20
Pregledni lanak U K doi 10.21464/fi37110 Primljeno irko lakar 1 Lino Veljak 2 1 Kikićeva HR Zagreb 2 Sveu ili te u Zagrebu Filozofski fakultet I Lu ića HR 1 [email protected]; 2 lveljak@ffzg hr Istra i anja po ijesti srpske filo o a etak U lanku su predstavljena srbijanska bavljenja povije ću srpske filozo prije stoljeća i pol (prvi je pregled tiskan godine) U stolj pregleda odnosno povijesti srpske filozofije ali se nije stabiliziralo n tako niti prou avanje Od po etka stoljeća u Srbiji je zamjetno - ga o toj nacionalnoj filozofiji U tome se isti e sustavni rad Ilije Marić dvije publikacije pod naslovom Istorija srpske filozofije zbornik prire iva ice Irine eret i knjiga Slobodana Žunjića Me u ostalim u lanku se upozorava na brojne injeni ne pogre ke i druge propuste koji umanjuju uporabnu vrijednost - fije kompetentnog istra iva a Žunjića Klj ne rije i srpska filozofija povijest filozofije Slobodan Žunjić Istorija srpske filozofije Ilija MarićIrina eretić pogre ke Uvod Sto godina prije Zoranain ića naelu vlade od do srbijanski je premijer postao Mihailo Vujić Tim sedoktorima filozofije možepridružiti iVojislav Ko tunica posljednji predsjednik SR Jugoslavije ipredsjednik vla deSrbije nakon ubijenog in ića jer je pravnikije je podru je filozofija po litike iprava S toliko filozofa na elu vlada umanje od godina nemogu sepohvaliti ni filozofijski mnogorazvijenije sredine Od stoljeća dodanas kaosrbijanski ministri iuopćevećili manji politi ki imbenici oku ali suse me uostalim filozofima imitrije Matić limpije Vasiljević Milan Kujun džićMihailo Marković Nikola Milo evićragoljub Mićunović Svetozar Stojanović Bogoljub Šijaković i or e Vukadinović Ipaktonezna i daje politika uSrbiji filozofskija odoneuostatku svijeta idaje filozofiranje važ narabota Sudeći premastatusu domaće filozofije uSrbiji reklo bisedasu njezini dometi slabi ili skriveni Me uostalim uvrijeme kadsu in inje govikolege zaposjeli vlast jedan istraživa isti e kakonesamoda una im srednjo kolskim udžbenicima nemanijedne lekcije o nacionalnoj filozofiji negoseonane predaje ninaFilozofskom fakultetu uBeogradu] ak nikao izborni predmet 1 Srbijanska se filozofija pakizborno ukazala uHrvatskoj U na oj državi povijest hrvatske filozofije predaje seili sepredavala nasvih 1 Ilija Marić Filosofija na istoku Evrope Ogle - di iz vizantijske ruske i srpske filosofije Pla toBeograd strMarićjenastavnik Fizi kog fakulteta studentima toga isrodnih fakulteta uglavnom predaje filozofiju prirod nih znanosti

Istraživanja povijesti srpske filozofije - hrfd.hr · PDF filesrpska filozofija, povijest filozofije, Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije, Ilija Marić, Irina Deretić,

  • Upload
    dodan

  • View
    315

  • Download
    8

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Istraživanja povijesti srpske filozofije - hrfd.hr · PDF filesrpska filozofija, povijest filozofije, Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije, Ilija Marić, Irina Deretić,

PregledničlanakUDK1:94(497.11)(045)doi:10.21464/fi37110Primljeno19.12.2016.

MirkoMlakar,1 Lino Veljak2

1Kikićeva7,HR–10000Zagreb;2SveučilišteuZagrebu,Filozofskifakultet,I.Lučića3,HR–[email protected];[email protected]

Istraživanjapovijestisrpskefilozofije

SažetakU članku su predstavljena srbijanska bavljenja poviješću srpske filozofije, čiji su počeci prije stoljeća i pol (prvi je pregled tiskan 1868. godine). U 20. stoljeću bilo je nekoliko širih pregleda odnosno povijesti srpske filozofije, ali se nije stabiliziralo njezino poučavanje pa tako niti proučavanje. Od početka 21. stoljeća u Srbiji je zamjetno češće objavljivanje knji­ga o toj nacionalnoj filozofiji. U tome se ističe sustavni rad Ilije Marića, a pojavile su se i dvije publikacije pod naslovom Istorijasrpskefilozofije: zbornik priređivačice Irine Deretić i knjiga Slobodana Žunjića. Među ostalim, u članku se upozorava na brojne i nerijetko teške činjenične pogreške i druge propuste koji umanjuju uporabnu vrijednost korisne monogra­fije kompetentnog istraživača Žunjića.

Ključneriječisrpskafilozofija,povijestfilozofije,SlobodanŽunjić,Istorija srpske filozofije,IlijaMarić,IrinaDeretić,pogreške

Uvod

StogodinaprijeZoranaĐinđića(načeluvladeod2001.do2003.)srbijanskijepremijerpostaoMihailoVujić.TimsedoktorimafilozofijemožepridružitiiVojislavKoštunica,posljednjipredsjednikSRJugoslavijeipredsjednikvla-deSrbijenakonubijenogĐinđićajerjepravnikčijejepodručjefilozofijapo-litikeiprava.Stolikofilozofanačeluvladaumanjeod110godinanemogusepohvalitinifilozofijskimnogorazvijenijesredine.Od19.stoljećadodanaskaosrbijanskiministriiuopćevećiilimanjipolitičkičimbeniciokušalisuse,međuostalimfilozofima,DimitrijeMatić,AlimpijeVasiljević,MilanKujun-džić,MihailoMarković,NikolaMilošević,DragoljubMićunović,SvetozarStojanović,BogoljubŠijakovićiĐorđeVukadinović.Ipak,toneznačidajepolitikauSrbijifilozofskija odoneuostatkusvijetaidajefilozofiranjevaž-narabota.SudećipremastatusudomaćefilozofijeuSrbiji,reklobisedasunjezinidometislabiiliskriveni.Međuostalim,uvrijemekadsuĐinđićinje-govikolegezaposjelivlast,jedanistraživačističekakonesamoda»unašimsrednjoškolskimudžbenicimanemanijednelekcijeonacionalnojfilozofiji«negoseona»nepredajeninaFilozofskomfakultetu[uBeogradu],čaknikaoizbornipredmet«.1Srbijanskasefilozofija,pak,izbornoukazalauHrvatskoj.Unašojdržavipovijesthrvatskefilozofijepredajeseilisepredavalanasvih

1

IlijaMarić,Filosofija na istoku Evrope: Ogle­di iz vizantijske, ruske i srpske filosofije,Pla-to,Beograd2002.,str.8.Marićjenastavnik

Fizičkogfakulteta:studentimatogaisrodnihfakultetauglavnompredajefilozofijuprirod-nihznanosti.

Page 2: Istraživanja povijesti srpske filozofije - hrfd.hr · PDF filesrpska filozofija, povijest filozofije, Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije, Ilija Marić, Irina Deretić,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA145God.37(2017)Sv.1(133–152)

M.Mlakar,L.Veljak,Istraživanjapovijestisrpskefilozofije134

sedam studija filozofije u pet sveučilišnih središta (Zagreb, Zadar,Rijeka,OsijekiSplit),gdjekadikaoobveznipredmet.2

NakrajusesocijalizmauSrbijinezamjećujeisticanjenacionalne(akadem-ske)filozofije,kaodaunjoj,zarazlikuodnekihdrugihduhovnihdjelatnosti,nemamaterijalazapoticanje»događanjanaroda«.Poučavanjabaštine,paninjezinog institucionaliziranogproučavanja, nemani kadpalicu preuzimajufilozofijskiobrazovaniantimiloševićevci,ali jena smjeni tisućljeća izdanovišepublikacijakojese(baremdijelom)bavetemamaizpovijestisrpskefilo-zofije.Tosu,međuostalim:Srpski narod na razmeđu Istoka i Zapada(1999.)i Filozofija istorije kod Srba (2002.)Andrije Stojkovića;Spisi savremenih srpskih filozofa (tri sveska:2000.,2004. i2007.)JovanaAranđelovića;Fi­losofija na Velikoj školi(2003.),Na efeskom putu(2006.)iFilosofska delta(2009.)IlijeMarića;Čovek, vrednosti i istorija(2006.)RadomiraĐorđevića;Samopoštovanje i puzavost(2007.,2010.i2015.)DanilaBaste;Novovekovni srpski mislioci(2009.)MihailaMarkovića;Iz našeg filozofskog života (2012.)ZdravkaKučinara;Prirok i suštastvo (četiri sveska, 2013.) SlobodanaŽu-njića;teOgledi o srpskoj filozofiji(2015.)MirkaAćimovića.3Tisuradoviurasponuodukoričenihpabirakadoozbiljnihstudija,aznakovitojedajeodspomenutihautoranajmlađirođen1953.godine(Marić).MeđudjelimaSlobodanaŽunjića(rođen1949.)–filozofaširokihinteresakojijepredavaouBeograduiNovomSaduteuPhiladelphiji(UniversityofPenn-sylvania)iKingstonu(UniversityofRhodeIsland)–ističeseknjigaAristotel i henologija: Problem jednog u Aristotelovoj metafizici(Beograd1988.).Usklopubavljenjanacionalnomfilozofijom,međuostalimje,ukoautorstvusMihailomĐurićem,kaopredgovornjihovazbornikaDie serbische Philoso­phie heute(München1993.)daoskicurazvojaiaktualnogstanjafilozofijeuSrbiji.Žunjić je2009.objavioIstoriju srpske filozofijekoja je2014. imala»drugodopunjenoiispravljenoizdanje«;ajednakjenaslovipublikacijekojujepriredilaIrinaDeretić(rođena1969.),proučavateljicaantike(Platon),na-stavnicaFilozofskogfakultetauBeogradu.Bavljenjenacionalnomfilozofijomovdjevidimokaopokazateljbrigeouni-verzalnojfilozofijiulokalnimokvirima,skrbzarazvojstruke.Uovomeradukoji,kaopreliminarnidioistraživanjafilozofiranjauSrbiji,hotimicevećimdijelomostajedoksografski,ukratkoseprikazujusrbijanskabavljenjapovije-šćufilozofijeuSrbatese,usklopupredstavljanjasumarnihradova,propitujejeliŽunjićevamonografija,kojajetrebalabitisvojevrsnakruna proučavanjatenacionalnefilozofije,doistatakopouzdanakakvomjepredstavljarecen-zent.

1.Povjesničari

SvijestopotrebiosvrtanjanalokalnubaštinunalazisenasamimpočecimamodernefilozofijeuSrbiji,kojasepredavalanaLiceju(osnovan1838.uKra-gujevcu,od1841.uBeogradu)iVelikojškoli(1863.–1905.),kojajepreraslauUniverzitetuBeogradu.MilanKujundžić jeod1866.uokvirupovijestifilozofijepredavaoionacionalnojfilozofiji(koja,premanjegovommišlje-nju,počinje1770.godine)teje1868.tiskananjegovaFilosofija u Srba.Taj»pregledcijelefilozofijskenašeknjiževnosti«počinjeizavršava»praktičnimpravcem«, tj. sDositejemObradovićem;odnosnonije prikazano razdoblje»visokoučenosti«ukojemusuiprverecepcijenjemačkefilozofije(primjeri-ce,I.KantposredstvomW.T.Kruga)te»prirodnipravac«,tj.naturalističko»trećedoba«skojim»počinjepravanaukafilozofskaunas«.4

Page 3: Istraživanja povijesti srpske filozofije - hrfd.hr · PDF filesrpska filozofija, povijest filozofije, Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije, Ilija Marić, Irina Deretić,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA145God.37(2017)Sv.1(133–152)

M.Mlakar,L.Veljak,Istraživanjapovijestisrpskefilozofije135

Prvipotpun(ij)iprikazsrpskefilozofije1904.objaviojeMilošMilovanovićtakođerpodnaslovomFilosofija u Srba.Uprilogtvrdnjidanemaznanstveneifilozofijskeistinekojeunačelunebibilounarodnoj filozofiji,Milovano-vićanaliziraposlovice,astručnafilozofijauSrbapočelaje,kaoiuHelena,spekulacijamaosvemiru,tj.atomizmomRuđeraBoškovića,zatimjeimalaObradovića kao »svoga Sokrata«,metafizičariKonstantinBranković (prvistalninastavnikfilozofijenaLicejuiVelikojškoli)iMihailoHristiforRistić»unekuruku«srpskisuPlatoniAristotel,apozitivistiVasiljevićiKujundžićmoguseusporeditisAugustomComteomiHerbertomSpencerom.5

UgotovopolastoljećaukojemujeBranislavPetronijević,međunarodnopo-znatpomonopluralizmu iempirioracionalizmu,dominantanfilozofuSrbiji,nacionalnasefilozofijanepredajenaFilozofskomfakultetu.PrviputaposlijeKujundžića srpska se filozofija, kaodio jugoslavenske, počela predavati usklopupovijestifilozofijetekudobasocijalizma.Obnovasveučilišnenasta-ve, koja je visoki oblik bavljenja nekom filozofijom,može se razumjeti ukontekstunacionalnog osvješćivanja (pričemujeNationJugoslavija)udobasukobasaStaljinom(okokomunističkepravovjernosti),azasigurnoiutjecajasamogDušanaNedeljkovića, tadafilozof(ij)skog»bogaibatine« naistokuJugoslavije(posjećivaojeZagreb)–kojijenaSorbonidoktoriraoradomoBoškoviću, pisao oFrani Petriću/Petrišu i još 1934. na francuskom jezikuobjaviokratkipregledjugoslavenskefilozofije.NaVasiljevićujedoktoriraoMihailoPopović, čiji je vršnjakDragan Jeremić, prije nego što je obraniodisertacijuoesteticidoSvetozaraMarkovića,tijekom1967./1968.godineu(nefilozofijskom)časopisuSavremenik objaviojeserijutekstova»OfilozofijikodSrba«(1997.godineobjedinjenojeuknjiguistognaslova).OsimJeremićevekratke povijesti(neštovišeod220stranicamalogformata;otprilikedvostrukovišeodMilovanovićeveFilosofije u Srba)kojageneral-nimpristupomifaktografijomuglavnommožezadovoljitiinajširikrugda-našnjepublike,početkomsedamdesetihgodina20.stoljećaAndrijaStojkovićnapribližno800stranicavećegformataobjaviojePočetke filosofije u SrbaiRazvitak filosofije u Srba.Napočetku21.stoljećaoRazvitkusepišekaoo»jošuvijeknezaobilaznoj«knjizi,iakoStojkovićnijeuvijeknavodioizvoresvojih tvrdnji spotpunimbibliografskimpodacima.6Stojkovićeva su ideo-

2

NaOdsjeku za filozofijuFilozofskog fakul-teta u Zagrebu akademske je 2015./2016.godineuokviruseminarametafizike(Proble-mi novije metafizike) i filozofije povijesti(Poimanja povijesti) predstavljena filozofijau Srbiji. Uvid u pokušaje rješavanja meta-fizičkih i pitanja filozofije povijesti stjecaose na temelju uvodnog historiografskog iproblem(at)skog tečaja, studentskih prikazaradova Božidara Kneževića, KsenijeAtana-sijević,MihailaĐurića,MilošaArsenijevića,Đinđićaidrugimislilaca,teintervenatanosi-teljakolegijaL.VeljakaisuradnikaM.Mla-karakojisuupozoravalinasličnostiirazlikeizmeđufilozofijeuSrbijiteuHrvatskoj,Nje-mačkoj i/iliRusiji. Predavači kolegiMarićuzahvaljuju na savjetima pri koncipiranju tihjednosemestralnihkolegija.

3

SvesuknjigeizdaneuBeogradu,osimAći-movićevadjelaudvasveska(NoviSad).

4

MilanKujundžić,»FilosofijauSrba«,u:IlijaMarić (ur.),O srpskoj filosofiji, Plato, Beo-grad2003.,str.29–32.

5

MilovanMilovanović,»FilosofijauSrba«,u:I.Marić(ur.),O srpskoj filosofiji,str.89–97.Bošković, koji jebio»srpski sinkršneDal-macije«(ibid.,str.97)općenitosepredstav-ljakaojedanod»hrvatskihmislilacakojisuporijeklom Srbi« (vidi: Andrija Stojković,Počeci filosofije u Srba: Od Save do Dositeja na osnovama narodne mudrosti,Dijalektika,Beograd1970.,str.19)ilibašsrpskifilozof.

6

Ilija Marić,Uspon srpske filosofije: Počeci sistematskih filosofskih istraživanja kod Srba,Plato,Beograd2004.,str.20.

Page 4: Istraživanja povijesti srpske filozofije - hrfd.hr · PDF filesrpska filozofija, povijest filozofije, Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije, Ilija Marić, Irina Deretić,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA145God.37(2017)Sv.1(133–152)

M.Mlakar,L.Veljak,Istraživanjapovijestisrpskefilozofije136

loško-svjetonazorskaograničenjavećanegoJeremićeva,a i slijedio jevrlorastegnuti pojamfilozofije.7Dvojicapolaznikaprvegeneracijestudijafilo-zofijenakonoslobođenjameđuonimsufilozofimakojisusastavljalipovijestipojedinihdisciplinaunacionalnimokvirima (Jeremić– estetika;Stojković–filozofijapovijesti).Zarazlikuoddijamatovca Stojkovića,stvaralački marksisti nisuseposveći-valibavljenjunacionalnomfilozofijom.Nočakidasusvimpraksisovcima mjerila ipredmeti interesabili samoK.Marx,M.Heidegger idrugi stranigorostasi, to nije bio uzrok ipak nedostatnih plodova projekta posvećenogfilozofijiuSrba.8VoditeljprojektaBrankoPavlović,inačenemarksist,pisaojeoonimakojisuvećbilipoznati kaofilozofiilikaofilozofijskirelevantniautori:S.Markoviću,LaziKostiću,Kneževiću iPetronijeviću.Poslije jeuraduuvrštenomu tajprojektdosegnutzacijelonajvećidometuhermeneu-tičkompristupudjelunekogsrpskogfilozofauprvih150godinaakademskefilozofijeuSrbiji.RiječjeostudijiukojojMihailoĐurićpokazujedajePe-tronijevićevametafizika»mješavinafilozofskeučenostiineobrazovanosti«,odnosnodasuNačela metafizike (Principien der Metaphysik I–II,Heidel-berg 1904. i 1912; srpski prijevod1986.) »u svakompogledunedovršena,neurađenaknjiga«ukojojnijednoosnovno filozofijskopitanjenije čestitopostavljeno.9 Ipak, Petronijević ostaje najznačajniji srpski filozof (barem)prvepolovine20.stoljeća.Napočetku21.stoljeća,mogućnoststudiranjafilozofijenudiseuBeogradu,uNovomSadu,uNišuiuKosovskojMitrovici(utomejegradu»privremenosjedište«UniverzitetauPrištini,aukosovskomglavnomgradusjedišteimaUniversitetiiPrishtinës).Marićpišeda»nijeoformljeninstitutzanacionalnufilozofiju«(!),anijebiloničasopisaukojemubisekontinuiranoobjavljivalirezultatiistraživanjasrpskefilozofijsketradicije.Ipak,časopisIstočnikuveojerubriku»Srpskafilosofskabaština«sciljemdasedostupnimučinenepo­znatadjela,poglavitoneobjavljenailiobjavljenanastranimjezicima,osobitodisertacijeobranjeneuinozemstvuudrugojpolovini19.iuprvojpolovini20.stoljeća,»kojespadajumeđunajznačajnijeradovesrpskefilozofijesvogvremena«.10Pokazalosedasudoktoratipočestobiliposljednještosuufi-lozofijinapravili(ilijepoznatodasunapravili),primjerice,MihailoMironiPravdaMarković.11

Marićsustavnoistražujetuvelikimdijelomkrhkuinekonsolidiranuduhov-nu djelatnost, često ometanu u razvoju ratovima, uklanjanjem sveučilišnihnastavnikaisl.Međuostalim,Vujićseurednopripremaozanastavnikafilo-zofije,apredavaojenarodnu,tj.političkuekonomiju(kojujetakođerdok-torirao);KsenijaAtanasijević, koja je s katedreodstupilapodpritiskom,usocijalizmu jezaposlenanamjestoknjižničarke;aonesređenomstanjunasvojnačingovoriitoštojeIstočnik,kojijedaoprostorzabavljenjenacio-nalnomfilozofijom,bio»časopiszavjeruikulturu«.Naime,Theoria,časopisSrpskogafilozofskogdruštva(dalje:SFD)objavljivaojekraćeradove;doksu Filozofske studije,kojesuobimnijeradoveizdavaleod1970.godine(umjestoSavremenih filozofskih tema,1960.–1969.),prestaleizlaziti1997.tesusepo-novnopojaviletek2009.godine.12Inače,SFDseod1969.zvaloFilozofskodruštvoSrbije,aizlazak iz genitiva,tj.povratakizvornognaziva,obavljenje1997.godine.Kakoni sami filozofinisubili radoznalipremapovijesti svoje struke (čakpoziva)pokazujeitoštoseoprvojudruziičasopisuujugoistočnojEuropiopširnije pisalo tekgotovo stogodinanakonnjihovapojavljivanja.13 Ipak,1999.razgrabljenje(dvo)brojGledištaosrpskojfilozofiji,aMarićeveknjige

Page 5: Istraživanja povijesti srpske filozofije - hrfd.hr · PDF filesrpska filozofija, povijest filozofije, Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije, Ilija Marić, Irina Deretić,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA145God.37(2017)Sv.1(133–152)

M.Mlakar,L.Veljak,Istraživanjapovijestisrpskefilozofije137

ukojimajeizzaboravavratioLjubomiraNedićaidrugefilozofeskraja19.ipočetka20.stoljećadobilesustanovitiodjekuširojkulturnojjavnosti.UIstoriji srpske filozofije S.Žunjićastojida»proučavanjesrpskefilozofijenajčešćemorakrenutitakorećiab ovo«–odtraženjaizvornihspisainjihoveobjave–dabisepristupilotumačenjuivrednovanjubezpredrasudaiideološ-kihšablona.Kaorazlogezaštoje»historiografijanacionalnefilozofijedalekozaostalazarazvojemfilozofskemisliuSrbiji«Žunjićnavodidaproučavanjeključnihizvorapodrazumijevanizfiloloških,povijesnihifilozofijskihznanjakoja»nijelakospojitiujednojosobi«:primarniizvori,pogotovoraniji,»jošnisuniizdani,akamoliprevedeni,obrađeniivrednovani«,anijemnogobo-ljenisdostupnošću(izabranih)djelafilozofaiz19.i20.stoljeća.14UuvodučetvrtogsveskavrlovrijednogPriroka i suštastva stojida je»s razmahomsrpskefilozofskehistoriografije«(!)došlovrijemedase»prevladaustrukov-ljenarazdvojenostistraživačkihpodručja«,ukonkretnomslučajufilologije,lingvistike,povijestifilozofijeipovijestiideja.15Učilištateologijegotovosupodefinicijiifilozofijskasredišta,pabiuciljuopćeistraživačkesinergijetre-balopogledatiiradoveautorasPravoslavnogbogoslovskogfakultetaiuop-ćeteologa.16Jošsesedamdesetihgodina20.stoljećapokušalouistraživanjauključitipovjesničare(kulture),aličinisedaćearhivska»kopanja«islične

7

Stojkovićuufilozofijuspadainarodnamud-rost,aakosefilozofijashvatikao»poglednasvijetkojiizražavapovijesnokretanjejednognaroda«, Petar II. Petrović Njegoš je »svo-jomvizijomsvijetaičovjekanajoriginalnijiinajdubljifilozofkojegajeiznjedrilajugosla-venska narodna misao« (Andrija Stojković,Razvitak filosofije u Srba 1804–1944.,Slovoljubve,Beograd1972., str.84).Udjelu,čijijeprvidio»FilosofijauSrbaudobanastan-ka i uspona srpskog građanskog društva idržaveod1804.–1918.«,adrugigovoriotojfilozofiji u doba »opadanja i propasti« gra-đanstva (1919.–1944.), stoji da se »princip specifičnosti našeg viđenja svijeta i čovjekaodržao u povijesnom kontinuitetu od Ćirilado Tita«, pa i u modernoj filozofiji preteže»racionalističko-realistički i optimistički tipmišljenja«isvjetonazora,auetici»narodno-stojičkiheroizam«(ibid.,str.562).

8

UvrijemetogaprojektaInstitutazafilozofijuFilozofskogfakultetauBeogradu,napoticaji uz usmjeravanjeVladimira Filipovića, po-javili su se Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (od 1975.), polugodišnjakzagrebačkogInstitutaza filozofijukoji ida-nasizlazi.

9

MihailoĐurić,Filozofija u dijaspori: Petro­nijevićevaNačelametafizike,Književna za-jednicaNovogSada,NoviSad1989.,str.51.

10

I. Marić, Filosofija na istoku Evrope, str.275–276.

11

Ibid.,str.286–287,295.

12

Aktualni SFD osnovan je 1951., a 1953.počeo je izlaziti njegov časopis Filozofski pregled, dok jeHrvatsko filozofsko društvoosnovano 1957., a Praxis je počeo izlaziti1964.godine.

13

Beogradskim prvijencem smatran je SFDutemeljen1938.naPetronijevićevpoticaj,alio tomekako je još1898.osnovano (kratko-trajno)Filosofsko-pedagoškodruštvoiizdanprvi (i posljednji) broj Arhiva za filosofiju, pedagogiju i društvene nauke, 1994. godineprvi je (kratki) članak objavioZdravkoKu-činar. No ta ukazivanja »nisu imala odjekaniusamomDruštvu[SFD,op.a.],akamoliizvannjega«.Vidi:ZdravkoKučinar,Srpsko filozofsko društvo: Kratka istorija I: Do osni­vanja Jugoslovenskog udruženja za filozofiju i sociologiju (1898–1956), JP Službeni gla-snik,Beograd2011.,str.8.

14

Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije,Zavodzaudžbenike,Beograd2014.,str.15,usp. str.491.OvajŽunjićev radunarednimbilješkamaoznačavatćeseses»ISF«.

15

SlobodanŽunjić,Prirok i suštastvo: Istorija pojmovne logike kod Srba IV: Suštastvo u srpskoj filozofiji, Službeni glasnik, Beograd2013.,str.7–8.

16

Primjerice, dobrodošao je pregled: BogdanLubardić,»Srpska religijska filosofijauXXveku:Ličnosti,ideje,tokovi«,u: BogoljubŠi-jaković, Srpska teologija u dvadesetom veku: Istraživački problemi i rezultati 4, Pravo-slavni bogoslovski fakultet, Beograd 2009.,

Page 6: Istraživanja povijesti srpske filozofije - hrfd.hr · PDF filesrpska filozofija, povijest filozofije, Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije, Ilija Marić, Irina Deretić,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA145God.37(2017)Sv.1(133–152)

M.Mlakar,L.Veljak,Istraživanjapovijestisrpskefilozofije138

poslovekojinisuužarištupovijestifilozofijekaofilozofijske(hermeneutič-ke)disciplineidaljemoratiobavljatisamifilozofi,ane(i)povjesničari,pri-mjericeusklopuinterdisciplinarnogpoljapovijestiideja.Kakonekifilozofilošeprolazeisfilozofimaipovjesničarimapokazujepri-mjerLj.Nedića,četvrtognastavnika(čiste)filozofijenaVelikojškoli(posli-jeBrankovića,Kujundžića iVasiljevića), ali prvog sdoktoratom.Njegovojebavljenjestrukom,ukojoj je imaoimeđunarodnoguspjeha,bilousjenitoga štoga se smatra(lo) tvorcemmoderne srpskeknjiževnekritike (uzB.Popovića),aisamje1895.pokrenuoknjiževničasopisSrpski pregled.Istra-živačističedajetekStojkovićuRazvitku filosofije konačno,70godinanakonNedićevesmrti,prikazaocjelinunjegovadjela,ali jedomjestaupregledusrbijanske filozofijeNedićdošaozato što su istraživani filozofijski temeljinjegoveknjiževnekritike(Atanasijević,Jeremić),anezatoštojeistraživanabašpovijestnacionalnefilozofije.17Sdrugestrane,NedićnikaokritičarnijeprepoznatuposljednjemdjeluLatinkePerović,vodećekritičkepovjesničarkekojaje,međuostalim,bilaurednicaiautoricauvodazbornikaZoran Đinđić: Etika odgovornosti(Beograd2006.).18

2. Zbornik Istorija srpske filozofije

UIstoriji srpske filozofijekojujepriredilaIrinaDeretićimanaznakainter-disciplinarnosti,alinevidimopovjesničaremeđuautorimašezdesetakrado-vau tri sveska (2011.,2012. i2014.).Prvi svezakambicioznonaslovljenepublikacijenemauvodnustudiju,negoDeretićpišeda»prednamasenalaziprvi tommonografije«koja sadrži»razvijene studije i tekstove«koji»kri-tičkiiteorijski«razmatrajusrpskufilozofskubaštinu.»Početnanitvodilja«uistraživanjupovijestitefilozofijeuvjerenjejedaosim»kontinuiteta«po-stoji i njezin »identitet« koji se formirao u »plodnomdijalogu sa stranim,uglavnomeuropskimuzorima,idejamaimisliocima«.Knjigajenastalakaorezultatradasuradnika»Istorijesrpskefilozofije«,projektakojijeodobriloifinanciramjerodavnoministarstvo,kojimasusepridružilidrugi»poznavao-ci«srpskefilozofije,a»uslijeditćejoštritomamonografijeposvećeneovojtemeljnojoblastisvakekulture,kojajeusprkossvomneprocjenjivomznačajuirezultatimabilaneopravdanozapostavljana«.19

Predgovornenudirazradu»kontinuiteta«,»identiteta«i/ili»neprocjenjivogznačaja«,negoslijedikratkopredstavljanje radova. Ipak, reklobi seda jeDeretićbližastajalištuda»filozofijakodSrbaje,poredknjiževnostiuužemsmisluriječiihumanističkih,paiprirodnihznanosti,skojimasedopunja-vala,davalapresudanpečatnacionalnojkulturi«negoonomepremakojemuprekidi u povijesti srpske filozofije izgledaju preupadljivi da bi semoglogovoritiokontinuitetute»suvišejeveliknerazmjerizmeđunašeposvemuvelikepoetskeiknjiževneekspresijeitakorećistidljivogfilozofskogmišlje-nja«.20

Ali–čakakousrpskojkulturi,kaošto smatraŽunjić, filozofijanezauzi-maposebnovažno,pogotovonesredišnjemjesto,teakofilozofi»rijetkosudostizali one domete koji sumnogo češće ostvarivani u drugim oblastimaispoljavanjasrpskogstvaralačkogduha«,osobitouknjiževnosti i likovnimumjetnostima–sudećiprematomekakojeDeretićpredstavilaradoveuzbor-niku,istraživanjapovijestisrpskefilozofije,paitufilozofijuopćenito,oče-kujeblistavabudućnost.21

Naime,Žunjićev jepriloguzborniku»plodna iheurističkastudija«,astu-dijajeAleksandraGordića»akribičnaidobrozasnovana«,Aćimovićevoje

Page 7: Istraživanja povijesti srpske filozofije - hrfd.hr · PDF filesrpska filozofija, povijest filozofije, Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije, Ilija Marić, Irina Deretić,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA145God.37(2017)Sv.1(133–152)

M.Mlakar,L.Veljak,Istraživanjapovijestisrpskefilozofije139

razmatranje »podrobno i temeljno«, BorisMilosavljević autor je »odličnonapisanog«rada,MiloLompar»prodorne,pronicljiveipolemične«studije,JovanAranđelović»vrloinspirativneispekulativne«studije,NebojšaGrubor»egzaktnogivrlosadržajnog«rada,BogdanLubardić»filozofskirafiniranestudijevisokekvalitete«,DivnaVuksanović»originalnogilucidnogteksta«itd.22

PorcijupohvaledobiojeiMirkoZurovac,čijaje»nadahnutaifilozofskido-sljednoprovedenarasprava«posvećena»nedogmatskikoncipiranojfilozofijislobode«M.Markovića,kojije»najvećisrpskifilozof20.stoljeća«.23PrijezaključkadasuMarkovićeve»refleksijeposvećeneslobodi,pronicljiveiuvi-jekblistave,dale(…)jednuodnajobuhvatnijihinajzrelijihfilozofijaslobodečijasevrijednostnemožeprocijeniti«uradu–ukojemusvečetiribilješkeupućujusamonaMarkovićevuSlobodu i praksu(Beograd1997.)–pišeida»poduhvat«Markovića»nadmašujesvedosadašnjepokušajetumačenjaslo-bode«jermuje»pošlozarukomzahvatitiproblemslobodeusvojnjegovojsloženosti,adapritomneizgubionobitnoštojeunjegovojosnovi«,odnos-no,njemuje»pošlozarukomdadođedojednefilozofijeslobodekojojskorodanemaravneupostojećojfilozofiji«–nasvjetskojrazini.24

MeđunajozbiljnijimjeradovimaonajukojemuMilosavljevićkomentirakri-tikuKajiceMilanovakritikeMilovanaĐilasaNedeljkovićeveknjigeNaša

str.7–56, itd.Uzgred,ŽunjićpišedasuLu-bardićeve »najpoznatije knjige« Nikolaj A. Berđajev između Ungrunda i OcaiFilosofija vere Lava Šestova objavljene 2007. i 2012.(ISF, str. 408), a te sudvije (odukupno tri)knjigeobjavljene2003.i2010.Usp.»BogdanLubardić«,u:Srpska teologija u dvadesetom veku: Istraživački problemi i rezultati20,Pra-voslavnibogoslovskifakultet,Beograd2015.,str.76,78,80.

17

I. Marić, Filosofija na istoku Evrope, str.282–283.

18

U njezinoj knjizi za Milana Bogdanovićastoji sljedeće: »u književnoj kritici nastaviojeonuorijentacijukoju jekrajemXIX. sto-ljećazapočeoLjubomirNenadović,aposlijePrvogsvjetskogratanaBeogradskomsveuči-lištunastaviliPavlePopovićiJovanSkerlić«(vidi:LatinkaPerović,Dominantna i neželje­na elita: beleške o intelektualnoj i političkoj eliti u Srbiji /XX – XXI vek/, Dan graf, Ra-dio-televizijaVojvodine,Beograd,NoviSad2015., str. 322).Ostavljamopo strani činje-nicudajeSkerlićumrousvibnju1914.,prijepočetkaVelikog rata–bitćedanije riječoknjiževniku Nenadoviću, nego o njegovomimenjakuNediću.Tajepogreškailiomaškaostala iu izdanjuukojemusuneki ispravci(ibid.,2.izd.iz2016.).Primjerice,ispravlje-noje»Taren«u»Turen«(AlainTouraine;uoba izdanja pogreška se nalazi na str. 233),ali je ostalo da je »Ivo Peić« (treba: Paić)bioprofesorFilozofskogfakultetauNovomSadu(uobaizdanjapogreškasenalazinastr.527).

19

Irina Deretić, »Predgovor«, u: Irina Deretić(ur.), Istorija srpske filozofije I,Evro-Đunti,Beograd2011.,str.5.

20

Dragan Jeremić,O filozofiji kod Srba, Pla-to, Beograd 1997., str. 8; Branko Pavlović,Filozofski triptih, Plato, Beograd 1998., str.150–151.

21

ISF,str.9.

22

I.Deretić,»Predgovor«,str.5–8.

23

Ibid.,str.6.

24

MirkoZurovac, »Filozofija slobodeMihailaMarkovića«,u:I.Deretić(ur.),Istorija srpske filozofije I,str.388,405.SadržajnijijeprikazMarkovićevapromišljanjaslobodeudrugomtekstuukojemuse,upokušajuodgovoranapitanjeosubjektuemancipacijeupostmoder-niikakoga»učinitištobližimpojmupraksekoji je zadao« Marković, nude promjene srubova sustava i iz »nebabilonskih dijelovasvijeta«,aukojimasloboda»idaljeimavr-hunskuvrijednost«tekojipostajuivojnosvemoćniji. Vidi Boris Bratina,Višnja Bratina,»Postmoderni izazovi filozofiji slobodeMi-hailaMarkovića«,u:IrinaDeretić(ur.),Isto­rija srpske filozofije: Prilozi istraživanju III,Evro-Đunti,Beograd2014.,str.554–577).

Page 8: Istraživanja povijesti srpske filozofije - hrfd.hr · PDF filesrpska filozofija, povijest filozofije, Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije, Ilija Marić, Irina Deretić,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA145God.37(2017)Sv.1(133–152)

M.Mlakar,L.Veljak,Istraživanjapovijestisrpskefilozofije140

filozofija u borbi za socijalizam.25 U dosadašnja tri sveska kritički odnosdominira jedinou tekstuoFilosofiji palankeRadomiraKonstantinovića.26Suprotno perspektivi Lompara, zastupnika srpskog stanovišta, ta je knjigapostmodernistimaizDruge Srbije»najznačajnijedjelonašefilozofijeuXX.stoljeću«.27PremaŽunjićevimriječima,»negativniodnospremapovijesnomizučavanjusrpskeintelektualnetradicijedobiojesvojeintelektualnoupori-števećuantitetičkoj studijioduhusrpskemalograđanskesredine«koju jeKonstantinovićobjavio1969., a »stavovipoputnjegovihdjelovali su i jošuvijekdjelujukaohladantušnaintelektualnuspremnostdaseprošlostsrpskefilozofijeprihvatikaovrijedanistraživačkipredmet«.28Činisedanavodno»tuširanje« nije bilo tako dugoročno jer samŽunjić nešto dalje piše da (upromijenjenojdruštvenojiintelektualnojklimi)nasmjenitisućljećadolazido»preokretauodnosupremasrpskojfilozofskojbaštini«,štojebioplod»zala-ganjaivizije«krugafilozofačijusu»jezgru«činiliĐurić,Kučinar,Basta,Žu-njićiMarić(navedeni»premagodištu«,ane»udjeluupromjeni«zatečenogodnosa),atajegrupauspjela»intelektualno(…)animiratičitavniz«mlađihljudii»pridobitiihzadugoročniradnasrpskoj filozofiji«.29

Zbornik je jedan od rezultata višegodišnjeg projekta, ali valjda je posaorukovoditeljice projekta te urednice i priređivačice zbornika da prikaže,pretpostavljeno»kritičkiiteorijski«,dosadašnjaistraživanjateaktualnere-zultatestaviudijakronijske i sinkronijskekontekste,nadalje,daukaženaproblemeimogućesmjeroverazvojaitd.Dokuprvomsveskuprilozinisurubricirani,udrugomsusveskuoblikovaneteme»SrpskafilozofijauXVIII,XIXiprvojpoloviniXXveka«,»Srpskafilozofijaifilozofskaterminologijau slovenskomkontekstu«, »Srpska filozofija od druge polovineXXvekadodanas«,auvedenajeirubrika»Bibliografijasrpskefilozofskeperiodi-ke«.Osimtoga,odtogasveskastojibitnadopunanaslova–Istorija srpske filozofije: Prilozi istraživanju.VišesveščanaHistorija zapravojeneštopo-puttvrdoukoričenog(neredovitog)godišnjakailisrpskeinačicePriloga za istraživanje hrvatske filozofske baštine.Pritomzborniknemaonoštoimajučasopisi,naimenemarecenzente,dosadnijebilokazalatenevidimoodre-đenukoncepciju,negokaodaseobjavljujeonoštosestigne,odnosnoonoštoseodnekoga»uhvati«.30Voditeljicaprojektanijenarednicakojapostro-javasuradnike/ce,ali zacijelo seoni,osobitomlađi,moguusmjeravatinaneistraženapodručjailinanoveinterpretacijepoznatihautora,uobičajenihpodručjaistarihproblema(pitanja).Objavljivanjedosad2000 stranicaprinosaproučavanju filozofijeuSrbiji iuopćeuSrbasigurnojekorisno,poglavitoakojefilozofijadoista»jošuvi-jek neproučeno ili bar najslabije proučeno područje naše nacionalne kul­ture«.31Alidug jeputodnajvećimdijelomuskih radova,kojidometima i(ne)temeljitošćuuglavnomneodskačuodprijašnjihradovarađenihnaama­terskoj osnovi,smanjomdostupnošćuizvora,utežimdruštveno-političkimuvjetimaibezneposrednefinancijskepomoćidržave,dozaključivanjaocje-linisrpskefilozofiji,štobivaljdatrebaobiticiljprojektaipublikacije.32Kakojekrenulo,trebalobidesetaksvezakaspecijalističkihradovatebaremsvezak-dvakomparacija i sintetiziranja.Nonajvažnije je što je, čini se,okupljenanovageneracijasuradnika,de facto unukaonihfilozofakojimasupisanjaosrpskimmisliocimabilazadnjeknjigeprijenedavnesmrti.Ostvariliseko-operacijasastarijom(Marić)isrednjomgeneracijom(Milosavljević,Deretić)testanovitainstitucionalizacija(primjerice,radnagrupailicentarprinekominstitutu),udruženemladesnageuprilicisupostatiistraživačkimnogoplod-nijeodskupinaokupljenihokonekadašnjihprojekta.

Page 9: Istraživanja povijesti srpske filozofije - hrfd.hr · PDF filesrpska filozofija, povijest filozofije, Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije, Ilija Marić, Irina Deretić,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA145God.37(2017)Sv.1(133–152)

M.Mlakar,L.Veljak,Istraživanjapovijestisrpskefilozofije141

3. ŽunjićevaIstorija srpske filozofije

HvalospjevekojimajeDeretićčastilaautorekojejeuspjelaokupitinadmašilajepohvalaakademikaDanilaBastemonografijikojaopravdanonosinaslovIstorija srpske filozofije.ŽunjićevaIstorija »veliko je i istinskopostignućeautorakojijedanas,nemasumnje,najplodnijiinajznatnijipredstavniksrpskefilozofskemisli«te jesrpskafilozofija»uovoj jedinstvenojknjiziprikaza-nasveobuhvatno,znalački, jasno, informativno ipouzdano«.Žunjić jedao»valjanpregled«tefilozofijeinjezin»unutrašnjimisaonirazvoj«.Knjigaje»ukrštaj ogromnog znanja o srpskoj filozofiji i naročite osobne naklonostipremanjoj,oneposebneljubavipremapredmetubezkojesenemoženapisatiništavrijednoiautentično«.Toje»mudroljubnodjeloopravcima,predstav-nicimairazvitkusrpskogmudroljublja«.Toje»knjiga-pothvatiknjiga-do-gađaj«,kojaće»svojimotkrićimaoznačitiprekretnicuunačinugledanja ivrednovanjacjelokupnognasljeđasrpskefilozofije«,»knjiganačijusepoja-vudugočekaloi,srećom,dočekalo.Naposljetku,knjigakojaćesvakogsvogčitaocaiobavijestitiiprosvijet(l)iti«,riječisurecenzentaBasteobjavljenenapoleđinimonografije.Basta,kojiimaobičajpretiskivatiisvojerecenzijeknjiga,tajjetekstponoviouposljednjojzbircisvojihzapisa.33Možemopretpostavljatidajenavedenalaudasamoizvodizzaključkatekstaukojemuseargumentirajusuperlativi,tj.upućujenaotkrićaiprekretništvo.StručnojjejavnostinedostupnoBastino

25

Vidi: Kajica Milanov, »Spor oko tuma-čenja srpske istorije (sa uvodom i napo-menama)«, u: Irina Deretić (ur.), Istorija srpske filozofije: Prilozi istraživanju II,Evro-Đunti,Beograd2012.,str.313–344.

26

Milo Lompar, »Zatvorena otvorenost«, u: I.Deretić (ur.), Istorija srpske filozofije I, str.407–453.Inače,Konstantinovićnijebioobu-zet »mazohističkim samoporicanjem«, kakoto Lompar pokušava prikazati u djelu Duh samoporicanja (2011.), nego je tu na djeluprakticiranjekritičkefunkcijefilozofije.Vidi:Lino Veljak, »Radomir Konstantinović kaofenomenologduhauepohiširenjapalanke«,u:Aleksandra Đurić Bosnić (ur.),O duhu otvorenosti: Dimenzije misaonog nasleđa Ra-domira Konstantinovića,Gradskabiblioteka,IKD University Press, Subotica, Sarajevo2016.,str.51–56.

27

Nenad Daković, »Jedna postfilozofija«, u:Nenad Daković (ur.),Fenomenologija duha palanke: Nova čitanja FilosofijepalankeRa­domira Konstantinovića, Otkrovenje, Beo-grad2008.,str.41.

28

ISF,str.423.

29

Ibid.,str.425.Žunjićnenavodinekeiz»niza«,alinaistojstranicispominje»grupumlađihitalentiranihsuradnika(I.Marić,I.Deretić,B.Milosavljević,Z.Kinđić,M.Lolić)«kojisu

devedesetihgodina20.stoljećabili»sposob-niispremnidaseuhvateukoštacsvelikimistraživačkimizazovimauoblastinacionalnefilozofije«.NismonaišlinaradoveukojimaZoranKinđićodgovaranateizazove.

30

Primjerice,čininamsedajeglavnasvrhateks-taoAranđelovićunapisatikakojeon»autoreuropskogformata«,»apostoliisposnikfilo-zofije« i sl.Vidi:SlobodanDivjak,»O filo-zofskomstvaralaštvu JovanaAranđelovića«,u:I.Deretić(ur.),Istorija srpske filozofijeIII,str.607,613.

31

ISF,str.14.

32

Istraživačiiautor(i)očekivanesintezezacije-lo neće proživljavatimuke njihovih predša-snika. Među ostalim, sveučilišni nastavnikkoji jeautor»prvogcjelovitogpregleda«fi-lozofijeuSrba,čiji su rukopismnogiodbiliizdati, napominje da njegovo dugogodišnjeistraživanje nije financirala neka ustanovanego su njegove »mecene« bili otac, brat i(po)majka.Vidi:A.Stojković,Razvitak filo­sofije u Srba 1804–1944.,str.5,589).

33

DaniloN.Basta,»KratkapohvalaknjiziSlo-bodanaŽunjićaIstorija srpske filozofije«,u:DaniloN.Basta, Samopoštovanje i puzavost 3: Najnoviji tekstovi s povodom,Dosije stu-dio,Beograd2015.,str.376.

Page 10: Istraživanja povijesti srpske filozofije - hrfd.hr · PDF filesrpska filozofija, povijest filozofije, Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije, Ilija Marić, Irina Deretić,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA145God.37(2017)Sv.1(133–152)

M.Mlakar,L.Veljak,Istraživanjapovijestisrpskefilozofije142

razrađenomišljenjeoknjizikoja,dakle,imagotovonadnaravnumoćsvakogčitatelja čak »prosvijet(l)iti«.Uvjetmogućnostiprosvjetljenja bio bi da sutvrdnju,poputoneoLjubomiruTadiću(»Podubiniteorijskihuvidaiširinifilozofskogzahvata«on»teškodaimapremca«nesamoufilozofijipravaipolitikenego»iucjelinifilozofijeuopće«)obrazložene,poželjnoiskojomkomparacijom.34

Akojeknjigatakopouzdanaiinformativna,kakotodase,primjerice,Dra-gicaVujadinović(-Milinković)navodisamokaoautoricaTeorije radikalnih potreba?35Basta,u tovrijeme tajnikOdeljenjadruštvenihnaukaSANU-a,radiojenaPravnomfakultetuuBeogradunakojemudugodjelujespomenu-tafilozofkinjakojaje,međuostalim,napisalaivrlovrijednuPolitičku filo­zofiju Ronalda Dvorkina(PravnifakultetUniverzitetauBeogradu,Beograd2006.).36

Kadsmovećkodpolitičkihfilozofaifilozofaprava,uknjizistojidaje»ne-sretnopoginuli« (!)LazarVrkatić, koji je potekao iz»novosadske filozof-sko-pravneškole«,pored»autorskeknjige«Ontologijski stav filozofije prava(Udruženjezafilozofiju,NoviSad1987.),objavionekolikostudijaoHegelo-vojfilozofijidržaveiprava(1990.,1991.)teje,uzmonografijuO istinitosti filozofije prava kod Srba(Maticasrpska,NoviSad1995.),ostavioniztek-stovakojisuposthumnoobjavljenikaosabranadjela,međukojimajedjeloPojam i biće srpske nacije.37Očekivalobisevišeod15-akredaka(zajednosbilješkom)zatogaočitoplodnogpripadnika»historiografskogkrila«novo­sadske škole,alibezosvrtailiocjeneostaojeiposljednjinavedenirad(Iz-davačkaknjižarnicaZoranaStojanovića,SremskiKarlovci,NoviSad2004.),kojipozornostzavrjeđujevećnaslovom(temom)ikaopokušajinterpretacijesrpskepovijestispolazištemuAristotelovimuzrocima inatraguhegelovskograzmatranja(objektivnog)duha.Žunjićpišeotomedasenemožegovoritiosrpskojfilozofijiudoslovnomsmislu,akobisepodtimerazumijevala»jasnoprofilirana«nacionalnafilo-zofija s »krajnje osobitom duhovnom tradicijom (izvorima), autohtono iz-građenim pojmovnim jezikom, posebnom tematikom i posebnim načinomrješavanjafilozofskihpitanja«.38Tajefilozofijauvijekbiladionekeširefi-lozofijskecjeline,tradicijeitežnje,usvakojsesvojojfaziuvijekpojavljivalakao»prepoznatljiveuropskiduhovniproizvod,jedandioividgrčko-europskefilozofsketradicije«,odnosno,unatoč»neospornimosobitostima«,nemafi-lozofije»kojabibilasamosrpsko(nacionalno)duhovnosvojstvo«jertoštobisenatakavnačinmoglozamisliti»ustvarinijenikakvafilozofija«,negojezbrojodređenihobičajaisl.39

Sobziromna»prevladavajućistilmišljenjaiosnovnekarakteristikepojedinihperiodaukulturnojpovijestisrpskognaroda«,Žunjićrazvojsrpskefilozofijedijelina»glavnefaze«:1.filozofijausrednjovjekovnojSrbiji(od10.do16.stoljeća);2.»urazdobljutuđinskevlasti(XVII.–XVIII.stoljeće)«;3.urazdob-lju nacionalnog oslobođenja (1804.–1838.); 4. filozofija »u perioduLiceja(1838.–1864.)«;5.urazdobljuVelikeškole(1864.–1904.);6.odosnivanjaUniverzitetadokrajaKraljevineJugoslavije(1905.–1941.);7.ufederativnojJugoslaviji(1945.–1991.);i8.suvremenasrpskafilozofija.40Dakle,općajepodjelakombinacijaepohalno-državno-političkihprijelomnicaifilozofijsko-institucijskog(visokoškolskog)načela,čemusenemožestavitiprimjedbasobziromnavelikiutjecajpolitičkoga,tj.nefilozofijskogaivažnostinstitucija(ponajprijeFilozofskogfakultetauBeogradu).Knjigaje,pak,podijeljenanasljedećedijelove:1.»Određenjefilozofije«(str.7–19);2.»FilozofijausrednjovjekovnojSrbiji«(str.21–55);3.»Novipočeci

Page 11: Istraživanja povijesti srpske filozofije - hrfd.hr · PDF filesrpska filozofija, povijest filozofije, Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije, Ilija Marić, Irina Deretić,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA145God.37(2017)Sv.1(133–152)

M.Mlakar,L.Veljak,Istraživanjapovijestisrpskefilozofije143

srpskefilozofije«(str.57–159);4.usponnaVelikojškoliinatekosnovanomSveučilištu(str.161–236);5.srpskafilozofijaujugoslavenskojkraljevini(str.237–318);6.srpskafilozofijaufederativnojJugoslaviji(str.319–352);7.su-vremenasrpskafilozofija(str.353–492).Nakrajudjelanalazesebibliografija(str.493–497)ikazaloosoba(str.498–513).Bezobziranatoštodiomateri-jalaobrađenogusedmomdijeluknjigekronološkispadaudioosocijalistič-kojJugoslaviji,zanimljivojekolikojemjestadobilasuvremenost.41Pritomnajgoreprolazinajnovijafilozofija.PremaŽunjiću,krajem20.(ipočetkom21.)stoljeća,»rasporedusnaga«naintelektualnojsceniosnovnetonovedajustrujedotad»pozadinskeimarginalne«uodnosuna»glavnitokklasičnetra-dicije«–»takozvanaanalitičkafilozofija,domaćapostmodernainacionalnapravoslavnamisao«,pričemusuprvedvijenajzaslužnijeza»drastičanpadfilozofskeobrazovanosti«i»velikosrozavanjesvihmjerilauoblastifilozof-skogmišljenja«.42

Autormonografije,kojijeozbiljanistraživač,međuostalim,isrpsko-bizant-skogfilozofiranja,govoriodva početkasrpskefilozofije.Ističedasuu19.stoljećuprevođenjenjemačkeifrancuskeliterature,odlascinastudijfilozofi-jeueuropskasredištaisastavljanjeprvihpriručnikazanastavufilozofijena»novomknjiževnomjeziku«(reformaV.StefanovićaKaradžića)zapravobili»samodrugipočetak srpske filozofije«,odnosno to jebila»izgradnja pot­puno novog filozofskog izrazanaosnovamanovejezičkenormeinanovimzapadnoevropskimintelektualnimobzorima,kojizamjenjujustaribizantsko-pravoslavni(teološko-filozofski)duhovnisvijet«.43Višeodjednogpočetka,baremštosejezikatiče,imajuimnogedrugenacionalnefilozofije,paihr-vatska,alijeprijelazbiolakšizbogvećegilimanjegkontinuiteta(nenužnoiistihorijentacija).Usrbijanskomseslučajuu19.stoljećuunose sadržajikojisubilislaboprakticiraniiliuopćenisubiliprakticiraniudominirajućojreli-gijskojzajednici,kojajesamouUgarskoj,aneiuSrbiji,podOsmanlijamamoglabitinjegovateljicafilozofičnosti.

34

ISF,str.443.

35

Ibid.,str.415.PremaŽunjiću,tamonografijaoBudimpeštanskojškoliobjavljenaje1987.godine,alidrugiizvorinavode1988.godinu.Usp. ISF, str.415;http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=0337006025250625&rec=3&sid=2 (pristupljeno 19. 12. 2016.);http://www.ius.bg.ac.rs/Biografije/vujdra.htm(pristupljeno19.12.2016.).

36

Vidi:LinoVeljak,»Pokušajpomirenjajedna-kostiiliberalizma«,HereticusIV(3–4/2006),str.321–324.

37

ISF,str.445.

38

Ibid.,str.10.

39

Ibid.,str.10–11.

40

Ibid.,str.19.NijejasnozaštotuŽunjićprera-stanjeLicejauVelikuškolusmještau1864.

godinukadaposlijesamgovorio1863.ici-tirazbornikLicej 1838–1863.Usp.ibid.,str.95,99 itd.;RadošLjušić,DušanTatić,Đor-đijeUskoković (ur.),Licej 1838–1863,Uni-verzitetuBeogradu,Beograd1988.Notoje,vidjetćemonižeučlanku,samojedanunizunjegovihproblemasbrojevima.

41

Dok StojkovićevRazvitak filosofije u Srba,izdan1972.,stajena1944.godini,aMilova-nović 1904. smatra da radovi (tada živoga)Vasiljevićajošnepripadajupovijesti,uJere-mićevomjepregleduprostorposvećennjego-vimživimsuvremenicimaBogdanuŠešiću iM.Markovićubiouraziniilivećiodonogakoji je dao Petronijeviću. Vidi: D. Jeremić,O filozofiji kod Srba, str. 60–66, 178–185,193–201.

42

ISF,str.471,479.

43

Ibid.,str.23.

Page 12: Istraživanja povijesti srpske filozofije - hrfd.hr · PDF filesrpska filozofija, povijest filozofije, Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije, Ilija Marić, Irina Deretić,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA145God.37(2017)Sv.1(133–152)

M.Mlakar,L.Veljak,Istraživanjapovijestisrpskefilozofije144

Žunjićseoslanjanaprethodnaistraživanja,pričemuističesvojaiMarićeva.ObojicanastavljajutamogdjejestaoStojkovićkojeganadilazedokumenti-ranošću,pretežnoneideološkimpristupomifilozof(ij)skimuvidom.Istorija nijefilozof(ij)skapovijestfilozofijeuužemsmislu,negoseuraduocrtavasrpska (u prvom redu srbijanska) kulturna odnosno intelektualna povijest.PritomŽunjićupraviluostajeugranicamaonogaštoje(bitnoza)njegovza-datak,odnosnoneideputemStojkovićakoji,sobziromnatodasu»filozof-skerefleksijekojenisupoštovalenašnarodnipoglednasvijetiživotostalebezstvarnogutjecaja«,deklariradaćevišepažnjeposvetitiVukuKaradžiću,negoštoćeposvetitiMihailuHristiforuRistiću,»piscu jednogodnajsiste-matskijihinajobimnijihfilozofskihdjelananašemjezikuuopće«,alikojejebilo»idejnianakronizam«teje»ostalobezdubljegutjecajananašekulturnotkanje«.44ŽunjićautoruSisteme celokupne filosofijeposvećujemnogovišemjesta,negoštoposvećujeKaradžiću.Moglobiserećidajepregledgeneralno vrlokorektan,sizuzecimaupoglav-ljimaosuvremenoj,odnosnonajnovijojfilozofiji.Uprikazurazvojafilozofi-jeautorsetrudioneispustitiništabitnoivažno,paniznačajno,tesudostatnoprikazani svi istaknutiji filozofi, naravno u granicama jednosveščanika od520stranicaformata20,5×26,5cm(tekstudvastupca).Tako,dokuJere-mićevojkratkojpovijesti(kojajepersonaliziranijaodStojkovićevogiŽunji-ćevogpregleda,ukojimajenaglasaknarazdobljimaidisciplinama),nemaMomčilaSeleskovića;Žunjićkažedajetajsuptilniintuicionist»posjedovaomnogodubljerazumijevanjefilozofijeodvećinestručnihfilozofatogadoba,iuztoneusporedivdarzajasnoizražavanjeiuočavanje«temuopravdanoposvećujevišeodstoredaka(uključujućibilješke),najmanjedvostrukovišeodStojkovićakoji jehladanprematomekritičarukriticizma,dijalektičkogmaterijalizmaifenomenologije,paiH.Bergsona.45

4. Pogreške

Djelokojebitrebalobitipriručniknesamosadašnjimibudućimfilozofimanegoiteolozima,religiolozima,sociolozima,povjesničarimaiostalimhuma-nističko-društvenimprofilima,morabitivjerodostojno,atoznačiihistorio-grafski pouzdano.Upredgovoru»dopunjenog i ispravljenog« izdanja stojidase»proširenja«tičunesamo»ispravakasitnijih‘pogreški’(danjihima,utonetrebauopćesumnjati)«negoi»ponajvišenekolikonajvažnijihglavauknjiziokojimauopćenijebilogovorauranijimprikazimasrpske filozofije(kritika,život,postmoderna,subjekt)«.46Noiu tomesuizdanjuostalepo-greškekojiseteškomogusmatrati»sitnijima«,adodanisuinovipropusti.NanjihsuukazalionikojinisubilizadovoljniŽunjićevimpristupomuprvomredusuvremenojsrpskojfilozofiji.47Upozoravanjenamaterijalnepogreškeidrugepropustenijecjepidlačenje,samimtimeštojeriječoizdanjukojeimanekeodlikeleksikografskogdjela.Usvakomradudolazidoomaški,pasenatonebitrebaloposebnoosvrta-ti, kao ni na primjeremanjkave jezične obrade teksta.48 Upućeni ili samopažljiv(ij)ičitačsvakakobiinterveniraokadvididastojikakojeKujundžić(autorFilosofije u Srba)napisaoFilosofiju kod Srba,dajeŽunjićev»Uvoduistorijusrpskefilozofije«objavljenuGledištima1990.(objavljenje1999.godine) itd.49Odmonografije koja je historiografskog karaktera očekivalabiseboljaorijentacijauvremenu.Aliuknjiziizdanoj2014.stoji:»uprvojpolovininašegstoljećanastalojeteknekolikoradovaizhistoriografije srpske misli (M.Milovanović,M. [=Milan] Jovanović) i jugoslavenske filozofije

Page 13: Istraživanja povijesti srpske filozofije - hrfd.hr · PDF filesrpska filozofija, povijest filozofije, Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije, Ilija Marić, Irina Deretić,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA145God.37(2017)Sv.1(133–152)

M.Mlakar,L.Veljak,Istraživanjapovijestisrpskefilozofije145

(M.N.Đurić,K.AtanasijevićiD.Nedeljković)«.50Itkonijeupoznatstimautorima,međukojimajenajmlađiNedeljkovićumroposljednji(1984.godi-ne),izbilješkeukojojjepopisnjihovihhistoriografskihdjelavididajeriječo prošlom,20.stoljeću.No,premaknjiziotisnutoju21.stoljeću,prethodilomuje19.stoljeće:Juraj»Križanić,naravno,spadausrpskufilozofijuutolikoukolikojepredmetizučavanjasrpskihfilozofajerjeonjemuMihailoVujićpisaojošuprošlomstoljeću(Križanićeva politika,Beograd1895.)«.51Ili,za-nimanjezaF.Nietzschea,kojejeuSrbijibilo»probuđenojoškrajemprošlogstoljeća«,kadajeprvičlanakonjemunapisaoV.Ribnikar,»splasnulojeposli-jeDrugogsvjetskograta«.52Očito je (iovdje)stariji tekstbez intervencijeuključenuknjigu,aposlijenijeintervenirano.VećpriletimičnompogledunajednustranicuuočilismodajezbornikDuša-naPajinaTantrizam i joga tiskan1986.–ane,kaoštopiše,1985.godine–anetočnojeidajeBorislavMikulić,kojijepredavaonaFilozofskomfakultetu,»uslijedpolitičkihzbivanjauzemljinapustioBeograd(1990.)«.53UBeogradseMikulićnijevratio1991.godinejersuvrloodređenapolitičkadogađanjauSrbiji,upreplitanjusdrugimprocesima,dovela(i)dorata (i)uHrvatskoj.UknjizistojidajeputemS.Markovića»krenuoiVasaPelagić(1883.–1899.),vječitibuntovnik,narodnitribuniprosvjetitelj«.54Naravno,raščinjeniarhi-mandritniježiviosamo16godina,riječjeopermutacijiugodinirođenja.55

44

A. Stojković,Počeci filosofije u Srba,str.24.

45

ISF,str.274–276,278,285–286itd.;A.Stoj-ković,Razvitak filosofije u Srba 1804–1944.,str.417,432,536idr.

46

ISF,str.5.

47

ŽivanLazović,obraćajućipozornostnapred-stavljanjePetronijevića,upozoravainatodanjegov susret s B. Russellom ne može biti»predratni«,kaoštojenapisaoŽunjićkojigaje,uostalom,naistojstraniciispravnosmjestiou1917.godinu.Usp.ŽivanLazović,»Čemuprekrajanjeistorijesrpskefilozofije?«,Theo­riaLVIII(2/2015),str.143–160,str.149.doi:https://dx.doi.org/10.2298/THEO1502143L;ISF,str.216).UdrugojkriticiŽunjićeveIsto­rije, među ostalim, stoji i to daFilozofija inauka SvetomiraRistića nije iz 1932., negoiz1933.idajujeusvojojedicijiobjavioKo-larčev (narodni) univerzitet, a ne BibliotekaKarlovačkoguniverziteta.Usp.ISF,str.250;RadomirĐorđević,»Štajesvespornou‘Isto-riji srpske filozofije’ Slobodana Žunjića«,Nova srpska politička misao (20. 6. 2015.).Dostupno na: http://www.nspm.rs/polemike/sta-je-sve-sporno-u-istoriji-srpske-filozofije-slobodana-zunjica.html?alphabet=l#yv (pris-tupljeno7.11.2016.).

48

Primjerice, nailazimo na Crnu Goru s ma-lim G; na »Sjedinjene Američke države«;na»trihotomoju«;MiladinŽivotićbio je načelu »beogradskog kruga« (radi se o udruzi

Beogradski krug); Nedeljkovićev pregled iz1934.predstavljenjekaoApperçu[morabitiAperçu] de la philosophie contamporaine[mora biti contemporaine] en Yougoslavie.Vidi: ISF, str.306,426,452,460,461,467,494. Lektoru,korektoruilinekomdrugomči-tačutrebalobibitisumnjivoprezime»Zjčara-nović« (GligorijeZaječaranović),alikrivnjalektorailikorektora(akosuopće prakse)za-sigurnonijetoštosenaistojstraniciSlađanaRistić Gorgiev pojavljuje kao »Georgijev«(str.460).

49

ISF,str.83,495.

50

Ibid.,str.14.

51

Ibid.,str.61.

52

Ibid.,str.362.VladislavRibnikar,osnivačPo­litike,poginuoje1914.godine.

53

Ibid.,str.410.

54

Ibid.,str.190.

55

Čudo od djetetabiobiiMilanVukomanovićkojise,premakazalu,pojavljujenastranica-ma187i409(ISF,str.500).Religiologrođen1960.godinejenapredan,alinijeon»M.Vu-komanović«kojije1974.prirediodiosabra-nihspisaŽivojinaŽujovića,prvogsrpskogfi-lozofa otvorenomaterijalističke orijentacije,negojetajVukomanovićbioMladen.

Page 14: Istraživanja povijesti srpske filozofije - hrfd.hr · PDF filesrpska filozofija, povijest filozofije, Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije, Ilija Marić, Irina Deretić,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA145God.37(2017)Sv.1(133–152)

M.Mlakar,L.Veljak,Istraživanjapovijestisrpskefilozofije146

Golemije»biser«nemaradatiranjeAtanasijaDimitrijevićaSekereša.Žunjićjenapisaodajetajdvorskicenzor,kojijeprešaonakatoličanstvoi»nepo-srednoutjecao«naDositejaObradovića,živiood1738.do1734.godine,štoznačidajeumroprijerođenja.56PremaIndexu,pak,Sekerešinjegovniškidvojnikdoživioje21.stoljeće.57Ili,uobičajilosegovoritiodva Nikolaja(sobziromnaobratudobakadjeVelimirovićbioohridskiepiskop),alinakonsuočavanjasIstorijom moglobisezaključitidasudoistapostojaladvojicaNikolajaVelimirovića:jedanježiviood1877.do1958.(netočno)iReligiju Njegoševuobjavio1911.(točno),adrugiod1881.do1956.(točno)inavede-nuknjiguoNjegošuobjavio1908.godine(netočno).58

Poglavlje»Životnafilozofija«nudivrlodobarpregled(uvjetno)iracionalis-tičkih ilimetalogičkihpravacafilozofiranjauSrbiji izmeđudvajusvjetskihratova.Žunjićpoštenopristupa,podrobnoobrađujućiRacionalizam u savre­menoj nemačkoj filosofiji (GecaKon,Beograd 1928.), zacijelo filozofijskinajutemeljenijiradMilošaĐurića.Alijeutomepoglavljuirečenica:»Nemožeserećidasuiracionalistiusvomosporavanjuiracionalizmabiliiracionalni (napro-tiv,isamisuseslužilipojmovnimtekovinamaracionalizma),ali,ucjelinigledano,onisuvišepolagali u uvjerljivost izraza, negona zasnovanost izvođenja, u uvjerljivost iskaza, negonanjegovuzasnovanost.«59

Očito jedan i istinu kvari: iracionalisti nisu osporavali iracionalizam negoracionalizam.Žunjićdajekorektanprikazzaštofilozofijapovijestizauzima»relativnoviso-komjestourefleksiji srpskih filozofa izmeđudva svjetska rata«,pri čemusuDemon u teoriji države: Dante i Makiaveli (DušanS.Nikolajević,Kon,Beograd1926.)–»najzanimljiviji,madaneinajdubljirad«–teAntifaust,ta-kođerdjeloDušanaNikolajevića,dobili60-akredaka,otprilikekolikoi»naj-vrjednijedjelosrpskefilozofijepovijestiprijeDrugogsvjetskograta«–Die Geschichtsphilosophie Immanuel Hermann Fichtes (Ebering,Berlin1940.),»danaspotpunozaturenamonografija«DimitrijaNajdanovića.60Žunjićupu-ćujenatristraniceDemona,djelaod34stranice,tenapetstranicaAntifausta,kojiima56stranica,ajednomcitirasodređenestraniceNajdanovićevediser-tacijekojajeimalavišeod200stranica(tj.140usrpskomizdanju).61PremaŽunjiću,»Najdanovićeveformulacijeosamostvaranjučovjeka–‘timeštočo-vjekstvarapovijest,stvaraonzapravosamogsebe’(…).Povijestjesamopo-stojanječovjeka=samopostojanječovjekaupovijesti’(str.32)–upotpunostiodgovarajuMarxovimstavovimaiznjegovihranihradova«.62NoNajdanovi-ćeveformulacijetemeljesenacitiranjuI.H.Fichtea,premakojemučovjek,suprotnoHegelu,proizvodipovijestzačovjeka(iBoga),štobiznačilodajemoguća relacijaFichtea iMarxa,aneNajdanovića iMarxa.63 Jedna jeodspornihtvrdnjiionadajeNajdanović»izdavaopravoslavnubiblioteku‘Sve-čanik’«.64NjujesVelimirovićempokrenuoiuređivaoAleksaTodorović.Ukontekstu religije,Žunjić tvrdida jeDraganJakovljevićnapisao»rad izaksiologijereligije,aksiološkoignoseološkorazmatranjevrijednostireligi-jesastanovištaalbertovskogzahtijevazatolerancijom(Religije i vrednosti,Podgorica,2005)«.65Uknjiziizdanoj2006.nekolikoseputaspominjeHansAlbert(nemagaukazaluŽunjićeveIstorije),alibiuvezistolerancijomeven-tualnobilonjegovoisticanjedarazumijevanje(Verstehen)sudionikadijaloganemoravoditi njihovomsporazumijevanju,odnosnodogovoru (Verständi­gung).66Jakovljevićevbiradvrlonategnutospadaouaksiološkaignoseo-loškadjela;bitćedajeipakriječoteoriji(sociologijii/ilifilozofiji)religije.Jakovljevićpišedareagirananeke»ambicioznepokušaje«poznatog»spisa-telja«kojiseduže»nastojaoujavnostinametnutikaopredvodnikbavljenja

Page 15: Istraživanja povijesti srpske filozofije - hrfd.hr · PDF filesrpska filozofija, povijest filozofije, Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije, Ilija Marić, Irina Deretić,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA145God.37(2017)Sv.1(133–152)

M.Mlakar,L.Veljak,Istraživanjapovijestisrpskefilozofije147

teorijom religijeunas«.67Navodni jenametnik ĐuroŠušnjić, autor,međuostalim,važneknjigeZnati i verovati: Teorijske orijentacije u proučavanju religije i ateizma(Stvarnost,Kršćanskasadašnjost,Zagreb1988.).Iakojeve-likidioJakovljevićevaradakritikadijelovaŠušnjićevedvosveščaneReligije(Beograd1998.),ŽunjićjeŠušnjićaprevidio.Pitanje jestupnjapozornostinakojemu jeŽunjićprelistaonekeodstotinaknjigakojeprikazuje.Primjerice,onpiše»Smilja Tartalja jeobradilaidejuciklizmaufilozofijipovijesti(Skriveni krug,Ideje,PredsedništvoKonferen-cijeSavezasocijalističkeomladineJugoslavije,Beograd1976.)sposebnimosvrtomnaVicoaiToynbeeja«.68DaViconijepredmetposebnepozornostipokazujenesamokazalonegoitoštotogazačetnikafilozofijepovijestinemaniujednomodpoglavljaknjigeučijimasenaslovimapojavljujuosobe(onasu posvećenaO.Spengleru,N.Berdjajevu,A.Toynbeeju i P. Sorokinu).69

56

ISF,str.69.

57

»DimitrijevićSekereš,Atanasije(oko1740.–1794.«, pojavljuje se na stranicama 69, 186i 460, a »Sekereš Dimitrijević, Atanasije(?–1800.)«na stranicama69,72 i134 (ISF,str.501,510).PodSekerešomsuse izgubili»S.Dimitrijević«,autorknjigeSrpska socija­listička prevodna literatura (Beograd1958.)te »S.Dimitrijević«, predavač na odgovara-jućem odsjeku Filozofskog fakulteta uNišu(ibid.,str.186,460).TiseDimitrijevićizovuSergijeiSrboljub.Kaojedanodsuvremenihsrpskih filozofa, kojemu su izabrana dje-la objavljena još za života, navodi se i »M.Đurić« koji je u »Indexu« povezan sMilo-šem(ibid.,str.15,501),ariječjeoMihailuĐuriću.Odtogaštoukazalunedostajunekestranice na kojima se pojavljuju određeneosobe veći je propust što natuknicu nemajuonikojesespominju:»Amlin«(O.Hamelin;Amlen),KatarinaBogdanović,D.Vuksano-vić, R. Đorđević, Časlav Koprivica,MojsejPetrović,(G.)Frege,JulkaHlapecĐorđević,NenadCekić,JasnaŠakotaMimicaitd.(ibid.,str.63,93,267,290,317,356,368,408,411,419,431,437,441,447,456,459,463,475,488i493).

58

Ibid.,str.129,294,376.Ujednomsehrvat-skomleksikonunaistojstranicinalazedvijerazličite godine rođenja i smrti Velimirovi-ća: »(1877–1958)« i »(1881–1956)«. Vidi:BogomirĐukić[B.Đu.],MirkoVidMlakar[Mi.Ml.],»Srpskafilozofija«,u:StipeKutle-ša (ur.), Filozofski leksikon, Leksikografskizavod Miroslav Krleža, Zagreb 2012., str.1094.

59

Ibid.,str.259.

60

Ibid., str. 307–309. Autor tu Nikolajevićapredstavljakao»pjesnika«,alipoezijujepi-saopovjesničarumjetnostiBožidar,bratpu-

blicista,odnosnoesejistaDušana.Inače,»za-turena«Najdanovićevadisertacijaobjavljenaje2003.godineusrpskomprijevodu.

61

Ibid.,str.308–309.

62

Ibid.,str.309.

63

Dimitrije Najdanović, »Filosofija istorijeImanuelaHermanaFihtea«,u:DimitrijeNaj-danović, Filosofija istorije Imanuela Herma­na Fihtea i drugi spisi iz filosofije, bogoslov­lja i književnosti,Jasen,FondistineoSrbima,Beograd2003.,str.28–29.

64

ISF,str.309.

65

Ibid.,str.432.

66

Dragan Jakovljević,Religije i vrednosti: tri kritičke rasprave, Ratio, Sven, Podgorica,Beograd,Niš2006.,str.11.

67

Ibid.,str.17.

68

ISF, str.413.Kazalo,pak,kažedasena tojstranici pojavljuje »Tartalja, Ivo« (ISF, str.511).

69

SmiljaTartalja,Skriveni krug: Obnova cikliz­ma u filozofiji istorije, Ideje, PredsedništvoKonferencije Saveza socijalističke omladineJugoslavije,Beograd1976.,str.65–77,79–98,99–134, 135–158.Vico se pojavljuje u »IbnKalduniViko:traženja‘novenauke’«,štojenaslovposljednjegpotpoglavljaprvogpoglav-ljaknjige;odnosnovišesuprostora(utrećempoglavlju) dobili, primjerice,Nietzsche iN.Danilevski, samostalninositeljipotpoglavlja(ibid.,str.28–31,49–54,55–62).

Page 16: Istraživanja povijesti srpske filozofije - hrfd.hr · PDF filesrpska filozofija, povijest filozofije, Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije, Ilija Marić, Irina Deretić,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA145God.37(2017)Sv.1(133–152)

M.Mlakar,L.Veljak,Istraživanjapovijestisrpskefilozofije148

Toynbeejenezaobilazan,uknjizisenajvišepojavljuje,alinijekorektnorećidajedobio»posebniosvrt«jersuuznjegaidrugeklasikeciklizmaprimje-renoobrađeniV.Pareto,G.Georgel,A.Kroeber,M.Eliade i drugi –pa imuzikologDragutinGostruški.70

Autor seodlučiona široki zahvat–uknjizi se spominjeoko tisućuosoba–štosenakrajupokazalokaozadaćazakojuje,bezobziranadugogodišnjirad, trebalojošvremena,pričemuuprvomredumislimonaprovjeravanječinjenica.Čakidasumaterijalneidrugepogreškedoistasitnije,tolikoihjeda,zapravo,odavnonismobiliuprilicičitatinekuknjigukojasmjerabitika-pitalnomstakovisokimstupnjemnemaraprematvrdimčinjenicama.IzdavačŽunjićeveIstorijenaznačiojelikovnogurednikaiautorakorica(istaosoba),alinemaimenalektoraikorektora.71TimvišeodgovornostzapropustesnoseurednikDušanDević,odgovorniurednikUrošŠuvakovićteDragoljubKoj-čić,direktoriglavniurednikZavodazaudžbenike.RecenzentiprvogizdanjabilisuakademiciMarkovićiTadić,a»dopunjenoiispravljenoizdanje«re-cenziraojeBastatese,zahvaljujućiinjemu,zaIstoriju,kojutolikohvali,nemožerećidajefaktografskipouzdana.

5.Bojžabaimiševa

Ako»XVII. stoljeće,ucjelinigledano,predstavlja jednuodnajnižih toča-kaučitavojsrpskojduhovnojpovijesti«,ondabisemoglorećidajesrpskafilozofijanasmjeni20.i21.stoljećazapravou17.stoljeću.72Jerriječjeo»velikomzamračenjusrpskefilozofijetijekomposljednjadvadesetljeća«.73Ipak,imai»svijetlihtočaka«,anjihŽunjićvidi,prijesvega,uradovimabeo-gradskihpraksisovaca,dokse»zapaženaostvarenja«upublikacijamasrednjeimlađegeneracijesusreću»mnogorjeđe«.Žunjićpiše:»nesumnjivonajzna-čajnijifilozofskidogađajuSrbijitijekomposljednjihdesetljećabiojeizlazakizabranihdjelaMihaila Markovića (1994),Mihaila Đurića (1997) iLjubo­mira Tadića(2007)«teti»neospornipredvodnici«jošmogudavati»važnepoticaje«mlađimnaraštajima,takopomažućidaseprebrodi»sadašnjakriza«srpskefilozofije.74Sjednestrane,valjanosttakveocjenemoglabisedovestiupitanjenatemeljuupitnostistupnjaŽunjićevekritičnostipremaučiteljima,asdrugestranenijeuvjerljivodajeobjavljivanjeizabranihdjelaautoranaprirodnomzalaskuzaistaprvorazredanipoticajandogađaj.NakonizlaskadrugogizdanjaIstorijeupriličenajetribinanajavljena»Obraća-njemzajavnost«OdeljenjazafilozofijuFilozofskogfakulteta(svibanj2015.)tejeTheoriaobjavilatematupovoduŽunjićevanastavljanjaocjenatipa:

»Povijestuzdizanja‘analitičke’filozofijekodnaszapravojetužnareplika‘batrahomiomahije’ukojojmiševitrijumfirajunakonodlaskagiganata.«75

Odsjekjereagiraonatvrdnjepoputonedajeonukrizijošodprvepolovi-ne devedesetih godina 20. stoljeća, kada su na njemu»osnovni ton davalidrugorazredni filozofi srednjegeneracije (Aranđelović, [Zdravko]Munišić,[Svetlana]Knjazeva[Knjazev-Adamović],[Aleksandar]Kron,[Jelena]Ber-berović)kojinisuimalinifilozofskogerosa,nipredavačkogdara,nitidoistaznačajnihfilozofskihradova«,auskoroje»drugorazrednageneracijazamije-njenaljudimaiztrećegešelonadomaćefilozofije«pajeonpočeo»neupitnoklizitiuprovincijalnosredištetzv.analitičke filozofije ukojemuseiskazujesamozanatskaobučenost,rezonerskarutinailineutemeljeni(ideološki)akti-vizamjednemalesocijalnegrupe«.76

Page 17: Istraživanja povijesti srpske filozofije - hrfd.hr · PDF filesrpska filozofija, povijest filozofije, Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije, Ilija Marić, Irina Deretić,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA145God.37(2017)Sv.1(133–152)

M.Mlakar,L.Veljak,Istraživanjapovijestisrpskefilozofije149

NevježabisepitaokoristiliŽunjić–upotkrijepigeneralnogstavadasrpskaanalitičkatradicijadodanas»nijeuspjelaproizvestinijedanfilozofskiznačajanprilog«–taktikuhotimičnogpreviđanja(omalovažavanja),ilinijeinformiranilijezaboravan.77Primjerice,nespominjanjeIvanaMladenovićamoglobiseopravdatineupućenošćuudocentskesnagestudijafilozofijenaFilozofskomfakultetuuBeogradu.Žunjićdvaretkadaje»disertacijiDrageĐurićaoHege-lovojfilozofijipovijesti(Vreme i duh,Beograd1998)«.78Udjelupredanomutisakurujnu2014.(predgovorjeizsvibnja2013.)stojida»trebaizaći«Žunji-ćevaLogika i teologija(Beograd2012.),anespominjese,primjerice,ĐurićevaknjigaPostojanje Boga: Filozofski problemi klasičnog monoteizma(Zavodzaudžbenike,Srpskofilozofskodruštvo,Beograd2011.),paniBivstvovanje i filo­zofija kod Aristotela i Hegela(InstitutzafilozofijuFilozofskogfakulteta,Beo-grad2004.),štojebioinaslovĐurićevedisertacijeobranjene2002.godine.79

PremaŽunjiću,kaoštopokazuju»slučajevi«sMladenomKozomarom,Jas-nomŠakotomiGordićem,analitičkajegrupa,»zahvaljujućitrenutnojkonste-laciji«naFilozofskomfakultetu,»priličnouspješna«u»nastojanjuizvršava-njaintelektualnogčišćenjausredištuorganiziranogradaufilozofiji«uSrbiji,pričemu»nijeriječsamooposebnomfanatizmusrpskihanalitičara«negoio »zelotskommomentuusamomduhuscijentističkishvaćenogprosvjetitelj-stva,kojesesasličnimispoljavanjimazapaža inasvimdrugimodsjecimausvijetunakojimaanalitičkafilozofijadominira«.80Itvrđimprivrženicimakontinentalne filozofijemoralabizasmetatibaremtvrdnjaofanatizmu,odnos-

70

S. Tartalja,Skriveni krug, str. 159–179.Go-struškogŽunjićnebilježinikaoestetičara.

71

»Korektor«knjigeDušanaStojanovićaFiloso­fija Anria Bergsona (S.B.Cvijanovića,Beo-grad1925.)biojeJustinPopović(ISF,str.272).ToupućujenaozbiljnipristupuknjiženjuradaprvoobjavljivanoguHrišćanskom životuuko-jemuje(i)Popovićbiourednik.Uopće,autoriovogačlankazalažusezastrožiodnospremaznanstvenim radovima, pa u tom smislu, kaopozitivan primjer, ističemo što se kao korek-toriFilozofije i teologije u kontekstu znanstve­no-tehničke civilizacije (Katolički bogoslovnifakultet Sveučilišta uZagrebu,Kršćanska sa-dašnjost, Zagreb 2016.), koja ima trojicu re-cenzenata,navodečakčetvoricadoktorasaza-grebačkogaKatoličkogbogoslovnogfakulteta.Naravno,skrboispunjavanjunužnihformalnihuvjetaneznačidajeautomatskipostignutado-statna(visoka)kvalitetaodređenogdjela.

72

ISF,str.61.

73

Ibid.,str.485.

74

Ibid.UŽunjićevojknjiziiz2014.stojidabiMarkovićevipriloziokrizi,globalizmuisrp-skoj duhovnoj situaciji »trebali posthumnoizaćipodnaslovomSrbija u krizi«(ibid.,str.486),aonisuiobjavljeni2010.godine.Đurićjeumro2011.,alinajednommjestustojidaježivio»1925.–2012.«(ibid.,str.351).

75

Slobodan Žunjić, Službe Mnemosini: Pole­mike o samozaboravu balkanske filozofske svesti,Plato,Beograd2007.,str.7;zagotovoidentičaniskazvidi:ISF,str.471.

76

ISF,str.458.Vidi:DragoĐurić[UimeOde-ljenja za filozofiju Filozofskog fakulteta],»O jednom pokušaju prekrajanja istorijesrpske filozofije«, Theoria LVIII (2/2015),str.135–138.doi:https://doi.org/10.2298/the-o1502135e.

77

ISF,str.472.

78

Ibid.,str.413.ZapravojeriječomagisterijučijijementorbioŽunjić(DragoĐurić,Vreme i duh: Hegelova filozofija istorije filozofije,Institut za filozofiju Filozofskog fakulteta uBeogradu,Beograd1998.,str.188).

79

ISF,str.425.RečenaŽunjićevaknjigaoDi­jalektici IvanaDamaščanskogubizantskoj isrpskojfilozofijidoistajeizdana2012.

80

Ibid.,str.475.OtomekakojeJ.Šakota-Mi-mica umjesto docenture dobila otkaz vidi:LinoVeljak,»Filozofskislučaj«,Vreme(14.1.2010.).Dostupnona:http://www.vreme.com/cms/view.php?id=907040(pristupljeno7.11.2016.).

Page 18: Istraživanja povijesti srpske filozofije - hrfd.hr · PDF filesrpska filozofija, povijest filozofije, Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije, Ilija Marić, Irina Deretić,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA145God.37(2017)Sv.1(133–152)

M.Mlakar,L.Veljak,Istraživanjapovijestisrpskefilozofije150

no zelotstvu na svim dominantno analitičkim odsjecima. Jesu li analitičarikriviizatošto,primjerice,Kučinarprijemirovinenijeobjavljivaoautorskeknjige ili štoŽunjićuSAD-unijepostigaonekovišeznanstveno-nastavnozvanje?Natemeljuprezentiranog,činisedaanalitičariŽunjićunisusupar­nici,štojepoželjnoupluralizmuorijentacijaištojepreduvjetdijaloga,negosumuivišenegoprotivnici–unjimavidineprijatelje (dušmane).UizdanjusnaslovomIstorija srpske filozofije primjerenijimsmatramo,primjerice,zak-ljučnopredstavljanjetefilozofijeunekomširemkontekstu,anetolikoau-torovasporenjasanalitičarima,pričemujeteškorazabratištojeteorijske,aštopersonalnenaravi.Utomsmislu,korisnobibilozaokruženonaznačivanjesličnostiirazlikapremasusjednimfilozofijama,konkretno,hrvatskojibugar-skoj,usporedbasrpskogiracionalizmairumunjskogegzistencijalizmaitd.81

KnjigaciljaiobimaIstorije trebalajebitiznačajandogađajzafilozofijskustrukuuSrbiji išire.Nažalost,uraspravamaoŽunjićevompokušajukapi-talnogprinosasrpskojfilozofijskojiopćojkulturimanjejebilariječosadr-žajuiznačajusrpskefilozofije,avišesusepokazaletaštineisličneosobineličnostisrbijanskihfilozofa,pričemujeizpozadineizranjaobojzaulazakuSANU.82

Analitičarisusekoncentriralinapoglavljekojegovorionjima,aĐorđević,kritičarizvantogakruga,kojiinačesmatradajekrajnjevrijemezauvođenjepredmetaIstorija srpske filozofije,tvrdikakose–jersuSrbijošufazipriku-pljanjamaterijalaosvojojfilozofskojtradicijiiistraživanjautjecaja,nakončegadolazevrjednovanjaisintetičkiprikazi–Žunjićevaknjiga»unajboljemslučajumoženazvatiPrilozi za istoriju srpske filosofije,piščeva slika«.83Što-više,na temeljunekihŽunjićevihmaterijalnihpogrešaka teprimjeraMilo-radaVanlićaijošnekihfilozofakojisu»zapostavljeniilisasvimnepotpunoprikazani«, »s punom stručnom odgovornošću« predlaže da se »rasturanjeoveknjigeobustavidoksenepriložeispravkeuposebnompriloguilidaseizdanjepovučeupotpunosti,bezobziranavelikumaterijalnuštetukojubitoprouzročilo«.84

Panerastumonografijepošljivicima!ŽunjićevajeIstorijavrijednavećkaopokušaj cjelovitogprikazacjeline srpske filozofije,odnosno i knjigamno-gološijaodnjegoveboljajeodnenapisane.85Istina,»zbrzana« monografijakompromitira kako autora tako i one kojima je tekstove koji tvore knjiguzacijelodavaonačitanjeprijeslanjaizdavaču,urednike,lektoreikorektoreterecenzente,uprvomreduonogposljednjeg(Bastu);alitoneznačida,uzsvepropuste,sustavnodjeloneispunjavasvojosnovnizadatak.ZaodbacivanjeĐorđevićeveocjenedostatnojeusporeditiŽunjićevoiStojkovićevopisanjeo,konkretno,srednjemvijekui18.stoljeću,ačitatelji/ceseipakmoguprobitikrozgomilupropustaiusredotočitisenaonobitnoilikorisno.AkojeŽunjićumogućnostidopustitidatekstprođestroguprovjeru(poda-taka)ikritičkočitanje(stajalištaiargumentacije,osobitoosuvremenojfilo-zofiji),štonajvjerojatnijemoguobavitiionikojenavodikaosvoje»kolegeiprijatelje«(prijesvega,MarićiKučinar),Istorijabiseupoželjnomtrećemizdanjumoglapribližitiuzoritosti.86Ačak iovakvamoglabiposlužitikaopoticajzaizradujednosveščanepovijestihrvatskefilozofije.

Zaključak

U 150 godina od početka p(r)oučavanja srpske filozofije (M. Kujundžić),onasenamatičnomfilozofijskomstudijuuSrbijinijeustalilakao(izborni)predmet,alisepojavilonekolikoobimnijihpregleda(M.Milovanović,D.Je-

Page 19: Istraživanja povijesti srpske filozofije - hrfd.hr · PDF filesrpska filozofija, povijest filozofije, Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije, Ilija Marić, Irina Deretić,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA145God.37(2017)Sv.1(133–152)

M.Mlakar,L.Veljak,Istraživanjapovijestisrpskefilozofije151

remić,A.StojkovićiS.Žunjić),štosutakođervišioblicibavljenjanacional-nomfilozofijom,sintezenatemeljuprethodnihdužihuvidailibrojnihmanjihradova.Napočetku21.stoljećaprimjetnojeveći interesza tufilozofiju,asustavnošćuistraživanjaizdvajaseI.Marić.Institucionalizacijaistraživanja,zakojuseonzalagao,doneklejepostignutaprojektom»Istorijasrpskefilo-zofije«,alipriloziudosadizašlatrisveskazbornikakojijepriredilašeficaprojektaI.Deretić(pričemujojjefunkcijausmjeravatisuradnike,anehvalitisveštosedaloukoričiti),uglavnomneodskačuodradovakojisurađeninaamaterskoj osnovi,bezdržavnepodrške.Činisedaćenajvećidobitakbitiakosenekimlađisuradnicibudutrajnobavilinacionalnomfilozofijom(što,naravno,neznačidabisemoraliposvetitiisključivonjoj).Kao što jeDeretić premalo autorica (koordinatorica odnosno usmjerivači­ca), tako jeŽunjićumonografiji Istorija srpske filozofije sebidaoprevišeslobode (udijeluo suvremenoj filozofiji),kojanijeprimjerenapregledimaneke struke,makolikooni bili autorski.Žunjić je kompetentan istraživač,poglavitosrpskelogike,alitoneznačidanjegovaknjigamožedobitivisokuocjenu.Žunjićjezadatakuglavnomuspješnoobavio:monografijajekvalite-tansustavnipregledosnovnih tokova,meandara i rukavacatogafilozofira-njaimožezamijenitiStojkovićevePočetke iRazvitakodprijegotovopolastoljeća.Aliuztolikočinjeničnihgrešakateškojenegovoritiošlamperaju,kojizasjenjujeionoštojedobrourađeno.Ikadjeautorjedan,knjigustva-rajumnogi: Istoriji nedostajezadnja ruka svihuproizvodnomlancu.Radistudenatatedrugepublikekojojbimonografijatrebalaposlužitikaosiguranoslonac,s(pretpostavljeno)provjerenimpodacima,Istorijuiz2014.–kojaje»ispravljeno«izdanje–trebalobiunovomizdanjuispraviti.

81

Odnosi sBugarimaobrađeni suupoglavlji-maosrednjovjekovnojfilozofiji,aunovomsevijekuuzgredspominjeLjubenKaravelov,(filozofijskinerelevantan)književnik i ideo-lognacionalno-oslobodilačkogpokreta (ISF,str.186–187).

82

Međuostalim,doknajednojstraniizgledadasuŽunjiću–»nesretnomčovjeku«kojemubiocjenadaje»trećerazrednifilozofbilavelikapohvala«ikojisaStojkovićemspada»une-kolikonajvećihdogmatičarausrpskojfilozo-fiji«–»lažiiklevete«okolegamabileodve-likepomoćiunastojanjudasepreporučiaka-demicima(vidi:JovanAranđelović,»KakojeneznalicaoklevetalaOdeljenjezafilozofiju«,Theoria LVIII (2/2015), str. 140–141. doi:https://doi.org/10.2298/theo1502139a);sdru-ge se strane Žunjić žali da je 2000. godinenaSkupštiniAkademijedobio38glasovanatemelju četiri knjige, a 2015., »nakon mogboravka uAmerici i na osnovu 20 umeđu-vremenu objavljenih knjiga«, samo 31 glas,a »pokušano je da se ove godine na praznomjestouSANUubacičakijedančovjekàlaLeonKojen«(vidi:DraganPavlović,Slobo-danŽunjić,Nasilje nad filozofijom: O uzur­piranju »Odeljenja za filozofiju«, inkvizicio­

noj hajci na Istorijusrpskefilozofije, otmici časopisa Theoria, i o moralnom padu, Dia-logue,Čigojaštampa,Pariz,Beograd2016.,str.65).Komeninakončitanjacijeleknjižicenijejasno,primjerice,štoznači»čovjekpoputKojena«,nijepojmiohermeneutikuuuvodukoautora Dragana Pavlovića: »Neki odnosi,kojisuimplicitnonaznačeni,bitćejasnine-kad samosamimakterima.Žunjićnamjernoostajeponekadneodređen,alitonećesmetatineupućenom čitaocu razumjeti bit spletki.«(Ibid.,str.6)

83

R.Đorđević,»Štajesvespornou‘Istorijisrp-skefilozofije’SlobodanaŽunjića«.

84

Ibid.

85

Ostanimonapoprištu aktualnihbojeva–natemeljusporadičnihpisanjaanalitičaraosrp-skojfilozofijimožesezaključitidabipregledkojibi,nekimčudom,napraviliArsenijević,Lazovićinjihovikolegebiodalekoispodra-zineŽunjićevemonografije.

86

ISF,str.4.

Page 20: Istraživanja povijesti srpske filozofije - hrfd.hr · PDF filesrpska filozofija, povijest filozofije, Slobodan Žunjić, Istorija srpske filozofije, Ilija Marić, Irina Deretić,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA145God.37(2017)Sv.1(133–152)

M.Mlakar,L.Veljak,Istraživanjapovijestisrpskefilozofije152

MirkoMlakar,LinoVeljak

InvestigationsontheHistoryofSerbianPhilosophy

abstractThis paper presents works from Serbia dealing with the history of Serbian philosophy, whose roots began century and a half ago (the first overview was printed in 1868). Throughout the 20th century there were several detailed overviews, i.e. the histories of Serbian philosophy, but nei­ther the teaching nor the studying of Serbian philosophy stabilized. Since the beginning of the 21st century the number of books published in Serbia on the aforementioned subject increased greatly. The systematic work of Ilija Marić stood out. Also, two books with the title Istorijasrpskefilozofije[HistoryofSerbianPhilosophy] were published, one by Slobodan Žunjić and an anthology edited by Irina Deretić. Among other things, the paper warns about many factual errors, and other mistakes which weaken the useful value of worthy monograph by Slobodan Žunjić, a competent researcher.

Key wordsSerbianphilosophy,historyofphilosophy,SlobodanŽunjić,Istorija srpske filozofije,IlijaMarić,IrinaDeretić,factualerrors