Ivo Rancec Brojevi Num

  • View
    28

  • Download
    5

Embed Size (px)

Text of Ivo Rancec Brojevi Num

NUMEROLOGIJA ZA POETNIKE

ZNAK BIBLIOTEKE AQUARIUS NA NASLOVNOJ STRANI SVIH NAIH KNJIGA: Oblije Karla Velikog /742 - 814/, najveeg europskog srednjevjekovnog vladara, vlasnika slavne magijske knjige "Enchiridion". Knjigu mu je darovao papa Leon III. U njoj su bile 1 usklaene najljepe katolike molitve s najjaim simbolima Kabale i Magije. Posjednika je pretvarala u gospodara svijeta. Karlo 1 Veliki je to i bio!Jednog dana nepoznatog mjeseca i nepoznate godine tog V. stoljea prije nae ere, Pitagora - slavni grki filozof, mistik i matematiar - etao je zamiljen vrtovima svoje kole u Krotonu, grkoj koloniji na talijanskoj obali Sredozemlja. Njegova razmiljanja prekinuo je jedan uenik. Zapitao je, smjerno se pri-bliavi:

- Uitelju, to je to prijatelj?

Pitagora je promislio, a onda odgovorio:

- Prijatelj je moje drugo Ja, isto tako kao to su to brojevi 220 i 284!

Uenik je ostao zbunjen odgovorom i nikako nije mogao dokuiti rjeenje ove brojane zagonetke, ali se nije usudio zatraiti objanjenje. I tog i sljedeih dana sudjelovao je u razgovorima poslije Pitagorinih predavanja o metapsihi, brojevima, geometrijskim likovima i njihovom sveobuhvatnom znaenju, ukljuujui se u razmjene miljenja o muzici, moralu i asketizmu. Podravao je svog Uitelja u crtanju trokuta po poravnatoj pjeanoj plohi, tragajui za skrivenim smislom koji se u njima krio, a preko kojeg su Bogovi ljudima u naslijee ostavljali svoje znanje.

Ipak, neko vrijeme zatim, uenik je potraio objanjenje od Pitagore i ovaj mu ga je dao. A ono je glasilo: svi stalni djelitelji brojke 220 - a to su 1, 2, 4, 5, 10, 11, 20, 22, 44, 55 i 110 - zajedno zbrojeni daju rezultat 284; svi pak stalni djelitelji brojke 284 - a to su 1, 2, 4, 71, i 142 - zajedno zbrojeni daju brojku 220!

Ova je zagonetka Pitagorinim uenicima bila toliko znaajna da su je zabiljeili, pa je u obliku anegdote preivjela sve vremenske Scile i Haribde 2500 godina i u neizmijenjenom obliku doprla i do naih dana. to vie, u europskom Srednjem vijeku sluila je i kao svojevrsno proricanje, jer ako bi kojom sluajnou ime nekog princa pretvoreno u brojke davalo zbroj 284, onda je bilo sigurno kako e imati nevjerojatan brani sklad i mnogo potomaka s djevojkom ije bi ime pretvoreno u brojke davalo zbroj 220.

II.

Vjerujete li u mo brojeva? Slue li oni samo za raunanje ili je u pravu bio slavni Platon kad je tvrdio kako je tumaenje brojeva najvii stupanj spoznaje i srika unutranjeg i svemirskog sklada? Jeste li uvjereni kako postoji odreena brojka koja vam cijeli ivot donosi sreu, a kako je brojka 13 ona koja je oduvijek bila tragina?

to su ustvari brojevi? Nita drugo nego li simboli koji oznaavaju koliinu, napreac bi odgovorili mnogi i suvremenici. Ali, kako to najee i biva, ono najjednostavnije nije uvijek i najtonije. Jer, brojevi jesu to to se openito misli, ali i mnogo vie. Da bi se razumjeli brojevi i njihovo znaenje valja se otputiti na putovanje unatrag kroz vrijeme, u doba od prije kojih 8000 godina, kad se ovjeanstvo doista u svakodnevnici poelo sluiti brojkama i kad su brojke poele sluiti kao nit kojom se moglo do boanskih spoznaja i otkria simbolike boanskog reda. Svaka je brojka imala svoju mo koju se moglo prizvati i iskoristiti. Ali, da bi se iskoristila ta mo, nije uvijek neophodno bilo potrebito ispisati samu brojku. Ona se mogla, kao kod drevnih idova, zamijeniti jednim od 22 slova njihove abecede. A kad je dolo do spoznaje kako se sa samo devet najosnovnijih i prvih brojeva, uz dodatak nule, mogu zapravo ispisati ili izreknuti svi drugi brojevi - pa i oni veliinom najnepojmljiviji - vjerovanje u mo brojeva jo je vie poraslo.

Iako je to vjerovanje u mo brojeva bilo isto u svih drevnih civilizacija, to nipoto ne znai kako su u svih njih isti brojevi bili jai od ostalih ili kako su u svih njih isti brojevi bili sveti. To je zavisilo od etnikih, religijskih i drutvenih uvjetovanosti svake civilizacije posebno. I, to je najzanimljivije, to se vjerovanje nije izmijenilo ak ni onda, kada su brojevi postali puko aritmetiko pomagalo. Tako je nastala apsurdna situacija, nepoznata na drugim znanstvenim podrujima: isti oni pojedinci koji su svojim istraivanjima udarali temelje matematike i stvorili postulate koji vrijede nepromjenljivi jo i danas, ti isti su udarili temelje vjerovanju kako se uz pomo brojki i njihovog meusobnog odnosa mogu otkriti i najvee tajne, ukljuujui i onu oko stvaranja Svijeta. Moda najbolji primjer za ovu tvrdnju je ve spomenuti Pitagora koji je brojevima dodao metafiziku vrijednost, smatrajui ih ne samo i iskljuivo apstraktnim simbolom, ve i simbolom srike svake stvari i svega to postoji. Antika je izbacila uzreicu "mundum regunt numera" - brojevi vladaju svijetom - zbog ega je numerologija bez imalo odbacivanja i prijepora bila prihvaena od brojnih religija i teologija. Uostalom, pregledaju li se biblijski zapisi - da samo spomenemo tu najtiraniju i najtiskaniju knjigu cjelokupnog ljudskog roda - ve i najpovrnijim itanjem emo ustanoviti kako u njoj sve vrvi od brojki i kako bez brojeva ta knjiga ne bi bila ono to jeste! Uostalom, u toj istoj Bibliji, nai emo i ovo:

- Svaka stvar je odreena svojom mjerom, brojem i teinom, a zakoni su nepromjenjivi!

III.

U samom korijenu nastanka brojeva nalazi se ljudska potreba da se simbolom oznai koliinu onog to je oko njega. Prvi su brojevi, bez sumnje, bili nizovi kamenia, koljaka, drvca i sveg onog to je bilo izgledom slino, a to se moglo stavljati na gomilu, ili kako bi suvremeni matematici kazali, sve ono to je moglo stvarati skupove. Ali, vrlo brzo, moglo se tako tumaiti i svijet oko sebe, podjednako i onaj vidljiv i onaj nevidljiv. Korijeni svih religija su brojevi.

Moda najbolji primjer u prilog ovoj tvrdnji je onaj prenapueni staroegipatski Pantheon bogova i boica, a u kojem se teko snalaze i najvrsniji znalci te stare cvivilizacije. Sve zapoinje od brojke 1, odnosno od jednog jedinstvenog Boga, od kojeg su proisteknula, kasnije, sva druga, nia boanstva. Iako kasnije pridodanih imena i zadataka, sva ta nia boanstva samo su u funkciji djelovanja tog vrhunaravnog Boga. Taj prvi staroegipatski bog bijae Nun i hijeroglifi ga prikazuju kao more ili kotao. Posebno je zanimljivo hijeroglifsko iskazanje u obliku mora, jer je teorija o nastanku zametka ivota na Zemlji u moru i danas izuzetno rairena, poto more zapravo nije nita drugo nego li velika pra-juha sa svim potrebitim sastojcima iz kojih moe niknuti bujan i raznovrstan ivot, a to je suvremena znanost u nizu istraivanja i ispitivanja i dokazala.

U Nunu, boanstvu primordijalnog oceana, spavao je Aton, stvaralaki princip, snaga nesvjesna svoje moi, koja je mirovala sve do onog trenutka, kada je u spoznaji o svojoj samoi viknula:

- Doi k meni!

No, poto nitko nije odgovorio na ovaj vapaj, Aton se morao udvostruiti, kako bi imao drutvo. Tako je sam Aton stvorio iz samog sebe svoju sestru Ra i nakon stvaranja se s njom sjedinio, pretvarajui se u novu linost. Aton, duh svijeta, postao je Aton-Ra, duh obdaren spoznajom koja mu je omoguila da postane Stvaralac. I tako je Aton-Ra stvorio prvo dvoje stvorova, koji su se meusobno razlikovali po spolovima. Bijahu to Shu kao muki princip zraka, te njegova sestra i supruga Tefnut kao enski princip zemlje, odosno plodnog tla. Njih dvoje stvorili su i opet dvoje potomaka, Geb i Net, Zemlju i Nebo. Ali, na ovom mjestu prvi put susree se i ono to bismo mogli nazvati osjeajima, odnosno ljubavi i ljubomorom. Ljubomoran na sreu Geba i Neta, brata i sestru koji si bijahu i brani drugovi, njihov otac Shu odlui ih rastaviti za uvijek. Geba baci dolje i od njega stvori vrsto kopno, dok kerku Net ostavi na nebu da oslonjena o stopala i dlanove svojim tijelom savija luk iznad Geba. Ali, Shu nije mogao sprijeiti njihovu ljubav i dodire, a iz te veze rodili su se Izida, Oziris, Seth i Nefthi.Neemo dalje po egipatskim bogovima. No, zamijenimo li imena ovih prvotnih bogova brojkama, vrlo brzo emo uoiti kako je nula prvobitni kaos u kojem nema niega, iako ima i svega ali jo uvijek nije jasno uoblieno i izraeno, i kako sve zapoinje od brojke 1 prema sve veem i veem, a pri emu je u tom nizu svaka sljedea brojka veza za jedan od one prethodne, ali i isto toliko manja od one koja slijedi.

A to je osnovni matematiki princip na kojem poiva sva matematika znanost, kao i sve one druge znanosti koje su proisteknule iz nje i njezinih postulata.

IV.

Korijeni magije i mistike brojeva najvjerojatnije su stari koliko i ovjekova potreba za upotrebom brojki. Nema sumnje, nae daleke pretke i te kako je fascinirala mogunost kombiniranja, zbrajanja, dijeljenja, oduzimanja i mnoenja brojeva, odnosno ono to je svojevremeno Louis Chochod - jedan od najvrsnijih istraivaa korijena magija - oznaio kao djeju igru s vrlo velikim posljedicama. Naime, iz te igre kombinacija stvarani su zakljuci koji su i stvorili matematiku. No, isto tako, stvarano je i ono to danas nazivamo kulturnim naslijeem ljudskog roda.

Iz ovog drugog rodila se numerologija.

Njezina osnova je sljedea:

Poto je broj postojao prije nego li ita drugo u boanskom umu, taj isti broj je i osnova sveukupnog svemirskog reda, odnosno veza izmeu svih ivih bia i svih mrtvih stvari prirodnog porijekla. Poto je ljudskim osjetilima i spoznajama nemogue uspostaviti vezu s boanskom srikom sveukupnog znanja i moi, potrebito je upotrijebiti pomagalo koje e direktno omoguiti ovo proimanje ljudske i boanske svijesti. Poto je jezik, odnosno rije, prvenstveno izraena osjeajem a tek onda razumom, jedinu realno pomagalo u ostvarenju takve veze izmeu smrtnih ljudi i boanstva omoguava broj. Ili, kako je ustvrdio slavni grki filozof i matematiar Proklo:

- Broj je slavni otac svih bogova i svih ljudi!Brojeve i njihovo skriveno znaenje potrebito je spoznati kako bi se ostvarila ova veza ljudskog uma s boanskom prirodom i kako bi se ovjek svojim znanjem pribliio,