Embed Size (px)
Citation preview
UDK l
ISSN 0351 -4706
CODEN FIISE7
9
Fil istrai God 17 Sv 4 Str 847-1 1 80 Zagreb 1997
Izvorni tlanak UDK 180116524
Tore Nordenstarn Bergen
Razumijevanje i objainjenje U humanistiEkim znanostima
1 Godine 1883 objavljen je prvi svezak (drugi je ostao nedovrSen) Ein-leitung in die Geisteswissenschafien Wilhelrna Diltheya koji se rnoie pro- rnatrati kao potetak aktualne znanstvenoteorijske rasprave o objaSnjenju i razurnijevanju Prva faza rasprave odlikuje se oStrirn suprotnostirna Hu- rnanistitke znanosti (ili nduhovne znanosticc U novohegelijanskoj tradiciji kojoj je npr pripadao Dilthey ~kulturne znanosticc U novokantovskoj tradi- ciji kojoj je npr pripadao Richert) bile su po svojoj rnetodi i podrutju predrneta posve razlitite npr od prirodnih znanosti Hurnanistitke zna-nosti U Sirokorn srnislu - koji obuhvaCa hurnaniora socijalne znanosti pravo i teologiju - trebale su po tom shvaCanju iz proSloga stoljeCa predstavljati jedinstveno podrutje a prirodne znanosti joS jedno jedinstveno znanstveno podrutje i ta su dva podrutja trebala zajedno iscrpiti podrutje ernpirijskih znanosti
Druga se faza rasprave o objaSnjenju i razurnijevanju U znanostirna odlikuje tezom o jedinstvu znanosti Kao protupozicija Diltheyevirn Windelbando- vim i Rickertovirn dualistitkirn koncepcijarna rnogao bi se spornenuti Hern- pelov logitki ernpirizarn i Popperov krititki racionalizam PO toj spoznajno- teorijskoj sherni svc bi znanosti irnale isti cilj i to cilj proizvodnje znan- stvenih objaSnjenja koja se mogu dovesti do proste forrnulacije Sto je tzv deduktivno-nornologijski model znanstvenih objasnjenja Treda se faza opet odlikuje oStrim dualizrnorn Deduktivno-nornologijski model treba se prerna tom shvadanju koje se nagovjeSCuje S irnenorn von Wrighta dopuniti drugirn rnodelorn shernorn objainjenja namjera Prvi je model uterneljujuci za prirodne znanosti drugi za hurnanistitke znanosti U Sirokorn srnislu
U znanstvenoteorijskoj literaturi o objaSnjenjima U zadnjirn su desetljedirna prevladavala ta dva rnodela (Ovdje se ne osvrdern na Hernpelov drugi model na tzv statistitko-induktivnu shernu koja U raspravarna nije irnala nikakvu vodeCu ulogu) Zanirnanje za filozofe koji su sudjelovali U diskusiji poglavito se usredototilo na forrnalna svojstva rnodela Na taj se natin U
udarnoj literaturi zrcali vezanost analititke filozofije za rnodelno-teorijske i formalno-logitke aspekte obradenih ternatskih krugova To vaii i za filo- zofa kakav je Karl-Otto Apel koji je doduSe kritizirao dihotorniju pri- rodne znanosti-hurnanistitke znanosti i predloiio da socijalne znanosti U
izvjesnoj rnjeri zauzmu rnedustajaliSte izrnedu prirodnih i hurnanistitkih znanosti ali koji se npr U svojoj opseinoj knjizi o kontroverzi objaSnjenje- razurnijevanje iz 1979 U potpunosti drii putova predznatenih U oba ova rnodela
Ako se polazeCi od oba glavna rnodela zaputirno na traganje za hurna- nistitko-znanstvenirn objainjenjirna rezultat Ce biti posve rnriav narotito ako se orijentirarno na poziciju jedinstva znanosti Nakon nekoliko pri- rnjedbi o oba terneljna rnodela koji vladaju U literaturi predloiit Cu drugu
FIIOZOFSKA IS~RA~IVANJA r Nordenslam Kazurnijevanje i objalnje-67 God 17 (1997) Sv 4 (1(K)9-1019) 1010 njc U humanisti6kim znanostirna
strategiju koja ne polazi od modela nego od dane humanistiEko-znanstvene zbiljnosti Prva strategija polazi od modela i pita ))Ukojoj mjeri moiemo nati rezultate na podruEju znanosti koji manje-viSe dobro odgovaraju tim modelimacc Druga strategija polazi od egzistirajukih znanosti i pita d t o se U razliEitim pojedinacnim podruEjima priznaje kao objaSnjenje Mogu li se priznata objaSnjenja svesti na neke tipove Slaiu li se ti tipovi dje- lomice ili potpuno S modelima razmatranim U znanstveno-teorijskoj litera- turicc Kada se slijedi ta strategija tada bi mogla nastati Eetvrta faza rasprave o objaSnjenju i razumijevanju SljedeCe naznake namjeravaju do- prinijeti takovu novom orijentiranju U raspravi o objaSnjenju
2 Prema Hempelovu i Popperovu shvatanju svako se pravo znanstveno objaSnjenje sastoji iz tri komponente prvo stav koji opisuje dogadaj Sto ga treba objasniti drugo singularni stavovi koji opisuju odredene poEetne uvjete treCe generalni stavovi empirijske vrste putem kojih se poEetni uvjeti mogu povezati s dogadajem Sto se treba objasniti U deduktivno-nomologijskom modelu slijedi stav koji opisuje dogadaj Sto ga treba ob- jasniti (npr da je EaSa za vino otiSla U komade) a logicki stav deduktivno slijedi iz stavova druge i treCe vrste (primjerice opis poloiaja ili stanja EaSe za vino i iskazi koji opisuju svojstva materijala i razliEite uvjete) Na taj se natin dogadaji U prirodi mogu Eesto objasniti i jednako tako predvidjeti ukoliko se dovoljno dobro poznaju poEetni uvjeti i udarni empirijski zakoni ali stoji li to i za podruEje ljudskih radnji na primjer U duhovnim zna- nostima PO Hempelu stoji samo Sto su humanistiEke znanosti joS toliko nezrele da se na tom podruiju vrlo rijetko mogu naki potpuno razvijena objaSnjenja U toj je situaciji potrebna jaka vjera U filozofiju kako bi se Hempel mogao ozbiljno slijediti Situacija nalikuje staroj Zenonovoj paraboli o Ahileju i kornjaEi KornjaEa po Zenonu ne moie biti pretek- nuta od junaka jer ako je Ahilej pretrEao stotinu metara kornjata je preSla npr jedan metar dok je Ahilej pretrEao joS deset metara kornjaEa se pomakla joS jedan decimetar naprijed i tako ad nauseam Ovdje po Ze- nonu imamo beskonaEni regres dakle nuini razlog za pretpostavku da Ahilej ustvari nikad ne bi mogao prestiCi kornjaEu Samo onaj tko zbilja posjeduje nepokolebljivu vjeru U filozofove argumente odbacio bi U tom sluEaju pretpostavku da bi Ahilej mogao preteCi kornjaEu Simetrija izmedu objaSnjenja i predvidanja koju brani Hempel mogla bi biti dostatnom za uhrikivanje nevjernih U njihovoj nevjeri
))BuduCi da kod potpuno izvcdcnog DN-ohjainjcnja odrcdenog dogadaja cksplanans IogiEki implicira cksplanandum (kaic sc kod Hcmpcla) moZcmo kazati da hi sc objaSnjavajuCa tvrd- nja mogla upotrijcbiti za dcduktivno predvidanjc dogadaja koji trcba objasniti ako bi u ekspla- nansu navedcni zakoni i naroEiti fakti bili poznati i ako hi bili uzcti u obzir u nckoj prikladnoj ranijoj vrcmcnskoj toEki U tom jc smislu DN-objaSnjcnjc potcncijalno DN-prcdvidanjc~(
Imamo li U vidu primjerice objaSnjenja iz povijesti umjetnosti ona si-metrija izmedu DN-objaSnjenja i DN-predvidanja moie se navesti kao do- kaz za to da deduktivno-nomologijska objaSnjenja ne igraju nikakvu sre- diSnju ulogu na podruiju povijesti umjetnosti i tomu sl Nitko ne bi naj- ozbiljnije sanjao o buduCoj znanosti o umjetnosti koja bi postigla takvu gtgtzrelostcc da bi mogla predvidjeti i daljnji razvoj umjetnosti Ali to ne znaEi da taj razvoj nije objaSnjiv er post factu Samo Sto su objagnjenja U takvim podruEjima kao U podruEju povijesti umjetnosti naEelno razlitita od de- duktivno-nomologijskog modela
FILOZOPSKA ISTIW~IVWJA 1011 1Nordenstarn Razurnijevanje i objalnje- 67 God 17 (1997) Sv 4 (1039-1019) nic U hurnanis~iampirn 7nanoslima
Deduktivno-nomologijski model jest toliko udaljen od priznatih modela primjerice na podruEju povijesti umjetnosti da se moie smatrati irelevant- nim ili barem krajnje perifernim Ali to ne stoji za drugu u znanstveno- teorijskoj literaturi uobiEajeno razmatranu shemu za model objaSnjenja namjere Georg Henrik von Wright ilustrira u Erkliiren und Verstehen (njemaEki pri- jevod 1974) model objaSnjenja namjere (izmedu ostalog) narednim pri- mjerom
nA jc namnjerm~uoda zvoncc zazvoni A jc ~jerovuo (znao) da zvonce moic zazvoniti samo ako pritisne dugmc Stoga jc A pritknr~odugme(
Primjeri koji se mogu dovesti do te forme mogu se lako naCi u humani- stiEkim znanostima Naredni primjer potjeze iz knjige Mauricea Besseta Art of the Twentieth Century
uPo Mondrianu slikarstvo sc moic uEiniti autonomnim samo ako sc u potpunosti obraduje tako kako jcst - kao vcrtikalna povdina Svc naznake iluzionistitkc obradc prostora - u pers- pektivistitkoj formi ili bilo kako drugaEijc - moraju sc odstraniti Nema nikakvog pitanja o tomu da sc slikarstvo pprmatra iz razliEitih motrilta Ne moraju sc prikazivati nikakvi izglcdi To mora biti bez fokusa (afokalno) Kako bi sc to postiglo istoobliEnc sc komponentc Sto je mogudc ravnomjernijc rasporcduju po povrsini slikc Na poktku kada mu je trcbala pot- pora nckc izvanjskc tcmc Mondrian jc za to birao motivc poput drveCa poloiaja zidova gradcvina ili morc kojc udara o mol Takovi su motivi bili narotito prikladni za dvodimenzio- nalnu obradu zato Sto sc sastojc iz mrciastih struktura s clcmcntima koji se ponavljaju i koji su sc mogli posrcdovati minimumom gcomctrijskih figura(c3
To Mondrianovo objaSnjenje takonanih neoplastiEnih slika moglo bi se u obliku formulacije saieti ovako (1) Mondrian je namjeravao postiCi estetski ideal koji se moie naznaEiti
izrazom ))autonomija slikarstvacc (2) Mondrian je vjerovao da bi to mogao postiCi samo ako bi pokuSao
eliminirati sve Sto bi moglo dati iluziju dubine perspektive zbiljskih objekata
(3) Dakle Mondrian je pokuSao eliminirati sve Sto bi moglo dati iluziju dubine perspektive i zbiljskih objekata
Njegov izbor naroEitih motiva i formi prikaza moie se na sliEan naEin ob- jasniti kao nagadanje o nuinim sredstvima Sto su nuina za moguCe elimini- ranje svih takvih iluzija Gore navedeno objaSnjenje iz Bessetove knjige Art of the Twentieth Century moglo bi se dakle rekonstruirati kao n u objaS- njenja sa strukturom propisanom od strane modela objaSnjenja namjere Uskoro Cu se vratiti na druge primjere te vrste u kojirna se radnje i rezultati radnji nekog djelatnika objaSnjuju putem upute na njegove namjere i raz-miSljanja o sredstvu i svrsi Ali najprije joS nekoliko primjedbi o oba mo- dela objainjenja koja su u zadnjim desetljecima igrala glavnu ulogu u teoriji znanosti Tvrdeno je da se objaSnjenja namjere te vrste koja u humanistiEkim zna- nostima igraju vainu ulogu mogu svesti na deduktivno-nomologijski mo-
2
DN-objaSnjcnjc - dcduktivn(gt-nomonologij- Erkluren rrnd Vmtelien str 112 sko objafinjenje 3
Art of the Twentietli Centitry str 65 Aspects of Scientific Ewplanution 1965 str 366
1
1ILOZOFSKA I S I I W ~ I V A N J A 1012 T Nordcnstam Razumijevanjc i objagnjc- 67 God 17 (1997) Sv 4 (I(X19-1019) njc U humanistiikim znanoslima
del Sva su objaSnjenja namjere eliptitna Ukoliko se artikuliraju implicitni zakoni dobila bi se ortodoksna deduktivno-nomologijska objasnjenja Upravo utestalost takvih objaSnjenja namjere kakav je gore navedeni pri- mjer iz historije umjetnosti jest najbolji dokaz za to da je Hempelova ana- liza natelno toEna Tako Hempel ali U svojemu nastojanju obrane deduk- tivno-nomologijskog modela od nevjernickih napada dovodi samoga sebe U zanimljivu zabludu Osmotrimo primjer koji se nalazi kod Hempelova branitelja Ansgar Beckrnanna
vJc li zbilja zamislivo da djclatnik H nc plaCa svoj telcfonski ratun premda su ispunjeni svi sljedeCi uvjcti
(Al) H icli da mu sc nc iskljuCi tclcfon
(A2) H znadc da mu tclcfon ncCc biti iskljukn ako plati svoj tclcfonski raEun
(A3) H znadc da ncma nikakvu drugu moguCnost da mu telcfon ne budc iskljuCcn
(A4) Nc postoji nilta Ito H icli vigc od U (Al) spomcnutog cilja i Sto jc nespojivo s plaCanjem raduna
(A5) H jc U poloiaju da plati svoj tclcfonski raEunc
To da je dobri H U stanju platiti svoj telefonski raEun moie se primjerice objasniti U sljedeCoj mjeri (A6) H nije time sprijeEen da plati svoj telefonski ratun (A7) H je U stanju da djeluje svrhovito-racionalno
(A8) H je i ekonomski U stanju platiti svoj telefonski ratun
Kako bi se iz te skice objaSnjenja dobilo deduktivno-nomologijsko objaS- njenje mora se dodati barem jedan opCi iskaz zakona npr sljedeCi
(A9) Ako su ispunjene pretpostavke AI-A8 onda H uvijek plaCa svoje telefonske ratune Formalno gledano to izgleda poput deduktivno-nomo- logijskog objasnjenja Ako su one pretpostavke zbilja istinite onda deduk- tivno iz danih pretpostavki slijedi i iskaz da H zbilja plaCa svoj telefonski raEun Ali na jednoj totki postoji odluEujuCa razlika izmedu deduktivno- nomologijskih objagnjenja i tog primjera opCi iskaz A9 uopCe nema ni- kakav empirijski sadriaj Ako naS sudionik H ne plati svoj telefonski raEun do vremena kada bi ga morao platiti onda se ne pokazuje da je opCi iskaz po moguCnosti laian ved da barem jedna od drugih pretpostavki nije is- punjena Ako su sve tvrdnje od A1 do A8 istinite onda se uopCe ne moie zamisliti da H ne plaCa svoj telefonski raEun Razlog za to jest pojmovna sveza koja postoji izmedu danih pretpostavki i zakljutka da H plaCa svoj telefonski ratun Kada se imaju izvjesne ielje i predodibe tada se i U iz-vjesnim situacijama mora djelovati na odredeni naEin To nije nikakva mo- ralna veC logitka poanta Kriterij za to da imam jednu odredenu ielju jest upravo okolnost da U odredenoj situaciji djelujem na odredene naEine pod pretpostavkom da nisam sprijeten da nemam nikakve vainije ielje da sam ispravno shvatio situaciju i tako dalje Ukoliko rastojanje izmedu toga Sto kaiem i toga Sto Einim postane preveliko utoliko naprosto neCu uzeti za ozbiljno ako se moja Zelja joS jednom najbolje ispunjava To je jezgra kritike pokuSaja svodenja objaSnjenja namjere na deduktivno- nomologijsku shemu U jednom Eistom deduktivno-nomologijskom objaS-njenju opstoji empirijska sveza izmedu pocetnih uvjeta i dogadaja koji se treba objasniti U tipitnom objaSnjenju namjere naprotiv postoji pojmovna sveza izmedu upremisacc i ))zakljutkacc ))Premisecc i ))zakljuEakcc nekog ob- jaSnjenja namjere obrazuju skupa opis jednog sklopa djelovanja koji se is- todobno moie okarakterizirati kao objabzjenje Time smo dospjeli do totke na kojoj se primjerno moie demonstrirati naznaEena alternativna strategija
FILQZOPSKA ISTRA~IVANJA 1013 1 Nordenstarn Razurnijevanjc i objalnje- 67 God 17 (1997) Sv 4 (1iYN-1019) nje U hurnanistifkirn znanostirna
3 Alternativna strategija ne polazi od modela nego od dane humanistizko- znanstvene zbiljnosti Sve Sto se U faktiznom znanstvenom pogonu od stra- ne kompetentnih izvrSitelja priznaje kao adekvatno objainjenje mora U pr- voj rundi vatiti kao adekvatno objagnjenje U drugoj kritizkoj rundi mogu se kao neadekvatna izbaciti neka od priznatih objaSnjenja (nijedan znan- stvenik nije nepogregiv) ali se svaka namjera te znanstveno-krititke vrste mora tozno utemeljiti U polaziStu naS je cilj Cisto deskriptivan na temelju deskriptivnog ispitivanja npr nekih humanistitkih struka moiemo samo- razumljivo dopustiti da uslijedi znanstveno-krititka analiza
Razumijevanje i objaSnjenje U humanistizkim znanostima jest jedno Siroko polje U svezi S tim ogranirit Cu se na neke primjere iz pojedinatnog hu- manistizkog podrutja - iz povijesti umjetnosti Ukoliko polazimo od toga Sto se kao objaSnjenje priznaje U literaturi i praksi povijesti umjetnosti kao prvu opservaciju moiemo ustvrditi da na tom podrutju ne postoje nikakve oStre granice izmedu opisa interpretacija i objaSnjenja Kada po- vjesnizar umjetnosti Sixten Ringbom teli objasniti Sto prikazuje slika Kan- dinskog nazvana Scena Arijela iz Fausta II on daje prijedlog iz komenti- rajuCe literature i dodaje da bi se zamislivim mogle smatrati i druge in- terpretacijecc On zatim prezentira novi prijedlog s primjedbom
nKojc jc od tih ohjainjcnja totno to prcpustamo sudu glcdatelja Eini sc da jc sama slika namjerno dvosmislenacc(
Uporaba jezika U povijesti umjetnosti podudara se ovdje sa svakodnevnim jezikom za objainjenje primjerice jedne slike dovoljan je Eesto opis U smi- slu interpretacije LakoCa S kojom se od izraza kao Sto su interpretacijacc i opisc( moie doCi do izraza objaSnjenjecc mote se ilustrirati joS jednim primjerom iz Ringbomove knjige o Kandinskom
Aka iclimo prihvatiti tvrdnju Marijc Strackosch da jc Kazaljka bila inspirirana Steinerom onda moramo naCi drugu intcrprctaciju koja jc spojiva s gcnealogijom i priprcmnim radom Takovo objaSnjcnjc moic sc ustvari i zhilja naCicl6
Poanta se moie uopCiti U humanistitkim disciplinama izraz objaSnjenjecc koristi se na isti nazin kao i U svagdanjem jeziku i to kao oznaka za sve aktivnosti koje doprinose boljem razumijevanju Parentetizki neka se pod- sjeti na to da je Hempel U svojoj maloj raspravi o objaSnjenjima iz 1942 godine tvrdio da je svo razumijevanje U slutbi objagnjenja Ustvari je dakle sasvim obrnuto Ako se to uvidjelo i ako se oslobodilo stege modela onda se filozofskom promatrazu otvara Siroki spektar razlizitih humanistitko- znanstvenih objasnjenja
Neka objainjenja U podruzju znanosti o umjetnosti mogu se nazvati ~ S t o - objasnjenjacc Ona objaSnjuju Sto neSto jest na primjer da je izvjesna slika prikaz odredenih figura U odredenoj situaciji U literaturi i praksi znanosti o umjetnosti takva se objasnjenja obiEno nazivaju interpretacijecc narozito U ikonografiji ili opisicc Nakon opisa i ikonografske analize slijedi obitno analiza stila koja se moie okarakterizirati i kao jedna vrst objainjenja kao osvjetljavanje nekih svojstava koje dano umjetniiko djelo povezuje S dru-
A Bcckmann Gninde lind U~sachetz str Tlie Solulding Cosnos A Study in t l ~ e Spiri- 110 isp K-0 Apcl Die Erkliiren-Ve~stehen- tlrnlis~n of Knr~dinsky and lie Getlesis of Ah- Kontroirrse it1 trat~~zendentri~rag~n~iti ~cier strnct Pairltitlg str 69 Sicht str 206 i daljc
6
Izvorni tlanak UDK 180116524
Tore Nordenstarn Bergen
Razumijevanje i objainjenje U humanistiEkim znanostima
1 Godine 1883 objavljen je prvi svezak (drugi je ostao nedovrSen) Ein-leitung in die Geisteswissenschafien Wilhelrna Diltheya koji se rnoie pro- rnatrati kao potetak aktualne znanstvenoteorijske rasprave o objaSnjenju i razurnijevanju Prva faza rasprave odlikuje se oStrirn suprotnostirna Hu- rnanistitke znanosti (ili nduhovne znanosticc U novohegelijanskoj tradiciji kojoj je npr pripadao Dilthey ~kulturne znanosticc U novokantovskoj tradi- ciji kojoj je npr pripadao Richert) bile su po svojoj rnetodi i podrutju predrneta posve razlitite npr od prirodnih znanosti Hurnanistitke zna-nosti U Sirokorn srnislu - koji obuhvaCa hurnaniora socijalne znanosti pravo i teologiju - trebale su po tom shvaCanju iz proSloga stoljeCa predstavljati jedinstveno podrutje a prirodne znanosti joS jedno jedinstveno znanstveno podrutje i ta su dva podrutja trebala zajedno iscrpiti podrutje ernpirijskih znanosti
Druga se faza rasprave o objaSnjenju i razurnijevanju U znanostirna odlikuje tezom o jedinstvu znanosti Kao protupozicija Diltheyevirn Windelbando- vim i Rickertovirn dualistitkirn koncepcijarna rnogao bi se spornenuti Hern- pelov logitki ernpirizarn i Popperov krititki racionalizam PO toj spoznajno- teorijskoj sherni svc bi znanosti irnale isti cilj i to cilj proizvodnje znan- stvenih objaSnjenja koja se mogu dovesti do proste forrnulacije Sto je tzv deduktivno-nornologijski model znanstvenih objasnjenja Treda se faza opet odlikuje oStrim dualizrnorn Deduktivno-nornologijski model treba se prerna tom shvadanju koje se nagovjeSCuje S irnenorn von Wrighta dopuniti drugirn rnodelorn shernorn objainjenja namjera Prvi je model uterneljujuci za prirodne znanosti drugi za hurnanistitke znanosti U Sirokorn srnislu
U znanstvenoteorijskoj literaturi o objaSnjenjima U zadnjirn su desetljedirna prevladavala ta dva rnodela (Ovdje se ne osvrdern na Hernpelov drugi model na tzv statistitko-induktivnu shernu koja U raspravarna nije irnala nikakvu vodeCu ulogu) Zanirnanje za filozofe koji su sudjelovali U diskusiji poglavito se usredototilo na forrnalna svojstva rnodela Na taj se natin U
udarnoj literaturi zrcali vezanost analititke filozofije za rnodelno-teorijske i formalno-logitke aspekte obradenih ternatskih krugova To vaii i za filo- zofa kakav je Karl-Otto Apel koji je doduSe kritizirao dihotorniju pri- rodne znanosti-hurnanistitke znanosti i predloiio da socijalne znanosti U
izvjesnoj rnjeri zauzmu rnedustajaliSte izrnedu prirodnih i hurnanistitkih znanosti ali koji se npr U svojoj opseinoj knjizi o kontroverzi objaSnjenje- razurnijevanje iz 1979 U potpunosti drii putova predznatenih U oba ova rnodela
Ako se polazeCi od oba glavna rnodela zaputirno na traganje za hurna- nistitko-znanstvenirn objainjenjirna rezultat Ce biti posve rnriav narotito ako se orijentirarno na poziciju jedinstva znanosti Nakon nekoliko pri- rnjedbi o oba terneljna rnodela koji vladaju U literaturi predloiit Cu drugu
FIIOZOFSKA IS~RA~IVANJA r Nordenslam Kazurnijevanje i objalnje-67 God 17 (1997) Sv 4 (1(K)9-1019) 1010 njc U humanisti6kim znanostirna
strategiju koja ne polazi od modela nego od dane humanistiEko-znanstvene zbiljnosti Prva strategija polazi od modela i pita ))Ukojoj mjeri moiemo nati rezultate na podruEju znanosti koji manje-viSe dobro odgovaraju tim modelimacc Druga strategija polazi od egzistirajukih znanosti i pita d t o se U razliEitim pojedinacnim podruEjima priznaje kao objaSnjenje Mogu li se priznata objaSnjenja svesti na neke tipove Slaiu li se ti tipovi dje- lomice ili potpuno S modelima razmatranim U znanstveno-teorijskoj litera- turicc Kada se slijedi ta strategija tada bi mogla nastati Eetvrta faza rasprave o objaSnjenju i razumijevanju SljedeCe naznake namjeravaju do- prinijeti takovu novom orijentiranju U raspravi o objaSnjenju
2 Prema Hempelovu i Popperovu shvatanju svako se pravo znanstveno objaSnjenje sastoji iz tri komponente prvo stav koji opisuje dogadaj Sto ga treba objasniti drugo singularni stavovi koji opisuju odredene poEetne uvjete treCe generalni stavovi empirijske vrste putem kojih se poEetni uvjeti mogu povezati s dogadajem Sto se treba objasniti U deduktivno-nomologijskom modelu slijedi stav koji opisuje dogadaj Sto ga treba ob- jasniti (npr da je EaSa za vino otiSla U komade) a logicki stav deduktivno slijedi iz stavova druge i treCe vrste (primjerice opis poloiaja ili stanja EaSe za vino i iskazi koji opisuju svojstva materijala i razliEite uvjete) Na taj se natin dogadaji U prirodi mogu Eesto objasniti i jednako tako predvidjeti ukoliko se dovoljno dobro poznaju poEetni uvjeti i udarni empirijski zakoni ali stoji li to i za podruEje ljudskih radnji na primjer U duhovnim zna- nostima PO Hempelu stoji samo Sto su humanistiEke znanosti joS toliko nezrele da se na tom podruiju vrlo rijetko mogu naki potpuno razvijena objaSnjenja U toj je situaciji potrebna jaka vjera U filozofiju kako bi se Hempel mogao ozbiljno slijediti Situacija nalikuje staroj Zenonovoj paraboli o Ahileju i kornjaEi KornjaEa po Zenonu ne moie biti pretek- nuta od junaka jer ako je Ahilej pretrEao stotinu metara kornjata je preSla npr jedan metar dok je Ahilej pretrEao joS deset metara kornjaEa se pomakla joS jedan decimetar naprijed i tako ad nauseam Ovdje po Ze- nonu imamo beskonaEni regres dakle nuini razlog za pretpostavku da Ahilej ustvari nikad ne bi mogao prestiCi kornjaEu Samo onaj tko zbilja posjeduje nepokolebljivu vjeru U filozofove argumente odbacio bi U tom sluEaju pretpostavku da bi Ahilej mogao preteCi kornjaEu Simetrija izmedu objaSnjenja i predvidanja koju brani Hempel mogla bi biti dostatnom za uhrikivanje nevjernih U njihovoj nevjeri
))BuduCi da kod potpuno izvcdcnog DN-ohjainjcnja odrcdenog dogadaja cksplanans IogiEki implicira cksplanandum (kaic sc kod Hcmpcla) moZcmo kazati da hi sc objaSnjavajuCa tvrd- nja mogla upotrijcbiti za dcduktivno predvidanjc dogadaja koji trcba objasniti ako bi u ekspla- nansu navedcni zakoni i naroEiti fakti bili poznati i ako hi bili uzcti u obzir u nckoj prikladnoj ranijoj vrcmcnskoj toEki U tom jc smislu DN-objaSnjcnjc potcncijalno DN-prcdvidanjc~(
Imamo li U vidu primjerice objaSnjenja iz povijesti umjetnosti ona si-metrija izmedu DN-objaSnjenja i DN-predvidanja moie se navesti kao do- kaz za to da deduktivno-nomologijska objaSnjenja ne igraju nikakvu sre- diSnju ulogu na podruiju povijesti umjetnosti i tomu sl Nitko ne bi naj- ozbiljnije sanjao o buduCoj znanosti o umjetnosti koja bi postigla takvu gtgtzrelostcc da bi mogla predvidjeti i daljnji razvoj umjetnosti Ali to ne znaEi da taj razvoj nije objaSnjiv er post factu Samo Sto su objagnjenja U takvim podruEjima kao U podruEju povijesti umjetnosti naEelno razlitita od de- duktivno-nomologijskog modela
FILOZOPSKA ISTIW~IVWJA 1011 1Nordenstarn Razurnijevanje i objalnje- 67 God 17 (1997) Sv 4 (1039-1019) nic U hurnanis~iampirn 7nanoslima
Deduktivno-nomologijski model jest toliko udaljen od priznatih modela primjerice na podruEju povijesti umjetnosti da se moie smatrati irelevant- nim ili barem krajnje perifernim Ali to ne stoji za drugu u znanstveno- teorijskoj literaturi uobiEajeno razmatranu shemu za model objaSnjenja namjere Georg Henrik von Wright ilustrira u Erkliiren und Verstehen (njemaEki pri- jevod 1974) model objaSnjenja namjere (izmedu ostalog) narednim pri- mjerom
nA jc namnjerm~uoda zvoncc zazvoni A jc ~jerovuo (znao) da zvonce moic zazvoniti samo ako pritisne dugmc Stoga jc A pritknr~odugme(
Primjeri koji se mogu dovesti do te forme mogu se lako naCi u humani- stiEkim znanostima Naredni primjer potjeze iz knjige Mauricea Besseta Art of the Twentieth Century
uPo Mondrianu slikarstvo sc moic uEiniti autonomnim samo ako sc u potpunosti obraduje tako kako jcst - kao vcrtikalna povdina Svc naznake iluzionistitkc obradc prostora - u pers- pektivistitkoj formi ili bilo kako drugaEijc - moraju sc odstraniti Nema nikakvog pitanja o tomu da sc slikarstvo pprmatra iz razliEitih motrilta Ne moraju sc prikazivati nikakvi izglcdi To mora biti bez fokusa (afokalno) Kako bi sc to postiglo istoobliEnc sc komponentc Sto je mogudc ravnomjernijc rasporcduju po povrsini slikc Na poktku kada mu je trcbala pot- pora nckc izvanjskc tcmc Mondrian jc za to birao motivc poput drveCa poloiaja zidova gradcvina ili morc kojc udara o mol Takovi su motivi bili narotito prikladni za dvodimenzio- nalnu obradu zato Sto sc sastojc iz mrciastih struktura s clcmcntima koji se ponavljaju i koji su sc mogli posrcdovati minimumom gcomctrijskih figura(c3
To Mondrianovo objaSnjenje takonanih neoplastiEnih slika moglo bi se u obliku formulacije saieti ovako (1) Mondrian je namjeravao postiCi estetski ideal koji se moie naznaEiti
izrazom ))autonomija slikarstvacc (2) Mondrian je vjerovao da bi to mogao postiCi samo ako bi pokuSao
eliminirati sve Sto bi moglo dati iluziju dubine perspektive zbiljskih objekata
(3) Dakle Mondrian je pokuSao eliminirati sve Sto bi moglo dati iluziju dubine perspektive i zbiljskih objekata
Njegov izbor naroEitih motiva i formi prikaza moie se na sliEan naEin ob- jasniti kao nagadanje o nuinim sredstvima Sto su nuina za moguCe elimini- ranje svih takvih iluzija Gore navedeno objaSnjenje iz Bessetove knjige Art of the Twentieth Century moglo bi se dakle rekonstruirati kao n u objaS- njenja sa strukturom propisanom od strane modela objaSnjenja namjere Uskoro Cu se vratiti na druge primjere te vrste u kojirna se radnje i rezultati radnji nekog djelatnika objaSnjuju putem upute na njegove namjere i raz-miSljanja o sredstvu i svrsi Ali najprije joS nekoliko primjedbi o oba mo- dela objainjenja koja su u zadnjim desetljecima igrala glavnu ulogu u teoriji znanosti Tvrdeno je da se objaSnjenja namjere te vrste koja u humanistiEkim zna- nostima igraju vainu ulogu mogu svesti na deduktivno-nomologijski mo-
2
DN-objaSnjcnjc - dcduktivn(gt-nomonologij- Erkluren rrnd Vmtelien str 112 sko objafinjenje 3
Art of the Twentietli Centitry str 65 Aspects of Scientific Ewplanution 1965 str 366
1
1ILOZOFSKA I S I I W ~ I V A N J A 1012 T Nordcnstam Razumijevanjc i objagnjc- 67 God 17 (1997) Sv 4 (I(X19-1019) njc U humanistiikim znanoslima
del Sva su objaSnjenja namjere eliptitna Ukoliko se artikuliraju implicitni zakoni dobila bi se ortodoksna deduktivno-nomologijska objasnjenja Upravo utestalost takvih objaSnjenja namjere kakav je gore navedeni pri- mjer iz historije umjetnosti jest najbolji dokaz za to da je Hempelova ana- liza natelno toEna Tako Hempel ali U svojemu nastojanju obrane deduk- tivno-nomologijskog modela od nevjernickih napada dovodi samoga sebe U zanimljivu zabludu Osmotrimo primjer koji se nalazi kod Hempelova branitelja Ansgar Beckrnanna
vJc li zbilja zamislivo da djclatnik H nc plaCa svoj telcfonski ratun premda su ispunjeni svi sljedeCi uvjcti
(Al) H icli da mu sc nc iskljuCi tclcfon
(A2) H znadc da mu tclcfon ncCc biti iskljukn ako plati svoj tclcfonski raEun
(A3) H znadc da ncma nikakvu drugu moguCnost da mu telcfon ne budc iskljuCcn
(A4) Nc postoji nilta Ito H icli vigc od U (Al) spomcnutog cilja i Sto jc nespojivo s plaCanjem raduna
(A5) H jc U poloiaju da plati svoj tclcfonski raEunc
To da je dobri H U stanju platiti svoj telefonski raEun moie se primjerice objasniti U sljedeCoj mjeri (A6) H nije time sprijeEen da plati svoj telefonski ratun (A7) H je U stanju da djeluje svrhovito-racionalno
(A8) H je i ekonomski U stanju platiti svoj telefonski ratun
Kako bi se iz te skice objaSnjenja dobilo deduktivno-nomologijsko objaS- njenje mora se dodati barem jedan opCi iskaz zakona npr sljedeCi
(A9) Ako su ispunjene pretpostavke AI-A8 onda H uvijek plaCa svoje telefonske ratune Formalno gledano to izgleda poput deduktivno-nomo- logijskog objasnjenja Ako su one pretpostavke zbilja istinite onda deduk- tivno iz danih pretpostavki slijedi i iskaz da H zbilja plaCa svoj telefonski raEun Ali na jednoj totki postoji odluEujuCa razlika izmedu deduktivno- nomologijskih objagnjenja i tog primjera opCi iskaz A9 uopCe nema ni- kakav empirijski sadriaj Ako naS sudionik H ne plati svoj telefonski raEun do vremena kada bi ga morao platiti onda se ne pokazuje da je opCi iskaz po moguCnosti laian ved da barem jedna od drugih pretpostavki nije is- punjena Ako su sve tvrdnje od A1 do A8 istinite onda se uopCe ne moie zamisliti da H ne plaCa svoj telefonski raEun Razlog za to jest pojmovna sveza koja postoji izmedu danih pretpostavki i zakljutka da H plaCa svoj telefonski ratun Kada se imaju izvjesne ielje i predodibe tada se i U iz-vjesnim situacijama mora djelovati na odredeni naEin To nije nikakva mo- ralna veC logitka poanta Kriterij za to da imam jednu odredenu ielju jest upravo okolnost da U odredenoj situaciji djelujem na odredene naEine pod pretpostavkom da nisam sprijeten da nemam nikakve vainije ielje da sam ispravno shvatio situaciju i tako dalje Ukoliko rastojanje izmedu toga Sto kaiem i toga Sto Einim postane preveliko utoliko naprosto neCu uzeti za ozbiljno ako se moja Zelja joS jednom najbolje ispunjava To je jezgra kritike pokuSaja svodenja objaSnjenja namjere na deduktivno- nomologijsku shemu U jednom Eistom deduktivno-nomologijskom objaS-njenju opstoji empirijska sveza izmedu pocetnih uvjeta i dogadaja koji se treba objasniti U tipitnom objaSnjenju namjere naprotiv postoji pojmovna sveza izmedu upremisacc i ))zakljutkacc ))Premisecc i ))zakljuEakcc nekog ob- jaSnjenja namjere obrazuju skupa opis jednog sklopa djelovanja koji se is- todobno moie okarakterizirati kao objabzjenje Time smo dospjeli do totke na kojoj se primjerno moie demonstrirati naznaEena alternativna strategija
FILQZOPSKA ISTRA~IVANJA 1013 1 Nordenstarn Razurnijevanjc i objalnje- 67 God 17 (1997) Sv 4 (1iYN-1019) nje U hurnanistifkirn znanostirna
3 Alternativna strategija ne polazi od modela nego od dane humanistizko- znanstvene zbiljnosti Sve Sto se U faktiznom znanstvenom pogonu od stra- ne kompetentnih izvrSitelja priznaje kao adekvatno objainjenje mora U pr- voj rundi vatiti kao adekvatno objagnjenje U drugoj kritizkoj rundi mogu se kao neadekvatna izbaciti neka od priznatih objaSnjenja (nijedan znan- stvenik nije nepogregiv) ali se svaka namjera te znanstveno-krititke vrste mora tozno utemeljiti U polaziStu naS je cilj Cisto deskriptivan na temelju deskriptivnog ispitivanja npr nekih humanistitkih struka moiemo samo- razumljivo dopustiti da uslijedi znanstveno-krititka analiza
Razumijevanje i objaSnjenje U humanistizkim znanostima jest jedno Siroko polje U svezi S tim ogranirit Cu se na neke primjere iz pojedinatnog hu- manistizkog podrutja - iz povijesti umjetnosti Ukoliko polazimo od toga Sto se kao objaSnjenje priznaje U literaturi i praksi povijesti umjetnosti kao prvu opservaciju moiemo ustvrditi da na tom podrutju ne postoje nikakve oStre granice izmedu opisa interpretacija i objaSnjenja Kada po- vjesnizar umjetnosti Sixten Ringbom teli objasniti Sto prikazuje slika Kan- dinskog nazvana Scena Arijela iz Fausta II on daje prijedlog iz komenti- rajuCe literature i dodaje da bi se zamislivim mogle smatrati i druge in- terpretacijecc On zatim prezentira novi prijedlog s primjedbom
nKojc jc od tih ohjainjcnja totno to prcpustamo sudu glcdatelja Eini sc da jc sama slika namjerno dvosmislenacc(
Uporaba jezika U povijesti umjetnosti podudara se ovdje sa svakodnevnim jezikom za objainjenje primjerice jedne slike dovoljan je Eesto opis U smi- slu interpretacije LakoCa S kojom se od izraza kao Sto su interpretacijacc i opisc( moie doCi do izraza objaSnjenjecc mote se ilustrirati joS jednim primjerom iz Ringbomove knjige o Kandinskom
Aka iclimo prihvatiti tvrdnju Marijc Strackosch da jc Kazaljka bila inspirirana Steinerom onda moramo naCi drugu intcrprctaciju koja jc spojiva s gcnealogijom i priprcmnim radom Takovo objaSnjcnjc moic sc ustvari i zhilja naCicl6
Poanta se moie uopCiti U humanistitkim disciplinama izraz objaSnjenjecc koristi se na isti nazin kao i U svagdanjem jeziku i to kao oznaka za sve aktivnosti koje doprinose boljem razumijevanju Parentetizki neka se pod- sjeti na to da je Hempel U svojoj maloj raspravi o objaSnjenjima iz 1942 godine tvrdio da je svo razumijevanje U slutbi objagnjenja Ustvari je dakle sasvim obrnuto Ako se to uvidjelo i ako se oslobodilo stege modela onda se filozofskom promatrazu otvara Siroki spektar razlizitih humanistitko- znanstvenih objasnjenja
Neka objainjenja U podruzju znanosti o umjetnosti mogu se nazvati ~ S t o - objasnjenjacc Ona objaSnjuju Sto neSto jest na primjer da je izvjesna slika prikaz odredenih figura U odredenoj situaciji U literaturi i praksi znanosti o umjetnosti takva se objasnjenja obiEno nazivaju interpretacijecc narozito U ikonografiji ili opisicc Nakon opisa i ikonografske analize slijedi obitno analiza stila koja se moie okarakterizirati i kao jedna vrst objainjenja kao osvjetljavanje nekih svojstava koje dano umjetniiko djelo povezuje S dru-
A Bcckmann Gninde lind U~sachetz str Tlie Solulding Cosnos A Study in t l ~ e Spiri- 110 isp K-0 Apcl Die Erkliiren-Ve~stehen- tlrnlis~n of Knr~dinsky and lie Getlesis of Ah- Kontroirrse it1 trat~~zendentri~rag~n~iti ~cier strnct Pairltitlg str 69 Sicht str 206 i daljc
6
FIIOZOFSKA IS~RA~IVANJA r Nordenslam Kazurnijevanje i objalnje-67 God 17 (1997) Sv 4 (1(K)9-1019) 1010 njc U humanisti6kim znanostirna
strategiju koja ne polazi od modela nego od dane humanistiEko-znanstvene zbiljnosti Prva strategija polazi od modela i pita ))Ukojoj mjeri moiemo nati rezultate na podruEju znanosti koji manje-viSe dobro odgovaraju tim modelimacc Druga strategija polazi od egzistirajukih znanosti i pita d t o se U razliEitim pojedinacnim podruEjima priznaje kao objaSnjenje Mogu li se priznata objaSnjenja svesti na neke tipove Slaiu li se ti tipovi dje- lomice ili potpuno S modelima razmatranim U znanstveno-teorijskoj litera- turicc Kada se slijedi ta strategija tada bi mogla nastati Eetvrta faza rasprave o objaSnjenju i razumijevanju SljedeCe naznake namjeravaju do- prinijeti takovu novom orijentiranju U raspravi o objaSnjenju
2 Prema Hempelovu i Popperovu shvatanju svako se pravo znanstveno objaSnjenje sastoji iz tri komponente prvo stav koji opisuje dogadaj Sto ga treba objasniti drugo singularni stavovi koji opisuju odredene poEetne uvjete treCe generalni stavovi empirijske vrste putem kojih se poEetni uvjeti mogu povezati s dogadajem Sto se treba objasniti U deduktivno-nomologijskom modelu slijedi stav koji opisuje dogadaj Sto ga treba ob- jasniti (npr da je EaSa za vino otiSla U komade) a logicki stav deduktivno slijedi iz stavova druge i treCe vrste (primjerice opis poloiaja ili stanja EaSe za vino i iskazi koji opisuju svojstva materijala i razliEite uvjete) Na taj se natin dogadaji U prirodi mogu Eesto objasniti i jednako tako predvidjeti ukoliko se dovoljno dobro poznaju poEetni uvjeti i udarni empirijski zakoni ali stoji li to i za podruEje ljudskih radnji na primjer U duhovnim zna- nostima PO Hempelu stoji samo Sto su humanistiEke znanosti joS toliko nezrele da se na tom podruiju vrlo rijetko mogu naki potpuno razvijena objaSnjenja U toj je situaciji potrebna jaka vjera U filozofiju kako bi se Hempel mogao ozbiljno slijediti Situacija nalikuje staroj Zenonovoj paraboli o Ahileju i kornjaEi KornjaEa po Zenonu ne moie biti pretek- nuta od junaka jer ako je Ahilej pretrEao stotinu metara kornjata je preSla npr jedan metar dok je Ahilej pretrEao joS deset metara kornjaEa se pomakla joS jedan decimetar naprijed i tako ad nauseam Ovdje po Ze- nonu imamo beskonaEni regres dakle nuini razlog za pretpostavku da Ahilej ustvari nikad ne bi mogao prestiCi kornjaEu Samo onaj tko zbilja posjeduje nepokolebljivu vjeru U filozofove argumente odbacio bi U tom sluEaju pretpostavku da bi Ahilej mogao preteCi kornjaEu Simetrija izmedu objaSnjenja i predvidanja koju brani Hempel mogla bi biti dostatnom za uhrikivanje nevjernih U njihovoj nevjeri
))BuduCi da kod potpuno izvcdcnog DN-ohjainjcnja odrcdenog dogadaja cksplanans IogiEki implicira cksplanandum (kaic sc kod Hcmpcla) moZcmo kazati da hi sc objaSnjavajuCa tvrd- nja mogla upotrijcbiti za dcduktivno predvidanjc dogadaja koji trcba objasniti ako bi u ekspla- nansu navedcni zakoni i naroEiti fakti bili poznati i ako hi bili uzcti u obzir u nckoj prikladnoj ranijoj vrcmcnskoj toEki U tom jc smislu DN-objaSnjcnjc potcncijalno DN-prcdvidanjc~(
Imamo li U vidu primjerice objaSnjenja iz povijesti umjetnosti ona si-metrija izmedu DN-objaSnjenja i DN-predvidanja moie se navesti kao do- kaz za to da deduktivno-nomologijska objaSnjenja ne igraju nikakvu sre- diSnju ulogu na podruiju povijesti umjetnosti i tomu sl Nitko ne bi naj- ozbiljnije sanjao o buduCoj znanosti o umjetnosti koja bi postigla takvu gtgtzrelostcc da bi mogla predvidjeti i daljnji razvoj umjetnosti Ali to ne znaEi da taj razvoj nije objaSnjiv er post factu Samo Sto su objagnjenja U takvim podruEjima kao U podruEju povijesti umjetnosti naEelno razlitita od de- duktivno-nomologijskog modela
FILOZOPSKA ISTIW~IVWJA 1011 1Nordenstarn Razurnijevanje i objalnje- 67 God 17 (1997) Sv 4 (1039-1019) nic U hurnanis~iampirn 7nanoslima
Deduktivno-nomologijski model jest toliko udaljen od priznatih modela primjerice na podruEju povijesti umjetnosti da se moie smatrati irelevant- nim ili barem krajnje perifernim Ali to ne stoji za drugu u znanstveno- teorijskoj literaturi uobiEajeno razmatranu shemu za model objaSnjenja namjere Georg Henrik von Wright ilustrira u Erkliiren und Verstehen (njemaEki pri- jevod 1974) model objaSnjenja namjere (izmedu ostalog) narednim pri- mjerom
nA jc namnjerm~uoda zvoncc zazvoni A jc ~jerovuo (znao) da zvonce moic zazvoniti samo ako pritisne dugmc Stoga jc A pritknr~odugme(
Primjeri koji se mogu dovesti do te forme mogu se lako naCi u humani- stiEkim znanostima Naredni primjer potjeze iz knjige Mauricea Besseta Art of the Twentieth Century
uPo Mondrianu slikarstvo sc moic uEiniti autonomnim samo ako sc u potpunosti obraduje tako kako jcst - kao vcrtikalna povdina Svc naznake iluzionistitkc obradc prostora - u pers- pektivistitkoj formi ili bilo kako drugaEijc - moraju sc odstraniti Nema nikakvog pitanja o tomu da sc slikarstvo pprmatra iz razliEitih motrilta Ne moraju sc prikazivati nikakvi izglcdi To mora biti bez fokusa (afokalno) Kako bi sc to postiglo istoobliEnc sc komponentc Sto je mogudc ravnomjernijc rasporcduju po povrsini slikc Na poktku kada mu je trcbala pot- pora nckc izvanjskc tcmc Mondrian jc za to birao motivc poput drveCa poloiaja zidova gradcvina ili morc kojc udara o mol Takovi su motivi bili narotito prikladni za dvodimenzio- nalnu obradu zato Sto sc sastojc iz mrciastih struktura s clcmcntima koji se ponavljaju i koji su sc mogli posrcdovati minimumom gcomctrijskih figura(c3
To Mondrianovo objaSnjenje takonanih neoplastiEnih slika moglo bi se u obliku formulacije saieti ovako (1) Mondrian je namjeravao postiCi estetski ideal koji se moie naznaEiti
izrazom ))autonomija slikarstvacc (2) Mondrian je vjerovao da bi to mogao postiCi samo ako bi pokuSao
eliminirati sve Sto bi moglo dati iluziju dubine perspektive zbiljskih objekata
(3) Dakle Mondrian je pokuSao eliminirati sve Sto bi moglo dati iluziju dubine perspektive i zbiljskih objekata
Njegov izbor naroEitih motiva i formi prikaza moie se na sliEan naEin ob- jasniti kao nagadanje o nuinim sredstvima Sto su nuina za moguCe elimini- ranje svih takvih iluzija Gore navedeno objaSnjenje iz Bessetove knjige Art of the Twentieth Century moglo bi se dakle rekonstruirati kao n u objaS- njenja sa strukturom propisanom od strane modela objaSnjenja namjere Uskoro Cu se vratiti na druge primjere te vrste u kojirna se radnje i rezultati radnji nekog djelatnika objaSnjuju putem upute na njegove namjere i raz-miSljanja o sredstvu i svrsi Ali najprije joS nekoliko primjedbi o oba mo- dela objainjenja koja su u zadnjim desetljecima igrala glavnu ulogu u teoriji znanosti Tvrdeno je da se objaSnjenja namjere te vrste koja u humanistiEkim zna- nostima igraju vainu ulogu mogu svesti na deduktivno-nomologijski mo-
2
DN-objaSnjcnjc - dcduktivn(gt-nomonologij- Erkluren rrnd Vmtelien str 112 sko objafinjenje 3
Art of the Twentietli Centitry str 65 Aspects of Scientific Ewplanution 1965 str 366
1
1ILOZOFSKA I S I I W ~ I V A N J A 1012 T Nordcnstam Razumijevanjc i objagnjc- 67 God 17 (1997) Sv 4 (I(X19-1019) njc U humanistiikim znanoslima
del Sva su objaSnjenja namjere eliptitna Ukoliko se artikuliraju implicitni zakoni dobila bi se ortodoksna deduktivno-nomologijska objasnjenja Upravo utestalost takvih objaSnjenja namjere kakav je gore navedeni pri- mjer iz historije umjetnosti jest najbolji dokaz za to da je Hempelova ana- liza natelno toEna Tako Hempel ali U svojemu nastojanju obrane deduk- tivno-nomologijskog modela od nevjernickih napada dovodi samoga sebe U zanimljivu zabludu Osmotrimo primjer koji se nalazi kod Hempelova branitelja Ansgar Beckrnanna
vJc li zbilja zamislivo da djclatnik H nc plaCa svoj telcfonski ratun premda su ispunjeni svi sljedeCi uvjcti
(Al) H icli da mu sc nc iskljuCi tclcfon
(A2) H znadc da mu tclcfon ncCc biti iskljukn ako plati svoj tclcfonski raEun
(A3) H znadc da ncma nikakvu drugu moguCnost da mu telcfon ne budc iskljuCcn
(A4) Nc postoji nilta Ito H icli vigc od U (Al) spomcnutog cilja i Sto jc nespojivo s plaCanjem raduna
(A5) H jc U poloiaju da plati svoj tclcfonski raEunc
To da je dobri H U stanju platiti svoj telefonski raEun moie se primjerice objasniti U sljedeCoj mjeri (A6) H nije time sprijeEen da plati svoj telefonski ratun (A7) H je U stanju da djeluje svrhovito-racionalno
(A8) H je i ekonomski U stanju platiti svoj telefonski ratun
Kako bi se iz te skice objaSnjenja dobilo deduktivno-nomologijsko objaS- njenje mora se dodati barem jedan opCi iskaz zakona npr sljedeCi
(A9) Ako su ispunjene pretpostavke AI-A8 onda H uvijek plaCa svoje telefonske ratune Formalno gledano to izgleda poput deduktivno-nomo- logijskog objasnjenja Ako su one pretpostavke zbilja istinite onda deduk- tivno iz danih pretpostavki slijedi i iskaz da H zbilja plaCa svoj telefonski raEun Ali na jednoj totki postoji odluEujuCa razlika izmedu deduktivno- nomologijskih objagnjenja i tog primjera opCi iskaz A9 uopCe nema ni- kakav empirijski sadriaj Ako naS sudionik H ne plati svoj telefonski raEun do vremena kada bi ga morao platiti onda se ne pokazuje da je opCi iskaz po moguCnosti laian ved da barem jedna od drugih pretpostavki nije is- punjena Ako su sve tvrdnje od A1 do A8 istinite onda se uopCe ne moie zamisliti da H ne plaCa svoj telefonski raEun Razlog za to jest pojmovna sveza koja postoji izmedu danih pretpostavki i zakljutka da H plaCa svoj telefonski ratun Kada se imaju izvjesne ielje i predodibe tada se i U iz-vjesnim situacijama mora djelovati na odredeni naEin To nije nikakva mo- ralna veC logitka poanta Kriterij za to da imam jednu odredenu ielju jest upravo okolnost da U odredenoj situaciji djelujem na odredene naEine pod pretpostavkom da nisam sprijeten da nemam nikakve vainije ielje da sam ispravno shvatio situaciju i tako dalje Ukoliko rastojanje izmedu toga Sto kaiem i toga Sto Einim postane preveliko utoliko naprosto neCu uzeti za ozbiljno ako se moja Zelja joS jednom najbolje ispunjava To je jezgra kritike pokuSaja svodenja objaSnjenja namjere na deduktivno- nomologijsku shemu U jednom Eistom deduktivno-nomologijskom objaS-njenju opstoji empirijska sveza izmedu pocetnih uvjeta i dogadaja koji se treba objasniti U tipitnom objaSnjenju namjere naprotiv postoji pojmovna sveza izmedu upremisacc i ))zakljutkacc ))Premisecc i ))zakljuEakcc nekog ob- jaSnjenja namjere obrazuju skupa opis jednog sklopa djelovanja koji se is- todobno moie okarakterizirati kao objabzjenje Time smo dospjeli do totke na kojoj se primjerno moie demonstrirati naznaEena alternativna strategija
FILQZOPSKA ISTRA~IVANJA 1013 1 Nordenstarn Razurnijevanjc i objalnje- 67 God 17 (1997) Sv 4 (1iYN-1019) nje U hurnanistifkirn znanostirna
3 Alternativna strategija ne polazi od modela nego od dane humanistizko- znanstvene zbiljnosti Sve Sto se U faktiznom znanstvenom pogonu od stra- ne kompetentnih izvrSitelja priznaje kao adekvatno objainjenje mora U pr- voj rundi vatiti kao adekvatno objagnjenje U drugoj kritizkoj rundi mogu se kao neadekvatna izbaciti neka od priznatih objaSnjenja (nijedan znan- stvenik nije nepogregiv) ali se svaka namjera te znanstveno-krititke vrste mora tozno utemeljiti U polaziStu naS je cilj Cisto deskriptivan na temelju deskriptivnog ispitivanja npr nekih humanistitkih struka moiemo samo- razumljivo dopustiti da uslijedi znanstveno-krititka analiza
Razumijevanje i objaSnjenje U humanistizkim znanostima jest jedno Siroko polje U svezi S tim ogranirit Cu se na neke primjere iz pojedinatnog hu- manistizkog podrutja - iz povijesti umjetnosti Ukoliko polazimo od toga Sto se kao objaSnjenje priznaje U literaturi i praksi povijesti umjetnosti kao prvu opservaciju moiemo ustvrditi da na tom podrutju ne postoje nikakve oStre granice izmedu opisa interpretacija i objaSnjenja Kada po- vjesnizar umjetnosti Sixten Ringbom teli objasniti Sto prikazuje slika Kan- dinskog nazvana Scena Arijela iz Fausta II on daje prijedlog iz komenti- rajuCe literature i dodaje da bi se zamislivim mogle smatrati i druge in- terpretacijecc On zatim prezentira novi prijedlog s primjedbom
nKojc jc od tih ohjainjcnja totno to prcpustamo sudu glcdatelja Eini sc da jc sama slika namjerno dvosmislenacc(
Uporaba jezika U povijesti umjetnosti podudara se ovdje sa svakodnevnim jezikom za objainjenje primjerice jedne slike dovoljan je Eesto opis U smi- slu interpretacije LakoCa S kojom se od izraza kao Sto su interpretacijacc i opisc( moie doCi do izraza objaSnjenjecc mote se ilustrirati joS jednim primjerom iz Ringbomove knjige o Kandinskom
Aka iclimo prihvatiti tvrdnju Marijc Strackosch da jc Kazaljka bila inspirirana Steinerom onda moramo naCi drugu intcrprctaciju koja jc spojiva s gcnealogijom i priprcmnim radom Takovo objaSnjcnjc moic sc ustvari i zhilja naCicl6
Poanta se moie uopCiti U humanistitkim disciplinama izraz objaSnjenjecc koristi se na isti nazin kao i U svagdanjem jeziku i to kao oznaka za sve aktivnosti koje doprinose boljem razumijevanju Parentetizki neka se pod- sjeti na to da je Hempel U svojoj maloj raspravi o objaSnjenjima iz 1942 godine tvrdio da je svo razumijevanje U slutbi objagnjenja Ustvari je dakle sasvim obrnuto Ako se to uvidjelo i ako se oslobodilo stege modela onda se filozofskom promatrazu otvara Siroki spektar razlizitih humanistitko- znanstvenih objasnjenja
Neka objainjenja U podruzju znanosti o umjetnosti mogu se nazvati ~ S t o - objasnjenjacc Ona objaSnjuju Sto neSto jest na primjer da je izvjesna slika prikaz odredenih figura U odredenoj situaciji U literaturi i praksi znanosti o umjetnosti takva se objasnjenja obiEno nazivaju interpretacijecc narozito U ikonografiji ili opisicc Nakon opisa i ikonografske analize slijedi obitno analiza stila koja se moie okarakterizirati i kao jedna vrst objainjenja kao osvjetljavanje nekih svojstava koje dano umjetniiko djelo povezuje S dru-
A Bcckmann Gninde lind U~sachetz str Tlie Solulding Cosnos A Study in t l ~ e Spiri- 110 isp K-0 Apcl Die Erkliiren-Ve~stehen- tlrnlis~n of Knr~dinsky and lie Getlesis of Ah- Kontroirrse it1 trat~~zendentri~rag~n~iti ~cier strnct Pairltitlg str 69 Sicht str 206 i daljc
6
FILOZOPSKA ISTIW~IVWJA 1011 1Nordenstarn Razurnijevanje i objalnje- 67 God 17 (1997) Sv 4 (1039-1019) nic U hurnanis~iampirn 7nanoslima
Deduktivno-nomologijski model jest toliko udaljen od priznatih modela primjerice na podruEju povijesti umjetnosti da se moie smatrati irelevant- nim ili barem krajnje perifernim Ali to ne stoji za drugu u znanstveno- teorijskoj literaturi uobiEajeno razmatranu shemu za model objaSnjenja namjere Georg Henrik von Wright ilustrira u Erkliiren und Verstehen (njemaEki pri- jevod 1974) model objaSnjenja namjere (izmedu ostalog) narednim pri- mjerom
nA jc namnjerm~uoda zvoncc zazvoni A jc ~jerovuo (znao) da zvonce moic zazvoniti samo ako pritisne dugmc Stoga jc A pritknr~odugme(
Primjeri koji se mogu dovesti do te forme mogu se lako naCi u humani- stiEkim znanostima Naredni primjer potjeze iz knjige Mauricea Besseta Art of the Twentieth Century
uPo Mondrianu slikarstvo sc moic uEiniti autonomnim samo ako sc u potpunosti obraduje tako kako jcst - kao vcrtikalna povdina Svc naznake iluzionistitkc obradc prostora - u pers- pektivistitkoj formi ili bilo kako drugaEijc - moraju sc odstraniti Nema nikakvog pitanja o tomu da sc slikarstvo pprmatra iz razliEitih motrilta Ne moraju sc prikazivati nikakvi izglcdi To mora biti bez fokusa (afokalno) Kako bi sc to postiglo istoobliEnc sc komponentc Sto je mogudc ravnomjernijc rasporcduju po povrsini slikc Na poktku kada mu je trcbala pot- pora nckc izvanjskc tcmc Mondrian jc za to birao motivc poput drveCa poloiaja zidova gradcvina ili morc kojc udara o mol Takovi su motivi bili narotito prikladni za dvodimenzio- nalnu obradu zato Sto sc sastojc iz mrciastih struktura s clcmcntima koji se ponavljaju i koji su sc mogli posrcdovati minimumom gcomctrijskih figura(c3
To Mondrianovo objaSnjenje takonanih neoplastiEnih slika moglo bi se u obliku formulacije saieti ovako (1) Mondrian je namjeravao postiCi estetski ideal koji se moie naznaEiti
izrazom ))autonomija slikarstvacc (2) Mondrian je vjerovao da bi to mogao postiCi samo ako bi pokuSao
eliminirati sve Sto bi moglo dati iluziju dubine perspektive zbiljskih objekata
(3) Dakle Mondrian je pokuSao eliminirati sve Sto bi moglo dati iluziju dubine perspektive i zbiljskih objekata
Njegov izbor naroEitih motiva i formi prikaza moie se na sliEan naEin ob- jasniti kao nagadanje o nuinim sredstvima Sto su nuina za moguCe elimini- ranje svih takvih iluzija Gore navedeno objaSnjenje iz Bessetove knjige Art of the Twentieth Century moglo bi se dakle rekonstruirati kao n u objaS- njenja sa strukturom propisanom od strane modela objaSnjenja namjere Uskoro Cu se vratiti na druge primjere te vrste u kojirna se radnje i rezultati radnji nekog djelatnika objaSnjuju putem upute na njegove namjere i raz-miSljanja o sredstvu i svrsi Ali najprije joS nekoliko primjedbi o oba mo- dela objainjenja koja su u zadnjim desetljecima igrala glavnu ulogu u teoriji znanosti Tvrdeno je da se objaSnjenja namjere te vrste koja u humanistiEkim zna- nostima igraju vainu ulogu mogu svesti na deduktivno-nomologijski mo-
2
DN-objaSnjcnjc - dcduktivn(gt-nomonologij- Erkluren rrnd Vmtelien str 112 sko objafinjenje 3
Art of the Twentietli Centitry str 65 Aspects of Scientific Ewplanution 1965 str 366
1
1ILOZOFSKA I S I I W ~ I V A N J A 1012 T Nordcnstam Razumijevanjc i objagnjc- 67 God 17 (1997) Sv 4 (I(X19-1019) njc U humanistiikim znanoslima
del Sva su objaSnjenja namjere eliptitna Ukoliko se artikuliraju implicitni zakoni dobila bi se ortodoksna deduktivno-nomologijska objasnjenja Upravo utestalost takvih objaSnjenja namjere kakav je gore navedeni pri- mjer iz historije umjetnosti jest najbolji dokaz za to da je Hempelova ana- liza natelno toEna Tako Hempel ali U svojemu nastojanju obrane deduk- tivno-nomologijskog modela od nevjernickih napada dovodi samoga sebe U zanimljivu zabludu Osmotrimo primjer koji se nalazi kod Hempelova branitelja Ansgar Beckrnanna
vJc li zbilja zamislivo da djclatnik H nc plaCa svoj telcfonski ratun premda su ispunjeni svi sljedeCi uvjcti
(Al) H icli da mu sc nc iskljuCi tclcfon
(A2) H znadc da mu tclcfon ncCc biti iskljukn ako plati svoj tclcfonski raEun
(A3) H znadc da ncma nikakvu drugu moguCnost da mu telcfon ne budc iskljuCcn
(A4) Nc postoji nilta Ito H icli vigc od U (Al) spomcnutog cilja i Sto jc nespojivo s plaCanjem raduna
(A5) H jc U poloiaju da plati svoj tclcfonski raEunc
To da je dobri H U stanju platiti svoj telefonski raEun moie se primjerice objasniti U sljedeCoj mjeri (A6) H nije time sprijeEen da plati svoj telefonski ratun (A7) H je U stanju da djeluje svrhovito-racionalno
(A8) H je i ekonomski U stanju platiti svoj telefonski ratun
Kako bi se iz te skice objaSnjenja dobilo deduktivno-nomologijsko objaS- njenje mora se dodati barem jedan opCi iskaz zakona npr sljedeCi
(A9) Ako su ispunjene pretpostavke AI-A8 onda H uvijek plaCa svoje telefonske ratune Formalno gledano to izgleda poput deduktivno-nomo- logijskog objasnjenja Ako su one pretpostavke zbilja istinite onda deduk- tivno iz danih pretpostavki slijedi i iskaz da H zbilja plaCa svoj telefonski raEun Ali na jednoj totki postoji odluEujuCa razlika izmedu deduktivno- nomologijskih objagnjenja i tog primjera opCi iskaz A9 uopCe nema ni- kakav empirijski sadriaj Ako naS sudionik H ne plati svoj telefonski raEun do vremena kada bi ga morao platiti onda se ne pokazuje da je opCi iskaz po moguCnosti laian ved da barem jedna od drugih pretpostavki nije is- punjena Ako su sve tvrdnje od A1 do A8 istinite onda se uopCe ne moie zamisliti da H ne plaCa svoj telefonski raEun Razlog za to jest pojmovna sveza koja postoji izmedu danih pretpostavki i zakljutka da H plaCa svoj telefonski ratun Kada se imaju izvjesne ielje i predodibe tada se i U iz-vjesnim situacijama mora djelovati na odredeni naEin To nije nikakva mo- ralna veC logitka poanta Kriterij za to da imam jednu odredenu ielju jest upravo okolnost da U odredenoj situaciji djelujem na odredene naEine pod pretpostavkom da nisam sprijeten da nemam nikakve vainije ielje da sam ispravno shvatio situaciju i tako dalje Ukoliko rastojanje izmedu toga Sto kaiem i toga Sto Einim postane preveliko utoliko naprosto neCu uzeti za ozbiljno ako se moja Zelja joS jednom najbolje ispunjava To je jezgra kritike pokuSaja svodenja objaSnjenja namjere na deduktivno- nomologijsku shemu U jednom Eistom deduktivno-nomologijskom objaS-njenju opstoji empirijska sveza izmedu pocetnih uvjeta i dogadaja koji se treba objasniti U tipitnom objaSnjenju namjere naprotiv postoji pojmovna sveza izmedu upremisacc i ))zakljutkacc ))Premisecc i ))zakljuEakcc nekog ob- jaSnjenja namjere obrazuju skupa opis jednog sklopa djelovanja koji se is- todobno moie okarakterizirati kao objabzjenje Time smo dospjeli do totke na kojoj se primjerno moie demonstrirati naznaEena alternativna strategija
FILQZOPSKA ISTRA~IVANJA 1013 1 Nordenstarn Razurnijevanjc i objalnje- 67 God 17 (1997) Sv 4 (1iYN-1019) nje U hurnanistifkirn znanostirna
3 Alternativna strategija ne polazi od modela nego od dane humanistizko- znanstvene zbiljnosti Sve Sto se U faktiznom znanstvenom pogonu od stra- ne kompetentnih izvrSitelja priznaje kao adekvatno objainjenje mora U pr- voj rundi vatiti kao adekvatno objagnjenje U drugoj kritizkoj rundi mogu se kao neadekvatna izbaciti neka od priznatih objaSnjenja (nijedan znan- stvenik nije nepogregiv) ali se svaka namjera te znanstveno-krititke vrste mora tozno utemeljiti U polaziStu naS je cilj Cisto deskriptivan na temelju deskriptivnog ispitivanja npr nekih humanistitkih struka moiemo samo- razumljivo dopustiti da uslijedi znanstveno-krititka analiza
Razumijevanje i objaSnjenje U humanistizkim znanostima jest jedno Siroko polje U svezi S tim ogranirit Cu se na neke primjere iz pojedinatnog hu- manistizkog podrutja - iz povijesti umjetnosti Ukoliko polazimo od toga Sto se kao objaSnjenje priznaje U literaturi i praksi povijesti umjetnosti kao prvu opservaciju moiemo ustvrditi da na tom podrutju ne postoje nikakve oStre granice izmedu opisa interpretacija i objaSnjenja Kada po- vjesnizar umjetnosti Sixten Ringbom teli objasniti Sto prikazuje slika Kan- dinskog nazvana Scena Arijela iz Fausta II on daje prijedlog iz komenti- rajuCe literature i dodaje da bi se zamislivim mogle smatrati i druge in- terpretacijecc On zatim prezentira novi prijedlog s primjedbom
nKojc jc od tih ohjainjcnja totno to prcpustamo sudu glcdatelja Eini sc da jc sama slika namjerno dvosmislenacc(
Uporaba jezika U povijesti umjetnosti podudara se ovdje sa svakodnevnim jezikom za objainjenje primjerice jedne slike dovoljan je Eesto opis U smi- slu interpretacije LakoCa S kojom se od izraza kao Sto su interpretacijacc i opisc( moie doCi do izraza objaSnjenjecc mote se ilustrirati joS jednim primjerom iz Ringbomove knjige o Kandinskom
Aka iclimo prihvatiti tvrdnju Marijc Strackosch da jc Kazaljka bila inspirirana Steinerom onda moramo naCi drugu intcrprctaciju koja jc spojiva s gcnealogijom i priprcmnim radom Takovo objaSnjcnjc moic sc ustvari i zhilja naCicl6
Poanta se moie uopCiti U humanistitkim disciplinama izraz objaSnjenjecc koristi se na isti nazin kao i U svagdanjem jeziku i to kao oznaka za sve aktivnosti koje doprinose boljem razumijevanju Parentetizki neka se pod- sjeti na to da je Hempel U svojoj maloj raspravi o objaSnjenjima iz 1942 godine tvrdio da je svo razumijevanje U slutbi objagnjenja Ustvari je dakle sasvim obrnuto Ako se to uvidjelo i ako se oslobodilo stege modela onda se filozofskom promatrazu otvara Siroki spektar razlizitih humanistitko- znanstvenih objasnjenja
Neka objainjenja U podruzju znanosti o umjetnosti mogu se nazvati ~ S t o - objasnjenjacc Ona objaSnjuju Sto neSto jest na primjer da je izvjesna slika prikaz odredenih figura U odredenoj situaciji U literaturi i praksi znanosti o umjetnosti takva se objasnjenja obiEno nazivaju interpretacijecc narozito U ikonografiji ili opisicc Nakon opisa i ikonografske analize slijedi obitno analiza stila koja se moie okarakterizirati i kao jedna vrst objainjenja kao osvjetljavanje nekih svojstava koje dano umjetniiko djelo povezuje S dru-
A Bcckmann Gninde lind U~sachetz str Tlie Solulding Cosnos A Study in t l ~ e Spiri- 110 isp K-0 Apcl Die Erkliiren-Ve~stehen- tlrnlis~n of Knr~dinsky and lie Getlesis of Ah- Kontroirrse it1 trat~~zendentri~rag~n~iti ~cier strnct Pairltitlg str 69 Sicht str 206 i daljc
6
1ILOZOFSKA I S I I W ~ I V A N J A 1012 T Nordcnstam Razumijevanjc i objagnjc- 67 God 17 (1997) Sv 4 (I(X19-1019) njc U humanistiikim znanoslima
del Sva su objaSnjenja namjere eliptitna Ukoliko se artikuliraju implicitni zakoni dobila bi se ortodoksna deduktivno-nomologijska objasnjenja Upravo utestalost takvih objaSnjenja namjere kakav je gore navedeni pri- mjer iz historije umjetnosti jest najbolji dokaz za to da je Hempelova ana- liza natelno toEna Tako Hempel ali U svojemu nastojanju obrane deduk- tivno-nomologijskog modela od nevjernickih napada dovodi samoga sebe U zanimljivu zabludu Osmotrimo primjer koji se nalazi kod Hempelova branitelja Ansgar Beckrnanna
vJc li zbilja zamislivo da djclatnik H nc plaCa svoj telcfonski ratun premda su ispunjeni svi sljedeCi uvjcti
(Al) H icli da mu sc nc iskljuCi tclcfon
(A2) H znadc da mu tclcfon ncCc biti iskljukn ako plati svoj tclcfonski raEun
(A3) H znadc da ncma nikakvu drugu moguCnost da mu telcfon ne budc iskljuCcn
(A4) Nc postoji nilta Ito H icli vigc od U (Al) spomcnutog cilja i Sto jc nespojivo s plaCanjem raduna
(A5) H jc U poloiaju da plati svoj tclcfonski raEunc
To da je dobri H U stanju platiti svoj telefonski raEun moie se primjerice objasniti U sljedeCoj mjeri (A6) H nije time sprijeEen da plati svoj telefonski ratun (A7) H je U stanju da djeluje svrhovito-racionalno
(A8) H je i ekonomski U stanju platiti svoj telefonski ratun
Kako bi se iz te skice objaSnjenja dobilo deduktivno-nomologijsko objaS- njenje mora se dodati barem jedan opCi iskaz zakona npr sljedeCi
(A9) Ako su ispunjene pretpostavke AI-A8 onda H uvijek plaCa svoje telefonske ratune Formalno gledano to izgleda poput deduktivno-nomo- logijskog objasnjenja Ako su one pretpostavke zbilja istinite onda deduk- tivno iz danih pretpostavki slijedi i iskaz da H zbilja plaCa svoj telefonski raEun Ali na jednoj totki postoji odluEujuCa razlika izmedu deduktivno- nomologijskih objagnjenja i tog primjera opCi iskaz A9 uopCe nema ni- kakav empirijski sadriaj Ako naS sudionik H ne plati svoj telefonski raEun do vremena kada bi ga morao platiti onda se ne pokazuje da je opCi iskaz po moguCnosti laian ved da barem jedna od drugih pretpostavki nije is- punjena Ako su sve tvrdnje od A1 do A8 istinite onda se uopCe ne moie zamisliti da H ne plaCa svoj telefonski raEun Razlog za to jest pojmovna sveza koja postoji izmedu danih pretpostavki i zakljutka da H plaCa svoj telefonski ratun Kada se imaju izvjesne ielje i predodibe tada se i U iz-vjesnim situacijama mora djelovati na odredeni naEin To nije nikakva mo- ralna veC logitka poanta Kriterij za to da imam jednu odredenu ielju jest upravo okolnost da U odredenoj situaciji djelujem na odredene naEine pod pretpostavkom da nisam sprijeten da nemam nikakve vainije ielje da sam ispravno shvatio situaciju i tako dalje Ukoliko rastojanje izmedu toga Sto kaiem i toga Sto Einim postane preveliko utoliko naprosto neCu uzeti za ozbiljno ako se moja Zelja joS jednom najbolje ispunjava To je jezgra kritike pokuSaja svodenja objaSnjenja namjere na deduktivno- nomologijsku shemu U jednom Eistom deduktivno-nomologijskom objaS-njenju opstoji empirijska sveza izmedu pocetnih uvjeta i dogadaja koji se treba objasniti U tipitnom objaSnjenju namjere naprotiv postoji pojmovna sveza izmedu upremisacc i ))zakljutkacc ))Premisecc i ))zakljuEakcc nekog ob- jaSnjenja namjere obrazuju skupa opis jednog sklopa djelovanja koji se is- todobno moie okarakterizirati kao objabzjenje Time smo dospjeli do totke na kojoj se primjerno moie demonstrirati naznaEena alternativna strategija
FILQZOPSKA ISTRA~IVANJA 1013 1 Nordenstarn Razurnijevanjc i objalnje- 67 God 17 (1997) Sv 4 (1iYN-1019) nje U hurnanistifkirn znanostirna
3 Alternativna strategija ne polazi od modela nego od dane humanistizko- znanstvene zbiljnosti Sve Sto se U faktiznom znanstvenom pogonu od stra- ne kompetentnih izvrSitelja priznaje kao adekvatno objainjenje mora U pr- voj rundi vatiti kao adekvatno objagnjenje U drugoj kritizkoj rundi mogu se kao neadekvatna izbaciti neka od priznatih objaSnjenja (nijedan znan- stvenik nije nepogregiv) ali se svaka namjera te znanstveno-krititke vrste mora tozno utemeljiti U polaziStu naS je cilj Cisto deskriptivan na temelju deskriptivnog ispitivanja npr nekih humanistitkih struka moiemo samo- razumljivo dopustiti da uslijedi znanstveno-krititka analiza
Razumijevanje i objaSnjenje U humanistizkim znanostima jest jedno Siroko polje U svezi S tim ogranirit Cu se na neke primjere iz pojedinatnog hu- manistizkog podrutja - iz povijesti umjetnosti Ukoliko polazimo od toga Sto se kao objaSnjenje priznaje U literaturi i praksi povijesti umjetnosti kao prvu opservaciju moiemo ustvrditi da na tom podrutju ne postoje nikakve oStre granice izmedu opisa interpretacija i objaSnjenja Kada po- vjesnizar umjetnosti Sixten Ringbom teli objasniti Sto prikazuje slika Kan- dinskog nazvana Scena Arijela iz Fausta II on daje prijedlog iz komenti- rajuCe literature i dodaje da bi se zamislivim mogle smatrati i druge in- terpretacijecc On zatim prezentira novi prijedlog s primjedbom
nKojc jc od tih ohjainjcnja totno to prcpustamo sudu glcdatelja Eini sc da jc sama slika namjerno dvosmislenacc(
Uporaba jezika U povijesti umjetnosti podudara se ovdje sa svakodnevnim jezikom za objainjenje primjerice jedne slike dovoljan je Eesto opis U smi- slu interpretacije LakoCa S kojom se od izraza kao Sto su interpretacijacc i opisc( moie doCi do izraza objaSnjenjecc mote se ilustrirati joS jednim primjerom iz Ringbomove knjige o Kandinskom
Aka iclimo prihvatiti tvrdnju Marijc Strackosch da jc Kazaljka bila inspirirana Steinerom onda moramo naCi drugu intcrprctaciju koja jc spojiva s gcnealogijom i priprcmnim radom Takovo objaSnjcnjc moic sc ustvari i zhilja naCicl6
Poanta se moie uopCiti U humanistitkim disciplinama izraz objaSnjenjecc koristi se na isti nazin kao i U svagdanjem jeziku i to kao oznaka za sve aktivnosti koje doprinose boljem razumijevanju Parentetizki neka se pod- sjeti na to da je Hempel U svojoj maloj raspravi o objaSnjenjima iz 1942 godine tvrdio da je svo razumijevanje U slutbi objagnjenja Ustvari je dakle sasvim obrnuto Ako se to uvidjelo i ako se oslobodilo stege modela onda se filozofskom promatrazu otvara Siroki spektar razlizitih humanistitko- znanstvenih objasnjenja
Neka objainjenja U podruzju znanosti o umjetnosti mogu se nazvati ~ S t o - objasnjenjacc Ona objaSnjuju Sto neSto jest na primjer da je izvjesna slika prikaz odredenih figura U odredenoj situaciji U literaturi i praksi znanosti o umjetnosti takva se objasnjenja obiEno nazivaju interpretacijecc narozito U ikonografiji ili opisicc Nakon opisa i ikonografske analize slijedi obitno analiza stila koja se moie okarakterizirati i kao jedna vrst objainjenja kao osvjetljavanje nekih svojstava koje dano umjetniiko djelo povezuje S dru-
A Bcckmann Gninde lind U~sachetz str Tlie Solulding Cosnos A Study in t l ~ e Spiri- 110 isp K-0 Apcl Die Erkliiren-Ve~stehen- tlrnlis~n of Knr~dinsky and lie Getlesis of Ah- Kontroirrse it1 trat~~zendentri~rag~n~iti ~cier strnct Pairltitlg str 69 Sicht str 206 i daljc
6
FILQZOPSKA ISTRA~IVANJA 1013 1 Nordenstarn Razurnijevanjc i objalnje- 67 God 17 (1997) Sv 4 (1iYN-1019) nje U hurnanistifkirn znanostirna
3 Alternativna strategija ne polazi od modela nego od dane humanistizko- znanstvene zbiljnosti Sve Sto se U faktiznom znanstvenom pogonu od stra- ne kompetentnih izvrSitelja priznaje kao adekvatno objainjenje mora U pr- voj rundi vatiti kao adekvatno objagnjenje U drugoj kritizkoj rundi mogu se kao neadekvatna izbaciti neka od priznatih objaSnjenja (nijedan znan- stvenik nije nepogregiv) ali se svaka namjera te znanstveno-krititke vrste mora tozno utemeljiti U polaziStu naS je cilj Cisto deskriptivan na temelju deskriptivnog ispitivanja npr nekih humanistitkih struka moiemo samo- razumljivo dopustiti da uslijedi znanstveno-krititka analiza
Razumijevanje i objaSnjenje U humanistizkim znanostima jest jedno Siroko polje U svezi S tim ogranirit Cu se na neke primjere iz pojedinatnog hu- manistizkog podrutja - iz povijesti umjetnosti Ukoliko polazimo od toga Sto se kao objaSnjenje priznaje U literaturi i praksi povijesti umjetnosti kao prvu opservaciju moiemo ustvrditi da na tom podrutju ne postoje nikakve oStre granice izmedu opisa interpretacija i objaSnjenja Kada po- vjesnizar umjetnosti Sixten Ringbom teli objasniti Sto prikazuje slika Kan- dinskog nazvana Scena Arijela iz Fausta II on daje prijedlog iz komenti- rajuCe literature i dodaje da bi se zamislivim mogle smatrati i druge in- terpretacijecc On zatim prezentira novi prijedlog s primjedbom
nKojc jc od tih ohjainjcnja totno to prcpustamo sudu glcdatelja Eini sc da jc sama slika namjerno dvosmislenacc(
Uporaba jezika U povijesti umjetnosti podudara se ovdje sa svakodnevnim jezikom za objainjenje primjerice jedne slike dovoljan je Eesto opis U smi- slu interpretacije LakoCa S kojom se od izraza kao Sto su interpretacijacc i opisc( moie doCi do izraza objaSnjenjecc mote se ilustrirati joS jednim primjerom iz Ringbomove knjige o Kandinskom
Aka iclimo prihvatiti tvrdnju Marijc Strackosch da jc Kazaljka bila inspirirana Steinerom onda moramo naCi drugu intcrprctaciju koja jc spojiva s gcnealogijom i priprcmnim radom Takovo objaSnjcnjc moic sc ustvari i zhilja naCicl6
Poanta se moie uopCiti U humanistitkim disciplinama izraz objaSnjenjecc koristi se na isti nazin kao i U svagdanjem jeziku i to kao oznaka za sve aktivnosti koje doprinose boljem razumijevanju Parentetizki neka se pod- sjeti na to da je Hempel U svojoj maloj raspravi o objaSnjenjima iz 1942 godine tvrdio da je svo razumijevanje U slutbi objagnjenja Ustvari je dakle sasvim obrnuto Ako se to uvidjelo i ako se oslobodilo stege modela onda se filozofskom promatrazu otvara Siroki spektar razlizitih humanistitko- znanstvenih objasnjenja
Neka objainjenja U podruzju znanosti o umjetnosti mogu se nazvati ~ S t o - objasnjenjacc Ona objaSnjuju Sto neSto jest na primjer da je izvjesna slika prikaz odredenih figura U odredenoj situaciji U literaturi i praksi znanosti o umjetnosti takva se objasnjenja obiEno nazivaju interpretacijecc narozito U ikonografiji ili opisicc Nakon opisa i ikonografske analize slijedi obitno analiza stila koja se moie okarakterizirati i kao jedna vrst objainjenja kao osvjetljavanje nekih svojstava koje dano umjetniiko djelo povezuje S dru-
A Bcckmann Gninde lind U~sachetz str Tlie Solulding Cosnos A Study in t l ~ e Spiri- 110 isp K-0 Apcl Die Erkliiren-Ve~stehen- tlrnlis~n of Knr~dinsky and lie Getlesis of Ah- Kontroirrse it1 trat~~zendentri~rag~n~iti ~cier strnct Pairltitlg str 69 Sicht str 206 i daljc
6
