Izazovi klimatskih promjena - svijet i Hrvatskaklima.mzoip.hr/UserDocsImages/Ozimec_Fest_znan_2007.pdf- svijet i Hrvatska dr. sc. Siniša Ozimec Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog

Ministarstvo zaMinistarstvo zašštite okolitite okolišša, a, prostornog uređenja prostornog uređenja

i graditeljstva i graditeljstva

Izazovi klimatskih promjena Izazovi klimatskih promjena

-- svijet i Hrvatska svijet i Hrvatska

dr. sc. Siniša Ozimec

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Uprava za gospodarenje okolišem, Odjel za zaštitu atmosfere

FESTIVAL ZNANOSTI, 28. travnja 2007.

LIFE PROJECT CAPACITY BUILIDNG FOR IMPLEMENTATION OF THE UNFCCC AND THE KYOTO PROTOCOL IN THE REPUBLIC OF CROATIA



KLIMATSKE PROMJENE su promjene klime koje se pripisuju izravno ili neizravno aktivnostima čovjeka koje mijenjaju sastav globalne atmosfere, te koje se uz prirodnu promjenjivost klime promatraju kroz usporediva razdoblja

CILJ OKVIRNE KONVENCIJE UN-a o PROMJENI KLIME (UNFCCC):

Uspostaviti stabilnost koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi na razini koja će spriječiti opasno antropogeno uplitanje u klimatski sustav. Takvu razinu treba postići u vremenskom roku dovoljnom da se ekosustavima omogući prirodna prilagodba klimatskim promjenama, da se osigura da proizvodnja hrane ne bude ugrožena i da se omogući daljnji gospodarski razvoj na održiv način

Stranke moraju štititi klimatski sustav na dobrobit sadašnjih i budućih generacija čovječanstva na temelju pravednosti i sukladno njihovim zajedničkim, ali različitim obvezama i mogućnostima




Globalno zatopljenje povezano je s porastom koncentracije stakleničkihplinova u atmosferi, uzrokovanih antropogenim emisijama

Dva glavna razdoblja zatopljenja: 1910.-1945. i 1976.-2000.

Najtoplija godina na globalnoj razini 1998. (porast za 0,54 oC), slijedi 2005. s porastom 0,48 oC u odnosu na prosječnih 14 oC.

STAKLENIČKI PLINOVI

• ugljikov dioksid (CO2);• metan (CH4);• didušikov oksid (N2O); • fluorirani ugljikovodični spojevi (PFC-i i HFC-i);

• sumporov heksafluorid (SF6) 1856, Martens 2001, Holzhauser



i graditeljstva i graditeljstva LIFE PROJECT CAPACITY BUILIDNG FOR IMPLEMENTATION OF THE UNFCCC AND THE KYOTO PROTOCOL IN THE REPUBLIC OF CROATIA





Emisije stakleničkih plinova u svijetu




Staklenički plin 1990. 1995. 2000. 2001. 2002. 2003.

Ugljikov dioksid (CO2) 23 035 16 251 19 378 20 454 21 576 23 000(77%)

Metan (CH4) 3809 3107 3233 3383 3452 3611(12,1%)

Didušikov oksid (N2O) 3982 3163 3284 3254 3316 3230(10,8%)

Fluorirani ugljikovodici (HFC, PFC) i SF6

939 8 23 49 49 27(0,1%)

Ukupna emisija(Gg CO2 eq) 31 765 22 530 25 917 27 140 28 393 29 867

Emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj




Promjene temperature na kontinentima (1900. – 2000.)




Posljedice klimatskih promjena

porast učestalosti i jačine ekstremnih meteoroloških pojava (dugotrajne suše, katastrofalne poplave, uragani i tajfuni, smanjivanje površina pod ledom); smanjenje raspoložive pitke vode

porast razine mora i potapanje niskog obalnog područja (na globalnoj razini u 20. stoljeću 12-(17)-22 cm ).

Danas više od 200 mil. ljudi živi u obalnom području (južna i istočna Azija, male otočne države u Tihom oceanu, Karibi, veliki gradovi: Tokyo, Shanghai, Calcutta, Buenos Aires, St Petersburg, New York, Miami, London)

Poplave uzrokovane plavljenjem i porastom razine mora utjecat će na 150-200 mil. ljudi koji bi mogli postati “izbjeglice”




Radi zadržavanja zatopljenja na porastu od 2 oC, globalne emisije stakleničkih plinova moraju se smanjiti do 2050. za 40-45% u odnosu na 1990. godinu.

Uragan KATRINA (2005.), najskuplja vremenska nepogoda 125 mlrd. USD ekonomskih gubitaka (1,2% BDP-a SAD-a)Smrtno stradalo 1300 ljudi, a 1 mil. evakuirano.

Val vrućine u EUROPI (ljeto 2003.)Smrtno stradalo 35.000 ljudi (Paris, 15.000)

Kombinirani utjecaji suše, toplinskog stresa i požari uzrokovali su gubitke od 15 mlrd. USD u poljoprivredi i šumarstvu Europe




Kyotski protokol

• usvojen na 3. zasjedanju Konferencije stranaka UNFCCC, 11.12. 1997.• stupio na snagu 16.02. 2005.• na dan 26.04. 2007. ima 172 stranke: 171 država + EU • Republika Hrvatska potpisala 11.03. 1999. kao 78. država potpisnica• pregovori o visini emisije u baznoj godini (2001. – 2006.) • ratificiran u Hrvatskom saboru, 27.04. 2007.• obveza smanjenja emisije stakleničkih plinova za 5% u razdoblju od2008. do 2012. godine, u odnosu na količinu u baznoj, 1990. godini.Države provode domaće mjere, a mogu ih nadopunjavati primjenommehanizama: CDM (mehanizam čistog razvoja); JI (zajednička provedba);

IET (međunarodna trgovina emisijama)

Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime (1992.) 188 država




Obveze država članica do 2020. godine:

smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20% u odnosu na razinu 1990.

(Kyotski cilj za EU je -8%); prijedlog za zemlje u razvoju: -30%

povećanje udjela obnovljivih izvora energije do 20% u ukupnoj potrošnji

energije (min. 10% biogoriva u prometu)

povećanje energetske učinkovitosti, tj. ušteda ukupne potrošnje energije

u EU za 20%

integrirana energetska politika i politika za ublaženje klimatskih promjena

POLITIKA EUROPSKE UNIJE U PODRUČJUKLIMATSKIH PROMJENA






OPAŽENE KLIMATSKE PROMJENE U HRVATSKOJ

Desetljeće 1990.-2000. najtoplije u 20. stoljeću

1901.-2000. u obalnom području veći porast srednje god. temp. zraka

Smanjenje količine oborine u 20 .stoljeću, izraženije na sjev. Jadranu,

dalmat. otocima i u ist. Slavoniji. Pozitivni trend god. broja suhih dana

Smanjenje broja hladnih dana i hladnih noći

Zatopljenje će uzrokovati smanjenje ljetnih oborina, ali još više smanjenje

količine snijega na tlu.




Hladne zime bit će rjeđe do 2020., a do 2080. će nestati.




VODE




BIOLOŠKA RAZNOLIKOST I KOPNENI EKOSISTEMI

• Fenološke promjene• Pomicanje vegetacijskih pojaseva i ugroženost visokoplaninske flore• Migracije ili izumiranje biljnih i životinjskih vrsta




POLJOPRIVREDA




OBALA I OBALNO PODRUČJE

Porast razine mora i prodiranje slane vode ugrožava slatkovodna jezera,utječe na opskrbu pitkom vodom i poljoprivredu

Potapanje obalnih građevina

Promjene u sastavu ihtiofaune, pojava imigrantskih vrsta riba iz toplih mora

Promjene područja mrijesta gospodarski važnih vrsta riba

Produžetak turističke sezone





UTJECAJ NA LJUDSKO ZDRAVLJE

malarija

krpeljni meningoenecfalitis (širenje rasprostranjenosti krpelja u

prirodi na više n/v)

porast oboljelih od alergija uzrokovanih peludi alergogenih biljaka

učestalost nepovoljnih biometeoroloških prilika (oboljeli od bolesti

krvožilnog sustava, moždani udari, duševni poremećaji)




Mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova




• Korištenje obnovljivih izvora energije (vjetar, biomasa: šumska i poljoprivredna, sunčeva i geotermalna energija)

• Povećanje energetske učinkovitosti• Energetsko korištenje otpada, bioplin• Promjena tehnologija u industriji• Razvrstavanje otpada • Izolacija zgrada• Korištenje javnog prijevoza, • Korištenje automobila s manjom potrošnjom goriva i ekonomična vožnja; biodizel i bioetanol kao zamjenaza naftne derivate

• Pošumljavanje






Emisije stakleničkih plinova kao

rezultat osobne upotrebe energije:

• cestovni prijevoz 49,9%

• zagrijavanje/hlađenje prostora 29,0%

• zagrijavanje vode 11,1%

• kućanski aparati 7,5%

• rasvjeta 2,4%

Učinkovitim korištenjem energije osobne emisije stakleničkih plinova smanjujemo za 20% ili 1 tonu CO2(volumen dvokatnice)


Documents

Izazovi klimatskih promjena - svijet i Hrvatskaklima.mzoip.hr/UserDocsImages/Ozimec_Fest_znan_2007.pdf- svijet i Hrvatska dr. sc. Siniša Ozimec Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog