Zimski semestar 2011/12. Predava: Marina Ivo,prof.

Ruralna SociologijaIstraivai ruralne sociologije u Republici Hrvatskoj

1

Sakupljaice Jeana-Franoisa Milleta, prva slika u povijesti umjetnosti koja seljake-radnike stavlja u prvi, glavni plan

2

Citati o seljaku Ne moete ni zamisliti kakvim ivotom oni tamo ive. Kao pravi pravcati seljaci. Ustaju rano jer imaju mnogo posla, a lijeu rano jer imaju tako malo za razmiljati. ~ Oscar Wilde Za tvrdu seljaku glavu miljenje je samo danguba. ~ Ivo Brean Zdrav seljaki element koji vidi samo ono to jest. ~ Ivo Brean Gdje ima prirode koliko u moga seljaka? Taj jede, pije, radi, spava i ljubi tako jednostavno, i ba ga briga kakvim se triarijama sve to zaodijeva u gradovima i na dvoru. ~Johan Wolfgang Goethe3

Hrvatsko selopoetak 19. stoljee buenje nacionalne svijesti osnivanje nacionalnih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih institucija; nacionalni politiki pokreti Seljatvo je najbrojnija i osnovna narodna masa seljatvo predstavlja temelj nacije selo je okrenuto zemlji, obitelji, lokalnoj zajednici i drugim tradicionalnim vrijednostima u koje je polako prodirala robno novana privreda.

4

Hrvatsko selo u 19. i 20. stoljeuu drugoj polovini 19. stoljea Hrvatska i Slavonija jo su uvijek agrarne zemlje udio stanovnitva zaposlenog u poljoprivredi je 95% 1900. godine udio stanovnitva zaposlenog u poljoprivredi pao je na 82% promjene koje su dogaaju zahvaaju seljak i selo (ukidanje kmetstva, dioba zadruge, obvezno kolovanje, mobilizacija, uvoenje jedinstvene valute i metrikog sustava, cijepljenje) su regulirane zakonom pripomo seljaku i selu davala su dobrovoljna graanska drutva (Drutvo sv. Jeronim), upnici, uitelji, dravni slubenici, obrtnici i trgovci5

Drutvo sv. Jeronim 1868. godineutemeljeno nakon to su provedene osnovne reforme tj. 1848. god. ukidanje kmetstva, dioba zadruge osnovano po uzoru na eko drutvo sv. Jana i slovensko sv. Mohora nazivaju se prosvjetiteljimasela tiskali kalendare s vjerskim svetkovinama ali i djela pisaca Kaia i Reljkovia uvjereni da je nepismenost seljaka glavna zapreka u nesnalaenju djeluju putem pisane rijei potiu seljake da prihvate moderne naine proizvodnje trgovinu graanski nain ivota promjene zahvatile drutveni i privatni ivot seljaka

6

upnici imaju najvei utjecaj na seljaka seljaci su potivali i neizmjerno sluali svoje upnike upnici su imali veliki utjecaj na seljakov drutveni i privatni ivot pouavali seljake kako se treba ponaati, kako raspolagati novcem, kako se oblaiti u razliitim prigodama, kako razgovarati upnici nisu samo nareivali seljaku, nego su s njim i lijepo postupali i razgovarali

7

Uiteljiimali manji utjecaj od upnika utjecaj je varirao od regije do regije, njihovom osobnom odnosu prema seljacima osobni odnos utjecao na status koji e uitelj uivati u selu ukoliko su imali izgraene prijateljske odnose sa seljacima postojala je vjerojatnost kunih posjeta presti uspostave prijateljskih odnosa izmeu uitelja i seljaka je i kumstvo seljakoj djeci

8

Dravni slubenicipripadnici tzv. lokalne elite predstavljaju komunikaciju izmeu lokalne administracije i seljatva odnos dravnih slubenika i seljaka bio podvojen seljaci ih smatrali neizbjenim, njihova vlast dolazi od Boga i iskazivali veliko potovanje prema njima seljaci su izbjegavali dravne slubenike

9

Obrtnici i trgovciobrtnici su domai ljudi koji su otili u grad radi kolovanja trgovci su ljudi koji su dolazili iz udaljenih mjesta obrtnici i trgovci seljacima su nudili nove ideje, prenosili graanski nain ivota, razmiljanja i ivljenja u Slavoniji sve djevojke iz bogatijih seljakih obitelji eznule i matale o udaji za obrtnika, vjerujui da tako nee trebati teko raditi trgovci su nudili robu koja se prodaje u gradu (svijee, papir, duhan, kava, tekstil, ria, petrolej...) trgovine su otvarane kraj gostionica jer je to bilo mjesto drutvenoga ivota na selu10

Ognjeslav Utjeinovi (1817-1890)bavio se prouavanjem kunih zadruga smatrao je da diobom kunih zadruga i zadrunog vlasnitva usitnjava se zemljini posjed i podupire pauperizacija seljatva najpoznatije djelo je Die Hauskommunionen der Sudslaven objavljeno je u Beu 1859. godine prevedeno i izdano 1988. pod nazivom Kuna zadruga u Vojnoj Krajini

11

Baltazar Bogii (1834-1908)znaajan za ruralnu sociologiju obzirom na predmet i metode koji je koristio u prouavanju sela. Najpoznatiji radovi O vanosti sakupljanja narodnijeh pravnijeh obiaja kod Slavena i Pravni obiaji u Slovena Naputak za opisivanje pravnijeh obiaja, koji ive u narodu (Be, 1866), pismeni upitnik sa 352 pitanja iz raznih podruja drutvenog ivota (koja se odnose na probleme susjedstva, seosku dokolicu, seosku opinu, razne oblike ruralne patologije itd.) prema naputku izdao Zbornik sadanjih pravnih obiaja u Junih Slavena (Zagreb,1874.) prouava tri temeljna drutvena ivota na selu: kolektivno vlasnitvo, opinu i porodicu

12

Baltazar Bogii (1834-1908)prvi dao tipologiju naih seoskih porodica i prikazao glavne osobine svakog njenog tipa vana je njegova metoda prouavanja drutva neposredno promatranje osnovni postupak da se upozna stvarnost upitnik konstrukcija i nain postavljanja pitanja statistika vana za prouavanje drutvenih pojava komparativna metoda usporeivanje je vano za tumaenje arhivski dokumenti vani za logiko povezivanje

13

Antun Radi (1868-1919)1904. god. objavio je Osnove za sabiranje i prouavanje grae o narodnom ivotu ime je poloio temelje etnologije u Hrvata 1900 1904. god. izdaje list Dom za potrebe seljaka 1905. god. osniva Hrvatsku puku seljaku stranku s bratom Stjepanom koja je odigrala kljunu ulogu u borbi za hrvatske nacionalne interese, pie politiki program svoje poglede iznosi s velikom privrenou hrvatskom narodu, kojima ide u red najistaknutijih hrvatskih intelektualaca. predmet prouavanja je problemi narodne kulture, pitanje odnosa inteligencije prema narodu

14

Antun Radi (1868-1919)njegova socioloka koncepcija tijesno je povezana s etikom idejom, ideja o dostojanstvu ovjeka, pravdi, slobodi, egalitarizmu ideju o ratarskom narodu koji je temelj i sr drutvene strukture te u ideji o autohtonoj seljakoj kulturi list Dom je simbol seoskog ivota, a ivei na selu seljak je nositelj autonomne kulture, namijenjen hrvatskom seljaku, kako je stajalo u zaglavlju za razonodu i nauk. tim je listom, to ga je ureivao pet godina i ispunjavao uglavnom vlastitim prilozima, pripremio tlo za osnivanje Hrvatske puke seljake stranke korijeni lee u seoskom domainstvu i gospodarstvu kao osnovnom temelju ivota na selu15

Josip Predavac i Rudolf Biani (1905-1968)u djelima zalae se za agrarizam kao ideoloki pokret i ekonomsku potrebu seljatva kako bi se uvrstila socijalna svijest seljaka i podigao njihov ekonomski standard veliku vanost pridaje zadruzi kao porodinoj i ekonomskoj jedinici drutva koja treba posluiti ako osnova novoj socijalnoj organizaciji (utjecaj Radia) najvanije djelo Selo i seljaci 1934. prvi pokuaj sintetinog prikaza seljakog ivota i kulture Agrarizam kao svjetski pokret i glavne seljake potrebe u Hrvatskoj, O narodnom gospodarstvu (1911.) Rudolf Biani bio je ekonomist i sociolog najznaajnije djelo iz podruja sociologije: Kako ivi ovaj narod u pasivnim krajevima je empirijsko istraivanje seoskog ivota i Agrarna prenapuenost (1940) u izdanju Gospodarske sloge.16

Dinko Tomai (1902-1974)prije Drugoga svjetskoga rata jedan od najvanijih sociologa u Hrvata suraivao je u mnogim novinama kao to su Obzor, Hrvatski dnevnik itd Zakon porasta stanovnitva oslanja se na bioloku kolu razvija kultura agrarnog kolektivizma u kojoj djeluje ekonomska i politika demokracija u djelu Drutveni razvitak u Hrvata razrauje Radievu ideju o ratarskom i stoarskom narodu i seljakoj kulturi u tom radu suprotstavlja dvije teze prva je teza o zadrunoj kulturi koja se zasniva na ratarstvu, obiljeava ju homogenost, slaba drutvena diferenciranost, te potivanje ovjeka17

Dinko Tomai (1902-1974)druga tezu govori o plemenskoj kulturi koju obiljeava individualizam, rodbinski odnosi, patrijarhalizam, te temelji se na hijerarhiji i autokraciji kultura podlona vanjskim utjecajima pa se modificira promjenom ekonomskih i politikih prilika. njegovo djelo Politiki razvitak Hrvata (1938.) predstavlja socioloku analizu pojedinih aspekata hrvatske povijesti The family in the Balkans - Marriage and Family living (1954).

18

Slavoljub Dubi (1898-1983)od 19411945. g. urednik Gospodarskog lista. najvei dio radova vezan je uz istraivanje seljakog gospodarstva i socijalnog ivota sela. Bavio se metodolokim uputama za voenje seljakog gospodarstva vaan rad Seoska kua i dvorite kao mjesto stanovanja i radni centar rad se bavi problemom stanovanja i rada na selu Sociologija sela (Split,1941.) njegovo kapitalno djelo gdje prikazuje ivot sela i sistem drutvenih odnosa u tadanjem selu Pod sociologijom sela podrazumijevamo znanost o socijalnom ivotu sela, empirijsku realistinu znanost koja vri promatranje sela sa tri aspekta: povijesnog, ekonomskog i psiholokog Prilog istraivanju seljakog gazdinstva (Krievci,1933.) Gospodarsko raunovodstvo seljaka (1928.) Uvoenje u nauni rad (1970.)19

Mijo Mirkovi (1898-1963) i Bogdan Stojsavljevi (1899-1977)u njegovim radovima (prije II. svj. rata) esto se preplie realistina teorijska analiza procesa prodiranja kapitalizma na selo sa poetskim alom za izgubljenim seljakim identitetom prikazuje seljaka koji se gui u neimatini, nepismen je, naputen i koji nastoji sauvati svoj posjed najvaniji radovi Odranje seljakog posjeda (1937), Agrarna politika (1940), Seljaci u kapitalizmu (1952), Ekonomska historija Jugoslavije(1958) B. Stojsavljevi istraivao je prodor kapitalizma na selo i tu je dao najvrjedniji doprinos istraivanju sela. njegova djela Seljatvo Jugoslavije: 1918-1941(1952) Prodiranje kapitalizma u selo 1919-1929 Povijest sela Hrvatska, Slavonija, Dalmacija 1848-1918

20

Vera Stein Erlich (1897-1980) i Edhem Diliistraivala je porodine odnose i poloaj ene Najvanija djela: Porodica u transformaciji(1964) Familiy in transition (1960) U drutvu s ovjekom (1968); Edhem Dili je sociolog sela posebice se bavio pitanjem seljake mladei Najvaniji radovi: Drutveni poloaj i orijentacija seoske omladine(1971) Seoska omladina danas( 1977); Sociologijski aspekti ruralnog razvoja (1989).21

Mirko Marti(1926-1997)prvi predava iz Agrarne sociologije na Agronomskom fakultetu. sistematino je radio na praktinoj primjeni sociolokih metoda. najznaajnija djela: Sociologija sela i poljoprivrede(1974) zbornik radova Metoda ankete u sociolokim i srodnim istraivanjima sela i poljoprivrede.

22

Ruralna sociologija- istraivai danasRua First- Dili: Seoska porodica danas(1981) Vlado Puljiz: Egzodus poljoprivrednika (1977) Josip Deffilipis: Obiteljska gospodarstva Hrvatske (1993); Dalmatinsko selo u promjenama Stipe uvar: Sociologija sela I i II (1988) ore Mireti: Agrarna sociologija (1998). Istraivai Ruralne sociologije ili Sociologije sela danas : Ivan Magdaleni Antun Petak Maja tambuk Milan upani Sreko Brki i mnogi drugi23

Nastavni kolegij na Hrvatskih sveuilitima ili veleuilitimakolegij Ruralna sociologija ili Sociologija sela ili Agrarna sociologija izvodi se na veini sveuilita i veleuilita u naoj zemlji Visoka kola za menadment u turizmu i informatici u Virovitici (Ruralna sociologija) Hrvatski studiji u Zagrebu (Ruralna sociologija) Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Sociologija sela) Visoko gospodarsko uilite u Krievcima (Agrarna sociologija) Veleuilite u Poegi (Agrarna sociologija)

24

Koritena literaturaMendras, Henri (1987) Seljaka drutva; Globus Zagreb Mireti, .(1998) Agrarna sociologija, vlastita naklada, Vinkovci uvar, S. (1988) Sociologija sela, knjige I, II, Zagreb, kolska knjiga Sociologija sela: asopis za istraivanje prostornoga i sociokulturnoga razvoja. Zagreb: IDIS Haralambos, M. ( 1994) Uvod u sociologiju, Golden marketing, Zagreb

25