57
M O S T O V I NASTAVNICI: Prof. dr. sc. Jure Radnić Prof. dr. sc. Alen Harapin Sveuĉilište u Splitu GRAĐEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET Matice hrvatske 15 Split

Istorija mostova

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Istorija mostova

M O S T O V I

NASTAVNICI: Prof. dr. sc. Jure Radnić

Prof. dr. sc. Alen Harapin

Sveuĉilište u SplituGRAĐEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET

Matice hrvatske 15

Split

Page 2: Istorija mostova

- Povijest – uĉiteljica života

- Izuĉavanje povijesti mostova stvar je opće i

graditeljske kulture, ali i daje spoznaju novih

putova i razvojnih spoznaja u suvremenosti

- IZUĈAVAMO:

* Postojeće graĊevine,

* Ostatke ili tragove graĊevina,

* Pisane tragove;

- Most u prošlosti i most danas ima identiĉnu

funkciju – provoĊenje prometnice ili voda preko

neke zapreke

POVIJEST MOSTOVA

Page 3: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA

- Kao što su prve nastambe bile one prirodne –

pećine, tako su i prvi mostovi bili prirodni prerasti

kakve i danas nalazimo diljem svijeta;

Stone Arch, Sierra Nevada Mountains, California

Page 4: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA

Shematski prikaz prijelaza preko zapreka kakvi su sluĉajno mogli nastati u prirodi

- U najstarije prijelaze spadaju i sluĉajno nastali

spletovi grana i biljnih vlakana, oboreno stablo

koje premoštava udolinu ili naslagana hrpa

kamenja.

Page 5: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA

- Prvi primitivni mostovi, kakve su ljudi radili od

davnina mogu se pronaći i danas.

Page 6: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA

- Najstariji primjeri primitivnih mostova datiraju iz 4

tisućljeća prije Krista (Bronĉano doba). Takvi

mostovi su uglavnom provizorni i o njima imamo

vrlo malo tragova. Svi su proizvod izoliranih

skupina slabih civilizacijskih dosega.

- Podruĉja plodnih rijeka: Nila, Eufrata, Gangesa,

Inda i Hoanghoa prostori su osobite

koncentracije naroda i meĊu njima izrastaju

mnogi civilizacijski iskoraci: Mezopotamija,

Egipat, Indija, Kina.

Page 7: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA

NEKI POZNATI MOSTOVI IZ PRADAVNIH VREMENA:

- Most Džang Tung iz Kine (1000. g. pr.n.e.) s rasponskim

sklopovima od kamenih ploča;

- Most na Eufratu u Babilonu iz razdoblja Nabukodonosora II Velikog

(600. g. pr.n.e.);

- Most kod Šustera blizu Dizfula u Perziji (500. g.pr.n.e.);

- Viseći mostovi na lancima King Tung iz 2. i 1. st. pr.n.e.;

- Pontonski most na Bosporu, sagradio ga je za vrijeme perzijskog

vladara Darija Mandrokles sa Samosa (515. g. pr.n.e.);

- Darijev pontonski most na ušću Dunava graĎen za vrijeme rata sa

Siktima (514. g. pr.n.e.);

- Pontonski most kod Helesponta koji su za vrijeme vladara Xerxa

481. godine pr.n.e. gradili Egipćani i Fenićani;

- Most Thapsacos iz vremena vladara Aleksandra Makedonskog

(316. g. pr.n.e.);

Page 8: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA - KINA- Najstariji kineski mostovi potiču iz doba vladara Yao (2300 g.

pr.n.e.) i oni su pontonski, graĎeni pomoću blisko povezanih

usidrenih laĎa.

- Kinezi su gradili i gredne mostove na drvenim stupovima.

- Za veće raspone koristili su viseće mostove, pri čemu su baš oni

se pokazali vrlo domišljatim u tom tipu struktura.

- Kinesko graditeljstvo posebno je poznato po tipičnom obliku

konzolnog mosta kojim su prevladavali raspone i do 40-ak metara

- Uz konzolne, tipičan kineski nosivi sustav je vrlo originalan luk,

razvijen u srednjem vijeku, koji je vjerojatno prenesen iz Male

Azije.

Page 9: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA - GRČKA- Fantastična ostvarenja grčkog graditeljstva nisu nažalost svoj

pečat ostavila i u mostogradnji. Vjerojatan razlog leži u tome da na

području Grčke nema većih rijeka, a one manje je bilo moguće

premostiti i jednostavnim drvenim mostovima ili kamenim pločastim

konstrukcijama.

- Druga zanimljiva činjenica je da stari Grci nisu prihvatili svod (luk)

kao iole bitan strukturni element, iako je teško povjerovati da nisu s

njim došli u doticaj. Vjerojatno su tu strukturu smatrali manje

vrijednom.

POVIJEST MOSTOVA - ETRURIJA- Preteče Rimljana, ne samo u političkom nego i u graditeljskom

smislu. Pretpostavlja se da su doselili iz Male Azije i pri tom donili

svod. Prvi klasični svodovi u Europi su etrurski svodovi.

- Zanimljivo je spomenuti svodove u zidinama gradova Peruge,

Viterba, Voltera, te u mostovima Bulicane i Blera. Ti svodovi su

klasični polukružni svodovi.

Page 10: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA - RIM- Rimsko carstvo je dalo osobiti pečat u različitim područjima ljudske

djelatnosti, a na osobiti način u graditeljstvu i graĎenju mostova.

Stoga upravo Rimskom carstvu u mostogradnji pripada posebno

bitno mjesto.

- Iako je prvenstvena namjena njihovih mostova bila da vladaju,

osvoje, iskoriste, njima su izražavali i vlastitu moć. Stoga su rimski

mostovi nevjerojatno praktični, fascinantno precizni, veličanstveno

monumentalni i trajni.

- Rimljani su gradili od mnogih materijala: kamen, drvo, opeka, iako

su do danas opstali uglavnom mostovi od kamena.

- GraĎenje kamenom rimljani su razvili do, moglo bi se reći, danas

nepremašenih vrhunaca. Vitruvije sugerira: “Izlomljeni kamen treba

ostaviti barem dvije godine izložen atmosferilijama, pa tek onda

kamenove koji nisu oštećeni upotrijebiti za lukove, stupove, zidove

i druge nosive vidljive strukture, a ostatak za kameni nabačaj”.

- Bili su takoĎer majstori u graĎenju opekom, čime su se u doba

mira bavili vojnici.

- Rimljani su se koristili i betonom. Vulkanski pepeo nazvan pucolan

(po mjestu Pucoli, ispod Vezuva) miješali su s vapnenim mortom i

dobivali gradivo otporno na vodu.

Page 11: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – RIMSKI MOSTOVI

Ponte Rotto (179. g.pr.n.e.) vjerojatno prvi kameni lučni most preko

Tibera. Nastao na mjestu starog drvenog mosta.

Page 12: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – RIMSKI MOSTOVI

Ponte Molle (110. g.pr.n.e.) ili Ponte Milvio (nekad Pons Aemilius) sa

7 polukružnih svoĎenih otvora raspona izmeĎu 15 i 24 m

Page 13: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – RIMSKI MOSTOVI

Pons Fabricius (62. g.pr.n.e.) danas Ponte Fabricio, kojeg je

sagradio Lucius Fabricius, sa 2 svoĎena otvora raspona po 24.5 m

Page 14: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – RIMSKI MOSTOVI

Akvedukt Segovia (kod Segovie u Španjolskoj) u prosjeku 30 m

iznad široke doline

Page 15: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – RIMSKI MOSTOVI

Pont du Gard, akvedukt grada Nimsa, Francuska (62.-12. g.pr.n.e.)

preko duboke uvale rijeke Gard, ukupna dužina 275 m, i

maksimalna visina 49 m. Graditelj Agrippa.

Page 16: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – RIMSKI MOSTOVI

Ponte Alcantara (Alcantara - maorski izraz za most) preko rijeke

Targus u Španjolskoj (98.-106. g. n.e.), sagradio ga je Caius Julius

Lacer, sa 6 velikih otvora raspona po 36 m

Page 17: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – RIMSKI MOSTOVI

Trajanov most na Dunavu (103.-105.

g. n.e.) gradio ga je Apollodoros od

Damaska u području Đerdapske

klisure. Pripadao je skupini trajnih

drvenih mostova s masivnim

stupovima i nalazio se na važnom

trgovačkom putu.

Most je imao 20 stupova graĎenih

vjerojatno pomoću drvenih sanduka

spuštanih u vodu i zatrpavanih

kamenom, na kojima su opekom i

kamenom zidani stupovi. IzmeĎu

njih je graĎena drvena lučna

rešetkasta rasponska konstrukcija

otvora 35 do 38 m.

Page 18: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – SREDOVJEKOVNI MOSTOVI

Ponte Vecchio, u Firenzi preko rijeke Arno, sagraĎen je najprije 1177.

a potom u današnjem obliku 1334. do 1345. g. Graditelj Tadeo

Gaddi, izveo je, za tadašnje poimanje začuĎujuće spljoštene

svodove vitkih kamenih struktura, raspona 30-33 m.

- Srednjim vijekom u mostogradnji smatramo vremensko razdoblje

od propasti Rimskog carstva pa do sredine 18. stoljeća, tj. Do

osnutka Škole za mostove i ceste u Parizu, 1747. g. Ta škola, na

čelu s J. R. Perronetom označava početak stvarne i potpune

analize konstrukcija, nasuprot dotadašnjem iskustvenom pristupu

koncipiranju i projektiranju mostova.

Page 19: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – SREDOVJEKOVNI MOSTOVI

Most u Avignonu, preko rijeke Rhone (1177.-1187. g.) jedan od

najstarijih i najvećih sredovjekovnih mostova. Gradila ga je

redovnička zajednica. Rječ je o mostu s 20-ak svodova raspona do

40 m. Svodovi u poprečnom presjeku nisu monolitno ukrućeni već su

sastavljeni od po 4 paralelna, meĎusobno odvojena luka, radi bolje

prilagodbe mogućem slijeganju tla.

Zanimljivo je da su lukovi konstruirani sa po tri središta zakrivljenosti,

što su kasnija istraživanja potvrdila optimalnim za stabilnost luka.

U 16. st. jedna je katastrofalna poplava uništila najveći dio mosta, a do

danas su ostala samo četiri svoda.

Page 20: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – SREDOVJEKOVNI MOSTOVI

Karlov most u Pragu, preko rijeke Vltave, graĎen jako dugo od 1171.

do 1358. g. a u nekim dijelovima i kasnije. Dobio ime po kralju Karlu

IV, koji je osigurao najveći dio sredstava za gradnju. Glavni nosivi

sklop čini 16 kamenih svodova različitih raspona (bez nekog reda).

Page 21: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – SREDOVJEKOVNI MOSTOVI

Ponte Rialto, preko kanala Grande u Veneciji (1587.-1591. g.) djelo

graditelja Da Ponte. Most je izraĎen od jednog relativno plitkog

kamenog svoda raspona 28 m, segmentnog oblika oko trećine

kružnice. Temeljen je na velikom broju drvenih pilota nad kojima su

zidani kameni temelji sa skošenim slojevima približno okomitim na

smjer tlačne linije. Most je vrlo širok – 22 m, s trgovinama s obje

strane. Iste godine kad je zgraĎen Veneciju je pogodio jak potres u

kojem su srušene mnoge zgrade, a most je ostao neoštećen.

Page 22: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – SREDOVJEKOVNI MOSTOVI

Pont Neuf (deveti most), preko rijeke Seine, graĎen od 1578. do 1606. g.

nalazi se u srdištu Pariza, pokraj katedrale Notre Dame. Dio mosta od

otoka do lijeve obale sastoji se od 5, a prema desnoj obali od 6 različitih

kamenih svodova izmeĎu 14.8 i 19.4 m, a širine je 21.5 m. Zanimljivi

skošeni lukovi (nazvani kravlji rogovi) posljedica su promjene odluke da se

na mostu ne grade zgrade (oslonjene na proširenja lukova), već da se

potrebne trgovine izvedu ako budu potrebne kao provizorni objekti.

Page 23: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – TURSKI MOSTOVI

Most na Drini u Višegradu (1571.-1577.), BiH, djelo Mimara Sinana s

deset u tjemenu zašiljenih svodova raspona od 10.7 m do 14.8 m.

Ukupna dužina 180 m, a širina 7.2 m. Vrlo precizne izvedbe sa skladno

oblikovanim detaljima.

- Tursko carstvo razvilo se na ostacima Bizanta, te je od njega

preuzelo i karakteristike u mostogradnji.

- Tursko carstvo iznjedrilo je i jednog od najvećih graditelja u

povijesti: kodžu Mimara Sinana (1492. – 1589.) koji je podigao

brojne i raznolike graĎevine od džamije Sulejmanije u Istambulu do

Višegradskog mosta (“Na Drini ćuprija”).

Page 24: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – TURSKI MOSTOVI

Most preko Neretve u Mostaru (1547.-1556.) BiH, djelo Hajrudina,

učenika Mimara Sinana. SagraĎen na mjestu ranije postojećeg

drvenog mosta. S jednim, za ono vrijeme vrlo velikim i vitkim

kamenim svodom od 28.7 m, zanimljivog elipsastog oblika.

Page 25: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – KINESKI MOSTOVI

Most An-Chi preko rijeke Kijao (13. st.) raspona 38 m, s vrlo

spljoštenim svodom i po dva štedna otvora nad njim sa svake

strane. Takva je kompozicija u Europi ostvarena znatno kasnije.

Page 26: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Ponte de la Concorde (most Pobjede) preko rijeke Seine u Parizu

(1788.-1792.) projektant Perronet. Jedno od vrlo smjelih rješenja, s

rasponima od 25.3 m do 31.2 m i vrlo vitkim lukom.

- Kako je napomenuto, novo doba u projektiranju i graĎenju mostova

započima osnutkom Škole za mostove i ceste u Parizu, 1747. g. na

čelu s J. R. Perronetom.

Page 27: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – Znaĉajni graditelji

Most Adophe u Luxemburgu preko rijeke Pétrusse (1889.-1904.).

Projektant Séjourné. Kameni luk s olakšavajućim otvorima. Raspon

luka 84 m. Ukupna dužina 144 m.

- Paul Séjourné (Pol Sežurne) 1851.-1939. (Francuska).

Page 28: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – Znaĉajni graditelji

Most Risorgimento (Most Preporoda) preko rijeke Tiber u Rimu

(1910/11.). IzraĎen za rekordnih 15 mjeseci. Čist otvor 100 m,

korisna širina 13+2*3.1 m

Mjerodavno računsko pokretno opterećenje bila su tri parna valjka od

po 15 t i ravnomjerno rasp. opterećenje od 500 kg/m2.

- François Hennebique (Fransoa Enebik) 1842.-1921. (Francuska).

Razvio je posebne konstrukcije šupljih sandučasti lukova. Sa svojom

firmom izgradio niz mostova na području Europe.

Rebro

Svod

Page 29: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – Znaĉajni graditelji

Most Salginatobel preko duboke vrletne jaruge kod mjesta Schiers u

Švicarskoj (1929/30.). Trozglobni luk raspona 90 m stinjenosti 1/7.

Zglobovi su klasični betonski s ukrštenom armaturom Ø36. Širina

mosta je 3.5 m.

Most je proračunat na računsko ravnomjerno raspodijeljeno

opterećenje od 350 kg/m2 i motorno vozilo od 8 t.

- Robert Maillart (Robert Majar) 1872.-1940. (Švicarska).

Demonstrirao je kako unapreĎenje razvoja materijala dovodi do

novih tipova mostova. Studirao je način nošenja armiranog betona i

razvio šuplji luk, što je dovelo do rekordnih raspona toga vremena.

Page 30: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – Znaĉajni graditelji

Most Plougastel preko rijeke Elorn, pokraj

grada Bresta (1926./30.) Dvokatni ab most

za cestovni i željeznički promet.

Najmonumentalnije Freyssinetovo djelo. Tu

je prvi put primijenjena drvena lučna skela

premještana na šlepovima iz otvora u otvor.

- Eugène Freyssinet (Ežen Frejsine) 1879.-1962. (Francuska). Jedan

od najznačajnijih mostograditelja novog doba. Otac prednapregnutog

betona i još niz inovativnih tehnika u mostogradnji.

Page 31: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – Znaĉajni graditelji

Menai suspension bridge (Viseći most preko rijeke Menai, Wales)

(1818-1826.) Cestovni most. Glavni raspon 177 m. Piloni 46.6 m,

svjetli otvor 30 m. Piloni masivni zidani, rasponska konstrukcija od

kovanog željeza, koja je 1940. zamijenjena čeličnom konstrukcijom.

- Thomas Telford 1757.-1834. (Škotska). Jedan od najznačajnijih

mostograditelja na području V. Britanije.

Page 32: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Iron Bridge, most od lijevanog željeza preko rijeke Severn u

Engleskoj. GraĎen 1777.-1779. po projektu Abrahama Derbija, s

rasponom luka 30 m. Očita su nastojanja da se oblikom i detaljima

imitira prijašnje kamene i drvene konstrukcije. Očuvan je do danas

u izvornom obliku.

Page 33: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Firth of Forth, blizu Edinbourgha u Škotskoj. GraĎen 1882.-1890. s

rešetkastim nosačima Gerberova tipa. Središnji raspon 518 m, te

dva bočna po 205 m. GraĎen je slobodnim konzolnim postupkom,

a namijenjen dvokolosječnoj željezničkoj pruzi. Još i danas je u

prometu. Projektanti: Benjamin Baker i John Fowler.

Page 34: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Brooklyn bridge, preko rijeke East river,

New York, SAD 1883. Projektant O.

Roebling. Odlično su iskorištena najbolja

svojstva materijala – kamen-tlak, čelik-

vlak.

Page 35: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Kill Van Kull, lučni čelični most raspona 504 m, sagraĎen u

Bayonneu, SAD, 1931. g. Projektanti: Gustav Lidenthal i Othman

Ammann.

Page 36: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Sydney Harbour, preko rijeke Paramate, lučni čelični most raspona

503 m, dovršen je 1932. g., svega nekoliko mjeseci kasnije od

mosta Kill Van Kull, s tim što je za razliku od njega, koji je

željeznički most, namijenjen i cestovnom i željezničkom prometu.

Projektant Ralph Freeman.

Page 37: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

George Washington bridge, viseći most preko rijeke Hudson, New

York, SAD. Po projektu Othmar Ammana, graĎen 1927.-1932.

godine s glavnim rasponom 1067 m, i s monumentalnim portalima

dijelom obloženim kamenim pločama. Potpuno čelični.

Page 38: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Most Castelmoron, preko rijeke Lot, Francuska.

SagraĎen 1933. godine s glavnim rasponom

143 m. Gornji dio konstrukcije je sustava

Nielsen. Betonski trozglobni luk stinjenosti 1/5.5.

Projektant i izvoĎač radova poduzeće Christiani

& Nielsen.

Page 39: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Golden Gate bridge, preko morskog tjesnaca, San Francisco, SAD.

SagraĎen 1937. godine s glavnim rasponom 1281 m, što je u ono

vrijeme bio rekordni raspon na svijetu. Visina pilona 233 m,

slobodna visina ispod mosta 67 m. Noseći kablovi Ø92.3 cm,

dužine 2332 m. Koštao je 35 mil. $ + 3 mil. $ kasnije za pojačanje

spregova. Glavni projektant J. B. Strauss.

Page 40: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Most u zaljevu Maracaibo, preko jezera Maracaibo, Venecuela.

SagraĎen 1962. godine s vrlo zanimljivom ovješenom

konstrukcijom. Pet glavnih raspona sa po 235 m i brojnim manjim,

svjetla visina 50 m i ukupna duljine 8.7 km. Projektant Riccardo

Morandi.

Page 41: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Šibenski most, most preko rijeke

Krke, Hrvatska (1964. – 1966.).

Betonski lučni most raspona luka

246 m. Projektant Ilija Stojadinović.

Page 42: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Krĉki most, veza kopno-otok Krk, Hrvatska (1976. – 1980.). Betonski

lučni most. Veliki luk raspona 390 m, a mali 244 m. Projektant Ilija

Stojadinović.

Page 43: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Masleniĉki most, preko moreuza Novsko ždrilo, Hrvatska (1993. –

1997.). Betonski lučni most raspona luka 200 m. Projektanti: V.

Čandrlić, Z. Šavor i J. Radić. Luk je izveden betoniranjem kratkih

odsječaka na pomičnoj skeli pridržavanjem pomoću vješaljki.

Page 44: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Dubrovaĉki most, preko Rijeke dubrovačke, Hrvatska (2001.). Spregnuta

čelična konstrukcija s jedne strane i konzolna greda s druge. Ukupna

duljina 481 m, visina pilona142 m. Projektanti: Z. Šavor, V. Prpić, A.

Kindij, G. Hrelja, I. Gukov.

Page 45: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Skye, Cestovni most pokraj Kye Akina u Velikoj Britaniji. GraĎen 1992.-

1995. Rasponska konstrukcija: prednapregnuti beton, stupovi: armirani

beton. Ukupna duljina 500 m, glavni raspon 250 m. Visina rasponske

konstrukcije 4.7 – 12.5 m.

Page 46: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Northumberland (Confederation bridge), Cestovni most pokraj New

Brunswicka u Kanadi. GraĎen 1994.-1997. Rasponska konstrukcija:

prednapregnuti beton, stupovi: armirani beton.

Ukupna duljina 12.9 km, glavni raspon 250 m. Visina rasponske

konstrukcije 4.5 – 14.0 m.

Page 47: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Raftsundet, Cestovni most pokraj Lofotena u Norveškoj. GraĎen 1996.-

1998. Rasponska konstrukcija: prednapregnuti beton, stupovi: armirani

beton. Ukupna duljina 711 m, glavni raspon 298 m.

Page 48: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Neckartalbrücke, Njemačka. Cestovni most preko doline Neckar blizu

Weitingena u Njemačkoj. GraĎen 1975.-1977. Stupovi su armirano

betonski, dok je rasponska konstrukcija čelični sanduk.

Ukupna duljina 918 m, glavni raspon 263 m. Visina nad dolinom 267 m.

Page 49: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Pont de Normandie (Most Normandija), (1989.-1995.) Le Havre,

Francuska. Projektant Michel Virogleux. Glavni raspon 856 m, visina

pilona 215 m, ukupna dužina 2141 m. Piloni armirano-betonski, glavni

raspon prednapregnuta ploča i čelik.

Page 50: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Most Øresund

IzmeĎu Malmöa,

Švedska i

Copenhagena,

Danska. Glavni

projektant Klaus

Falbe-Hansen.

Glavni raspon 490 m,

ukupna duž. 7845

m, svjetla visina 57

m, visina pilona

204 m. Piloni i

stupovi su od arm.

betona, a

kolovozna konstr.

čelična rešetka

(dva nivoa).

Page 51: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Tsukuhara bridge, (1998.) Hyogo, Japan. Glavni raspon 180 m, visina

pilona 16 m iznad kolovoza, ukupna dužina 323 m. Piloni armirano-

betonski, glavni raspon prednapregnuti beton.

Page 52: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Ikutsuki, (1991.) Japan.

Page 53: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Akashi Kaikyo (1998.) izmeĎu otoka Honshu i Shikoku, Japan. Glavni raspon je

1991.0 m, a visina pilona 300 m. rasponska konstrukcija je čelična, a piloni su

betonski. Temelji su 60 m ispod mora, a osnova temelja počiva na valjkastim

čeličnim kesonima ispunjenim betonom koji su projektirani da izdrže plimne

struje od 4.5 m/s.

Most je projektiran na brzinu vjetra od 80 m/s (cca 290 km/h) i testiran je

vjetrovnom tunelu (model 1:100). TakoĎer je projektiran za 8.5 stupanj potresa

prema Richteru.

Page 54: Istorija mostova

POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Punte de Allamilo (Most Alamillo u Sevilli, Španjolska, preko rijeke

Guadalquivir), (1992.). Cestovni most, glavni raspon 200 m, ukupna

duljina 250 m. Visina pilona 142 m, nagib 58º. Projektant: S. Calatrava.

A bridge can be regarded as a feat of engineering. In bridge design, there is a

certain exercise in Engineering Aesthetics to be undertaken, and I feel that the

integration of technology and aesthetics deserves special attention

Santiago Calatrava (1951.-)

Page 55: Istorija mostova

MOSTOVI BUDUĆNOSTI

Dva moderna mosta u Koreji (mostovi s jedrima).

Gum-Ga Dae Gyo, Chung Ju, Južna Koreja (2005.)

Pyung Yeo 2, Yeosu, Južna Koreja (2005.)

Page 56: Istorija mostova

MOSTOVI BUDUĆNOSTI

Most preko Mesinskog tjesnaca

(kopno - Sicilija). PredviĎena

gradnja 2006.-2012.

PredviĎena cijena 4.6 miljardi

€. Ukupna dužina 5 km, glavni

raspon 3300 m. Računat na

udar vjetra 215 km/h. Za

cestovni i željeznički promet.

Page 57: Istorija mostova

MOSTOVI BUDUĆNOSTI

Most preko Gibraltara

(Španjolska – Maroko). Ukupna

duljina koju je potrebno

premostiti 9 milja. PredviĎena

cijena 18 miljardi $.