. Sa dinamičkim širenjem i jačanjem nastavljeno je i dalje tako da je 2001. godine dobijen još jedan novi objekat u dvorištu Lejlek džamije, zatim je otvoreno odjeljenje u Požegi (Novi Pazar), sa dvije grupe.

U školskoj 2003/04. godini počeo je sa radom dječiji mekteb (vrtić) na Pari-cama (Novi Pazar), koji ispunjava sve zakonom propisane uslove za izvođe-nje vaspitno-obrazovnog rada. U njemu je smješteno 10 grupa predškolskog uzrasta, zatim mekteb (vrtić) u Tutinu u prostorijama Medžlisa Islamske za-jednice i naselju Kleče.

Mekteb ,,Reuda, radi po grupama, u manjim grupama po tri sata i cjelod-nevnom boravku po 6 sati. Obezbijeđena je ishrana i prijevoz kombijem u oba pravca. Prema ocjenama Mešihata Islamske zajednice u Srbiji (osnivač), dječiji mektebi (vrtići) ,,Reuda,, s dostignutin nivoom razvoja obezbjeđuje uspješno ostvarivanje svih programskih zadataka u oblasti vaspitanja i ob-razovanja, njege djece i preventivne zdrastvene zaštite.

Predškolske ustanove ,,Reuda,, (vrtići, mektebi) su prostorno, materijal-no-tehnički i kadrovski spremne da u potpunosti realizira program vaspit-no-obrazovnog rada. Uvažavajući dostignuti nivo razvoja ove ustanove i želju da postane savremeni subjekat sticanja prvih saznanja o svojoj vjeri, kulturi i običajima, Mešihat Islamske zajednice u Srbiji kao njegov osnivač je programom razvoja u prioritete zacrtao i brži razvoj i jačanje materijalne osnove rada dječijeg mekteba ,,Reuda,,.

Prostorni uslovi dječijeg mekteba (vrtića) ,,Reuda,, odgovaraju normati-vima za rad sa djecom uzrasta od jedne do sedam godina starosti. Objekti su građeni prema standardima i propisima i imaju prateću infrastrukturu. Pored objekata postoje djelimično uređeni poligoni- dvorišta sa drvećem, cvjetnim platoima i travnatim površinama. Svi objekti ove ustanove raspo-lažu sopstvenim potrebnim zbirkama knjiga, kaseta, dvd-ova za realizaciju informativnih i muzičkih sadržaja i programa odgojno-obrazovnog rada.3

3 (Monografija Predškolske ustanove „Reuda“)

PARTNERSTVO RODITELJA I VASPITAČA KAO FAKTOR KVALITETNE SOCIJALIZACIJE DJECE U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA MEŠIHATA IZ-E U SRBIJI NA PODRUČJU SANDŽAKA

Page 222: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

222 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

PREDŠKOLSKE USTANOVE „REUDA“: CILJ

Osnovni cilj rada sa djecom u vrtiću (mektebu) je cjelovit razvoj ukupnih potencijala djeteta i napredovanje u svakom od njegovih aspekata, uz pro-širivanje, odnosno, kvalitativno usavršavanje onih domena koje je već osvo-jilo, te sticanje prvih saznanja o svojoj vjeri, kulturi, običajima i formiranje snažne islamske ličnosti bez kompleksa sa izraženim vjerskim i nacionalnim identitetom. Cilj vaspitanja Predškolske ustanove „Reuda“: je usmjerenje na formiranje slobodne, humane i moralne ličnosti koja će tokom svoga života težiti uspostavljanju istinskih ljudskih odnosa, u kojima će čovek biti naj-vrednije biće, cijeniti se i poštivati njegovo dostojanstvo i gdje će se ostvariti jednakost svih članova ljudske zajednice.4

PROGRAM ODGOJNOG RADA SA DJECOM OD JEDNE DO TRI GODINE U VRTIĆU (MEKTEBU) „REUDA“

Vaspitanje je proces kojim se bude i aktualizuju psihofizički potencijali djeteta, zadovoljavaju dječije potrebe kao izvor razvojnih mogućnosti i stva-raju uslovi za što bolje i uspješnije korišćenje ovih mogućnosti za postizanje sve viših nivoa u sposobnostima, proširivanje i usavršavanje iskustava, iz-građivanje osnove za izgrađivanje voljno -karakternih osobina, oplemenji-vanje emocija i mijenjanje ponašanja djeteta, odnosno oformljavanje i razvi-janje svih pozitivnih svojstava njegove ličnosti u pogledu vjerskog, fizičkog, emocionalnog, socijološkogi umnog razvoja.

Odgojno-obrazovni rad sa djecom obuhvaća sljedeće programske cjeline:• njega i odgojne aktivnosti;• preventivno-zdrastvena zaštita;• oplemenjivanje sredine;• vjerske aktivnosti;• saradnja sa porodicom.

Od procesa odgoja na ovom uzrastu ne odvojiva je njega djece kojom se održava njihova higijena i zadovoljavaju potrebe za snom, ishranom i bo-ravkom na vazduhu. Njega podrazumijeva i preventivnu zdrastvenu zaštitu kojom se, medicinskim metodama, čuva zdravlje djece i sprečava javljanje bolesti. Vaspitanje i njega djece uzrasta do tri godine vrši se, prije svega, stvaranjem povoljne vaspitne sredine u kojoj će dijete sticati iskustva po sop-stvenom program, otkrivajući sebe i svoju okolinu u kojoj će biti aktuelno u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima. Njihov osnovni smisao je da čuvaju i podstiču spontane izraze ponašanja djeteta u odnosu na okolinu.

Tokom godine, vaspitno-obrazovni rad se realizuje u dvije grupe jasle-

4 (Monografija Predškolske ustanove „Reuda“)

Amela Muratović, prof.dr. Admir Muratović

Page 223: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 223

nog uzrasta. Za svaku grupu je obezbijeđen adekvatan kadar, medicinske sestre pedijatrijskog smjera, koje će biti i neposredni realizatori programa. Tokom godine posvjetit će se pažnja njezi i preventivno-zdrastvenoj zaštiti djece jaslenog uzrasta. Posebna pažnja će biti posvjećena pitanju adaptacije djece na jaslice, pri čemu će se voditi računa o postepenom dolasku u jaslice i produžetku boravka djece tokom dana dok traje adaptacioni period.5

SPECIFIČNI PROGRAMSKI SADRŽAJI PREDŠKOLSKE USTANOVE “REUDA”:

Slobodne aktivnostiMeđu posebnim trenucima koji ostaju duboko urezani u pamćenje pola-

znika mekteba „Reuda“ jeste njihovo angažiranje prilikom raznih svječano-sti koje organizira Islamska zajednica, odnosno Muftijstvo Sandžačko, kao što su:

• priredbe povodom ispraćaja Hadžija;• učešće polaznika vrtića (mekteba) u svečanostima u povodu Nove

hidžretske godine;• priredbe povodom Ramazanskog i Kurban bajrama, rođenje Mu-

hammeda, a.s.;• priredbe u Mektebu u povodu islamskih blagdana;• obilježavanja Dana Mekteba – tim povodom se organiziraju različite

svečarske aktivnosti u kojima učešće uzimaju svi polaznici Mekteba;• svječanosti za djecu i roditelje u povodu dobijanja uvjerenja o uspješ-

no završenom predškolskom program;• obilježavanje Dana Sandžaka, kada djeca oblače tradicionalnu boš-

njačku nošnju i tom prilikom izvode specijaliziran program u povo-du tog datuma;

• na specifičan način se obilježava početak godišnjih doba - „jese-nje drvo“, „prolećno cvijeće“, „zimska hanuma“, itd.;

• posjeta Internacionalnom univerzitetu u okviru obilježavanja „Dječi-je nedjelje“, a tom prilikom studenti katedre za glumu i Departmana za pedagoško-psihološke nauke, odsjek Vaspitači, spremaju specijali-zirani program namjenjen djeci;

• posjeta drugim javnim ustanovama, školama, muzejima, bioskopu, bolnici, ostalim ustanovama od društvenog značaja, gdje se djeca upoznaju sa radom ovih ustanova, što kod djece izaziva veliko ve-selje. U saradnji sa navedenim ustanovama obogaćujemo djetetovu spoznaju i iskustvo;

• družimo se i veselimo na zajedničkim izletima koje organiziramo van grada, u parkovima i Rekreacionim centrima u gradu, kao i kli-

5 (Monografija Predškolske ustanove „Reuda“)

PARTNERSTVO RODITELJA I VASPITAČA KAO FAKTOR KVALITETNE SOCIJALIZACIJE DJECE U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA MEŠIHATA IZ-E U SRBIJI NA PODRUČJU SANDŽAKA

Page 224: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

224 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

zalištu i igraonicama;• u sklopu ustanove postoji savremeno opremljena dječija igraonica

koja djeci nudi posebne uslove za igru, što kod djece izaziva veliku radost;

• također, djeca su u prilici da ih prilikom obavljanje stručne prakse posjećuju i sa njima provode određeni vremenski period studenti koji studiraju psihologiju i vaspitački smjer;

• u slobodne aktivnosti spada i to da djeca imaju svoj kutak za gajenje cvijeća gdje djeca sama ili uz pomoć vaspitača vode računa o biljka-ma;

• kutak glume i likovni kutak.6

SPECIFIČNI PROGRAMSKI SADRŽAJI PREDŠKOLSKE USTANOVE “REUDA”:

Vjerski sadržajiPolazne osnove predškolskog programa predškolske ustanove “Reuda”

su osnove programa rada sa djecom predškolskog uzrasta. Osnovni pristup u radu sa djecom zasnovan je na poštovanju dječije ličnosti. To znači pružiti djetetu priliku da bude svoje, da bude svjesno svojih sposobnosti, da se ra-zvija vlastitim tempom.

Vaspitno-obrazovni rad predškolske ustanove “Reuda” je usmjeren ka ostvarivanju dugoročnih ciljeva, a oni se odnose na emocionalnu stabil-nost, samostalnost, radoznalost, inicijativnost i kreativnost djeteta. Unutar primarnog programa u Predškolskoj ustanovi “Reuda” se realizira specija-lizirani program vjerskih aktivnosti, koja je sastavni dio cjelovitog razvoja dječije ličnosti. Cilj specijaliziranog programa vjerskih aktivnosti je da se najmlađoj generaciji, na adekvatan i prilagođen način, kroz primjerene sadr-žaje i metode, osigura susretanje sa ambijentom i sadržajem vjerskih vrijed-nosti u svakodnevnom životu i time omogući doprinos formiranju komplet-ne ličnosti djeteta.

Između ostalog, tokom implementacije sadržaja programa koji se odnosi na vjerske aktivnosti realizira se sljedeća oblast:

• Njegovanje islamskog identiteta:“Naša vjera islam”: islamski pozdrav (selam), Bismilla, šehadet, pojam halala i harama;“Mi volimo poslanika Muhammeda s.a.w.s. i ostale uzorite Poslanike”;“Allah je stvoritelj svega” (imanski i islamski šart, Allahova lijepa imena, itd.);

• Ahlak-islamski bonton, edeb-vaspitanje: (Lijepo i uzorito ponašanje - odnos prema roditeljima, odnos prema starijima, prema djeci, prema

6 (Monografija Predškolske ustanove „Reuda“)

Amela Muratović, prof.dr. Admir Muratović

Page 225: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 225

rodbini, prema vaspitačima- učiteljima, komšijama, prema slabijima i bolesnima, prema siromašni životinjama, plemenitost, marljivost, poštenje, istinoljubivost, pravdoljubivost, samilost, iskrenost, odgo-vornost, poštovanje, skromnost, hrabrost, razboritost itd.);

• islam i higijena: (Budimo lijepi, čisti i uredni);• islamski praznici: (Ramazan, mjesec odabran, Ramazanski i Kurban-

ski bajram, Hidžretska nova godina, rođenje Poslanika Muhamme-da, s.a.w.s.);

• “Dova djece male”;• aktivnosti: sa vjerskim sadržajima;• pripreme za obavljanje namaza – vizuelno uzimanje abdesta;• svakodnevno praktično obavljanje namaza (dva rekeata);• učenje kur’anskih sura napamet sa prijevodom značenja: (sura ennas,

ihlas, humeze, el kariah, beled, eššems, itd.);• “Biseri Kur’ana” (kviz – učenje kraćih kur’anskih sura);• učenje arapskog pisma (pisanje, čitanje, izgovor harfova);• učenje napamet hadisa Poslanika s.a.w.s. i prijevod značenja.

Također, u okviru vjerskih aktivnosti prakticira se da se upriliči obavlja-nje džume namaza u Mektebu, a po mogućnosti se predviđa i posjeta jednoj od džamija tokom obavljanja džume namaza, u okviru realizacije mini-pro-jekta: ”radost djece zbog susreta sa džamijom”.

Za realizaciju programskih sadržaja, a povodom obilježavanja značajnih vjerskih datuma, planirane su i slijedeće aktivnosti:

• Ramazan (“Ramazanski kviz” i posjete vjerskim objektima);• Ramazanski bajram (organizovanje svečanosti i priredbe);• Kurban-bajram (priredba i usmjerene aktivnosti);• Mevlud povodom “Sedmice Poslanika” (obilježavanje rođenja Posla-

nika Muhammeda, a.s. učenjem mevluda i nastup na zajedničkoj pri-redbi);

• Hidžretska nova godina (obilježavanje kroz svečanosti i zajednička druženja);

• Rođenje hazreti Fatime (obilježavanje kroz usmjerene aktivnosti i na-stup djece na zajedničkoj priredbi).7

PREDŠKOLSKE USTANOVE (MEKTEBI, VRTIĆI) „REUDA“: VASPITAČI

Vaspitač je jedna od okosnica vaspitnog programa. Vaspitač kao kreator programa vaspitno-obrazovnog rada u vaspitnoj grupi ujedno je i istraživač sopstvene prakse, planira ukupan rad i vaspitnu sredinu. On omogućava

7 (Monografija Predškolske ustanove „Reuda“)

PARTNERSTVO RODITELJA I VASPITAČA KAO FAKTOR KVALITETNE SOCIJALIZACIJE DJECE U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA MEŠIHATA IZ-E U SRBIJI NA PODRUČJU SANDŽAKA

Page 226: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

226 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

uslove koji će indirektno voditi djecu da sama zaključuju, da ih porede i su-kobljavaju sa zaključcima i mišljenjima drugih i da ih praktično provjeravaju.

PREDŠKOLSKE USTANOVE (MEKTEBI, VRTIĆI) „REUDA“:

Program stručnog usavršavanjaStručno usavršavanje vaspitača u mektebu (vrtiću) čiji je osnivač Mešihat

Islamske zajednice je jedna od obaveza svakog radnika koji neposredno radi na odgojno-obrazovnom radu sa djecom.

Stručno usavršavanje se odvija kroz dva osnovna oblika:a) individualno;b) organizovano-planski (kolektivno stručno usavršavanje).

a) Individualno usavršavanje- podrazumjeva da se svi zaposleni radnici sa-mostalno i stručno usavršavaju (prate inovacije u radu, dopunjavaju stručno znanje, prate stručnu literaturu, itd.). Prije svega, to je lična potreba i obaveza svakog radnika. U ustanovi postoje pojedinci i timovi koji svojim kvalitet-nim radom služe za ugled drugima, uspješno rješavaju probleme, stvaraju i isprobavaju nove oblike permanetnog individualnog stručnog usavršavanja. Individualno usavršavanje podrazumjeva i doškolovavanje radnika.

b) Organizirano usavršavanje (kolektivno stručno usavršavanje) je oblik stručnog usavršavanja koje se realizira na nivou ustanove, aktiva vaspita-ča i Mešihata Islamske zajednice u Srbiji. Organizirano (kolektivno) stručno usavršavanje vaspitača i saradnika se realizira sa više tema od kojih se mogu izdvojiti sljedeće;

• saradnja sa roditeljima;• odnos prema djetetu;• ekologija u mektebu (predškolske ustanove);• forme i programi uključivanja roditelja u život mekteba (predškolske

ustanove);• postupci i podsticanje razvoja govora i govornih aktivnosti djece;• posmatračke i istraživačke aktivnosti djece, upoznavanjem prirodne

i društvene sredine.8

SARADNJA SA PORODICOM U PREDŠKOLSKOJ USTANOVI „REUDA“

Program saradnje predškolskih ustanova sa porodicom (roditeljima) se odvilja planski i sistematski sa jasno formulisanim zadacima i utvrđenom

8 (Monografija Predškolske ustanove „Reuda“)

Amela Muratović, prof.dr. Admir Muratović

Page 227: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 227

dinamikom njihovog ostvarivanja, uvažavanja i potrebe koje se ukažu kao inicijativa koja kreće od osoblja koje se bavi vaspitno-obrazovnim radom, tako i od roditelja. To podrazumijeva uključivanje roditelja u planiranje ove saradnje, što će omogućiti da ona bude sveobuhvatna i sadržajna. Program saradnje sa roditeljima realizira se preko sljedećih programa:

1. Svakodnevne individualne konsultacije, prilikom dovođenja i preuzimanja djece, spontanih posjeta roditelja u periodu adaptacije kada će vaspitači in-formisati roditelje o svakodnevnim aktivnostima djeteta i davati prijedloge kako da riješe i prevaziđu eventualne probleme iz oblasti zdravstvene i soci-jalne zaštite, ishrane ili drugih pojedinačnih problema koji prate život i rad u mektebu;

2. Planirane-individualne konsultacije, su konsultacije sa precizno određe-nim ciljem, načinom, vremenom i mjestom realiziranja istih. Cilj je, bolje i potpunije informisanje roditelja o svim aspektima razvoja djeteta, kao i pri-kupljanje ili saopštavanje povjerljivih informacija o djetetu;

3. Roditeljski sastanci, su općti (za roditelje koji imaju opće ili slične zahtje-ve ili probleme), i grupni (sastanci određene vaspitne grupe);

4. Informativne table za roditelje, na kojima se može naći niz obavještenja o tekućim aktivnostima, jelovniku, priredbama koje se pripremaju, zanimlji-vim idejama za saradnju, problemima u čijem bi rješavanju mogli da pomo-gnu zajedničkim akcijama, itd.;

5. Savjeti roditelja, neposredno učešće roditelja u vaspitnoj grupi u kojoj mu je dijete, s ciljem da roditelji svojim sugestijama, primjedbama, prijedlo-zima, i na drugi način doprinesu rješavanju problema koji se mogu javiti u mektebu, a posebno na planu prikupljanja donacija i ličnog učešća u donaci-jama na poboljšanju uslova života i rada ustanove;

6. Uključivanje roditelja u odgojno-obrazovni rad, pogodan je način za upo-znavanje roditelja sa radom u vaspitnoj grupi (režim dana, ishrana, način rada i sl.).

Operativnim planovima predškolske ustanove „Reuda“ i radnih grupa utvrđuje se vrijeme, oblik, i zavisno od potrebe i problema koji se rješavaju, i naknadne teme održavanja roditeljskih sastanaka.

Prijedlog tema koje će biti obrađene za roditelje djece uzrasta od 3 do 6 godina:

• rast i razvoj djeteta;• postupanje sa djetetom;• šta djeca uče kroz igru;• razvijanje samopouzdanja;• razvoj govornih sposobnosti;• izbor igračaka.

Uključivanjem roditelja u odgojno-obrazovni rad neposredno se ostva-ruje pomoć vaspitaču i vaspitača roditelju, te razmjena iskustava, doživljaja

PARTNERSTVO RODITELJA I VASPITAČA KAO FAKTOR KVALITETNE SOCIJALIZACIJE DJECE U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA MEŠIHATA IZ-E U SRBIJI NA PODRUČJU SANDŽAKA

Page 228: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

228 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

uvodjenja novina u ambijent ustanove.9

IV. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

Predmet istraživanjaPredmet istraživanja u ovom radu je teorijsko i empirijsko tretiranje stavo-

va roditelja na roditeljsku saradnju sa vrtićima (mektebima) Mešihata Islam-ske zajednice u Srbiji, na području Sandžaka s obzirom na pol, dob, stepen obrazovanja i radni status. U pitanju su stavovi roditelja djece koja dolaze u vrtiće (mektebe) u Novom Pazaru, Sjenici, Brodarevu (Prijepolje i Rožaju) o važnim pitanjima života i rada vrtića (mekteba), o komunikaciji roditelja i vaspitača, o potrebi unapređenja tih partnerskih odnosa, o kvalitetu rada vrtića (mekteba), o učešću roditelja u radu vrtića (mekteba), o radu vrtića (mekteba), o informiranosti roditelja o radu vrtića (mekteba), o komunikaciji roditelja i vaspitača u vrtićima (mektebima), te konačno utvrditi faktorsku strukturu percepcije roditelja o radu vrtića (mekteba) Mešihata Islamske za-jednice u Srbiji.

Značaj istraživanjaNaučni značajOvo empirijsko istraživanje ima naučni značaj jer će predstavljati pri-

log proučavanju kvaliteta partnerskih odnosa između porodice (roditelja) i predškolskih ustanova (jaslica, vrtića i

PPP-a). Teorijski će se osvijetliti partnerstvo porodice i vaspitno-obrazov-nih ustanova kojem se do sada malo posvećivala pažnja, te iz tog razloga svako bavljenje njime predstavlja značajan doprinos u njegovom upoznava-nju i proučavanju.

Za potrebe ovoga rada pod nazivom “Partnerstvo roditelja i vaspitača kao faktor kvalitetne socijalizacije djece u predškolskim ustanovama Mešiha-ta IZ-e u Srbiji na području Sandžaka“ , u diskursu partnerstva predškolske ustanova (vrtića, mekteba) i porodice, odnosno roditelja.

Obavljeno je istraživanje partnerstva koje je prepoznato kao vrh saradnič-kih odnosa porodice (roditelja) i vrtića, mekteba (vaspitača) koji su usmjereni ka postignuću istoga cilja (korist djeteta), u posebnom kontekstu (vrtić i di-jete) uz limitiran faktor trajanja (vrijeme koje dijete provede u vrtiću). Uslov realizaciji partnerskih odnosa sa kojim će biti zadovoljne i predškolske usta-nove (vrtići, mektebi) i porodice (roditelji) su obostrano uvažavanje, interak-tivna komunikacija uz snažnu volju, želju i energiju u zajedničkim ciljevima.

Rezultati do kojih se došlo u procesu istraživanja na kandidiranu temu su na tragu podrške što boljem rješavanju kandidiranog problema istraživanja,

9 (Monografija Predškolske ustanove „Reuda“)

Amela Muratović, prof.dr. Admir Muratović

Page 229: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 229

te otvaranja mogućnosti za upoznavanje svih sudionika ovoga procesa sa mogućnostima izgradnje kvalitetnijih veza i odnosa između roditelja (poro-dice) i predškolske ustanove (vaspitača).

Praktični značajPraktični značaj ovog istraživanja je veliki, s jedne strane za vaspitače

(zaposlenike vrtića, mekteba kojima je osnivač Mešihat Islamske zajednice i sve one koji su zaposleni u predškolskim ustaanovama), a sa druge, za ro-ditelje djece koja su smještena u jaslice, vrtiće ili PPP-a (predškolske ustano-ve). Shodno rezultatima ovoga istraživanja partneri kao akteri partnerskih odnosa otvaraju prostor za uspostavljanje kvalitetnijih partnerskih odnosa između porodice (roditelja) i predškolske ustanove (vrtića, mekteba). Rezul-tati do kojih se dođe ovim istraživanjem će pokazati i ukazati na prepreke u stvaranju kvalitetnijih partnerskih odnosa, te šta se to očekuje (kakav anga-žman) od vaspitača (ustanove) i roditelja po kandidiranom pitanju s ciljem postizanja onoga što se od njih očekuje.

Ciljevi istraživanjaCilj istraživanja ovog master rada pod nazivom “Partnerstvo roditelja i

vaspitača kao faktor kvalitetne socijalizacije djece u predškolskim ustano-vama Mešihata IZ-e u Srbiji na području Sandžaka“ je ispitivanje i utvrđiva-nje razlika po procjeni roditelja o kvalitetu rada vrtića (mekteba) Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, na području Sandžaka (Novi Pazar, Sjenica, Bro-darevo – Prijepolje, Rožaje) s obzirom na pol, dob, stepen obrazovanja i radni status. Riječ je o istraživanju partnerskih odnosa između predškolske usta-nove (vrtića, mekteba) i porodice (roditelja), te o načinima i putevima una-pređenja (poboljšanja) kvaliteta tih odnosa. Ciljevi istraživanja su, s jedne strane, predstavljanje uloge i funkcije vaspitača, odnosno, vrtića (mekteba) u procesu uspostavljanja partnerskih odnosa (naučni ciljevi), a sa druge, ra-zvitak prakse partnerskih odnosa između roditelja (porodice) i predškolske ustanove – jaslice, vrtići i PPP-a(društveni ciljevi).

Zadaci istraživanja1. utvrditi da li postoji statistički značajna razlika, po procjeni roditelja o

komunikaciji roditelja i vaspitača u vrtićima (mektebima) Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, na području Sandžaka s obzirom na pol, dob i stepen ob-razovanja;

2. utvrditi da li postoji statistički značajna razlika, po procjeni roditelja o informiranosti roditelja o radu vrtića (mekteba) Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, na području Sandžaka s obzirom na pol, dob i stepen obrazovanja;

3. utvrditi da li postoji statistički značajna razlika, po procjeni roditelja o sudjelovanju roditelja na roditeljskim sastancima u vrtićima (mektebima) Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, na području Sandžaka s obzirom na

PARTNERSTVO RODITELJA I VASPITAČA KAO FAKTOR KVALITETNE SOCIJALIZACIJE DJECE U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA MEŠIHATA IZ-E U SRBIJI NA PODRUČJU SANDŽAKA

Page 230: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

230 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

pol, dob i stepen obrazovanja;4. utvrditi da li postoji statistički značajna razlika, po procjeni roditelja o

sudjelovanju roditelja u odlučivanju o važnim pitanjima života vrtića (mek-teba) Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, na području Sandžaka s obzirom na pol, dob i stepen obrazovanja.

V. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Rezultati ovog empirijskog istraživanja pod nazivom “Partnerstvo ro-ditelja i vaspitača kao faktor kvalitetne socijalizacije djece u predškolskim ustanovama Mešihata IZ-e u Srbiji, na području Sandžaka“ su na tragu zadovoljstva roditelja kvalitetom komunikacije koju ostvaruju sa vrtićima (mektebima), ali istovremeno pokazuje i njihove slabosti u svom angažmanu u vrtiću (mektebu) koji je ograničen i sveden isključivo na tradicionalne obli-ke saradnje (individualne informacije, roditeljski sastanci).

U istraživanju na temu “Partnerstvo roditelja i vaspitača kao faktor kvali-tetne socijalizacije djece u predškolskim ustanovama Mešihata IZ-e u Srbiji, na području Sandžaka“ učestvovalo je ukupno160 roditelja čija su djeca u vrtićima (mektebima) Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, na područja San-džaka. Od navedenog broja je 46 muških ili 28,80% i 114 ženskih ispitanika ili71,20%.

Prema starosnoj dobi u istraživanju je učestvovalo 4 ispitanika od 18-25 godina ili 2,50%, od 26-35 godina starosti učestvovalo je 90 roditelja ili 56,20%, od 36-45 je 54 ili 33,80% roditelja, od 46-55 je bilo 12 roditelja ili 7,50%, dok u starosnoj grupi iznad 55 godina nije bio ni jedan roditelj. Prema stepe-nu obrazovanja 24 roditelja ili 15,00% je sa završenom osnovnom školom, 78 ili 48,80% roditelja je sa srednjom stručnom spremom, višu stručnu spremu ima 10 roditelja ili 6,20%, visoku stručnu spremu ima 44 roditelja ili 27,50% dok je 4 ili 2,50% roditelja sa masterom ili doktoratom. S obzirom na radni status 74 ili 46,20% roditelja je zaposleno, 68 ili 42,50% je nezaposleno i 18 domaćica ili 11,30%.

Rezultati istraživanja su pokazali slijedeće:a) Komunikacija roditelja sa vaspitačemPrva podhipoteza: Ne postoji statistički značajna razlika u stavovima ro-

ditelja o komunikaciji roditelja i vaspitača u vrtićima (mektebima) Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, na području Sandžaka s obzirom na pol, dob i stepen obrazovanja.

Dobijena vrijednost t= -,826 i značajnost Sig.= ,411 nas upučuje na zaklju-čak da ne postoji statistički značajna razlika u stavovima između roditelja s obzirom na njihov pol u percepciji komunikacije roditelja i vaspitača. Dakle, shodno dobijenim rezultatima zaključujemo da je potvrđen prvi dio prve podhipoteze da ne postoji statistički značajna razlika u stavovima roditelja o

Amela Muratović, prof.dr. Admir Muratović

Page 231: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 231

komunikaciji roditelja i vaspitača u vrtićima (mektebima) Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, na području Sandžaka s obzirom na njihov pol.

Na osnovu dobijenih rezultata vidimo da postoje statistički značajne razli-ke između starosne grupe od 18-25 godina i 26-35 godina, između 18-25 i 36-45 godina, te između 18-25 i 46-55 godina kada je u pitanju komunikacija ro-ditelja sa vaspitačem. Razlika između ostalih starosnih grupa nije statistički značajna. Dakle, možemo zaključiti da je djelimično potvrđen drugi dio prve podhipoteze da ne postoji statistički značajna razlika u stavovima roditelja o komunikaciji roditelja i vaspitača u vrtićima (mektebima) Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, na području Sandžaka s obzirom na njihovu dob.

Na osnovu dobijenih rezultata zaključujemo da ne postoji statistički zna-čajna razlika između ispitanika s obzirom na stepen obrazovanja kada je u pitanju komunikacija roditelja sa vaspitačem, te je time potvrđen treći dio prve podhipoteze da ne postoji statistički značajna razlika u stavovima ro-ditelja o komunikaciji roditelja i vaspitača u vrtićima (mektebima) Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, na području Sandžaka s obzirom na njihov ste-pen obrazovanja.

Shodno dobijenim rezultatima istraživanja, možemo zaključiti da je po-tvrđena prva podhipoteza da ne postoji statistički značajna razlika u stavo-vima roditelja o komunikaciji roditelja i vaspitača u vrtićima (mektebima) Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, na području Sandžaka s obzirom na pol, dob i stepen obrazovanja.

Konačno,Shodno dobijenim rezultatima istraživanja, može se vidjeti da ne postoje

statistički značajne razlike u stavovima roditelja djece u vrtićima (mektebi-ma) Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, na području Sandžaka s obzirom na pol, dob i stepen obrazovanja. Kada je u pitanju komunikacija roditelja i vaspitača, te kada se radi o sudjelovanju roditelja na roditeljskim sastan-cima. Statistički značajne razlike su utvrđene u stavovima roditelja i vas-pitača kada su u pitanju informacije za roditelje i sudjelovanje roditelja u odlučivanju o važnim pitanjima života vrtića (mekteba). Na osnovu svega navedenog možemo izvesti zaključak da je djelimično potvrđena glavna hipoteza ovog istraživanja koja glasi:

Partnerstvo roditelja i vaspitača ključni je faktor kvalitetne socijali-zacije djece u predškolskim ustanovama Mešihata Islamske zajednice u Srbiji.

CONCLUSION

According to the research results, can be seen that there are no statisti-cally significant differences in the attitudes of parents of children in kin-dergarten (mektebs) in Islamic Community in Serbia, the Sandzak in terms of gender, age and education level. When it comes to communication of pa-rents and teachers, and when it comes to the participation of parents at PTA

PARTNERSTVO RODITELJA I VASPITAČA KAO FAKTOR KVALITETNE SOCIJALIZACIJE DJECE U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA MEŠIHATA IZ-E U SRBIJI NA PODRUČJU SANDŽAKA

Page 232: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

232 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

meetings. Statistically significant differences were found in the attitudes of parents and teachers when it comes to information for parents and parent involvement in decision-making on important issues of life kindergarten (mektebs). Based on the above conclusion may be draw that partially confir-med the main hypothesis of this study that follows:

The partnership of parents and teachers is a key factor in quality of so-cialization of children in pre-school institutions of the Islamic Community in Serbia.

PRILOZI

ANKETNI UPITNIK I SKALA PROCJENE O PARTNERSTVU RODITELJA I VRTIĆA

Septembar, 2015.Poštovani roditelji,HvalaVam što ćete sarađivati u ovom istraživanju. Ovo je anketni upitnik

i skala procjene koji imaju za cilj da se ispitaju Vaši stavovi (stavova roditelja) o percepciji roditelja na roditeljsku saradnju sa vrtićem (mektebom), o me-đusobnoj saradnji, o dolasku roditelja na informacije i roditeljske sastanke i razgovorima o napredovanju djece, o uključivanju roditelja kroz radionice ili međusobni dijalog, o razvoju djetetovih vještina i talenata, njihovim posti-gnućima i poteškoćama i o načinima pomoći u igri.

Anketa se provodi za potrebe istraživanja pod nazivom: “Partnerstvo roditelj i vaspitača kao faktor kvalitetne socijalizacije

djece u predškolskim ustanovama Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, na području Sandžaka”

Anketa je anonimna i rezultati će se koristiti isključivo za potrebe ovoga istraživanja, a sprovedena je u vrtićima na području Sandžaka (Novi Pazar, Sjenica, Brodarevo – Prijepolje, Rožaje), te Vas molimo da otvoreno odgova-rate na pitanja na za to predviđena mjesta. Vaši odgovori treba da odražavaju Vaše mišljenje i stavove o svim navedenim pitanjima i tvrdnjama.

Hvala!

Amela Muratović, prof.dr. Admir Muratović

Page 233: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 233

I – Opšti podaci

1. Pol muški b) ženski

2. Dob a) 18-25 godina b) 26-35 godina c) 36-45 godina d) 46-55 godina

3. Najviši postignuti stepen obrazovanja 4. Radni status:a) (ne)završena osnovna škola a) zaposlen/a b) srednja stručna sprema b) nezaposlen/a c) viša stručna sprema d) visoka stručna sprema e) magisterij i doktorat

* Na pitanja (varijable) ćete odgovarati skalom od 1 do 5 pri čemu su:1= uopće se ne slažem 2= ne slažem se 3= nemam mišljenja / neutralan sam4= slažem se 5= potpuno se slažem.

I Komunikacija roditelja sa vaspitačemZaokruži svoj stav

1. S vaspitačem mogu otvoreno razgovarati o svom djetetu

1 2 3 4 5

2. Redovno dobijam informacije o napredovanju svoga djeteta

1 2 3 4 5

3. Uvažavam mišljenje vaspitača o temama koje se tiču moga djeteta

1 2 3 4 5

4. Vaspitač je uvijek spreman da me sasluša 1 2 3 4 55. Vaspitač uvažava moje mišljenje o djetetu 1 2 3 4 56. Vaspitač me kontaktira samo kada imam

problem1 2 3 4 5

7. Vaspitač me doživljava kao partnera 1 2 3 4 5

PARTNERSTVO RODITELJA I VASPITAČA KAO FAKTOR KVALITETNE SOCIJALIZACIJE DJECE U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA MEŠIHATA IZ-E U SRBIJI NA PODRUČJU SANDŽAKA

Page 234: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

234 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

II Informacije za roditeljeZaokruži svoj stav

1. Tokom protekle godine često sam odlazio/la na informacije

1 2 3 4 5

2. Vaspitač mi šalje pisane obavijesti o djetetu 1 2 3 4 53. Vaspitač me pozove telefonom da bi im saop-

štio informacije o djetetu1 2 3 4 5

4. Vaspitač pozove roditelje na razgovor zbog razmjene informacija o djetetu

1 2 3 4 5

5. Vaspitač roditeljima daje na uvid djetetove radove

1 2 3 4 5

6. Vaspitač roditeljima predlaže načine uključi-vanja u aktivnosti vrtića

1 2 3 4 5

III Učešće na roditeljskim sastancima mi omogućavaZaokruži svoj stav

1. Da dobijem informacije o budućim aktivnosti-ma u vrtiću (izleti, ekskurz.)

1 2 3 4 5

2. Da dobijem informacije o programu vrtića, o vaspitačima

1 2 3 4 5

3. Da vodim razgovor o napretku djece u vrtiću, njihovim postignućima i poteškoćama

1 2 3 4 5

4. Da se kroz radionice ili predavanja dobiju in-formacije o dječjem razvoju, načinima pomoći koju roditelji mogu pružiti djeci kod kuće

1 2 3 4 5

5. Da razmjenjujem iskustva o razvoju djeteta, metodama vaspitanja, pomoći djetetu u igri i sl.

1 2 3 4 5

6. Da ponudim prijedloge o načinima našega (roditeljskog) uključivanja u život vrtića

1 2 3 4 5

Amela Muratović, prof.dr. Admir Muratović

Page 235: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 235

IV Roditeljsko učešće u aktivnostima vrtićaZaokruži svoj stav

1. Dolazim na priredbe koje organizira vrtić 1 2 3 4 5

2. Uvijek se odazovem prilikom skupljanja sredstava za aktivnosti vrtića

1 2 3 4 5

3. Učestvujem u organiziranju akcija koje orga-nizira vrtić

1 2 3 4 5

4. Spreman sam pružiti pomoć vaspitačima u vrtiću

1 2 3 4 5

5. Pomažem vaspitačima u organiziranju izleta 1 2 3 4 5

6. Učestvujem u donošenju odluka u vrtiću u kojem je moje dijete

1 2 3 4 5

7. Uključen sam u rješavanju problema u vrtiću 1 2 3 4 5

8. Učestvujem u osmišljavanju raznih aktivno-sti djece u vrtiću

1 2 3 4 5

9. Uključen sam u kreiranju školskih aktivnosti 1 2 3 4 5

10. Učestvujem u organiziranju priredbi za rodi-telje u vrtiću

1 2 3 4 5

PARTNERSTVO RODITELJA I VASPITAČA KAO FAKTOR KVALITETNE SOCIJALIZACIJE DJECE U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA MEŠIHATA IZ-E U SRBIJI NA PODRUČJU SANDŽAKA

Page 236: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 237: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 237

28-74(=1:497.6)(497.11+497.16)323.1::28(497.11+497.16)

mr. Senada Cucak

PROBLEM TAKLIDA, PRIMJER SANDŽAČKIH MUSLIMANA

UVOD

Hvala Uzvišenom Allahu na svim blagodatima, salavat i selam na po-sljednjeg poslanika Muhammeda, s.a.v.s., njegovu prorodicu, ashabe i sve sljedbenike do Sudnjeg dana. Amin.

Odlaskom Osmanlija, muslimani su izgubili tlo pod nogama i od tog vakta bivali smetnja svima i svakom. Muslimani Sandžaka, Bošnjaci, preži-vjeli su genocide i razna proganjanja, asimilacije i uništenja. Sve je to imalo utjecaj da se njihov broj smanji, a u nekim mjestima i potpuno nestane. To je imalo odjeka na svim poljima: na polju vjere, kulture, tradicije, obrazovanja... Počeli su gubiti svoj vjerski, nacionalni, kulturni identitet. Zauzeti egzisten-cijalnim opstankom, vjeru su počeli stavljati u drugi plan, i ne toliko koliko su sami željeli, već koliko su im drugi to nametali. I vjera se počela svoditi na imitiranje, slijepo slijeđenje (taklid) i običaje bez suštinskog razumijevanja. Naravno, kada su takva vremena počela ostajati iza nas, bilo je potrebno vra-ćati sve na svoje mjesto, a kao prioritet i pokretač svega vratiti mjesto našoj uzvišenoj vjeri u našim životima.

POJAM TAKLIDA

Riječ taklid (ar.) potiče od glagola qallede, što znači oponašati, imitirati; a riječ taqlid znači oponašanje, imitiranje. (Muftić, 2004)

El-Gazali je definirao taklid kao prihvatanje nečijeg mišljenja bez dokaza . Drugi su ga definirali kao postupanje po mišljenju nekoga čije mišljenje samo po sebi nije dokaz u vjeri. Treći kažu da je to prihvatanje nečijeg mišljenja bez po-znavanja argumenata na kome je zasnovano. (Zejdan, www.sim.ba) Taklid znači

Page 238: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

238 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

pokrivanje autoritetom u vjerskim stvarima; usvajanje izreka ili djelovanja nekog drugog vjerujući da su ispravne, bez zadiranja u razloge. U tom smisli taklid je suprotan idžtihadu. (Smailović, 1990)

Uporedo s konceptom idžtihada kao stvaralačkog tumačenja izvora pra-va, pojavljuje se ideja taklida. Pod ovim konceptom podrazumijevalo se prihvatanje određenih tumačenja na osnovu autoriteta pravnika koji ga je formulisao, a ne na osnovu dokaza nađenih u samim izvorima. Koncepcija taklida se u prvo vrijeme odnosila na držanje mase prema funckiji tumače-nja izvora. U islamskom, kao i ostalim pravima, bilo bi utopijski očekivati da svaki pojedinac bude tumač prava, jer bi se time obesnažila pravna vlast sa svim njegovim normama. Zato se dopuštalo da masa slijedi tumačenje autoritativnih pravnika, i to je bilo prvobitno značenje taklida. Međutim, od X vijeka savremeni pravnici se vezuju za tumačenja svojih prethodnika, tako da pojam taklida dobija novo značenje. (Karčić, 1990) U skladu sa konceptom taklida tekla je i odvijala se i naučna i praktična djelatnost. Ona se ispoljavala kao pisanje komentara na, već napisana djela. Jezik takvih djela postajao je sve zamršeniji i teži, a stil pisanja nejasan. Postojalo je mnogo podjela i pot-podjela koje su zamagljivale suštinske propise. U rukama pravnika taklida, nauka je postala suhi akademizam i cjepidlačenje, teška za razumijevanje stručnjacima, a posebno običnom svijetu. (Karčić, 1997)

UZROCI I POSLJEDICE POJAVE TAKLIDA

U literaturi je ponuđeno više teorija koje objašnjavaju pojavu taklida. Jed-na od potpunijih je ona koju je dao savjetnik osmanlijske vlade početkom XX vijeka, grof Leon Ostrorog. Prema ovom tumačenju razloti pojave taklida su sljedeći:

U svakoj religiji postoji tendencija za okruženja korpusa dogme radi osi-guranja jedinstva vjerovanja. Analogni proces je npr. tekao i u jevrejstvu, gdje je, također, nakon perioda intenzivnog pravnog tumačenja u XIII i XIV vijeku nastupilo okamenjenje vjerskog zakonodavstva. Od tada Talmud više niije služio prilagođavanju vjerskih propisa izmijenjenim okolnostima, već je postao predmet sofisticiranih studija, komentarisanja ili jednostavnog upamćivanja.

Samsistem tumačenja izvora prava koji su dali klasični pravnici je logički i strukturalno bio gotovo perfektan, te je izazvao divljenje kasnijih pravnika.

Rušenjem abasijskog hilafeta od strane Mongola u XIII vijeku, musliman-ski svijet uopšte i pravnici kao njegova intelektualna elita su izgubili ranije samopouzdanje i energiju i postali prvo svjesni a kasnije fanatični imitatori klasičnih pravnika. Kada je prihvaćena teorija taklida, pravnici VIII i IX vi-jeka postal su klasični autoriteti. Proglašeni su „apsolutnim mudžtehidima“ (al-mudjtahidal-mutlak). To su bili tumači šerijata koji su ustanovili vlastite metode tumačenja i uspostavili samostalne škole pravnog mišljenja. Ovaj rang je priznat Ebu Hanifi, Maliku, Šafiji i Ibn Hanbelu. (Karčić, 1990)

mr. Senada Cucak

Page 239: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 239

Razmišljanje i slijeđenje teze o konačnosti pravnog tumačenja imala je višestruke posljedice u vjerskom i društvenom životu muslimana:

Prihvatanjem jednog datog rješenja za konačno, značilo je podvrgnuti muslimansko društvo pravu kome se odriče mogućnost napretka. (Karčić, 1997) Prva primjena islamske misli shvaćena je, ne kao način razrade, već kao gotovo rješenje. Time je zaustavljen dalji dinamičan razvoj islamske mi-sli. (Đozo, 1988)

Prekidanje neposredne veze sa izvorima šerijatskog prava i djelima veli-kih imama i korišćenje interpretacije interpretacija.

Preovladavanje formalizma. Forma je počela gubiti svoj smisao, a to je ostvarenje suštine i počela je sve više biti sama sebi clij. (Karčić, 1997)

Dekadenca muslimana. Posljedica kulturnog pada islamskog svijeta je uvjerenje, da sve što je vrijedno znanja, već je poznato i da su prijašnje gene-racije zbog svoje vremenske blizine sa Poslanikom, a.s., pronašli sva rješenja za sva vremena. Takvim stavom i uvjerenjem jačala je žeđ za znanjem i za kreativnim i tumačenjem Kur’ana i sunneta. (Hofmann, 2009)

STATUS TAKLIDA

Islamski učenjaci kada govore o statusu taklida prave razliku između ta-klida u uvjerenju (imanu) i taklida u šerijatskim propisima.

Kada je u pitanju taklid u uvjerenju i vjerovanju, islamski učenjaci su sa-glasni da taklid u području akaida, koji je povezan sa osnovama vjere, nije dozvoljen. (El-Buti) Ibn Kajjim kaže: “U stvarima uvjerenja koja su povezana sa osnovama vjere nije dozvoljeno oponašanje, o čemu su se složili svi učenjaci. Za-branjeno je zbog toga što u ovim stvarima ne koristi ničije vlastito mišljenje, nego je njihov put čvrsto uvjerenje u skladu sa govorom Allaha, dž.š.: ‘Ne povodi se za onim što ne znaš. I sluh, i vid, i razum, za sve to će se, zaista, odgovarati!” (El-Isra’, 36)

Ibn Mesud kaže: “Nemojte, nipošto, da neko od vas oponaša drugog u vjeri, pa ako on vjeruje, to je njegova vjera, a ako on ne vjeruje, to je njegova nevjera. Neka niko od vas ne kaže: ‘Zaista sam ja čovjek iz naroda, pa ako je narod zalutao, zalutao sam i ja, a ako je upuće, upućen sam i ja.’” (Emin, 2006, str. 137)

Što se tiče dopustivosti taklida u praktičnim šerijatskim propisima, islamski učenjaci su se razišli i nema jedinstven stav. Jedni ga u potpunosti zabranjuju i kažu da je svaki punoljetan umno zdrav čovjek dužan prakti-kovati idžtihad, odnosno, ulagati lični intelektualni napor u cilju spoznaje šerijatskih propisa iz njihovih izvora (Kur’ana i Sunneta). Druga grupa ule-me smatra da je svakom vjerniku dozvoljeno slijediti drugoga u praktičnim šerijatskim propisima, pa čak i onome ko je u stanju da te propise spozna direktno iz njihovih izvora. Treća grupa islamskih učenjaka pravi razliku između onih koji su u stanju praktikovati idžtihad i onih koji to nisu, pa drže da je taklid zabranjen prvoj kategoriji, a drugoj dozvoljen. Ovo je ujedno i odabrano mišljenje. (Zejdan, www.sim.ba) Ibn Kajjim kaže: „Dozvoljeno je oponašanje onom ko nije dostigao stepen idžtihada i njemu se preporučuje slijeđe-

PROBLEM TAKLIDA, PRIMJER SANDŽAČKIH MUSLIMANA

Page 240: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

240 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

nje imama kojeg će oponašati i koji će ga upućivati u propise halala i harama. Nije dozvoljeno ovakvoj osobi da izriče propise drugima, čak i ako su mu dostupne knjige hadisa.“(Emin, 2006, str. 137)

MUSLIMANI U SANDŽAKU, KRATAK HISTORIJSKI PREGLED; OČUVANJE ISLAMSKE KULTURE I TRADICIJE

Novopazarski Sandžak ili kako je danas uobičajeno reći samo Sandžak je historijska pokrajina koja obuhvata jugozapadni dio današnje Republike Sr-bije i sjeverni dio današnje Republike Crne Gore. Ova historijska pokrajina se tokom svog dugog postojanja razvila u posebnu geopolitičku, kulturno-historijsku, etničko-konfesionalnu i administrativno-teritorijalnu cjelinu, sa upravnim i kulturnim središtem u Novom Pazaru. Sandžak se prostire na površini od 8 678 kvadratnkih kilometara i ima svoje historijske, u među-naridnim konvencijama, verifikovane granice, potvrđene odlukama Berlin-skog kongresa, 1878. godine, kao i Carigradskom konvencijom iz 1879. godi-ne. Etničko formiranje u duhu islamske tradicije i baštine teklo je uporedo sa etnogenezom bosanskih Bošnjaka, jer je Sandžak stoljećima bio nerazdvojni dio bosanskog pašaluka. (Rahić, 1997)

I pored kobne historije koja je zadesila muslimane ovih prostora, oni nisu izgubili svoj duhovni orijentir. Iako je u balkanskim zemljama nestalo osmanoturske kao muslimanske vlasti, odnos u većini pravoslavne orijenta-cije prema islamu i muslimanima zadržao je, koliko vjerski, toliko i politički animozitet, jer je u svijest tog dijela svijeta, usljed bujanja nacionalnog patri-otizma i zanosa, ostalo poistovjećivanje turske države i vlasti sa islamom. Taj animozitet prema islamu i muslimanima neće otupiti, čak ni u periodu kada većinom ovih predjela ovladava socijalistički i komunistički režim sa jasnom sekularnom i ateističkom podlogom. Dokaz tome je kulminiranje obračuna sa islamskom duhovnom i materijalnom tradicijom, u kojem stradaju ljudi i materijalna baština islama (džamije, medrese, škole, biblioteke, groblja...).

Atak na ulemu bio je najdirektniji, jer su oni održavali zajednicu musli-mana-džemat kao žišku islama, i u svim situacijama bili jedina organizova-na snaga muslimana, koja je pružala, makar i pasivan otpor potpunoj asi-milaciji i gašenju islama, na čemu se planski radilo više od polovine stoljeća. Upravo, u ovom smislu je najveća zasluga, tzv. sitne uleme (hodža) u seoskim i prigradskim džematima. Njihova uloga se ni danas ne smije potcijeniti. (Šukrić, 1994) Također, uloga majke muslimanke, majke Bošnjakinje se ne smije zaboraviti, jer je ona, vaspitavajući svoje dijete, učila ga šehadetu, učila ga islamskom bontonu, učila ga šta je „grehota“, šta smije, a šta ne, iako ni sama nije često znala zbog čega.

PROBLEM, UZROCI I POSLJEDICE NASTANKA TAKLIDA NA NAŠIM PROSTORIMA

Brojni su razlozi nastanka taklida u životu muslimana. Uzimajući u obzir stanja i prilike sa kojima su se Sandžački muslimani suočavali i kroz koje su

mr. Senada Cucak

Page 241: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 241

prolazili, pokušat ćemo imenovati uzroke i posljedice ukorjenjivanja taklida na ovim prostorima. Uzroke nastanka taklida možemo posmatrati kroz dvi-je vrste: spoljašnje i unutrašnje uzroke.

Stanje i prilike muslimanskog svijetaStanje i prilike u muslimanskom svijetu prenijele su se i na naše područje

i imale utjecaj na stagnaciju razvoja na svim poljima. Muslimani su dopustili da im vjera bude navika, a ne životni program kojeg trebaju svjesno sprovo-diti i po kojem trebaju djelovati.

U XIV vijeku fiksirana je ideja u islamskom pravu, pružajući se na zajed-nicu u cjelini, da je sve što je vrijedno znanja već spoznato i bolje shvaćeno od prvih generacija koje su bile bliske izvoru. Ovo je vodilo naobrazbi bazi-ranoj na taklidu i u potpunosti neislamskoj stagnaciji intelektualnog života. (Hofmann, 2009)

SLABLJENJE I GUBLJENJE OSMANLIJSKE VLASTI NA BALKANU

Posljednjih, veoma burnih i dramatičnih decenija XIX vijeka, na prostoru Balkana došlo je do velikih migracionih, demografskih i etničkih promjena. Odlukama Sanstefanskog mira i Berlinskog kongresa izvršene su nove te-ritorijalne podjele, tako da je Sandžak odvojen teritorijalno od Bosne, ali se vlast Osmanlija još zadržala u njemu, privremeno.

Konačano dlazak Osmanlija, zaštitnika balkanskih muslimana, desio se nakon njihovog poraza u Prvom balkanskom ratu 1912. godine. Balkanski ratovi djelovali su na Bošnjake poražavajuće, kako u Bosni i Hercegovini, tako još više u Sandžaku. Propast evropske Turske, Bošnjaci su primili kao nestajanje nečega što je dio njih samih. Tu se najbolje ispoljila njihova ve-zanost za islamsku kulturu i osmanlijsku državu. Ali, Balkanski ratovi su predstavljali i konačno saznanje da su iluzije o povratku Turske neostvarive i da Bošnjaci moraju odlučnije nego do tada prihvatiti evropsku civilzaciju, ukoliko žele da se održe na svojoj zemlji. (Imamović, 1988) Bošnjaci, zauzeti sopstvenim opstankom, intenzivnije bavljenje vjerom su potisnuli.

DRUŠTVENO-POLITIČKA DEŠAVANJA NA BALKANU (PRVI I DRUGI SVJETSKI RAT)

Prvi i Drugi svjetski rat uveliko su umanjili broj Bošnjaka, posebno iz Sandžaka. Odlaskom Osmanlija, Bošnjaci odjedanput gube oslonac i bivaju prepušteni na milost i nemilost narodima druge religije, kulture i tradicije. Sve ono što su imali kao ravnopravni narod u vrijeme vladavine Osmanlija, Bošnjaci su izgubili.

Ukinute su sve vrijednosti, posebno u oblasti obrazovanja. Sve što je do tada bilo vrijednost, poništeno je. Obični Bošnjak bio je prinuđen da se uklju-či u obrazovne institucije koje, do tada, nije ni predviđao da ći imati pred sobom. Otvaranjem srpskih škola u Sandžaku ukinuto je sve što je do tada bilo vrijednost, tako da su sandžački Bošnjaci neopravdano marginalizirani

PROBLEM TAKLIDA, PRIMJER SANDŽAČKIH MUSLIMANA

Page 242: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

242 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

što je uslovilo, do današnjih dana, njihov veliki odliv. Škole su otvarane u lokalnim parohijama i episkopijama, a u obrazovni sistem uključivani su i popovi. Bošnjaku koji živi u islamskom sistemu obrazovanja bilo je teško da svoje dijete pošalje na obrazovanje kod sveštenika. (Helsinški odbor za ljud-ska prava u Srbiji, Sandžak: Identitet u procijepu novog i starog, 2008)

PERIOD KOMUNIZMA

Period komunizma je, također, jedan bitan faktor koji je utjecao na du-hovno osiromašenje Bošnjaka i kidanje veze sa izvorima vjere. Bošnjaci su i dalje živjeli u praznom prostoru nacionalne identifikacije, jer njihova povi-jest i kniževnost i školski programi nisu poznavali niti priznavali. Školskim programom se vršila nacionalistička indoktrinacija u smislu denacionali-ziranja, tj. opredjeljivanja Bošnjaka. (Imamović, 1988) Početkom 1946. godine obnovljen je rad organizacije „Mladi muslimani“, ali u strogoj ilegalnosti. Cil ovog projekta bio je očuvati još to malo muslimana što je preteklo. Bošnjaci Sandžaka, oni koji su pretekli, koji nisu strijeljani ili prognani za Tursku, su bili svjesni da je njihov biloški opstanak jako ugrožen, a islam im je nasilno zamjenjivan ateizmom. Uskoro su komunisti saznali za ovak projekat i učini sve da ga uguše (Muminović, 2000) Rezultat toga su razna mučenja, hapše-nja, prebijanja, zastrašivanja, strijeljanja, ubistva...

KRIZA MISLI, A NE KRIZA VJEROVANJA

Među glavnim uzrocima koji su iz unutrašnjosti islamskog umeta doveli do stanja taklida jeste kriza misli, a ne kriza vjerovanja, odnosno shvatanje misli i vjerovanja kao jedne te iste stvari, apsolutne i vječito svete. Musliman-ski um nema dovoljno hrabrosti da analizira svoje intelektualno nasljedstvo ili ono što smatra svetim. Jednostavno je nesposoban da zacrta svoj kurs za budućnost, jer sjedi vezanih ruku i povezanih očiju u ćošku svoje davne prošlosti. (Alibašić, 2004)

INTELEKTUALNA IZOLACIJA

Prema Alibašiću (2004) kriza muslimanskog uma je uveliko prisutna i očita da ju je teško negirati jer su se muslimanski ciljevi pretvorili u nedo-stižne nade i nestvarne želje, a muslimanska dostignuća postala su samo dio historije i sjećanje na prošlost. U momentu kada se političko vođstvo odvojilo od intelektualnog, umet je izgubio i svoj put, i svoju sposobnost obnavljanja i napredovanja. Intelektualno vođstvo, zbog svoje izolacije, vrlo je rijetko is-punjavalo svoje društvene odgovornosti. Umjesto toga, ono se zatvaralo u sebe i posvetilo izučavanju vjerskih tekstova njegujući oazu vjerskih nauka.

Allah, dž.š., je slao poslanike da svojim narodima predstave istinu o Nje-mu, da svoje živote urede po tevhidu, a nije glavna uloga slanja poslanika

mr. Senada Cucak

Page 243: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 243

bila da poduče narod da moraju nositi odjeću crne boje, da je poželjno što više fizički ličiti poslanicima, da... Muslimani su obrnuli redoslijed, pa su priortetne stvari, suštinske zamijenili formalnim, doduše, lakšim za obavlja-nje. Muslimani su prihvatili da što više fizički liče prijašnjim generacijama, to su bolji vjernici; da što vjernije koriste stil govora prijašnjih generacija, to su bolji vjernici... Posljedice slijepog slijeđenja su mnogobrojne i razarajuće po muslimanski um.

JAZ IZMEĐU TEORIJE I PRAKSE

Zakočen je i obustavljen dalji razvoj kur›anske poruke, jer se jako rano prešlo na puko teoretisanje, a zapostavljena je praktična primjena. Muslima-ni su i dalje nastavili učiti Kur›an, ali samo kao tekst, bez razumijevanja, bez razmišljanja i bez praktične primjene. Alija Izetbegović, r.h., je rekao: „Pod stalnim uticajem teološkog formalizma Kur›an se sve više učio, a manje čitao. Ponav-ljaju po hiljadu puta njegovu rečenicu, da ne bi morali jedan jedini put da je primijene. Stvorili su opširnu i pedantnu znanost o tome kako se Kur›an izgovara da bi pobjegli od pitanja kako da ga provedu u život.“ (Izetbegović, 1990, str. 17)

ODSUSTVO ISTINSKOG ISLAMA U ŽIVOTU LJUDI

Većina na islam gleda kao na tradiciju i na kulturno nasljeđe, a ne kao na presudan faktor u kreiranju ljudskog života. Pravilno razumijevanje ajeta u kojem Uzvišeni kaže da nas je stvorio samo zato da bismo ibadet činili Nje-mu, ustvari je i smisao života i način uređenja sopstvenog života.

ZADOVOLJENJE FORME, A ZAPOSTAVLJANJE SUŠTINE

Nesreća je mnogih koji izučavaju vjeru što ostaju na površini. Ne rone u dubine, jer nisu osposobljeni za plivanje u tim vodama. Okupirale su ih peri-ferne stvari i spriječile da dođu do ciljeva. Allahovu vjeru i propise Njegovog Šerijata su predstavili tako iskomadanim da ih niko ne može sastaviti niti povezati sa njihovim uzrocima. Taj formalizam i doslovnost skučili su mno-go onoga što je Allah učinio prostranim, zaledili ono što treba unaprijediti. (El-Karadavi, 2000)

ZAOSTALOST I KONZERVATIZAM

Umjesto da se bave svjetskim pitanjima, muslimani su se bavili sobom. Dok su ostali narodi išli naprijed, muslimani su stigli do jedne tačke, najsvje-tlije, ali dalje nisu znali, jer nisu ni htjeli znati i počeli su se vraćati unazad. Svojom krivicom su stvorili naopkau sliku o islamu, koju i dan-danas musli-mani ne mogu ispraviti.

Objašnjavajući da smo mi, muslimani, prestali razmišljati šta je islam,

PROBLEM TAKLIDA, PRIMJER SANDŽAČKIH MUSLIMANA

Page 244: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

244 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

šta znače njegovi propisi, Muhammed Asad (2009) upoređuje naše teološke i pravne znanosti sa jednom velikom robnom kućom odjeće u kojoj su sta-ri komadi, čija se originalna namjena više i ne može prepoznati, kupuju se mehanički i preprodaju, njima se kupci oduševljavaju hvaleći umijeće starih krojača, ali niko ne zna njihovu pravu namjenu.

GDJE JE RJEŠENJE ZA NAVEDENE PROBLEME?

Muslimani pet puta dnevno obavljajući namaz, na posljednjem sjedenju, uče dovu u kojoj mole Allaha, dž.š., da im podari dobro na ovom svijetu i dobro na onom svijetu, što znači da vjera nije samo put sreće na onon svijetu, ona je put sreće, sistem života i na ovom svijetu kojeg ljudi željno iščekuju i traže, ali im se krivo nudi, ili im se ne zna ponuditi. Smisao poruke Kur›ana je da je ona plodonosna za svako vrijeme, za svaki narod, ona je živa i traži živi gdje će se nastaniti. Ali današnji muslimani to nisu. Dok je prioritet i cilj izučavanja Kur›ana bila praktična primjena, njegova misao je bila živa i predstavljala je za muslimane praktičnu snagu; muslimani su bili prvaci, imali svoje dostojanstvo i ponos, bili poštovani i poštovali druge. Danas od toga, skoro da nemaju ništa.

Obaveza je muslimana da upoznaju razrađeni posalnički program koji je sveobuhvatan i uravnotežen, sa uzvišenim božanskim, divnim ljudskim i originalnim, moralnim idejama koje se u njemu pojavljuju u punom sjaju i dolaze do potpunog izražaja. (El-Karadavi, 2001)

Allah, dž.š., nam poručuje: „Allah neće promijeniti stanje jednog naroda dok on sam sebe ne promijeni.“ (Er-Rad, 11) Treba naglasiti da današnji muslimani danas moraju preživjeti kao muslimani. Svaki narod, prije nego je mogao izvršiti globalne promjene i time utjecati na historiju, morao je proživjeti pe-riod unutrašnjeg čišćenja i praktičnog prihvatanja temeljnih moralnih stavo-va. Svaka moć u svijetu počinje kao moralna čvrstina. Svaki poraz počinje kao moralno zakazivanje. Sve što se želi ostvariti mora se ostvariti prvo u dušama ljudi. Budućnost u prevazilaženju problema nalazi se u stvaranju i okupljanju nove inteligencije koja islamski misli i osjeća. Ta inteligencija bi morala da zagovara islamski integrizam, tj. življenje islama kao cjelokupnog sistema koji obuhvata sve aspekte ljudskog života. (Alibašić, 2004)

Otvaranje vrata idžtihadu je jedan u nizu rješenja za problem slijepog sli-jeđenja, događaje i probleme savremenog doba podvrgnuti zahtjevima isla-ma, a ne podvrgnuti islam, njegova pravila i zakone zahtjevima vremena. (El-Karadavi, 1999)

Za rješenje svakog problema koji se tiče zajednice, bitno je jedinstvo, za-jedništvo, da svi zajedno, uz bratsku ljubav i timski duh krenu ka rješavanju nagomilanih problema, jedan po jedan, krećući od najbitnijeg (praktične pri-mjene) pa dalje.

ULOGA ISLAMSKE ZAJEDNICE U OČUVANJU I RAZVOJU ISLAMSKE MISLI

mr. Senada Cucak

Page 245: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 245

Islamska zajednica je ostala jedina organizovana institucija koja se brinu-la o problemima Bošnjaka na ovim prostorima. Ona nije bila samo vjerska institucija, ona je bila i stub odbrane fizičkog opstanka Bošnjaka i njihovog identiteta. Glavni nosioci intelektualnog, javnog i kluturnog života Bošnjaka sve do XX vijeka bili su imami. Poslije odlaska Osmanlija, Bošnjaci ostaju nezaštićeni te jedini oblik kakvog-takvog autonomnog samoorganizovanja imali su u okviru institucije Islamske zajednice. (Pramenković, Glas islama, br.205)

U okviru Islamske zajednice nastali su mektebi i islamski vrtići, Škola Kur›ana Časnog, medrese, Fakultet za Islamske studije i Internacionalni uni-verzitet, čiji je cilj vaspitanje i obrazovanje naraštaja, progresivne generacije i buduće uleme, nosioca islama koji će, napojeni sa čistog izvora, djelovati u svojoj zajednici i biti pravi primjer praktične primjene islamskog učenja i islamskih vrijednosti.

ISTAKNUTI UČENJACI IZ SANDŽAKA KOJI SU DOPRINIJELI OČUVANJU I RAZVOJU ISLAMSKE MISLI

Ismail ef. Filibalić, r.h. (1870-1948)Rođen je u Novom Pazaru. Pohađao je ruždiju i medresu. Čovjek je koji

je dao veliki doprinos očuvanju islama na prostoru Sandžaka. Komunistič-ka vlas je od njega zahtijevala da potpiše da islam odobrava skidanje zara i feredže. On je odbio potpisati. Organizacija „Mladi muslimani“ oformljuje se 17. aprila 1946. godine, a kao njen pokorovitelj i zaštitinik biva Ismail ef. Bio je imam u Bor džamiji i cijeli svoj život posvetio podučavanju bošnjačke omladine islamu i tako ti omladinci postaju prvi članovi orgnaizacije „Mladi muslimani Sandžaka“. (Crnovršanin, Sadiković, 2005)

Vehbija Hodžić, r. h. (1916-1977)Rođen je u ulemanskoj porodici u Čukotama, na Donjoj Pešteri. U rod-

nom selu je završio osnovnu školu. Potom je pohađao Veliku medresu Kralja Aleksandra II u Skoplju koju je uspješno završio 1936. godine. Iste godine je upisao Pravni fakultet na Beogradskom uneverzitetu. Međutim, saznavši da je 1935. godine otvorena Viša islamska šerijatsko-teološka škola u Sarajevu, ispisuje se s Pravnog fakulteta i prelazi na ovaj najviši islamski vjerski zavod pred i u toku rata. Po završetku Više islamske šerijatsko-teološke škole, radi kao šerijatsko-teološki pripravnik u šerijatskom sudu u Novom Pazaru. Iz šerijatskog suda prelazi na dužnost sekretara Islamskog šerijatstva za Srbiju gdje je ostao do 1945. godine. Poslije 1945. godine, službovao je u Priboju i Pljevljima u svojstvu šerijatskog sudije. Potom se opet vraća u Novi Pazar gdje radi u općini, zatim u Sreskom i Okružnom sudu, pa u Narodnoj Banci i, najzad, u Skupštini općine (katasteru) Novi Pazar, gdje ostaje sve do smrti 1977. godine.

PROBLEM TAKLIDA, PRIMJER SANDŽAČKIH MUSLIMANA

Page 246: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

246 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Pored redovnog posla, Vehbija je bio nosilac i realizator mnogih društve-no korisnih aktivnosti. Duže vrijeme je održavao tečaj arapskog jezika s jed-nom grupom imama, a na tečaju za polaganje imamskog ispita predavao je stručne predmete. Na njegovu inicijativu je formiran Fond za stipendiranje učenika pri Odboru IZ-e u Novom Pazaru. Zaslugom Vehbije-efendije Hod-žića, osnovana je prva islamska biblioteka u Sandžaku. Vehbija-ef. Hodžić je tečno govorio šest stranih jezika – engleski, njemački, francuski, italijanski, arapski i turski – a u određenoj mjeri se služio i perzijskim jezikom.(Karišik, Glas islama, br. 186.)

Muftija Muamer ef. ZukorlićRođen je 15.02.1970. od oca Mehdije i majke Nurije u selu Orlje kod Tutina,

gdje je i odrastao sa roditeljima i dva mlađa brata. Osnovnu školu je završio u svom rodnom mjestu, a Medresu „Gazi Husrev-beg“ u Sarajevu. Studije filo-zofije šeriatskog prava (Usuli fikh) okončao na Islamskom univerzitetu „El-Emir Abdel-Kadir“ u Konstantini (Alžir), a postdiplomske studije iz oblasti egzegeze Kur’ana (Tefsir) na Univerzitetu „El-Džinan“ u Tripoliju (Libanon). Tečno govori, piše i čita na arapskom jeziku, govori turski jezik, a služi se engleskim jezikom.

Predsjednik je Mešihata Islamske zajednice Sandžaka od njegovog osni-vanja i muftija sandžački od 1993. do 2007., glavni muftija i predsjednik Me-šihata IZ-e u Srbiji od njenog objedinjenja 2007. do 2014. od kada je muftija sandžački. Bio je dekan Islamske pedagoške akademije 2001., rektor Inter-nacionalnog univerziteta u Novom Pazaru od njegovog osnivanja 2002. do 2008. od kada je predsjednik Univerziteta.

Osmislio je i predvodio osnivanje i organizaciju Internacionalnog uni-verziteta u Novom Pazaru 2002. sa odjeljenjima u Nišu, Beogradu, Pančevu i Subotici, isturenog odjeljenja Alaudin medrese iz Prištine u Novom Paza-ru u samostalnu Medresu „Gazi Isa-beg“ 1994., osnivanje Ženske medrese „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru 1996. i njenih odjeljenja u Rožajama 2002. i Preševu 2014., islamskog magazina „Glas islama“ 1996. čiji je prvi glavni i odgovorni urednik, mreže dječjih vrtića i predškolskih ustanova „Reuda“ i školskog mekteba „Wildan“ 1998., Islamske pedagoške akademije (sadašnji FIS) 2001.

Inicirao je osnivanje Muslimanskog omladinskog kluba (MOK) 1999., Udruženja žena „Merjem“ 2007., Udruženja uleme Islamske zajednice u Sr-biji 2007., Zajednice sandžačke dijaspore 2003., Škole Kur’ana Časnog u No-vom Pazaru 2010., Islamskog kulturnog centra „Altun alem“ 2011., Vakufske direkcije 2014. Osmislio i podržao osnivanje Internacionalne humanitarne organizacije (IHO) 1995., koja je kasnije prerasla u Centar za humanitarni rad „Hajrat“, otvaranje sedam vakufskih kuhinja za siromašne u svim gra-dovima Sjevernog Sandžaka. Osmislio i inicirao osnivanje Izdavačke kuće „El-Kelimeh“ 1993., osnivanje Agencije za sertificiranje halal kvaliteta 2007., Media centra 2008., Instituta za izučavanje genocida i zločina 2011., Sandžač-

mr. Senada Cucak

Page 247: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 247

ke biznis asocijacije (SABA) 2010., Bošnjačke kulturne zajednice 2009., Televi-zije „Universa“ 2008., koja kasnije prerasta u Sandžak televiziju, islamskog „Refref“ radija u Novom Pazaru 2009. Nosilac je pobjedničke liste Bošnjačke kulturne zajednice na izborima za Bošnjačko nacionalno vijeće 2010. i član BNV, a 2010-2014. Kandidat je na predsjedničkim izborima u Srbiji 2012. sa najviše osvojenih glasova u Sandžaku. Osnivač je Svjetskog bošnjačkog kon-gresa, Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti i Bošnjačke nacionalne fon-dacije. Generalni je sekretar BANU od 2011. i predsjednik Skupštine SBK od 2012. Član je Izvršnog vijeća Islamske svjetske lige - Rabite.

Održao više od 1000 predavanja iz islamske i tematike kolektivnih i indi-vidualnih ljudskih prava, dao više od 700 intervjua, imao više od stotinu ra-znih medijskih nastupa, učestvovao na više stotina međunarodnih naučnih, kulturnih i političkih simpozija i konferencija.

ZAKLJUČAK

Na prethodnim stranicama mogli smo šta predstavlja taklid i koji su nje-govi brojni uzroci i posljedice u povijesti, a i danas. Prvi od koraka rješavanja ovog problema je vraćanju izvorima vjere i njihovom dubinskom proučava-nju, ne samo forme, već suštine koju treba postaviti kao cilj kojem će se težiti u obavljanju svih propisa kojima nas vjera duži. Musliman, u istinskom zna-čenju tog pojma, trebao bi predstavljati potpunog čovjeka koji je objedinio sve elemente svog postojanja; kojeg krasi duboka duhovnost, izbalansiran i pozitivan društveno-porodični život, ali i sve pozitivne strane materijalnog, odnosno naučno-tehnološkog napretka.

Da bismo mogli sada slobodno izučavati Allahovu riječ, Poslanikove sa-vjete i praksu i u svom životu ih nesmetano sprovoditi, neko se morao za sve to zalagati, nesebično davat i i brojna iskušnja prevazilaziti. I to je dalo rezultate i svoje plodove. Mi smo ti plodovi. Ova generacija je rezultat toga rada i odricanja i napora da se stvari promijene na bolje. Sada je na nama hoćemo li iznevjeriti taj emanet. Na svakom pojedincu, kada je Allah, dž.š., pitao duše u ezelu ko je njihov Gospodar, sve su potvrdile da je to Allah, dž.š. Dakle, pokornost je prvi ugovor kojeg su naše duše u ezelu prihvatile. Allah, dž.š., nam je svima dao priliku da dokažemo to što smo u ezelu obećali. Ako iznevjerimo to obećanje, iznevjerili smo obećanje dato Allahu, Njegovog Po-slanika, Poslanikove drugove, učenjake i alime i sve one koji su se borili i koji se bore da Allahova riječ bude gornja.

CONCLUSION

On the previous pages I was able to imitate what are the numerous cau-ses and consequences in history, and even today. The first step to solve this problem is to restore the sources of faith and study them in-depth, not only of form, but the essence of which is set as a goal that will be pursued in the exercise of all the regulations that our faith exceeded. Muslim, in the true

PROBLEM TAKLIDA, PRIMJER SANDŽAČKIH MUSLIMANA

Page 248: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

248 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

sense of the term, should be a complete man who has brought together all the elements of his existence; which adorns by a deep spirituality, balanced and positive social and family life, but also with all the positive aspects of the material, scientific and technological advancement.

That we can now freely study the word of Allah, the Prophet’s advices and practice them in our lives freely implemented, one has to strive for them all. Altruistically overcome many tests, and this has given fruitful results. We are these fruit. This generation is the result of work, sacrifice and effort to change things for the better. Now it’s up to us whether we let you down on this tradition. Now it’s spread will we fail on this tradition. For every individual, when Allah is Exalted and Majestic askes souls in eternity, who is your Lord, all confirm that Allah is Exalted and Majestic. Therefore, obedi-ence is the first contract that our souls in eternity accepted. Allah gave us all chances to prove what we promised in eternity. If betraying that promise, we betrayed promise to Allah, His Messenger, the Prophet’s companions, scho-lars and all those who have fought and are fighting to glorify word of Allah.

mr. Senada Cucak

Page 249: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 250: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 251: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 251

37.018.4828

mr. Selma Graca

CJELOŽIVOTNO UČENJE I NJEGOV ZNAČAJ S OSVRTOM NA DUHOVNI ASPEKT U ISLAMSKIM IZVORIMA

UVOD

Hvala Uzvišenom Allahu na svim blagodatima, salavat i selam na po-sljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda, s.a.v.s., njegovu prorodicu, ashabe i sve sljedbenike do Sudnjeg dana. Amin

Koncept cjeloživotnog učenja je nastao kao posljedica narastajućih potre-ba za većom količinom znanja, jer postojeća znanja postaju nedovoljna ili su zastarjela. Ono je temeljeno na stalnom pristupu učenju i obrazovanju u smislu stjecanja novih znanja potrebnih novim društvenim prilikama, novoj poziciji u radu i društvu znanja, odnosno učešću u društvu (Dautović, 2013).

Učenje, školovanje, sticanje znanja i njegova primjena u praksi su ibadet, također. A u hadisu koji prenosi Aiša, radijallahu anha, Poslanik, sallalla-hu alejhi ve sellem, je rekao: “Budite postojani ili se trudite da dostignete taj stepen. Uz to, znajte da nikog od vas neće sama njegova djela uvesti u Džennet i da je Allahu najdraže ono djelo koje se ustrajno čini, pa makar bilo i neznatno.”(Buharija i Muslim).

CJELOŽIVOTNO UČENJE

„Cjeloživotno učenje definira se kao aktivnost učenja tije-

Page 252: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

252 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

kom života s ciljem unapređivanja znanja, vještina i sposobno-sti unutar osobne, građanske, društvene i poslovne perspektive. Cjeloživotno učenje podrazumijeva:

Stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija od predškole do razdoblja nakon umirovljenja. Promicanje ra-zvoja znanja i sposobnosti koje će omogućiti građanima prilagodbu »druš-tvu znanja« i aktivnom sudjelovanju u svim sferama društvenog i ekonom-skog života, te na taj način utjecanje na vlastitu budućnost.

Uvažavanje svih oblika učenja: formalno obrazovanje (npr. tječaj na fa-kultetu), neformalno obrazovanje (npr. usavršavanje vještina potrebnih na radnom mjestu), i informalno obrazovanje, međugeneracijsko učenje (raz-mjena znanja u obitelji, među prijateljima).“ (Maravić 2003: 34)

U izvještaju pod nazivom Prema društvima znanja (UNESCO, 2005) se isti-če da je cjelo životno obrazovanje preduslov “razvoja shvaćenog u terminima adaptabilnosti i autonomije, kao i sredstvo za osiguranje dijeljenja i protoka znanja širom svijeta” što se multipliciranim odnosom ka znanju “posmatra kao stub koji podržava tranziciju ka istinskim društvima znanja koja otva-raju nove mogućnosti humanizacije procesa globalizacije”. Tako se UNESCO u evropskom obrazovnom prostoru smatra inicijatorom i kreatorom koncep-ta za cjeloživotno obrazovanje. Sve članice Vijeća Evrope su postigle visok stepen saglasnosti u zajedničkim interesima pa su tako svoje nacionalne strategije prilagodile koncepciji UNESCO-a donoseći “zakonske propise koji su usmjereni ka prevladavanju tradicionalne krutosti formalnog sistema ob-razovanja i otvaranju prostora za dostupnost obrazovanja svim starosnim kategorijama i svim društvenim slojevima.” (Savićević 2000:60)

„Cjeloživoto učenje je i neka vrsta “druge šanse” za unapređivanje temelj-nih vještina i nudi mogućnost učenja na naprednijim stupnjevima. Sve to znači da formalni sustav mora postati otvorenijim i fleksibilnijim kako bi mogućnosti za cjeloživotno učenje bile skrojene prema potrebama učenika ili potencijalnih učenika.” (Maravić 2003: 34)

Cjeloživotno učenje je nadograđivanje različitih znanja i vještina tokom života, bilo iz ličnih ili profesionalnih razloga. To je zapravo kontinuirani proces učenja koji počinje od rođenja, pa sve do naše starosti, uključujući sve oblike učenja u svim životnim okolnostima kao npr. učenja iz porodice, zajednice, škole, raznih situacija iz života, radnog mjesta itd.

Koncept cjeloživotnog učenja, kao moderni trend društva znanja, unutar kojeg treba tražiti i cjeloživotno obrazovanje, je nastao kao posljedica na-rastajućih potreba za većom količinom znanja, jer postojeća znanja postaju nedovoljna ili su zastarjela. Ono je temeljeno na stalnom pristupu učenju i obrazovanju u smislu stjecanja novih znanja potrebnih novim društvenim prilikama, novoj poziciji u radu i društvu znanja, odnosno učešću u druš-tvu. (Dautović, 2013)

U devedesetim se u Evropi afirmira cjeloživotno učenje kao politika koja odgovara na probleme ekonomske krize i povećane nezaposlenosti. (Žiljak,

mr. Selma Graca

Page 253: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 253

2005)Na tragu cjeloživotnog obrazovanja prepoznaju se tri međusobno pove-

zana oblika obrazovanja: • formalno obrazovanje – Evropska komisija (2001) opisuje formalno

obrazovanje kao “učenje koje se odvija u nekoj odgojno-obrazovnoj ustanovi, koje je struktuirano u pogledu ciljeva, vremena i zahtje-va učenja, te koje vodi ka certicifiranju.” (Evropska komisija: Stvoriti evropski prostor za cjeloživotno učenje, 2001: 33)

• neformalno obrazovanje –“Učenje koje se ne odvija u obrazovnim ustanovama ili srednjim strukovnim školama i za koje se obično ne dobija certifikat. Istovremeno je sistematično (u pogledu ciljeva i sredstava učenja). Sa stajališta učenika usmjereno je izvjesnom cilju.” (Evropska komisija: Stvoriti evropski prostor za cjeloživotno učenje, 2001. 33)

• informalno obrazovanje –“Učenje koje se odvija u svakodnevnom ži-votu, na random mjestu, u obiteljskom krugu, ili u slobodno vrijeme. Ono nije (u smislu ciljeva učenja, vremena ili poticanja učenja) struk-tuirano i u pravilu ne vodi ka certificiranju. Informalno učenje može biti ciljano, ali je u većini slučajeva nenamjerno, nesvjesno.”(Evropska komisija: Stvoriti evropski prostor za cjeloživotno učenje, 2001: 35)

Procesi obrazovanja protiču uvijek kao zajednička igra formalnog, nefor-malnog i informalnog obrazovanja, smatra Mack (2007). Sva tri oblika obra-zovanja nude se kao mogući pristup poticanju prevazilaženja nejednakosti. „Budući da obrazovanje predstavlja odlučujući resurs vođenja života, a da neznatno i nedovoljno formalno i informalno obrazovanje podrazumijeva visoki rizik od socijalnog izopćenja, slabije šanse za uspješnu profesionalnu integraciju, za samostalno vođenje života i sudjelovanje u društvu, ovdje se radi ne samo o obrazovno-političkom, nego, također, o socijalno-političkom problem.“(Mack 2007: 116)

Zato je nužno na put uvođenja cjeloživotnog obrazovanja krenuti zajedno jer je to, kako i sam Memorandum najavljuje, siguran put napretka:

• u izgradnji društva koje nudi jednake mogućnosti pristupu kvalitet-nom obrazovanju svim građanima tokom čitavog života, te društva u kojem je pružanje obrazovanja i usavršavanja prva i glavna potreba i zahtjev pojedinaca;

• u prilagođavanju načina pružanja obrazovanja i usavršavanja, te na-čina organizacije službenog radnog vremena, tako da ljudi mogu su-djelovati u trajnom procesu obrazovanja tokom čitavog života, odno-sno da svako u svom životu može kombinirati učenje, rad i obiteljski život;

• u postizanju višeg ukupnog nivoa obrazovanja i kvalifikacija u svim sektorima, u osiguravanju visoko kvalitetnog obrazovanja i usavr-šavanja te istovremeno, u osiguravanju da znanje i sposobnosti ljudi budu u skladu s promjenama zahtjeva na poslu, organizacijom rad-

CJELOŽIVOTNO UČENJE I NJEGOV ZNAČAJ S OSVRTOM NA DUHOVNI ASPEKT U ISLAMSKIM IZVORIMA

Page 254: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

254 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

nog mjesta, metodama rada itd.; • u poticanju i pripremanju ljudi za aktivnije sudjelovanje u svim po-

dručjima modernog javnog života, posebno u društvenom i politič-kom životu na svim nivoima djelovanja zajednica, uključujući i vo-đenje politike na evropskom nivou.“ (Memorandum o cjeloživotnom učenju, Bruxelles, 2000: 5)

CJELOŽIVOTNO UČENJE I DRUŠTVO ZNANJA

„U društvu znanja pristup mogućnostima stjecanja potrebnog znanja, vještina i kompetencija bitan je za društveni napredak i rad.“ (Keeley 2009: 19)

“Nekako uporedo sa kandidiranjem cjeloživotnog obrazovanja u evrop-skim obrazovnim krugovima se javlja i konstrukt društva koje uči ,odnosno, učećeg društva pa su ovi pojmovi postali temeljni u raspravama teorijske i političke naravi u brojnim memorandumima i dokumentima koje je „iznje-drio“ evropski obrazovni prostor.

Trendovski termin Društvo koje uči se počeo koristiti na različite načine i u različitim prilikama a podrazumijeva sljedeće sadržaje: razvoj pojedinca, planirane reforme obrazovnog sistema, odnose tržišta i obrazovanja. Uzro-kovalo je to da se društvo koje uči tretira kao konfuzna i zbunjujuća zamisao.” (Jarvis 2003: 26, 27)

Društvo koje uči je društvo za generacije koje će doći, a to je proces koji se može postići sveobuhvatnom obrazovnom politikom, na način da im se olakša transfer, odnosno, prihvat znanja, sposobnosti i vještina, da se na-pravi snažnija veza obrazovanja i ekonomije, da se osnaže investicije u ob-razovanje, da se osigura (trajno) finansiranje cjeloživotnog obrazovanja. Jer zahtjeve poput novih učenja, odnosno različitih kvantitativnih i kvalitativ-nih oblika i aktivnosti učenja podrazumijevaju i promjene u filozofiji finan-siranja obrazovanja, u kojem se nameće potreba da dio sveukupnog finansi-ranja obrazovnih djelatnosti i da na teret vanbudžetskih, odnosno privatnih nosioca ekonomske moći.

Evropski obrazovni brend- „Društvo koje uči“, osim što je bio promoter razvoja ličnosti, reformi obrazovnih sistema, odnosa obrazovanja i ekono-mije, snažno je utjecao i na kreatore obrazovnog evropskog prostora koji su, s ciljem promocije pomenutog brenda, godine 1996. donijeli (Evropski par-lamenti Vijeće EU) odluku da pomenutu 1996. Godinu proglase za Godinu cjeloživotnog učenja.

Da bi društvo znanja, odnosno društvo koje uči bilo dostupno nacional-nim obrazovnim sistemima, moraju se istražiti utjecaji novih tehnoloških dostignuća na razvitak, njihov razvitak i spremnost na promjene, na nova znanja, sposobnosti i vještine kako bi se obrazovnje kroz njegove vanjske ciljeve lakše povezivala sa ekonomskim zahtjevima, te postavilo obrazovno tržište koje će snažnije utjecati i na nužne reforme obrazovnih sistema.

mr. Selma Graca

Page 255: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 255

Društvo znanja, o kojem je riječ, zahtijeva od pojedinca da izgrađuje si-stem (trajnog) cjeloživotnog obrazovanja u kojem će, s jedne strane, morati “učiti znati “, “učiti činiti”, “učiti zajedno živjeti” i “učiti biti” (Delors, 1998), a sa druge se moraju „naučiti učiti“ u procesu samopodučavanja, odnosno, samovrjednovanje samonaučenog.

Delors je to „učeće društvo“ definirao kroz četiri tipa učenja među ko-jima postoje brojne zajedničke tačke što u konačnici ta četiri temeljna tipa učenje čine jednom cjelinom. Delors je tu cjelovitost učenja vidio kroz: učiti znati-interdisciplinarnost, holistički pristup, definiranje problema, orijenti-ranost na budućnost..., učiti činit i- primjena znanja, suočavanje s problemi-ma, donošenje odluka, odgovorno i odlučno djelovanje..., učiti živjeti zajedno - saradnja, uvažavanje drugih, zajednička odgovornost, lokalno i globalno djelovanje... i učiti biti - tolerantnost, demokratičnost, odgovornost, komuni-kativnost, solidarnost (Delors, 1998). Te ključne osposobljenosti su nazvane „obrazovne potpore“ koje se osiguravaju cjeloživotnim obrazovanjem («učiti znati «, «učiti činiti», «učiti zajedno živjeti» i «učiti biti») ako jesu naznačene u Izvještaju iz 1996. Od UNESCO-og Međunarodne komisije za razvojo bra-zovanja za 21. stoljeće.

ČETIRI POTPORE OBRAZOVANJA:

a) učiti znati (interdisciplinarnost, holistički pristup, definiranje proble-ma, orijentiranost na budućnost...),

b) učiti činiti (primjena znanja, suočavanje s problemima, donošenje odlu-ka, odgovorno i odlučno djelovanje...),

c) učiti živjeti zajedno(saradnja, uvažavanje drugih, zajednička odgovor-nost, lokalno i globalno djelovanje...) i

d) učiti biti (tolerantnost, demokratičnost, odgovornost, komunikativnost, solidarnost...).

Svi oni koji žele učiti, koji žele povećati svoja znanja, sposobnosti, vještine i navike i prilagoditi ih okruženju, trebaju znati kako stvoriti i iskoristiti mo-gućnosti za učenje (kroz cjeloživotno učenje) cijeli svoj život. Proces obrazo-vanja je dug i trajan, pa u želji da isto uspije, nužno je uključiti četiri pristupa (tipa) učenja koji će biti podrška znanju kroz cijeli život. (Delors 1998: 95)

a) Učiti znati “U pitanju je usvajanje instrumenata znanja koje se može smatrati, s jed-

ne strane, životnim sredstvom (omogućavanje shvatanja okruženja kako bi se razvila umijeća, posebno komunikacije, da li se živjelo dostojno čovjeku), odnosno, ciljem (razumijevanje, otkriće), a ne usvajanje već propisanih znanja. S obzirom na to da znanje nije jednoobrazno, te da je uz to promjenjivo, nije moguće poznavati sve. Od brojnih uže stručnih znanja, nameće se potreba pojedincu da stekne i brojna opća znanja (jezika, komunikacija) i iz drugih

CJELOŽIVOTNO UČENJE I NJEGOV ZNAČAJ S OSVRTOM NA DUHOVNI ASPEKT U ISLAMSKIM IZVORIMA

Page 256: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

256 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

područja razvijajući sposobnosti, prije svih, govorne komunikacije. To se od-nosi i na pamćenje koje se, smatra Delors, mora vježbati od djetinjstva, a da se u školskim kurikuluma zadrže dijelovi programa koji baštine tradicional-ne vrijednosti, a da je potrebno učiti „kako se usredotočiti“ što bi u konačnici moglo poprimiti ugodne situacije poput igre, zabave, korisnih radnji, plani-narenja, itd. U dvosmjernoj interakciji (između konkretnog i apstraktnog) nužno je vježbati sposobnosti, naročito mišljenja, zatim stjecati znanja u traj-nom procesu i oplemenjavati ih raznovrsnim iskustvima.

Smjernice: učiti znati, objedinjavanjem dovoljno širokog općeg znanja sa mogućnošću dubinskog izučavanja malog broja predmeta. To ujedno znači i učiti učiti, kako bi se iskoristile mogućnosti koje obrazovanje pruža cijelog života.“ (Delors 1998: 108)

b) Učiti činiti “U spoju dvaju konstrukta, učiti znati i učiti činiti (što je pitanje školo-

vanja) treba tražiti puteve spoznaja kako u praksi primijeniti naučeno? Teh-nološki razvoj u svim sferama i djelatnostima nužno uključuje promjenu znanja (kompetencija) kako bi se zadovoljili novi, proizvodni procesi. Pocesi proizvodnje (poslodavci) trebaju stručne, kreativne uposlenike, spremne na saradnju i timski rad, sa inicijativom i spremne na rizik i rješavanje konflik-ta, pa ako sve (ili nešto od toga) nedostaje, onda je nužno otvoriti procese poduke (ili samopoduke).

Smjernice: učiti činiti, kako bi se postigle ne samo stručne kvalifikacije, nego i kompetencije snalaženja u raznim situacijama kao i za timski rad. To ujedno znači i učiti činiti u kontekstu raznolikog, društvenog i radnog iskustva mladih ljudi, koje može biti neformalno (kao posljedica lokalnog ili nacionalnog konteksta), ili formalno, koje uključuje predmete u kojima bi se izmjenjivalo učenje s radom.“ (Delors 1998: 108)

c) Učiti živjeti zajedno “U sveukupnosti evropskog obrazovnog prostora problemi etničkih gru-

pa su na vrhu ljestvice. U svijetu prepunog nasilja, iluzorno je graditi pre-veliku nadu na tragu ljudskoga napretka, jer je historija ljudske civilizacije opterećena sukobima, pa taj strah je novim uslovljenostima (faktorima) po-većan. Zato se u prilogu Delors osvrće na dva kompatibilna puta ka ljudskoj sreći i zadovoljstvu, s jedne strane, put ka „postupnom otkrivanju drugih“, a sa druge, jedinstvo univerzalnih ljudskih vrjednosti, zajedničkih ciljeva, in-teresa što je, zasigurno, put mogućih rješavanja nagomilanih problema. Sto-ga bi se zadaci obrazovanja temeljili na učenju i poučavanju kako o ljudskim razlikama, tako i razvoju svijesti o zajedničkim nitima koji ih vezuju, kao i njihovoj međuovisnosti. U traganju za razumijevanjem drugih i drugačijih, nužno moramo poznavati sebe, a poštivanje drugih i drugačijih nema alter-nativu. To učenje univerzalnih ljudskih vrjednosti mora početi rano, kroz školski kurikulum, na svim obrazovnim nivoima, od predškolskog do uni-

mr. Selma Graca

Page 257: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 257

verzitetskog, zatim kroz zajedničke projekte, radionice, sportske i kulturne aktivnosti.

Smjernice: učiti živjeti zajedno, poticanjem razumijevanja drugih ljudi i poštovanjem međuovisnosti – saradnjom na zajedničkim projektima i uče-njem rješavanja sukoba – u duhu poštovanja za vrijednosti pluralizma uza-jamnog razumijevanja i mira.“ (Delors 1998: 108)

d) Učiti biti“Četvrta potpora – učiti biti je proces razvoja višestrane ličnosti, ono

promovira toleranciju, demokratičnost, odgovornost, komunikativnost, so-lidarnost što se uglavnom stječu obrazovanjem koje pridonosi višestranom razvoju ličnosti (duha i tijela), razvoju inteligencije, senzitivnosti, smisla za ljepotu, osobne odgovornosti i duhovnih vrijednosti.

Obrazovanje podržava i razvija samostalno kritičko mišljenje i daje pot-poru u donošenju vlastitih stavova, kako bi pojedinci bili kadri odgovoriti zahtjevima okoline, te samostalno odlučiti što im je činiti u životnom okru-ženju, u raznim životnim prilikama. Obrazovanje osigurava svakom pona-osob da rješava vlastite probleme, donosi vlastite odluke i snosi vlastitu od-govornost . To je i tameljna uloga obrazovanja koja se naslanja na pojedince kojima se osigurava sloboda kretanja i mišljenja, sloboda u prosuđivanju i osjećanjima, koja je neopodna u razvoju postignuća i talenta (ukoliko je to moguće) zadržavajući kontrolu na vlastitim životom.

Smjernice: učiti biti, kako bi se bolje razvijala osobnost i bilo u stanju dje-lovati samostalnije, utemeljenije i odgovornije. S time u vezi, obrazovanje ne smije zanemariti nijedan aspekt osobnog potencijala: pamćenje, zaključi-vanje, osjećaj za lijepo, tjelesne mogućnosti i komunikacijske sposobnosti“. (Delors 1998: 108)

“Svakako da se pristup pitanjima koje tretira održivi razvoj iz ranih deve-destih prošloga stoljeća u mnogome promijenio, uzrokovano prije svega nee-fikasnosti u primjeni temeljnih odrednica poput one što su protkane pukom brigom za budućnost generacija. Te promjene se osjete u novim, pedagoškim dimenzijama koje su se kroz učenje (obrazovanje), odnosno njegove oblike (formalno, neformalno, informalno) nametnule životnim (održivim) potre-bama za opstanak života, za opstanak eko sistema. Na to upućuje i Novalić, koji kaže da održivi razvoj osigurava izdržljivost (održivost) prirodne okoli-ne, ali i socijalnu izdržljivost (održivi razvoj).” (Novalić 2003: 98)

Novi pristup, za raziku od onoga iz devedestih, pretpostavlja snažnije učešće pedagoških dimenzija, pedagoških aspekata s ciljem uspostavljanja efikasnijeg sistema obrazovanja za održivi razvoj.

„Godine 1996., zemlje članice OECD-a prihvaćaju strategiju o ostvariva-nju cjeloživotnog učenja za sve kao temu svog petogodišnjeg mandata od 1997. do 2001. godine.” (Rizvi i Lingard 2006.; U Međunarodne organizacije o obrazovanju odraslih-Zagreb, 2010: 75)

CJELOŽIVOTNO UČENJE I NJEGOV ZNAČAJ S OSVRTOM NA DUHOVNI ASPEKT U ISLAMSKIM IZVORIMA

Page 258: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

258 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

“Cjeloživotno učenje je, uprkos različitim shvaćanjima tog pojma, ipak, prihvaćeno u svojoj neoliberalnoj konstrukciji. Svrha cjeloživotnog obrazo-vanja viđena je kao priprema ljudi za rad i život, kao što je vidljivo u doku-mentima OECD-a: Ekonomija znanja (OECD, 1996-a) i Cjeloživotno učenje za sve (OECD, 1996-b). U tim dokumentima svrha obrazovanja je u tome da kod ljudi stvori pretpostavke i sklonost za obrazovanje tokom cijelog životnog ciklusa.”(Rizvi i Lingard 2006; u Međunarodne organizacije o obrazovanju odraslih Zagreb, 2010: 75 ).

“Naglasak je na unaprjeđivanju ranog obrazovanja s više individualizi-ranih programa, stvaranju boljih veza učenja i rada, preispitivanju uloge ra-zličitih dionika u obrazovnom procesu (države, porodice itd.), te potrazi za novim resursima za cjeloživotno učenje.” (Gonzci 2006: 108; u Međunarodne organizacije o obrazovanju odraslih Zagreb, 2010: 75)

„Glavni cilj društva znanja mora biti utemeljivanje društva na stvranju novog i primjeni postojećeg znanja, a kvaliteta obrazovanja se mora mjeri-ti upotrebljivošću naučenih znanja, vještina, stavova i navika potrebnih za uspješno djelovanje u složenim uvjetima razvijenog društva.“ (Mikelić, Pre-radović 2009: 154)

„Eksplicitno se najopćenitiji dugoročni ciljevi obrazovanja i odgoja u razvijenim zemljama definiraju kao unapređivanje glavnih dimenzija na-cionalnog razvoja; razvoja ljudi, te gospodarskog, političkog, kulturnog i ekološkog razvoja, a usvrhu poboljšavanja kvalitete života svih slojeva sta-novništva (Pastuović 2006: 424)

IZAZOVI I PROMJENE U DRUŠTVIMA ZNANJA

“Današnja Europa prolazi kroz promjenu po obimu i značenju sličnu i ndustrijskoj revoluciji. Digitalna tehnologija mijenja svaki vid života ljudi, dok bi bio tehnologija jednog dana mogla promijeniti i sam život. Trgovina, putovanja i komunikacija na svjetskoj razini ljudima šire kulturne horizon-te, te mijenjaju način međusobne ekonomske konkurencije. Moderni život pojedincima pruža veće prilike i mogućnost izbora, ali isto tako i veći rizik i nesigurnost.Ljudi imaju mogućnost prilagoditi se različitim načinima živo-ta, ali su, također, jednako odgovorni za krojenje vlastitog života. Sve više ljudi dulje vremena se obrazuje i usavršava, ali se time produbljuje jaz izme-đu onih koji su dovoljno kvalificirani da se održe na površini i onih koji su nepovratno postrance. Evropsko stanovništvo, također, ubrzano stari. Ta će činjenica promijeniti sastav radne snage te prohtjeve u društvenim, zdrav-stvenim i obrazovnim uslugama. Posljednja, ali ne manje važna, činjenica je da europska društva postaju međukulturni mozaici. Ova raznolikost sadr-žava ogroman kreativni i inovacijski potencijal u svim sferama života.

Ovaj Memorandum ne može pružiti detaljnu analizu gore ukratko nave-denih promjena. Ipak, one su sastavni dio cjelokupne tranzicije prema druš-tvu znanja, čija je ekonomska osnova proizvodnja i razmjena nematerijalnih dobara. U ovakvoj vrsti socijalnog svijeta, prioritet ima pristup najnovijim

mr. Selma Graca

Page 259: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 259

informacijama, znanju i vještinama. U društvima znanja, ljudi su sami vo-deći sudionici. Ljudska je sposobnost dolaziti do znanja i inteligentno i učin-kovito ga primjenjivati, što je najvažnije, na stalno nov način. Da bi se ova sposobnost do kraja razvila, ljudi trebaju htjeti uzeti vlastite živote u svoje ruke i, ukratko, postati aktivni građani. Cjeloživotno učenje i usavršavanje je najbolji način da svatko pojedinačno prihvati izazov promjene.” (Memoran-dum o cjeloživotnom učenju, Bruxelles 2000: 8)

KONTINUITET UČENJA TOKOM ŽIVOTA

Znanje, vještine i razumijevanje koje steknemo kao djeca ili mladi ljudi u porodici, školi, nausavršavanju i na fakultetu neće doživotno trajati. Aktivan nastavak učenja i u zrelim godinama je neobično važan vid primjene cjelo-životnog učenja u praktičnom životu, no ipak, predstavlja samo dio cjeline. Cjeloživotno učenje smatra se neprekinutim kontinuitetom “od kolijevke do groba”. Bitan je preduvjet visoko kvalitetno osnovno obrazovanje za sve,od djetetovih najmlađih dana i nadalje. Osnovno obrazovanje, nakon kojega sli-jedi usmjereno obrazovanje i usavršavanje, trebalo bi opremiti mladog čo-vjeka novim vještinama potrebnimu ekonomijama utemeljenima na znanju. Također, bi trebalo osigurati da se “naučilo učiti”, teda bi se stekao pozitivan stav prema učenju. Ljudi će dosljedno planirati aktivnosti učenja tijekom či-tavog života, samo ako žele učiti. To znači da neće htjeti nastaviti proces učenja ako je njihovo iskustvo učenja u ranom životu bilo neuspješno i ako su ga doživljavali na negativan način.

Osobna motivacija za učenje, te raznolikost mogućnosti obrazovanja, osnovni su uvjet za uspješnu primjenu cjeloživotnog učenja. Zbog toga je ključno podići potražnju za obrazovanjem, a isto tako i ponudu, posebno za one kojima je obrazovanje i usavršavanje do sada donijelo najmanje koristi. Svako bi trebao moći slijediti način obrazovanja koji jesam izabrao, umjesto da bude primoran slijediti unaprijed određeni put prema zadanom cilju. To znači, jednostavno, da bi se sustav obrazovanja i usavršavanja trebao pri-lagoditi potrebama pojedinca, a ne obrnuto. (http://www.hzpou.hr/strani-ce/3/21-100.pdf)

CJELOŽIVOTNO UČENJE U ISLAMSKIM IZVORIMA

U svijetu se danas donose brojne deklaracije, memorandumi, pišu mno-gobrojni dokumenti i razrađuju planovi sprovođenja cjeloživotnog učenja u školama, na fakultetima i univerzitetima, na radnim mjestima, a sve to kako bi znanje koje se stiče moglo da ide u korak sa naučnim, tehničkim, teh-nološkim i ekonomskim dostignućima. I to ima svoje prednosti. Ali su one ovosvjetske, a samim tim i prolaznog karaktera.

Islam, kao što je ponudio model rješenja u svim situacijama ovoga svije-ta, ima model i podsticaj za iznalaženje problema i po ovom pitanju. Dakle, termin cjeloživotno učenje, islamu nije stran i nepoznat. Prvi objavljeni ajeti

CJELOŽIVOTNO UČENJE I NJEGOV ZNAČAJ S OSVRTOM NA DUHOVNI ASPEKT U ISLAMSKIM IZVORIMA

Page 260: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

260 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, su, između ostalog, i podsticaj za učenje, za sticanje znanja, pravog i konstruktivnog, od koje će svaki pojedniac imati koristi na oba svijeta. Allah, dž.š., je rekao: “Uči, u ime Gospodara tvoga koji stvara, stvara čovjeka od ugruška! Uči, plemenit je Gospodar tvoj, koji podučava peru, koji čovjeka podučava onome što ne zna. (El-‘Aleq, 1-5)

Termin istikamet u islamu označava ustrajnost u vjeri, istrajnost u ibade-tu.Učenje, školovanje, sticanje znanja i njegova primjena u praksi su ibadet, također. A u hadisu koji prenosi Aiša, radijallahu anha, Poslanik, sallalla-hu alejhi ve sellem, je rekao: “Budite postojani ili se trudite da dostignete taj stepen. Uz to, znajte da nikog od vas neće sama njegova djela uvesti u Džennet i da je Allahu najdraže ono djelo koje se ustrajno čini, pa makar bilo i neznatno.”(Buharija i Muslim). Komentirajući gornji hadis, Ibnul-Kajjim el-Dževzijje, između ostalog, rekao je: “Istikamet znači postojanost i ispravnost u namjeri (nijjetu), riječima i djelima, i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas upozorava da je taj stepen teško dostići, pa kad je tako, neka se onda vjer-nici trude da budu blizu tog stepena, kao onaj koji gađa u metu, pa ne pogodi u centar, već pored njega.”

Allah, dželle ša’nuhu, kaže: “…a vama je dato samo malo znanja. (El-Isra’, 85) Razmišljanje i razumijevanje ovog ajeta svakom pojednicu, ma koliko znanja i zvanja imao, daje do znanja da je to samo kapljica u moru nauke i da postoji još mnogo toga što nije naučio i što ne zna. S jedne strane je to izazov, a sa druge to je brana od oholosti, koja može ponekad čovjeka, koji postiže i niže uspjehe u životi ponijeti da u sebi probudi osjećaj da više vrijedi od ostalih.

Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Po-slanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘’Vjernik musliman neće se zasititi znanja sve dok ne skonča u Džennetu.’’ (Tirmizi) Ovaj hadis je veliki podsti-caj svakom vjerniku na putu učenja i sticanja znanja, i motivacija i ohrabre-nje onom ko na tom putu posustaje ili naiđe na određene poteškoće.

Ebu Derda’, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘’Znanje se stječe učenjem i naukovanjem, a blagost se postiže nastojanjem da se bude blag…’’ (Bejheki) Ovaj hadis nas uči da ćemo imati znanje onda kada budemo imali kontinuitet u učenju.

Brojni su i primjeri učenih ljudi, koji su u poznim godinama svoga života odlučili se krenuti putem sticanja znanja i učenja. Ibn Hadžer, poznati islam-ski učenjak, opisujući Saliha b. Kejsana, jednog od poznatih tabiina, kaže ovako: “Počeo je učiti i naukom se baviti kada je imao sedamdeset godina. (http://el-asr.com/tekstovi/cjelozivotno-obrazovanje/) Imam Zehebi u bio-grafiji poznatog fakiha i muhaddisa po imenu Muhammed b. Abdurrahman b. Ebi Zi’b, kaže ovako: “Zainteresirao se za hadis i počeo ga izučavati tek nakon što je ušao u pozne godine.”(Zehebi,1985)

mr. Selma Graca

Page 261: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 261

HIFZ – NAJBOLJI PRIMJER CJELOŽIVOTNOG UČENJA

Jedna od posebnosti Kur’ana Časnog je da je to knjiga koja se može nauči-ti napamet. Taj proces se na arapskom jeziku naziva hifzu-l-Kur’an, a osoba koja je u cijelosti naučila Kur’an napamet naziva se hafizu-l-Kur’an, što bi se moglo prevesti kao čuvar Kur’ana. Proces memorisanja Kur’ana kod nas se naziva hifz ili hafizluk, a osoba koja je naučila cijeli Kur’an napamet dobiva titulu hafiza. (Halilović, 2003)

Da bi osoba naučila Kur’an napamet, potrebno je da uloži veliki trud u njegovom zapamćivanju.Ali, jednom naučeno, ne znači za cijeli život nauče-no. Svako znanje se mora obnavljati i usavršavati, a posebno osoba koja nauči Kur’an napamet. Ukoliko se ajeti i sure iz Kur’ana ne ponavljaju svakodnev-no, ubrzo će se zaboraviti. Na to nas upućuju i o tome govore brojni hadisi.

Prenosi se od Enesa b. Malika, radijallahu anhu, da je Poslanik, salla-llahu alejhi ve sellem, rekao: “Izloženi su mi grijesi moga ummeta i nisam vidio većeg grijeha nego da čovjek nauči neku suru iz Kur’ana, ili ajet, pa to zaboravi.”(Tirmizi)

Od Ebu Muse el-Eš’arija, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Dobro čuvajte i obnavljajte ovaj Kur’an i brinite se o njemu, jer tako mi Onoga u čijoj je ruci duša Muhammedova, on se uistinu gubi i zaboravlja brže nego što se deva oslobodi sveze kojom je sputana.”(Buhari)

Od Ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Primjer onoga ko (napamet) uči Kur’an i druguje s njim je kao primjer sputanih deva. Ako ih (vlasnik) bude nadzirao i na njih pazio, zadržat će ih, a ako ih pusti, one će otići.“(Buhari, 4/1920)

Hifz je najbolji primjer kontinuiranog učenja tokom cijelog života i održa-vanja ljudske memorije svježom.

I na kraju: …i reci: ‘Gospodaru moj, Ti znanje moje povećaj! (Taha, 114)

CJELOŽIVOTNO UČENJE I NJEGOV ZNAČAJ S OSVRTOM NA DUHOVNI ASPEKT U ISLAMSKIM IZVORIMA

Page 262: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

262 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

ZAKLJUČAK

Iz svega navedenog možemo reći da je cjeloživotno učenje nadograđiva-nje različitih znanja i vještina tokom života, bilo iz ličnih ili profesionalnih razloga. To je zapravo kontinuirani proces učenja koji počinje od rođenja pa sve do naše starosti, uključujući sve oblike učenja u svim životnim okolno-stima kao npr. učenja iz porodice, zajednice, škole, raznih situacija iz života, radnog mjesta itd.

Islam kao što je ponudio model rješenja u svim situacijama ovoga svije-ta, ima model i podsticaj za iznalaženje problema i po ovom pitanju. Dakle, termin cjeloživotno učenje islamu nije stran i nepoznat. Prvi objavljeni ajeti poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, su, između ostalog, i podsticaj za učenje, za sticanje znanja, pravog i konstruktivnog, od koje će svaki pojedniac imati koristi na oba svijeta. Allah, dž.š., je rekao: “Uči, u ime Gospodara tvoga koji stvara, stvara čovjeka od ugruška! Uči, plemenit je Gospodar tvoj, koji podučava peru, koji čovjeka podučava onome što ne zna.” (El-‘Aleq, 1-5)

ConclusionFrom the above, we can say that lifelong learning is upgrading vario-

us skills throughout life, either for personal or professional reasons. This is actually a continuous learning process that starts from birth until old age, including all forms of learning in all circumstances, such as; learning from family, community, school, different situation in life, the workplace, etc.

Islam as a model offered solutions in all situations of this world, has a model and an incentive for finding problems and in this regard. The term lifelong learning is not foreign and unknown in Islam. First published verses of the Prophet Muhammad (P b u h), are, among others, incentive to learn, to acquire knowledge, real and constructive, of which every individual benefit in both worlds. Allah is Exalted and Majestic said: “Recite in the name of your Lord who created, Created man from a clinging substance, Recite, and your Lord is the most Generous, Who taught by the pen, Taught man that which he knew not”. (El-’Aleq, 1-5).

mr. Selma Graca

Page 263: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 264: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 265: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 265

أ.د. أنور غي�سي�ش

الاختلاط في العصر الحاضر

حكمه وضوابطه

مقدمــة

واقع المسلمين اليوم وتأثرهم بالحضارة الأجنبية

سقوط وحتى الإسلامية للدعوة الأولى النواة انطلاق منذ والقريب البعيد تاريخها في الأمة تصل لم الخلافة الإسلامية إلى ما وصلت إليه في أيامنا هذه من هزيمة وتقهقر وتراجع أمام سطوة الغرب وحضارته

وقيمه ومفاهيمه وثقافته وأخلاقه.بعض عن فتتقهقر كبيرة. عسكرية لهجمات تتعرض الأمة كانت مضت، التي التاريخية الحقب في مساحات من الأرض الإسلامية لكنها كانت تعود إلى أيدي المسلمين بعد مدة طويلة أو قصيرة عندما يعدون العدة اللازمة للمواجهة. والسبب في ذلك أن العدو عندما يحتل أرضك، فبقليل أو كثير من المقاومة لا بد أن

يندحر ينهزم.لك ويرسم اتجاهك، لك يحدد الذي المسيار وأصبح قلبك، عليك وامتلك ذهنك، العدو احتل إذا أما قد يكون العدو لأن نفعا، تجدي لن هنا المقاومة فإن الآخرين، مع وعلاقاتك لك سلوكك ويحكم خطواتك، حطم أسوارك، ودمر البنية الشخصية التي تستند إليها، وقضى على جميع دفاعاتك الذاتية والنفسية، وهذا ما حصل لأمة محمد صلى الله عليه وسلم منذ سقوط الخلافة إلى يومنا هذا، لقد وصلت الأمة في تقليدها للغرب وتبنيها لثقافته وأخلاقه وقيمه، إلى مستوى فاق قدرة القرود على التقليد، فالقرود مهما قلدت تظل محتفظة بملامحها الذاتية،وبمميزاتها الخلقية، التي تجعل الناس يشيرون إليها بالأصابع ويقولون: هذا قرد.

إن الأمة الإسلامية قضت على مميزاتها، وخلعت ثوب الدين عنها، لترتدي مكانه ثوبا حاكه لها أعداؤها بمكر ودهاء، هذا الثوب لا يحمي من برد، ولا يقي من شر، ولا يستر من عيب. ولو قلدت الأمة غيرها من الأمم، في إبداعاتها العلمية، واكتشافاتها المادية، لقلنا: إنها تسعى وراء الحكمة التي هي ضالة المؤمن، أينما وجدها

فهو أحق بها.ولكن المصيبة الكبرى هي أن أمتنا قلدت غيرها من الأمم في انحطاطها الأخلاقي وانحدارها نحو الحيوانية

في أقذر مظاهرها، بل تجاوزتها أشواطا .فإننا لم نر في حياتنا ذكرا من ذكور البهائم يغازل ذكرا آخر أو أنثى من إناث البهائم تغازل أنثى أخرى.

في كثير من أصبح مشرعا المثلي فالزواج بكثير ذلك أحط من إلى فإنها وصلت الغربية الحضارة أما القوانين الوضعية والكنسية.

هي هذه الرجال. على البهائم مضاجعة تفضل أصبحت أنها لدرجة غرائزها أرواء في وصلت والمرأة الحضارة الغربية الناعقة بأصوات غريبة، لكنها تصل إلى آذان أمتنا بموسيقى ناعمة، تسلك إلى دمائها ومركز تفكيرها. هذه هي الحضارة الغربية التي تحمل من الجراثيم الفتاكة ببنية المجتمع وسلامته ما تحمل، ولكن

Page 266: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

266 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

أمتنا ترى في هذه الجراثيم عقاقير مفيدة للخلاص من كبوتها الطويلة.والاختلاط وهو موضوع هذا البحث ما كان ليتحول إلى موضوع خطير يؤدي إلى نتائج خطيرة لولا تقليد الأمة للغرب واتباعها لخطواته، وصدق رسول الله صلى الله عليه وسلم حين قال»لتتبعن سنن من قبلكم...1(1)» لقد كانت المرأة في أيام النبي صلى الله عليه وسلم تنزل إلى الشارع وتحدث الناس، وتصلي في المساجد، وتتعلم من النبي صلى الله عليه وسلم ما تتعلم، وتبيع وتشتري، وتخطب وتزوج وتجاهد، دفاعا أو قتالا، وتسافر وتعود. وتمارس حياتها أما وبنتا وأختا وزوجة وداعية وعضوا هاما في بناء المجتمع وأمنه وسلامته. لكن ذلك كان في جو من الحياء والدين والشرف والأخلاق والخوف من الله عز وجل. إلى أن جاءت الغربان الناعقة والأفاعي دماغها ويصيب قلبها على ويسيطر شرايينها، في يمشي وجعلته أوردتها، في السم نفثت التي المارقة،

باللوثة والعطب.فلا يصح في نظر أولئك الناس أن تخرج المرأة إلى الشارع وهي تلبس لباس العفة بل لا بد من خلعه.

ولا يمكن في نظر هؤلاء أن تتعلم المرأة بعفة وطهارة وحياء، بل لا بد لها من التبرج وإظهار الغنج والدلال، أمام أصدقائها من الذكور في فصول الدراسة.

ولا يمكن أن يتم بيع وشراء من غير أن تزين أعين الزبون برؤية البائعة المثيرة التي تثير حفيظة الرجل فيدفع ما تريد، دون نقاش أو جدل.

كان هناك اختلاط، لكن كانت هناك عفة.أما اليوم فإن الاختلاط أصبح البيئة الفاسدة التي يتولد منها كل مفاسد الإنسان الخلقية والاجتماعية.

وكردة فعل على هذا الواقع السيء ظهر في الساحة الإسلامية من ينادي بتحريم الاختلاط، وبعدم السماح للمرأة أن تلتقي مع أي رجل، في أي ظرف من الظروف، وإذا حصل ذلك لضرورة أو بغير قصد فإن الرجل و المرأة

يتملكهما شعور عجيب بالذنب وكأنهما قد ضمنا عذاب النار بسبب هذا اللقاء.النابع من كتاب الله وسنة الشرعي الحكم البحث في موضوع الاختلاط لنحدد من أجل هذا كله كان

رسول الله صلى الله عليه وسلم.

تعريف الاختلاط وضوابطه وحكمه

تعريف الاختلاط:

الاختلاط لغة: الخلطة بالضم: إسم من الاختلاط مثل الفرقة من الافتراق.وخلطت الشيء بغيره خلطا من باب ضرب ضممته إليه فاختلط.

قال المرزوقي: أصل الخلط تداخل أجزاء الأشياء بعضها ببعض وقد توسع فيه حتى قيل رجل خليط إذا اختلط بالناس كثيرا والجمع خلطاء مثل شريف وشرفاء ومن هنا قال ابن فارس: الخليط المجاور، والخليط

الشريك، والخلط طيب معروف، والجمع أخلاط مثل حمل وأحمال،قال الأزهري: الخلاط مخالطة الرجل أهله إذا جامعها..2

وقال في لسان العرب : خلط الشيء بالشيء يخلطه خلطا وخلطه فاختلط مزجه واختلط وخالط الشيء مخالطة وخلاطا مازجه.

والخلاط: اختلاط الإبل والناس والمواشي3

الاختلاطاصطلاحا: هو اجتماع الرجال والنساء في مكان واحد4فاجتماع الرجال والنساء: أي مجموع الرجال والنساء لأنه لو كانت امرأة ورجل منفردين كانت خلوة ولم يعد اختلاطا فالضابط فيه الكثرة والتعدد ولو ثلاثة فأكثر فإذا كانوا محارم جاز الاختلاط بلا ريب مثاله: لو كان

(1)ـ أخرجه البخاري، كتاب أحاديث الأنبياء ـ باب ما ذكر عن بني إسرائيل رقم (3456) ص (733) 12 -انظر المصباح المنير في غريب الشرح الكبير، للرافعي تأليف العلامة أحمد محمد المصري 177/1

ـ لسان العرب بن منظور الأفريقي 291/7 3ـ بحوث وفتاوى فقهية معاصرة، الدكتور أحمد الكردي ص47 4

أ.د. أنور غي�سي�ش

Page 267: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 267

الرجل يجالس أمه أو أخته أو ابنته أو زوجته وهكذا نكون قد أخرجنا المحارم من الاختلاط الذي اختلف في جوازه.وإذا كانوا في غرف متفرقة لم يكن اختلاطا ولو كانوا في شقة مفتوحة المنفذ الخارجي وكل منهم في

غرفة لم يكن اختلاطا كذلك.لكن هناك تعريفا آخر للاختلاط أنه اجتماع الرجل بالمرأة التي ليست بمحرم له اجتماعا يؤدي إلى ريبة وهو اجتماع الرجال بالنساء غير المحارم في مكان واحد يمكنهم فيه الاتصال فيما بينهم بالنظر أو الإشارة أو

الكلام أو البدن من غير حائل أو مانع للريبة والفساد 5.ويرد على هذا التعريف:

أن اجتماع الاختلاط لا يؤدي إلى ريبة بل هو اجتماع في مجالس عامة، أما الإجتماع الذي يؤدي إلى ريبة فهو اجتماع الخلوة وإلا فما الفرق بين الخلوة والاختلاط؟ ومجلس الاختلاط كل ما يمكن أن يتم فيه هو كلام ونظرات وإشارات أما أكثر من ذلك فلا وذلك لأنه مراقب من الجميع والدليل على ذلك حديث النبي صلى الله عليه وسلم عن عبد الله بن عمرو بن العاص رضي الله عنهما قال إن نفرا من بني هاشم دخلوا على أسماء بنت عميس ودخل أبو بكر الصديق رضي الله عنه وهي تحته يومئذ فرآهم فكره ذلك، وذكر ذلك لرسول الله صلى الله عليه وسلم وقال : لم أر إلا خيرا فقال رسول الله صلى لله عليه وسلم (إن الله قد برأها من ذلك ثم قام رسول الله

على المنبر فقال : لا يدخلن رجل بعد يومي هذا على مغيبة إلا ومعه رجل أو اثنان)6فإن ظاهر الحديث أن اجتماع اثنين أو ثلاثة من الرجال مع امراة أو أكثر لا يعد خلوة بل هو اختلاط.

الضوابط التي يجب على الرجال والنساء الالتزام بها:1- الالتزام بغض البصر من الفريقين فلا ينظر إلى عورة، ولا ينظر بشهوة ولا يطيل النظر في غير حاجة. قال الله تعالى (قل للمؤمنين يغضوا من أبصارهم ويحفظوا فروجهم ذلك أزكى لهم إن الله خبير بما يصنعون.

وقل للمؤمنات بغضض من أبصارهن ويحفظن فروجهن...)72- الالتزام من جانب المرأة باللباس الشرعي المحتشم الذي يغطها البدن ما عدا الوجه والكفين وبشرط

8 ( أن لا يشف ولا يصف لقوله تعالى (ولا يبدين زينتهن إلا ما ظهر منها وليضربن بخمرهن على جيوبهنوقال تعالى في تعليل الأمر بالاحتشام (ذلك أدنى أن يعرفن فلا يؤذين.)9

أي أن هذا الذي يميز المرأة العفيفة الجادة من اللعوب المستهترة فلا يتعرض أحد للعفيفة بأذى ، لأن زيها وأدبها يفرض على كل من يراها احترامها.

3- الالتزام بآداب الإسلام في كل شيء وخصوصا في التعامل مع الرجال:في الكلام بحيث يكون بعيدا عن الإغراء والإثارة وقد قال تعالى (فلا تخضعن بالقول فيطمع الذي - 1

في قلبه مرض وقلن قولا معروفا)10. كالتي تكون وأن زينتهن)11، من يخفين ما ليعلم بأرجلهن يضربن (ولا تعالى قال المشي: كما ب- في

وصفها الله بقوله: ( فجاءته إحداهما تمشي على استيحاء).12ج- في حركتها- فلا تتكسر ولا تتمايل كأولئك اللاتي وصفهن الحديث الشريف ب- «مائلات مميلات» ولا

يصدر عنها ما يجعلها من صنف المتبرجات تبرج الجاهلية الأولى أو الأخيرة.4- أن تتجنب كل ما من شأنه أن يثير ويغري من الروائح العطرية، وألوان الزينة التي ينبغي أن تكون للبيت «أيما امرأة استعطرت فمرت على قوم ليجدوا من ريحها فهي لا للطريق ولا للقاء مع الرجال، ففي الحديث

زانية.»135- الحذر من أن يخلو الرجل بالمرأة وليس معها محرم فقد نهت الأحاديث الصحيحة عن ذلك وقالت ”إن

ـ عودة الحجاب تأليف محمد أحمد إسماعيل المقدم 53/3 5-اخرجه مسلم كتاب السلام، باب، تحريم الخلوة بالأجنبية والدخول عليها:رقم 2173 ص 107 انظر شرح صحيح 6

مسلم للإمام النووي 41/405- سورة النور من الآية 30-31 7

-سورة النور من الآية 31 8- سورة الأحزاب من الاية 59 9-سورة الأحزاب من الآية 32 10

-سورة النور من الآية 30 11- سورة القصص من الاية 25 12

-رواه النسائي كتاب الزينة باب ما يكره للنساء من الطيب رقم 5128 ص730 13

الاخ�لاط �ي العصر الحاضر حكمه وضوابطه مقدمتتة

Page 268: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

268 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

” إياكم آخر والنار. وفي حديث البنزين بين والحطب ولا النار بين يخلى أن يجوز لا إذ الشيطان“14 ثالثهما والدخول عليالنساء قالوا يا رسول الله أرأيت الحمو : قال الحمو الموت“15 أي هو سبب الهلاك، لأنه قد يجلس

ويطيل الجلوس وفي هذا خطر شديد.6- أن يكون اللقاء في حدود ما تفرضه الحاجة وما يوجبه العمل المشترك دون إسراف أوتوسع يخرج المرأة

عن فطرتها الأنثوية، أو يعرضها للقيل والقال، أو يعطلها عن واجبها المقدس في رعاية البيت وتربية الأجيال.

حكم الاختلاط وأقوال الفقهاء فيه

أقوال العلماء في منع الاختلاط وأدلتهم:

إن مشكلة الاختلاط مشكلة كبيرة وهي موجودة في كل عصر لكنها تختلف من زمن إلى زمن وتختلف بالشكل أيضا فالاختلاط في زمان الصحابة ليس كالاختلاط في عصرنا الحاضر حث التبرج والتعري على أشد.

وحيث أن الأمراض الاجتماعية تفشت وانتشرت لذلك نجد الفقهاء قد اتفقوا على تحريم الخلوة بالواحدة أو بين الرجل والمرأة منفردين.

لكن الفقهاء اختلفوا في حكم خلوة الرجل بالأجنبية مع وجود أكثر من واحد وكذا خلوة عدد من الرجال بامرأة فمنهم من منعها ومنهم من أجازها ومنهم من أجازها مع القيد أي مع وجود الضوابط وسوف نعرض

لرأي المذاهب الفقهية في هذه المسألة بالتفصيل.

أولا : مذهب الحنفية:فقد ذهب الحنفية إلى تحريم الاختلاط وتشددوا في تحريمه مهما كانت ظروف الرجل والمرأة وعلى سبيل المثال نذكر قول الحصكفي رحمه الله تعالى حيث يقول: « المجبوب والخصي والغلام إذا بلغ حد الشهوة أو المشبه بهن فعلا وكلاما كالفحل في امتناع النظرة ومفاده منع مخالطة والمخنث المتزين بزي النساء

هؤلاء النساء ومن جوزه فمن قلة خبرته أو ديانته .16 أ هـ

وذكر الكاساني في تعليله عدم وجوب الجمعة على المرأة فقال : أما المرأة فلأنها مشغولة بخدمة الزوج ممنوعة من الخروج إلى محافل الرجال فيكون سببا للفتنة ولهذا لا جماعة عليهن ولا جمعة عليهن أيضا.17

ثانيا: مذهب المالكيةفقد وافقوا الحنفية في هذه المسألة ونجد ذلك في قول ابن فرحون المالكي رحمه الله تعالى حيث يقول: العرس المباح الذي لا يختلط فيه الرجال مع النساء أما إذا كن في الحمام من غير مئزر في كان إذا وهذا )وفي الأعراس التي يمتزج فيها الرجال والنساء فلا يختلف في المذهب أن شهادة بعضهن لبعض لا تقبل لأنه بحضورهن في هذه المواضع تسقط عدالتهن18، قلت في هذا النقل الذي سقناه فمفهومه في ذلك اختلاط

النساء بالرجال وهذا الذي جعل شهادتهن تسقط لوجود الاختلاط المحظور.وقال ابن جزي: فلا يجوز أن يخلو بامرأة ليست زوجته ولا ذات محرم منه. أما المجالسة والمؤاكلة فلا تجوز

مع من يمنع النظر إليه إلا لضرورة.19

- رواه الترمذي، كتاب العنف، باب ما جاء في لزوم الجماعة 4/466 14- أخرجه البخاري، كتاب النكاح، باب لا يخلون رجل بامرأة إلا ذو محرم ، رقم ( 5232)، ص 1149، ومسلم كتاب 15

السلام ، باب : تحريم الخلوة بالأجنبية رقم ( 2172) ص ( 1070).

- البدر التقى شرح الملتقى للعلامة الحصكفي، 2/145 16- بدائع الصنائع للعلامة الكاساني ، 2/186 17

-تبصره الحكام في اصول الأقضية ومناهج الأحكام لابن فرحون المالكي 1/295 18ـ القوانين الفقهية لإبن جزي المالكي ص592. 19

أ.د. أنور غي�سي�ش

Page 269: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 269

ثالثا: مذهب الشافعية. أما الشافعية فعندهم تفصيل في هذه المسألة.

قال إمام الحرمين كما يحرم على الرجل أن يخلو بامرأة واحدة وكذلك يحرم عليه أن يخلو بنسوة، ولو خلا رجل بنسوة وهو محرم احداهن جاز، وكذلك إذا خلت امرأة برجال وأحدهم محرم لها جاز ولو خلا عشرون رجلا امرأة وهي محرم لأحدهم جازت. وقال الإمام الشافعي: ألا إنه لا يجوز للرجل أن يصلي بنساء منفردات إلا أن

تكون إحداهن محرما له20.وفي حاشية الجمل يجوز خلوة رجل بامرأتين ثقتين يحتشمهما وهو المعتمد، أما خلوة رجال بامرأة فإن

حالت العادة دون تواطئهم على وقوع فاحشة بها كانت خلوة جائزة وإلا فلا21.وقال الإمام الشيرازي (ولا يجوز أن يكون ـ أي القاضي ـ امرأة لأنه لا بد للقاضي من مجالسة الرجال من

الفقهاء والشهود والخصوم والمرأة ممنوعة من مجالسة الرجال لما يخاف عليها من الفتنة بها)22.

رابعا: مذهب الحنابلة.وذهب الحنبلية إلى منعه مطلقا ونجد ذلك في قول ابن القيم الجوزية رحمه الله تعالى في كتابه الطرق الحكمية في السياسية الشرعية مانصه (يجب على ولي الأمر أن يمنع اختلاط الرجال بالنساء في الأسواق والفرح ومجامع الرجال فالإمام مسؤول عن ذلك والفتنة به عظيمة قال رسول الله عليه وسلم: (ما تركت بعدي

فتنة أشد على الرجال من النساء)23وفي حديث آخر أنه قال للنساء (عليكن بحافات الطريق)24.وقد منع أمير المؤمنين عمر بن الخطاب رضي الله عنه النساء من المشي في طريق الرجال والاختلاط بهم في الطريق فعلى ولي الأمر أن يقتدي به في ذلك ثم قال: ولا ريب أن تمكين النساء من اختلاطهن بالرجال أصل كل بلية وشر وهو من أعظم أسباب نزول العقوبات العامة كما أنه من أسباب فساد أمور العامة والخاصة،

واختلاط الرجال بالنساء سبب لكثرة الفواحش والزنا.25

خامسا: وقد سئلت اللجنة الدائمة للبحوث العلمية والإفتاء عن حكم عمل المرأة والمجالات التي يجوز للمرأة أن تعمل بها فجاء في الإجابة:

بالتدريس والبيع والشراء إذا لم يفض إلى ما لا يجوز شرعا من خلوتها بأجنبي أو اختلاطها تقوم أن (لها برجال غير محارم اختلاطا تحدث منه فتنة، أو يؤدي إلى فوات ما يجب عليها نحو أسرتها دون أن تقوم مقامها

من يقوم بالواجب عنها دون رضاهم26.أدلة المانعين من الاختلاط:

ويستدل المانعون من الإختلاط بالنصوص والأحاديث التي سأوردها في هذا البحث:1ـ قوله تعالى (وقرن في بيوتكن ولا تبرجن تبرج الجاهلية الأولى)27

قال الشيخ محمد علي الصابوني: ( أي الزمن بيوتكن ولا تخرجن لغير حاجة ولا تفعلن كما تفعل الغافلات الجاهلية زينتكن ومحاسنكن للأجانب مثل ما كان نساء الطرقات لغير ضرورة ولا تظهرن المتسكعات في يفعلن حيث كانت تخرج المرأة إلى الأسواق مظهرة لمحاسنها كاشفة ما لا يليق كشفه من بدنها، قال قتادة:

كانت لهن مشية فيها تكسر وتغنج فنهى الله تعالى عن ذلك)...28قلت: هذا الأمر موجه لنساء النبي صلى الله عليه وسلم ولكن هو عام لجميع نساء العالمين لأنه إن كان لنساء النبي صلى الله عليه وسلم وهن من بيت النبوة وأمهات المسلمين ولهن الشأن الكبير عند الله تعالى،

فالأولى أن يكون لنساء المسلمين. إذ هن أقل درجة من نساء النبي صلى الله عليه وسلم.

ـ المجموع للنووي 61ـ 62 20ـ حاشية الجمل ـ سليمان بن عمر العجلي.256/7 21

ـ المهذب للإمام الشيرازي 290/20. 22ـ رواه البخاري، كتاب النكاح، باب: ما يتقى من شؤم المرأة رقم: (5096)، ص (1121) ورواه مسلم، كتاب: الرقاق باب: 23

أكثر أهل الجنة الفقراء وأكثر أهل النار النساء وبيان الفتنة بالنساء، رقم (7045)، ص( 1309)ـ أخرجه أبو داود في السنن، باب: مشي النساء مع الرجال في الطريق، رقم (5270)، ص(793). 24

ـ ص 356 ـ 358 25ـ فتاوى اللجنة الدائمة للبحوث العلمية جمع الشيخ صفوان السداني ص 112 فتوى رقم 5313 26

ـ سورة الأحزاب من الآية (33) 27ـ صفوة التفاسير محمد علي الصابوني 830/2. 28

الاخ�لاط �ي العصر الحاضر حكمه وضوابطه مقدمتتة

Page 270: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

270 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

البيت وهو أمرهن رضي الله عنهن بملازمة القراءات وقال الألوسي رحمه الله تعالى: والمراد على جميع أمر مطلوب من سائر النساء وما يجوز من الخروج كالخروج للحج وزيارة الوالدين وعيادة المرضى، وتعزية الأموات

من الأقارب ونحو ذلك فإنما يجوز بشروط مذكورة في محلها29.2ـ وقوله تعالى : ( وإذا سألتموهن متاعا فاسألوهن من وراء حجاب ذلكم أطهر لقلوبكم وقلوبهن)30.

قال شيخ المفسرين الإمام الطبري رحمه الله: وإذا سألتم أزواج رسول الله صلى الله عليه وسلم ونساء المؤمنين اللواتي لسن لكم بأزواج متاعا فأسألوهن من وراء حجاب يقول من وراء حجاب ستر بينكم وبينهن... ذلكم أطهر لقلوبكم وقلوبهن من عوارض العين التي تعرض في صدور الرجال من أمر النساء وفي صدور النساء

من أمر الرجال31.قال القرطبي رحمه الله: (وهذا الحكم وإن نزل خاصا في النبي وأزواجه فالمعنى عام فيه وفي غيره)32

أما الأحاديث التي استدل بها المانعون من الاختلاط فهي:3ـ قوله صلى الله عليه وسلم: «المرأة عورة فإذا خرجت استشرفها الشيطان وأقرب ما تكون من وجه

ربها في قعر بيتها»33.فهذا الحديث الصحيح يبين أن المرأة كلما بعدت عن مواطن الفتنة التي منها الاختلاط بالرجال كانت في

رضا الله تعالى وبعكس ذلك تكون في سخط الله نسأل الله السلامة.والكل يعرف أن النبي صلى الله عليه وسلم قال: (صلاة المرأة في بيتها أفضل من صلاتها في حجرتها

وصلاتها في مخدعها أفضل من صلاتها في بيتها)34.قلت إذا نظرنا إلى الحديث نظرة تفحص وتأمل، نجد أن المرأة يكره لها الخروج من بيتها وعليها لزوم الدار والاعتكاف به مطلقا، ولكن أنى هذا، والمرأة بحاجة لأن تخرج من بيتها، إما لعيادة مريض أو زيارة والديها أو إدارة

شؤونها)!!4ـ وعن أبي أسيد مالك بن ربيعة أنه سمع رسول الله صلى الله وسلم يقول وهو خارح من المسجد وقد اختلط الرجال مع النساء في الطريق (استأخرن فليس لكن أن تحققن الطريق، عليكن بحافات الطريق) فكانت

المرأة تلصق بالجدار حتى إن ثوبها ليتعلق بالجدار من لصوقها به35.ولا يخالطهن، لا فيه، ويخرجن يدخلن لنساء خاصا بابا المسجد في وسلم عليه الله صلى أفرد وقد يشاركهن فيه الرجال، فعن ابن عمر رضي الله عنهما أن رسول الله صلى الله عليه وسلم قال: لو تركنا هذا

الباب للنساء قال نافع: فلم يدخل منه ابن عمر حتى مات36.ومن ذلك تشريعه صلى الله عليه وسلم للرجال إماما ومؤتمين، وأن لا يخرجوا فور التسليم من الصلاة، إذا

كان في الصفوف الأخيرة بالمسجد نساء، لكي لا يحصل اختلاط بين الجنسين إذا خرجوا جميعا.فعن أم سلمة رضي الله عنها أن النبي صلى الله عليه وسلم كان إذا سلم يمكث في مكانه يسيرا، قال ابن شهاب فنرى ـ والله أعلم ـ لكي ينفذ من ينصرف من النساء. وعنها أيضا قالت: كان النساء ينصرفن فيدخلن بيوتهن من قبل أن ينصرف رسول الله عليه وسلم37، قال الحافظ رحمه الله: في الحديث الاحتياط في اجتناب ما قد يفضي إلى المحظور، وفيه اجتناب مواضع التهم، وكراهة مخالطة الرجال للنساء في الطرقات، فضلا

عن البيوت38.5ـ وفي صحيح البخاري عن عائشة رضي الله عنها قالت: لو أدرك رسول الله صلى الله عليه وسلم ما أحدث النساء لمنعهن ـ أي المساجد ـ كما منعت نساء بني إسرائيل39، فإذاكانت السيدة عائشة رضي الله أمر الإختلاط؟ وهذا بمنعهن من مجالس بالك العبادة فما أماكن المساجد، وهي النساء من ترى منع عنها

ـ روح المعاني للألوسي 22/8 29ـ سورة الأحزاب من الآية 53 30

ـ جامع البيان للإمام الطبري 82/22. 31ـ الجامع لأحكام القرآن للإمام القرطبي، 339/3ـ 340. 32

ـ الجامع الصحيح للترمذي، كتاب الرضاع رقم (1173)، 476/3. 33ـ رواه أبو داود في السنن كتاب الصلاة، باب التشديد في ذلك رقم(570) ص (97) 34

ـ أخرجه أبو داود في السنن باب مشي النساء مع الرجال في الطريق رقم (5270) ص (793) 35ـ أخرجه أبو داود في السنن باب التشدد في خروج النساء إلى المساجد رقم (571) ص (97) 36

ـ أخرجه البخاري في الصحيح كتاب الآذان باب مكث الإمام في مصلاه بعد الصلاة رقم (849)ص(185) 37ـ فتح الباري للحافظ ابن حجر العسقلاني 234/25. 38

ـ رواه البخاري في كتاب صحيحه الآذان باب إنتظار: الناس قيام الإمام العالم رقم 869 ص 189. 39

أ.د. أنور غي�سي�ش

Page 271: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 271

مستحدث فيه ما يخالف الشريعة والآداب، ولكن لو بقين على ما كن عليه في عهد الرسول الأعظم صلى الله عليه وسلم لم تمنعهن.

«خير صفوف الرجال أولها 6ـ وعن أبي هريرة رضي الله عنه قال: قال رسول الله صلى الله عليه وسلم وشرها آخرها وخير صفوف النساء آخرها وشرها أولها»40

لبعدهن من الرجال مع الحاضرات النساء آخر صفوف فضل تعالى:“ إنما الله رحمه النووي الإمام قال مخالطة الرجال ورؤيتهم وتعلق القلب بهم عند رؤية حركاتهم وسماع كلامهم“41

الاحتجاج بالأمر بغض البصر كما قال تعالى:»... قل للمؤمنين يغضوا من أبصارهم»42وعن جرير بن عبد الله قال: سألت النبي صلى الله عليه وسلم عن نظرة الفجأة فأمرني أن أصرف بصري43

وقوله: يا علي لا تتبع النظرة فإن لك الأولى وليست لك الأخرى44.قال القرطبي رحمه الله: ووجب التحذير منه أي البصر، وغضه واجب من جميع المحرمات، وكل ما تخشى الفتنة من أجله. وقد قال صلى الله عليه وسلم: إياكم والجلوس في الطرقات: فقالوا: يا رسول الله ما لنا من مجالسنا بد نتحدث فيها، فقال : إذا أبيتم إلا الجلوس فأعطوا الطريق حقه. قالوا: وما حق الطريق يا رسول

الله؟ قال : غض البصر وكف الأذى ورد السلام والأمر بالمعروف والنهي عن المنكر...45

المطلب الثاني: أقوال المبحثين وأدلتهم.1ـ قال الإمام النووي في المجموع: « اختلاط النساء بالرجال إذا لم يكن بخلوة ليس بحرام46.

2ـ جاء في مجموع فتاوى ابن تيمية ما نصه: سئل رحمه الله عن رجل يدخل على امرأة أخيه، وبنات عمه، وبنات خاله، هل يحل له ذلك أم لا؟ فأجاب لا يجوز أن يخلو بها، ولكن إذا دخل مع غيره من غير خلوة ولا ريبة جاز

له ذلك . والله أعلم.47وجاء في الموسوعة الفقهية ” ويجوز الاختلاط إذا كانت هناك حاجة مشروعة مع مراعاة قواعد الشريعة، ولذلك جاز خروج المرأة لصلاة الجماعة وصلاة العيد، وأجاز البعض خروجها لفريضة الحج مع رفقة مأمونة من

الرجال، كذلك يجوز للمرأة معاملة الرجال ببيع أو شراء أو إجارة أو غير ذلك. 48

أدلة من يبيحون الاختلاط:استدل المجيزون للاختلاط بأقوال الرسول صلى الله عليه وسلم وبفعل أصحابه رضي الله عنهم واخترت

من تلك الأدلة أقواها وهي: 1- عن عبد الله بن عمرو بن العاص: أن نفرا من بني هاشم دخلوا على أسماء بنت عميس فدخل أبو بكر الصديق وهي تحته يومئذ فرآهم فكره ذلك فذكر ذلك لرسول الله صلى الله عليه وسلم فقال : لم أر إلا خيرا فقال رسول الله إن الله قد برأها من ذلك ثم قام رسول الله صلى الله عليه وسلم إلى المنبر فقال: لا يدخلن

رجل بعد يومي هذا على مغيبة – التي غاب عنها زوجها، إلا ومعه رجل أو اثنان. 49ولم يذكر هل كان الدخول لسبب أو لغير سبب والأصل في الدخول أن يكون لحاجة.

إن حديث النبي صلى الله عليه وسلم صريح في إفادة جواز دخول الرجلين أو الثلاثة على المرأة ولو لم يكن معها محرم ، ولا شك أن محل ذلك عند أمن الفتنة، وللحاجة لا لمجرد التفكه والتندر.

2- قال رسول الله صلى الله عليه وسلم:»لا يخلون أحدكم بإمرأة إلا مع ذي محرم»50، يفيد هذا الحديث

ـ رواه مسلم في الصحيح كتاب الصلاة باب تسوية الصفوف رقم (916) ص 211 40ـ شرح صحيح مسلم للإمام النووي 154/42. 41

ـ سورة النور من الآية (30) 42ـ أخرجه مسلم في صحيح كتاب الأدب باب نظر الفجأة رقم (5695) ص 1063 43ـ أخرجه مسلم في صحيح كتاب الأدب باب نظر الفجأة رقم (5696) ص 1064 44

ـ الجامع لأحكام القرآن 228/11 والحديث أخرجه البخاري كتاب: المظالم والغضب، باب : فتنة الدور والجلوس 45فيها،

رقم (2465) ص 511 مسلم كتاب اللباس والزينة، باب النهي عن الجلوس في الطرقات، (2121) ص (1049)ـ المجموع الامام النووي، 484/4. 46

ـ مجموع الفتاوى لابن تيمية، 9/32. 47- الموسوعة الفقهية ، ( وزارة الاوقاف والشؤون الاسلامية )،2/290. 48

- رواه مسلم في صحيحه كتاب: السلام باب : تحريم الخلوة بالأجنبية والدخول عليها (2173) ص (1070). 49- أخرجه البخاري في كتاب صحيحه النكاح، باب: لا يخلون رجل بإمرأة إلا مع ذي محرم رقم (5233) ص (1150). 50

الاخ�لاط �ي العصر الحاضر حكمه وضوابطه مقدمتتة

Page 272: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

272 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

جواز الخلوة بالمرأة إذا كان معها محرم وهذه الخلوة صورة من صور الاختلاط.ونرد القوم ونخدمهم النبي صلى الله عليه وسلم: فنسقي الربيع بنت معوذ قالت: ”كنا نغزو مع عن الجرحى والقتلى إلى المدينة“ 51. ولا يخفى أن القيام بما ذكر في هذا الحديث يتطلب اختلاط الرجال بالنساء حتى أن هناك مماسة وذلك للضرورة والله أعلم. فدلت هذه الرواية على جواز الاختلاط في مثل ذلك الموضع

ولا شك أنه موضع حاجة.3- وعن أم عطية الأنصارية قالت: غزوت مع رسول الله صلى الله عليه وسلم سبع غزوات أخلفهم في

رحالهم فأصنع لهم الطعام وأداوي الجرحى وأقوم على المريض.524- وعن ثابت البناني قال: كنت عند أنس وعنده ابنة له قال أنس جاءت امرأة إلى رسول الله صلى الله عليه وسلم تعرض عليه نفسها، قالت يا رسول الله ألك بي حاجة؟ فقالت بنت أنس، ما أقل حياءها واسوءتاه قال:

هي خير منك رغبت في النبي فعرضت عليه نفسها.53والشاهد وجود ثابت عند أنس مع وجود ابنة أنس وتكلمها فيما لا حاجة فيه، يشير إلى كون اجتماعهم في مجلس واحد دون حجاب بين ثابت وابنة أنس وهو صورة من صور الاختلاط. وهذا الخبر بعد نزول آية الحجاب

فوجود ابنة أنس يؤكد ذلك.زينب قال رسول الله صلى الله عليه وسلم: لزيد فاذكرها علي قال أنقضت عدة أنس قال: لما 5- وعن فانطلق زيد حتى أتاها وهي تخمر عجينها، قال ، فلما رأيتها عظمت في صدري حتى ما أستطيع أن أنظر إليها لأن رسول الله صلى الله عليه وسلم ذكرها. فوليتها ظهري ونكصت على عقبي فقلت يا زينب أرسل رسول الله يذكرك، قالت ما أنا بصانعة شيئا من أوامر ربي- استخير ربي- فقامت إلى مسجدها ونزل القرآن وجاء رسول

الله فدخل عليها بغير إذنها». 54وفي إرسال زيد إلى امرأة من رسول الله صلى الله عليه وسلم بيان لنفي الحساسية الزائدة من مخاطبة الرجل المرأة إذا دعت الحاجة. أما دلالة الحديث على وقوع الاختلاط فواضحة وصريحة في كونها قبل الحجاب،

وفي كون الاختلاط لحاجة.6- وعن أنس قال أبو بكر رضي الله عنه بعد وفاة رسول الله صلى الله عليه وسلم لعمر: انطلق بنا إلى أم أيمن نزورها كما كان النبي صلى الله عليه وسلم يزورها فلما انتهينا إليها بكت، فقالا لها، ما يبكيك؟ ما عند الله خير لرسول الله صلى الله عليه وسلم، فقالت ما أبكي أن أكون أعلم أن ما عند الله خير لرسول الله صلى الله عليه وسلم، أبكي أن الوحي قد انقطع من السماء، فهيجتهما على البكاء فجعلا يبكيان معها».55

كلامها وسماع الصالحة المرأة الرجال من جماعة زيارة منه تعالى“ الله رحمه النوري الإمام قال واستصحاب العالم والكبير صاحبا له في الزيارة والعيادة ونحوها56

النبي صلى الله فأتاه له، بن عبادة شكوى بن عمر رضي الله عنهما قال» اشتكى سعد وعن عبد الله عليه وسلم يعوده مع عبد الرحمن بن عوف وسعد بن أبي وقاص وعبد الله بن مسعود رضي الله عنهم، فلما دخل عليه وجده في غاشية أهله- اي الذين يغشون للخدمة من أهله- فقال، قد مضى ؟ قالوا: لا يا رسول الله.، فبكى النبي صلى الله عليه وسلم،فلما رأى القوم بكاء رسول الله بكوا فقال: ألا تسمعون؟ إن الله لا يعذب بنت فاطمة على دخلنا بدمع العين ولا بحزن القلب، ولكن يعذب بهذا وأشار إلى لسانه،57عن الشعبي قال: قيس فأتحفتنا – ضيفتنا برطب ابن طاب- نوع من رطب المدينة- وسقتنا سويق سلت – نقيع نوع من الحبوب يشبه القمح. فسألتها عن المطلقة ثلاثا كيف تعتد؟ قالت. طلقني بعلي ثلاثا فأذن لي النبي صلى الله عليه

وسلم أن أعتد في بيت أهلي“58

- أخرجه البخاري في صحيحه، كتاب الجهاد، باب النساء الجرحى والقتلى رقم (2883) ص (608) 51ـ أخرجه مسلم في الصحيح كتاب الجهاد، باب النساء الغازيات يرضخ لهم ولا يسهم ( 4717) ص (901) 52

- أخرجه البخاري في الصحيح، كتال المناقب، باب ايام الجاهلية رقم ( 5120) ص ( 1126). 53- أخرجه مسلم في الصحيح، كتاب النكاح، باب زينب بنت حجش ونزول الحجاب واثبات وليمة العرس رقم (3491) 54

ص(366)- أخرجه مسلم في صحيحه، كتاب فضائل الصحابة، باب من فضائل أم أيمن، رقم الحديث 6400، ص /1191 55

- شرح صحيح مسلم للإمام النوري 16/247 56- أخرجه البخاري كتاب الجنائز باب البكاء، عند المريض رقم 1304ص274 ومسلم كتاب الجنتئز باب البكاء على 57

الميت- أخرجه مسلم في الصحيح كتاب الطلاق، باب المطلقة ثلاثا لا نفقة لها. رقم ( 3700) ص705). 58

أ.د. أنور غي�سي�ش

Page 273: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 273

المناقشة والترجيح

مناقشة الأدلة( وقرن في بيوتكن ولا تبرجن تبرج الجاهلية الأولى...)59- 1

جمهور المفسرين على شمولها نساء المسلمين أيضا فليزمن بيوتهن ولا يخرجن إلا لحاجة ولا يخفى أن المعنى من نهي المرأة الخروج من المنزل إلا لحاجة، هو عدم الظهور أمام الرجال، كي لا يؤدي إلى فتنة أو غيرها. وفي الاختلاط جمع بين الرجال والنساء وظهور بعضهم لبعض وهذا مناف للحكمة من القرار في البيت

فالأصل فيه عدم الجواز إلا لضرورة.( ذلكم أطهر لقلوبكم وقلوبهن )60

جمهور المفسرين على شمول السؤال من وراء حجاب لنساء المؤمنين عامة وممن صرح بذلك الطبري والقرطبي في تفسيرهما لسورة الأحزاب.

أدب سؤال فإذا كان أولى باب العموم من والتعليل بقوله تعالى“ ذلكم أطهر لقلوبكم وقلوبهن يفيد نساء النبي أن يكون من وراء حجاب وهن أمهات المؤمنين وأبعدهن عن افتتان الرجال فكيف لغيرهن من النساء، كونها مصدرة بتوجيه الخطاب إلى نساء النبي لا ينافي خطاب غيرهن بهذه الأحكام ويمكن أن يقال: الأصل فيما خوطب به نساء النبي الخصوصية لهن بذلك إلا ما قام الدليل على عمومه مثلا كقوله : ”وأطعن الله

ورسوله“61 دل الدليل على أن غيرهن من النساء يخاطبن بهذا الأمر واسمع لما قاله الإمام القرطبي: معنى هذه الآية الأمر بلزوم البيت وإن كان الخطاب لنساء النبي صلى الله عليه وسلم فقد دخل غيرهن فيه هذا لو لم يرد دليل يحصل يخص جميع النساء كيف والشريعة طافحة بلزوم النساء بيوتهن والانكفاف

عن الخروج منها إلا لضرورة.62فإن قيل سلمنا القول بالعموم ولكن أليست السنة شارحة ومبينة لكتاب الله وهي طافحة بالروايات التي

تفيد لقاء الرجال بالنساء فبيان أن الأمر بالقرار في البيوت الوارد في الآية ليس على الإطلاق بل يخرجن أحيانا.أقول: على تلك الروايات ملاحظات ثلاث:

1- أن الغالب عليها عدم التصريح بوقوع الاختلاط2- أن قسما كبيرا منها ورد قبل نزول آيات الحجاب.

3- والنقول التي تصرح بالاختلاط وهي بعد آيات الحجاب قليلة جدا.

تزيد على المدينة مثلا في فترة زمنية بالنساء في مجتمع الرجال أنها تغطي لقاء إلى ذلك وإذا أضفنا خمس سنوات إن جعلنا وفاة النبي صلى الله عليه وسلم حدا لتلك الروايات علما أن من الروايات ما حصل بعد وفاة الرسول صليالله عليه وسلم تبين لنا أن لقاء الرجال بالنساء كان نادرا أو محكوما بالحاجة إلى ذلك اللقاء.

فإن قيل لو كان الأمر كما تقولون لعمل رسول الله بعض الترتيبات التي تعين على تحقيق ذلك، كوضع ساتر بين صفوف الرجال وصفوف النساء في المسجد وتخصيص وقت لطواف الرجال وآخر لطواف النساء ، ومنه أيضا اتخاذ مكان بعيد عن مجلس الرسول صلى الله عليه وسلم وأصحابه رضي الله عنهم لاستفتاءات النساء وعرض قضاياهن على رسول الله صلى الله عليه وسلم كل ذلك لا يرى الرجال النساء ولا يرى النساء

الرجال.القول في ذلك

نازع بعض أهل العلم في كون صلاة النساء جماعة في المسجد اختلاطا بالرجال منهم الإمام النووي رادا على الشيرازي- فقال : ليس كما قال فإنه لا يلزم من حضورها الجمعة الاختلاط ، بل تكون وراءهم.

إن رسول الله صلى الله عليه وسلم اتخذ بعض التدابير ليحول دون اختلاط الرجال بالنساء منها:- كون صلاة المرأة في بيتها أفضل منها في المسجد- 1

ب- جعل للنساء بابا خاصا للدخول إلى المسجد.ج – مكثه في مصلاه والمسلمون معه حتى ينصرف النساء فيدخلن بيوتهن.

- سورة الأحزاب الآية 33 59- سوورة الأحزاب الاية 53 60

- سورة الأحزاب ( 33) 61-الجامع لأحكام القرآن للقرطبي، 14/179 62

الاخ�لاط �ي العصر الحاضر حكمه وضوابطه مقدمتتة

Page 274: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

274 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

د- جعله أواخر صفوف النساء خيرها وأوائلها شرها، وفي ذلك ترغيب بأواخر الصفوف التي تكون بعيدة عن صفوف الرجال.

هـ استأخرن فليس لكن أن تحققن الطريق عليكن بحافات الطريق 63فهذه التدابيرتبين لنا حرص رسول الله صلى الله عليه وسلم على الحوائل بين الرجال والنساء بلقاء قد يؤدي إلى الفتنة أما لماذا لم يجعل ساترا فلعدم خشية الفتنة من ذلك اللقاء وخاصة أن النساء كن على حدة. بأن وجود الساتر يعيق متابعة الإمام لما يعرض على المعتاد سماعا من القول أولى من وأرى أن هذه الإجابة سهو أو سجدة تلاوة، فإن السهو على المعصوم نادر وآية التلاوة الأكثر فيها يسير ويكفي الإشارة إليها قبل

الدخول في الصلاة.ثم إن نساء النبي صلى الله عليه وسلم: ألم يكن يخرجن من بيوتهن لقضاء حاجاتهن ولم يتعارض هذا مع أمرهن بالقرار في البيت، وسؤالهن من وراء حجاب، فليس المراد من القرار في البيت لا تخرج مطلقا بل خروجا

لغير حاجة شرعية.3- ( ولا يضربن بأرجلهن...)64

قال القاضي أبو بكر بن العربي:إذا كان الضرب بالأرجل لإعلام ما يخفين من زينتهن فهو فعل مكروه تنزيها وإن كان بقصد فتنة الرجال

فهو حرام.654- ( المرأة عورة فإذا خرجت استشرفها الشيطان وأقرب ما تكون من ربها وهي في بيتها.)66

فهذا الحديث الصحيح يبين أن المرأة كلما بعدت عن مواطن الفتنة التي منها الاختلاط بالرجال كانت في رضا الله وبعكس ذلك تكون في سخط الله. وهذا الإطلاق يتعارض الإذن للنساء بالصلاة في المسجد ومنع الرجال من منعهن مخالف أيضا لهذا الإطلاق، لذا أرى تقييد جواز الخروج بما كان لحاجة من استفسار أو عيادة

أو تعزية أو زيارة الوالدين ونحو ذلك.5-حديث أبي هريرة: ( خير صفوف الرجال أولها وشرها آخرها، وخير صفوف النساء آخرها وشرها أولها»67 وإنما فضل آخر صفوف النساء الحاضرات مع الرجال لبعدهن عن مخالطة الرجال ورؤيتهم وتعلق القلب بهم

عند رؤية حركاتهم وسماع كلامهم. وقال العلامة المناوي: ”وخير صفوف النساء آخرها لبعدها عن مخالطة الرجال وقربهم“68.- 6إذ لحظات العبادة الخالصة ينبغي أن يفرغ لها - 7 أدبا خاصا بصلاة الجماعة وقيل إن الحديث يقرر

قلب الإنسان من كل مشغلة ولو كانت هذه المشغلة مجاهدة النفس ببعض ما تهواه، ومن كل خاطر مهما كان عابرا وابتعاد النساء عن الرجال مما يعين على خلوص القلب للعبادة والذكر وفي هذا المعنى يقول الإمام بباله شيء من معاني أن يخطر ينبغي المناجاة فلا الصلاة حال تعالى وهذا لأن حال السرخسي رحمه الله

الشهوة فيه ومحاذاة المرأة إياه لا تنفك عن ذلك عادة“69

الترجيح

ـ إذا نظرنا إلى أقوال العلماء المانعين من الاختلاط، لوجدناها تدور على محاور عديدة: فالقسم الأول منها ما يدل على أن الاختلاط محظور شرعا لعدم وجود محرم شرعي فهو يؤدي إلى ارتكاب

المعاصي وظهور العورات وما إلى ذلك وهذا نوع محظور شرعا.النفوس تفسد فعندها والفتنة، الريبة في الوقوع وعدم للذرائع الاختلاط سدا منع يدل على ما ومنها

وتنساق خلف شهواتها ونزواتها.ومنها ما يدل على أن المنع من الاختلاط اتباع لما ورد عن النبي صلى الله عليه وسلم، فيكون وقافا عند

بعض الوارد عنه صلى الله عليه وسلم ولا يعتبر غير موجود،

- سبق تخريجه ( ص16) 63- سورة النور الآية 31 64

- احكام القرآن لبن العربي، 3/1376 65- أخرجه الترمذي كتاب الرضاعة باب 18 رقم 1173 ص 476 66ـ رواه الترمذي سنن كتاب الرضاعة باب 18 رقم 1173 ص476. 67

ـ فيض القدير للعلامة المناوي،597/3 68ـ المبسوط للإمام السرخسي، 184/1. 69

أ.د. أنور غي�سي�ش

Page 275: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 275

المحظور هو ما صاحبه فتنة وخلا من أن الاختلاط أنهم متفقون على الفقهاء أقوال والذي وجدته في الضوابط الشرعية، فإذا كان الرجال والنساء وقافين عند حدود الشرع ناظرين للمصلحة العامة، غير مقترفين

ما يغضب الله من عدم غض البصر وعدم إلانة الحديث فلا حرج في ذلك والله أعلم، وأعز وأحكم.فإذا نظرنا إلى أقوال الفقهاء المبيحين للاختلاط لوجدناهم يبيحون الاختلاط بشروط وضوابط نص الشارع

على اعتبارها.وأما فتح باب الاختلاط على مصراعيه من غير ضوابط ولا حدود فهذا لم يقل به أحد.

والمرجح عندي ـ والله أعلم ـ من أقوال الفقهاء حسب ما ظهر لي من خلال استعراض أدلتهم: أن ننظر إلى الهدف من الاختلاط فإذا كان الهدف منه يفضي إلى الحرام فهو محظور شرعا، أما إذا كان هدفه مطلوبا

شرعا كتحصيل العلم فهو جائز بشرط مراعاة الآداب الإسلامية وعلى قدر الضرورة.

الاخ�لاط �ي العصر الحاضر حكمه وضوابطه مقدمتتة

Page 276: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

276 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

نتائج البحث:

بعد الاطلاع على أقوال الفقهاء والمانعين والمجيزين للاختلاط وما استدلوا به من الآيات والحاديث على المنع أو على الجواز تبين لي:

1ـ أن الاختلاط يطلق على معان عدة: التضام بين الرجال والنساء أو وجود الرجال والنساء في مكان واحد.2ـ أن الاختلاط المسموح هو ما التزم به النساء والرجال بقواعد الشرع من غير هزل ولا ميوعة.

3ـ وأنه يجوز للمرأة أن تختلط الرجال في كثير من صور الحياة الاجتماعية:أ ) وأن الاختلاط لإجراء المعاملات الشرعية جلئز للحاجة

ب) والاختلاط لغرض عمل الشهادةج) والاختلاط لغرض أعمال الحسبةد) والاختلاط لغرض خدمة الضيوف

هـ) والاختلاط لغرض إكرام الضيف والأكل معه مع وجود محرم و) والاختلاط للقيام بأعمال الجهاد

ذ) والاختلاط في السيارات العمومية لحاجة استعمالهاح) والاختلاط لغرض استماع الوعظ والإرشاد : كل هذا من الاختلاط الجائز.

4ـ والاختلاط غير المشروع هو اختلاط النساء بالرجال من غير حاجة تبيح ذلك. ولا ضرورة تلزمك بها .

ودرء للفتنة دفعا ذلك، أمكن مرحلة كل في الجنسين بين الفصل على حرص الإسلام أن التأكيد مع للمفسدة مقدم على جلب المصلحة

التنبيه:إن الاختلاط في الصور المذكورة إن لم يكن لغير حاجة وفيه نوع من التطفل فلا يجوز، لأن الشيء إذا زاد

عن حده -انقلب إلى ضده.

أ.د. أنور غي�سي�ش

Page 277: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 278: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 279: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 279

د. نزار عمران

العنف والإسلام

لم يكن الربط بين الإسلام والعنف أو الإرهاب يوما بريئا بل وقفت دائما خلفه جهات ومصالح وتيارات فكرية معادية للإسلام، أو جهات ذات مطامع وأهداف سياسية. ولبعض التفصيل نعود بالتحليل إلى العنف وعلاقته

بالإنسان وأسبابه.

حالة عن تعبير فالعنف الانسان، طبائع في مجبول فهو وهابيل، قابيل منذ الإنسان العنف رافق لقد أو ما، غاية لتحقيق والترهيب والإكراه القوة استخدام يعتمد على إنفعالي أساس ذو وهو سلوك إنفعالية، من بدءا عديدة أشكالا وأخذ الإنسانية، حياة تطور العنف رافق وقد مكبوتة. قوية إنفعالات عن للتنفيس العنف الفردي، كعنف قابيل الذي كانت تحركه إنفعالات داخلية فردية من حسد وطمع وكراهية وغيرها من المشاعر السلبية فقادت إلى العنف فكانت الجريمة الأولى. ولازم العنف الحياة البشرية، ملازمة الخير والشر وأعمال إجرامية كالقتل العمد والسرقة لها. وكان وسيلة لاكتساب منافع غير مشروعة من خلال تصرفات وغيرها. وكان»وسيلة «لممارسة السياسة من خلال الحروب، وفي مقاومة الاحتلال والمحتلين، وفي الثورات العنف أشكال من الاجتماعية والسياسية الموجهة ضد حكم طبقة مستغلة أو طاغية مستبد. والكثير

التي ذكرتها هي شكل من ردود الأفعال على عنف آخر، ظاهر أو مستتر.

وبشكل عام عرف علماء النفس والاجتماع استخدام العنف على أنه إضطراب سلوكي ذو خلفية مرضية عموما ترجع إلى عواملعديدة منها الوراثية والإنفعالية والإضطرابية والإجتماعية والتربوية، فالوراثية والغريزية الدفين في أعماق الشخص بالخوف تتمثل والإنفعالية والسطوة، والتملك البقاء الإنسان في بدوافع تتمثل تتمثل والإضطرابية والإهانة، والإحتقار والإحباط والدونية بالخجل والشعور والغضب والكبت العنيف والعادات والمثل والعقائد القيم بدور تتمثل والإجتماعية وعقلية، ونفسية باضطرابات شخصية وسلوكية

والتقاليد وطبيعة العلاقات الإجتماعية.

إن العنف سلوك شاذ ترفضه المجتمعات الإنسانية عموما ولذلك حاول أعداء الإسلام ربط الإسلام بالعنف والعدوان على الآخرين وغيرها بالعنف الجهاد ووضعوا مصطلحات وتعابير كالإرهاب الإسلامي وربط مفهوم من التعابير التي تتراكم في عقل الإنسان لتشكل وعيا وإدراكا مشوها حول الإسلام. وإذا رجعنا عدة عقود إلى الخلف وراقبنا عملية التشويه المقصودة للمعاني الإسلامية خلال هذه الفترة لادركنا الأسلوب الذي اعتمده

أعداء الإسلام.

Page 280: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

280 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

يدرك المثقفون المسلمون الدور الذي لعبته الدول الأوروبية الاستعمارية في محاولة تحطيم دور الدين الإسلامي في البلاد الإسلامية التي استعمروها كي لا يكون الدين عامل موحد بين المسلمين وعامل وعي لدى الشعب المستعمر فيؤسس لرفض الاستعمار ومقاومته. وقبل انحسار الاستعمار الاستيطاني بعد الحرب العالمية الثانية عن الدول الإسلامية قام هذا المستعمر بزرع كيان استعماري في قلب العالم الإسلامي يكن العداء للإسلام والشعوب الإسلامية ويعمل دائما على إضعاف الشعوب الإسلامية. وخلال هذه الفترة انتهزت ولكن الإستيطاني الإستعمار مكان للحلول الفرصة المتحدة بالولايات المتمثلة الجديدة الصاعدة القوة على الإيدلوجيات بين وصراع الفكري والنشاط النهضة من نوع بدأ مع الفترة هذه وتزامنت جديد باسلوب كامل مساحة العالم الإسلامي لإعادة تشكيل الهوية الوطنية والقومية والدينية، وبدأت عملية ترميم الوعي الديني وإبراز دور الدين في المجتمع واستمرت هذه المرحلة حتى نهاية الثمانينيات حيث كانت الحرب الباردة تضع أوزارها والمعسكر الشرقي يتفكك ويتحطم، بنفس الوقت كانت الولايات المتحدة الأمريكية تعلن عن

مناقصة لإيجاد عدو جديد بدل العدو الشيوعي، وكان العدو الأول المرشح هو الإسلام.

ولكي نفهم الغاية من هذا العداء للإسلام والعالم الإسلامي من قبل قوة تبعد آلاف الأميال حيث لم يكن هناك صراع تاريخي مع الأمة الإسلامية ولم يوجد قديما صراع على الجغرافيا، علينا أن ننظر إلى الأسباب التي دفعت هذه القوة لهذا الموقف العدائي المعلن أحيانا والمستتر في أحيان أخرى كثيرة. إن الولايات المتحدة إلى مستوى أمة فلا يصح العالم، وهو تجمع لا يرقى أنحاء الأمريكية هي عبارة عن تجمع بشري من جميع تسميته بالأمة الأمريكية، فلا تجتمع فيه مقومات تشكيل الأمم، وهذا التجمع خليط من جميع شعوب العالم تقريبا لا يكاد يجمعهم سوى المصلحة المادية، فأفراد هذا التجمع هم أقرب إلى شركاء في شركة تجارية تعتمد في إسلوب عملها على مبدأ الغاية تبرر الوسيلة، والعدوان على الآخرين وإرهابهم بشكل للإستيلاء على مقدراتهم المادية والحصول على مصادر تمويل هذه الشركة بشكل دائم. هذا التجمع البشري الكبير ولكي يبدو كأمة لابد من تجميع أفرادها للوقوف خلف هذه الساسات العدوانية، وخير وسيلة هي جعلهم يتشاركون الإحساس بالخطر، فلا بد إذن من رسم عدو في مخيلتهم يشكل خطر داهم عليهم بشكل دائم مما يجعلهم يتجمعون بشكل غريزي وفطري فيرفعون شعارات الوطنية ويتمسكون بالمؤسسات القيادية التي تقود العدوان والتي تصبح بالنسبة لهم رمز الدولة وقوتها وتفوقها وغيرها من المعاني التي يحتاجونها فيقفون خلفها في

حال الخطر.

إن هذا الدولة مارست العنف طوال العصر الحديث ضد شعوب ودول العالم، ويتبدل العدو من مرحلة إلى أخرى حسب ما تقرر إدارتها وبما يتلائم مع المصالح المادية وضمان استمرار هذه التشاركية كدولة كبرى، فكان الإسلام بعد إنهيار الشيوعية هو العدو الذي تقرر في ذلك الوقت (حيث لم تكن الصين آنذاك تشكيل تهديدا يبدو هو الشرير العدو الحديثة لجعل هذا العديد من الأساليب ابتكر للغرب)، وعندما بدأ حربه مع الإسلام وأنه هو الطرف الخير في هذه المعادلة، وساعده على هذا سيطرته على وسائل الإعلام والتكنولوجيا ووسائل التواصل وتفوقه المدني بشكل عام، كما ساعده حالة الضعف الفكري والتشتت الذي عانت منه المجتمعات الإسلامية في اختراق الفكر الإسلامي والمجتمعات الإسلامية. فكان حصار إيران ثم تحطيم أفغانستان ثم منذ العام 0991 ميلادية كان الهجوم المباشر على الأمة فكانت حرب الخليج الأولى وتحطيم العراق والصومال وإضعاف الجزائر ثم السودان وفي السنوات الماضية ليبيا وتونس وسوريا ومصر واليمن وما زال العدوان مستمرا بأسماء وعناوين مختلفة. واختلفت أشكال الحرب على الأمة خلال هذه الفترة من الحرب المباشرة أو الحرب والولايات فالصهيونية المستعمر لهذا باهرة نتائج الوكالة حرب حققت الأخيرة السنوات وفي بالوكالة، المتحدة قللت خسائرها إلى الحد الأدنى بينما زادت خسائر الشعوب الإسلامية إلى الحد الأقصى عبر هذا النوع من الحروب، فالمسلمون يقتلون بعضهم ويعادون بعضهم ويشنون الحروب الدينية المقدسة ضد بعضهم والمسلمون يدفعون أموالهم للمستعمر لتسليحهم أو لحمايتهم من جيرانهم المسلمين أو دعم الطبقة الحاكمة لتستمر في حكمها رغما عن إرادة شعوبها. ولكي نفهم الثغرات ونقاط الضعف التي تسلل منها

هذا المستعمر علينا أن ننظر بتحليل لواقع المجتمع الإسلامي خلال العهود الأخيرة.

إن بعض عناصر الضعف في العالم الإسلامي ساعدت وسهلت لأعداء الإسلام التسلل إلى الفكر الإسلامي لتشويهه ووصمه بالعنف والقسوة وغيرها من الصفات التي تنكرها عموم المجتمعات البشرية .

د. نزار عمران

Page 281: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 281

إن الدين الإسلامي لا يحتاج للدفاع عنه فهو دين السلام ودين القيم والأخلاق والرحمة ولسنا هنا بحاجة فالقاصي هذا على للتأكيد والسلام الصلاة عليه الكريم للنبي الشريف الأثر أو الكريمة الآيات عديد لبث والداني يعلم بسماحة وخيرية هذه الرسالة فمنذ بدايتها وحتى انقضاء الوحي كانت رسالة سلام وخير ومحبة للعالم أجمعين، جاءت لبناء الإنسان السليم فكرا وعقيدة وجسدا، وبالتالي بناء المجتمع السليم، قال تعالى: أتقاكم إن « يا أيها الناس إنا خلقناكم من ذكر وأنثى وجعلناكم شعوبا وقبائل لتعارفوا إن أكرمكم عند الله

» الحجرات 31 . عليم خبير الله

لقد وقع العديد من المفكرين المسلمين ومنذ صدر الإسلام بمطب الخلط بين العام والخاص وبين الدين والسياسة وغالبا كان يتم هذا الخلط لأسباب سياسية ممالأة للحاكم أو المتغلب وتبريرا للسيطرة والسطوة

وفرضا لأفكار تساعد وترسخ سيطرة الحاكم المتغلب أو مجموعة أو فئة أو شخص ما.

ونشرها، تبليغها الرسالة فحملها وجاهد في بتبليغ هذه الكريم نبيه وتعالى لقد كلف الله سبحانه الدولة وبناء الرسول هجرة في سببا بالتبليغ التكليف فكان عنهم الله رضي المنتجبين أصحابه وأعانه الصلاة عليه الرسول وفاة حتى المسلمين حروب جميع وكانت المنورة، المدينة ومركزها الأولى الإسلامية أن المحيطة والقبائل واليهود المشركين من الجديدة الدعوة هذه أعداء حاول فقد دفاعية، حروبا والسلام يقضوا على هذه الدعوة، وكذلك الأمر بالنسبة للقوى العظمى آنذاك الإمبراطورية الفارسية والرومانية، فخاض المسلمون حروبهم مضطرين دفاعا عن الرسالة والدعوة، ولم تكن هذه الحروب أسلوب من أساليب الدعوة فقد قال تعالى: «ادع إلى سبيل ربك بالحكمة والموعظة الحسنة وجادلهم بالتي هي أحسن إن ربك هو أعلم بمن ضل عن سبيله وهو أعلم بالمهتدين» النحل 521، إنما هي حروب دفاعية ضد من حاول القضاء على هذا الدين أو منع التبليغ بالقوة. وبعد تمام الرسالة حيث قال تعالى: «اليوم أكملت لكم دينكم وأتممت عليكم نعمتي

ورضيت لكم الإسلام دينا ” المائدة3 .

ترك الإسلام حرية المعتقد للناس على أن لا يمنعوا إمكانية تبليغ الناس هذه الرسالة فالرسول ومن بعده اغوت ين قد تبين الرشد من الغي فمن يكفر بالط أصحابه مكلفون بإبلاغ الرسالة، قال تعالى: «لا إكراه في الدويؤمن بالله فقد استمسك بالعروة الوثقى لا انفصام لها والله سميع عليم» البقرة 652. وقد تابع أصحاب الرسول رضي الله عنهم في الحقبة الراشدية هذه السياسة حيث آمنوا أنهم مكلفون مع النبي الكريم بتبليغ

الرسالة فكانت حروبهم إما دفاعا أو استكمالا للتكليف المنوط بهم.

إذن الحروب التي خاضها المسلمون الأوائل في صدر الإسلام فرضتها الظروف العدائية المحيطة بالدعوة الجديدة وفرضتها ظروف التكليف بإبلاغ هذه الدعوة. وفي المراحل اللاحقة حاول الحكام استغلال الدين لبسط وساعدهم العام وخصصوا الخاص وعمموا يناسبهم ما الدين من فاجتزؤا حكمهم واستمرار سيطرتهم علماء السلاطين على هذا. ولكن الفكر الإسلامي كان ما يزال طازجا نضرا فنشط الفكر والأدب وجميع مظاهر الحضارة والحياة وأنتج حضارة مدنية عظيمة بالإضافة إلى الدين الذي انتشر بشكل واسع وسريع، واستمر يظهر التطرف فبدأ متتالية وحروب صراعات في ودخولها الأمة وتمزق العباسية الدولة سقوط حتى هذا بين المقدسة الحروب الفكري أسس لإمكانية التطرف المتردية. هذا الأوضاع أوضح كرد فعل على بشكل المسلمين. والحروب المقدسة هي حروب سياسية يستخدم فيها الإختلاف العقائدي والديني كمحرض ودافع للتجمع ومهاجمة الآخرين والقضاء عليهم بحجة اختلافهم، وقد عرفته الكنيسة أثناء حكمها في العصور الوسطى:» هي كل حرب دينية ضد معتنقى الديانات الأخرى»، واتسع هذا المفهوم ليشمل أبناء الدين الواحد ولكن مختلفي المذهب. وقد عرفت أوروبا بشكل واسع هذا النوع من الحروب، فالحروب الصليبية ضد العالم الإسلامي كانت من هذا النوع من الحروب استخدم فيها الدين كغطاء لهذه الحروب، ثم عرفت أوروبا فيما بعد التفتيش ضد النوع من الحروب فكانت خسائرها بالملايين، وكذلك محاكم داخلية اعتمدت على هذا حروبا المسلمين في إسبانيا تمت تحت نفس هذا النوع من الحروب، ولم تنتهي إلى أن تراجع حكم الكنيسة وتم

فصل الدولة والسياسة عن الدين في أوروبا.

عانى العالم الإسلامي ولفترة ليست بالقصيرة بالخمول الفكري وذلك منذ انهيار الخلافة العباسية وحتى العصر الحديث، المشاعر السلبيية من الإحباط والغضب والفشل سمحت للأفكار الشاذة المخالفة لمباديء

العنف والإسلام

Page 282: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

282 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

الرسالة الإسلامية بالظهور كرد فعل على هذه الأوضاع، هذه الرؤى والتوجهات الفكرية شوهت الصورة الناصعة للرسالة السماوية وخلطت بين السياسية والدين والنوازع والإنفعالات الشخصية من غضب وإحساس بالقهر والضعف والدونية فأنتجت فكرا مشوها نسب زورا إلى الإسلام وصمد طوال القرون الأخيرة بحجة المحافظة على تراث السلف الصالح وغيره من التسميات، وتقصير علماء الدين في العصور الحديثة وتورعهم عن إصلاح هذا الفساد وتنقية تعاليم الدين مما لحق بها كان سببا أيضا في استمرار هذا الشذوذ الفكري. وهذا كان

كحصان طروادة مكن العدو من التسلل إلى حصوننا والعبث بالنسيج الفكري والإجتماعي لأمتنا.

المقدسة، وحتى المصطلح نفسه، لا وجود لهما في الإسلام. ورغم ذلك فقد عرف الحرب مفهوم إن الدولة الصفوية إلى الصراع بين الخوارج تاريخه بدءا من حرب الحروب خلال النوع من العالم الإسلامي هذا ومناطق والثروة السلطة على والصراع السياسية للحروب كغطاء الدين فيها استخدم العثمانية والدولة إلى استخدامها في حربه ضد الأمة في النفوذ، ثم خمدت بعد ذلك لفترة طويلة. وعاد المستعمر الحديث

العصر الحديث.

أن يسوقه. وإنما هي كلمة البعض والحرب كما يحاول والعنف للعدوان الجهاد ليس مرادفا إن مفهوم عامة تحمل معاني عديدة ابتداءا من مجاهدة النفس، إلى بذل الجهد في العلم وإصلاح المجتمع وغيره من الجهاد ويبقى الإسلام، في صدر أسبابه له كانت فقد وذكرت فكما سبق الحربي الجهاد أما الجهاد، أنواع فالأصل ودنيوية. مادية لأسباب العنف واستخدام للعدوان وليس الأمة عن للدفاع ومشروعا قائما الحربي وعدم كافة الله خلق تأمين على الإسلام وحرص الجماعة، أو الفرد على العدوان وعدم الدم حرمة بالإسلام ه من قتل نفسا بغير نفس أو فساد في الأرض ذلك كتبنا على بني إسرائيل أن أجل تعالى:»من ترويعهم. قال فكأنما قتل الناس جميعا ومن أحياها فكأنما أحيا الناس جميعا» المائدة 23، وقال تعالى أيضا: «ومن يقتل وإذا النساء39. عظيما» عذابا له وأعد ولعنه عليه الله وغضب فيها خالدا جهنم فجزاؤه دا متعم مؤمنا اضطر المسلمون للجهاد الحربي دفاعا، فقد ترافق ذلك مع شروط وقيود، ورفض الإسلام مطلقا مبدأ الغاية أثناء الحروب. قال تعالى: « تبرر الوسيلة فيجب أن تكون الوسيلة أخلاقية سامية كما هي الغاية حتى في وقاتلوا في سبيل الله الذين يقاتلونكم ولا تعتدوا إن الله لا يحب المعتدين»، البقرة091، ومن أمثلة ذلك وصية الرسول – عليه الصلاة والسلام – لأصحابه قبل كل حرب ألا يقتلوا شيخا أوطفلا ولا امرأة ولامستسلما ولا يروعوا عابدا أو يهدموا صومعة أو يحرقوا بيتا أو يقلعوا زرعا، حتى في أشد مراحل القتال. ذكر جوستاف لوبون في موسوعته عن حضارة العرب، فقال: « إن القوة لم تكن عاملا في انتشار القرآن، فقد ترك العرب المغلوبين أحرارا في أديانهم، فإذا حدث أن اعتنق بعض الأقوام النصرانية الإسلام واتخذوا العربية لغة لهم فذلك لما رأوه من عدل العرب الغالبين مما لم يروا مثله من سادتهم السابقين، ولما كان عليه الإسلام من السهولة التي

لم يعرفوها من قبل“.

بعد هذا الإيجاز الذي يظهر ويؤكد أن الدين الإسلامي لا علاقة له بالعنف وإن هذه التهمة مغرضة من أعداء هذا الدين وإن بعض الأفكار والفتاوى التي تلوثت خلال التاريخ الإسلامي لا علاقة لها بأصل الدين وإنما يجري استغلالها من أعداء الدين. فما هي بنية حصان طروادة حتى يتسلل العدو لضرب هذا الدين من الداخل؟ وكيف يستطيع أن يسيطر على شريحة من المجتمع المسلم من أجل تنفيذ غاياته؟ وكيف يقود الشباب المسلم

لممارسة العنف باسم الدين؟

الناس العدو من السيطرة على فكر شرائح واسعة من التي تمكن العوامل هو أحد أهم أولا الجهل -والتأثير فيهم بسهولة أكبر وقيادتهم إلى حيث يبغي.

الإعلامي وحتى الثقافي والفكري في العالم الإسلامي الفضاء والإعلامي من خلال ملء الفكري - التأثير والعبث نطاق، أوسع على ونشرها الإسلام في لها أصل لا دينية وقصص وأحاديث ومرويات مشوهة بأفكار بالمصطلحات والتسميات وخلط الحقائق مع التزييف وتكرارها عبر وسائل الإعلام ووسائل التأثير الفكري حتى يصبح الحق باطلا والباطل حقا، واختراع تسميات ومصطلحات جديدة تتكرر بشكل دائم حتى تصبح حقيقة

في ذهن أغلب شعوب العالم.

- استغلال الإحباط العام المنتشر بسبب الفساد السياسي والإقتصادي في الدول الإسلامية وسوء توزيع

د. نزار عمران

Page 283: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 283

والغضب بالإحباط الشعور الإسلامي، هذا العالم دول أغلب في فاسدة طفيلية تحكم ووجود طبقة الثروة مكن أعداء الأمة من توجيهه في مراحل معينة وخاصة أنه ترافق مع الجهل وسوء التقدير فأصبح سلاحا بيد

المستعمر في تحطيم المجتمع المسلم.

البطالة جعل شريحة كبيرة من المجتمع تحت خط الفقر في أغلب وانتشار المادية والحاجة - الفقر الدول الإسلامية فمكن أعداء الأمة أختراق شريحة من الشباب المسلم ووقوعهم في فخ المغريات المادية ومن

ثم إنخراطهم في برامج ومشاريع تضر بأمتهم ومجتمعهم.

من واسعة شريحة ردة في ساهم الأخيرة العقود في والإجتماعي والاقتصادي السياسي الإحباط -التاريخية التجربة استنساخ إعادة وتريد التاريخ حبيسة فأصبحت الماضي إلى الإسلامية المجتمعات

الناجحة في عصر صدر الإسلام، فكانت ردة حضارية وفكرية وأخلاقية ومعرفية وحتى إسلامية.

المؤسسات والتيارات الإسلامية في أغلب الدول الإسلامية بتقديم مؤسسات ومنظمات ونماذج - فشل إدارية متطورة تساهم في تنظيم شؤون المجتمع وتساهم في تطويره ورفع مستواه الثقافي والعلمي، فكانت الفكري التطور تواكب ولا بالقشور تهتم الماضي فكر قدمتها مؤسسات حبيسة التي المؤسسات أغلب والعلمي، مما دفع العديد إلى هجرة هذه المؤسسات وصولا إلى إنكار الفكر الإسلامي واللجوء إلى العلمانية وإلى الأفكار المستورد، وفي المقابل فإن الفشل في بناء حضارة مدنية متطورة تتماشى مع مسيرة التطور الإنساني في أغلب دول العالم الإسلامية، بالإضافة للتأثير الإعلامي والفكري جعل شريحة من الشباب المسلم يربط الإسلام بالتخلف المدني التي تعيشه المجتمعات الإسلامية ودفعهم إلى رفض وإنكار القيم الإسلامية

السائدة وساهم إنبهارهم بالحضارة المدنية الغربية بتبني كافة قيم هذه الحضارة دون وعي أو تمحيص.

- إن فشل تجارب الوحدة السياسية والإجتماعية في الدول الإسلامية سبب حالة من الهروب من الإنتماء هوية تاريخهم عن في يبحثون وجعلهم الإسلامي، العالم في فئات عديدة لدى القومي والانتماء الإسلامي العام، حيث فشلت هذه الأمة في نظرهم القومي الإنتماء أو الإنتماء للإمة الإسلامية وإنتماء آخر غير أخرى ببناء أي شكل من أشكال الأمة الموحدة، فظهرت أحزاب وتيارات تدعو إلى القطرية وهذا نلاحظه في أغلب الدول العربية كالحزب القومي السوري الإجتماعي في بلاد الشام الذي يدعو لإقامة الأمة السورية والتي ليست لها علاقة بالحضارة الإسلامية أو الإنتماء الإسلامي واعتبار المسلمين غزاة لهذه الأرض وتشابهها في مصر وفي غازيا، الإسلامي فكرا الفكر واعتبار الفراعنة أثناء النيل كما كانت وادي دولة بناء أي الفرعونية الدعوة المغرب العربي عموما الدعوة الأمازيغية، وفي العراق الدعوة الكردية وغيرها الكثير من الأحزاب والتيارات في

دول العالم الإسلامي.

- كل ما سبق بالإضافة إلى عوامل تاريخية أخرى ساهمت في تخلف الأمة الإسلامية، شكل حصان طروادة تستنفذ مؤلمة حربا القلعة داخل الحرب وجعل القلعة داخل إلى والنفوذ بالتسلل الأمة أعداء مكن الذي بقيم وتستبدلها العليا قيمها وتحطم الاجتماعي بنسيجها وتعبث الإسلامية البلدان واقتصاد طاقات

مشوهة تضعف الشخصية والإنسان في المجتمع الإسلامي بشكل عام.

وحاولت الدين هذا آنذاك العظمى القوى عادت الرسالة فجر فمنذ يبدأ حديثا لم للإسلام العداء إن -الأشد الأخير هو الهجوم أن إلا التاريخية، الحقب الدين طوال لهذا العداء واستمر والقضاء عليه تحطيمه العلمي تقدمهم استخدموا حيث وخطيرا كبيرا تطورا الدين أعداء وأساليب وسائل تطورت حيث فتكا إلى قيمه والنفاذ الدين الفكري في محاربة التأثير أدوات المعرفي وسيطرتهم على وتفوقهم والتكنولوجي

وأسسه لتحطيمه من الداخل.

أود أن أقول أن هذا ليس قدرنا بل قدرنا أن نواجه هذه المعركة الفكرية بالعلم ونشر الثقافة وبناء أخيرا المؤسسات العلمية والثقافية ومراكز الأبحاث والوسائل الإعلامية التي تستطيع أن تقف بوجه هذه الحملة

وتدحض الأفكار المشوهة وتقدم الإسلام الحقيقي، ليعم خيره على البشرية جمعاء.

العنف والإسلام

Page 284: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 285: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 285

سحام موعد

الحديث الضعيف أقسامه وضوابطه ومراتبه وروايته

المطلب الأول: الحديث وتقسيمه الى مقبول ومردود.

وتحته فرعان : -

الفرع الأول : تعريف الحديث لغة واصطلاحا .

1-الحديث في اللغة :-

الأول :نقيض القديم .ورد في لسان العرب1 الحديث : نقيض القديم.

والثاني : الخبر .ورد في القاموس2 الحديث : الجديد والخبر.

وقال السيوطي3 :الحديث لغة : ضد القديم ، وقد استعمل في قليل الخبر وكثيره ، لأنه يحدث شيئا فشيئا .

وقد ورد لفظ الحديث في القرآن الكريم بمعنى الخبر في أكثر من موضع منها قوله تعالى

تشابها)5 ل أحسن الحديث كتابا م ثله)4وقوله (اللهنز (فليأتوا بحديث م

كما ورد لفظ الحديث في كلام النبي r,بمعنى نقيض القديم في مواضع منها قولهr, (يا عباس ألا

-ابن منظور،لسان العرب)حديث(،2\131 1

-الفيروزابادي،.القاموس المحيط)حديث(،ص214 . 2-تدريب الراوي �ي شرح تقريب النواوي،1\29 3

-الآية34 من سورة الطور. 4-الآية23من سورة الزمر. 5

Page 286: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

286 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

سحام موعد

أعطيك؟ ألا أمنحك؟ ألا أحبوك ؟ ألا أفعل بك؟ عشر خصال إذا أنت فعلت ذلك غفر الله لك ذنبك أوله وآخره ، قديمه وحديثه ......)6

2-الحديث في اصطلاح المحدثين :

الحديث في اصطلاح جمهور المحدثين هو (ما أضيف إلى النبي r,من قول أو فعل أوتقرير أو وصف خلقي أو خلقي أوأضيف إلى الصحابي أو التابعي )7

وخالف الكرماني والطيي ومن وافقهما اصطلاح جمهور المحدثين فهو عندهما :( ما أضيف إلى النبي صلى الله عليه وسلم من قول أو فعل أوتقرير أو وصف خلقي أو خلقي).فلا يدخل في التعريف الحديث

الموقوف ،وهوما أضيف إلى الصحابي ،ولا المقطوع وهو ما أضيف إلى التابعي.8

الفرع الثاني :تقسيم الحديث إلى مقبول ومردود:

قال الخطابي في «معالم السنن»9وتبعه ابن الصلاح 10» اعلم –علمك الله واياي- أن الحديث عند أهله ينقسم إلى صحيح وحسن وضعيف «.

وقال السيوطي في «تدريبه «بعد أن نقل كلام الخطابي وابن الصلاح :(لأنه (أي الحديث)إما مقبول أو مردود ،والمقبول إما أن يشتمل من صفات القبول على أعلاها أو لا ،والأول :الصحيح ، والثاني :الحسن ،والمردود

الى تقسيمه .

والمقياس الذي نعرف به ما يقبل من الحديث أو ما يرد هو الشروط التي تحقق سلامة الانتقال خلال الاسناد ، بالاضافه الى شروط الراوي.11

وقيل :الحديث صحيح ضعيف فقط.

قال شيخ الاسلام ابن تيميه 12»واما قسمة الحديث إلى صحيح وحسن وضعيف ،فهذا أول من عرف أنه قسمه هذه القسمة أبو عيسى الترمذي»وقال أيضا:»وأما من قبل الترمذي من العلماء فما عرف عنهم

هذا التقسيم الثلاثي ،لكن كانوا يقسمونه إلى صحيح وضعيف».

قال العراقي في «نكته»13ولم أر من سبقا الخطابي إلى تقسيمه المذكور ،وإن كان كلام المتقدمين ذكر الحسن ،وهو موجود في كلام الشافعي والبخاري وجماعه.لكن الخطابي نقل هذا التقسيم عن أهل

الحديث .وهو إمام ثقه ،وتبعه ابن الصلاح على ذلك.

قال ابن كثير14 :هذا التقسيم إن كان بالنسبة إلى ما في نفس الأمر ،فليس إلا صحيح أو ضعيف ،وإن كان بالنسبة إلى اصطلاح المحدثين فالحديث ينقسم عندهم إلى أكثر كم ذلك.

المطلب الثاني :الحديث الضعيف وضوابطه:

-رواه ابو داوود �ي السنن)2(:ك�اب الصلاة)3،2(،باب صلاة ال�سابيح،ح)1291(،2\193-194 وابن ماجه �ي السنن:ك�اب إقامة 6الصلاة والسنة �يها،ما جاء �ي صلاة ال�سبيح، ح)1387(،2\159-158.-انظر:نور الدين ع�ر،منهج النثد �ي علوم الحديث،ص27. 7

-المرجع نفسه،ص27. 8-علوم الحديث لابن الصلاح،ص11 9

60\1- 10- انظر:نور الدين ع�ر،منهج النثد �ي علوم الحديث،ص240. 11

-مجموع الف�اوى،25-23/18. 12-ال�قييد والإيضاح،ص19 13

-الباعث الحثيث شرح اخ�صار علوم الحديث،ص32. 14

Page 287: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 287

الحديث الضعيف أقسامه وضوابطه ومراتبه ورواي�ه

وتحته فرعان:-

الفرع الأول : الحديث الضعيف لغة واصطلاحا.

1-الضعيف في اللغة:

قال الفيومي15 :»والضعيف بفتح الضاد-لغو تميم ،وبضمها لغو قريش خلاف القوة والصحة».

وفي لسان العرب 16»والضعف: خلاف القوة،وقيل :الضعف،بالضم،في الجسد،والضعف،بالفتح،في الرأي والعقل،وقيل:هما معاجائزان في كل وجه»

قال الله تعالى:

ة ضعفا وشيبة يخلق ة ثم جعل من بعد قو نضعف ثم جعل من بعد ضعف قو ( اللهالذيخلقكممما يشاء وهو العليم القدير)17

فالحديث الضعيف في اللغة:هو الخبر الذي فيه علة أو وجبت ضعفه وأثرت في قوته وصحته.18

2-الحديث الضعيف في الاصطلاح:-

قال ابن الصلاح19:»كل حديث لم تجتمع فيه صفات الحديث الصحيح ولا صفات الحديث الحسن فهو حديث ضعيف «.وتبعه ابن كثير على تعريفه هذا.20

وقال ابن دقيق العيد21:»هو ما نقص عن درجة الحسن»

وتبعه على هذا الذهبي في (الموقظه) 22والعراقي في (فتح المغيث) 23وابن حجر في (النكت) 24والسيوطي في (الألفية)25.

ولعل ما ذهب إليه ابن دقيق هو الراجح.وذلك لأن كلام ابن الصلاح منتقد إذ ليس كل من عدمت فيه صفه من صفات الصحيح يسمى ضعيفا وإنما ينزل إلى رتبو الحسن،بخلاف الحديث الحسن فإنه اذا فقدت صفه

من صفاته فإنه ينزل الى رتبة الضعيف وقد علل ابن دقيق العيد(الإقتصار في تعريفه للحديث الضعيف على ما لم يجتمع صفات الحديث الحسن ، لأنه ما لم يحمع صفات الحديث الحسن فهو من صفات الصحيح

أبعد).26

ولذلك نجد جماهير المحدثين ممن كتب في علوم الحديث يميل الى ما ذهب إليه ابن دقيق العيد،وقالوا لو عبر ابن الصلاح بقوله (حديث لم تجتمع فيه صفات القبول،لكان أسلم من الإعتراض وأخصر)27.

-المصباح المنير)ضعف(ص187. 15-ابن منظور،لسان العرب)ضعف(،62-61/8. 16

-الآية54 من سورة الروم. 17-نهاد عبد الحليم عبيد،موقف المحدثين من العمل بالحديث الضعيف الفرد �ي �ضائل الأعمال،ص7 18

-علوم الحديث لابن الصلاح،ص41 19-الباعث الحثيث شرح اخ�صار علوم الحديث،ص53. 20

-الإق�راح �ي بيان الإصطلاح،ص201. 21-الموقظة �ي علم مصطلح الحديث،ص33. 22-��ح المغيث بشرح ألفية الحديث،ص49. 23-النكت على ك�اب ابن الصلاح،ص492. 24-ألفية السيوطي �ي علم الحديث،ص12. 25

-انظر:محمد بن علي بن دقيق العيد،الإق�راح �ي بيان الإصطلاح،ص201. 26-انظر:ابن حجر العسقلاني،النكت على ك�اب ابن الصلاح،492/1. 27

Page 288: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

288 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

الفرع الثاني:ضوابط الحديث الضعيف:

ضوابط الحديث الضعيف تؤخذ من شروط الحديث الصحيح والحسن.

قال ابن حجر28:(وخبر الآحاد بنقل عدل تام الضبط متصل السند غير معلل ولا شاذ هو الصحيح لذاته).

ثم قال 29:(فإن خف الضبط أي قل-والمراد مع الشروط المتقدمة في حد الصحيح فهو الحسن لذاته لا لشيء خارج.وهو الذي يكون حسنه بسبب الاعتضاد،نحو حديث المستور إذا تتعددت طرقه،وخرج باشتراط

باقي الأوصاف الضعيف).

ثم إن ضوابط الحديث الضعيف يتعلق بعضها بالعدالة وبعضها بالضبط وبعضها بالإنقطاع وبعضها بالشذوذ والعلة.

1-أما ما يتعلق بالعدالة فتحته الصور الآتية:30-

1-أن يكون راويه مجهولا سواء أكانت الجهالة عينية أم حالية.

2- أن يكون راويه معروفا بالضعف عند المحدثين أو متروكا أو مطروحا.

3-أن يكون معروفا بالكذب في حديث الناس.

4- أن يكون معروفا ببدعة كافرا بها اجماعا أو ليس كافرا لكنه غال فيها داع إليها على المذهب الأصح عند جمهور المحدثين.

5- أن يكون معروفا بالفسق والفجور.

2-وأما ما يتعلق بالضبط فتحته الصور الآتيه 31:

1-أن يكون راويه معروفا بقبول التلقين في الحديث.

أو من يحدث لا من أصل صحيح.

3-أو أن يكون معروفا بالتساهل في السماع.

4- أن يكون راويه معروفا بالخطأ أو الوهم أو الغلط أو الغفلة قلة أو كثرة مع أوبين التفريق بين القليل والكثير بأن الأول يكتب حديثه واللآخرلا يكتب حديثه.

3- أما ما يتعلق بالضبط فتحته الصور الآ تية:-

1-أن يكون الحديث معلقا،ويستثنى معلقات البخاري ومسلم ما كان منها بصيغة الجزم فإن هذة

-نزهة النظر �ي شرح نخبة الفكر �ي مصطلح أصل الأثر،ص38. 28-المرحع نفسه،ص46. 29

-انظر: نهاد عبد الحليم عبيد،موقف المحدثين من العمل بالحديث الضعيف الفرد �ي �ضائل الأعمال،ص10-9-8 30-ومعنى ال�لقين:أن يعرض عليه الحديث ليس من رواي�ه،ويقال له:انه من رواي�ك �يقبله ولا يميزه،وذلك لأنه مغفل �اقد لشرط ال�يقظ �لا يقبل 31

حديثه.انظر:نور الدين ع�ر،منهج النثد �ي علوم الحديث،ص86.

سحام موعد

Page 289: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 289

الصيغة تعتبر حكما بصحة الحديث إلى من جزم عنه فقط.

2-أو أن يكون الراوي مدلسا ممن أكثر التدليس ولم يصرح بالسماع.

3-أو أن يكون الحديث مرسلا على رأي الجمهور الذين يحتجون به إلا عند الاعتضاد وبعضهم لا يحتج به إلا بشروط، وبعضهم لا يحتج به مطلقا.

4- أو أن يكون الحديث معضلا.

4- أما ما يتعلق بالشذوذ والعلة فتحته الصور الآ تية:-

1-أن يكون معللا بعلة قادحة كقطع الموصول أو وقف المرفوع ونحوهما.

2-أو أن يكون شاذا أو مرسلا.

3-أو أن يكون مضطرا روي بأوجه مختلفة متعارضة ومتساوبة في القوة ولا يمكن الترجيح بينها.

4-أو أن يكون مقلوبا.

5-أو أن يكون مرجحا.

المطلب الثالث:مراتب الحديث الضعيف وروايته:

وتحته فرعان:-

الفرع الأول : مراتب الحديث الضعيف:-

نبين قبل الشروع بذكر مراتبه أسباب ضعفه التي يؤدي تفاوتها الى جعله مراتب الضعف وأسبابه وهي ست:-

1-اختلال عدالة الراوي.

2-اختلال ضبط الراوي.

3-عدم اتصال السند.

4-الشذوذ.

5- العلة القادحة.

6-فقد العاضد عند الإحتجاج إليه.

ولما كانت أسباب الضعف تتفاوت قوتها في توهين الحديث،فإن مراتب الحديث الضعيف تتفاوت بحسب ذلك،وبحسب بعده من شروط الصحة ،كما تتفاوت درجات الصحيح بحسب تمكنه منها32.

قال السيوطي33: «ويتفاوت ضعفه بحسب شدة ضعف رواته وخفته»

- انظر:نور الدين ع�ر،منهج النثد �ي علوم الحديث،ص288. 32-تدريب الراوي،197/1. 33

الحديث الضعيف أقسامه وضوابطه ومراتبه ورواي�ه

Page 290: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

290 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

يتنوع الضعيف إلى أنواع كثيرة،ولكن أهل العلم اختصروها في أنواع رئيسة لتكون ضوابط كافيه في تمييز المقبول من المردود، تندرج تحتها الصور كافة،ومن خلال هذة الأنواع الرئيسية ينبين لنا مبلغ الضعف

إن كان يصلح للتقوية إن وجد العاضد،أو أن ضعفه شديد لا يصلح أو أنه مكذوب مختلف جزما 34.

فالحديث الضعيف ينقسم إلى قسمين رئيسين:

1-حديث ضعيف غير شديد الضعف:وهو ما كان الضعف ف الرواة من جهة الحفظ أو ما كان ضعفه لإرسال أو لجهالة بعض رواته.فهذا القسم إذا تعددت طرقه ارتقى من الضعف إلى الحسن لغيره.للعاضد

الذي عضده،لأن مجيئه من طريق مقبول أو طرق أخرى يجير ضعفه.

2- حديث ضعيف شديد الضعف:وهذا القسم لا ينجبر بتعدد طرقهوهو ما كان الضعف لكون راويه كاذبا أو متهما بالكذب أو فاسقا أو متبدعا يدعو إلى بدعته أو كون الحديث شاذا، فلا يرتقي بتعدد طرقه عن

درجة الضعف إلى الحسن لشدة هذا الضعف وتقاعد الجابر عن جبر ضعف المروي ، وربما يرتقي بمجموع طرقه عن كونه منكرا أو لا أصل له إلى درجة المستور السيء الحفظ 35.

قال ابن الصلاح36: «ليس كل ضعف في الحديث يزول بمجيئه من وجوه ، بل ذلك يتفاوت ، فمنه ضعف يزيله ذلك،أن يكون ضعفه ناشئا من ضعف حفظ راويه مع كونه من أصل الصدق والديانة.فإذا رأينا ما رواه قد

جاء من وجه آخر عرفنا أنه مما قد حفظه ولم يختل فيه ضبط له.وكذلك إذا كان ضعفه من جهة الإرسال زال بنحو ذلك، كما في المرسل الذي يرسله إمام إذ فيه ضعف قليل يزول بروايته من جهة آخر.ومن ذلك

ضعف لا يزول بنحو ذلك لقوة الضعف وتقاعد هذا الجابر عن جبره ومقاومته،وذلك كالضعيف الذي ينشأ من كون الراوي متهما بالكذب أو كون الحديث شاذا».

الفرع الثاني : رواية الحديث الصعيف:

يجوز عند بعض أهل الحديث وغيرهم التساهل في الأسانيد ورواية ما سوى الموضوع من أنواع الأحاديث الضعيفة من غير اهتمام ببيان ضعفها فيما سوى صفات الله تعالى وأحكام الشريعة من الحلال والحرام

وغيرهما.وذلك كالمواعظ،زالقصص،وفضائل الأعمال، وسائر فنون الترغيب والترهيب،وسائر ما لا تعلق له بالأحكام والعقائد.وممن روينا عنه التنصيص على التساهل في نهو ذلك عبد الرحمن بي مهدي وأحمد بي

حنبل رضي الله عنهما 37.

والآثار في ذلك كثيرة ذكر الخطيب البغدادي جملة منها في كفايته 38.

منها قول الإمام أحمد:»إذا روينا عن رسول الله r,في الحلال والحرام والسنن والأحكام تشددنا في الأسانيد وإذا روينا عن النبي r,في فضائل الأعمال وما لا يضع حكما ولا يرفعه تساهلنا في الأسانيد».

أما إذا أردنا رواية الحديث الضعيف بغير إسناد فلا نرويه بصغية الجزم والقطع مثل :قال رسول الله r,:»كذا وكذا «أو فعل : بل نرويه بصيغة التمريض والشك كيروى وروي ونحو ذلك.

فقد قال ابن الصلاح في (علوم الحديث) 39.»إذا أردت رواية الحديث الضعيف بغير إسناد فلا تقل فيه: قال رسول الله r,كذا وكذان وما أشبه هذا من الألفاظ الجازمة بأنه r,قال ذلك، وإنما تقول فيه : روي عن رسول

الله r,كذا وكذا ،أو بلغنا عنه كذا وكذا، أو ورد عنه، أو جاء عنه، أو روى بعضهم، وما أشبه ذلك.وهكذا الحكم

- انظر:نور الدين ع�ر،منهج النثد �ي علوم الحديث،ص289-287. 34-انظر:السيوطي،تدريب الراوي،194-192/1. 35

وحسين من محسن الأنصاري اليماني،ال�حفة المرضية �ي حل المشكلات الحديثية ،ص278.-علوم الحديث ،ص34. 36

-انظر :ابن الصلاح،علوم الحديث،ص103. 37-ص134،باب ال�شدد �ي أحاديث الأحكام وال�جوز �ي �ضائل الأعمال. 38

-ص104-103. 39

سحام موعد

Page 291: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 291

فيما تشك في صحته وضعفه،وإنما تقول:قال رسول الله r,، فيما ظهر صحته بطريقه الذي أوضحناه أو لا.والله أعلم».

هذا في اصطلاح المتأخرين،أما المتقدمين فكانوا يتساهلون في ذلك وربما عبروا عن الصحيح بقولهم (روي)اعتمادا على اشتهار الأحاديث والأسانيد في عصرهم.

لذلك نجد في معلقات البخاري الصحيحة ما يعلقه ب روي، ونحوهما،فاعلم ذلك واحذر ما وثع فيه بعض العصريين من الغلط حيث قال:(ولقد أشار الترمذي في سننه إلى عدم ثبوت عدد العشرين-يعني في

(,r التراويح-عن عمر وغيره من الصحابة رضي الله عنهم، فقال:روي عن عمر وعلي وغيرهما من أصحاب النبيفاستدل المعاصر بقول الترمذي (روي)، على عدم ثبوته مع أن للترمذي وغيره من المتقدمين أحاديث صحيحه

كثيرة يذكرونها بهذه العبارة ونهوهما 40.

-انظر تفصيل هذة المسألة: ابن الصلاح ،علوم الحديث،ص104. 40ونور الدين ع�ر ،منهج النقد �ي علوم الحديث،ص297.

الحديث الضعيف أقسامه وضوابطه ومراتبه ورواي�ه

Page 292: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 293: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 293

378.147::811.111

Lina Omran. M.AProfessor at DeVry University, USA Applied Linguistics

ADULT-PRONUNCIATION DEVELOPMENT

ABSTRACT

This article sheds light on how adult-learners’ pronunciation progre-sses through two main processes: transfer and developmental processes. However, developing adult learners’ pronunciation is challenging because of a phenomenon called fossilization, caused by aging and affected by other physiological and psychological factors. Fossilization hinders adult learner’s pronunciation and makes it almost impossible to master the correct phono-logy. In this study, pronunciation processes are followed in an adult-female native speaker of Arabic learning English as a second language.

Key words: Adult-learner Pronunciation, Foreign language, Second lan-guage, Transfer, Developmental processes, Fossilization, Lateralization, Ha-bit formation, Affective argument.

Abbreviation Key: FL: Foreign language, L2: Second language, TL: Tar-get language.

Page 294: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

294 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

INTRODUCTION

To many foreign language (FL) and second language (L2) adult learners of English, it is frustrating to know it is hard to acquire native-like pronun-ciation, and it is increasingly difficult as one settles into adulthood. But, what makes it so hard? And how do learners acquire and learn the target langua-ge (TL)? Literature of language acquisition shows that the development of a learner’s pronunciation goes through two stages: transfer and developmen-tal processes, and it is influenced by a number of factors. However, it is hin-dered by fossilization. Theories of transfer and developmental processes of FL/L2 learning were observed in a case study of an adult-female Arabic-na-tive speaker, Leila, learning English in United States as a second language for three years.

TRANSFER

Transfer is the first stage of a learner’s pronunciation, in which learners apply their first language patterns to the target language. Transfer aims to fill the vacuum of knowledge in the learners’ interlanguage. For example, the /p/sound does not exist in the Arabic phonology; therefore, the Arabic-lear-ner learning English, Leila, used, instead, a sound from her L1 phonology, in this case, /b/. This leads to miscommunication as the difference between “pet”/“bet” or “pat”/”bat” and so forth becomes harder to distinguish. Tran-sfer is to blame for most learners’ errors.

However, not all transfer lead to errors, for there are three types of tran-sfer: positive, convergent-negative, and divergent-negative transfers (Tarone, 1987).

In the positive transfer, the learner succeeds in pronouncing sounds be-cause the native language and the target language have the same phoneme. The learner is expected to have no difficulty pronouncing a phoneme in TL that exists in the L1. For example, Leila has the /d/ sound in her L1, therefore she does not have any difficulty producing it in English correctly.

In the “convergent- negative transfer,” there are two phonemes in the learner’s L1 that are considered variants of one phoneme in the target lan-guage. In this case, the learner is predicted to have few if any problems. For example, in the Arabic phonology /l/ as in Leila and /ɫ/ as in للها /ʔaɫ ɫaːh/ are variants of /l/ ; thus, Leila had no problem differentiating and pronoun-cing the English /l/. She pronounced words like “language” correctly.

The divergent negative transfer is considered the main reason of pro-nunciation errors where the learner encounters the most difficulty (Tarone, 1987). In this kind of transfer, the learner has only one phoneme in his or her L1, while the target language has two, which both will be considered vari-ants of the phoneme that exists in the learner’s L1. For example, since Arabic does not have the /p/ nor /v/ sounds. Leila perceived and pronounced the two English phonemes /p/ and /b/ as variants of /b/. Also, she pronounced

Lina Omran. M.A

Page 295: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 295

/v/ and /f/ both as /f/ so she pronounced “very” as /firi:/.

DEVELOPMENTAL PROCESSES

The second stage of a learner’s pronunciation evolution is the deve-lopmental processes. As learning takes place, and the learner’s interlangua-ge is increasingly affected by the L2, the transfer or interference continues as developmental processes. Although it is hard to differentiate between tran-sfer and developmental processes, more substitutions from L2 and modifi-cation of interlanguage will occur in the latter (Flege & Davidian, 1984). In the early stages, interference processes predominate and then decrease over time. Simultaneously, the developmental processes at this stage are very in-frequent. In the following stage, they increase in frequency, and then decrea-se over time. Substitution starts as a stage within interference and then beco-mes a part of the developmental processes. Substitution takes three shapes: phoneme substitution where a phoneme substitutes another in the TL (e.g., Leila, substitutes the English /r/ with a colored /r/ that does not exist in her language), phonological process (e.g., Leila devoices the final consonant /z/), phonotactic modifications, where the learner tries to use special techniques to overcome difficulties in syllables. (e.g., consonant cluster reduction) (Ma-jor, 1987).

Developmental sequences are two types: gradual approximation and discrete jumps. In the gradual approximation, a learner proceeds gradually towards the correct form of the targeted language. For instance, Leila prono-unced the /ε/ sound as /i/, then gradually transitioned to a sound between /i/ and /ε/ before finally acquiring the correct form /ε/. In discrete jumps, a learner’s pronunciation develops in leap-like improvement until producing the correct form. At the early stage, Leila pronounced /dʒ/ as /ʒ/; the word “judge” as /ʒadʒ/. Then, after drawing her attention to the sound /dʒ/ as be-ing two sounds uttered together/d/and /ʒ/, her pronunciation of “j” became /dʒ/ and she articulated “judge” correctly: /dʒadʒ/. However, she was not consistent and /dʒ/ was infrequent and /ʒ/ was still used on occasion.

Learner’s pronunciation changes over time. Dickerson & Dickerson (1977) believe that this change is systematic in nature and controlled by two variants: style and environment. However, there is a correlation between style and both the interference and developmental processes. As style beco-mes increasingly formal, interference decreases and developmental factors increase. In other words, a learner holds back the interference processes that will re-emerge in inadvertent speech where a speaker pays less attention to content. For example, Leila shows the greatest use of /dž/ in word list rea-ding while the least correct use of /dž/ occurs in free speech. In addition, the environment affects a learner’s pronunciation. That means when the soun-ds neighboring the sound under scrutiny change, the pronunciation of this sound changes as well. For example, Leila produced an aspirated /p/ in an initial position correctly; however, when the environment changed and /p/

ADULT-PRONUNCIATION DEVELOPMENT

Page 296: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

296 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

occurred before an unstressed vowel in the same syllable, she pronounced it as /b/.

FOSSILIZATION

The development of an adult learner’s pronunciation is hindered by a phenomenon called fossilization. Age is believed to be the critical factor where no adult can achieve native-like pronunciation in L2 after puberty (Major 1987). In addition to age, several factors may play a role in an adult’s fossilization, some of them are physiological and some are psychological. Lateralization is an example of the physiological explanation, in which the brain loses its capacity for language. Phonological fossilization may be cau-sed, also, by stiffness of tongue and mouth muscles as a learner gets older (Tarone, 1987).

In psychological factors, psychological habit formation operates to make the interlanguage phonology resistant to change. In other words, adults are exposed to inappropriate learning situations where they form inaccurate phonological patterns of the targeted language. Once formed, those patterns are hard to change. Another psychological explanation “uses the affective argument… [It] focuses on the adult-learners’ essential lack of empathy with the native speakers and culture of the L2” (Taron, 1987, p.82). Those learners have no motivation to improve their pronunciation since they disavow the TL and its culture.

CONCLUSION

A learner’s pronunciation development is a complicated process that goes through a series of changes. The most dominant processes are the tran-sfer and developmental processes and sequences. However, fossilization is the main factor of adult-learners’ incapability to acquire an FL/L2 language. Although it is hard to be positively certain about all of the causes of phono-logical fossilization, this obstacle might be caused by physiological factors, such as lateralization and stiffness while the psychological factors are like habit formation and lack of empathy with the TL. However, researchers are still exploring all of the processes of phonological development and what might help or hinder them.

Lina Omran. M.A

Page 297: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 298: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 299: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 299

28-23-234=11181’255.2:28

Prof. dr Samina Dazdarević MA Fahreta Fijuljanin MA Aldin Rastić

INVESTIGATING LEXICAL GAPS IN TRANSLATION OF ISLAMIC TERMS IN THE HOLY QUR’AN

ABSTRACT

Translation is an intercultural activity therefore a translator is an inter-cultural expert or mediator. Intercultural interaction is an important aspect of translation, a process that goes beyond transferring meanings of words from one language into another. This paper deals with the role translation plays in enhancing intercultural interaction focusing on six translations of religious terms in the Holy Qur’an. This paper investigates how Arabic- to –English/Bosnian translators encounter and overcome lexical gaps. It is based on the hypothesis that lexical gaps in religious translation seem to be rather problematic to get around. Translation data for analysis is taken from six pu-blished renditions of the Glorious Qur’an where ayahs involving lexical gaps have been discussed along with alternative translations for the inadequately translated ayahs. The assessment of the translations of Qur’anic ayahs under study has yielded that lexical gaps are too thorny in religious translation to overcome unless appropriate translation techniques are utilized to process them with the help of Islamic English. This study aims to investigate the role of Islamic English in solving the difficulties in translating the noble Quran.

Key words: intercultural interaction, mediator, lexical gaps, Islamic En-glish, religious translation

Page 300: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

300 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

TRANSLATION - INTERCULTURAL ACTIVITY

Translation is essentially a human activity which enables human beings to exchange ideas and thoughts regardless of their different tongues and cul-tures. Today the movement of people around the globe can be seen to mirror the very process of translation itself, for translation is not just the transfer of texts from one language into another, it is now rightly seen as a process of negotiation between texts and between cultures, a process during which all kinds of transactions take place mediated by the figure of the translator.

Nowadays the researchers who put the emphasis on the cultural aspects of translation are numerous. Mayoral et al. (1988: 357) conceive the translati-on process as a communicative act, and they define the figure of the transla-tor as a decoder of the source language as well as an encoder of the target language, and at the same time a receptor of the message in the source cultu-re as well as a source of the message in the target culture (cited in Martinez-Sierra, 2010: 119).

For descriptivist Toury (1995: 56), translation is an activity “which ine-vitably involves at least two languages and two cultural traditions, i.e., at least two sets of norm-systems on each level.” Cateora and Graham (1999: 94) also argue that language may be one of the most difficult cultural ele-ments to master, and indicate that sometimes it can be advisable to resort to a cultural translator (“a person who translates not only among languages but also among different ways of thinking and among different cultures”). The cultural translator could help avoid obscene, offensive, or simply ridiculous results. In a word, they also support the figure of the translator (or interpre-ter) as a cultural expert or mediator. The whole discussion reflects the role of translation in opening channels of communication among human beings regardless of the distances separating them.

RELIGIOUS TRANSLATION – IMPROVING INTERCULTURAL INTERACTION

Crystal (2003: 388) states that the formal process of religious translati-on is a long term, painstaking and frustrating task, usually carried out by committee. Translators have to satisfy two criteria, which are always in-compatible, because one looks backwards and the other forwards. Crystal emphasizes that first, the translation must be historically accurate, faithfully representing the meaning of the source, insofar as this can be known, and integrated within the religious tradition which it is a part. Secondly, it must be acceptable to the intended users of the translation - which, in practice, means that it must be intelligible, aesthetically pleasing, and capable of re-lating to current trends in religious thought, social pressures, and language change. No translation can ever satisfy the demands of all these factors.

The significance of translating religious expressions lies in the role they play in improving intercultural interaction. Considering the great strides ta-ken by man in the field of communication technology, it has become evident

Prof. dr Samina Dazdarević, MA Fahreta Fijuljanin, MA Aldin Rastić

Page 301: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 301

that a globalized world needs translators not only with specialized knowled-ge in two languages, but also with intercultural competence.

Cultural differences impose difficulties in translation

Knowledge of the target culture is crucial for successful English-Arabic translation. Poor comprehension may arise from lack of insight into the tar-get culture. There is a mismatch in cultural norms and beliefs between the Arab and Western cultures.

Culture is the complex whole, which includes knowledge, belief, art, mo-rals, law, customs, and any other capabilities or habits acquired by man as a member of society (Taylor, 1958: 1). It is the set of general meanings that people use to explain their origins, and to predict their future. Culture plays an essential role in determining the appropriateness of linguistic units. In addition, cultural variables affect the degree of understanding between two language communities (cf. Kussmaul, 1995: 65). As a result, language is an integral part of culture because the vocabulary of a language derives its me-aning from its culture. Arabic is associated with specific cultural and social norms quite different from those, associated with other languages. Thro-ugh translation, translators become transmitters of different civilizations. Inevitably to some extent, any translation will reflect the translator’s own mental and cultural outlook, despite the best of impartial intentions. Every translator has her/his own beliefs, knowledge and attitudes. Discrepancy in cultural beliefs, norms and linguistic expression between the two cultures and languages is responsible for difficulties in English/ Arabic translation. Cultural differences often impose greater difficulty for translators than lin-guistic features such as language structure.

There are often cultural gaps caused by different aspects of societies, which lead to linguistic gaps. Therefore, finding translation equivalent for cultural terms requires the bridging of the cultural and linguistic gaps and meeting readers’ expectations. “Translators have to be aware of the fact that readers’ expectations, their norms and values, are influenced by culture and that their comprehensions of utterances is to a large extent determined by these expectations, norms and values” (Kussmaul 1995, 70).

LEXICAL GAPS IN TRANSLATING

Lexical gaps are instances of lack of lexicalization detected in a language while comparing two languages or in a target language during translation. Although the problem seems to be minor and clear, one gets rather the oppo-site impression after an excursion through the linguistic literature on lexical gaps (Cvilikaite, 2006: 127).

Cvilikaite (2006: 127) adds that a lexical gap means the absence of lexica-lization of a certain concept. A concept is lexicalized when a language has a lexical item - a single word, a complex word, an idiom or a collocation - to

INVESTIGATING LEXICAL GAPS IN TRANSLATION OF ISLAMIC TERMS IN THE HOLY QUR’AN

Page 302: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

302 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

express it. The existence of a lexical gap will be noted only when a concept lacks lexicalization and is expressed by a free word combination or any other trans-formation (e.g., omission, translation by a different part of speech, etc.).

Lexical gaps are the resultants of the un-lexicalized concepts in a gi-ven culture. Language and culture are so intimately related in the sense that the latter is part of the former, which is why some regard language as the mirror of culture. Since the Arabic language has got a long cultural heritage behind it and the Qur’an enriched its lexical framework, many Qur’anic lexis have no one-to-one equivalents in English. In fact, culture causes” many more severe complications for the translator than do differences in language structure” (Nida, 2000:130). So, some Islamic terms in Qur’anic ayahs will be discussed and their translations will be assessed to prove how semantico-lexical gaps are present and treated.

ISLAMIC ENGLISH IN SOLVING THE DIFFICULTIES IN TRANSLATING

The importance of the Quran to a vast portion of the world’s populati-on makes the translation effort all the more important. When translating the Quran from Arabic to English, something gets lost in translation becau-se the translation will make the meaning weaker. One of the most evident problems in the translation of the Quran is the difficulty to translate words meanings deeply without changing. The Quran is one of the most influential books in the world today and the foundation text and inspiration for more than a billion people. It sets out the rituals, ethics, prayers and laws of Islam and is the word of supreme authority for the Muslim faith. But for many English language readers, reading the Quran in English can be difficult be-cause some Arabic words do not translate easily into English or may have multiple meanings (Alzubi, 2013: 95).

Because the meaning is the corner stone of translation and many transla-tion theorists agree that the ultimate goal of the translator is to convey the meaning of the second language (SL) message to target language (TL) me-ssage without distortion, the translators of the holy Quran create English Islamic; they expressed the Islamic nouns in its meanings without distorti-on, so several vocabularies have been appeared in English, for example the word of “hajj” instead of the word in Arabic. The idea came from a theory of transliteration (Alzubi, 2013: 95).

The transliteration approach depends on phonetic transliteration and is appropriate for unknown words. This is particularly common for proper no-uns such as company, people, place and product names. When words cannot be found in translation resources such as a bilingual dictionary, transliterati-on (the process of converting characters in one alphabet into another alpha-bet) is used. Automatic transliteration of English OOV words has been stu-died for several languages, including Arabic, Korean, Chinese, and Japanese (Alzubi, 2013: 96).

Prof. dr Samina Dazdarević, MA Fahreta Fijuljanin, MA Aldin Rastić

Page 303: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 303

PROBLEMS IN TRANSLATING ISLAMIC TERMS IN THE HOLY QUR’AN

Many Arabic words are simply not translatable into English. Many others are rendered into English with difficulty. The desire of Muslims to present their meanings in English is often so strong as to make them less cautious, and to use words which do not at all do justice to the intended meanings (Dazdarevic, 2012).

It must be remembered that many of the meanings of Arabic words and phrases are of divine provenance and may not be separated from their Ara-bic forms. And when Islamic meanings are altered, transformed and tran-svalued through translation, it is an irreparable loss to Islam, to the Muslim and to the human spirit.

Dazdarevic (2012) exemplifies the word salah, which is often translated as prayer. Prayer is any communication with whatever is taken to be one’s god, even if that is an idol. To say that one prays to God, to Jesus, that one prays for a juicy apple in the morning or for one’s beloved to recover from a sickness, to pray at any place or time, in any position or under any condition, all these constitute sound English usage. What a distortion of the word salah to translate it to ‘prayer’. Being the supreme act of worship in Islam, salah must be held at its live times, for the purposes defined by the shari’ah. It should consist of precise recitations, genuflections, prostrations, standings and sittings with orientation towards the Ka’bah, and should be entered into only after ablutions and a solemn declaration of intention 01 niyah. How can all this ever be compressed in a word like prayer. Doesn’t reason dictate that salah (prayer) should always be called salah? Prayer corresponds to the me-aning of devotion and may well stand as translation of it, but certainly not for salah. Table 1 presents some Islamic terms taken from six translations of meaning of the Holy Qur’an.

Table 1. Islamic terms in six translations of meanings of Qur’an Muhsin1Khan

Yusuf Ali2 M. H.Shakir3

M. M.Pickthal4

SaheehInter-national5

BesimKorkut6

Adhan Call to prayer Call to prayer

Call to prayer

Call to prayer

Ezan

Akbar Magnify Glory Magnify Magnify Ekber

Salat Prayer Worship Prayer Prayer Namaz, salat

Asr Middle prayer

Asr Middle prayer

Middle prayer

Asr, akšam

INVESTIGATING LEXICAL GAPS IN TRANSLATION OF ISLAMIC TERMS IN THE HOLY QUR’AN

Page 304: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

304 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Ayat Ayat Verse Verse Verse Ajet

Sadaqat/Sadaqah

Charity Alms Almsgiving Charitableexpendi- tures

Sadaka

Ghaib Unseen Ghaib Unseen Unseen Gaib

Zakat Charity Poor-rate Poor-due Zakah Zekat

Halal Lawful Allowed Lawful Lawful Halal

Jinn Jinn Jinn Jinn Jihn Džin

Ka/’bah Ka/’ba Kaaba Ka/’bah Ka/’bah Kjaba

Qiblah (direction)

Qibla Qiblah Qiblah Qiblah Kibla

Hajj Hajj Pilgrimage Pilgrimage Hajj Hadž

These are ayahs that show usages of Islamic terms in all six translations ofmeanings in the Holy Qur’an.

Table 2. Islamic terms in the Holy Qur’an Translators of the HolyQur’an

At-Tawba, Surah (Chapter) 9, Ayat سورة ال�وبة(Verse) 18

Mohsin Khan The Mosques of Allah shall be maintained only by those who believe in Allah and the Last Day, perform As-Salat (Iqamat-as-Salat), and give Zakat and fear none but Allah. It is they who areon true guidance.

Abdullah Yusuf Ali The mosques of Allah shall be visited and maintained by such as believe in Allah and the Last Day, establish regular prayers, and practise regular charity, and fear none (at all) except Allah. It is they who are expected to be on trueguidance.

Prof. dr Samina Dazdarević, MA Fahreta Fijuljanin, MA Aldin Rastić

Page 305: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 305

Muhammad HabibShakir

Only he shall visit the mosques of Allah who believes in Allah and the latter day, and keeps up prayer and pays the poor-rate and fears none but Allah; so (as for) these, it may be that they are ofthe followers of the right course.

MohammedMarmaduke Pickthal

He only shall tend Allah’s sanctuaries who believeth in Allah and the Last Day andobserveth proper worship and payeth the poor- due and feareth none save Allah. For such (only) is it possible that they can be of the rightlyguided.

Saheeh International The mosques of Allah are only to be maintained by those who believe in Allah and the Last Day and establish prayer and give zakah and do not fear except Allah, for it is expected that those willbe of the [rightly] guided.

Besim Korkut Allahove džamije održavaju oni koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju i koji molitvu obavljaju i zekat daju i koji se nikoga osim Allaha ne boje; oni su,nadati se je, na Pravome putu.

PROBLEMS IN TRANSLATING PERSONAL NAMES OF THE PROPHETS IN THE HOLY QUR’AN

By analysing all the translations we can see that most of the translators did not use transliteration and transcription for translation of personal pro-per names in their languages. This means that translators, translating The Holy Qur’an from the Arabic language into English, did not use transcripti-on of Arabic but they used transcription of Biblical names (see Table 1). For example, Marmaduke Pickhtal, Saheeh International and Yusuf Ali translate Abraham instead of Ibrahim, Jesus instead of Isa, Noah instead of Nuh. We can see that Muhammad Mohsin Khan translates prophets’ names using the transliteration and transcription of Arabic giving biblical names in brackets what we think is the best way. And Besim Korkut translates using Arabic transliteration and transcription. Maybe one of the reasons that the transla-tors who did not use Arabic transcription but instead used Biblical terms, did so in order to translate for both non-Muslim and Muslim readers. Table 3 presents these names in all six translations of meaning of the Holy Qur’an showing how these translators use these names in ayahs.

INVESTIGATING LEXICAL GAPS IN TRANSLATION OF ISLAMIC TERMS IN THE HOLY QUR’AN

Page 306: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

306 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Table 3. Prophet›s names in translations of ayats (verses) of the Holy Qur›an

Translators of the Holy Qur’an

An-Nisaa, Chapter 4, Verse 163 ,سورة النساء

Mohsin Khan Verily, We have sent the revelation to you (O Mu-hammad صلى الله عليه وسلم) as We sent the revelati-on to Nuh (Noah) and the Prophets after him; We (also) sent the revelation to Ibrahim (Abraham), Isma›il (Ishmael), Ishaq (Isaac), Ya›qub (Jacob), and Al-Asbat [the offspring of the twelve sons of Ya›qub (Jacob)], ‹Îsa (Jesus), Ayyub (Job), Yunus (Jonah), Harun (Aaron), and Sulaiman (Solo-mon); and to Dawud (David) We gave the Zabur (Psalms).

Abdullah Yusuf Ali We have sent thee inspiration, as We sent it to Noah and the Messengers after him: we sent inspiration to Abraham, Isma›il, Isaac, Jacob and the Tribes, to Jesus, Job, Jonah, Aaron, and Solo-mon, and to David We gave the Psalms.

Muhammad Habib Shakir

Surely We have revealed to you as We revealed to Nuh, and the prophets after him, and We revealed to Ibrahim and Ismail and Ishaq and Yaqoub and the tribes, and Isa and Ayub and Yunus and Haroun and Sulaiman and We gave to Dawood

Mohammed Marma-duke Pickthal

Lo! We inspire thee as We inspired Noah and the prophets after him, as We inspired Abraham and Ishmael and Isaac and Jacob and the tribes, and Jesus and Job and Jonah and Aaron and Solo-mon, and as We imparted unto David the Psalms;

Saheeh Internati-onal

Indeed, We have revealed to you, [O Mu-hammad], as We revealed to Noah and the prophets after him. And we revealed to Abraham, Ishmael, Isaac, Jacob, the Descendants, Jesus, Job, Jonah, Aaron, and Solomon, and to David We gave the book [of Psalms].

Besim Korkut Mi objavljujemo tebi kao što smo objavljivali Nuhu i vjerovjesnicima poslije njega, a objavljivali smo i Ibrahimu, i Ismailu, i Ishaku, i Jakubu i unucima, i Isau, i Ejjubu, i Junusu, i Harunu, iSulejmanu, a Davudu smo dali Zebur –

Prof. dr Samina Dazdarević, MA Fahreta Fijuljanin, MA Aldin Rastić

Page 307: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 307

The typical transcription of Arabic has as its purpose to convey the pro-nunciation of Arabic words, usually to foreigners who are not comfortable with traditional Arabic orthography.

The present situation of the English language — when it expresses matters pertaining to Islam, its culture, history and civilization, to the Muslim World or the Muslims, whether used by Muslims or non-Muslims is chaotic. It con-stitutes an intellectual and spiritual disaster of the highest magnitude. And it carries a universal injustice against the human spirit.

Every Muslim who needs to have his name transliterated into the Latin alphabet must have seen his name spelled in a large variety of ways. Most of these ways mutilate the Muslim›s name beyond recognition. A Muslim name is in all likelihood an Arabic name. In Table 4 there are twelve prophet›s na-mes in all six translations to show this usage of different spelings.

Table 4. Prophet›s names in the translations of the Holy Qur›an

MuhsinKhan Yusuf Ali M. H.

Shakir M. M.Pickthal

SaheehInter-national

BesimKorkut

Muhammad Muhammad Muhammad Muhammad Muhammad Muhammed

Nuh (Noah) Noah Nuh Noah Noah Nuh

Ibrahim(Abraham) Abraham Ibrahim Abraham Abraham Ibrahim

Isma’il(Ishmael) Isma’il Ismail Ishmael Ishmael Ismail

Ishaq(Isaac) Isaac Ishaq Isaac Isaac Ishak

Ya’qub(Jacob) Jacob Yaqoub Jacob Jacob Jakub

‘Îsa(Jesus) Jesus Isa Jesus Jesus Isa

Ayyub(Job) Job Ayub Job Job Ejjub

Yunus(Jonah) Jonah Yunus Jonah Jonah Junus

Harun(Aaron) Aaron Haroun Jonah Aaron Harun

INVESTIGATING LEXICAL GAPS IN TRANSLATION OF ISLAMIC TERMS IN THE HOLY QUR’AN

Page 308: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

308 ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9

Sulaiman(Solomon) Solomon Sulaiman Solomon Solomon Sulejman

Dawud(David) David Dawood David David Davud

CONCLUSION

Translation enlightens human minds as it provides insights into other people’s lives and ways of thinking. It also demonstrates the close relati-onship between language and culture. Translation paves the way for a world of new horizons, tolerance, and openness. Good translators should be cultu-rally competent in their native languages as well as the target languages they translate into. Culture is heavily indebted for its intellectual development to translation. Nothing demonstrates the complexity of language and of speci-fic texts more vividly and explicitly than translation. Translation is impor-tant as a source of diffusion of knowledge of every kind. By understanding the development of every aspect of culture in other civilizations, people can also enrich their understanding of their own culture.

Cultural differences between languages constitute the main reason be-hind the rise of lexical gaps. Loan-translation and transliteration are the only resort for translators to get around the problem of lexical gaps. Lexical gaps, as referred to, are attributed to a variety of reasons such as the absence of the lexicalization of some concepts in a given language. The lexicalization of the same concepts in another language constitutes translation problems and difficulties.

(FOOTNOTES)

1 Muhammad Muhsin Khan, born 1345 AH / 1927 CE, translator of The Noble Quran, Sahih Al-Bukhari, Al-lu’lu’ wal Margan and many other books, continued his education until he gained a Degree in Medicine and Surgery from the University of Punjab, Lahore. He stayed in the Ministry of Health for about 15 years, then he moved to AlMadinah, where he worked as a Chief of the Department of Chest Diseases in the King›s Hospital. Then lastly, he worked as the Director of the Islamic University Clinic, Al-Madi-nah.

2 Abdullah Yusuf Ali, CBE, FRSL (born 1872 – 1953) was a British-Indian Islamic scholar who translated the Qur›an into English. Ali was born in Bombay, British India to a wealthy merchant family. As a child, Ali re-ceived a religious education and, eventually, could recite the entire Qur›an from memory. He spoke both Arabic and English fluently. He studied En-glish literature and studied at several European universities, including the

Prof. dr Samina Dazdarević, MA Fahreta Fijuljanin, MA Aldin Rastić

Page 309: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje

ISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 309

University of Leeds. He concentrated his efforts on the Qur›an and studied the Qur›anic commentaries beginning with those written in the early days of Islamic history.

3 Muhammad Habib Shakir (1866 in Cairo – 1939 in Cairo) was an Egyptian judge, born in Cairo and a graduate from Al Azhar University. He was a Sudan›s Supreme Judge for four years (1890-1893), Dean of Alexandria›s Scholars, Al-Azhar Secretary General («Wakil») and a member of its board of directors, Member of Al-Azhar Corps of High scholars, Member of Al Azhar legislative Society («al-Jam‘iyya al-Tashri‘iyya»).

4 Muhammad Marmaduke Pickthall [1875 – 1936] was born as William Pickthall in 1875 in London, to an Anglican clergyman, and spent his forma-tive years in rural Suffolk. He was contemporary of Winston Churchill at Harrow, the famous private school. During intervals from living a sedentary life in Suffolk, Pickthall traveled extensively in the Arab world and Turkey. In 1917, Pickthall reverted to Islam and soon became a leader among the emerging group of British Muslims. The mission of ‘translating’ the Qur’an had preoccupied Pickthall’s mind since he reverted to Islam. He saw that there was an obligation for all Muslims to know the Qur’an intimately.

5 In 1989 three American women converted to Islam joined together to form Saheeh International. Initially established to edit Islamic literature in English submitted by authors to Dar Abul-Qasim of Jeddah, Saudi Arabia, shortly thereafter the group began to produce material of its own as well.

6 Besim ef. Korkut (1904-1975), a Bosnian and Bosnian writer, Theolo-gian and Islamic scholar.

INVESTIGATING LEXICAL GAPS IN TRANSLATION OF ISLAMIC TERMS IN THE HOLY QUR’AN

Page 310: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 311: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje
Page 312: ISLAMSKA MISAO misao 9.pdfISLAMSKA MISAO • 2016 • BROJ 9 7 UVOD U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Neka je neizmjerna hvala Allahu, dž. š., na ni’metima i blagodatima koje