Click here to load reader

Izazovi globalizma

  • View
    33

  • Download
    7

Embed Size (px)

Text of Izazovi globalizma

IZAZOVI GLOBALIZMA DANAS

PAGE 21

IZAZOVI GLOBALIZMA DANAS

UVODivot je neiscrpan izvor iznenaenja. Ko je mogao da pretpostavi da e globalizacija postati tema koja e izazivati najotrije socijalne polarizacije irom planete, podjele poput nekadanjeg sukoba: kapitalizam - socijalizam. Organski dio tih polarizacija ine i dijametralno suprotni pogledi, odgovori na enigmu: ta je globalizacija. Za jedne ona predstavlja istorijsku nunost, novu orbitu civilizacijskog napretka i dobrobit ovjeanstva. Drugi tabor u njoj vidi projekat, strategiju dominacije Zapada, amerikanizacije svijeta, novi vid podreivanja, rasprostiranje siromatva. Na prvi pogled ini se kao da nam preostaje sam izbor - kojoj strani kom carstvu emo se privoljeti. Meutim, istina o globalizaciji, njena realistika slika krajnje je kompleksna, nadilazi pojednostavljene, poluistinite uvide. Do nje ne moemo doprijeti uvaavanjem iskljuivo jednog i ignorisanjem drugog obiljeja, ve sposobnou da zahvatimo njen duboko protivrjean karakter i gotovo nespojive likove, njeno dvojstvo.

Jednu, stranu globalizacije ine veliki objektivni planetarni procesi stvaranja sve gue mree povezanosti, meuzavisnosti drutva - sve je iri krug djelatnosti koje postaju transnacionalne, kojima se ne moe upravljati iskljuivo unutar dravnih granica. Sve tjenja povezanost, stvaranje jedinstvenog Svjetskog sistema plod je etiri magistralna toka. Prvo, talasi tehnolokih revolucija vode sve broj kompresiji vremena i prostora, smanjivanju distanci i vremena potrebnog za sve razgranatije komunikacije. Drugo, sve brim ritmom stvara se Globalna ekonomija, ekonomski krvotok svijeta. Gigantska masa transnacionalnog finansijskog kapitala - ije dnevne transakcije dostiu obim od 1500 milijardi dolara - slamajui sve lokalne protekcionistike brane, dopire do poslednjeg kutka planete. Na pomolu je nova ekonomska geografija, svijet bez granica. Ekonomski dinosaurusi, transnacionalne korporacije, u planetarnoj odiseji za profitom, jeftinom radnom snagom i prirodnim bogatstvima, obavijaju svijet. Samo deset zemalja na svijetu ima dohodak koji je vei od kapitala najveih korporacija; aktiva najveih 500 dinova dostie fantastinih 32 000 milijardi dolara.Tree, u sferi kulture, informatika revolucija i njeni proizvodi vode homogenizaciji ukusa, obrazaca ishrane, odijevanja i ivotnih stilova, beskrajnom proirivanju lokalnih duhovnih horizonata, stvaranju kosmopolitske kulture, formiranju osjeanja graanina svijeta. etvrto, mrea monih nadnacionalnih institucija: G-8, MMF, Savjet bezbijednosti, Evropska unija, rasprostiranje ljudskih prava i demokratije - broj demokratskih reima za etvrt vijeka skoio je od 87 na 117-ocrtavaju obrise novog globalnog politikog poretka.

Posmatran iskljuivo iz ove prizme, stari san o jedinstvenom i miroljubivom Svetskom drutvu, Sen-Simonova i Kantova vizija Panevropske vlade i Svetske federacije drava, izgleda kao obrobiti, ili pak globalizaciju siromatva, sve dublju provaliju izmeu svijetova, da li vodi meusobnom obogaivanju ili pak ponitavanju kultura, sukobu civilizacija, da li se kree ka globalnoj demokratiji ili autoritarnoj svjetskoj dravi, pouzdanom miru ili obnovi ratova, harmoniji ili nezadrivom razaranju prirode. Globalizacija je pojam koji koristimo da bismo opisali promjene u drutvima, kulturi i svjetskoj ekonomiji koje dovode do dramatinog porasta meunarodne razmjene (u trgovini, kulturi, ljudima, idejama i sl.). Globalizacija se esto posmatra iskljuivo sa gledita ekonomije i tada se u prvi plan stavlja njen uinak na liberalizaciju trgovine odn. razvoj "slobodne trgovine". Uprkos tome, globalizacija obuhvata mnogo ire aspekte drutva.Izmeu 1910. i 1950. godine, serija politikih i ekonomskih lomova dramatino je umanjila znaaj meunarodnih trgovinskih tokova. Tanije, poetkom Prvog svetskog i sve do kraja Drugog svjetskog rata, kada su osnovane meunarodne ekonomske institucije, poput Meunarodnog monetarnog fonda (MMF), globalizacijski trendovi bili su obrnuti. U poslijeratnom periodu, gajena od strane meunarodnih institucija, trgovina se opet drastino razvila. Tokom sedamdesetih godina XX vijeka, poeli su da se osjeaju kako pozitivni tako i upozoravajui efekti globalizacije. Globalizacija moe da znai:

Stvaranje globalnog sela zbliavanje razliitih dijelova svijeta, sa mogunostima za vei protok i razmjenu pojedinaca i ideja, uzajamno razumijevanje i prijateljstvo meu stanovnicima svijeta, kao i stvaranje globalne civilizacije;

Ekonomska globalizacija koja ima etiri oblika, a to su protok dobara i usluga, tzv. slobodna trgovina, protok ljudi migracija, protok kapitala i tehnologija. Posledice ekonomske globalizacije su pojaane privredne veze i opte povezivanje i jaanje privrednih subjekata, te erozija nacionalnih suvereniteta u ekonomskoj sferi. MMF definie globalizaciju kao "stalno rastuu ekonomsku meuzavisnost drava kroz poveanje obima meudravnog prometa dobara i usluga, slobodnijeg protoka kapitala, i sve breg i ireg rasprostiranja novih tehnologija". Svjetska banka definie globalizaciju kao "slobodu i mogunost pojedinaca i korporacija da uspostave meunarodne poslove sa licima iz drugih zemalja;

Na plju softvera globalizacija je tehniki termin koji kombinuje razvojne procese na internacionalizacijii lokalizaciji softvera;

U menadmentu, globalizacija je marketinki pojam koji oznaava rast i irenje meunarodnog trita dobara. Na primer prodaja automobila, sapuna ili hrane na razliitim kulturnim prostorima, a uz koritenje iste kampanje. Suprotan pojam, u ovom smislu, je internacionalizacija, koja podrazumijeva aktivnosti multinacionalnih kompanija na lokalnim tritima koje su prilagoene, skrojene po mjeri, potrebama i kulturi lokalnih trita;

Negativne efekte profitnih multinacionalnih korporacija koritenje pozamanih i sloenih pravnih i finansijskih sredstava u svrhu zaobilaenja lokalnih zakona i standarda kako bi se manipulisalo lokalnom radnom snagom i uslugama protiv njihovih sopstvenih interesa.

irenje kapitalizma od razvijenog ka nerazvijenom svijetu.

KARAKTERISTIKE GLOBALIZMA I ISTORIJSKI KORIJENI

Globalizacija je prepoznatljiva po mnogim trendovima od kojih se veina razvila nakon Drugog svjetskog rata. Najoptije, to su uveavanje protoka dobara, novca, informacija i ljudi; razvoj tehnologija, organizacija, pravnih sistema i infrastrukture kao glavnog nosioca ovog pokreta (npr. internet).

Ekonomske(vea stopa rasta meunarodne trgovine u odnosu na stopu rasta svjetske ekonomije,porast meunarodnog protoka kapitala, porast stranih direktnih investicija,erozija nacionalnih suvereniteta i nacionalnih granica izazvana kao posljedica brojnih meunarodnih ugovora,razvoj globalnih finansijskih sistema,porast uea multinacionalnih korporacija u svjetskoj ekonomiji,uveana uloga meunarodnih organizacija, poput Svjetske trgovinske organizacije, svjetske organizacije za zatitu intelektualne svojine, MMF i slinih);

Kulturalne(vea meunarodna razmjena u kulturi, irenje multikulturalizma i laki pristup kulturnim raznolikostima, na primer kroz izvoz filmova holivudske i bolivudske produkcije. Meutim, uvoz kulture moe i da potisne lokalnu kulturu, da izazove umanjenje kulturne raznolikosti putem hibridizacije ili asimilacije. Najuoljiviji je oblik amerikanizacije ili, optije gledano, vesternizacija, a prisutna je i sinosizacija (kinezizacija), rast meunarodnih putovanja i turizma, vea imigracija, ukljuujui i ilegalnu imigraciju);

Dramatian razvoj globalnih telekomunikacija, pre svega interneta, komunikacionih satelita i telefonije, razvoj infrastrukture i uvean prekogranini protok podataka

Rast broja globalnih standarda, poput ISO, kopirajta (zakona o zatiti autorskih prava i intelektualne svojine), zakona o patentima

Sve vei broj sluajeva koji se reavaju po meunarodnim zakonima i meunarodnim sudovima Terorizam je takoe dobio odlike globalizacije i sve je vei broj napada u mjestima koja nemaju direktnu vezu sa matinim zemljama inspiratora terorizma.

Stimulisanje i razvoj slobodne trgovine (dobara: umanjenje ili eliminacija carinskih stopa; olakavanje uvoznih reima; stvaranje slobodnih carinskih zona, smanjenje trokova transporta, posebno nakon razvoja prekookeanskog transporta u kontejnerima;kapitala: umanjenje ili eliminacija kontrole protoka kapitala, umanjenje ili eliminacija povlastica, subvencija za lokalne preduzetnike i proizvoae)

Zatita intelektualne svojine( usaglaavanje zakona o intelektualnoj svojini (restriktivni trend)Budui da globalizacija ima i tehniko i politiko znaenje, razliite grupe imaju razliita tumaenja istorije globalizacije. U oblastima ekonomije i politike ekonomije, istorija globalizacije zapravo je istorija razvoja trgovine meu nacijama, kao i istorija meunarodnih institucija.

Pojam liberalizacija dobio je znaenje objedinjavanja teorije laissez-faire ekonomije i procesa uklanjanja trgovinskih barijera meu dravama. Ovo je dovelo do specijalizacije pojedinih nacija u trgovini, posebno izvozu dobara, a potom i do pritiska na druge nacije da uklone zatitne mjere (npr. umanjenje carisnkih stopa, uklanjanje reima dozvola za uvoz i sl.) u prometu robe. Period XIX vijeka kada je dolo do prve velike liberalizacije u trgovini nazivamo "Prvom erom globalizacije". Globalizacija je poela i narastala paralelno sa ekspanzijom i irenjem Britanske imperije (tzv. Pax Britannica) kao i industrijalizacijom koja je sve vie uzimala maha. Teorijske osnove moemo nai u Rikardovom radu na "komparativnim prednostima" i Sejovom zakonu "opte ravnotee". U sutini, oni su diskutovali da li nacije mogu uspjeno trgovati i da li je mogue da se poremeaji u ponudi i tranji sami od sebe koriguju.

Smatra se da "prva era globalizacije" traje sve do poetka XX vijeka, a konaan kraj je poetak Prvog svjetskog rata. Nacije koje su imale najvie uspjeha u eri glo

Search related