164
IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE Prvih pedeset godina Instituta za ziku u Beogradu Slobodan Bubnjevi Marija Vidi

IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

  • Upload
    others

  • View
    10

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

IZGRADNJAJEDNE INSTITUCIJE

Prvih pedeset godina Instituta za � ziku u Beogradu

Slobodan Bubnjevi�Marija Vidi�

Page 2: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE
Page 3: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

1

IZGRADNJAJEDNE INSTITUCIJE

Page 4: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

2

INSTITUT ZA FIZIKU U BEOGRADUPregrevica 11811080 Beograd, Srbijawww.ipb.ac.rs

Urednik i recenzent: dr Aleksandar Bogojevi�Autori: Slobodan Bubnjevi� i Marija Vidi�

Dizajn i tehni�ka oprema: Igor Smoli�Asistent dizajnera: Vladimir StankovskiLektura: Ana Barbateskovi�

Fotogra� ja: Vladimir Nenezi�

Štampa: Gra� �ki studio In� nity, Pan�evo

Beograd, 2011.

Page 5: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

IZGRADNJAJEDNE INSTITUCIJE

Prvih pedeset godina Instituta za � ziku u Beogradu

Slobodan Bubnjevi�Marija Vidi�

Page 6: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

4

Page 7: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

5

Kineska kletva „Dabogda živeo u uzbudljivim vremenima“ kao da je trajna odrednica naroda koji žive na ovom prostoru. Ako smo pravi op-timisti, poverova�emo da nas ta pove�ana Dar-vinova selekcija �ini ja�im. No, ovakva situacija sasvim sigurno ne pogoduje izgradnji stabilnih, jakih institucija. Postoje izuzeci ovog pravila i, što su re�i, to su za šire društvo važniji. Pred vama je pri�a o Institutu za � ziku u Beogra-du, instituciji koja je nekako uspela da nastane, opstane i postane ja�a, usred haosa, grade�i kroz decenije jasno prepoznatljiv identitet am-biciozne institucije, koja predano radi na tome da postane vrhunska. Pri�a o Institutu za � ziku je testament o radu i zna�ajnim uspesima više sto-tina vrsnih istraživa�a i jakih individua u periodu od pola veka. A u toj polifoniji individualnih i kolektivnih vizija i stremljenja (ponekad i suko-ba) otkri�ete, nadam se, duh Instituta koji sve to povezuje — duh posebnosti, koji je osetio svako ko je ovde došao.

Zato je pred autore ove monogra� je stavljen težak zadatak da, koriste�i postoje�u doku-mentaciju i arhivsku gra�u Instituta za � ziku, uz pomo� intervjua sa mnogobrojnim njegovim istraživa�ima, predo�e �itaocu prvih pedeset godina rada ove nau�ne institucije. Štaviše, na njima je bilo da vama, ali i nama što pitkije i jasnije odrede prirodu kolektivnog duha koji In-stitut za � ziku izdvaja od drugih institucija. Na vama je da procenite u kojoj su meri u tome uspeli. Ako je pitka i interesantna, onda ova monogra� ja nije puko istoriografsko delo, ve�

i e� kasan instrument promocije i popularizaci-je nauke. Ako jasno ukazuje na posebnosti ove ku�e znanja, onda je ona i prvi korak u iscrta-vanju mape puta izgradnje kvalitetnih institucija najrazli�itijeg tipa.

Bilo kako bilo, �italac ove monogra� je �e jasno videti da uspeh Instituta za � ziku naj�eš�e nije dolazio „odozgo nadole“, kako kod nas to obi�no biva. Naprotiv, sa retkim izuzecima, odozgo su uglavnom dolazili problemi: nedora�ene vizije, nagli obrti u koncepciji, ciljevima, � nansiranju, vanredna stanja, izolacija, pa �ak i bombe koje su bukvalno padale odozgo. Tekst koji govori o prvih pedeset godina jedne in-stitucije nužno, po svojoj prirodi, ima naglasak na prošlosti. Institut je na svoju prošlost sa pravom ponosan i kroz redove ove monogra� je se jasno vidi da je ta prošlost serija teško izvojevanih, ali zasluženih uspeha. Rezultat ovoga je da Insti-tut za � ziku danas predvodi nau�ni sektor Srbije obimom i kvalitetom svoje nau�ne produkcije, nivoom u�eš�a u obrazovanju mladih kadrova i njihovom zapošljavanju, nivoom aktivnog rada na reintegraciji povratnika iz dijaspore, nivoom u�eš�a u evropskim i drugim me�unarodnim pro-jektima i nau�nim kolaboracijama i, najzad, opremljenoš�u svojih laboratorija. Nadam se da �ete �itaju�i ovu monogra� ju i sami biti zaraženi našim optimizmom i uvere-njem da najbolji dani institucije koju volimo, ali i šire nauke u Srbiji, tek stoje pred nama. Jer Institut za � ziku je od po�etka gra�en na ideji budu�nosti.

RA�ANJE VRHUNSKE INSTITUCIJE

Aleksandar Bogojevi�urednik monogra� je

Page 8: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

6

Page 9: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

7

Misija Instituta za � ziku je da unapre�uje znanje i obrazuje nove istraživa�e u široj oblasti

� zi�kih nauka i njima pridruženih tehnologija, sa ciljem što uspešnijeg realizovanja nacionalnih i globalnih potreba u XXI veku

Page 10: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

8

Page 11: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

9

Kasno aprilsko predve�erje. Brzi voz na liniji Nju-jork—Vašington promi�e kroz Merilend. U jed-nom od kupea visoki, blago pogrbljeni stranac sa nao�arima, kroz staklo posmatra upravo olistalu šumu, a potom u beležnicu zapisuje pitanje „�emu služi Institut za � ziku?“.

Nekoliko decenija ranije na Bra�u. Tihi jul-ski dan. Dok izranja kraj �amca uspavanog na mirnoj površini Jadrana, isto pitanje postavlja i misteriozni beogradski profesor, kojeg meštani znaju samo kao strasnog ribolovca i neumornog ronioca. Kora�aju�i po kamenom plo�niku niz Rue Pierre et Marie Curie, ka ulazu u Institut Anri Poen-kare u Parizu, mršavi, elegantni muškarac od-mahuje rukom sa cigaretom me�u prstima i — pokušavaju�i da odagna De Broljevski deter-minizam — sudara se s pitanjem „�emu Insti-tut?“

Zagledan u Dunav iz velike stolice ravnog naslona, pred prozorom u Pregrevici, pedesetogodišnjak sedi u praznoj, mra�noj kancelariji. Dok sirene za vazdušnu opasnost ponovo podse�aju da ratovi prelako po�inju i teško se ispravljaju, on tiho izgo-vara: „Ako nas sada sruše, nikada više ne�emo...“, gube�i poslednje re�i na drugoj strani.

Pedeset godina nakon što je jednog prole�nog ju-tra dodat na spisak devet novih ustanova — na spi-sak koji je bojažljiva službenica unela u prostranu kancelariju mo�nog podsekretara da ga nehajno potpiše — Institut još traje.

Zasnovan na neprekidnom preispitivanju i veza-ma izme�u ljudi, na otvorenosti ka idejama i podsticanju li�nog usavršavanja, preživeo je go-dine izgradnje, otkrivanja novih saznanja, tra-ganja za primenama i borbe za preživljavanje. U njemu se danas, u centru mreže, još �uva for-mula napretka.

UVOD

Autori Beograd, 6. april 2011.

Page 12: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE
Page 13: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

ŠezdeseteGODINE OKUPLJANJA

Page 14: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

12

1961

Institut za � ziku u Beogradu osnovan je 160 go-dina nakon što je objavljena prva srpska knjiga o � zici kao istraživanju prirode. To je bila trotomna Fisika Atanasija Stojkovi�a (1773—1832), prvog srpskog � zi�ara i romanopisca, �ije je izdavanje na slavenosrpskom jeziku po�elo 1801. u Budimu da bi se prodavalo prenumerantima u južnoj Ugarskoj1.

Potraga za korenima Instituta, me�utim, ne seže tako daleko u prošlost. Mada pionirski, Stojkovi�ev prosvetiteljski rad na uvo�enju � zike me�u Srbe ne može se shvatiti kao istorijski temelj na kome �e u XX veku biti podignut Institut za � ziku. Ova prirodna nauka se, zapravo, tokom narednih vek i po u Srbiji razvijala znatno sporije nego neke druge nau�ne oblasti.

Istinsko bu�enje � zike se doga�a nakon Drugog svetskog rata. Uporedo sa bujanjem ove nauke u celom svetu, u socijalisti�koj Jugoslaviji ona po�inje da se razvija neuporedivo brže od dru-gih oblasti. Fizika je i simboli�no — jugosloven-ska ideja. U toku dramati�nih društvenih prome-na kreatori novog posleratnog poretka vide�e u � zici jedan od motora progresa, obnove i vere u tehnološki napredak.

Prelomni doga�aj koji je podstakao takav razvoj � zike bila je odluka Josipa Broza Tita i njegovih najbližih saradnika da u selu Vin�a, na Dunavu, kod Beograda, 1948. osnuju Institut za nuklearna istraživanja. Ova ustanova, koja od 1953. nosi naziv „Boris Kidri�“, osnovana je kao savezna, svejugoslovenska institucija za istraživanja atom-skog jezgra.

Nuklearna istraživanja u Vin�i po�inju pedesetih go-dina in medias res — ona nisu posledica dotadašnjeg postupnog razvoja nauke, ve� se, politi�ki pod-staknuta, formiraju oko nekolicine pionira, me�u kojima je i � ziko-hemi�ar Pavle Savi�, jedan od najzna�ajnijih nau�nika jugoslovenske ere. No, nakon prvog poleta i osnivanja prvih eksperimen-talnih laboratorija, postaje jasno da je nemogu�e razvijati nuklearnu � ziku bez intenzivnijeg razvoja istraživanja u drugim oblastima2.

U me�uvremenu, odvija se i jedan drugi proces —odre�eni broj saveznih ustanova i poslova se nakon pedesetih godina spušta na republi�ki nivo. Uz In-stitut u Vin�i sve zna�ajniji nau�ni centri postaju Institut Jožef Stefan u Sloveniji i Institut Ru�er Boškovi� u Hrvatskoj, pa se veliki broj istraživa�a iz Vin�e vra�a u svoje republike. U Srbiji ja�aju republi�ke nau�ne ustanove koje su osnovane u prethodnoj deceniji.

Tako, vremenom, jugoslovenska nauka postaje republi�ka stvar. Dana 6. maja 1961. stupa na snagu odluka republi�kih vlasti u Srbiji o istovremenom osnivanju �ak devet novih nau�nih ustanova: Insti-tuta za ekonomiku industrije, Instituta za ekonom-

Page 15: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

13

OSNIVA�KI AKT

Institut za � ziku osnovali su Izvršno ve�e Narod-ne skupštine Narodne Republike Srbije i Univer-zitet u Beogradu. Uredba o osnivanju doneta je 23. marta 1961. godine. Na osnovu �lana 13 i 14 Zakona o organizaciji nau�nog rada, Ured-bu su potpisali Slobodan Penezi�, potpredsed-nik, i Radovan Grkovi�, sekretar Izvršnog ve�a Narodne skupštine, koje je u to doba predstav-ljalo republi�ku vladu. Uredba je objavljena u Službenom glasniku 6. maja 1961, što se uzima kao datum kada je osnovan Institut5. Nakon toga, Institut �e u novembru iste godine biti upisan u Registar nau�nih ustanova u Savetu za nau�ni rad NR Srbije7.

ska istraživanja, Instituta za psihologiju, Insti-tuta za kukuruz, Zavoda za strna žita, Zavoda za krmno bilje, Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo i Instituta za hemijska, tehnološka i metalurška istraživanja3.

Uz njih, istovremeno, nastaje i Institut za � ziku u Beogradu. Nakon dvogodišnjih diskusija me�u univerzitetskim radnicima4, Izvršno ve�e Narodne skupštine Narodne Republike Srbije donosi Ure-dbu o osnivanju Instituta, koja, tako�e, stupa na snagu 6. maja 1961. godine5.

Godina osnivanja Instituta ne�e biti zna�ajna samo za razvoj nauke u Srbiji. Te 1961. godine, Ivo Andri� dobija Nobelovu nagradu za književnost. U Beogradu se održava prva konferencija nesvrstan-ih zemalja, a sovjetski kosmonaut Jurij Gagarin pole�e u svemir.

Ujutru 12. aprila, nakon 108 minuta leta kroz orbitu brodom Vostok 1, Gagarin padobranom sle�e na teritoriju Sovjetskog Saveza6. Po�inje kosmi�ka era, novo doba u kom �e nauka ubrzano menjati svakodnevni život. U takvom svetu ra�a se i raste i Institut za � ziku.

Nobelovu n�gr�du z� � ziku 1961 su podelili Robert Hofšt�der z� pionirske studije r�sej�nj� elektron� u �tomskom jezgru i z� time re�lizov�n� otkri�� vez�n� z� strukturu nukleon� i Rudolf Ludvig Mesb�uer z� istr�živ�nj� rezon�ntne �psorpcije g�m� zr��enj� i z� rezultuju�e otkri�e efekt� koji nosi njegovo ime.

Ro�endan Instituta za � ziku je 6. maj. Na taj dan 1961. godine u Službenom

glasniku objavljena je Uredba o osnivanju Instituta

Page 16: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

14

1962

U drugu godinu svog postojanja Institut je ušao sa dva zaposlena. Prvi radnik Instituta bila je dakti-lografkinja Katarina Raspor. Nakon nje, zaposlen je Marko Popovi�, koji �e biti prvi istraživa� na Institutu. U narednom periodu Institut �e u stalni radni odnos primiti još nekoliko administrativnih radnika i oformiti tehni�ke službe8.

Paralelno sa tim, oko prvog direktora Instituta, Aleksandra Milojevi�a, okupljaju se profesori � zike drugih fakulteta. Na samom po�etku još se de� nišu putevi kojima �e se nova ustanova raz-vijati. O tome zasedaju komisije i pišu se elabo-rati9, ali je opšte vi�enje da je to institucija koja treba da pokrije sve one � zi�ke nauke koje se ne izu�avaju u Vin�i10.

U me�uvremenu, ove 1962. godine u Beogradu se održava prvi Jugoslovenski simpozijum � zike jonizovanih gasova (1st Yugoslav Symposium on the Physics of Ionized Gases), koji pokre�e pro-fesorka Branislava Perovi� iz Vin�e, uz ogromnu podršku Aleksandra Milojevi�a i još nekoliko

Od osnivanja Instituta za � ziku, 1961. godine, pa do 1978. na njegovom �elu bio je direktor Aleksan-dar Milojevi�. U narednim godinama u rukovo�enju �e mu se pridružiti pomo�nici, Dimitrije Tjapkin i Životije Topolac. Radionicu Instituta, u kojoj �e se okupiti laboratorijski majstori, osnova�e i voditi Zvonko Smokovi�. U me�uvremenu, osniva se i Savet Instituta, koji �ine vode�i profesori � zike sa Univerziteta u Beogradu, me�u kojima su bili Dragiša Ivanovi�, Vlastimir Vu�i�, Fedor Boreli, Dragica Kiri�, Dragica Nikoli� i mladi istraživa� sa Instituta Marko Popovi�15. Prvi predsednik Saveta Instituta bio je general-pukovnik Pavle Jakši�, koji je imao važnu ulogu u osnivanju Instituta.

PRVA UPRAVA

istraživa�a iz Niša, Ljubljane i Zagreba. Šest go-dina kasnije, Simpozijum �e spajanjem sa letnjom školom jonizovanih gasova izrasti u �uvenu SPIG konferenciju, koja se i danas organizuje11.

Page 17: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

15

Institut za � ziku je nikao kao plod intenzivnog raz-voja � zike u posleratnoj Jugoslaviji. Do naglog na-pretka ove nauke u to vreme dolazi iz nekoliko ra-zloga. Prvi je svetski trend, koji brojne nau�nike podsti�e da se nakon velikih uspeha kvantne me-hanike i relativisti�ke � zike uklju�e u ovu oblast.

Drugi je vezan za veliko interesovanje politi�kih struktura koje, vo�ene primerom ekonomije Sjedinjenih Ameri�kih Država i Sovjetskog Saveza, u ulaganju u � ziku vide priliku za ve�i tehnološki i ekonomski razvoj. Tre�i razlog su izdašna vojna ulaganja u � ziku, koja su, pre svega, vezana za mogu�nost razvoja atomskog oružja.

Zbog svega toga, nakon Drugog svetskog rata Josip Broz Tito i komunisti�ke vlasti ne žale sredstva kako bi se podstakao razvoj ove nau�ne oblasti. Osniva se Institut u Vin�i, ali se pokre�u i istraživanja koja se ne odnose direktno na osvajanje tehnologije za

Postojala je saglasnost da Institut bude istraživa�ka ustanova za sve one � zi�ke nauke koje se ne izu�avaju u Vin�i

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku dodeljen� je 1962. L�vu L�nd�u z� pionirske teorije kondenzov�ne m�terije, a posebno te�nog helijum�.

ZAŠTO JE INSTITUT OSNOVAN

izgradnju atomskog oružja. Upravo u vreme kad se kupuje istraživa�ki reaktor RA u Vin�i, 1955. godine, Savezna komisija za nuklearnu energiju donosi od-luku o ja�anju teorije i eksperimenta na tadašnjim katedrama Univerziteta u Beogradu12.

Me�utim, sve o�iglednije se javlja potreba da se ona istraživanja u � zici koja nisu nuklearna uje-dine u jednoj instituciji koja bi bila izvan Vin�e. Po�etkom šezdesetih univerzitetski profesori raz-govaraju o smeštanju takve ustanove u odvojenu zgradu, blizu univerzitetskih katedri13. Ima mnogo ideja, ali na kraju preovla�uje koncept uglednog profesora Aleksandra Milojevi�a, prema kome je za to neophodno osnovati Institut za � ziku.

BEOGRAD ŠEZDESETIH GODINA: Trg Marksa i Engelsa i Ulica maršala Tita

Page 18: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

16

1963

Samo dve godine nakon što je osnovan u jednom društvenom sistemu, Institut za � ziku se zati�e u bitno druga�ijem ure�enju. U Jugoslaviji 1963. godine dolazi do opsežnih društvenih promena — sprovode se ustavne reforme, a zemlja menja naziv u Socijalisti�ka Federativna Republika Ju-goslavija (SFRJ)16. Istoriju Instituta obeleži�e brojne takve promene — tokom pola veka postojanja, on �e promeniti pet država i �etiri društvena ustrojstva.

Na Institutu se sti�u uslovi za pokretanje prvih nau�nih istraživanja. Godine 1963. on ve� zapošljava petnaestak administrativnih rad-nika, koji su smešteni u novoizgra�enoj zgradi tadašnjeg Prirodno-matemati�kog fakulteta8. Na projektima Instituta radi 51 istraživa� — sedmoro je stalno zaposleno na Institutu, a ostali su na katedrama za � ziku razli�itih fakulteta Univer-ziteta u Beogradu17.

Neke istraživa�ke grupe ve� objavljuju nau�ne radove u me�unarodnim publikacijama. Sa post-diplomskih studija iz inostranstva vra�aju se prvi istraživa�i — iz Velike Britanije, sa Univerziteta u Liverpulu, dolaze Jaroslav Labat i Milan Kurepa, koji su po�eli dugogodišnju saradnju sa ovim uni-verzitetom.

PRVOBITNI ZADACI INSTITUTA14

1. Da nau�nim metodama radi na prou�avanju, istraživanju i rešavanju svih pitanja u oblasti � zike, a posebno: - Da prou�ava � ziku �vrstih tela - Da prou�ava procese pražnjenja u gasovima - Da prou�ava pojedine delove u oblasti nuk-

learne � zike - Da radi na prou�avanju teorijske � zike, a poseb-

no na prou�avanju istorije i � lozo� je � zike - Da pronalazi mogu�nosti i oblike primene

nau�nih rezultata

2. Da organizuje razli�ite oblike nau�nog rada i stru�nog usavršavanja i da pomaže u organi-zovanju i izvo�enju tre�eg stepena nastave.

U Liverpulu 1963. Labat doktorira sa tezom „Studi-ja azimutalnog pin� pražnjenja u vodoniku“. Milan Kurepa ispituje preseke za jonizaciju u inertnim gasovima, na osnovu �ega iste godine objavljuje �etiri rada. Zatim, po povratku u Beograd, dokto-rira sa tezom o totalnim presecima za interakciju sporih elektrona sa nekim atomima i molekulima18.

Page 19: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

17

PAVLE JAKŠI�

(1913—2005) General-pukovnik Pavle Jakši�, kao ratni heroj i jedan od uticajnijih funkcionera Titove Jugo-slavije, pomogao je da se ideja Instituta ostvari. Nakon što je 1937. diplomirao � ziku i primenjenu matematiku na Filozofskom fakultetu u Beogra-du16, Jakši� je nastavio studije optike na Ecole superieure d’optique u Parizu, gde je odbranio doktorsku tezu o kosmi�kom zra�enju. U daljoj nau�noj karijeri prekida ga rat 1940, pa se vra�a u Beograd, da bi se ve� slede�e godine, tokom nema�ke okupacije, pridružio partizanima19. Budu�i da je završio i školu rezervnih artilje-rijskih o� cira u Sarajevu, Jakši� komandu-je ve�im formacijama i kao vode�i strateg u�estvuje u mnogim bitkama tokom NOB-a, od Biha�a, Sutjeske i Neretve, pa sve do osloba�anja Trsta20. Kao narodni heroj, �lan CK KPJ i general-pukovnik JNA, Jakši� obavlja niz zna�ajnih funkcija u posleratnoj Jugoslaviji, ali se po�etkom šezdesetih povla�i i vra�a nau�nom radu, i to u oblasti � zike lasera16. Predaje na Elektrotehni�kom fakultetu u Beogradu i prevo-di više knjiga iz � zike. Zajedno sa Aleksandrom Milojevi�em podsti�e osnivanje Instituta za � zi-ku, gde je prvi predsednik Saveta21.

ALEKSANDAR MILOJEVI�

(1912–1986)

Ugledni profesor � zike na Prirodno-matemati�kom fakultetu u Beogradu, Aleksandar Milojevi�, bio je direktor Instituta za � ziku punih sedamnaest godina — od osnivanja, 1961, do 1978. godine. Milojevi� je bio spiritus movens Instituta, direktor koji je postavio temelje daljeg razvoja ustanove, okupio istraživa�e, razaslao ih u svetske labora-torije i tako pokrenuo prva istraživanja22. Tokom Drugog svetskog rata je bio u zarobljeništvu u Nema�koj. Me�utim, ostvario je neobi�no snažne veze sa francuskim pokretom otpora, a smatra se da je obavio i nekoliko izuzetno važnih zadataka za Titov partizanski pokret. Nakon rata imao je veliki društveni uticaj, što je bilo od zna�aja za osnivanje i upravljanje Institutom23. Predavao je � ziku na Prirodno-matemati�kom fakultetu Uni-verziteta u Beogradu. U nekim oblastima je dao pionirski doprinos22. Prvi je u Srbiju doneo dva lasera, oba iz Rumunije, od kojih je jedan bio ru-binski24, da bi zajedno sa saradnicima 1965. obja-vio prvi doma�i rad o laserima u ruskom �asopisu Nauka i žiznj25. Bio je dobar strateg i organizator, profesor ogromnog autoriteta, omiljen me�u stu-dentima i saradnicima23. Bio je pasionirani ronilac i ribolovac22.

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku 1963. je bil� dodeljen� Judžinu Pol Vigneru i Mariji Gepert-Majer i J. Hans D. Jensen. Prvi je nagradu dobio zbog doprinosa teoriji �tomskog jezgr� i element�rnih �estic�, posebno kroz otkri�e i primenu osnovnih princip� simetrije, a drugi zbog otkri�� u vezi s� nukle�rnom strukturom ljuske.

O�EVI INSTITUTA

Page 20: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

18

1964Ve�ina � zi�ara sa Univerziteta u Beogradu konver-gira ka novoosnovanom Institutu za � ziku. Tri go-dine nakon osnivanja, Institut postaje važna ta�ka saradnje na nau�nim projektima. Me�utim, on nije klasi�na ustanova — celu deceniju Institut �e biti ljuska koja okuplja � zi�are zaposlene na raznim katedrama Univerziteta u Beogradu22.

U to doba, Institut je podstanar u svega nekoliko prostorija na �etvrtom spratu krila C tadašnjeg Prirodno-matemati�kog fakulteta. One se nalaze neposredno uz u�ionice i kancelarije Odseka za � zi-ku, koji tako�e vodi profesor Aleksandar Milojevi�, prvi direktor Instituta.

Ovde su ve� oformljene tehni�ke službe Insti-tuta, neophodne za eksperimentalni rad. Nau�na istraživanja pokušavaju da uhvate korak sa svetskim trendovima. Samo tri godine nakon što je ameri�ki � zi�ar Teodor Majman konstruisao prvi funkcional-ni, rubinski laser, na Institutu za � ziku po�inju prva istraživanja lasera, koja vode Aleksandar Milojevi�, Miodrag Petrovi� i Stipe Hajdukovi�26, a nešto kas-nije i Tomislav Memedovi�.

U me�unarodnim �asopisima tokom 1964. izlazi nekoliko radova iz oblasti � zike �vrstog stanja koja se ve� aktivno istražuje na Elektrotehni�kom fakultetu — u to doba Dimitrije Tjapkin i Panta Nikoli� sa saradnicima istražuju poluprovodni�ke diode, dok se Životije Topolac i Ilija Buri�, u�enici Sretena Šljivi�a, bave luminiscencijom27. U grupi profesorke Mire Juri� na � zici elementarnih �estica doktorira Božidar Žiži� sa tezom o kristalima zlato-brom nuklearnih emulzija28.

Ove godine u Zagrebu je održan drugi SPIG, sim-pozijum � zike jonizovanih gasova, na kome je predstavljeno više od 30 radova11. Institut igra važnu ulogu u gra�enju ovog simpozijuma — više od deset originalnih doprinosa stiže sa Instituta, me�u kojima je i jedno predavanje po pozivu, Mi-lana Kurepe.

Iste godine u Herceg Novom, Institut, zajedno sa još nekoliko nau�nih ustanova, pokre�e novu, zna�ajnu manifestaciju — Letnju školu � zike jonizovanih gasova, na kojoj gostuje šest svetski poznatih nau�nika i profesora sa Univerziteta u Liverpulu, Lenjingradu, Oksfordu, Londonu i Pari-zu.

MAPIRANJE STANJA U FIZICI

Ubrzo nakon formiranja Instituta obrazovana je i Komisija za snimanje stanja istraživanja u � zici u Srbiji, u �ijem su sastavu bili Branislava Perovi�, Relja Popi�, Dimitrije Tjapkin i Božidar Stani�. Oni su obišli PMF, ETF, Medicinski fakultet i Insti-tut „Boris Kidri�“ u Vin�i, u kojima se u tom tre-nutku � zika najintenzivnije razvija30. Uo�ene su mogu�nosti napretka, ali i problemi sa � nansira-njem i nedostatkom jasne strategije, što se ne�e izmeniti ni do danas.

LOGO INSTITUTA

Tokom pola veka Instituta za � ziku, njegov logo promenio se nekoliko puta. U osnovi je razvijen iz akronima IF i bio je u jednoj boji. Postoji više pri�a o tome kako je nastao, šta je predstavljao i kako se menjao. Jedna od njih kaže da su boce sa gaso-vima u radionici Instituta ozna�avane skra�enicom IF koja je kasnije stilizovana. Mada je decenijama koriš�en, znak nije bio konzistentan i neprekidno se menjao, verovatno zbog toga što je bio suviše složen. Najve�u transformaciju logo �e doživeti 2010. kada �e biti redizajniran tako da umesto IF predstavlja engleski akronim IPB.

Page 21: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

19

Celu prvu deceniju Institut �e biti ljuska koja okuplja � zi�are zaposlene na raznim katedrama Univerziteta

1. Institut za � ziku(Aleksandar Milojevi�, direktor)

2. Prirodno-matemati�ki fakultet Studijska grupa za � ziku(Aleksandar Milojevi�)Studijska grupa za � zi�ku hemiju(Vladimir Vukanovi�)

3. Elektrotehni�ki fakultetOdsek za tehni�ku � ziku i automatiku(Milan Todorovi�, Dimitrije Tjapkin, Panta Nikoli�)

4. Medicinski fakultet(Jovan Vukovi�)

5. Rudarsko-geološki fakultet(Životije Topolac)

6. Farmaceutski fakultet(Ilija Buri�)

7. Gra�evinski fakultet(Mom�ilo Rekali�)

8. Tehnološki fakultet(Boško Pavlovi�, Damjana Vukanovi�)

Tokom šezdesetih Institut je bio zamišljen kao servis koji objedinjuje istraživa�ki rad širom Univerziteta. Institut koordinira rad postoje�ih grupa i katedri za � ziku na fakultetima. Bilo je ustaljeno da katedre fakulteta delegiraju svoje istraživa�e Institutu, tako da su stalni �lanovi fakulteta za svoja istraživanja bili pla�eni kao honorarni saradnici Instituta29. U me�uvremenu, Institut formira sopstvene laborato-rije i školuje svoje istraživa�e. Takav pristup donosi raznovrsne plodove, da bi deceniju kasnije Institut izrastao u klasi�nu istraživa�ku ustanovu.

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku 1964. je bil� dodeljen� ��rlsu H�rd T�unsu, Nikol�ju Gen�djevi�u B�sovu i Aleks�ndru Mih�jlovi�u z� fund�ment�lni r�d n� polju kv�ntne elektronike, što je dovelo do izgr�dnje oscil�tor� i poj���l� n� b�zi m�sera i l�sera.

ISTRAŽIVA�KA MREŽA INSTITUTA ZA FIZIKU NA UNIVERZITETU U BEOGRADU

1, 21, 2

3, 7, 83, 7, 8

4, 64, 6

5

Page 22: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

20

1965

Doba nuklearne paranoje se okon�ava — nakon dramati�ne predsedni�ke trke u Americi, koju obeležava kontroverzni antinuklearni spot sa devoj�icom Dejzi, vlast u drugom mandatu ipak zadržava demokrata Lindon B. Džonson31. Mada se ameri�ka vojska iskrcava u Vijetnam, a svet je daleko od mira, ve� dve godine je na snazi Sporazum o delimi�noj zabrani nuklearnih testo-va, koji zabranjuje sve probe osim podzemnih32. U me�uvremenu, u svetskoj � zici sve je više in-teresovanja i za nenuklearna istraživanja, a nau-ku sve više � nansira industrija.

U SFRJ ovih godina nenuklearna � zika, tako�e, postaje sve razvijenija, a nazire se doba u kome In-stitut u Vin�i ne�e biti jedini mezimac vlasti. Pored istraživanja koja se sprovode širom Univerziteta u Beogradu, na Institutu za � ziku se u to doba postav-ljaju trajni temelji za istraživa�ki rad koji �e se au-tohtono izvoditi u njegovim laboratorijama.

U prostorijama samog Instituta prave se prve aparature i po�inju da se realizuju prvi eksperi-menti. Na njima su angažovani stalno zaposleni istraživa�i, uglavnom nau�nici koji se vra�aju sa

doktorskih studija u inostranstvu. U narednim go-dinama ustaljuje se praksa da se mladi istraživa�i šalju u svet kako bi stekli doktorate i doneli iskustva o organizaciji nau�nog rada33.

Spoljni saradnici Instituta, Milan Kurepa i Jaroslav Labat, koji su se vratili sa Univerziteta u Liver-pulu, predlažu novi metod za eksperimentalno merenje preseka za jonizaciju pri neelasti�nim sudarima elektrona i atoma, o �emu 1965. obja-vljuju dva rada34.

EKSPERIMENTI:PRVI LASER

Prva iskustva sa laserima u Jugoslaviji beleže se na Institutu za � ziku. Dve godine nakon što je u Americi proradio prvi laser, Aleksandar Milojevi� u Beograd donosi prva dva takva ure�aja iz Rumu-nije. Milojevi� �e sa saradnicima 1962. uspeti da pokrene jedan laser, da bi, zatim, 1965. godine objavio prvi rad o impulsnom rubinskom laseru u sovjetskom �asopisu Nauka i žiznj25. Ovaj ure�aj je u to doba bio i medijska atrakcija.

SIMBOL NUKLEARNE ERE: Devoj�ica Dejzi u kontroverznom TV spotu o A-bombi

Page 23: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

21

Sa utihnu�em nuklearne paranoje rastu nove � zi�ke nauke. Sa njima raste i Institut

GRUPA ZA FIZIKU ATOMSKIH SUDARAPo povratku iz Velike Britanije, sa Univerziteta u Liverpulu, mladi doktor � zike Milan Kurepa za-sniva Laboratoriju za atomsku � ziku, u kojoj se prou�avaju sudari elektrona i atoma. Ona �e u na-rednim godinama privu�i veliki broj talentovanih diplomaca, koje �e Kurepa zapošljavati na Insti-tutu umesto u univerzitetskoj nastavi34.

GRUPA ZA ATOMSKU SPEKTROSKOPIJU Zamenik direktora Instituta, Vladeta Uroševi�, šezdesetih godina intenzivno sara�uje sa ruskim nau�nicima. Na Institutu okuplja grupu koja se bavi atomskom i molekularnom spektroskopijom. Uroševi� meri karakteristike kao što su preseci za jonizaciju tokom sudara protona sa atomima ar-gona34.

GRUPE ZA SPEKTROSKOPIJU PLAZME Nakon što u Liverpulu radi na pin� pražnjenju u vodoniku i 1963. doktorira na ovoj temi, Jaroslav Labat se vra�a i na Institutu formira grupu koja se bavi spektroskopijom gasnog pražnjenja i u koju �e kasnije do�i Ljubomir �irkovi�. Pod rukovodstvom Milana Popovi�a, koji dolazi sa doktorskih studija iz Danske i zapošljava se na Insti-tutu, kasnije se osniva još jedna grupa za spektro-skopiju plazme. U ovoj grupi izuzetne uspehe po-stigli su Nikola Konjevi� i Mihajlo Platiša35.

GRUPA ZA FIZIKU NEIDEALNE PLAZMEPošto se 1965. vra�a sa specijalizacije iz Pariza, Marko Popovi�, uz podršku Aleksandra Milojevi�a i Vladete Uroševi�a, po�inje istraživanja guste plazme nastale u impulsnim gasnim pražnjenjima. On formira prvu laboratoriju Instituta u kojoj ru-kovodilac nije profesor Univerziteta. Ova laborato-rija, kao i neke druge, više �e puta menjati ime35.

GRUPE ZA FIZIKU �VRSTOG STANJAU � zici �vrstog stanja dominiraju � zi�ari sa Elektrotehni�kog fakulteta. Pantelija Nikoli� i Di-mitrije Tjapkin intenzivno istražuju � ziku polupro-vodnika i okupljaju saradnike, zahvaljuju�i �emu na samom Institutu nastaje Odeljenje za polupro-vodnike pri Laboratoriji za � ziku �vrstog tela. U me�uvremenu, Milan Napijalo doktorira u Zagrebu i okuplja mlade saradnike u Grupi za magnetna i strukturna istraživanja kako bi prou�avali prelazne metale . Nastavljaju�i ranije istraživanje profesora Sretena Šljivi�a, Životije Topolac i Ilija Buri� sa Farmaceut-skog fakulteta okupljaju grupu koja se bavi lumi-niscencijom i koja �e tokom šezdesetih biti vrlo produktivna36.

GRUPA ZA ELEMENTARNE �ESTICE Profesorka Mira Juri� okuplja grupu istraživa�a koja se bavi sudarima elementarnih �estica — kroz ko-laboracije iz CERN-a oni dobijaju nuklearne emul-zije iz detektora i analiziraju sudarne procese. U okviru ove grupe angažuje se i Rade Antanasijevi�, koji na Institut dolazi kao laborant, da bi kasnije postao nau�ni savetnik, a potom i direktor Insti-tuta37.

Nobelovu n�gr�du z� � ziku 1965. su podelili Šin-Itiro Tomon�g�, Džulij�n Švinger i Ri��rd P. Fejnm�n z� fund�ment�lna otkri�a u kv�ntnoj elektrodin�mici, s� dalekosežnim posledicama z� � ziku element�rnih �estic�.

PRVE ISTRAŽIVA�KE GRUPE

PRVO SEDIŠTE INSTITUTA: Zgrada PMF-a u Beogradu

Page 24: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

22

1966Sredinom šezdesetih godina, okvir u kome se odvija nau�noistraživa�ki rad bitno se razlikuje od današnjeg. Ustanova kao što je Institut za � ziku ima više desetina zaposlenih radnika, što istraživa�a, što tehni�kog i administrativnog os-oblja, ali je broj zaposlenih doktora nauka još uvek manji od deset.

To odgovara tadašnjem stanju u jugoslovenskoj nauci, u kojoj godišnje doktorira drasti�no manje nau�nika nego što �e to biti slu�aj u narednoj deceniji38. Tokom 1966. godine na Institutu za � ziku ne�e doktorirati niko od stalno zaposlenih istraživa�a, niti od univerzitetskih saradnika39. Me�utim, pokaza�e se da je ovo poslednja takva godina i da �e broj doktora sve više rasti.

Uprkos tome, saradnici Instituta aktivno rade na vode�im istraživanjima u novim i aktuelnim oblas-tima — Nikola Konjevi� ve� ove godine po�inje da objavljuje radove o helijum-neonskom laseru40. Uporedo se prou�ava i elektri�ni luk koji gori u magnetnom polju — Vlada Vukanovi� sa Odseka za � zi�ku hemiju PMF-a, Milan Todorovi� sa ETF-a, kao i Vidosava Georgijevi�, koriste spektrohemij-ska merenja.

U � zici �vrstog stanja nastavlja se uzlazni raz-voj grupe koja se bavi poluprovodnicima, kao i odeljenja za luminiscenciju, koje vodi Ilija Buri�39. Sve ove grupe aktivno objavljuju radove i tokom 1966.

Ove godine u Nišu se održava tre�i SPIG. Simpozi-jum � zike jonizovanih gasova je u ovo vreme još bio nacionalna konferencija — nije bilo stranaca i govorilo se srpskohrvatskim jezikom. Mada ima svega pet predava�a po pozivu, broj original-nih doprinosa drasti�no je pove�an — na 48, što opravdava postojanje i motiviše organizatore da nastave sa pripremama novih simpozijuma u go-dinama koje slede11.

PRIMENE NA INSTITUTU: Katodna cev

Page 25: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

23

Od šesdesetih godina nauka u Jugoslaviji � nan-sira se preko tadašnjih republi�kih Samoupravnih interesnih zajednica (SIZ). Budu�i da Institut vode ljudi koji imaju veliki ugled, sredstva za istraživanja koja SIZ odobrava Institutu nikada se ne dovode u pitanje. Me�utim, ona ni u to doba nisu dovoljna za njegovo ubrzano širenje.

Važan � nansijer � zike, u svetu i Jugoslaviji, jeste i vojska. Tako Jugoslovenska narodna armija (JNA) angažuje brojne istraživa�ke ustanove, uklju�uju�i i Institut za � ziku, na �itavom nizu projekata. Ova saradnja �e procvetati krajem sedamdesetih i po�etkom osamdesetih godina.

Ve� u ranoj fazi Institut za � ziku uspostavlja sarad-nju i sa industrijom — u nizu aplikativnih projeka-ta, kako su primene nazivane u to doba, Institut tesno sara�uje sa više jugoslovenskih preduze�a. Naj�vrš�u vezu Institut za � ziku �e kasnije, u na-rednim decenijama, razviti sa preduze�em „Tele-optik“ iz Zemuna.

No, u šezdesetim godinama posebno je zna�ajna saradnja sa Istraživa�ko-razvojnim institutom Elektronske industrije Niš. Kao proizvo�a� televi-zora, radio-aparata, rendgena i drugih elektron-skih ure�aja, ovaj jugoslovenski gigant zajedno sa kompanijom „Filips“ razvija katodne cevi, po kojima �e postati prepoznatljiv. U svom zenitu, kada je proizvodio �ak 125 tipova cevi41, EI Niš postaje najve�i proizvo�a� u Evropi.

Zbog problema vezanih za proboj u gasovima, ru-kovodstvo EI Niš se posebno interesuje za � ziku jonizovanih gasova, koja se tih godina razvija na Institutu za � ziku. To je bio jedan od razloga zbog kojih se 1966. tre�i Simpozijum � zike jonizovanih gasova (SPIG) održava u Nišu. Organizaciji ovog

doga�aja posebno doprinosi or�e Bošan22, tadašnji rukovodilac istraživanja u EI Niš, koji je kao jedan od retkih � zi�ara u industriji održao veze sa Institutom i nakon što saradnja ove dve ku�e nije više bila tako zna�ajna42.

U samoupravnoj ekonomiji ovakve saradnje su doživljavale ogromne uspehe, ali i trivijalne padove. Tako se u dnevnom listu Politika Milan Kurepa žali na inertnost doma�e privrede. Naime, kad je Institut razvio prototip i predložio da se razmotri proizvodnja instrumenata za merenje SO2, koji bi bio znatno jeftiniji nego uvozni, EI Niš je odgovorio: „Ispitajte tržište, pa �emo mi odlu�iti da li da proizvodimo“43.

Institut je prvobitno zamišljen kao nadstruktura u koju �e se uklopiti svi oni univerzitetski entiteti koji se bave � zikom.

Dalji razvoj �e slediti ovu matricu

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku dodeljen� je 1966. Al-fredu K�stleru z� otkri�e i r�zvoj opti�kih metod� z� prou��v�nje Hercovskih rezon�nci u �tomima.

SARADNJA SA PRIVREDOM

Page 26: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

24

1967

Institut je prevalio pola decenije postojanja. Za to vreme njegovi mladi saradnici obišli su do-bar deo planete. Zahvaljuju�i programima post-diplomskih studija mladi � zi�ari odlaze na uni-verzitete u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Danskoj, Sovjetskom Savezu i SAD33.

U me�uvremenu, saradnja sa svetom se odvija i na drugim nivoima, uglavnom zahvaljuju�i kon-taktima profesora i šefova istraživa�kih grupa22. Neka istraživanja na Institutu ve� u to doba u pot-punosti zavise od me�unarodne saradnje.

Kako bi dobila materijale za istraživanja, grupa � zi�ara elementarnih �estica oko profesorke Mire Juri� ulazi u me�unarodne kolaboracije. Poseb-nim dogovorom sa rukovodiocima CERN-a i labo-ratorije Argon u �ikagu na Institut stižu ozra�ene nuklearne emulzije, koje se ovde analiziraju44.

Zahvaljuju�i me�unarodnoj saradnji, razvija se i atomska � zika. Nakon povratka iz Velike Bri-tanije, Milan Kurepa donosi znanje o elektron-atom sudarima, dok Vladeta Uroševi� na Institut dolazi sa iskustvom ste�enim u radu sa ruskim nau�nicima u Lenjingradu na sudarima protona sa atomima argona.

Po povratku iz SSSR-a 1967, Uroševi� doktorira sa tezom o ispitivanju elementarnih procesa promene naelektrisanja pri interakciji protona sa atomima argona46.

EKSPERIMENTI:NUKLEARNE EMULZIJE

Šesdesetih godina, u CERN-u se za potrebe Insti-tuta za � ziku vršilo ozra�ivanje emulzija K- me-zonima i protonima. Mikroskopskim posmatranjem u Odeljenju za � ziku visokih energija, na ovim nuklearnim emulzijama se traže odre�eni sudari i raspadi �estica, a otkrivaju se i neke nove �estice. Na osnovu toga, ve� u prethodnoj, 1966. godini, gru-pa istraživa�a okupljenih oko profesorke Mire Juri� objavljuje radove u �etiri me�unarodna �asopisa45. Narednih godina, oni �e do�i do nekoliko zna�ajnih otkri�a. Jedno od njih �e biti i otkri�e hipernuk-leusa 8He, koje je objavljeno 1971. godine71.

RADIONICA INSTITUTA

Radionicu Instituta za � ziku osnovao je Zvonko Smokovi�, nekadašnji glavni konstruktor u Insti-tutu za nuklearne nauke u Vin�i, koji je proveo nekoliko godina rade�i i u CERN-u u Ženevi. Na poziv direktora Instituta Aleksandra Milojevi�a, Smokovi� okuplja desetak vrsnih majstora i oformljuje radionicu u kojoj se konstruišu instru-mentariji za eksperimente. Nakon Smokovi�a, šefovi radionice bili su Predrag Jovanovi�, Stanko Anti�, Milan Puškaš, Miloje Kova�evi� i Koviljko Purki�, koji je i danas šef. U stakloduva�koj radi-onici danas radi Petar Janji�.

Page 27: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

25

Jedna od osnovnih ideja profesora Aleksandra Milojevi�a, direktora Instituta za � ziku, bila je da u novoj ustanovi formira novu generaciju istraživa�a sa iskustvima iz sveta. Da bi se to postiglo, najbolji diplomirani � zi�ari i mladi asistenti upu�eni su na univerzitete širom Evrope i Amerike, gde su ug-lavnom spremali doktorate. Po povratku, ve�ina ovih nau�nika otvori�e nove oblasti istraživanja i formirati nove laboratorije na Institutu. Pored stru�nog znanja, oni �e u Institut doneti i iskustvo u organizaciji nau�nog rada. Njihovi kontakti sa mentorima i kolegama �e biti dragoceni za nas-tavak institucionalne saradnje — tako �e se �itave grupe školovati na istom univerzitetu, kao što je slu�aj Univerziteta u Liverpulu.

- Univerzitet Jejl, SAD (Aleksandar Stamatovi� 1968)

- Univerzitet u Bostonu, SAD (Sava Miloševi� 1971)

- Univerzitet u Liverpulu, V. Britanija(Jaroslav Labat 1963, Milan Kurepa 1962, Nikola Konjevi� 1968. i Mihajlo Platiša 1970)

- Univerzitetski koledž u Londonu, V. Britanija (Petar Gruji� 1972)

- Univerzitet u Notingemu, V. Britanija (Panta Nikoli� 1969)

- Univerzitet u Kopenhagenu, Danska (Milan Popovi� 1970)

- Univerzitet Pjer i Marija Kiri, Francuska (Marko Popovi� 1965)

- Centar u Orseju, Univerzitet Pariz-jug, Francuska (Ljiljana Dobrosavljevi� 1971)

- Univerzitet u Zagrebu, SFRJ (Milan Napijalo 1965)

- Univerzitet u Lenjingradu, SSSR (Vladeta Uroševi� 1967)

PRVA MREŽA DOKTORANATA

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku dodeljen� je 1967. H�nsu Beteu z� doprinos teoriji nukle�rnih re�kcij�, n�ro�ito za otkri�� u vezi s� proizvodnjom energije u zvezd�m�.

Neki akademski centri u kojima saradnici Instituta poha�aju postdiplomske studije47

„Krajem šezdesetih godina život je bujao, postojalo je dosta pomo�nih službi, ali su istraživa�i radili na katedrama fakulteta.

Institut još nije postao prava nau�noistraživa�ka ustanova“Marko Popovi�

Page 28: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

26

1968

Nakon što se prole�a 1968. talas demonstracija iz Francuske proširio Evropom, studenti Univerzite-ta u Beogradu se, tako�e, bune traže�i zna�ajne reforme u tadašnjoj SFRJ48. Tokom jedne od uz-budljivijih godina u istoriji Univerziteta u Beogra-du, zajedno sa studentima i profesorima, u pro-testima u�estvuju i saradnici Instituta za � ziku22.

No, to ne zaustavlja nau�i rad na Institutu. Pokaza�e se da je 1968. godina u kojoj dolazi do intenzivnijeg razvoja u Laboratoriji za � ziku plazme. Radove objavljuju Jaroslav Labat, Mi-hajlo Platiša i Ljubomir �irkovi�. Fizi�ari �vrstog stanja, Ilija Buri�, Željko Ku�er i Boško Draškovi�, nastavljaju da objavljuju radove o fotoluminis-cenciji. �lanovi Laboratorije za � ziku elementar-nih �estica, Mira Juri� i Smilja Popov, objavljuju nove rezultate dobijene analizom emulzija.

U to doba Nikola Konjevi� boravi na Univerzitetu u Liverpulu, gde su ve� studirali Jaroslav Labat i Milan Kurepa. Sa K. R. Hernom Konjevi� radi na CO2 laseru i 1968. godine objavljuje više radova, od kojih je jedan u �asopisu Physics Letters. Iste godine doktorira sa tezom „Ispitivanja plazme elektri�nog luka u argonu laserskom interfero-metrijom“.

Na horizontu se nazire i bu�enje teorijske � zike — tokom ove godine Božidar Mili� objavljuje prve teorijske radove, kao i doktorat o elasti�nim sudarima u slabo jonizovanoj plazmi49.

SPIG

Samo nekoliko nedelja nakon što su student-ski protesti u Beogradu završeni, u Herceg No-vom doga�a se veoma zna�ajna stvar za budu�i razvoj � zike jonizovanih gasova: Letnja škola � zike jonizovanih gasova, koja je u ku�i � zi�ara u ovom gradu ve� održana dva puta, spojila se sa Jugoslovenskim simpozijumom � zike joni-zovanih gasova, SPIG-om. Novom simpozijumu dato je ime Yugoslav Symposium and Interna-tional Summer School on the Physics of Ionized Gases i dogovoreno je da se održava svake dve godine. Na 26 predavanja po pozivu, koja su 1968. držali uglavnom strani predava�i, akcenat je stavljen na tri oblasti: atomski sudari, inter-akcija �estica sa �vrstim telima i fenomeni u plazmi. Sa ovim SPIG-om izrasla je konferencija koja �e u narednim godinama privla�iti veliki broj mladih evropskih nau�nika i postdiploma-ca, što �e biti baza za njenu dugove�nost. Kao vršnjak Instituta za � ziku, SPIG �e postati tradi-cionalna konferencija me�unarodnog karaktera koja traje i danas — tokom pola veka održano je 25 simpozijuma11.

GRAD SIMPOZIJUMA FIZI�ARA: Herceg Novi

Page 29: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

27

Institut za � ziku kao univerzitetska ustanova u leto 1968. zati�e se u vrtlogu studentske revo-lucije, koja je uzdrmala tadašnju Jugoslaviju. Sve po�inje 2. juna, daleko od zgrada fakulteta i instituta, na Novom Beogradu, naivnim inci-dentom sa studentima koji nisu mogli da u�u na jednu javnu tribinu. Slu�aj se pretvara u masov-nu tu�u u Studentskom gradu48. Nakon preoštre reakcije policije, sasvim neo�ekivano, tokom no�i u Studentskom gradu dolazi do opšteg iz-liva nezadovoljstva režimom i ekonomskim pri-likama. Sutradan, 3. juna, studenti u koloni pokušavaju da stignu sa Novog Beograda do Uni-verziteta, ali ih policija u tome spre�ava. Dolazi do antologijskog obra�una kod novobeogradskog Podvožnjaka50. U me�uvremenu, u znak solidar-nosti sa studentima, instituti i fakulteti stupaju u generalni štrajk. Me�u njima i Institut za � zi-ku. Pojedini saradnici Instituta u�estvuju u de-batama po am� teatrima i kuloarima fakulteta22. Zabarikadirani na Studentskom trgu, studenti preimenuju Univerzitet u „Crveni univerzitet Karl Marks“48. U zanosu se pišu zahtevi, mani-

festi, recituje se poezija, uzvikuju se parole i �itaju govori francuskih revolucionara. Studenti traže da se sa puta iz Nema�ke na Univerzitet vrati njegov rektor Dragiša Ivanovi�, koji je, ina�e, bio jedan od osniva�a Instituta za � ziku. Me�utim, kako se Ivanovi� danima ne pojavljuje, me�u studentima kruži vic kako je rektor „zgra-bio prvi bicikl i krenuo ka Beogradu“48. Student-ski protest se završava nakon samo sedam dana tako što se studenti povla�e posle televizijskog obra�anja Josipa Broza Tita, koji priznaje da je u državnom aparatu „bilo nekih nepravilnosti“51. Demonstracije koje su smatrane zna�ajnim isto-rijskim doga�ajem i koje su uticale na karijere cele generacije „šezdesetosmaša“ u no�i 9. juna su okon�ane pesmom i klicanjem Titu.

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku 1968. dodeljen� je Luisu Alv�rezu z� klju�ne doprinose � zici element�rnih �estic�, posebno za otkri�a velikog broj� rezonant-nih stanja, dobijenih koriš�enjem njegove tehnike maglene komore .

Kao vršnjak Instituta, SPIG �e postati tradicionalna konferencija — tokom pola veka održa�e se 25 simpozijuma

STUDENTSKI PROTEST 1968.

UNIVERZITET ’68: Stevo Žigon recituje Robespjerov monolog

Page 30: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

28

1969“Okay, engine stop”.“We copy you down, Eagle”.“Houston, Tranquility Base here. The Eagle has landed”.

Dana 20. juna 1969. godine, u 20 �asova i 17 minuta, svemirski brod Apolo 11 radio-vezom ja-vlja da je uspešno sleteo na površinu Zemljinog satelita Meseca52. Nakon �etiri veka razvoja mo-derne � zike i 400.000 kilometara, koje su astro-nauti Nil Armstrong, Edvin Oldrin i Majkl Kolins prevalili kroz otvoreni kosmos, �ove�anstvo je zakora�ilo u novu eru. Istog dana u direktnom televizijskom prenosu Armstrong i Oldrin �e pred o�ima cele civilizacije napraviti prve korake iz-van lunarnog modula53.

Prenos sletanja na Mesec sa ogromnom znatiželjom prati se i u Beogradu. Fizi�ari ovaj trenutak doživljavaju i kao li�nu pobedu — kao o�igledni dokaz napretka i kona�nog ostvarenja sna o budu�nosti. Ose�aj pripadnosti me�unarodnoj zajednici � zi�ara te godine je ja�i nego ikada.

Samo dva meseca kasnije, u septembru 1969, u Dubrovniku se okuplja krem tadašnje svetske � zike, na Generalnoj skupštini Me�unarodne uni-je za �istu i primenjenu � ziku (IUPAP), koja je samo tada održana u Jugoslaviji54. U organizaciji doga�aja klju�nu ulogu ima Institut za � ziku.

U me�uvremenu, na samom Institutu se osvaja-ju novi prostori i u oblastima koje 1969. nisu u fokusu javnosti, ali su nesumnjivo blizu širokog fronta nau�nog saznanja. Fizika �vrstog stanja po�inje intenzivno da se razvija u nekoliko podo-blasti. Radove objavljuju sva odeljenja — za lu-miniscenciju, koje vodi Ilija Buri�, za magnetna i strukturna istraživanja, koje vodi Milan Napi-jalo, kao i Odeljenje za poluprovodnike, koje

vodi Dimitrije Tjapkin. Dok svi gledaju ka Mese-cu, u junu 1969. Tjapkin predstavlja novi metod odre�ivanja pro� la prelaza u � zici poluprovod-nika. Za to vreme, na Univerzitetu u Notingemu, u Velikoj Britaniji, doktorira još jedan �lan grupe koja se bavi �vrstim stanjem, Panta Nikoli�, na tezi o poluprovodni�kim legurama55.

U Laboratoriji za � ziku elementarnih �estica dolazi do zna�ajnog otkri�a — Živojin Todorovi� i Mira Juri� otkrivaju nove �estice — u analizi 308 sudara sa hiperfragmentima, koji su dobijeni ga�anjem jezgara u emulziji K- mezonima, javlja se 15 neobi�nih doga�aja59. Za mikroskopiste In-stituta za � ziku neki od njih izazivaju uzbu�enje ravno sletanju na Mesec — uzbu�enje koje se ja-vlja pri svakom koraku u nepoznato.

MESE�EV KORAK: Astronaut Edvin Oldrin

Page 31: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

29

EKSPERIMENTI:TROHOIDNI MONOHROMATOR

Krajem šezdesetih godina jedan od �lanova Laboratorije za atomske sudare, Aleksandar Stamatovi�, zajedno sa G. J. Šulcom na Univer-zitetu Jejl u SAD razvija trohoidni monohroma-tor elektrona56. Zapravo, Stamatovi� postaje pre-poznat kao njegov dizajner, a me�u atomistima u celom svetu Institut za � ziku je vi�en kao me-sto nastanka ovog instrumenta57. Tokom 1969. u �asopisu Physical Review Stamatovi� i Šulc obja-vljuju rezultate merenja na novom monohroma-toru58. Po povratku iz SAD, Stamatovi� doktorira sa tezom o primeni ovog monohromatora, koji �e otvoriti nove ekperimentalne mogu�nosti.

IUPAP U DUBROVNIKU

Najzna�ajniji skup � zi�ara koji je ikada održan u Jugoslaviji organizuje se u Dubrovniku, po�etkom septembra 1969. godine. U turisti�kom središtu SFRJ okuplja se elita tadašnje � zike na General-noj skupštini Me�unarodne unije za �istu i pri-menjenu � ziku (International Union of Pure and Applied Physics, IUPAP). Ovo je trinaesta General-na skupština IUPAP-a, koje se u to doba ve� us-taljuju i održavaju svake tri godine54. Klju�ni organizator ove konferencije je Institut za � ziku. Poseban zamajac organizaciji daje pro-fesor Aleksandar Milojevi�, direktor Instituta, dok mla�i saradnici aktivno pomažu u svim tehni�kim pitanjima22. Skup je, izme�u ostalih, okupio i tri nobelovca, me�u kojima je kao delegat Fran-cuske bio Alfred Kastler. Kastler je samo tri go-dine ranije dobio Nobelovu nagradu za � ziku za svoj doprinos konceptu „opti�kog pumpanja“, što je deset godina ranije omogu�ilo razvoj i konstru-isanje prvih lasera60.

U ovo vreme Jugoslavija je punopravni �lan IU-PAP-a i predstavlja zna�ajnu zemlju na mapi savremene � zike. Ina�e, IUPAP je nevladina or-ganizacija koja postoji još od 1922. godine. Posve�ena je napretku � zike – njeni ciljevi su stimulacija i promocija saradnje u ovoj nauci. IU-PAP pomaže i ohrabruje obrazovanje, istraživanje i kretanje � zi�ara, a jedan od zadataka je i da promoviše me�unarodne dogovore o koriš�enju simbola, jedinica, nomenklatura i standarda. Me�utim, uprkos važnoj ulozi koju je Jugo-slavija imala u ovoj organizaciji, nakon raspada države, zemlje naslednice nisu uspele da ostvare ni približnu ulogu. Danas Srbija nije �ak ni �lan IUPAP-a61.

Nobelovu n�gr�du z� � ziku 1969. dobio je Mari Gel-M�nu z� doprinose i otkri�� u vezi s� kl�si� k�cijom element�rnih �estic� i njihovih inter�kcij�.

Raste ose�aj pripadnosti me�unarodnoj zajednici � zi�ara

Page 32: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

30

Kampus Instituta za � ziku na Dunavu

Page 33: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

31

Page 34: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

32

Sve�an� sal� na prvom spratu zgrade u Pre-grevici danas nosi ime osniva�a i prvog direk-tora Instituta za � ziku, Aleksandra Milojevi�a. U središtu zida sa portretima nalazi se trideset godina staro ulje sa njegovim likom. Odavde, sa centralnog mesta, otac Instituta posmatra sve sve�ane trenutke, ostavljaju�i utisak da i dalje motri na sudbinu ustanove �ije je temelje posta-vio šezdesetih godina.

Na funkciji direktora Milojevi� je bio od 1961. do 1978. godine. U tom periodu su formirane labora-torije, otvorene glavne oblasti istraživanja, a odne-govano je nekoliko prvih generacija istraživa�a. U narednim decenijama oni �e nastaviti da slede smer-nice razvoja ustanove koje je Milojevi� postavio.

Aleksandar Milojevi� je ro�en 1912. godine u Strazburu u Francuskoj, u poznatoj profesorskoj porodici. U istom gradu, na Univerzitetu u Straz-buru, diplomira�e matematiku i � ziku. Nakon os-novnih studija radi kao asistent na Univerzitetu u Getingenu u Nema�koj, gde istražuje neelasti�no rasejanje elektrona na atomima i molekulima. Me�utim, doktorske studije �e prekinuti zbog dolaska nacista na vlast.

U Beogradu, u godinama koje prethode okupaci-ji, Milojevi� prihvata mesto asistenta na Katedri � zike Filozofskog fakulteta. Me�utim, budu�i da je rezervni o� cir jugoslovenske vojske, nacisti ga hapse 1941. i sprovode u logor u Nema�koj. Tokom rata daje zna�ajan doprinos borbi protiv nacista. Povezan je sa Komunisti�kom partijom Jugoslavije. Angažuje se u akcijama francuskog pokreta otpora, zbog �ega �e ga i nakon rata u ovoj zemlji pamtiti. Bi�e proglašen po�asnim gra�aninom Strazbura.

ALEKSANDAR B. MILOJEVI� (1912—1986)

Page 35: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

33

Po završetku rata, Milojevi� se vra�a nauci i završava doktorat, prvi u Jugoslaviji iz oblasti nuklearne � zike. Naime, na poziv profesora Pavla Savi�a, Milojevi� se 1948. pridružuje osnivanju Instituta za nuklearne nauke u Vin�i, a posebno u opremanju laboratorije za � ziku – u�estvuje u konstruisanju ve�eg broja instrumenata, kao što su Vilsonova difuzna komora, Gajger—Milerov broja�, kao i niza drugih proporcionalnih i scinti-lacionih detektora.

Krajem pedesetih godina prelazi na Prirodno-matemati�ki fakultet u Beogradu, gde �e, tako�e, oživeti nau�na istraživanja, a kasnije, kao re-dovni profesor, preuzeti Katedru za � ziku. Ovde �e 1961. inicirati osnivanje Instituta za � ziku, na �ijem �e �elu ostati punih 17 godina.

Na Institutu okuplja profesore sa katedri � zike više fakulteta Univerziteta u Beogradu, paralel-no šalju�i brojne mlade doktorante na evropske univerzitete — njegova ideja je da, po povratku, oni samostalno pokrenu nova istraživanja na In-stitutu. Zahvaljuju�i tome, tokom šezdesetih i sedamdesetih izu�avaju se atomski sudari, � zika jonizovanih gasova, plazme, lasera, �vrstog sta-nja, kao i moderna teorijska � zika.

U svom nau�nom radu, Aleksandar Milojevi� se, nakon eksperimenata u nuklearnoj i atomskoj � zici, posve�uje laserima i sa saradnicima 1962. konstruiše prvi rubinski laser. Tokom cele karijere bavi se i metrologijom, posebno usavršavanjem mernih standarda.

Objavio je oko 50 nau�nih radova u me�unarodnim �asopisima, u�estvovao na brojnim konferencija-ma, napisao šest knjiga iz � zike, a preveo i uredio

ve�i broj zbornika radova, priru�nika, enciklope-dijskih odrednica, kao i više nau�nopopularnih knjiga.

Njegove kolege pamte da se pažljivo organizovao — po džepovima svojih elegantnih odela uvek je nosio papiri�e na kojima je zapisivao podsetnike o svim obavezama. Svakog jutra saradnicima je delio zaduženja, koja su se uklapala u jasno razra�enu dugoro�nu strategiju. Bio je organiza-tor ogromnog autoriteta, omiljen u kolektivu In-stituta, kao i me�u studentima.

Kao profesor, Milojevi� je obrazovao zna�ajan broj � zi�ara — pod njegovim mentorstvom od-branjena su 32 doktorata i više od 50 magistar-skih teza. Pored rada na Institutu i na katedri, bio je i profesor Pariskog univerziteta.

Izuzetno je poštovan u celoj jugoslovenskoj za-jednici � zi�ara — bio je u rukovodstvu gotovo svih jugoslovenskih organizacija koje su se ti-cale � zike. Sara�ivao je sa brojnim evropskim � zi�arima i nau�nim institucijama, osnovao je Balkansku � zi�ku uniju (BPU), a bio je i �lan Save-ta i Izvršnog komiteta Evropskog društva � zi�ara (EPS), ekspert za � ziku pri UNESCO i Savetu Ev-rope, �lan francuskog Komesarijata za nuklearnu energiju, �lan Instituta za � ziku u Londonu, kao i Ameri�kog nuklearnog društva i Svetske federa-cije nau�nih radnika.

Bio je nosilac brojnih priznanja, uklju�uju�i i partizansku spomenicu 1941. i visoko francusko odlikovanje viteza Legije �asti. Govorio je fran-cuski, nema�ki, ruski i engleski jezik. Igrao je od-bojku i sa straš�u se bavio podvodnim ribolovom. Bio je oženjen, otac dve k�erke.

Milojevi�ev decentralizovani koncept organizacije i insistiranje na usavršavanju novih kadrova osta�e odlika Instituta za � ziku

dugo nakon njegovog doba

Page 36: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE
Page 37: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

SedamdeseteGODINE USAVRŠAVANJA

Page 38: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

36

1970

Posle dogovora izme�u blokova, 1970. godine stupa na snagu Ugovor o neširenju nuklearnog oružja, poznat po akronimu NPT (Nuclear Non-Proliferation Treaty). Time se u praksi ostvaruju višegodišnje težnje � zi�ara koji su se širom sveta zalagali za zaustavljanje širenja nuklearne trke62.

Po�inju sedamdesete godine XX veka — ovo je decenija u kojoj �e Institut za � ziku u Beogradu doživeti nagli rast: bi�e zaposleno na desetine mladih istraživa�a, otvori�e se nove oblasti istraživanja i nove saradnje. Nakon pionirske faze, rad na Institutu �e se organizovati oko pet oblasti istraživanja, koje se tokom sedamdesetih zasnivaju i podižu na me�unarodni nivo.

Tokom 1970. � zi�ari �vrstog stanja po�inju in-tenzivniju saradnju sa Francuskom, a � zika la-sera ubrzano napreduje. Po povratku iz Engleske, sa Univerziteta u Liverpulu, Nikola Konjevi� sa saradnicima iz Laboratorije za � ziku plazme ob-javljuje šest radova o laserima. Na istom univer-zitetu, �lan iste grupe, Mihajlo Platiša doktorira sa temom o rasejanju svetlosti, a Milan Popovi� doktorira na Univerzitetu u Kopenhagenu sa tezom o magnetno ekscitiranim udarnim tala-sima. U Beogradu doktoriraju dva istraživa�a na spektroskopiji plazme luka, Damjana Vukanovi� i Vidosava Georgijevi�, a u grupi koja se bavi � zikom elementarnih �estica doktoriraju Jelena Simonovi� i Smilja Popov39.

Godine 1970. na Institutu se završava i projekat koji se bavio organizacijom i problematikom bio-� zike u Jugoslaviji. Ove godine izra�en je elabo-rat, a zatim je osnovano Društvo bio� zi�ara, koje i danas postoji63.

Peti SPIG održan je ove godine u Herceg Novom, koji se u me�uvremenu pretvorio u zna�ajan turisti�ki centar — u�esnici, okruženi novim ho-telskim kompleksima, zaklju�uju da su narušeni tišina i ekskluzivitet bašte u kojoj su konferencije održavane. Zbog toga �e ovo biti poslednja go-dina SPIG-a u Herceg Novom. Simpozijum se seli dalje duž jadranske obale11.

INTERFERENCIJA: Fabri—Pero interferometar

Page 39: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

37

Na samom po�etku sedamdesetih godina, ekološka svest postaje globalni fenomen. Pioniri ekološkog aktivizma 22. aprila 1970. izvode na ulice 20 miliona gra�ana koji zahtevaju �istiju životnu sredinu. U spomen na ovaj doga�aj obeležava se Dan planete Zemlje66.

Zanimljivo je da je u tadašnjoj Jugoslaviji jedan od pionira na planu zaštite životne sredine bio In-stitut za � ziku.

Naime, ovde je razvijena prva pokretna labora-torija sa kvadrupolnim masenim spektrometrom. Ona se mogla odvesti na lokaciju, obi�no u velike gradove i industrijske centre, gde je pomo�u nje merena zaga�enost vazduha67.

Srce ovog sistema �ini maseni analizator sa �etiri paralelne šipke, na koje se dovodi RF signal, dok kroz njega prolaze joni iz okoline. Ovakvi ure�aji su bili u stanju da izdvoje jone �iji odnos mase i naelektrisanja odgovara zadatom signalu.

Kako se Institut uopšte angažovao u poslu koji �e danas biti poznat kao monitoring životne sred-ine? Budu�i da su na Institutu razvijene pouzdane metode merenja za brojne � zi�ke veli�ine, on je kao organizacija bio ovlaš�en za delatnost u oblasti zaštite na radu.

Zbog toga je Institut kontrolisao razne higijensko-tehni�ke uslove na radnom mestu67, što je podra-zumevalo metode analize �ak 60 štetnih sastoja-ka u radnoj sredini, kao što su CO, CO2, SO2 i NOx.

NOVE TEHNOLOGIJE: MERA� ZAGA�ENJA

MERENJA NA INSTITUTU

Nobelovu n�gr�du z� � ziku 1970. ravnopravno su podelili H�ns Ol�f Gesta Alfven z� fund�ment�lni r�d i otkri�� u m�gnetohidrodin�mici s� plodnim �plik�cij�ma u r�zli�itim delovim� � zike pl�zme i Luj Ežen Feliks Nel z� fund�ment�lni r�d i otkri�� u vezi sa �ntiferom�gnetizmom i ferim�gnetizmom, koja su dovela do v�žnih primen� u � zici �vrstog st�nj�.

Razvijaju�i tokom šezdesetih prve eksperi-mente, u laboratorijama Instituta za � ziku posta-lo je mogu�e meriti � zi�ke veli�ine sa velikom ta�noš�u. Time se on nametnuo kao jedna od važ-nih ustanova za metrologiju u Jugoslaviji.

U to doba, ovo pitanje je od velikog zna�aja. Jugoslavija vrši pripreme za potpuni prelazak na novi internacionalni sistem mera (SI sistem). Naime, Svetski biro za mere u paviljonu De Bretej,kod Pariza, koji se još od XIX veka stara o primeni metri�kog sistema, uspostavio je 1960. godine me�unarodni sistem sa sedam osnovnih mernih jedinica.

Kao i u drugim sredinama, usvajanje SI sistema ni u Jugoslaviji nije lako64. U taj se poduhvat sedamdesetih godina uklju�uje i Institut za � zi-ku, sara�uju�i sa Saveznim zavodom za mere i dragocene metale65. Na Institutu se razvijaju nove kalibracione metode za:

merenje svetlosnih veli�ina (spektralna radi-jancija, slabi svetlosni intenziteti)

merenje visokih temperatura (kalibracija opti�kih i fotoelektri�nih pirometara)

merenje magnetne susceptibilnosti merenje dielektri�ne propustljivosti merenje niskog gasnog pritiska

Nakon pionirske faze, rad na Institutu organizova�e se oko pet oblasti istraživanja

Page 40: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

38

1971Dolazi novo doba. Prvi komercijalni mikropro-cesor u istoriji pojavljuje se 1971. godine — kom-panija „Intel“ izbacuje na tržište poluprovodni�ki mikroprocesor Intel 4004 koji �e otvoriti digitalnu epohu68. Institut za � ziku i srodne nau�ne insti-tucije su me�u prvima u Jugoslaviji na �iji rad �e ra�unari dramati�no uticati, otvaraju�i sasvim nove teorijske i eksperimentalne mogu�nosti.

Na Institutu za � ziku u Beogradu poluprovodnici su još uvek predmet istraživanja. Fizi�ari �vrstog stanja otkrivaju novi, ta�niji, dinami�ki pristup za odre�ivanje kapacitativnosti ne samo p-n spo-ja, nego i svake nehomogene strukture — o ovo-me Zoran uri�, Miroljub Smiljani� i Dimitrije Tjapkin 1971. godine objavljuju rad69.

Tokom ove godine izuzetno je plodna grupa koju �ine Nikola Konjevi�, Mihajlo Platiša i Jagoš Puri� — oni zajedno objavljuju pet radova o širenju spektralnih linija. U me�uvremenu, u istoj labo-ratoriji za � ziku plazme ostali saradnici objavlju-ju još �etiri rada70.

Fizi�ari elementarnih �estica dolaze do važnog otkri�a — Mira Juri� sa više saradnika otkriva hiper-nukleus 8He. Ovakav egzoti�ni izotop helijuma ima jezgro sa „osam“ nukleona, kod koga su neki od neutrona zamenjeni �esticom �-hiperon71.

U me�uvremenu, doktorske studije završava i prva generacija teorijskih � zi�ara kojih tokom šezdesetih jedva da je bilo42. Ove godine po�inje intenzivnija saradnja teoreti�ara sa Centrom za � ziku �vrstog stanja Univerziteta u Orseju, Pariz IX. Ovde boravi Ljiljana Dobrosavljevi� koja 1971. doktorira sa tezom „Prilog prou�avanju nekih heterogenih superprovodnika“. Na Univerzitetu u Bostonu boravi Sava Miloševi� koji prou�ava fero-magnetni model i doktorira sa tezom o jedna�ini stanja u blizini kriti�ne ta�ke72.

IZAZOVI INSTITUTA

Mada broj novih istraživa�a i eksperimenata raste iz godine u godinu, Institut se suo�ava i sa konkretnim problemima. Teško�e �e se u narednim decenijama menjati onako kako se bude menjao i položaj Instituta. Me�utim, neki problemi, a posebno pitanje � nansiranja, go-tovo istovetno su sagledani u razli�itim epoha-ma. Zanimljivo je videti kako je ve� po�etkom sedamdesetih Nau�no ve�e gledalo na materijalni položaj Instituta. U prvoj iz serije publikacija Ak-tivnosti i sadržaji radova 1961—1973 navodi se: „Osnovne teško�e Instituta za � ziku su poznate. To su teško�e i drugih nau�nih centara za funda-mentalna istraživanja. Neophodno bi bilo utvrditi dužero�nu nau�nu politiku, tako da se nau�no-istraživa�ki planovi i programi mogu vremenski razvijati i pratiti. Istovremeno, glavna i osnovna teško�a je nedostatak stabilnosti � nansiranja istraživanja. Neobezbe�en materijalni položaj nau�nih ustanova i nau�nih radnika pojedina�no sputava i unaza�uje razvoj fundamentalnih istraživanja, a pogotovo onemogu�uje uvo�enje savremenih mernih metoda i ure�aja neophodnih za novija nau�na dostignu�a i rezultate. ‘Nau�no tržište’ kod nas još nije toliko razvijeno.“73

PRVE STIPENDIJE

Najboljim studentima � zike na Prirodno-matemati�kom fakultetu, Institut za � ziku dodeljivao je stipendije od kraja šezdesetih go-dina. Stipendija se dobijala kao nepovratna i nije podrazumevala nikakve obaveze studenta prema Instititu42. Ona je tako osmišljena sa idejom da se me�u studentima promoviše Institut i privu-ku najbolji. Prvi stipendisti završavaju studije i kre�u na doktorske kurseve, a ve�ina njih se po-tom zapošljava na Institutu74.

Page 41: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

39

NOVE TEHNOLOGIJE: LASERI

Šezdesetih godina laseri su jedna od najatrak-tivnijih neistraženih oblasti u � zici. U to doba oni podjednako uzbu�uju i nau�nike i laike — na-dahnjuju stripove i � lmove, podsti�u�i ve�a ula-ganja u ovu oblast. Prva iskustva sa laserima u Jugoslaviji beleže se samo dve godine pošto je Teodor Majman konstruisao prvi funkcionalan la-ser. Naime, od 1962. direktor Instituta za � ziku, Aleksandar Milojevi�, sa Miodragom Petrovi�em i Stipetom Hajdukovi�em, radi na dva lasera koja su doneta iz Rumunije — jednom impulsnom ru-binskom i drugom kontinualnom helijum-neon-skom23. Krajem šezdesetih, sa novom generaci-jom � zi�ara, kao što je Nikola Konjevi�, kre�e se ka razvoju He-Ne, CO2 i drugih gasnih lasera, što po�etkom sedamdesetih dovodi do lavine ob-javljenih radova u prestižnim �asopisima25. Na

Institutu se razvijaju argonski laseri, snažni CO2 laseri i laseri sa organskim bojama, kod kojih je mogu�e kontinualno menjati talasnu dužinu na kojoj laser emituje svetlost. U me�uvremenu, izgradnja lasera motiviše �itav niz istraživanja u primenjenoj � zici — Institut zahvaljuju�i tome postaje prepoznatljiv po bljeskalicama za im-pulsne lasere u daljinomerima, po mera�ima zaga�enja i primenama u biomedicini i drugim oblastima75.

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku 1971. godinu dodeljen� je Denisu G�boru z� pron�l�z�k i r�zvoj hologr�fske metode.

„Neophodno bi bilo utvrditi dužero�nu nau�nu politiku, tako da se nau�noistraživa�ki planovi i programi mogu vremenski razvijati“

Nau�no ve�e Instituta za � ziku

Page 42: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

40

1972Beograd je postao metropola koja ve� ima au-toput, Beogra�anku i � lmski festival FEST. U pre-stonicu Jugoslavije 1972. dolazi engleska kraljica Elizabeta, a nekoliko meseci kasnije na jug Srbije epidemija Variole vere. Ova godina �e se pam-titi i po padu JAT-ovog aviona u �ehoslova�koj, po bubama koje su se po gradu masovno vozile, po poslednjem albumu Bitlsa Let It Be i redovima pred bioskopima u kojima se davao Kum76.

Na Institutu za � ziku pamti�e ovu godinu po masovnim odbranama doktorata u krilu C zgrade Prirodno-matemati�kog fakulteta. Sa novim doktorima zapošljava se prvi veliki talas mladih istraživa�a. Ova godina se može sma-trati i po�etnom ta�kom intenzivnijih teorijskih istraživanja, koja �e predvoditi jedna od klju�nih � gura za budu�i razvoj Instituta, ugledni profesor Zvonko Mari�77.

Me�u eksperimentalnim � zi�arima se nastavljaju istraživanja argonskih i ksenonskih bljeskalica — Marko Popovi� i Slobodan Vukovi� 1972. obja-vljuju rad o temperaturnoj zavisnosti elektri�ne provodnosti. Sa druge strane, Nikola Konjevi�, Mihajlo Platiša i Jagoš Puri� dodatno ubrzavaju istraživanje lasera objavljuju�i novu seriju ra-dova. U � zici �vrstog stanja Milan Napijalo sa saradnicima bavi se temperaturnom zavisnoš�u feroelektri�nih kristala i objavljuje pet drugih radova.

Posebno je zanimljivo da ove godine Zoran Popo-vi� sa M. A. Braunom u �asopisu Journal of Physics objavljuje analizu vremena relaksacije toplotne provodnosti koriste�i kompjuter.

Fizi�ari elementarnih �estica objavljuju �itav niz radova — potvr�uju postojanje �esti�no nesta-bilnog stanja 12C hipernukleusa, utvr�uju masu naelektrisanog � hiperona, a Rade Antanasijevi� sa saradnicima bavi se � sijom uranijuma bombar-dovanog 12,2 GeV protonima39.

PRVI DOKTORSKI KURSEVI

Prvi doktorski kurs teorijske � zike organizuje se u Institutu „Boris Kidri�“ u Vin�i 1969. godine, sa generacijom diplomaca od kojih �e se mnogi kas-nije zaposliti na Institutu.

Kurs vodi profesor Zvonko Mari�, a ve� slede�e godine formira se kompletan program doktorskih studija.

Uo�ivši potrebu za što ve�im brojem mladih dok-tora � zike, Institut odlu�uje da i sam obrazuje budu�e doktore. Zahvaljuju�i tome što 1972. Mari� iz Vin�e prelazi na Institut, za njim stiže i doktorski kurs teorijske � zike74.

Page 43: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

41

NOVA GENERACIJA

Nobelovu n�gr�du z� � ziku 1972. su podelili Džon B�rdin, Leon Nil Kuper i Džon Robert Šrifer z� z�jedni�ki rad na razvoju teorije superprovodnosti, poznate kao BCS teorij�.

NOVE TEHNOLOGIJE:SISTEMI ZA NAVO�ENJE AVIONA

Na aerodromima u Beogradu, Sarajevu i Ljubljani, postavljaju se sistemi za navo�enje aviona koji su razvijeni i napravljeni na Institutu za � ziku. Re� je o sistemima koji navode avione u otežanim vremenskim prilikama, kao što je magla, sneg, kiša i rosulja.

Svaki od ovih sistema imao je komandni ure�aj i niz ksenonskih bljeskalica — to su zapravo si-jalice velike snage koje su se sukcesivno, jedna za drugom, palile i gasile na svakih pola sekunde (2 Hz) i tako avionima pokazivale pravac79.

„Dolazak Zvonka Mari�a na Institut bio je veliki doga�aj“Slobodan Vukovi�

Krajem decembra 1972. godine, na snagu stupa republi�ki Zakon o izmenama i dopunama Zakona o nau�nim delatnostima, koji je donela Narodna skupština SR Srbije78. Novi, izmenjeni Zakon pro-pisuje da svaki nau�ni institut mora zapošljavati najmanje 10 doktora nauka.

Mada me�u spoljnim saradnicima ima puno univer-zitetskih profesora, Institut za � ziku u to doba još nema u stalnom radnom odnosu dovoljan broj dok-tora. Kako bi se ispunila zakonska kvota, rukovod-stvo Instituta podsti�e svoje istraživa�e da ubrzaju rad na disertacijama.

Zahvaljuju�i tome, godine 1972. doktorira ve�i broj mladih istraživa�a. Jedan od prvih istraživa�a na Institutu, pariski postdiplomac i rukovodi-lac Odeljenja za � ziku gasnog pražnjenja, Marko Popovi�, doktorira sa tezom „Prou�avanje plazme u uslovima jakostrujnog impulsnog pražnjenja pod visokim pritiskom“. U Grupi za atomsku � ziku

Leposava Vuškovi� doktorira sa tezom o ugaonoj raspodeli sporih elektrona rasejanih na atomima. Jelena Kurepa doktorira sa tezom „Ispitivanje strukture eksitacionih funkcija helijuma u blizini praga“. U grupi „�esti�ara“ doktorira Živojin Todorovi�, a iste godine na tezi o Štarkovom pražnjenju doktorira i Jagoš Puri�, koji radi tezu u Grupi za spektroskopiju plazme na Institutu, ali je stalno zaposlen na PMF-u. Iste godine, Institut dobija još jednog doktora � zike koji se bavi teori-jom – na Univerzitetu u Londonu doktorira Petar Gruji� sa tezom „Klasi�na teorija zakona praga u sudarima elektron-atom“39. Pored njih, nekoliko doktora dolazi iz Vin�e i sa PMF-a (Ratko Janev, Vojislav Radojevi�, Ljiljana Dobrosavljevi� i drugi). Ispostavlja se da Institut s lako�om ispunjava zadatu kvotu — mada pod-staknut zakonskom obavezom, talas doktoranata ne jenjava ni narednih godina, što u budu�nosti zna�ajno podiže kvalitet nau�nog rada22.

Page 44: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

42

1973

Dolazi prelomna godina u istoriji Instituta za � zi-ku. Tokom 1973. bi�e izvršena sistemska reorga-nizacija, kojom je Institut podeljen na dva OOUR-a, tako što su u jedan smeštena fundamentalna, a u drugi primenjena istraživanja80.

Po�etkom sedamdesetih Institut zapošljava sve više i više � zi�ara. Mlada nau�na elita se preliva na Institut — to su uglavnom najbolji studenti Elektrotehni�kog fakulteta i Odseka za � ziku Prirodno-matemati�kog fakulteta, koje Institut „Boris Kidri�“ u Vin�i tih godina ne zapošljava zbog unutrašnje reorganizacije.

U pore�enju sa po�ecima, brojno stanje je više nego udvostru�eno. Dok je 1963. u Institutu ra-dio 51 istraživa�, od kojih je sedam bilo stalno zaposleno, godine 1973. radi 108 istraživa�a, od kojih je sada 51 stalno zaposlen.

Tokom prethodnih deset godina, doktoriralo je 28 saradnika, magistrirao 61, a napisano je više od 100 diplomskih radova. Organizovano je 16 nau�nih skupova i letnjih škola me�unarodnog karaktera39.

U nau�nim �asopisima i zbornicima nau�nih sku-pova objavljen je 491 rad, a Institut je u vidu internih saopštenja objavio još oko 70 radova.

Zahvaljuju�i uve�anom kapacitetu i pokretanju velikog broja novih eksperimenata, u periodu od 1973. do 1975. godine broj radova �e drasti�no

porasti — u naredne dve godine bi�e objavlje-no radova koliko i tokom prethodnih deset go-dina80. Ovakva eksplozija u publikovanju radova nastavi�e se i narednih godina81.

U Beogradu se 1973. održava VIII Me�unarodna konferencija za fotoniku, elektroniku i atomske sudare (ICPEAC), koja u Hotelu „Jugoslavija“ okuplja oko 600 vode�ih atomskih � zi�ara iz 27 zemalja. Skup koji organizuje Branka �obi� iz Vin�e zajedno sa Milanom Kurepom i Vladetom Uroševi�em sa Instituta, privla�i zna�ajnu medij-sku pažnju.

„Jugoslovenska atomska � zika je od šesdesetih godina ostvarila mnoge uspehe. Za jednu mladu nauku u � nansijski skromnim uslovima male zem-lje, bili su to „koraci od sedam milja“. Priznanje — doma�instvo svetskoj konfereciji pre nas dobi-jali su samo tehnološki i nau�no neuporedivo mo�niji: Amerika, Engleska, Kanada, Sovjetski Savez, Holandija“, piše Politika u broju od 29. jula 1973. godine82.

Page 45: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

43

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku 1973. dodeljena je Leu Es�ki i Iv�ru Gi�everu z� eksperiment�ln� otkri�� tuneliranja u poluprovodnicim�, odnosno super-provodnicima, kao i Dejvidu Br�j�n Džozefsonu z� teorijsk� predvi��nj� svojstava superstruja kroz b�rijeru, a posebno poj�va poznatih k�o Džozefsonov efekat .

GODINE UDRUŽENOG RADA

Sedamdesete godine su vrhunac razvoja samouprav-ljanja u socijalisti�koj Jugoslaviji — preduze�ima odavno upravljaju radni�ki saveti koji donose klju�ne odluke o poslovanju16. No, budu�i da se u organizacijama sa ve�im brojem zaposlenih to poka-zuje neprakti�nim, dolazi do sveopšteg usitnjavanja — svi privredni subjekti i ustanove dele se na manje celine, takozvane osnovne organizacije udruženog rada (OOUR). Takvom društvenom poretku Institut za � ziku se prilago�ava 1973. godine39. Donosi se novi Statut, a ustanova postaje radna organizacija u �ijem su sastavu dve osnovne organizacije i jedna radna zajednica:

� OOUR za teorijsku i eksperimentalnu � ziku � OOUR za primenjena i razvojna istraživanja � Radna zajednica zajedni�kih službi

Prvi direktor OOUR-a za teorijsku i eksperimentalnu � ziku je Vladeta Uroševi�, a OOUR-a za primenjena i razvojna istraživanja Dragan Kosanovi�. Generalni direktor Instituta i dalje je Aleksandar Milojevi�, dok je njegov pomo�nik Slavko Milenkovi�80. O novoj or-ganizaciji Instituta Nau�no ve�e piše u junu 1974. godine: „Radnici Instituta odlu�ili su da se udruže u jedinstvenu osnovnu organizaciju udruženog rada. Novim Statutom Instituta još je više naglašena sa-mostalnost radnih jedinica (odeljenja), koja danas, u okviru opšte dogovorene politike, samostalno or-ganizuju svoj rad i odlu�uju o utrošku sredstava i ra-spodeli dohotka. Saradnici odeljenja na svojim zbo-rovima neposredno odlu�uju o svim bitnim pitanjima života i rada koja su u nadležnosti radnih jedinica, a preko svojih delegata, u Savetu Instituta, o pitanjima koja su od zajedni�kog interesa za sva odeljenja“.83

NOVE TEHNOLOGIJE:KVARCNI �ASOVNICI

Stanovnici jugoslovenske prestonice od sedam-desetih godina svakodnevno žive sa jednim od proizvoda Instituta za � ziku. Na centralnim grad-skim trgovima, tradicionalnim sastajalištima Beogra�ana, postavljaju se tri velika javna �asovnika — sva tri ure�aja su nove digitalne tehnologije primenjene na Institutu za � ziku. Re� je o kvarcnim �asovnicima velikih dimenzija koji su ra�eni u takozvanoj MOS tehnici i imali veliku stabilnost. Pored toga, Institut je razvio više tipova kvarcnih satova velike stabilnosti, a pored javnih, konstruisani su i kvarcni digi-talni �asovnici stonog i zidnog tipa sa originalno rešenim svetle�im elementima. Svi ovi satovi pro-jektovani su tako da se mogu uklju�iti u jugoslo-venski sistem distribucije ta�nog vremena, �ija je priprema bila u toku po�etkom sedamdesetih. Kvarcni satovi su na Institutu proizvo�eni u sarad-nji sa Istraživa�ko-razvojnim institutom EI Niš79.

„Nauka je odavno svetska i ne trpi zatvaranje u sopstvene �epenke“Milan Kurepa

(Intervju u Politici 29. jula 1973)

KVARCNI �ASOVNIK: Maloserijska prozvodnja na Institutu

Page 46: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

44

1974Donosi se novi Ustav SFRJ84. Time se zaokružuje ju-goslovenski samoupravni sistem koji sada prožima sve aspekte društvenog i privrednog života.

Institut za � ziku se donošenjem novog Statuta formalno ve� bio prilagodio ovakvom ure�enju — osnovana je radna organizacija sa dva OOUR-a.U jednom je primenjena � zika, dok je drugi, za teorijsku i eksperimentalnu � ziku, obuhvatao pet laboratorija koje su tretirane kao osnovne je-dinice udruženog rada:

1. Laboratorija za atomsku i molekularnu � ziku2. Laboratorija za � ziku plazme 3. Laboratorija za � ziku �vrstog tela4. Odeljenje za � ziku visokih energija5. Odeljenje za teorijsku � ziku

Ovakva organizacija u dobroj meri preslikava vode�e oblasti koje se sedamdesetih i osamde-setih istražuju na Institutu. Uporedo sa ovom reorganizacijom, Institut �e se takozvanim sa-moupravnim sporazumom udružiti u Univerzitet u Beogradu.

Nakon što se zbog buke odselio iz Herceg Novog, sedmi Simpozijum o � zici jonizovanih gasova (SPIG) 1974. godine održan je u Rovinju, na os-trvu Sveta Katarina. Samo preseljenje na sever Jadrana osvežilo je simpozijum, tokom kojeg se govorilo da „more više nije udaljeno 100 meta-ra, ve� da je 100 metara oko simpozijuma svuda more“11.

Ove godine objavljena je prva u seriji publikacija Apstrakti i kratki sadržaji radova koja �e sukce-sivno izlaziti sve do 2004, sveobuhvatno prate�i nau�ni razvoj u svim laboratorijama na Institutu. Urednik prvog izdanja koje je obuhvatilo period od 1961. do 1974. bila je Mirjana Tasi�.

INSTITUT I UNIVERZITET

Institut za � ziku se u prvoj polovini sedamde-setih bori i za svoj status u okviru Univerziteta — kona�no, uporedo sa unutrašnjom reorganizaci-jom, Institut potpisuje Samoupravni sporazum o udruživanju u Univerzitet u Beogradu. Institut je bio nezamisliv izvan Univerziteta. Osim što mu se i samo sedište nalazi na Prirodno-matemati�kom fakultetu, Institut aktivno u�estvuje u nastavnom procesu. Saradnici Instituta izvode redovnu i postdiplomsku nastavu ne samo na Odseku za � ziku PMF-a, ve� i na drugim fakultetima, kao centralna ta�ka iz koje se koordinira celokupan nau�ni rad u oblasti � zike na Univerzitetu. Upo-redo sa Beogradskim, Institut sara�uje i sa drugim univerzitetima — u Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu i Prištini80.

NOVE TEHNOLOGIJE:BLJESKALICE

Razvijaju�i lasere kao koherentne izvore svet-losti, tokom svoje prve decenije, Institut za � ziku uporedno razvija i nekoherentne izvore —takozvane bljeskalice. Naime, u laboratorijama Instituta radi�e se na razvoju i merenjima svet-losnog prinosa više raznovrsnih sijalica na bazi elektri�nog pražnjenja u gasovima i parama. To �e se izroditi u jedno od primenjenih istraživanja po kojima �e Institut postati prepoznatljiv. U saradnji sa Elektrotehni�kim institutom „Nikola Tesla“, koji se od 1936. godine kao najstariji srp-ski nau�ni institut bavi tehnologijama u oblasti elektroenergetike, Institut za � ziku je uspešno razvio natrijumske sijalice niskog pritiska i lu�ne ksenonske sijalice za potrebe Fabrike sijalica „Tesla“ iz Pan�eva.

Page 47: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

45

Zahvaljuju�i prvom talasu doktoranata koji od-laze na univerzitete širom Evrope i Amerike, da bi se nakon studija vratili na Institut, polo-vinom sedamdesetih gradi se impozantna mreža me�unarodne saradnje. Ona se ostvaruje preko studijskih specijalizacija i boravaka, kao i or-ganizacijom i u�eš�em na me�unarodnim sku-povima. Od naredne, 1975. godine, Institut �e po�eti da posve�uje pažnju zemljama u razvoju — procenjeno je da bi to mogla biti „neposredna budu�a orijentacija“.86

Nobelovu n�gr�du z� � ziku 1974. dobili su Ser M�rtin R�jl i Antoni Hjuiš z� pionirska istr�živ�nj� u radio-�stronomiji: R�jl z� posmatranja i otkri��, posebno tehnike sinteze aperture, a Hjuiš z� odlu�uju�u ulogu u otkriv�nju puls�r�.

Rusija- Lenjingradski � ziko-tehni�ki institut „A. F. Ioffe“- Fizi�ki institut „P. N. Lebedev“ u Moskvi- Ujedinjeni institut za nuklearna istraživanja u Dubni(Sve tri institucije deo su Akademije nauka SSSR-a)

Francuska- Institut za nuklearnu � ziku u Orseju- Pariska opservatorija u Medonu- Univerzitet Pariz VI „Pjer i Marija Kiri“- Centar u Orseju, Univerzitet Pariz-jug XI - Univerzitet u Strazburu- Centar za molekulsku, opti�ku i hercijansku � ziku, Univerzitet u Bordou- Centar za � ziku niskih temperatura, Univerzitet u Grenoblu

- Nacionalni centar za nau�na istraživanja (CRNS)

Velika Britanija- Univerzitet u Jorku- Univerzitet u Liverpulu- Univerzitetski koledž u Londonu - Univerzitet u Man�esteru- Institut Kalam u Berkširu

Nema�ka Demokratska Republika- Centralni institut za elektronsku � ziku, Akademija nauka DDR-a u Berlinu

Savezna Republika Nema�ka- Univerzitet u Minsteru - Univerzitet u Kajzerslauternu

Belgija- Slobodni univerzitet u Briselu

Danska- Institut Risø, Roskilde kod Kopenhagena

Holandija- FOM institut u Amsterdamu

Švajcarska- IBM istraživa�ka laboratorija u Cirihu

Rumunija- Institut za atomsku � ziku u Bukureštu

Sjedinjene Ameri�ke Države- Univerzitet u Oregonu- Fermijeva nacionalna laboratorija u Betaviji- Nacionalni biro za standarde u Vašingtonu

Me�unarodne institucije:- Centar za teorijsku � ziku UNESCO u Trstu- Evropski centar za nuklearna istraživanja — CERN u Ženevi

- Evropska K-kolaboracija- Betavija kolaboracija u oblasti � zike visokih energija

ME�UNARODNA SARADNJA85

Page 48: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

46

1975

Nakon reorganizacije Instituta za � ziku, broj za-poslenih se zna�ajno uve�ava. Samo tokom 1974. i 1975. godine broj saradnika raste za 30 odsto. Kolektiv sada �ini 140 stalnih saradnika80. Pored njih, na Institutu, zapravo, radi i 70 univerzitetskih nastavnika iz Beograda, Kragujevca i Niša, koji u�estvuju u istraživa�kim projektima — jedan broj profesora, mada nije zaposlen na Institutu, od po�etka �ini njegovo jezgro87.

Sa godinama, mladi istraživa�i preuzimaju sve zna�ajniji udeo u istraživanjima. Odmah nakon diplomiranja, a ponekad i u toku izrade diplomskog rada, oni se zapošljavaju u laboratorijama da bi, kao pripravnici, svoje školovanje nastavili uz rad na Institutu. „Stalan priliv mladih kadrova uslovio je povoljnu prose�nu starost saradnika Instituta koja odgovara ciljevima daljeg razvoja nau�no-tehni�kog rada“, kaže Nau�no ve�e u martu 1976. godine80.

U ovim okolnostima, broj radova se dramati�no uve�ao, a taj trend se nastavlja i narednih godina. Pokazuje se da se sada godišnje u proseku objavi je-dan rad po istraživa�u, što uklju�uje i pripravnike. �ak 30 odsto radova objavljuje se u me�unarodnim �asopisima.

Ove godine, uo�i petnaestogodišnjice Instituta, objavljena je druga u seriji publikacija Apstrakti i kratki sadržaji radova, koja je nastavila da prati nau�ni razvoj u svim laboratorijama. Me�utim, zbog pove�ane produkcije radova, za razliku od prethod-ne, koja je obuhvatila dvanaestogodišnji period, ova knjiga bavila se periodom od 1974. do 1975. godine. Urednik ovog izdanja bio je Petar Gruji�.

PRVIH 15 GODINA80

30 doktorskih teza 70 magistarskih teza 140 diplomskih radova 890 radova objavljenih u nau�nim �asopisima

i zbornicima nau�nih skupova 83 interne publikacije 21 nau�ni skup i letnje škole me�unarodnog

karaktera

SVET ELEMENTARNIH �ESTICA: Nuklearne emulzije

Page 49: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

47

Dok je umesto Standardnog modela kakvog danas znamo svet elementarnih �estica �inila komplikova-na, nimalo elementarna šuma leptona, mezona, bariona i hadrona, istraživanje u oblasti visokih ener-gija prolazi kroz pomalo opsesivnu fazu88.

U to doba ono je više od izazova — „grubo govore�i, to je sli�no pokušaju da se po tragu koji za njim os-taje, odredi tip proletelog mlaznog aviona“, tih go-dina piše Kenet Ford u Svetu elementarnih �estica89. Kako bi se kona�no doseglo do onih �estica koje bi se mogle smatrati stvarno elementarnim, u labo-ratorijama u kojima su takvi eksperimenti mogu�i, neprekidno se pomeraju tehnološke granice.

Snopovi �estica se ubrzavaju na sve ve�e i ve�e ener-gije kako bi bombardovali najraznovrsnije mete, raspadali se, spajali, delili ili pretvarali u neke sa-svim nove �estice88. U eksperimentima na kojima u�estvuju istraživa�i Instituta za � ziku ispituju se sudari, odnosno interakcije tako ubrzanih �estica sa laganim i teškim jezgrima. Pritom, prate se dve vrste doga�aja: produkcija novih �estica formacija ili cepanje (� sija) jezgra

DETEKTORIKako bi uo�ili sve te promene, � zi�ari pregledaju snimke iz najrazli�itijih detektora, kao što su me-huraste, Vilsonove i varni�ne komore, koriste scinti-lacione broja�e i fotomultiplikatore. Fizi�ari visokih energija sa Instituta za � ziku, poput drugih svojih kolega, analiziraju tragove u detektorima koji su bombardovani hadronima i jezgrima visokih energi-ja. Koristi se nekoliko vrsta detektora iz velikih eks-perimentalnih centara, kao što su CERN kod Ženeve i Dubna u SSSR, koji za me�unarodne kolaboracije prave „snimke“ doga�aja da bi se nakon toga oni analizirali i na Institutu za � ziku.

NUKLEARNE EMULZIJEMetoda nuklearne emulzije popularna je u Grupi za elementarne �estice od samog po�etka. Njome se

studira raspad K+ mezona koji je 966 puta teži od elektrona, ali živi zapanjuju�e kratko90. Pored toga, na nuklearnim emulzijama se ispituju i interakcije -mezona od 300 GeV sa jezgrima emulzije.

�VRSTI DETEKTORIPri sudarima relativisti�kih �-�estica (laka jezgra he-lijuma koja se kre�u ogromnom brzinom) sa teškim jezgrima dolazi do njihovog cepanja, odnosno � sije. Ovi doga�aji mogu da se registruju pomo�u �vrstih detektora. U slu�aju sudara znatno težih jona od helijuma sa teškim jezgrima, javljaju se interakcije koje se mogu pratiti koriš�enjem makrofola91. Iskustva koja su ste�ena u radu sa ovom vrstom de-tektora omogu�ila su izvesne primene i u drugim oblastima — posebno pri istraživanju ruda i minera-la. Tako su se na Institutu za � ziku razvile metode za istraživanje i odre�ivanje starosti rude uranijuma. U drugoj polovini sedamdesetih Grupa za � ziku visokih energija okupljala je 23 saradnika (nji-hova imena data su u napomenama)92, a Grupa je sara�ivala sa više nau�noistraživa�kih centara u svetu na nekoliko razli�itih projekata93.

Nobelovu n�gr�du z� � ziku 1975. ravnopravno su podelili A�ge Nils Bor, Ben Roj Motelson i Leo Džejms Rejnvoter z� otkri�e veze izme�u kolek-tivnog kretanja i kret�nj� �estica u �tomskom jezgru i za r�zvoj rezultuju�e teorije strukture �tomskog jezgr�.

OBLAST ISTRAŽIVANJA: FIZIKA VISOKIH ENERGIJA

Sa godinama, mladi istraživa�i preuzimaju sve zna�ajniji udeo u istraživanjima

CERN ’75: Sinhrociklotron, jedan od prvih akceleratora

Page 50: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

48

1976

U samoupravljanju ne samo da je unutrašnja or-ganizacija nau�nih institucija poput Instituta za � ziku bila znatno druga�ija nego danas, nego se razlikovao i sistem � nansiranja. U to doba, uloga republi�kog ministarstva nije ni približna onoj koju �e imati u kasnijem periodu. Nau�na istraživanja ne � nansira ministarstvo, ve� Republi�ka zajed-nica za nau�ni rad Socijalisti�ke Republike Srbije kroz konkretne projekte94.

Finansiranje nauke obeleženo je još jednom teko-vinom samoupravljanja — polovinom sedamde-setih neprekidno se govori o na�inima na koje bi se ovako � nansirana fundamentalna istraživanja mogla primeniti95.

U nastojanju da svoja saznanja prenesu u prime-njena istraživanja, u laboratorijama Instituta za � ziku pokušavaju da ostvare koordinaciju sa programima ostalih nau�nih institucija u zemlji. U to vreme, Institut, koji je od osnivanja deo Univerziteta u Beogradu, intenzivno sara�uje sa drugim univerzitetskim centrima, ali i sa ve�im brojem nau�noistraživa�kih ustanova širom Jugo-slavije96:

Institut za nuklearne nauke „Boris Kidri�“ u Vin�i Zavod za � ziku tehni�kih fakulteta u Beogradu Institut za hemijska, tehnološka i metalurška

istraživanja u Beogradu Elektrotehni�ki institut „Nikola Tesla“ u

Beogradu Institut „Ru�er Boškovi�“ u Zagrebu Institut „Jožef Stefan“ u Ljubljani Istraživa�ko-razvojni institut EI Niš Savezni zavod za mere i dragocene metale

Saradnja se odvija kroz razmenu kadrova, funda-mentalna, ali i primenjena istraživanja. Posebno, veze me�u institucijama ja�aju u vreme nau�nih konferencija, kao što je Jugoslovenski simpozi-jum � zike jonizovanih gasova, SPIG. Ove, 1976. godine održava se osmi SPIG, koji je sada pre-seljen u novo mesto na jadranskoj obali — Du-brovnik. Tu �e se održavati i naredna tri puta. Broj predavanja ustaljuje se na oko 30, ali njihov kvalitet raste.

U jesen 1976. po�inje da izlazi Mladi � zi�ar —kao i druga sli�na stru�na udruženja, tadašnje Društvo matemati�ara, � zi�ara i astronoma Srbije pokre�e list za popularizaciju nauke me�u u�enicima. Uvi�aju�i zna�aj ovog poduhvata za negovanje nau�nog podmlatka, Institut �e u na-redne tri decenije na sve na�ine podržavati ovaj list97.

Ove godine po�inje da se dodeljuje i nagrada Instituta za najbolji nau�ni rad. Za prvog dobit-nika izabran je jedan od najuglednijih � zi�ara na Institutu — Milan Kurepa. Nagrada �e se bez ozbiljnijih pauza dodeljivati slede�ih 25 godina. Od slede�e, 1977. godine po�e�e dodela i prve studentske nagrade Instituta98.

INSTRUMENTI: Iz laboratorija za �vrsto stanje

Page 51: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

49

Kao jedna od prvih � zi�kih nauka kojima se bavi Institut, � zika �vrstog stanja uporedo se raz-vijala na više katedri Univerziteta u Beogradu. Kako je Institut rastao i formirao sopstvene labo-ratorije, ta saradnja nije nestala. Naprotiv, to-kom sedamdesetih godina, istraživanja se odvi-jaju i u zajedni�kim laboratorijama Instituta za � ziku i PMF-a, Elektrotehni�kog, Farmaceutskog i Rudarsko-geološkog fakulteta. U takozvanoj „tre�oj laboratoriji“, u kojoj se izu�avalo �vrsto stanje, krajem sedamdesetih je angažovano 34 istraživa�a100. Tokom šezdesetih i sedamdesetih njihova istraživanja �e se koncentrisati oko slede�e �etiri oblasti.

RAST KRISTALAIstraživanja u oblasti rasta kristala kretala su se u dva smera — prvi je bilo prou�avanje uticaja razli�itih faktora na oblik, veli�inu i savršenost kristala, a drugi dobijanje monokristala, materijala interesantnih za prou�avanje odre�enih � zi�kih veli�ina. Istraživa�i u ovoj oblasti mere tempera-ture i razli�itih kiselina na kristalizaciju101.

MAGNETNA I STRUKTURNA ISTRAŽIVANJANa Institutu za � ziku postojala je razna oprema za klasi�na magnetna merenja, zatim standardna elektri�na merna aparatura, spektrofotometar, mikrokalorimetar Kalvetovog tipa i ure�aj za rendgenska difrakciona istraživanja. Uz pomo� ove opreme, � zi�ari �vrstog stanja bili su u mogu�nosti da vrše razli�ita magnetna i struk-turna istraživanja102.

LUMINISCENCIJAU oblasti � zike luminiscentnih procesa istraživa�i su prou�avali luminiscenciju kristalnih kompleksa halogenida mangana. Ovi kompleksi se sinteti-zuju u laboratoriji i potom mere ekscitacioni i emisioni spektri, odre�uju luminiscencni centri i stanja koja referišu luminiscenciju103. Pored ovih organskih kompleksa, oblast luminiscencije podrazumevala je još dve teme: prou�avanje ne-organskih kristala fosfora i prou�avanje diskrimi-nacionih i temperaturskih efekata kod scintila-cionih fosfora.

POLUPROVODNICITokom sedamdesetih, Laboratorija za � ziku po-luprovodnika oprema se najsavremenijim instru-mentima i ure�ajima iz sredstava dobijenih od Republi�ke zajednice za nau�ni rad SR Srbije koja su tada iznosila oko 300.000 dolara. U to vreme, u oblasti poluprovodnika, istraživa�i prou�avaju dve podoblasti: elektronske trans-portne procese, kao i strukturne i opti�ke oso-bine poluprovodni�kih jedinjenja i legura104.

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku 1976. dodeljen� je B�rtonu Rihteru i Semjuelu ��o �ung Tingu z� otkri�a teških element�rnih �estic� nove vrste.

OBLASTI ISTRAŽIVANJA: FIZIKA �VRSTOG STANJA99

Po�inje da se dodeljuje nagrada Instituta za najbolji nau�ni rad

Page 52: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

50

1977

Kao i sve organizacije, 1977. godine i Institut za � ziku prilago�ava se Zakonu o udruženom radu, koji usvojen krajem prethodne godine105. U to doba na Institutu ve� postoje dva OOUR-a, koja nisu srazmerna po veli�ini — OOUR za teorijsku i eksperimentalnu � ziku ima daleko više zaposlenih nego OOUR za primenjena i razvojna istraživanja. Budu�i da Institut ne poseduje svoju zgradu i ovih godina usled naglog pove�anja broja zaposlenih iznajmljuje prostor na razli�itim lokacijama, ovi OOUR-i su delimi�no i prostorno dislocirani. Uz to, postoje i izvesna razmimoilaženja u pogledu budu�eg pravca istraživa�kog rada. Zbog svega toga, naredne godine �e do�i do cepanja Instituta.

No, kako bi se zadovoljili zahtevi samoupravnog poretka, ali i nau�ne stvarnosti na Institutu, 1977. godine dolazi do nove reorganizacije. Dotadašnji OOUR-i postaju odvojene radne organizacije (RO). One se zatim udružuju u takozvani SOUR (Složenu organizaciju udruženog rada), �iji je direktor Alek-sandar Milojevi� i koja �e trajati vrlo kratko106.

Uporedo sa tim, ne tako mala radna organizacija za teorijsku i eksperimentalnu � ziku deli se na �etiri nova OOUR-a:

� OOUR za teorijsku � ziku(direktor Ratko Janev)

� OOUR za � ziku konverzije energije(direktor Vladeta Uroševi�)

� OOUR za � ziku interakcija atomskih i elemen-tarnih �estica (direktor Rade Antanasijevi�)

� OOUR za � ziku kondenzovanog stanja i nove materijale (direktor Miloljub Smiljani�)

� Radna zajednica zajedni�kih službi

PRIMENE VS. OSNOVNA ISTRAŽIVANJA

Krajem sedamdesetih pojedini istraživa�i koji se bave osnovnim istraživanjima strahuju da bi se Institut mogao pretvoriti u razvojnu ustano-vu. Ova zebnja posebno je prisutna me�u teo-reti�arima. Tih godina na Institutu se uz funda-mentalna istraživanja razvija niz aplikativnih projekata, koji donose zna�ajne prihode, kako od vojske, tako i od industrije. S druge strane, neki istraživa�i smatraju da teorijska i eksperimental-na istraživanja ne bi trebalo da trpe zbog prime-na. Nakon samoupravne transformacije 1977, ova razmimoilaženja oko pravca razvoja se smiruju22. Izbor izme�u primena i osnovnih istraživanja os-taje važno pitanje za same zaposlene u Institutu — jedan broj istraživa�a se okre�e primenama, dok drugi biraju manje prihode, ali se potpuno posve�uju osnovnim istraživanjima107.

PIONIR ATOMSKE FIZIKE: Milan Kurepa

Page 53: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

51

Kao jedna od prvih oblasti istraživanja, atom-ska i molekularna � zika svoj zenit na Institutu doživljava sredinom sedamdesetih godina108. U to doba Laboratorija za atomsku i molekularnu � ziku, koju predvodi profesor Milan Kurepa, broji 22 saradnika109.

Neki od prvih eksperimenata koji se izvode na Institutu, a koji su postavljeni na osnovu me�unarodnog iskustva, odnose se na prou�avanja binarnih sudara elektrona sa atomima110. Tokom godina, kako su se pridruživali novi istraživa�i, konstruiše se �itav niz eksperimentalnih apara-tura111.

ELEKTRONSKI SPEKTROMETARPomo�u elektronskog spektrometra na Institu-tu za � ziku mereni su diferencijalni preseci za elasti�no i neelasti�no rasejanje elektrona na atomima inertnih gasova. Da bi se snimili i oni elektroni koji su se pri ovim sudarima raseja-vali na uglove ve�e od 140 stepeni u odnosu na pravac kretanja, na�injen je poseban elektronski spektrometar sa magnetnim poljem112. Na elek-tronskom spektrometru je sa saradnicima radila Leposava Vuškovi�, a ure�aj je u laboratoriji skra�eno nazvan ESMA57. On se i danas može vi-deti u Laboratoriji za atomske sudarne procese. SPEKTROMETAR PRAGOVANa Institutu za � ziku razvijen je i takozvani spek-trometar pragova, koji je bio jedan od dva takva instrumenta u svetu. Ovaj instrument je razvio Slobodan Cvijanovi�, a istraživa�i su ga nazivali SPEPRA57. Pomo�u njega je dobijeno izuzetno mnogo eksperimentalnih podataka o energija-ma pobu�ivanja elektronskih i vibracionih nivoa molekula, te energijama rezonantnog obrazova-nja negativnih jona zahvatom elektrona.

APARATURA ZA JONIZACIJU ATOMAU Laboratoriji za atomsku i molekularnu � zi-ku konstruisana je i aparatura za prou�avanje jonizacije atoma i molekula, a posebno zahvata elektrona. Na njoj su na nekim atomima i moleku-lima mereni totalni preseci za ove procese.

SNOP FOLIJEKod dvostruko ekscitovanih stanja atoma i jona lakših elemenata koristila se spektroskopska tehnika snop-folija, kako bi se ispitali atom-ski spektri. Tako su merena vremena života pobu�enih stanja atoma i jona, a ispitivan je i mehanizam pobu�ivanja.

APARATURA ZA EKSCITACIJUNa Institutu je izra�ena aparatura za prou�avanje procesa ekscitacije molekula pomo�u roja elek-trona. Na njima su istraživani procesi pobu�ivanja C-stanja molekularnog azota i procesi stvaranja argonovih metastabila.

Nobelovu n�gr�du z� � ziku 1977. podelili su Fi-lip Voren Anderson, Ser Nevil Frensis Mot i Džon H�sbruk fon Vleck z� fund�ment�ln� teorijsk� istr�živ�nj� elektronske strukture m�gnetnih neure�enih sistem�.

OBLASTI ISTRAŽIVANJA: ATOMSKA I MOLEKULARNA FIZIKA

„Od osnivanja Laboratorije za atomsku � ziku do danas, oko tridesetak ljudi gravitiralo je oko nje“

Bratislav Marinkovi�

Page 54: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

52

1978Dolazi još jedna vrlo zna�ajna godina u istoriji Instituta za � ziku, kad je promenjen direktor, a ovu ustanovu nakon gotovo neometanog razvoja uzdrmali su unutrašnji potresi.

U to doba Institut zapošljava skoro 200 nau�nih radnika, pa mu je potrebno sve više prostora —ovih godina delovi Instituta su zbog toga ve� razmešteni na nekoliko iznajmljenih lokacija, a sedište je i dalje na Prirodno-matemati�kom fakultetu113. Tokom 1978. godine po�inju inten-zivniji pregovori o dobijanju sredstava za novu zgradu22.

Me�utim, nakon samoupravne transformacije iz prethodne godine, sada dolazi do cepanja Insti-tuta — iz upravo formirane Složene organizacije udruženog rada (SOUR) izdvaja se Radna orga-nizacija za primenjena i razvojna istraživanja, �iji je direktor Dragan Kosanovi�. Zajedno sa za-poslenima iz ovog dela Instituta, Kosanovi� osniva Institut za primenjenu � ziku114.

Ispostavi�e se da �e nepovratna sredstva za novu zgradu, o kojima se pregovaralo sa Republi�kom zajednicom za nauku i vojskom, biti usmerena ka ovoj novoj ustanovi22. Zahvaljuju�i tome, Institut za primenjenu � ziku obezbe�uje sebi novu zgra-du u Bulevaru Mihajla Pupina na Novom Beogra-du, a Institut za � ziku ostaje podstanar na starim adresama.

Zbog gubitka jednog dela, Institut mora da se iznova reorganizuje — nestaje potreba za SOUR-om, tako da Institut ostaje radna organizacija, koja u svom sastavu ima �etiri OOUR-a. Mada je bila bolna okolnost što je umesto Instituta otce-pljeni deo dobio svoju zgradu, Institut �e nasta-viti da se razvija i raste.

Na tre�em spratu PMF-a, tokom 1978. godine, profesor or�e Živanovi� pokre�e seminar, koji �e

narednih godina postati jedan od zaštitnih zna-kova Instituta. Seminar je posve�en � zici �estica, ali se na njemu razgovara o gotovo svim oblastima � zike. Organizovan je svakog petka u 11 �asova, a poha�ali su ga ne samo saradnici Instituta, ve� i svi drugi � zi�ari, pa i saradnici Vin�e74.

Institut nastavlja da u�estvuje i u svim ostalim doga�ajima od zna�aja za � ziku — tokom 1978. u Dubrovniku se organizuje deveti Simpozijum � zike jonizovanih gasova, SPIG115.

DRUGA UPRAVA

Tokom 1978. godine menja se direktor Institu-ta. Nakon 17 godina, u toku kojih su postavljeni dobri temelji i ustanova je izrasla u zna�ajnu nau�noistraživa�ku organizaciju, sa �ela In-stituta u penziju odlazi profesor Aleksandar Milojevi�. Novi generalni direktor postaje Rade Antanasijevi�, koji �e na �elu Instituta ostati do 1989. godine i razvijati ga na istim principima.

INSTRUMENTI: Maseni spektrometar

Page 55: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

53

Šezdesetih i sedamdesetih godina na istraživanjima u oblasti plazme angažovano je 39 ljudi116. Oni su organizovani u više grupa, od kojih se svaka speci-jalizovala za pojedini problem. Uz to, sve ove grupe su razvile i zna�ajnu me�unarodnu saradnju117.

Sve grupe se bave niskotemperaturskom plazmom, a šire govore�i, i � zikom jonizovanog gasa. Do tada razvijeni eksperimentalni ure�aji, zasnovani na elektri�nom pražnjenju u gasu, omogu�avali su izu�avanje procesa zra�enja iz plazme, kao i trans-porta zra�enja i naelektrisanja u plazmi118.

PROCESI U PLAZMISaradnici Instituta procese u plazmi119 ustaljeno prate na dva na�ina: spektroskopskim merenjima i laserima. Prvim se dobijaju širine i pomeraji lini-ja, a drugim indeks prelamanja plazme. Sve za-jedno jednoj od grupa istraživa�a to omogu�uje da odredi prostornu dijagnostiku plazme120, odnosno lokalne vrednosti temperature i elek-tronske koncentracije.

Ovi parametri (uz merenje elektri�nih karak-teristika pražnjenja) omogu�uju studiju elek-troprovodnosti plazme121. Na Institutu se radilo i na gustoj plazmi — prou�avali su se procesi koji dovode do kontinuiranog zra�enja plazme, poseb-no u plazmama ve�e elektronske gustine, kada to zra�enje postaje dominantno122.

SPEKTROHEMIJSKA MERENJA U PLAZMI LUKAPored ovih, istraživa�i Instituta koriste i spektro-hemijska merenja u plazmi luka. Za ta merenja koriš�en je luk koji gori u magnetnom polju posebne kon� guracije. Magnetno polje zadržava naelektri-sane �estice u luku, što omogu�ava prou�avanje hemijskih procesa u plazmi i spektrohemijsku ana-lizu tragova elemenata ugra�enih u elektrode123.

OPTI�KA DIJAGNOSTIKA Krajem sedamdesetih, laseri se na Institutu za � zi-ku prou�avaju kao � zi�ki sistemi, ali se mnogo više koriste za opti�ku dijagnostiku plazme. Istraživa�i analiziraju procese inverzije populacije u gaso-vima, te�nostima i �vrstim telima, prou�avaju kon� guracije rezonatora i optimizaciju opti�kog pumpanja radi pove�anja laserskog efekta. Uz to, razvijaju se i metode primene lasera kao detek-tora zaga�iva�a u gasovima124.

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku 1978. dodeljen� je Pjotru Leonidovi�u K�pici z� bazi�ne pron�l�ske i otkri�� u obl�sti � zike niskih temper�tura, kao i Arno Al�n Penzij�su i Robertu Vudro Vilsonu z� otkri�e kosmi�kog mikrot�l�snog poz�dinskog zr��enj�.

OBLASTI ISTRAŽIVANJA: FIZIKA PLAZME

Nakon samoupravne transformacije iz prethodne godine dolazi do cepanja Instituta

INSTRUMENTI: Prvi eksperiment iz gasne elektronike

Page 56: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

54

1979

Mada se prethodne godine jedan deo Instituta odvojio i formirao Institut za primenjenu � ziku, stanje je uobi�ajeno ne samo u fundamentalnim, ve� i u primenjenim istraživanjima125. No, rast In-stituta i dalje prate odre�eni problemi, koji su za-pravo stariji od novonastalih okolnosti126.

Još sredinom sedamdesetih u sedištu Instituta za � ziku, na �etvrtom i petom spratu Prirodno-matemati�kog fakulteta, nema dovoljno prostora ni za sve ljude, a kamoli za eksperimentalnu opre-mu. Zbog toga Institut širom Beograda ovih godina zakupljuje alternativne prostore u kojima smešta laboratorije. No, problem sa manjkom prostora �e do kraja decenije sve više rasti.

Status podstanara Institut �e imati sve dok 1983. godine ne bude rešio stambeno pitanje preselje-njem u Zemun, na obalu Dunava. To �e biti postig-nuto zahvaljuju�i bliskoj saradnji sa preduze�em „Teleoptik“ iz Zemuna, koje proizvodi precizne instrumente, opremu i automatske ure�aje. „Tele-optik“ �e Institutu ponuditi desetogodišnji zakup napuštene fabrike „Kristina Kova�evi�“, o �emu prvi pregovori po�inju 1979. godine.

Ove godine Institut obeležava stogodišnjicu ro�enja Alberta Ajnštajna. Na inicijativu Zvonka Mari�a In-stitut za � ziku organizuje simpozijum Prisustvo misli Alberta Ajnštajna u savremenoj � zici.

TEORIJA VS. EKSPERIMENT

Konceptualni sukob izme�u teoreti�ara i eks-perimentalnih � zi�ara sedamdesetih godina zna�ajno obeležava život na Institutu. Takva at-mosfera, mada danas neuobi�ajena, u to doba vlada me�u � zi�arima svuda u svetu. Studenti i mladi istraživa�i �esto su upitani: „Kog eksperi-mentalca posle Enrika Fermija znate po imenu?“, što dobar deo nau�nog podmlatka motiviše da se ne bavi eksperimentom. Sa druge strane, eksperi-mentalni � zi�ari tvrde kako „teoreti�ari imaju tendenciju da odlutaju na pu�ini“, kao što kaže Moris Žakob u �lanku o odnosu teorije i eksperi-menta objavljenog u �asopisu CERN Courier u junu 1987. godine. Ova distinkcija �e se izgubiti u narednim decenijama zbog preplitanja i a� r-macije eksperimenta, kako u svetu, tako i na In-stitutu za � ziku127.

PIONIR KVANTNE MEHANIKE: Zvonko Mari�

Page 57: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

55

U prvoj deceniji postojanja Institut za � ziku je bio gotovo u potpunosti posve�en eksperimen-talnoj � zici. Odeljenje za teorijsku � ziku, koje na po�etku jedva da postoji, samo dve decenije kasnije prerasta u najuticajniji centar teorijske � zike u Jugoslaviji.

Teorijska istraživanja oživljavaju po�etkom sedamdesetih, nakon što je na Institut došao Zvonko Mari�. Postavivši temelje za širok spe-ktar teorijskih istraživanja, Mari� je oko sebe okupio veliki broj talentovanih teoreti�ara. Do kraja sedamdesetih, ova grupa broji 35 teorijskih � zi�ara, od kojih je 20 stalno zaposleno128.

MATEMATI�KA FIZIKAProfesor Zvonko Mari� sa svojim najbližim sarad-nicima u okviru Odeljenja za teorijsku � ziku radi na fundamentalnim pitanjima kvantne mehani-ke, statisti�ke � zike i kvantne teorije polja. Ova grupa analizira ne samo „kanonizovanu“ Hajzen-bergovu interpretaciju kvantne mehanike, ve� i interpretaciju Luja de Brolja.

TEORIJA ATOMSKIH SUDARNIH PROCESAU drugoj polovini sedamdesetih najplodnija grupa me�u beogradskim teoreti�arima bavila se teori-jom atomskih sudarnih procesa. Suo�ivši se sa gotovo svim problemima ove oblasti, objavila je veliki broj radova u vode�im �asopisima. Dobijeni su mnogi rezultati u prou�avanju sudarnih proce-sa elektron-atom, elektron-eksitirani atom, kao i u fenomenima u kojima u�estvuju Ridbergovi ato-mi. Predložena je teorija kojom se opisuje pro-ces izmene naelektrisanja u visokoenergetskim jon-atom sudarima. Studirano je Štarkovo širenje neutralnih linija u plazmi u okviru semiklasi�ne aproksimacije129.

FIZIKA ELEMENTARNIH �ESTICAU duhu intenzivnog razvoja � zike visokih ener-gija, koji je sedamdesetih podstaknut gradnjom velikih eksperimentalnih mašina, teoreti�ari postižu izuzetne rezultate u objašnjavanju struk-ture materije130. Na samom Institutu za � ziku studiraju se razna pitanja povezana sa prirodom nuklearnih sila, a postoji i aktivnost u kvantnoj teoriji polja, gravitaciji i kosmologiji131.

KONDENZOVANO STANJE MATERIJEPažnju ve�ine istraživa�a u ovoj oblasti zaoku-pljaju fazni prelazi, a zna�ajni rezultati dobijeni su u vezi sa kriti�nim ta�kama, transportnim oso-binama i kriti�nim poljima u nehomogenim super-provodnicima. Pored toga, predmet istraživanja je i problem koegzistencije superprovodnosti i magnetizma, kao i primena teorije grupa u studi-ji simetrija u polimerima132.

TEORIJA FIZIKE PLAZMEEksperimentalna istraživanja plazme na Institutu prati i teorija, tako da teoreti�ari studiraju in-terakciju elektromagnetnog zra�enja sa plazmom i nestabilnosti na njenoj površini, ali i pojedine probleme u astro� zi�koj plazmi133.

Nobelovu n�gr�du z� � ziku 1979. godine su podelili Šeldon Li Gl�šou, Abdus S�l�m i Stiven V�jnberg z� doprinos teoriji uni� cirane sl�be i elektrom�gnetne inter�kcije element�rnih �estic�, uklju�uju�i, izme�u ost�log, predvi��nje sl�bih neutr�ln� struj�.

OBLASTI ISTRAŽIVANJA: TEORIJSKA FIZIKA

„Kolega, ovo �e biti sjajno!“Zvonko Mari�

(Prilikom prvog obilaska ruševina fabrike kože u Zemunu, u koju �e se Institut kasnije preseliti)

Page 58: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

56

Niskofonska laboratorija za nuklearnu � ziku

Page 59: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

57

Page 60: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

58

Jedan od najtalentovanijih eksperimentalnih � zi�ara, Rade Antanasijevi�, bio je direktor In-stituta za � ziku od 1978. do 1989. godine. Uz neprekidno podizanje kvaliteta nau�nog rada, Antanasijevi� je tokom ovog perioda poklanjao posebnu pažnju primenjenoj � zici. Zahvaljuju�i tome, Institut razvija brojne nove tehnologije i teorijska rešenja koja su upotrebljena u indus-triji. Neki od tadašnjih proizvoda, poput kvarcnih satova, �ak ulaze u maloserijsku proizvodnju na Institutu.

Radovan Rade Antanasijevi� u svojoj karijeri prešao je uzbudljiv put od laboranta, preko šefa nau�nih projekata i rukovodioca OOUR-a, do di-rektora Instituta.

Ro�en je 1938. godine, u radni�koj porodici u Ku-len Vakufu, kod Biha�a, u Bosni i Hercegovini. Na po�etku Drugog svetskog rata njegova porodica beži u Beograd. Gimnaziju je završio u Zemunu, a diplomirao je na Odseku za � zi�ku hemiju Prirodno-matemati�kog fakulteta kod akademika Pavla Savi�a.

Još dok je bio apsolvent na fakultetu, po�eo je da sara�uje sa Institutom za � ziku. Kao laborant radi na Odeljenju za � ziku visokih energija, koje vodi profesorka Mira Juri�. U to vreme, u ovoj laboratoriji se analiziraju nuklearne emulzije, a u tom poslu su, pored istraživa�a, angažovani i laboratorijski tehni�ari.

Antanasijevi� se zapošljava na Institutu 1963. godine, godinu dana pošto je diplomirao, �ime postaje jedan od prvih deset stalno zaposlenih istraživa�a. Pod mentorstvom profesora Mire Juri� i Slobodana Ribnikara doktorira 1974. go-

RADE ANTANASIJEVI� (1938—2003)

Page 61: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

59

dine sa tezom „Merenje prinosa ternarne � sije 235U pomo�u nuklearnih emulzija i polimernih de-tektora“.

U narednim godinama, Rade Antanasijevi� �e postati jedan od vode�ih eksperimentalaca u Beogradu. Gotovo zaljubljen u laboratorijski rad, najve�i deo karijere posveti�e nuklearnoj � zici, ispituju�i razli�ite procese u atomskom jezgru.Tokom šezdesetih godina, Antanasijevi� se bavi tehnikom pravljenja fotonuklearnih emulzija i �vrstih detektora teških �estica. Na po�etku slede�e decenije radi na dvostrukom i trostrukom cepanju teških jezgara snopovima brzih protona. Po�ev od 1976. godine, umesto o � siji protonima, objavljuje radove o sudarima teških jezgara sa alfa �esticama.

Od osamdesetih godina u ve�oj meri se posve�uje eksperimentima sa detektorima nuklearnih tra-gova. Uz to, sa grupom ruskih nau�nika �e raditi na nuklearnim ispitivanjima kristala olivina, koji je ozra�en zra�enjem vanzemaljskog porekla. Kasnije �e se baviti i drugim sli�nim geološkim analizama. Tako�e, pored � sije, Antanasijevi� �e ispitivati i fuziju u plazma-fokusu. Tokom ove i naredne decenije, objavljuje zna�ajan broj ra-dova na ovu temu.

U me�uvremenu, Antanasijevi� se sve više intere-suje i za kosmi�ko zra�enje. Kao rezultat toga, na Institutu za � ziku u leto 1997. godine osniva Laboratoriju za merenje niske radioaktivnosti. Ova podzemna, dobro izolovana laboratorija gra-di se u podnožju litice uz obalu Dunava, ispod dvanaest metara lesa. U njoj se po�etkom dve-hiljaditih obavljaju kontinualna merenja miona iz kosmi�kog zra�enja.

Uz gotovo neprekidni eksperimentalni rad, Rade Antanasijevi� aktivno u�estvuje u vo�enju In-stituta. Tokom sedamdesetih godina postaje di-rektor jednog od dva OOUR-a Instituta — OOUR-a za teorijsku i eksperimentalnu � ziku.

Potom, od 1978. na položaju generalnog direkto-ra zamenjuje profesora Aleksandra Milojevi�a, koji odlazi u penziju. U narednih 11 godina, Antanasijevi� �e kao direktor uvesti Institut u njegovo zlatno doba. Zaposli�e veliki broj vrhunskih � zi�ara i u�initi ga jednom od najplod-nijih istraživa�kih ustanova u tadašnjoj Jugosla-viji. Antanasijevi� �e naro�ito obra�ati pažnju na saradnju Inastituta sa privredom i vojskom.

Zahvaljuju�i poslovnim odnosima sa preduze�em „Teleoptik“, Antanasijevi� rešava jedan od tada najve�ih problema Instituta — obezbe�uje novi prostor za rad. Institut se 1983. godine iz zgrade Prirodno-matemati�kog fakulteta seli u Pregrevi-cu, u Zemunu, gde se i danas nalazi.

Godine 1989. Anastasijevi� nije konkurisao za slede�i mandat direktora da bi sve do smr-ti 2003. nastavio da se bavi eksperimentalnim istraživanjima. Zanimljivo je da tokom gotovo dve decenije koliko je obavljao rukovode�e funk-cije u Institutu, Antanasijevi� gotovo uopšte nije prekidao svoj istraživa�ki rad u laboratoriji. Saradnici i prijatelji ga pamte kao vrednog i pre-danog, talentovanog eksperimentalca i �oveka blage naravi. Bio je oženjen, otac dvoje dece.

Gotovo zaljubljen u laboratorijski rad, Antanasijevi� je, uz rukovo�enje Institutom,

najve�i deo karijere posvetio nuklearnoj � zici

Page 62: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE
Page 63: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

OsamdeseteGODINE RAZVOJA

Page 64: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

62

1980

Nakon smrti Josipa Broza Tita u maju 1980. godine, u socijalisti�koj Jugoslaviji polako se menjaju društvene i politi�ke okolnosti, koje �e se u krajnjem ishodu odraziti i na rad nau�noistraživa�kih organizacija134.

U me�uvremenu, Institut za � ziku ulazi u svoju tre�u deceniju. Prebrodivši brojne izazove to-kom sedamdesetih, po�ev od zakonskih prome-na, manjka prostora, strukturalnih reorganizaci-ja i otcepljenja dela kolektiva, Institut prelazi u osamdesete godine, za koje �e se pokazati da su veoma plodne. Zahvaljuju�i prethodnom nego-vanju novih generacija doktora nauka i mladih saradnika, kao i novih nau�nih oblasti, Institut sada postaje sve važnija nau�na ustanova.

Ve� se u drugoj polovini sedamdesetih godina prime�uje zna�ajan rast broja radova — to-kom pet godina, od 1976. do 1980. godine, saradnici Instituta objavili su �ak 238 radova u me�unarodnim �asopisima135. Me�utim, �ak se i iz broja radova vidi da istraživanja trpe zbog nedostatka prostora.

Naime, saradnici Instituta za � ziku su 124 rada objavili samostalno, dok je �ak 114 realizovano u saradnji sa nau�nicima iz drugih ustanova. „Na prvi pogled, taj podatak bi mogao izazvati u nama ose�anje zadovoljstva. Nažalost, zado-voljstvo može biti samo delimi�no. Najmanje 80 odsto od ukupnog broja zajedni�kih radova su ura�eni u inostranstvu. To je posebno izraženo u eksperimentalnim laboratorijama, a posledi-ca je nepostojanja minimuma uslova za ozbil-jan eksperimentalni rad“, zaklju�uje Nau�no ve�e136.

Kako bi se otklonio problem sa manjkom pros-tora, neke laboratorije se izmeštaju u Tvorni�ku ulicu u Zemunu, a uprava Instituta okon�ava pregovore sa „Teleoptikom“ o zakupu fabrike „Kristina Kova�evi�“. U me�uvremenu, Institut nastavlja da raste, i po opremi, i po ljudstvu. Ve� u ovo doba, svake godine nau�nom kolektivu se, u proseku, pridružuje bar �etiri doktora nau-ka. Ovakav trend �e se održati, pa �ak i ubrzati, u dolaze�oj deceniji.

Publikacije po oblastima

Radovi u monogra� jama

Radovi u me�. �asopisima

Doktorske teze

Magistarske teze

Ostale publikacije

Broj nau�nih radnika

Teorijska � zika 6 95 6 7 68 35

Fizika visokih energija / 44 3 4 40 23

Atomska i molekularna / 44 4 2 106 22

Fizika plazme 2 28 5 3 96 39

Fizika �vrstog stanja / 27 1 5 112 35

Page 65: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

63

JOSIP BROZ TITO (1892—1980)

Ta�no u 15.05 �asova 4. maja 1980. godine u bolnici u Ljubljani preminuo je Josip Broz Tito, doživotni predsednik SFRJ. Njegova smrt i potonja impozantna sahrana, koja se pretvo-rila u višednevnu ceremoniju širom Jugoslavije, ozna�ila je kraj jedne epohe. Kao i na celokupni društveni život u socijalisti�koj Jugoslaviji, to �e uticati i na razvoj Instituta za � ziku.

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku 1980. dodeljen� je Džejmsu Votson Kroninu i V�l Logsdon Fi�u z� otkri�e narušenja osnovnih princip� simetrije u r�sp�du neutralnih K-mezon�.

Neke laboratorije Instituta se izmeštaju u Tvorni�ku ulicu u Zemunu, a uprava okon�ava pregovore o zakupu fabrike „Kristina Kova�evi�“

Institut za � ziku �e nastaviti da u�estvuje u orga-nizaciji nau�nih skupova. Tako je tokom 1980. u Dubrovniku organizovana zna�ajna me�unarodna konferencija European Sectional Conference on Atomic and Molecular Physics of Ionized Gases (ES-CAMPIG)137. Ove godine, deseti SPIG organizuje se, tako�e, u Dubrovniku, koji je, o�igledno, postao omiljeno sastajalište � zi�ara.

„U�esnici su mogli da prisustvuju ve�ernjim kon-certima na festivalu Dubrova�ke letnje igre ili samo da piju kafu u nekom od mnogih lokalnih restorana. Susret je bio izvrsna mešavina � zike visokog nivoa, relaksacije na plaži i kulturnih doga�aja najvišeg stepena. Konferencijske ekskurzije su organizovane uglavnom brodi�ima, kako bi se obišla obližnja ostrva Lokrum i Lopud i najlepše i najve�e obližnje ostrvo — Mljet“, piše Jaroslav Labat u radu SPIG from begin-ning to today11.

Page 66: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

64

1981

„Ju�e je u sve�anoj sali Rektorata Beogradskog univerziteta održana sve�ana akademija povo-dom dvadesetogodišnjice postojanja Instituta za � ziku Univerziteta u Beogradu. Institut je od 1961, kada je osnovan, izrastao u moderno op-remljenu nau�noistraživa�ku radnu organizaci-ju“, piše Politika 21. novembra 1981. u tekstu Godine stasavanja povodom obeležavanja dve decenije Instituta za � ziku138.

Na pomenutoj sve�anoj akademiji Savet Instituta uru�io je priznanja pojedincima i institucijama za poseban doprinos u razvoju Instituta i uspešnu dugogodišnju saradnju. Po svemu sude�i, jubilej koji iz nekog razloga nije organizovan u maju, nego u novembru, proti�e u kamernoj atmosferi – ispostavi�e se da �e najve�e proslave biti orga-nizovane za 25 i 35 godina od osnivanja.

Mesec dana pre toga, u oktobru 1981, Institut izdaje tre�u u seriji publikacija Aktivnosti i krat-ki sadržaji radova 1976—1980, koju je uredila Mirjana Popovi�-Boži�, zajedno sa redakcionim kolegijumom.

U to doba, na Institutu za � ziku, u okviru �etiri tada postoje�a OOUR-a, po�inje da se realizuje pet fundamentalnih nau�nih projekata139:

osnovni i metodološki problemi � zike nuklearna � zika � zika plazmene energetike � zika kondenzovanog stanja � zika novih materijala

Sve ove projekte u periodu od 1981. do 1985. � nansirala je Republi�ka zajednica za nauku

Srbije. Nosioci svih ovih istraživana, pored Insti-tuta za � ziku, bili su i Institut za nuklearne nauke „Boris Kidri�“ u Vin�i, Prirodno-matemati�ki i Elektrotehni�ki fakultet u Beogradu139. Ove �etiri institucije su tada organizovale i zajedni�ke postdiplomske studije22.

Ove godine osniva se Društvo � zi�ara Srbije, izdvajanjem iz Društva matemati�ara, � zi�ara i astronoma Srbije. Ovo društvo �e u naredne tri decenije vrlo tesno sara�ivati sa Institutom za � ziku — najugledniji istraživa�i Instituta �e biti predsednici Društva, a kasnije �e i njegovo sedište biti u novoj zgradi Instituta140.

SUSRETNO PLANIRANJE

Kao društvena aktivnost, nauka se u samoup-ravnom sistemu, koji je po�etkom osamdesetih godina prožimao sav život socijalisti�ke Jugo-slavije, � nansirala preko samoupravnih interes-nih zajednica (SIZ), koje su krajnje speci� �ne za tadašnji politi�ki sistem. Takav koncept, proistekao iz niza takozvanih antibirokratskih reformi, danas je teško razumljiv — osnovna ideja je da se, kroz zajednice kao što su SIZ-ovi, susretnu oni delovi društva koji prihoduju višak sredstava sa onima koji ta sredstva troše na opštu dobrobit16. Obe strane su slale svoje delegate koji su odlu�ivali kako i gde potrošiti prikupljena sredstva. U slu�aju nauke, sakupljena su sredstva od privrede, koja su delegati potom raspore�ivali po nau�nim projektima. Ceo sistem se nazivao „susretno planiranje“.

Page 67: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

65

U prvim godinama nakon Drugog svetskog rata, oni nau�ni projekti koji su imali snažnu podršku jugoslovenskog politi�kog vrha, prakti�no su se � nansirali iz neograni�enih saveznih fondova —rukovodioci istraživanja su za sve troškove ljudi i opreme naknadno ispostavljali ra�une saveznoj vladi, koja ih je pokrivala bez ikakvih prethodnih � nansijskih planova141.Po�ev od šezdesetih godina, kako na saveznom, tako i na republi�kim nivoima, uspostavljaju se znatno strožiji mehanizmi za � nansiranje pro-jekata, pri �emu se sa godinama savezni fondovi sve više povla�e, prepuštaju�i republikama teret nau�nih i tehnoloških istraživanja. Krajem sedamdesetih godina, Savezni fond za nau�ni rad se potpuno ukida. Finansiranje fun-damentalnih i primenjenih istraživanja prelazi na Republi�ku zajednicu za nauku142. Ova organizacija predstavlja takozvanu samoup-ravnu interesnu zajednicu (SIZ) prve kategorije16 — sredstva raspodeljuju delegati po oblastima istraživanja, a nau�ne institucije apliciraju za materijalnu podršku kroz pojedina�ne, ali široko de� nisane nau�ne projekte. Pored sredstava

Republi�ke zajednice, deo � nansiranja, posebno za primenjene i razvojne projekte, dolazi i od beogradskog SIZ-a za nauku. Jedan deo „materijalne osnove za nau�na istraživanja“ poti�e od razvojnih i primenjenih projekata koje � nansira privreda, a �esto i voj-ska. Uz to, Institut za � ziku, osim sredstava iz doma�ih izvora, za svoje projekte � nansijsku podršku dobija i izvan zemlje. Inostrana sredstva stižu kroz ugovore sa instituci-jama kao što su Nacionalni biro za standarde SAD, Nacionalna nau�na fondacija SAD, Me�unarodna agencija za atomsku energiju i druge. Saradnja sa SAD je posebno zna�ajna. Po�ela je kao oblik vra�anja državnog duga za žito, ali je � zi�arima Instituta donela dragocenu opremu, kao i iskust-vo u pisanju me�unarodnih projekata22.

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku 1981. bila je dodeljen� Nikol�su Bloembergenu i Arturu Leon�rd Š�vlovu z� doprinos r�zvoju l�serske spektroskopije, kao i K�i M. Siegb�nu z� doprinos r�zvoju elektronske spe-ktroskopije visoke rezolucije.

FINANSIRANJE NAU�NIH PROJEKATA

„Milan Kurepa je bio motor nau�noistraživa�kog rada i promoter etike, dok je Zvonko Mari� podizao intelektualnu atmosferu“

Petar Gruji�

20-GODIŠNJICA: A. Milojevi�, R. Antanasijevi�, M. Kurepa

Page 68: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

66

1982

Uo�i preseljenja u Zemun, na Institutu za � ziku vodi se velika rasprava. U to vreme radi se na adaptaciji bivše fabrike kože „Kristina Kova�evi�“, na obali Dunava, koju je Institut bez nadoknade od preduze�a „Teleoptik“ dobio na koriš�enje u periodu od deset godina.

Me�utim, pojedini OOUR-i Instituta ne dele vi�enje generalnog direktora, Radeta Antanasijevi�a, da se na lokaciji u Zemunu ceo kolektiv Instituta može trajno smestiti. Zaposleni koji su se zala-gali da sedište ostane na Prirodno-matemati�kom fakultetu — mahom teoreti�ari — iznose niz ar-gumenata protiv preseljenja. Problem za mnoge je udaljenost nove lokacije, koja se u to doba prakti�no nalazi izvan zone grada. Upravi se za-mera i što adaptira novi prostor, jer se veruje da �e — kao što je bio obi�aj u samoupravljanju — to zna�iti manje plate za zaposlene42.

Vode�i ljudi Instituta ipak misle da je sazrelo vreme da se Institut useli u svoju zgradu i da je postupno osposobi. Za ovu ideju zalaže se i teoreti�ar Zvonko Mari�, jedan od najuticajni-jih ljudi na Institutu. Celogodišnja rasprava se okon�ava referendumom po OOUR-ima — pokaza�e se da je dugo ube�ivanje od kancelarije do kancelarije, od laboratorije do laboratorije, urodilo plodom, te svi OOUR-i odlu�uju da se In-stitut preseli u Zemun.

Zaposleni, me�utim, ne znaju da se uprava u pogledu adaptacije suo�ava sa neobi�nim prob-lemom. U to doba, naime, zbog krize su zako-nom zabranjene investicije, tako da nije mogu�e graditi neprivredne objekte143. Zato direktor In-stituta, Rade Antanasijevi�, još u maju 1980. go-

dine pokušava da premosti ovaj problem i obra�a se Saveznom sekretarijatu za � nansije traže�i tuma�enje zakona144.

Problem �e se rešiti tako što Institut dobija zvani�no dopuštenje od saveznih organa za „privo�enje zgrade nameni“. Rešenje o tome �e biti �uvano kao vrlo dragocen dokument — u nizu inspekcija uprava �e zahvaljuju�i njemu opravda-ti velike radove na zgradi koja �e slede�e godine postati novo sedište Instituta. U me�uvremenu, u okolini Valjeva na inicijativu grupe istraživa�a, nastavnika i studenata 1982. godine osniva se Istraživa�ka stanica Petnica145. Ova nevladina ustanova za vanškolsko obrazova-nje talentovanih u�enika u narednim decenijama posta�e pravi rasadnik budu�ih stru�njaka. U brojnim uspesima, ali i iskušenjima, Institut za � ziku �e poput starijeg brata pružati bezrezervnu podršku Petnici, a ona �e formirati nekoliko novih generacija istraživa�a Instituta.

Page 69: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

67

1. PMF, IV-V sprat, Studentski trg 12Prvobitno sedište Instituta

2. Ulica maršala Birjuzova 14Iznajmljene prostorije — Ra�unovodstvo; OOUR za primenjena i razvojna istraživanja147

3. Ulica kneza Miloša 4/IVIznajmljene prostorije — Grupa za razvoj svetlosnih izvora; ra�unovodstvo148

4. Tvorni�ka ulica (Aleksandra Dub�eka) 20Iznajmljen prostor — OOUR za � ziku konverzije energije

5. Ulica Maksima Gorkog (Pregrevica) 118Novo sedište Instituta

Nobelov� n�gr�d� za � zike 1982. dodeljen� je Kenet G. Vilsonu z� teoriju kriti�nih fenomen� u vezi sa f�znim prel�zima.

SVE LOKACIJE INSTITUTA

Od osnivanja, Institut je sa odsekom za � ziku delio prostorije na �etvrtom spratu Prirodno-matemati�kog fakulteta. Tokom šezdesetih, kako rastu zahtevi za prostorom u koji bi se smestila nova laboratorijska oprema, Institut se proširuje u dogra�eni prostor na petom spratu. Zahvaljuju�i tome, tada raspolaže sa oko 500 kvadratnih metara prostora. Tokom sedamdesetih, kada broj zaposlenih i nau�nih projekata bude naglo sko�io, i ovaj pros-tor posta�e tesan. Zbog toga Institut zakupljuje kancelarijski prostor u Ulici maršala Birjuzova 14, gde izmešta deo ra�unovodstva22. Posle toga, In-stitut zakupljuje i prostor u Ulici kneza Miloša 4, koji je bilo neophodno adaptirati. Nakon adap-tacije ovde se preseljava grupa za razvoj svetlo-snih izvora146.

Godine 1978. jedan broj saradnika, predvo�enih Draganom Kosanovi�em, napušta Institut i osniva Institut za primenjenu � ziku, za koji dobija novu zgradu u Ulici Mihajla Pupina na Novom Beogra-du. Nakon toga, Institut zakupljuje i deo fabrike kože „Del� n“ u Tvorni�koj ulici broj 20 u Zemunu, kako bi se našlo dovoljno mesta za eksperimen-talne aparature, radionice i raznovrsnu opremu.

Institut 1980. godine adaptira ovaj prostor od 1000 kvadratnih metara. U njega se u po�etku smešta dvadesetak istraživa�a, a kasnije skoro ceo OOUR za � ziku konverzije energije22. Me�utim, izvesno je da ovde ne�e dugo ostati — u to vreme sve više se govori o izgradnji još jednog kraka autoputa kroz Beograd, koji je prema planu trebalo da pro�e upravo kroz Tvorni�ku ulicu42.

Godine 1983. Institut �e se kona�no preseliti na današnju lokaciju u Pregrevicu, nekadašnju Ulicu Maksima Gorkog u Zemunu.

5

1

23

4

Page 70: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

68

1983Godina 1983. je jedna od zna�ajnijih za � ziku u XX veku. U CERN-u Karlo Rubija sa brojnim saradnicima potvr�uje postojanje W i Z bozona na tada najmo�nijem akceleratoru Super Pro-ton Synchrotron (SPS). Sa ovim spektakularnim otkri�em prenosilaca elektroslabe interakcije, o kom su izvestili svi svetski mediji, dovršava se slika standardnog modela � zike elementarnih �estica130. I za Institut za � ziku ovo je presudna godina —kona�no se seli u sopstvenu zgradu, u adaptirane ruševine fabrike kože „Kristina Kova�evi�“ u Ze-munu, gde se i danas nalazi njegovo sedište149.

U vreme preseljenja, broj stalnih saradnika u In-stitutu je dostigao skoro 200, od kojih �etvrtinu �ine doktori nauka. Naime, ove godine kolektiv dodatno raste — na Institut se vra�a jedan broj nau�nih radnika koji su ga pet godina ranije na-pustili da bi radili u otcepljenom Institutu za primenjenu � ziku. Pokazalo se da je ta ustanova imala previše izraženu komercijalnu orijentaciju, tako da, uprkos savremenoj opremi za eksperimentisanje, � zi�ari u tom okruženju nisu bili u prilici da se u dovoljnoj meri, na pravi na�in, posvete nau�nim istraživanjima150. Zato se neki od njih vra�aju na Institut, uglavnom u OOUR za eksperimentalnu � ziku22.

Ove godine, Institut ponovo reorganizuje svoje OOUR-e. Pre�ašnji OOUR za � ziku interakcije atomskih i elementarnih �estica i OOUR za � ziku kondenzovanog stanja i nove materijale, koji su postojali prethodnih pet godina, sada se spa-jaju u OOUR za eksperimentalnu � ziku. OOUR-i za teorijsku i za � ziku konverzije energije se ne menjaju.

Tako je Institut umesto �etiri dobio tri OOUR-a. Me�utim, iste godine, zbog transakcije oko pre-seljenja, Institutu �e se priklju�iti i deo Instituta za hemijska, tehnološka i metalurška istraživanja, koji postaje novi OOUR za opštu i � zi�ku hemiju. Njemu �e biti ustupljen dotadašnji prostor In-stituta na PMF-u151. Sedam godina kasnije, ovaj OOUR �e napustiti Institut.

U svakom slu�aju, Institut tokom osamdesetih �ine:

� OOUR za teorijsku � ziku � OOUR za � ziku konverzije energije � OOUR za eksperimentalnu � ziku � OOUR za opštu i � zi�ku hemiju � Radna zajednica i zajedni�ke službe

Page 71: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

69

Mogu�nost da Institut trajno dobije svoj prostor javila se krajem sedamdesetih godina. Naime, u okviru gradske Samoupravne interesne zajednice (SIZ) za nauku, Institut je uspostavio saradnju sa preduze�em „Teleoptik“, koje pravi precizne in-strumente, opremu i automatske ure�aje. Sarad-nja se produbljuje sa godinama — kad je donet zakon kojim su sve � rme obavezne da imaju razvojni sektor, Institut preuzima tu obavezu na sebe u ime „Teleoptika“42. U ovoj saradnji postoji i tre�i, vrlo važan partner — Institut za hemijska, tehnološka i metalurška istraživanja, koji je godinama tesno sara�ivao sa „Teleoptikom“. Ovaj institut je, tako�e, imao problem sa prostorom, ali je bio zainteresovan da ostane u centru Beograda, u blizini PMF-a151. Zato „Teleoptik“ nudi Institutu za � ziku svoju napuštenu fabriku kože „Kristina Kova�evi�“ u Ulici Maksima Gorkog u Zemunu (današnja Pre-grevica), a Institut svoj dotadašnji prostor na PMF-u ustupa Institutu za hemijska, tehnološka i metalurška istraživanja.

Kako bi se ova komplikovana transakcija realizo-vala, u aprilu 1981. sve tri organizacije udružuju se u poslovnu zajednicu „Taurunum“152. Uz to, deo Instituta za hemijska, tehnološka i metalurška istraživanja formalno prelazi na Institut za � ziku i transformiše se u OOUR za opštu i � zi�ku hemiju.

Udruživanje u Istraživa�ko-razvojni centar „Tau-runum“ obezbe�uje uslove za preseljenje Insti-tuta, koje prati i složena � nansijska transakcija. Naime, hemi�ari pla�aju deo troškova adaptacije fabrike „Kristina Kova�evi�“, onaj deo koji od-

govara površini prostora na PMF-u, dok Institut pla�a ostatak adaptacije. Zahvaljuju�i ovom sporazumu, Institut �e bez naknade tokom deset godina koristiti prostor u Zemunu.

Pre adaptacije fabrika „Kristina Kova�evi�“ se nalazila u ruševnom stanju — jedan deo zgrade bio je bez krova, na nekim spratovima se obrušio plafon, a u svim prostorijama se ose�ao težak miris, uobi�ajen u postupku prerade kože. Me�utim, o�evi Instituta ovaj prostor nisu videli kao ruševinu. „Kolega, ovo �e biti sjajno!“, uz-viknuo je Zvonko Mari�, prilikom prvog obilaska budu�eg sedišta Instituta42.

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku 1983. dodeljena je Subr�m�ni�n ��ndr�sek�ru z� teorijsk� istr�živ�nj� � zi�kih proces� od zn���j� z� strukturu i evolu-ciju zvezd� i Vilijemu Alfred F�uleru z� teorijsk� i eksperiment�ln� istr�živ�nj� nukle�rnih re�kcija od zn���j� z� formir�nje hemijskih elemen�t� u univerzumu.

NOVO SEDIŠTE INSTITUTA

„Tek nakon preseljenja u Pregrevicu Institut je po�eo smisleno da radi“

Dragan Popovi�

NOVO SEDIŠTE INSTITUTA: Zgrada fabrike kože pre adaptacije

Page 72: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

70

1984

Na stadionu Koševo u Sarajevu 8. februara 1984. otvaraju se Zimske olimpijske igre, koje �e za mnoge Jugoslovene predstavljati jedan od naj-blistavijih momenata u istoriji SFRJ153. Mada je po�etkom osamdesetih u zemlji vladala ekonom-ska kriza, tadašnje vlasti su uložile ogromna sred-stva u organizaciju Olimpijade, koja je protekla besprekorno, kao jedna od prvih koju nije bojko-tovao ni zapadni ni isto�ni blok.

Za � zi�are sa Instituta za � ziku po�inje zlatno doba. Nakon preseljenja u novu zgradu u Ze-munu, stabilizuje se istraživa�ki rad, a materi-jalni položaj je uprkos krizi sve bolji zahvaljuju�i velikom radu na primenama. Oko polovine sred-stava za � nansiranje nau�nog rada u to vreme stiže od Republi�ke zajednice za nauku, dok se ostala sredstva dobijaju od privrede i vojske154. Tako�e, odre�ena sredstva poti�u iz saradnje sa inostranstvom, uglavnom sa SAD155.

Nakon što su 1978, 1980. i 1982. Simpozijumi � zike jonizovanih gasova (SPIG) održani u Du-brovniku, ova konferencija se ponovo seli uz jadransku obalu — XII SPIG �e biti organizovan u Šibeniku156. Broj pozvanih predava�a znatno je ve�i nego na prethodnim simpozijumima — skoro 50. Tako�e, ovaj �e SPIG biti upam�en po poster prezentacijama, koje se, slede�i sve popularniju praksu sa svetskih konferencija, tada prvi put po-javljuju.

U me�uvremenu, Univerzitet u Sarajevu, kao je-dan od organizatora, predlagao je da se SPIG sa mora preseli u planine. Podstaknuti uspešnom or-ganizacijom zimske Olimpijade, bosanski � zi�ari predlažu da se SPIG održi na planini Igman, što �e se ostvariti tek 1988, nakon što Simpozijum dva puta bude održan u Šibeniku11.

JNA

Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, In-stitut za � ziku, kao i sve druge jugoslovenske nau�noistraživa�ke organizacije, sara�uje sa Ju-goslovenskom narodnom armijom (JNA). Institut je u svom nau�nom radu povremeno dolazio do tehnoloških rešenja koja su mogla na�i primenu i u vojsci, a povremeno je rešavao i probleme sa kojima namenska industrija i vojni instituti nisu mogli da iza�u na kraj, mada nije bio upu�en u kona�nu namenu tih projekata. Saradnja se odvi-jala preko Vojno-tehni�kog instituta, za koga su sastavljani naru�eni stru�ni elaborati ili konstrui-sani raznovrsni instrumenti i delovi opreme157.

Page 73: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

71

Nobelovu n�gr�du z� � ziku 1984. podelili su K�rlo Rubij� i Sajmon v�n der Mer z� odlu�uju�i dopri-nos velikom projektu koji je doveo do otkri�� W i Z bozona, prenosioca sl�be inter�kcije.

Osamdesetih godina, socijalisti�ka Jugoslavija dostiže vrhunac tehnološkog razvitka u vojnoj na-menskoj insdustriji. Kruna višegodišnjih napora vojnih i civilnih istraživa�a i razvojnih inženjera predstavlja M-84, savremeni tenk tre�e generacije. Posle petogodišnjeg razvoja, 1984. po�inje serijska proizvodnja. M-84 se potom izvozi u Kuvajt i druge zemlje, u�estvuje u ratu u Iraku 1990. i svuda dobi-ja izuzetne ocene me�unarodnih stru�njaka.

Me�utim, nakon proizvedenih 600 komada, 1992. prestaje njegova proizvodnja — ovaj tenk je u pravom smislu bio jugoslovenski proizvod. U nje-govoj izradi u�estvovala su preduze�a i razvojne laboratorije iz svih jugoslovenskih republika, tako da ga više nije bilo mogu�e sastaviti nakon raspa-da zajedni�ke države. Nažalost, tenk �e obeležiti i sve ratove koji su taj raspad pratili.

M-84 je razvijen iz sovjetskog modela T-72, za koji je kupljena licenca i koji je tehnološki unapre�ivan tokom sedamdesetih godina u projektu Igman.

Tako se došlo do ideje da vojno-tehni�ki zavodi, za-jedno sa civilnim institutima i industrijom, pokrenu projekat Kapela i razviju autenti�an doma�i tenk, koji bi se izvozio širom nesvrstanih zemalja. M-84 se sklapao u fabrici „uro akovi�“ u Slavonskom Brodu, a u ovom poduhvatu direktno je u�estvovalo oko 240 drugih jugoslovenskih fabrika, dok je skoro 1000 preduze�a bilo indirektno uklju�eno.

Kao i brojne druge nau�ne ustanove u SFRJ, u razvoju ovog tenka u�estvuje i Institut za � ziku — istraživa�i Instituta su angažovani na razvoju nekih njegovih vitalnih komponenti, kao što je elektronski sistem za upravljanje vatrom (SUV). Taj sistem je pod-razumevao senzorno merenje spoljnih uslova, kao što su temperatura i brzina vetra, što su podaci koje je ra�unar tenka ura�unavao prilikom ga�anja mete.

RAZVOJ I PRIMENE: PROJEKAT KAPELA

„Institut je imao ne samo nau�nu, ve� i obrazovnu ulogu. Mnogi �lanovi predavali su na univerzitetima širom Srbije“

Slobodan Vukovi�

Page 74: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

72

1985Dolazi budu�nost. U drugu polovinu osamdesetih, planeta ulazi sa 4,8 milijardi stanovnika. Hladni rat je na izmaku — ove godine se prvi put susre�u ameri�ki predsednik Ronald Regan i lider SSSR-a Mihail Gorba�ov76. Svet osvajaju kompjuteri, a na tržište izlaze Amiga, igrica Tetris i Windows 1.0. Najve�i bioskopski hit ove godine je Povratak u budu�nost, a na televizijama se emituje serijal Posle dvehiljadite158.

Institut za � ziku �ini 227 stalnih saradnika, koji —ako se izuzme pridruženi OOUR za hemiju — rade u tri OOUR-a. Organizaciono, oni su posve�eni teorijskoj � zici, � zici konverzije energije i eks-perimentalnoj � zici, a po na�inu � nansiranja, formalno su okupljeni oko projekata koji nose nazive:

Osnovni i metodološki problemi � zike Nuklearna � zika Fizika plazmene energetike Fizika kondenzovanog stanja i novih materijala

Me�utim, u praksi, istraživanja se ipak koncentrišu na nešto razu�eniju i konkretniju listu. Tako se na Institutu osamdesetih prou�ava159:

Kvantna mehanika i statisti�ka � zika Fizika kona�nih sistema Teorija polja i �estica Nuklearna � zika visokih energija Atomska i molekularna � zika Fizika plazme Laseri i njihova primena Fizika kondenzovanog stanja

Ove godine, na inicijativu Zvonka Mari�a, u Narod-noj biblioteci Srbije organizuje se još jedan sim-pozijum posve�en � zi�arima XX veka: Nils Bor i savremena � zika160.

RAZVOJ I PRIMENE:ZAŠTITNE MASKE

Još sredinom sedamdesetih, � zi�ari iz Laborato-rije za atomsku i molekularnu � ziku došli su do rešenja za ispitivanje pouzdanosti zaštitnih mas-ki. Naime, u to doba, zaštitne maske su se proiz-vodile u ogromnim serijama, a kako se nisu mogle testirati metodom slu�ajnog izbora postavljalo se pitanje kako ustanoviti da li � lter za vazduh svake proizvedene maske propušta otrovne gasove22. Fizi�ari sa Instituta su se dosetili da svaku masku sa spoljnje strane izlože SO2 gasu. Naime, SO2 gas je pogodan zbog pojave � uorescencije — kada se izloži svetlosti, on emituje svetlost ve�e talasne dužine. Zato se unutrašnji deo svake maske može jednostavno osvetliti obi�nom UV lampom i pro-veriti da li u tom delu ima SO2 gasa koji je � lter propustio. Ukoliko ga ima, pod UV svetlom gas � uorescira i postaje vidljiv, što zna�i da je maska neispravna. Ovaj projekat su razvijali Aleksandar Stamatovi�, Leposava Vuškovi�, Iztok �adež, Mi-lan Kurepa i drugi. On je kasnije realizovan sa preduze�em „Miloje Zaki�“ iz Kruševca, kome je isporu�en automatski sistem za kontrolu � ltera svake proizvedene maske. Ovaj ure�aj je izra�en u radionici Instituta162.

Page 75: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

73

LJUDI

Ako se izuzme formalno pridruženi OOUR za opštu i � zi�ku hemiju, Institut za � ziku ima ukupno 227 stalnih saradnika, od kojih su 59 doktori nauka, a 23 magistri. No, stalno zaposlenih ima manje —prema podacima Nau�nog ve�a, poslednjeg dana ove godine u Institutu je stalno zaposleno 196 ljudi. �etiri doktora i šest magistara nisu u stal-nom radnom odnosu, tako da Institut zapošljava 55 doktora nauka i 17 magistara159.

Po OOUR-ima, ta raspodela izgleda na slede�i na�in:

OOUR Institut za teorijsku � ziku35 zaposlenih (27 doktora nauka, 2 magistra)

OOUR Institut za � ziku konverzije energije38 zaposlenih (10 doktora nauka, 9 magistara)

OOUR Institut za eksperimentalnu � ziku99 zaposlenih (18 doktora nauka, 6 magistara)

Radna zajednica i zajedni�ke službe24 zaposlena (4 sa visokom stru�nom spremom)

RAZVOJ I PRIMENE:METEOSENZOR

Posle niza pokušaja, na Institutu za � ziku razvi-jeni su napredni meteosenzori, koji su mogli da mere brzinu i pravac vetra. Oni su funkcionisa-li po sistemu termopara161 — ure�aj se sastojao od dve horizontalne cev�ice izme�u kojih je bio greja�, tako da se pri strujanju vazduha hladila samo jedna, što je na njoj menjalo elektri�ni ot-por. Ja�ina elektri�ne struje se zbog toga mogla prera�unati u brzinu vetra. Ovakav senzor je na obe horizontalne ose merio pravac i brzinu vetra u opsegu do 40 m/s. Koristio se, izme�u ostalog, na meteorološkim stubovima. Jedan takav postavljen je na Institutu u Vin�i i dobio je atest Me�unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

RAZVOJ I PRIMENE:LASERSKI DALJINOMER

Jedan od proizvoda koji su razvijeni na Institutu za � ziku, a koji je postao izuzetno poznat, jeste i laserski daljinomer. Kao i drugi opti�ki ure�aji koji su ovde konstruisani, daljinomer je nastao zahvaljuju�i saradnji sa preduze�em za optiku „Zrak“ iz Sarajeva. Laserski daljinomer je ure�aj koji koristi laserski snop da izmeri rastojanje. Os-novna ideja je da se pošalje laserski impuls ka prepreci, pa da se sa�eka dok se signal ne vra-ti. Merenjem faznih pomaka u modulaciji snopa može se izra�unati koliki put je signal prešao. Zbog širenja snopa preciznost ure�aja nije velika na rastojanjima ve�im od jednog kilometra, ali je dovoljna za ve�inu primena.

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku dodeljen� je 1985. Kl�usu fon Klicingu z� otkri�e kv�ntnog Holovog efekta.

Page 76: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

74

1986Dana 26. aprila 1986. u nuklearnoj elektrani �ernobilj dolazi do incidenta na reaktoru 4 koji �e ostaviti dubok trag na razvoj nuklearne tehnike, ali i nau�ni napredak uopšte163. U javnost izlaze dokazi iz istraživanja britanskog nau�nika Džozefa Farmana o antarkti�koj rupi u ozonskom omota�u164. U me�uvremenu, pri poletanju sa kosmodroma u Svemirskom centru „Kenedi“, na Floridi, eksplodira spejs-šatl �elindžer, a u jednoj od najve�ih tragedija u istoriji osvajanja svemira strada sedam astronauta158. Budu�nost — za koju se �inilo da dolazi — posle ove godine, nikad nije bila dalje.

U � zi�kim laboratorijama, me�utim, dolazi do izuzetno važnog otkri�a, �ije �e se posledice pro-tegnuti i na XXI vek. U IBM-ovom centru u Cirihu, u Švajcarskoj, Johan Bednorc i Karl Miler 1986. otkrivaju visokotemperaturnu superprovod-nost165. Oni pokazuju da kerami�ki materijali na bazi bakra, kao što je LaBaCuO, mogu provoditi struju bez otpora i na temperaturama ve�im od 30 K. Ovo otkri�e, za koje su Bendorc i Miler ve� slede�e godine nagra�eni Nobelovom nagradom, otvara mogu�nost neverovatnih primena. Fizi�ari širom sveta iznova se okre�u istraživanjima su-perprovodnosti.

Uporedo s tim, na Institutu dolazi do renesanse u istraživanju anizotropnih superprovodnika. Fizi�ari �vrstog stanja, Zoran Popovi�, Goran Staniši� i Miodrag Pavlovi�, sintetizuju materijal na bazi itrijuma, barijuma i bakra, koji na tem-peraturi te�nog azota pokazuje osobine super-provodnosti, o �emu pišu i beogradski mediji166.U isto vreme, na istraživanju superprovodnosti, teorijska grupa oko Ljiljane Dobrosavljevi�-Gruji� sara�uje sa Univerzitetom Paris XI u Orseju, a projekte � nansiraju i sredstvima Nacionalne fon-dacije za nauku SAD — prvi projekti su realizovani u periodu 1986—1989, a drugi 1989—199233.

U maju 1986. Institut slavi 25 godina postojanja. Godišnjica je obeležena sve�anom akademijom u Pozorištu u Zemunu. Gostima sa univerziteta i drugih nau�nih instituta, ali i vojske, privrede i politike, kao i svim ostalim prijateljima i sarad-nicima, obratili su se direktor Rade Antanasijevi� i drugi vode�i ljudi Instituta.

Neposredno pre toga, u aprilu, iz štampe izlazi �etvrti u seriji zbornika Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1981—1985, koji su uredili Zoran Petrovi�, Ljiljana Simi�, Zorica or�evi� i Pavle An�us. To-kom leta, XIII SPIG organizuje se u Šibeniku, na istom mestu gde je bio i dve godine ranije167.

Ove godine �e se Institut oprostiti od svog rodona�elnika i dugogodišnjeg direktora, profe-sora Aleksandra B. Milojevi�a, koji je te godine preminuo u Beogradu.

�ERNOBILJ: Budu�nost koja nije došla

Page 77: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

75

PRVIH 25 GODINA

„Tokom ovog perioda Institut je narastao u jednu od vode�ih institucija u zemlji u oblasti � zike“, navodi Nau�no ve�e Instituta u aprilu 1986. go-dine. Povodom �etvrt veka postojanja, Ve�e u predgovoru zbornika Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1981—1985. izražava nadu da �e ta knjiga „doprineti proslavi ovog datuma daju�i uvid u ak-tivnosti saradnika Instituta u oblasti fundamen-talnih i primenjenih istraživanja, koja su oduvek bila osnovni razlog postojanja ovog Instituta“.

Nobelovu n�gr�du z� � ziku 1986. dobio je Ernst Rusk� z� fund�ment�lni r�d u elektronskoj optici i z� izradu prvog elektronskog mikroskop�, kao i Gerd Binig i H�jnrih Rorer z� izradu prvog skenir�ju�eg tuneliraju�eg mikroskopa.

RAZVOJ I PRIMENE:VETROGENERATORI

Još sredinom osamdesetih godina, na Institutu se pokre�u pionirski projekti u oblasti obnov-ljivih izvora energije. Godine 1985. u listu So-lar 85 izlaze dva rada o koriš�enju energije ve-tra za autonomne izvore elektri�ne energije. To istraživanje je uklju�ivalo prethodno prikuplja-nje podataka o brzini i pravcu vetra na Kopaoniku i dodatnu meteorološku analizu. Ovaj projekat realizuju Milan Popovi� i Marko Popovi�, koji �e iste godine u San Francisku predstaviti program za energiju vetra u Jugoslaviji. Nažalost, zbog nedostatka sredstava ni Institut, kao ni sve ostale ustanove u Srbiji, nisu posvetile dovoljno veliku pažnju autohtonom razvoju vetrogeneratora i drugih održivih izvora energije168.

RAZVOJ I PRIMENE:NADZVU�NI AVION

Teorijski � zi�ari sa Instituta u�estvovali su u jed-nom vrlo zanimljivom projektu koji je bio ve-zan za poduhvat konstruisanja jugoslovenskog nadzvu�nog aviona. Naime, ondašnje vlasti su želele da konstruišu sopstveni nadzvu�ni avion, za šta su ulagana zna�ajna sredstva169. Testiranje prototipova i probnih modela obavljalo se u tako-zvanim vazdušnim tunelima, što nije bilo ni jef-tino ni jednostavno. Teoreti�ari sa Instituta pre-mostili su ovaj problem i zadatak „nadzvu�nog opticanja krila“ rešili numeri�ki, primenom Navi-je—Stoksovih jedna�ina, koje opisuju kretanje � uida42. Mada Jugoslavija nikad nije konstruisa-la svoj nadzvu�ni avion, � zi�ari su svoj zadatak uspešno rešili — to je bio prvi veliki projekat primene so� sticiranih numeri�kih metoda.

„Otkri�e visokotemperaturnih superprovodnika uticalo je na pove�anje broja studenata u ovoj oblasti“

Ljiljana Dobrosavljevi�-Gruji�

�ETIRI DIREKTORA: A. Milojevi�, R. Antanasijevi� (sede);M. Popovi�, D. Popovi� (stoje)

Page 78: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

76

1987

Godina 1987. obeležena je velikim politi�kim i društvenim previranjima u tadašnjoj Socijalisti�koj Republici Srbiji. Nakon incidenta u kasarni JNA u �upriji i nereda na Kosovu, beogradskim medijima širi se talas nacionalizma. Ve� na samom po�etku godine, dnevni list Politika objavljuje humoresku Vojko i Savle sa izmišljenim potpisom, �iji je cilj da napadne uglednog intelektualca Gojka Nikoliša170. Ovom paskvilom je u manjoj meri izvrgnut ruglu i � zi�ar Pavle Savi�, osniva� Instituta u Vin�i. To sa jedne strane izaziva veliku buru u javnosti, a sa druge, otvara sezonu medijskih napada. Lažnim optužbama i oštrom retorikom priprema se teren za Osmu sednicu Centralnog komiteta Saveza ko-munista Srbije, na kojoj je u septembru smenjen ceo tadašnji politi�ki vrh, a vlast preuzeo Slobo-dan Miloševi�171.

U institucijama poput Instituta za � ziku te promene se još uvek ne ose�aju, ali je sasvim o�igledno da se Jugoslavija približava svom kraju. Za samo nekoliko godina zemlja �e u�i u krizu, koja �e se dramati�no odraziti i na nau�ni rad.

Ovih godina Institut pokušava da oja�a saradnju sa privredom. U to doba se ostvaruje uspešna saradnja sa brojnim preduze�ima, me�u ko-jima su „Krušik“ iz Valjeva, „Miloje Zaki�“ iz Kruševca22, a Institut �ak pravi delove i za Ter-moelektranu „Nikola Tesla“ u Obrenovcu162. Uz to, po tadašnjem zakonu, preduze�a su morala da imaju sopstveni razvojni sektor ili da, umesto toga, angažuju postoje�e istraživa�ke ustanove, kao što je Institut.

Najintenzivniju saradnju Institut je imao sa preduze�em „Teleoptik“ iz Zemuna, koje mu je ustupilo zgradu i sa kojim je po�etkom de-cenije ušao u Istraživa�ko-razvojni centar „Tau-runum“152. Me�utim, u narednim godinama, sa opštom društvenom krizom, ova idili�na saradnja, kao i mnoge druge, ne�e opstati.

Tre�i iz serije simpozijuma posve�enih � zi�arima XX veka, koji je inicirao Zvonko Mari�, Institut or-ganizuje 1987. godine u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti sa temom Ervin Šredinger i nauka našeg veka.

Page 79: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

77

RAZVOJ I PRIMENE:BOJE I OSVETLJENJE

Jedna od tema kojima je posve�ena ve�a pažnja tokom osamdesetih godina na Institutu za � ziku vezana je za boje i osvetljenje prostora. Godinu dana nakon me�unarodnog savetovanja u Mariboru 1984. o bojama i metrici boja, Veljko Georgijevi� �e doktorirati sa tezom o istraživanju kalorime-trijskih sistema za reprodukciju boja, gde je pri-kazana procedura kompjuterskog pore�enja boja na mešavinama pigmenata. Zajedno sa sarad-nicima, Veljko Georgijevi� �e se baviti uticajem visokore� ektuju�ih pigmenata, kao i bojama u proizvodnji lakova i automobilskoj industriji. Po�etkom osamdesetih, Radoš Nikoli� po�inje da se bavi projektovanjem osvetljenja, nastavljaju�i zapo�eta merenja kvaliteta osvetljenosti škola173. Zahvaljuju�i instrumentaciji koja je kupljena kra-jem sedamdesetih, on je u narednim godinama dao više predloga o projektovanju rasvete, iz-boru svetlosnih izvora i primeni boja u školskim u�ionicama174.

BIBLIOTEKA

Od samog formiranja Instituta za � ziku, biblioteka predstavlja jedan od najvažnijih delova ustanove. Za nau�ni rad u to doba nezaobilazna je dobro organizovana, katalogizirana biblioteka, koja je opremljena savremenim �asopisima sa sveže ob-javljenim nau�nim radovima i pregledima radova koji su tek primljeni za objavljivanje. Institut je veliku biblioteku imao ve� na PMF-u. Prostor za nju je obezbe�en nakon što se Institut proširio i na peti sprat zgrade, kada je Institut formirao sve one službe koje �ine jednu nau�nu insti-tuciju — biblioteka, sala za seminare, sopstveni laboratorijski prostor i prostor za administraciju.

Kada se dve decenije kasnije Institut selio u Ze-mun, pitanje biblioteke bilo je jedno od klju�nih, budu�i da istraživa�ima zbog daljine nove lokaci-je više nisu bile na raspolaganju druge univer-zitetske biblioteke. Zahvaljuju�i donaciji velikog broja �asopisa od ameri�kih kolega, fond bib-lioteke se u godinama nakon preseljenja naglo uve�ava. Za nau�ni rad posebno je zna�ajan fond prestižnih me�unarodnih �asopisa — Institutska biblioteka je bila pretpla�ena na najve�i broj nau�nih i stru�nih �asopisa u Srbiji22. Decenija-ma je prikupljala ukori�ene serije svih izdanja �asopisa kao što su Physics Review, Physics Re-view Letters, Journal of Physics i brojni drugi žurnali specijalizovani za pojedine oblasti � zike.

Biblioteka Instituta za � ziku je do kraja osamde-setih postala najve�a kolekcija knjiga i radova iz � zike na zapadnom Balkanu172. U to doba, niko nije ni pomišljao da bi ulogu biblioteke jednog dana mogli da zamene kompjuteri.

Nobelovu n�gr�d� z� � ziku 1987. podelili su J.Džordž Bednorc i K. Aleks�ndar Miler z� v�žan prodor vezan za otkri�e superprovodnosti u ker�mi�kim m�terij�lim�.

Biblioteka Instituta do kraja osamdesetih postala je najve�a kolekcija knjiga i radova iz � zike na zapadnom Balkanu

Page 80: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

78

1988

„Odakle poti�e Vaseljena? Kako je i zašto po�ela? Da li �e se okon�ati i, ako do toga do�e, kako �e se to odigrati? Postoje pitanja koja su od in-teresa za sve nas“, piše jedan od najpoznati-jih � zi�ara današnjice, Stiven Hoking, u svo-joj kultnoj nau�nopopularnoj knjizi Kratka povest vremena, �ije je prvo, anglosakson-sko izdanje, koje je sadržalo kasnije izostav-ljeni uvodnik Karla Segana, objavljeno 1988.

Ve� iste godine u Beogradu izdava�ka ku�a „Po-laris“ objavljuje ovu knjigu u prevodu Zorana Živkovi�a175. Hokingovo delo doživljava ogromne tiraže i više izdanja u Jugoslaviji — obi�ni ljudi o velikim pitanjima � zike �itaju u autobusima, na plažama i u parkovima. U to doba izlazi i visokotiražni mese�ni �asopis Galaksija izdava�ke ku�e BIGZ, a interesovanje za nauku nikad pre, a, nažalost, ni posle, nije bilo ve�e. Popularizacija nauke je bila jedna od misija ko-joj su se vode�i istraživa�i na Institutu tako�e posve�ivali. Slede�i primer Milutina Milankovi�a, koji je knjigom Kroz vasionu i vekove176 postavio visoke standarde u popularizaciji nauke, � zi�ari sa Instituta su objavili više knjiga u kojima se la-icima objašnjava savremena � zika. Jedan od osniva�a Instituta, Pavle Jakši�, objav-ljuje nekoliko knjiga i prevoda o zanimljivoj � zici i hemiji, a njegov primer slede i ostali utemeljiva�i Instituta. Prvi direktor, Aleksandar Milojevi�, još 1962. godine prevodi knjigu Volta Diznija Moj prijatelj atom, a po�etkom šezdesetih, sa tada mladim kolegama Milanom Kurepom i Vladetom Uroševi�em, objavljuje i Šta nam nude izotopi23.

Institut �e �ak i izdavati neke publikacije ovog tipa. Re� je uglavnom o materijalima sa konfe-

rencija, koji su namenjeni studentima � zike — tako �e direktor Instituta Rade Antanasijevi� ure-diti knjigu Kvantni svet, koja je izdata povodom proslave 35 godina Instituta177.

Jedan od najuticajnijih istraživa�a, Zvonko Mari�, objavi�e i preveš�e niz sli�nih publikaci-ja, me�u kojima posebno mesto zauzima Ogled o � zi�koj realnosti178. O njegovim aktivnostima na ovom planu Mirjana Popovi�-Boži� u jednom od se�anja77 piše: „Mari� je uporno i dugotrajno inicirao razli�ite aktivnosti, �iji je cilj inkorpori-ranje znanja ste�enih u istraživa�kom procesu u obrazovni, � lozofski i kulturni život naše sredine. Tako je 1985. inicirao izdavanje �asopisa na srp-skom jeziku SFIN — Sveske � zi�kih nauka.“

Zahvaljuju�i ovoj Mari�evoj inicijativi, SFIN po�inje da izlazi 1988. godine i vrlo brzo postaje veoma cenjena i uticajna publikacija me�u jugo-slovenskim � zi�arima.

Page 81: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

79

Institut za � ziku je tokom svog postojanja objavio više raznovrsnih publikacija iz svih oblasti � zike. Neke od njih su bile namenjene internoj upotrebi, ali ima i onih koje su se obra�ale široj zajednici � zi�ara. Pojedini centri i laboratorije �ak su raz-vili i samostalnu izdava�ku aktivnost — posebno se izdvajaju današnja Laboratorija za primenu ra�unara u nauci, kao i Centar za � ziku �vrstog stanja i nove materijale, koji je izdao dve knjige o istoriji i dostignu�ima ove � zi�ke nauke. U obliku monografskih publikacija, Institut je ob-javio ve�i broj zbornika radova sa nau�nih konfe-rencija u �ijoj je organizaciji u�estvovao. Vrlo je zna�ajna serija dvojezi�nih publikacija Aktivnosti i kratki sadržaji radova, u kojoj su po periodima predstavljana nau�na dostignu�a Instituta. Uz to, Institut je objavio tri knjige u seriji Savremena istraživanja u � zici179. Svakako najzna�ajnija serija publikacija došla je 1988. sa Sveskama � zi�kih nauka (SFIN), �ije je pokretanje inicirao Zvonko Mari�. SFIN �e ubrzo postati jedan od najzapaženijih proizvoda Insti-tuta, koji je bio cenjen u celoj jugoslovenskoj za-jednici � zi�ara.

Tokom prvih sedam godina Institut �e objaviti slede�e sveske:

Milutin Blagojevi�: Teorija gravitacije i lokalne simetrije (1988)

Ljiljana Dobrosavljevi�-Gruji�: Superprovodlji-vost (1988)

Ranko Janev: Kontrolisana termonuklearna fuzija (1989)

Zbornik radova posve�en se�anju na or�a Živanovi�a: Gravitacija i kosmologija (1989)

Izbor �lanaka iz Europhysics News-a: Novosti iz � zike (1990)

Me�unarodna unija za �istu i primenjenu � ziku: Oznake, jedinice, nazivi i fundamentalne kon-stante u � zici (1990)

Milivoj Beli�: Deterministi�ki haos (1990) Nebojša Neškovi�: Efekat duge i teorija

katastrofa (1991) Dževad Belki�: Principi kvantne teorije rase-

janja (1992) Grupa autora: Jubilej Zvonka Mari�a (1992) Stogodišnjica ro�enja De Brolja: Luj de Brolj i

� zika �estica i polja (1993) Petar Gruji�: Atomski procesi u blizini praga

(1994) Stevan Joki�: Nuklearne reakcije u interakciji

teških jona (1994) Milan Damnjanovi�: O simetriji u kvantnoj

nerelativisti�koj � zici (1995) Dragan Popovi�: Teorija elektroslabih interak-

cija (1995)

Nobelovu n�gr�du z� � ziku su 1988. podelili Leon Lederm�n, M. Melvin Šv�rc i Džek Stajnberger z� metodu neutrinskog zr�ka i demonstr�ciju dubletne strukture lepton� kroz otkri�e mionskog neutrin�.

IZDAVAŠTVO

„Zvonko Mari� je smatrao da treba da imamo �asopis na srpskom jeziku u kom bi se publikovali pregledi radova savremenih tema“

Mirjana Popovi�-Boži�

Page 82: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

80

1989

Po prvi put Jugoslavija pobe�uje na takmi�enju za pesmu Evrovizije sa numerom Rock me baby benda Riva. U me�uvremenu, prilike u zemlji postaju sve nestabilnije — nakon preuzimanja vlasti i takozvane antibirokratske revolucije, novouspostavljeni režim Slobodana Miloševi�a organizuje masovni skup 28. juna 1989. na Gazimestanu, koji najavljuje ne samo raspad države, nego i dolaze�i gra�anski rat180.

U me�uvremenu, spoljne okolnosti se dramati�no menjaju — 9. novembra pada Berlinski zid, �ime se simboli�no okon�ava podela sveta na blokove i završava se hladni rat76.

Iste jeseni u Institutu za � ziku dolazi do promene rukovodstva. Prvi put od osnivanja Instituta organi-zuju se izbori za novog direktora, koji �e zameniti Radeta Antanasijevi�a. Vodi se konstruktivna kam-panja u kojoj se nadme�u dva kandidata, uglavnom

oko pitanja da li Institut više usmeriti ka primeni ili ka osnovnim istraživanjima.

Na kraju, na izborima pobe�uje Marko Popovi�, ina�e prvi zaposleni istraživa� i osniva� prve labora-torije na Institutu. On iznosi jasan program budu�eg razvoja i dobija poverenje kolektiva.

U to doba Institut se nalazi pred još jednom reorga-nizacijom, koja �e do�i sa opštim društvenim pro-menama. Sa ukidanjem samoupravnog ustrojstva na po�etku devedestih, nesta�e OOUR-i, a Institut �e postati jedinstvena nau�noistraživa�ka instituci-ja sa centrima i laboratorijama.

ISTORIJSKI PRELOMI: Miting na Gazimestanu, pad Berlinskog zida

Page 83: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

81

TRE�A UPRAVA

U jesen 1989. godine menja se direktor Instituta. Nakon 11 godina tokom kojih je na ovoj poziciji bio Rade Antanasijevi�, posle izbora novi direktor postaje Marko Popovi�. On �e na �elu ove ustanove realizovati novi program koji je predstavio na iz-borima za direktora, ali �e se, zbog ratne krize i izolacije u kojoj se našla država, ubrzo suo�iti i sa godinama velikih izazova. Marko Popovi� �e na �elu Instituta ostati do 1994. godine.

Nobelovu n�gr�du z� � ziku 1989. dobio je Norm�n F. Remzi z� otkri�e metode r�zdvojenih oscil�tornih polj� i njenog koriš�enja u vodoni�nom m�seru i drugim �tomskim ��sovnicim�, kao i H�ns G. De-melt i Volfg�ng Pol z� r�zvoj tehnike jonske z�mke.

RA�UNARI NA INSTITUTU

U drugoj polovini osamdesetih nagoveštava se rev-olucija personalnih ra�unara. U Beogradu ve� par godina izlazi nekoliko specijalizovanih �asopisa, a nije zanemarljiv ni broj korisnika prvih ku�nih ra�unara kao što su Amiga, Commodore 64 i ZX Spectrum182. Beogradski nau�nici, a me�u njima i saradnici Instituta za � ziku, koriste IBM-ov ra�unar na Prirodno-matemati�kom fakultetu, koji je u to doba najja�i kompjuter u zemlji22.

„Kompjuterizacija“ na Institutu za � ziku kre�e 1978, kada saradnici sa putovanja po�inju da do-nose po neki ra�unar. U narednih deset godina na Institutu �e se pojaviti gotovo svi popularni modeli – Commodore 64, Texas Instruments, Sinclair. Na nji-ma se prekucavaju doktorske disertacije i rade prvi, jednostavniji numeri�ki prora�uni. U drugoj polovi-ni osamdesetih istim privatnim kanalima na Institut stižu i prvi personalni ra�unari i prvi štampa�i107.

Institut �e 1989. nabaviti i svoj mainframe kompjut-er172. Bi�e to jedan od tada izuzetno cenjenih ra�unara, koji je proizvela kompanija DEC. Ubrzo �e se oformiti i ra�unarska laboratorija — za to �e biti namenjen prostor u baraci u dvorištu iza Instituta183.

„Kod nove generacije došlo je do obrta u shvatanju onoga što jeste i što nije nauka, kao i do promene radne etike“

Zoran Petrovi�

NAU�NI PROJEKTI

Buran nau�ni život, kako u oblasti eksperimentalne, tako i teorijske � zike, još uvek se u praksi organi-zuje oko nekoliko jasno izdeljenih celina181:

�estice i polja Klasi�na i kvantna mehanika Teorijska atomska i molekularna � zika Binarni sudari elektrona sa atomskim �esticama Procesi ekscitacije atoma i molekula Istraživanja plazme i lasera Fizika nehomogenih sistema Fizika visokih pritisaka Fizika površine i tankih slojeva Opti�ke osobine kristalnih tela Nuklearne reakcije na sred. i visokim energijama Zaštita vazduha184

DIGITALNA ERA NA INSTITUTU: Mejnfrejm ra�unar

Page 84: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

82

Laboratorija za primenu ra�unara u nauci

Page 85: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

83

Page 86: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

84

Starije generacije saradnika svoju pri�u o prvom susretu sa Institutom za � ziku gotovo uvek po�inju na istom mestu — na stepenicama Prirodno-matemati�kog fakulteta, gde se odvija njihov prvi razgovor sa starijim kolegom, Markom Popovi�em.

Kao upravo diplomirani � zi�ar, Popovi� u decem-bru 1961. postaje prvi zaposleni istraživa� na In-stitutu, što �e istovremeno obeležiti njegovu kari-jeru, ali i budu�i razvoj novoosnovane ustanove. U narednim godinama, upravo �e Popovi�, kao jedan od najbližih saradnika prvog direktora, Aleksandra Milojevi�a, regrutovati najbolje i najtalentovanije beogradske � zi�are. On �e na pomenutom stepeništu objašnjavati, ube�ivati i predstavljati bazi�ne ideje na kojima je Institut zasnovan.

Marko Popovi� je ro�en 1936. godine u Naku�a-nima kod Šapca, u u�iteljskoj porodici. U ovom ma�vanskom gradu završi�e gimnaziju. U Beo-gradu �e diplomirati � ziku 1960. godine, da bi se potom zaposlio u Geozavodu. Me�utim, ve� slede�e godine, na poziv svog profesora Alek-sandra Milojevi�a, prelazi u tek osnovani Insti-tut za � ziku.

Godine 1963. odlazi u Francusku, na Univerzitet Pierre et Marie Curie (Paris VI), gde �e tokom dve godine studirati � ziku atmosfere i odbra-niti Doctorat de l’ Universite. Po povratku, uz podršku Aleksandra Milojevi�a i njegovog zame-nika, Vladete Uroševi�a, Popovi� osniva prvu la-boratoriju Instituta koja nije pripojena nekoj od postoje�ih univerzitetskih katedri. U ovoj labo-ratoriji Popovi� vodi grupu koja prou�ava � ziku neidealne plazme.

MARKO POPOVI�

Page 87: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

85

Popovi� �e u Beogradu doktorirati 1972. godine sa tezom „Prou�avanje plazme u uslovima jako-strujnog impulsnog pražnjenja pod visokim priti-skom“. Tokom karijere �e postati nau�ni savetnik i profesor Univerziteta, a bi�e rukovodilac ve�eg broja nau�nih projekata, grupa i laboratorija. Od 1977. postaje direktor OOUR-a za � ziku konverzije energije, kojim �e rukovoditi više od deset godina.

Popovi� je izabran za generalnog direktora Instituta za � ziku 1989. godine. Me�utim, svoj program, na osnovu kog je dobio ve�insko poverenje kolektiva, Popovi� �e samo delimi�no ostvariti. Sa godinama krize i me�unarodnih sankcija, njegov mandat �e se od razvojnog pretvoriti u borbu za preživljavanje. Popovi� �e se suo�iti sa potpuno neo�ekivanim iza-zovima, ali �e uspeti da o�uva Institut.

Tokom tog perioda Popovi� �e formirati više spin-off preduze�a, reorganizovati nau�ni rad, ukinuti OOUR-e i uspostaviti novu organizaciju po centri-ma, da bi uz sve to uspeo da ublaži odliv kadrova i da o�uva živim veze sa inostranstvom.

Marko Popovi� je otvoreno iskazivao neslaganje sa politikom režima devedesetih, ne obaziru�i se na mogu�e posledice. Nakon jednog celog i jednog zapo�etog mandata, 1994. odlazi sa ove funkcije. Vra�a se nau�nim istraživanjima, a 2001. odlazi u penziju. No, i nakon toga �e biti izuzetno aktivan.

U svom nau�nom radu, bavio se � zikom atmo-sfere i � zikom gasnih pražnjenja, da bi se potom u ve�oj meri posvetio laserima, ali i drugim iz-vorima svetlosti. Deo karijere je proveo rade�i na primenama, a nakon direktorskog mandata, posve�uje se energetici i � zici životne sredine.

Objavio je više od 150 nau�nih radova u me�u-narodnim �asopisima i na konferencijama. Ure-dio je tri knjige iz oblasti � zike plazme, preveo je sa francuskog i ruskog ve�i broj knjiga i pisao enciklopedijske odrednice iz oblasti � zike. Držao je više osnovnih i postdiplomskih kurseva iz � zike na univerzitetima u Nišu i Kragujevcu. Bio je pro-fesor po pozivu na Univerzitetu Pierre et Marie Curie (Paris VI).

Dao je zna�ajan doprinos u organizaciji ogromnog broja konferencija, kao i gotovo svakog doga�aja u kome je u�estvovao Institut. Bio je poslednji predsednik Jugoslovenskog društva � zi�ara koje je trajalo do raspada Državne zajednice Srbije i Crne Gore, 2006. godine.

U više navrata je odlazio na studijske boravkeu Francusku, Rusiju i Sjedinjene Ameri�ke Drža-ve. Bio je aktivno angažovan u organizaciji me-�unarodne saradnje.

Neposredan, duhovit i saose�ajan prema ljudima, tokom karijere se pokazao kao uspešan organiza-tor. U komunikaciji jednako otvoren prema svima, Popovi� je ostao omiljen me�u zaposlenima na Institutu, po�ev od portira i tehni�kog osoblja do nau�nih savetnika. No, mreža njegovih prijatelja i poznanika širi se i mnogo dalje od Instituta.

Dobio je razna priznanja, uklju�uju�i i najviše priznanje za rad u socijalisti�koj Jugoslaviji, or-den rada zlatnim vencem. Bio je �lan brojnih or-ganizacija, a jedan deo svog angažmana usmerio je i na menadžment, kao i na teorijsku edukaciju preduzetnika, o �emu je objavio više publikaci-ja. U mladosti se bavio košarkom i fotogra� jom. Oženjen je, ima k�erku i sina.

U decembru 1961. Popovi� postaje prvi zaposleni istraživa� Instituta, što istovremeno obeležava njegovu karijeru,

ali i budu�i razvoj novoosnovane ustanove

Page 88: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE
Page 89: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

DevedeseteGODINE ISKUŠENJA

Page 90: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

88

1990

Raspada se Socijalisti�ka Federativna Republika Jugoslavija. Bolni proces dezintegracije �e trajati nekoliko godina i biti pra�en ratovima, ogromnim žrtvama, krizom i izolacijom. Savezna država jed-va da funkcioniše, ali još uvek postoje zajedni�ke institucije i zajedni�ki projekti.

U Dubrovniku se tokom leta 1990. održava po-slednji SPIG u socijalisti�koj Jugoslaviji185. Mada je simpozijum izuzetno plodan, jugoslovenski � zi�ari se istim povodom više ne�e okupljati.

Uporedo sa dezintegracijom SFRJ, ove godine u republikama se uvodi višestrana�ki sistem i pokre�u zna�ajne društvene reforme. Dolazi do velikih promena i na Univerzitetu u Beogradu, a posebno na Prirodno-matemati�kom fakultetu (PMF), na mestu gde je osnovan Institut za � ziku.

Naime, PMF se reorganizuje tako da dotadašnji odseci sti�u poslovnu i organizacionu samostal-nost. Iz njega �e u narednih par godina nastati zasebni fakulteti, a PMF �e se sporazumno ukinu-ti. Me�u novonastalim fakultetima je i Fizi�ki fakultet186. Saradnja fakultetskih profesora i In-stituta za � ziku u tim okolnostima krenu�e novim tokom.

Na Institutu za � ziku u to doba još uvek posto-je OOUR-i. Me�utim, te godine njihov broj se smanjuje — razdružuje se OOUR za opštu i � zi�ku hemiju, koji se od preseljenja Instituta u Zemun nalazi u njegovim nekadašnjim pros-torijama na PMF-u.

Nakon sedam godina formalnog zajedništva, 1990, ovaj OOUR se odvaja. Tako ove godine In-stitut �ine:

� OOUR za teorijsku � ziku � OOUR za � ziku konverzije energije � OOUR za eksperimentalnu � ziku � Radna zajednica i zajedni�ke službe

Institut za � ziku je, u me�uvremenu, po broju zaposlenih narastao do svog maksimuma. To-kom prethodnih pet godina, ukupan broj ljudi se pove�ao za �ak 30 odsto. Poslednjeg dana 1990. godine na Institutu �e biti stalno zaposleno 252 ljudi, od �ega 60 doktora nauka i 32 magistra187.

LJUDI

Prema podacima Nau�nog ve�a187, Institut za � zi-ku na kraju 1990. godine ima 252 stalno zaposle-na, od �ega 60 doktora nauka i 32 magistra. Po OOUR-ima, ta raspodela izgleda na slede�i na�in:

OOUR Institut za teorijsku � ziku36 zaposlenih (25 doktora nauka, 9 magistara)

OOUR Institut za � ziku konverzije energije64 zaposlena (16 doktora nauka, 14 magistara)

OOUR Institut za eksperimentalnu � ziku118 zaposlenih (19 doktora nauka, 9 magistara)

Radna zajednica i zajedni�ke službe34 zaposlena (5 VSS)

Page 91: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

89

HEMIJA NA INSTITUTU

U Institutu za � ziku se tokom osamdesetih godina, barem formalno, izu�avala i hemija. Uporedo sa preseljenjem Instituta u Zemun, 1983. godine tri-ma OOUR-ima pridružuje se i novoosnovani OOUR za opštu i � zi�ku hemiju, koji dolazi iz Instituta za hemijska, tehnološka i metalurška istraživanja. Razlog za ovo udruživanje proistekao je samo iz stambenih transakcija188. Institut ne�e ostvariti tešnju saradnju sa ovim OOUR-om. Na kraju, on �e 1990. godine napustiti Institut.

PROJEKTI 1990—2000. U novim društvenim okolnostima, posle raspada Jugoslavije, organizacija nau�nog rada promeni�e se i na Institutu za � ziku. Dotadašnji izvori � nan-siranja projekata koji su poticali iz me�unarodne saradnje po�etkom devedesetih se gase, a podrška doma�e privrede potpuno iš�ezava. Nau�ni rad �e se sasvim osloniti na državna ula-ganja. U me�uvremenu, menja se i sistem � nans-iranja, tako da se nau�na istraživanja više nego ikad ranije grupišu oko državnih projekata. To-kom prve polovine devedesetih godina, na Insti-tutu �e se realizovati deset projekata iz osnovnih istraživanja, koja �e � nansirati Ministarstvo za nauku i tehnologiju Republike Srbije. U prvom projektnom ciklusu189 koji traje do 1995. godine, Institut �e biti nosilac slede�ih projekata:

1. Projekat 0101 – Osnovni metodološki problemi � zike

2. Projekat 0105 – Teorijska atomska i moleku-larna � zika

3. Projekat 0106 – Binarni sudari atomskih �estica4. Projekat 0107 – Atomski sudari u gasnim

pražnjenjima i na površinama

Nobelovu n�gr�du z� � ziku 1990. podelili su Džerom I. Fridm�n, Henri V. Kend�l i Ri��rd E. Tejlor z� njihova pionirska ispitivanja u vezi sa dubokim neel�sti�nim r�sej�njim� elektron� n� protonima i vezanim neutronima, koji su bili od suštinskog zn���j� z� r�zvoj kvarkovskog model� u � zici ele-mentarnih �estic�.

5. Projekat 0111 – Fizika plazme i lasera6. Projekat 0104 – Fizika oksidnih i poluprovodnih

materijala7. Projekat 0114 – Istraživanje kontrolisane termo-

nuklearne fuzije pomo�u plazme-fokusa 8. Projekat 0103 – Fizika kondenzovanog stanja i

novih materijala9. Projekat 0110 – Eksperimentalna � zika visokih

energija10. Projekat 1805 – Zaštita atmosfere

Rukovodioci ovih projekata190 su klju�ni ljudi Insti-tuta, po pravilu ugledni � zi�ari i dotadašnji rukovo-dioci odseka, laboratorija ili OOUR-a, a ima i neko-liko nosilaca projekata izvan Instituta, odnosno sa beogradskog Fizi�kog fakulteta.

INSTRUMENTI: Iz stakloduva�ke radionice

Page 92: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

90

1991

U svim jugoslovenskim republikama ve� su održani prvi višestrana�ki parlamentarni izbori. Me�utim, kriza se sve više produbljuje. Tokom leta u Sloveniji �e izbiti desetodnevni rat, nakon kog se jedinice Jugoslovenske narodne armije povla�e, a ova re-publika postaje samostalna država191. Posle serije incidenata, u avgustu po�inje i rat u Hrvatskoj — u jesen i zimu vodi�e se bitka za Vukovar.

Nakon više nego ubedljive pobede na izborima u decembru prethodne godine, vlast u Srbiji zadržava režim Slobodana Miloševi�a. Me�utim, 9. marta 1991. na Trgu Republike održavaju se velike demon-stracije opozicije. Reaguju�i na ove doga�aje, kod Terazijske �esme se okupljaju studenti Univerziteta u Beogradu zahtevaju�i promenu Miloševi�eve poli-tike.

Na Institutu za � ziku najve�i deo istraživa�a pot-pisuje „Apel javnosti intelektualaca Srbije“192. U ovoj zapaženoj peticiji nau�nika od 17. marta prvi put se otvoreno traži smena režima: „Protiv Miloševi�eve Srbije izjasnio se �itav svet, sve jugo-slovenske republike i narodi i, najzad, sama Srbija i njena mladost. Njegova sposobnost sticanja nepri-jatelja dovela je Srbiju na samu ivicu gra�anskog rata.“193 O peticiji se diskutuje i na Nau�nom ve�u Instituta, a podršku joj daje i generalni direktor, Marko Popovi�.

Me�utim, martovski doga�aji ne�e doneti ve�e promene — protesti protiv režima, u kojima �e Uni-verzitet odigrati jednu od klju�nih uloga, traja�e punu deceniju.

Laboratorije Instituta za � ziku u me�uvremenu na-stavljaju sa istraživanjima. Zbog velikih društvenih potresa deo istraživa�a nepovratno odlazi194. No, neki ugledni � zi�ari se upravo tada vra�aju u zemlju

— ove godine iz Australije i Amerike dolaze, izme�u ostalih, Zoran Petrovi�, Aleksandar Bogojevi� i Slo-bodan Vukovi�, koji �e u narednim godinama imati zna�ajne uloge na Institutu.

Tokom 1991. Institut �e osnovati nekoliko izdvojenih preduze�a, koja �e se komercijalno baviti razvojem primena i maloserijskom proizvodnjom. Deo zapo-slenih prelazi u ove � rme, a Institut se koncentriše na osnovna istraživanja, koja � nansira država. U decembru izlazi peta knjiga iz serije Aktivnosti i apstrakti radova 1986—1990, koju su uredili Vladi-mir �adež, Duška Popovi� i Zorana Doh�evi�.

SPIN OFF PREDUZE�A

Institut za � ziku tokom 1991. godine osniva neko-liko preduze�a. Budu�i da ima dobro opremljenu radionicu i iskusne tehni�are, a da se istovremeno suo�ava sa tehnološkim viškom zaposlenih, ru-kovodstvo Instituta zaklju�uje da bi bilo najpo-desnije osnovati specijalizovane � rme koje bi se bavile primenom. Vlasništvo nad 70 odsto ovih preduze�a zadržava Institut (direktor Instituta je predsednik upravnog odbora), dok preostalih 30 odsto suvlasni�ki dele oni radnici koji su sa Institu-ta prešli u novoosnovane spin off � rme. Zauzvrat, one u svom poslovanju koriste resurse Instituta. Sve ove � rme u svom imenu sadržavaju skra�enicu In� z, a neke od njih odli�no posluju, uprkos kriznim godinama. Me�u osnovanim preduze�ima su MTT In� z, koje se bavi mikrotalasnom tehnikom i koje je opstalo sve do danas. Pored njega do da-nas je preživelo i preduze�e Senzor In� z, koje se bavi istraživajem, razvojem i maloserijskom proizvodnjom senzora. Tokom 1991. osnovano je još nekoliko preduze�a, kao što su Laser In� z i Meting In� z, ali ona danas ne postoje195.

Page 93: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

91

„Organizacija nikada nije bila suštinsku važna za rad Instituta. Centri za rad uvek su bile laboratorije“

Marko Popovi�

NAU�NI PROJEKTI: ISTRAŽIVANJE KONTROLISANJE TERMONUKLEARNE FUZIJE POMO�UPLAZMA-FOKUSA

Dugogodišnji direktor Instituta, Rade Antana-sijevi�, zajedno sa profesorom Jagošem Puri�em, pokre�e projekat 0114 pod nazivom „Istraživanje kontrolisanje termonuklearne fuzije pomo�u plazma-fokusa“. U okviru ovog projekta se pomo�u detektora CR-39 prou�avaju osobine naelektrisanih i radioaktivnih �estica nastalih u plazma-fokusu. Tako�e se radi na razvoju i prime-ni i drugih trek-detektora, a izvode se i numeri�ke simulacije difuzije žive u HgCdTe199.

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku 1991. dodeljena je Pjer-Žil de Ženu z� otkri�e da se metoda r�zvijena z� prou��v�nje fenomen� ure�enja u jednost�vnim sistemim� može gener�lizov�ti n� složenije oblike m�terije, posebno na te�ne krist�le i polimere.

SVETSKI TRENDOVI:NANO SVET

Tokom ove godine dolazi do jednog od zna�ajnijih otkri�a u poslednjem kvartalu XX veka. Japanski � zi�ar Sumio Iijima otkriva ugljeni�ne nanotube, da bi u �asopisu Nature u novembru 1991. ob-javio izuzetno zapažen rad Helical micortubules of graphitic carbon196. Mada su uo�ene i deceni-jama ranije, nakon Iijiminog otkri�a � zi�ari širom sveta po�inju da istražuju ove i druge neobi�ne strukture na nanoskalama197. Na Institutu za � ziku nanostrukture se zna�ajnije ispituju u Laborato-riji za � ziku �vrstog stanja, koja �e 1995. godine prerasti u Centar za � ziku �vrstog stanja198.

Page 94: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

92

1992

Nakon sukoba u Hrvatskoj i Sloveniji, 6. apri-la 1992. po�inje rat u Bosni i Hercegovini200. U me�uvremenu, sve otcepljene jugoslovenske re-publike sti�u me�unarodno priznanje, dok Srbija i Crna Gora 27. aprila formiraju Saveznu Repub-liku Jugoslaviju.

Zbog nepoštovanja integriteta Bosne i Herce-govine u maju 1992. godine Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija donosi rezoluciju kojom se SR Jugoslaviji uvode ekonomske sankcije201. Život se tada nepovratno menja. Svakodnevicu obeležava nestašica benzina i osnovnih namirnica, a in� aci-ja dostiže astronomske razmere. Društvene i politi�ke okolnosti sada po prvi put drasti�no uti�u na rad zaposlenih na Institutu za � ziku. Zbog in� acije jedva da je mogu�e isplatiti zarade zaposlenima22. Pošto je zemlja u izolaciji, nabavka opreme neophodne za istraživa�ki rad je gotovo sasvim zaustavljena i obavlja se alter-nativnim kanalima — zahvaljuju�i kolegama koji su ranije otišli iz Instituta u inostrane laborato-rije, privatnim kanalima u Institut stižu knjige i �asopisi, a saradnici Instituta sa svojih sve re�ih putovanja donose najneophodnije aparate202.

Neposredno pred po�etak krize, rukovodstvo Instituta je pokušavalo da oja�a me�unarodnu saradnju, posebno sa Francuskom, Ruskom Fede-racijom, Rumunijom, Belgijom, Velikom Britani-jom i Nema�kom. Me�utim, zbog uvo�enja sank-cija, saradnja sa zapadnim zemljama ne samo da se ne proširuje, nego se potpuno obustavlja203.

Naro�ito je zanimljiv primer saradnje sa Sjedi-njenim Ameri�kim Državama, koje su do tada � nansirale izme�u 5 i 10 nau�nih projekata In-stituta godišnje. U septembru 1992. sklapa se dogovor o mogu�nosti proširenja saradnje, ali samo nekoliko dana kasnije sankcije Jugoslaviji se pooštravaju, Ambasada SAD u Beogradu se za-tvara i dogovor potpuno propada22.

I pored svih problema, Institut ove godine obeležava Jubilej Zvonka Mari�a, jednog od vode�ih istraživa�a u Institutu. Tim povo-dom uredništvo SFIN-a jedan broj posve�uje Mari�evom delu204.

SARAJEVO ’92: Hotel Holidej In

Page 95: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

93

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku dodeljen� je 1992. Žoržu Š�rp�ku z� pron�l�z�k i r�zvoj detektor� �estic�, posebno proporcion�lne komore sa više žica.

NAU�NA IZOLACIJA

Uprkos tome što nau�nici ne samo da nisu podržavali rat, nego mu se i otvoreno protivili, nauka u periodu od 1992. do 1995. trpi velike po-sledice. Nakon što su 30. maja Rezolucijom 757 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija201 uvedene izuzetno oštre sankcije Jugoslaviji, nau�na zajed-nica ostaje izolovana od sveta. Evropsko društvo � zi�ara (EPS), kao i druga strukovna udruženja, iz svog �lanstva isklju�uju Društvo � zi�ara Srbi-je. Me�unarodni projekti se obustavljaju, �ime se prekida i inostrana � nansijska podrška poje-dinim istraživanjima. Poseban problem predstav-lja to što se nau�ni radovi otežano objavljuju u me�unarodnim �asopisima. Saradnici Instituta upu�uju stotine pisama svojim kolegama u ino-stranstvu pokušavaju�i da objasne zašto je nau�na izolacija Srbije štetna i nepravedna. Pojedini istraživa�i koriste svaku priliku da ukažu na stanje u kom se našla doma�a nauka. Tako Petar Gruji� 1993. godine u uglednom britan-skom �asopisu Physics World objavljuje �lanak o nau�noj izo-laciji205, da bi narednih godina objavio još neko-liko tekstova u me�unarodnim �asopisima o ovoj temi. Neki li�ni kontakti me�u nau�nicima ipak opstaju, a poneki istraživa� sa Instituta uspeva da gostuje na nau�nim konferencijama u ino-stranstvu. Me�utim, nakon što �e u septembru 1994. biti suspendovane neke od sankcija, bi�e potrebne godine da se pokidane nau�ne veze sa-svim uspostave.

NAU�NI PROJEKTI: TEORIJSKA ATOMSKA I MOLEKULARNA FIZIKA

Pod šifrom 0105 na Institutu za � ziku se razvija projekat Teorijska atomska i molekularna � zika. Ovim projektom �e do 1995. rukovoditi jedan od najtalentovanijih teoreti�ara srednje generacije — Dževad Belki�, zajedno sa iskusnim kolegom Petrom Gruji�em206.

U okviru ovog teorijskog projekta istražuje se više fenomena. Dževad Belki� se bavi kvantnom teorijom rasejanja, a posebno izmenom naelek-trisanja i zahvatom elektrona kod helijumovih atoma. Tako�e, sa Ivanom Man�evim, Belki� �e aproksimativno rešavati problem �etiri tela, što �e nastaviti da istražuje i nakon odlaska na Insti-tut Karolinska u Švedskoj207. U me�uvremenu, Tasko Grozdanov godinama u prestižnim �asopisima objavljuje više radova o elektronskom rasejanju na potencijalu nul-tog dometa. Petar Gruji� se sa saradnicima bavi semiklasi�nim modelima helijumovih jona, ali najviše energije ulaže u epistemološka i druga pi-tanja � lozo� je prirodnih nauka. Zbog odlaska Belki�a, kao i brojnih drugih � zi�ara u inostranstvo, intenzitet istraživanja �e se smanjiti. Posebno �e zbog nedostatka materijal-nih sredstava trpeti eksperimentalni rad57.

U slede�em ciklusu 1996—2000, projekat �e se podeliti na teorijski i eksperimentalni potpro-jekat. Prvi �e voditi Tasko Grozdanov, a drugi Bratislav Marinkovi�.

„Slali smo faksom peticije u sve nau�ne institucije u Srbiji. I za nekoliko dana ve�ina se potpisala“

Petar Gruji�

Page 96: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

94

1993

Dolazi do velikih promena u organizaciji nauke, koje nisu uslovljene samo krizom i sankcijama. U julu 1993. godine stupa na snagu novi Zakon o nau�noistraživa�koj delatnosti, koji nau�ni rad organizuje na potpuno novim osnovama208.

U �lanu 10, stav 1, ovog Zakona kaže se da je „institut organizacija, odnosno deo organizaci-je koja obavlja nau�noistraživa�ku delatnost“, �ime instituti koji su u samoupravnom sistemu bili samo nau�ne jedinice, postaju samostalne nau�ne ustanove. Kona�no se ukida unutrašnja podela nau�nih instituta na osnovne organizacije udruženog rada (OOUR), kao i svi drugi oblici sa-moupravnog organizovanja.

Rukovodstvo Instituta za � ziku ove zakonske promene iskoristilo je da reorganizuje strukturu ustanove. Nakon ukidanja OOUR-a, uz stru�ne službe, formiraju se slede�i centri209:

� Centar za teorijsku � ziku � Centar za eksperimentalnu � ziku � Centar za atomsku i subatomsku � ziku � Centar za primenjenu i tehni�ku � ziku

Dve godine kasnije, iz Centra za eksperimentalnu � ziku izdvoji�e se Centar za � ziku �vrstog stanja210.

Na inicijativu akademika Zvonka Mari�a, u okviru serije o velikim � zi�arima XX veka, 1993. godine se organizuje zapaženi Simpozijum Luj de Brolj i � zika �estica i polja, koji se održava u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti211.

Nakon trogodišnje pauze usled rata i raspada Ju-goslavije, ponovo se pokre�e SPIG. XVI Simpozi-jum jonizovanih gasova održava se u Beogradu212.

Bi�e to jedini SPIG koji se održava u neparnoj go-dini. Neki od svetskih nau�nika su, zapravo, bili pomalo iznena�eni kako se ova konferencija orga-nizuje u uslovima zabrane vazdušnog saobra�aja, ekonomskih sankcija i visoke in� acije. No, jedan broj pozvanih stranih nau�nika se osmelio da, uprkos svemu, do�e u Beograd.

Kako bi se nadoknadio izgubljeni simpozijum iz 1992, slede�i SPIG, mada znatno siromašniji po broju stranih u�esnika, bi�e organizovan ve� 1994. godine, tako�e u Beogradu11.

ODLIV MOZGOVA

Kontinuirani odlazak nau�nih kadrova sa Instituta za � ziku po�inje još u drugoj polovini osamde-setih godina213. Me�utim, zbog izolacije zemlje nau�ni rad postaje gotovo nemogu�, te istraživa�i masovno odlaze na zapadnoevropske i ameri�ke nau�ne ustanove sa idejom da se ne vra�aju u mati�nu nau�nu ku�u — Institut tako gubi mnoge iskusne rukovodioce, ali i brojne mlade istraživa�e. Gotovo svi uspešni studenti u to doba prelaze granicu i dobijaju inostrane stipendije, uglavnom od ameri�ke vlade. Tokom prve po-lovine devedesetih, brojno stanje zaposlenih istraživa�a �e se smanjiti �ak za 35 odsto. Tek sporadi�no poneki istraživa� se vra�a, što se ipak doga�a i u najtežim godinama. No, mnogi �e to-kom karijere zadržati �vrste veze sa Institutom. Zahvaljuju�i tome, Institut �e nakon devedesetih razviti razgranatu mrežu saradnika širom sveta. Ujedno, tokom dvehiljaditih, sve više �e postajati zna�ajna ta�ka postepenog povratka istraživa�a.

Page 97: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

95

Svaki nau�ni projekat koji u jednom periodu po�ne da daje izdašne nau�ne rezultate ima duboke korene, koji sežu i nekoliko decenija pre nego što je postavljena aparatura koja �e prosla-viti neku laboratoriju ili nau�nu grupu. U slu�aju istraživanja u oblasti neravnotežnih plazmi, sve je po�elo još po�etkom osamdesetih godina eks-perimentom za odbrojavanje fotona214. Ovaj eks-periment su Vladeta Uroševi� i Jelena Jovanovi� Kurepa postavili u okviru Laboratorije za atomsku � ziku107, a tom istraživanju se privremeno, pre nego što je otišao na doktorske studije u Australi-ju, priklju�io diplomac Zoran Petrovi�215.

Nekoliko godina kasnije, iz Amerike se sukcesiv-no vra�aju Petrovi� i Branislav Jelenkovi�, te se formira Laboratorija za gasnu elektroniku. Igrom slu�aja, ona po�etkom devedesetih nastaje up-ravo na temeljima eksperimenta sa odbrojem fotona iz osamdesetih, ali i na iskustvu projekta iz oblasti gasne elektronike, koji je od 1989. � -nansirala ameri�ka vlada107.

Godine 1993. Laboratorija je dobila projekat 0107 — Atomski sudari u gasnim pražnjenjima i na površinama, koji � nansira Ministarstvo za nauku i tehnologiju Srbije, a kojim tada ruko-vode Zoran Petrovi�, Branislav Jelenkovi� i Milan Popovi�216. U narednim godinama, uprkos sankci-jama, u okviru ovog projekta bi�e objavljen ve-liki broj radova u me�unarodnim �asopisima, a njihovim istraživanjima �e se iz godine u godinu pridruživati novi istraživa�i. Sredinom devedesetih iz ove grupe �e se formira-ti Centar za neravnotežnu plazmu, koji �e postati jedna od najproduktivnijih laboratorija u Srbiji danas.

Nobelovu n�gr�du z� � ziku 1993. z�jedni�ki su osvojili R�sel A. Hulse i Džozef H. Tejlor Mla�i z� otkri�e nove vrste puls�r�, a to otkri�e je otvorilo nove mogu�nosti z� prou��v�nje gr�vit�cije.

NAU�NI PROJEKTI:ATOMSKI SUDARI U GASNIM PRAŽNJENJIMA I NA POVRŠINAMA

„Devedesetih je bilo teško raditi. Nau�ni rezultati su trpeli“Slobodan Vukovi�

Page 98: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

96

1994

U maju 1994. godine dolazi do promene ruko-vodstva Instituta za � ziku. Nakon jednog celog i drugog zapo�etog mandata Marka Popovi�a, zbog novog Zakona o nau�noistraživa�koj delat-nosti bira se novi direktor. Izbori nikad pre nisu bili tako neizvesni — u trci su dva kandidata, dotadašnji direktor Marko Popovi� i teoreti�ar Dragan Popovi�, koji je godinama zastupao Insti-tut u Republi�koj zajednici za nauku.

Zagovaraju�i potrebu da se više brine o uslovi-ma rada, Dragan Popovi� pobe�uje na izborima i postaje �etvrti direktor Instituta. Po preuzimanju dužnosti, on zati�e speci� �nu situaciju — istekao je rok zakupa zgrade u Pregrevici, u Zemunu, i ve� par godina se vodi sudski spor217. Preduze�e „Teleoptik“, koje je, u me�uvremenu, zapalo u � nansijske probleme, odbija da produži ugovor o zakupu. Institutu preti opasnost da izgubi prostor u koji je deset godina ulagao218. Spoljne okolnosti su krajnje neobi�ne. Rat i dalje traje, vlast preuzima u martu nova, �etvrta Vla-da Srbije od formiranja višestrana�ja i, mada je kriza nešto blaža nego prethodnih godina, nauka je i dalje izolovana od sveta. Me�utim, krajnje neo�ekivano, iz budžeta se ulažu velika sredstva za nauku. Tada se za nauku jedini put u istoriji izdvaja jedan odsto bruto nacionalnog dohotka42.

Institut uspeva da iz ovih fondova Ministarstva za nauku i tehnologiju dobije sredstva za otkup zgrade od „Teleoptika“. Me�utim, ta kupovina ne

ide lako. Uprava Instituta mesecima pregovara sa ovim preduze�em, u kojem je u toku štrajk ne-zadovoljnih radnika. Ali, na kraju, dolazi do do-govora o otkupu, kojim su zadovoljne obe strane.

Tako u novembru 1994. Institut kupuje zgradu u Pregrevici, �ime postaje vlasnik 7000 kvadratnih metara poslovnog prostora. Pritom se „Teleoptik“ potpuno iseljava iz dela prostorija koje je ranijih godina delio sa Institutom, a koje �e Institut re-novirati narednih godina.

Prethodno je Institut kupio i obližnju ciglanu sa pripadaju�im placem površine od �ak �etiri hek-tara219.

ADAPTACIJA ZGRADE

Nakon kupovine zgrade od „Teleoptika“ u no-vembru 1994. godine, tokom mandata direktora Dragana Popovi�a, iz godine u godinu obezbe�uju se sredstva kojima se zgrada od 7000 kvadratnih metara adaptira korak po korak. Ure�uju se en-terijeri, kancelarije, laboratorije, pravi se nova �itaonica biblioteke, restoran i sale za seminare. Ova postupna adaptacija prostora traja�e više od deset godina. Zahvaljuju�i takvoj strategiji uprave tokom godina krize, Institut nije doživeo sudbinu brojnih drugih nau�nih ustanova. Da-nas istraživa�i na Institutu raspolažu modernim i funkcionalnim prostorom za rad.

Page 99: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

97

Prou�avanje binarnih sudara atomskih �estica na po�etku devedesetih vodili su Nada uri�, Slobodan Cvejanovi� i Milan Kurepa, jedan od najpoznatijih beogradskih � zi�ara u to doba. Istraživanja u okviru ovog projekta su se osla-njala na velike domete iz prethodnih decenija koje je ostvarila Laboratorija za atomsku � ziku profesora Kurepe. Zajedno sa Nadom uri� i Izto-kom �adežom, Kurepa �e 1991. godine raditi na merenjima totalnog preseka za jonizaciju elek-trona pri sudaru sa molekulima metana, etana i propana220.

Nažalost, tokom devedesetih, saradnici na ovom projektu re�e objavljuju radove, koji su realizovani na opremi Instituta, u prestižnim me�unarodnim �asopisima57. Zna�ajan broj istraživa�a od-lazi u inostranstvo, a zbog me�unarodnih sank-cija i � nansijske krize, nema materijalno-tehni�kih sredstava za izvo�enje eksperimenata.

U me�uvremenu, profesor Kurepa postepeno prepušta mla�ima rukovo�enje laboratorijom, pa kasnije i projektom. Zahvaljuju�i tome, Laborato-rija �e o�uvati kontinuitet i opstati. Nakon Lepo-save Vuškovi�, 1995. godine rukovo�enje preuzi-ma Bratislav Marinkovi�, koji �e sa saradnicima nastaviti istraživanja u � zici sudara, održati duh jedne od nekada najproduktivnijih laboratorija i sa�uvati njene brojne veze sa � zi�arima u ino-stranstvu57. U njoj �e tokom devedesetih godina doktorirati veliki broj mladih � zi�ara.

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku je 1994. dodeljena z� pionirske eksperimentalne doprinose vezane za r�zvoj tehnike r�sej�nja neutron� sa primenom u izu�avanju kondenzov�ne m�terije. Bertr�m N. Brockhaus je nagra�en z� r�zvoj neutronske spek-troskopije, a Kliford G. Šal z� r�zvoj tehnike neu-tronske difr�kcije.

SVETSKI TRENDOVI:CRNE RUPE

Na osnovu podataka svemirskog teleskopa Habl, tokom 1994. dokazano je postojanje crnih rupa u dubokom svemiru197. Ovo otkri�e �e biti zna�ajno i za brojne istraživa�e Centra za teorijsku � ziku na Institutu za � ziku, koji �e se intenzivnije bav-iti teorijom gravitacije.

NAU�NI PROJEKTI: BINARNI SUDARI ATOMSKIH �ESTICA

„Bili smo prepušteni sami sebi, ali nismo dozvoljavali da ne zamenimo svaku pregorelu sijalicu“

Dragan Popovi�

Page 100: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

98

1995

U Evropskom centru za nuklearnu energiju (CERN) kod Ženeve, u Švajcarskoj, na specijal-no konstruisanom postrojenju LEAR (Low Energy Anti-Proton Ring) 1995. godine snopovi ubrzanih antiprotona poga�aju atome plemenitog gasa ksenona. U ovom istorijskom eksperimentu �ovek po prvi put proizvodi jedan atom antimaterije — antivodonik221.

Iste godine u Fermilabu kod �ikaga, SAD, potvr�uje se postojanje poslednjeg od šest kvarkova koje predvi�a standardni model — u sudarima protona i antiprotona uo�ava se trag postojanja takozvanog top-kvarka197. U Koloradu iste godine tim ameri�kih istraživa�a stvara prvi Boze—Ajnštajnov kondenzat (BEC)222.

Fizika ulazi u svoju postmodernu eru. U me�uvremenu, nakon velikih sukoba tokom leta 1995, u novembru se okon�ava rat u bivšoj Jugoslaviji potpisivanjem takozvanog Dejtonskog sporazuma. Zahvaljuju�i tome, SR Jugoslaviji delimi�no se ukidaju sankcije223, a nauka se po-lako vra�a na svetsku scenu, �iji reljef izgleda bitno druga�ije nego pet godina ranije. Koriste�i kontakte sa istraživa�ima koji su otišli u inostranstvo, Institut za � ziku obnavlja me�unarodnu saradnju brže od drugih nau�nih ustanova u Srbiji. Pojedini istraživa�i se �ak vra�aju iz inostranstva i zapošljavaju na Insti-tutu224.

Uz to, u maju 1995. na Institutu dolazi do nove reorganizacije — jedan deo istraživa�a iz tada najmnogoljudnijeg Centra za eksperimentalnu � ziku se izdvaja i osniva Centar za � ziku �vrstog stanja, �iji direktor postaje Zoran Popovi�.

Tokom 1995. godine Petar Gruji� pokre�e semi-nar „Istorija i epistemologija prirodnih nauka“, koji �e se punih 15 godina održavati utorkom u 13 �asova u sali biblioteke Instituta i na �ak 135 sastanaka okupiti brojne doma�e nau�nike225.

LJUDI

Na kraju 1995. godine, sem tehni�kih službi, na In-stitutu za � ziku je zaposleno 164 istraživa�a, koji rade u pet tadašnjih centara. �etiri centra su nasle-dila nekadašnje osnovne organizacije udruženog rada (OOUR), dok je peti osnovan 1995. godine. Struktura zaposlenih po centrima bila je slede�a226:

Centar za teorijsku � ziku36 istraživa�a (27 doktora nauka, 5 magistara)

Centar za eksperimentalnu � ziku41 istraživa� (13 doktora nauka, 16 magistara)

Centar za atomsku i subatomsku � ziku45 istraživa�a (14 doktora nauka, 10 magistara)

Centar za primenjenu i tehni�ku � ziku11 istraživa�a (3 doktora nauka, 1 magistar)

Centar za � ziku �vrstog stanja31 istraživa� (6 doktora nauka, 8 magistara)

Page 101: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

99

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku 1995. dodeljena je z� pi-onirske doprinose eksperiment�lnoj � zici lepton�. Nagra�eni su M�rtin L. Perl z� otkri�e t�u lepton� i Fridrih Reins z� detekciju neutrin�.

SVETSKI TRENDOVI:BEC

Boze—Ajnštajnov kondenzat predstavlja razre�eni gas slabo intereaguju�ih bozona ohla�enih blizu apsolutne nule i zarobljenih u potencijalnoj jami. Ovo stanje materije zajedni�ki su predvideli Satjendra Nat Boze i Albert Ajnštajn još 1925. go-dine. Me�utim, prvi BEC je napravljen tek 1995. godine222. Erik Kornel i Karl Vajman na Univer-zitetu u Koloradu proizvode prvi BEC hla�enjem atoma rubidijuma na temperaturu od svega 170 nanokelvina. U narednih petnaest godina, BEC �e biti popularna tema istraživanja i za saradnike In-stituta za � ziku.

NAU�NI PROJEKTI:FIZIKA OKSIDNIH I POLUPROVODNIH MATERIJALA

Po�etkom osamdesetih godina na Institutu za � ziku se realizuje projekat u okviru koga se prou�avaju opti�ke osobine kondenzovane ma-terije. Do kraja decenije on prerasta u projekat opti�kih osobina kristalnih tela, koji se odvija u saradnji sa Institutom „Maks Plank“ u Štutgartu. U periodu od 1991. do 1995. Ministarstvo za nau-ku i tehnologiju � nansira projekat 0104 pod na-zivom Fizika oksidnih i poluprovodnih materijala, kojim rukovodi Zoran Popovi�227. Ovaj projekat se realizuje kroz pet tema:

Prou�avanje dinami�kih osobina superprovod-nih i nesuperprovodnih oksida

Fizika gelova i poroznih stakala Prou�avanje transportnih i opti�kih osobina

poluprovodnih superrešetki Prou�avanje osobina poluprovodnih i mag-

netskih materijala Projektovanje i izgradnja ure�aja visoke rezo-

lucije za merenje intenziteta x-zraka.

Zahvaljuju�i zna�ajnim rezultatima, od 1995. go-dine formira se poseban Centar za � ziku �vrstog stanja, � zi�ari iz ove oblasti se ujedinjuju, ali se sa druge strane, broj projekata u ciklusu 1996-2000 uve�ava na tri, od kojih svaki ima više tematskih celina.

Fiziku materijala vodi direktor Centra Zoran Popovi�, rukovodilac projekta opti�kih materijala je Milan Konstantinovi�, a istraživanja rasta mo-nokristala Andrija Val�i�228.

U Fermilabu se otkriva top kvark, u CERN-u antiprotoni, a u Koloradu prvi Boze—Ajnštajnov kondenzat.

Fizika ulazi u svoju postmodernu eru

Page 102: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

100

1996

Nakon okon�anja rata u Bosni i Hercegovini i ublažavanja me�unarodnih sankcija, život u Srbiji postaje podnošljiviji, što se ose�a i u nauci. U takvoj atmosferi, 1996. godine Mini-starstvo za nauku i tehnologiju pokre�e novi petogodišnji ciklus nau�nih istraživanja, u kome Institut za � ziku u�estvuje sa 12 projekata os-novnih istraživanja229.

Pošto je 29. maja rekonstruisana republi�ka vlada, dotadašnjeg ministra nauke Slobodana Unkovi�a — koji je u najtežim godinama u velikoj meri podržavao Institut za � ziku — zamenjuje akademik Dušan Kanazir, sa kojim �e tako�e biti uspostavljena saradnja, uprkos ne tako idili�nim odnosima sa režimom230.

U me�uvremenu, Institut obeležava 35 godina postojanja sve�anom akademijom u Pozorištu u Zemunu, što �e biti zapam�eno kao najve�a pro-slava jubileja. Tim povodom, na inicijativu aka-demika Zvonka Mari�a, Institut u oktobru orga-nizuje simpozijum Kvantni svet. Slede�e godine bi�e objavljen istoimeni zbornik radova, �iji je urednik Rade Antanasijevi�177. Tokom 1996. godine objavljena je i pretposled-nja u seriji publikacija Aktivnosti i apstrakti ra-dova 1991-1995, koju su uredili Dragan Markušev i Mihajlo Mudrini�. Simpozijum � zike jonizovanih gasova (SPIG) ponovo se vra�a na dvogodišnji tempo održavanja. XVIII SPIG se, nakon dva sim-pozijuma održana u Beogradu, ponovo organi-zuje na moru, ovog puta u Kotoru, u Crnoj Gori. Na njemu u�estvuje 35 predava�a po pozivu, a atmosfera podse�a na nekadašnje simpozijume.

Ipak, ova godina �e najviše biti zapam�ena po doga�ajima u novembru, kada je na Beogradskom univerzitetu buknuo veliki studentski protest231. U ovim burnim doga�ajima Institut �e uzeti ve�u ulogu nego u svim pre�ašnjim politi�kim previ-ranjima. Na stranu demonstranata otvoreno �e se staviti brojni ugledni istraživa�i Instituta.

PRVIH 35 GODINA

Institut za � ziku slavi 35 godina rada 6. maja 1996. godine. Tim povodom organizovana je sve�anost u Pozorištu u Zemunu, koja �e po organizaciji i broju uglednih zvanica ostati zapam�ena kao do tada najve�a proslava jubi-leja Instituta. Na sve�anu akademiju su došli najviši predstavnici republi�kih i gradskih vlasti, kao i brojni saradnici Instituta iz privrede, voj-ske i nau�ne zajednice.

35-GODIŠNJICA: Pozorište u Zemunu

Page 103: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

101

Nobelovu n�gr�du z� � ziku 1996. podelili su Dejvid M. Li, D�gl�s D. Ošerof i Robert C. Ri��rdson z� otkri�e super� uidnosti u helijumu-3.

NAU�NI PROJEKTI:EKSPERIMENTALNA FIZIKA VISOKIH ENERGIJA

Zajedno sa profesorom Dragomirom Krpi�em sa Fizi�kog fakulteta, Živojin Todorovi� u periodu 1991-1995. vodi projekat eksperimentalne � zike visokih energija, koji je ozna�en sa 0110. Ovaj projekat nastavlja istraživanja koja je još u pio-nirskim danima Instuta pokrenula profesorka Mira Juri�. Tokom devedesetih godina, u okviru ovog projekta, zajedno sa Živojinom Todorovi�em, rade kako saradnici Instituta, tako i � zi�ari iz dru-gih ustanova: Dragoslav Lazi�, Jelena Kosti�, Bo-jana Grabež, Ljiljana Simi�, Slobodan Backovi�, Denis Salihagi�, Svetislav Savovi�, Stevan Joki�, kao i Rade Antanasijevi�233. Prakti�no svi njihovi radovi realizuju se kroz me�unarodne saradnje i kolaboracije � zike elementarnih �estica234.

FIZIKA PLAZME I LASERA

Na Institutu za � ziku istraživanje lasera seže još u sredinu šezdesetih, kad su u godinama osnivanja vršena pionirska istraživanja. Tokom sedamdesetih, ova oblast izlazi na svetsku scenu sa radovima Nikole Konjevi�a i saradnika, da bi u osamdesetim godinama �itav niz istraživa�a radio na laserima. Po�etkom devedesetih, na Institutu za � ziku aktivna je grupa kojom rukovodi Slobodan Vukovi� — ova grupa po�ev od 1993. godine realizuje projekat 0111, koji je naz-van Fizika plazme i lasera. U to doba radove iz ove oblasti objavljuju Dušan Jovanovi�, Vladimir �adež, Jovan Vranješ, Anatolij Mihajlov, Milan Dimitrijevi�, Zoran uri� i Nenad Aleksi�232.

STUDENTSKI PROTEST 1996-1997

Na lokalnim izborima 17. novembra 1996. prvi put opozicija pobe�uje režim Slobodana Miloševi�a. Me�utim, nezadovoljna rezultatima, vladaju�a stranka odbija da ih prizna. Zahtevaju�i da se poštuje izborna volja gra�ana, studenti se pet dana kasnije spontano okupljaju na pla-tou ispred Filozofskog fakulteta. Do tada naj-masovnije demonstracije traja�e tri meseca — uprkos hladno�i, policijskoj represiji, medij-skom mraku i kontramitinzima, gra�ani i stu-denti �e istrajati i primorati režim da 11. feb-ruara 1997. prizna rezultate lokalnih izbora231.

Tokom protesta Institut za � ziku, zajedno sa više drugih nau�noistraživa�kih ustanova, daje otvorenu podršku studentima. Razgnevljen tim postupkom, režim smenjuje direktora Instituta za � ziku, Dragana Popovi�a, o �emu preuranje-no izveštava državna televizija. Me�utim, vlada Srbije ne uspeva da ostvari ovu smenu — po za-konom propisanom postupku, direktora smenjuje Upravni odbor Instituta, koji odbija da posluša Vladu42. Uprkos volji režima, Popovi� ostaje na funkciji.

U Srbiju stiže novi duh. Uporedo sa protestima studenata, ostvaruje se prva internet veza sa svetom

PROTESTI ’96: Studenti ispred Rektorata

Page 104: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

102

1997

Superkompjuteri najzad preska�u granicu od jednog tera� opsa. Godine 1997, u Nju Meksiku, SAD, konstruisan je superkompjuter Intel ASCI Red/9152, koji radi brzinom od 1,4 tera� opsa i koji �e te godine biti najmo�niji na listi prvih 500 superra�unara235. U maju iste godine �uveni IBM-ov Deep Blue u istorijskom šahovskom me�u pobe�uje svetskog šampiona Garija Kasparova197 — prvi put jedan kompjuter intelektualno domini-ra nad �ovekom. Mada su na doma�em tržištu prisutni tek jednu deceniju, kompjuteri su ve� promenili svakodne-vicu. Široko je rasprostranjen operativni sistem Windows 95, kao i ustaljeni programi poput Worda i Excela236. Personalni kompjuteri su se ovih godina bukvalno preko no�i uselili u nau�ne institucije. Na Institutu za � ziku ra�unari su ve� svuda prisutni. U to vreme, � zi�ari na svojim kompjuterima osim Windowsa standardno imaju nekoliko programa, koji ozbiljno menjaju kontekst u kome se odvi-jaju teorijska, ali i eksperimentalna istraživanja. Matemati�ki i numeri�ki prora�uni obavljaju se u programima Mathematica i Matlab, koji su na tržištu u ovim verzijama prisutni od 1996. godine. Uz njih, na desktopu � zi�ara uobi�ajeno se nalazi i softverski paket za obradu podataka Origin237. Godinu dana ranije, 1996, u Srbiju je stigao inter-net — uspostavljena je prva internet veza preko BeotelNeta238. Ubrzo po�inje da se razvija aka-demska mreža, na koju se priklju�uje Institut za � ziku. Osniva se centar nove akademske mreže Srbije – ove godine nastaje Ra�unarski centar Uni-verziteta u Beogradu, preko koga �e istraživa�i otvoriti svoju prvu elektronsku poštu.

LABORATORIJA ZA MERENJE NISKE RADIOAKTIVNOSTI

Na samoj obali Dunava, ispod zgrade Instituta za � ziku, u leto 1997. godine okupi�e se ugledne zvanice kako bi proslavile jedno zna�ajno ula-ganje u nau�nu infrastrukturu. Uprkos opštoj društvenoj i ekonomskoj krizi, Institut otvara Laboratoriju za merenje niske radioaktivnosti (The Low Level Radiation Laboratory, LLL), ko-jom rukovodi Rade Antanasijevi�. Laboratorija je sagra�ena u podnožju litice, ukopana u les, tako da se iznad nje nalazi 12 metara zemlje. Time je eliminisano prisustvo nukleona iz kosmi�kog zra�enja, zahvaljuju�i �emu se ovde nesmetano moglo obavljati merenje niske radioaktivnosti i izu�avanje retkih nuklearnih procesa. Laborato-rija površine 64 kvadratna metara ima 30 centi-metara debele zidove armiranog betona, koji su hermeti�ki obloženi aluminijumom debljine je-dan milimetar. Time je spre�eno da radon iz okol-nog zemljišta prodre u laboratoriju239.

Page 105: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

103

FIZIKA KONDENZOVANOG STANJA I NOVIH MATERIJALA

Teorijska i eksperimentalna istraživanja u � zici �vrstog stanja postaju izuzetno zna�ajna tokom osamdesetih i devedesetih godina, daju�i plodove široko uspostavljene mreže me�unarodne sarad-nje. Ovim projektima, koji su pripadali oblasti � zike kondenzovane materije, godinama je ru-kovodila Ljiljana Dobrosavljevi�-Gruji�. Tokom osamdesetih godina, unutar projekta kondenzo-vane materije, razdvaja se pet tema: Milivoje Beli� sa saradnicima izu�ava fazne prelaze i nelin-earne fenomene, Miodrag Kuli� vodi istraživanje superprovodnosti, Ivan Božovi� polimera, Božidar Žiži� rasta kristala, a Zoran Popovi� opti�kih i transportnih osobina kondenzovane materije. U drugoj polovini osamdesetih godina, formiraju se tri projekta: Ljiljana Dobrosavljevi�-Gruji� vodi istraživanja � zike nehomogenih sistema, Vladeta Uroševi�240 � ziku visokih pritiska i tankih sloje-va, dok se Zoran Popovi� sa saradnicima i dalje bavi opti�kim i transportnim osobinama. To-kom perioda 1991—1995. realizovan je projekat 0103 pod nazivom Fizika kondenzovanog stanja i novih materijala, u okviru kojeg su nastavljena istraživanja superprovodnosti, faznih prelaza i nelinearnih fenomena241.

ZAŠTITA ATMOSFERE

Nakon prvih istraživanja koja su � zi�ari u In-stitutu tokom osamdesetih pokrenuli u oblasti zaštite životne sredine, u periodu 1991—1995. Zorka Vukmirovi� vodi projekat 1805 — Zaštita atmosfere. Istraživanja u ovoj oblasti odnose se na probleme aerozaga�enja u Jugoslaviji, ispi-tivanje tragova metala i stanja ozona. Pored Vukmirovi�ke, na ovom projektu �e, me�u pedesetak saradnika iz raznih ustanova, raditi i Slavica Rajši�, Dragan A. Markovi�, Dragan M. Markovi�, Milica Tomaševi� i Dragan Veselinovi�. Po prestanku funkcije direktora Instituta, ovom projektu se priklju�io i Marko Popovi�, da bi po odlasku Zorke Vukmirovi� u penziju nastavio da rukovodi projektom. U drugoj polovini devede-setih projekat �e prerasti u nešto ve�i, 02M14, što je oznaka za projekat modeliranja, kontrole i zaštite životne sredine. U ovom okviru realizuju se dva potprojekta — � zika atmosfere i integralni monitoring životne sredine242.

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku 1997. podelili su Stiven �u, Klod Koen-T�nudži i Villijem D. Filips z� r�zvoj metod� laserskih zamki i laserskog hl��enja �tom�.

NAU�NI PROJEKTI:

„Kada smo uspeli da otkupimo zgradu, postali smo gazde“Dragan Popovi�

Page 106: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

104

1998

Nakon dve godine mira, ponovo dolazi period nestabilnosti — sukobi na Kosovu prerastaju u rat, dok režim u Beogradu, donošenjem niza represivnih zakona, ukida brojne gra�anske slo-bode. Uprkos protivljenju javnosti i student-skim demonstracijama, Skupština Srbije 26. maja usvaja novi Zakon o univerzitetu243, nakon �ega tadašnji rektor Beogradskog univerziteta, Dragan Kuburovi�, podnosi ostavku. Novi Zakon, za koji se otvoreno govori da ukida autonomiju univerziteta, u �lanu 165 predvi�a obavezu svih univerzitetskih nastavnika da u roku od 60 dana zaklju�e novi ugovor o radu. Potpi-sivanje ovog dokumenta za studente i profesore simbolizuje akt lojalnosti režimu. Brojni univerzi-tetski profesori odbijaju da ga potpišu, a više od 200 njih je zbog toga udaljeno sa univerziteta244. Tokom ove godine organizuje se niz studentskih protesta, koji još uvek ne uspevaju da dovedu do promena. I na Institutu za � ziku atmosfera je uzavrela. Potpisuju se peticije i javno se negodu-je zbog novog Zakona. U me�uvremenu, na Zlatiboru se održava XIX Sim-pozijum � zike jonizovanih gasova (SPIG). Zbog nedostatka � nansijskih sredstava, broj predava�a po pozivu opao je gotovo za �etvrtinu, tako da ih je bilo svega 27. U junu 1998. godine osniva se Fond „Prof. dr Mar-ko Jari�“, koji �e od ove godine nagra�ivati srp-ske � zi�are iz zemlje i inostranstva za izuzetne nau�ne rezultate. Jedan od osniva�a Fonda, koji je posve�en uglednom ameri�kom � zi�aru srp-skog porekla Marku Jari�u (1952–1997), bio je In-stitut za � ziku245.

PROJEKTI 1996–2000.

U drugoj polovini devedesetih godina, u okviru 12 glavnih projekata Ministarstva za nauku i tehnologiju, realizuje se znatno više konkretnih potprojekata. Mada na njima u�estvuju i druge institucije, na Institutu se konkretno realizuje slede�ih šesnaest projekata kojima rukovode246: Klasi�na i kvantna mehanika – Zvonko Mari� i Fe-

dor Herbut (SANU) �estice i polja – Milutin Blagojevi� Teorijska atomska i molekularna � zika – Tasko

Grozdanov Nelinearna optika i dinamika plazme – Milivoje

Beli� Kooperativne pojave u kondenzovanim sistemi-

ma – Ljiljana Dorbosavljevi�-Gruji� Eksperimentalna � zika sudara atomskih �estica

– Bratislav Marinkovi� Gasna elektronika – Zoran Petrovi� Radijaciona i transprotna svojstva niskotemper-

aturnih plazmi – Anatolij Mihajlov Procesi u deuterijumskom plazma-fokusu, kap-

ilarna fuzija i retke nuklearne reakcije – Rade Antanasijevi�

Fizi�ke osobine i fazni prelazi kondenzovanih sistema – Dragoljub Davidovi� (Vin�a)

Modeliranje, kontrola i zaštita životne sredine – Zorka Vukmirovi�, Marko Popovi�

Eksperimentalna � zika visokih energija – Drag-omir Krpi� (Fizi�ki fakultet)

Mikroelektronika, optoelektronika i mikros-istemske tehnologije – Zoran uri� (IHTM)

Fizika materijala – Zoran Popovi� Opti�ki materijali – Milan Konstantinovi� Sinteza, dizajniranje mikrostrukture i osobina

monolitnih i kompozitnih materijala – Slobodan-ka Nikoli�

Page 107: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

105

Jedan od najstarijih i najdugove�nijih projekata Instituta za � ziku, koji su realizovani kod Mini-starstva za nauku i tehnologiju Republike Srbije, zvao se Osnovni metodološki problemi � zike247. Projektom je rukovodio akademik Zvonko Mari�, jedan od najzna�ajnijih � zi�ara Instituta. U drugom ciklusu, kao rukovodilac, pridružio mu se i akademik Fedor Herbut246. U prvom periodu, projekat je bio zamišljen kao jedna celina, da bi kasnije bio podeljen na dva potprojekta — prvi je Klasi�na i kvantna mehani-ka, koji �e, tako�e, voditi Zvonko Mari�, a drugi je potprojekat �estice i polja, �iji �e rukovodilac biti Milutin Blagojevi�. Na ovim projektima ug-lavnom se okupljaju teorijski � zi�ari, bez obzira na kom su odeljenju ili organizacionoj jedinici trenutno bili zaposleni. Istraživanja se odvijaju u Centru za teorijsku � ziku — koji do 1995. vodi Dragan Popovi�, a nakon njega or�e Šija�ki — pri �emu se mnogi radovi realizuju sa � zi�arima iz Evrope.

Po�etkom devedesetih godina, or�e Šija�ki sa I. Ne’emanom objavljuje niz zapaženih rado-va iz oblasti kvantne hromodinamike, kojom se objašnjava ponašanje kvarkova i hadrona. Upo-redo, Milutin Blagojevi� sa saradnicima istražuje super�estice primenom takozvanog BRST formal-izma. Istraživanja se odvijaju na još nekoliko polja. Sa Žan Pjerom Vižijeom248 Zvonko Mari� i saradnici istražuju alternativnu, deterministi�ku kvantnu mehani-ku, koju je predložio De Brolj249. Sa druge strane, Branko Dragovi� primenjuje takozvani p-adi�ni bro-jevni sistem na �itav niz konkretnih problema sa stepenim nizovima u kvantnoj mehanici.

Nobelovu n�gr�du z� � ziku 1998. podelili su Robert B. L�� in, Horst L. Stormer i D�niel C. Cui z� otkri�e nove forme kv�ntnog � uid� s� ekscitacijama frak-cionog naelektrisanja.

NAU�NI PROJEKTI: OSNOVNI METODOLOŠKI PROBLEMI FIZIKE

Atmosfera je ponovo uzavrela. Potpisuju se peticije i javno se negoduje zbog novog Zakona o univerzitetu

Page 108: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

106

1999Kriza devedesetih dolazi do kulminacije kada ratovi koji su se vodili širom zapadnog Balkana i bukvalno stižu do Srbije. Nakon višemese�ne diplomatske i politi�ke drame zbog teku�ih su-koba na Kosovu, 24. marta 1999. godine u 20 �asova po�inje intervencija NATO snaga na SR Ju-goslaviju pod nazivom „Savezni�ka sila“ (Allied Force)250. Bombe iste ve�eri padaju na Beograd i druge gradove u Srbiji.

Proglašava se ratno stanje. Iz dana u dan raste broj civilnih žrtava. Uprkos tome, ljudi polako u�e da žive sa strahom od bombi. Vladaju nestašice po-jedinih namirnica, širi se crno tržište, isklju�enja struje su svakodnevna, a saobra�ajne komuni-kacije su otežane zbog srušenih mostova. Škole i fakulteti ne rade, mada su zaposleni u obavezi da dolaze na radna mesta. Sli�na situacija je i na Institutu za � ziku42.

Jedan deo urbanog stanovništva vreme provodi u skloništima. Posebno su ugroženi gra�ani koji žive blizu vojnih ustanova. Svakoga dana tokom ovog prole�a proglašava�e se vazdušne uzbune, a gra�ani �e na nebu mo�i da posmatraju sukobe protivvazdušne odbrane i NATO avijacije. Proce-njuje se da je u bombardovanju, koje se završilo 10. juna Kumanovskim sporazumom, nastradalo oko 2000 civila251.

Nakon bombardovanja, život se sporo vra�a u normalu. Tokom ovog leta, 11. avgusta 1999, u Srbiji �e mo�i da se posmatra totalno pomra�enje Sunca. Ovaj uzbudljivi astronomski doga�aj as-tronomi i � zi�ari �e organizovano posmatrati širom zemlje252. Me�utim, doga�aj �e ostati zapam�en najviše po paranoji, koja je izazvana višednevnom medijskom kampanjom kojom se širio strah od pomra�enja. Mnogi gra�ani ostaju iza spuštenih roletni, bez razloga uplašeni poja-vom na nebu.

RAZVOJ I PRIMENE:RADARI

Na Institutu za � ziku, uz druge primene, razvije-na su razna tehnološka rešenja za funkcionisanje radara. Neka od njih je koristila i vojska. Pored toga, tokom bombardovanja Jugoslavije 1999. godine, u dvorište neposredno uz Institut za � ziku dovoženi su i brojni ošte�eni radari kako bi se po-pravili u spin off preduze�ima. Ovde su servisirani i specijalni „radarski“ mamci za bombardere254.

RADAR: Iz dvorišta Instituta

Page 109: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

107

U okviru vazdušne kampanje, kojom su okon�ani sukobi na Kosovu, NATO alijansa od 24. marta do 10. juna 1999. godine bombarduje Srbiju. Vanred-no stanje tokom 78 dana vlada i na Institutu za � zi-ku. Uprkos nare�enju koje je izdala Vlada Repu-blike Srbije po kome svi zaposleni imaju obavezu da borave u svojim preduze�ima, uprava Instituta istraživa�e ne obavezuje da radno vreme provode u zgradi. Jedan deo njih zati�e se u inostranstvu, neki uspevaju da se vrate na po�etku bombardo-vanja, a drugi do kraja ostaju izvan zemlje. Komunikacija sa svetom je otežana, mada ve�ina istraživa�a uspeva da elektronskom poštom kon-taktira svoje kolege širom sveta. Neka od tih pisa-ma sadrže apele da se zaustavi stradanje civilnog stanovništva. Na Institut, sa druge strane, stižu brojna pisma podrške od nau�nika iz sveta.

U me�uvremenu, direktor Dragan Popovi� orga-nizuje smene u kojima se dežura na Institutu. Nau�na istraživanja su svedena na minimum, ali neki istraživa�i koriste neobi�nu priliku da završe svoje radove. Ostali svakodnevno diskutuju traže�i

prakti�na rešenja kako bi se situacija promenila42.Bombe postaju svakodnevica. Me�u zaposlenima koji dolaze na Institut vlada optimisti�na atmos-fera, uprkos tome što je Institut opasno mesto za boravak. Nije o�ekivano da bi jedna nau�na ustanova mo-gla biti bombardovana, ali se mnogi opravdano pribojavaju da bi zbog spin off preduze�a, koja sara�uju sa vojskom, zgrada mogla biti proglašena za legitimni cilj253. „Ako nas sada sruše, nikada više ne�emo dobiti sredstva da sve ponovo izgrad-imo“, se�a se Dragan Popovi� svojih razmišljanja. Na sre�u, Institut nije bombardovan tokom rata.

Nobelovu n�gr�du z� � ziku su 1999. podelili Ger�rdus ‘t Hoft i M�rtinus J. G. Veltm�n z� obj�šnjenje kv�ntne strukture elektrosl�bih inter�kcija u � zici.

INSTITUT TOKOM BOMBARDOVANJA

„Jedna doktorantkinja je �ak uspela da doktorira za vreme uzbune“

Petar Gruji�

SRBIJA ’99: NATO intervencija

Page 110: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

108

Laboratorija za fotoniku

Page 111: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

109

Page 112: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

110

U poslednjem krugu Institut za � ziku tr�i evrop-sku trku. Posle brojnih izazova, na ovu putanju izveo ga je Dragan Popovi�, koji je bio direktor Instituta od 1994. do 2010. godine. Mada suo�en sa � nansijskom krizom, izolacijom i odlivom vr-hunskih istraživa�a, Institut �e pod Popovi�evim rukovodstvom o�uvati nau�nu infrastrukturu. Zahvaljuju�i tome, nakon 2000. godine posta�e jedna od prvih nau�nih ustanova u Srbiji koje su izašle u Evropski istraživa�ki prostor.

Ako je prvi direktor Instituta za � ziku, Alek-sandar Milojevi�, zasnovao instituciju, drugi, Rade Antanasijevi�, obezbedio prostor za život i rad, tre�i, Marko Popovi�, omogu�io da preživi krizne godine, Dragan Popovi� je, kao �etvrti direktor, na temelju svojih prethodnika, od In-stituta za � ziku napravio vode�u nau�nu usta-novu u zemlji.

Položaj institucije od nacionalnog zna�aja dostig-nut je zajedni�kim naporom svih saradnika, ali je doprinos samog Popovi�a, kao direktora, nesum-njivo zna�ajan. Njegov politi�ki uticaj i veština pomogli su da Institut u širim krugovima postane sinonim za kvalitetnu nau�nu ustanovu.

Dragan Popovi� je ro�en u Beogradu 1949. go-dine. U Parizu je poha�ao Lycee Janson de Sail-ly, u Beogradu je diplomirao � ziku kao student generacije, a u Japanu je sa tezom iz teorije polja doktorirao na Institutu za fundamentalna istraživanja Univerziteta u Hirošimi.

Svoju nau�nu karijeru posvetio je elementarnim �esticama. U svet subatomske � zike uveo ga je jedan od o�eva Instituta za � ziku, Zvonko Mari�, �ijem se odeljenju za teorijsku � ziku pridružio

DRAGAN POPOVI�

Page 113: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

111

odmah nakon studija. Iz ove i srodnih oblasti ob-javio je oko 70 radova u �asopisima i na nau�nim skupovima i održao 23 predavanja po pozivu.

Svoj nau�ni rad Popovi� je bazirao na me�u-narodnoj saradnji, a posebno mesto u njegovoj karijeri zauzima Japan. Od 1975. do 1977. boravi na Univerzitetu u Hirošimi, gde sara�uje sa Hi-raku Nakadžimom, kao i sa Makotom Kobajašijem i Tošihidom Maskavom, koji su 2008. dobili No-belovu nagradu za � ziku. U Japanu �e Popovi� boraviti još nekoliko puta, ostvarivši saradnju i sa Institutom Jukava Hal, kao i sa Odeljenjem za � ziku Univerziteta u Kjotu.

Zanimljivo je da je Popovi� 1992. osnovao i bio prvi predsednik Srpsko-japanskog društva, kao i da je 2005. inicirao sporazum o saradnji Univer-ziteta u Hirošimi i Univerziteta u Beogradu.

No, sara�ivao je i sa brojnim ustanovama iz-van Japana. Bio je Fulbrajtov stipendista i kao gostuju�i profesor je u periodu 1983—1984. predavao na Univerzitetu Braun u Sjedinjenim Ameri�kim Državama. Pored toga, šest puta je gostovao na Univerzitetu u Orseju, u Francuskoj, a boravio je i na Institutu Karlsrue u Nema�koj i na Institutu Stelkov Ruske akademije nauka.

Tokom poslednje decenije, Popovi� i njegova gru-pa iz Laboratorije za � ziku visokih energija Insti-tuta za � ziku uklju�uju se u eksperiment ATLAS u CERN-u kod Ženeve. Oni daju doprinos konstruk-ciji detektora ATLAS, jednog od �etiri na Velikom sudara�u hadrona, LHC. Danas Popovi�eva grupa aktivno radi na analizi snimaka koji se prave na LHC-u, u�estvuju�i sa stotinama drugih � zi�ara u svetu u takozvanom lovu na Higsov bozon.

Mada uklju�en u ova istraživanja na samom fron-tu moderne nauke, Popovi� je zapravo ve�i deo karijere proveo na položaju direktora, bave�i se organizacionim poslovima. Pre nego što je 1994. godine postao generalni direktor Instituta, skoro celu deceniju ve� je bio direktor OOUR-a za teo-rijsku � ziku.

Nakon što je 1994. postao generalni direktor In-stituta, veliku pažnju poklonio je poboljšanju us-lova za rad. Uspešno je rešio pravno-� nansijske probleme oko vlasništva nad zgradom u Pregrevi-ci u Zemunu, u koju se Institut uselio po�etkom osamdesetih. Uprkos krizi, Popovi� je iz godine u godinu obezbe�ivao dodatna sredstva, koja je ulagao u adaptaciju ove zgrade. Slede�i takvu postupnu strategiju uspeo je da tokom svog man-data obnovi gotovo ceo Institut.

Dragan Popovi� je aktivan i izvan Instituta. Od 1984. predaje na Fizi�kom fakultetu, a u više mandata je bio i �lan Saveta Univerziteta u Beo-gradu. Od 1986. do 1994. bio je predsednik Od-bora za � zi�ke nauke pri Ministarstvu za nauku i tehnologiju, a po�etkom dvehiljaditih koordina-tor saradnje Srbije sa CERN-om. U�estvovao je u organizaciji tri me�unarodne škole, a bio je ru-kovodilac više doma�ih i me�unarodnih nau�nih projekata.

Od Vlade Republike Francuske dobio je orden Vitez reda akademskih palmi, a nosilac je i drugih priznanja. Govori engleski, francuski, japanski i ruski jezik. Oženjen je, ima sina.

Ako je prvi direktor zasnovao instituciju, drugi obezbedio prostor za život i rad, tre�i omogu�io da preživi krizne godine,

Dragan Popovi� je, kao �etvrti direktor, od Instituta napravio vode�u nau�nu ustanovu u zemlji

Page 114: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE
Page 115: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

Posle dvehiljaditeEVROPSKE GODINE

Page 116: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

114

2000

Nakon decenije sukoba, krize i represije, u Srbiji dolazi do velikih politi�kih i društvenih prom-ena. Na izborima 24. septembra 2000. opozicija pobe�uje Slobodana Miloševi�a, ali režim odbija da prizna rezultate izbora.

To dovodi do gra�anskog nezadovoljstva. Širom zemlje organizuju se štrajkovi, blokade i protestne šetnje. U Beogradu se 5. oktobra okuplja milion ljudi na demonstracijama posle kojih �e režim priznati poraz. Nakon petooktobarskih doga�aja dolazi do opsežne transformacije Srbije255. U ovim burnim danima Institut za � ziku nije samo posmatra�. Opšti protest zaustavlja nau�noistraživa�ki rad tokom septembra i okto-bra, a ve�ina zaposlenih aktivno demonstrira. Sa demokratskim promenama i na Institut dolazi nova nada, koja tih meseci zahvata celu zemlju. No, uz nju na Institut stiže i tragi�na vest — neposredno nakon demokratske revolucije umire profesor Mi-lan Kurepa, vode�i atomski � zi�ar u Srbiji i jedan od najupornijih protivnika režima u akademskoj zajednici, koji je, ina�e, od samog osnivanja igrao klju�nu ulogu i u razvoju Instituta.

Kao i u drugim burnim istorijskim preokretima, In-stitut za � ziku se brže od drugih navikava na novo doba. Kriza institucija, koja je tih dana zahvatila neke druge ustanove, mimoilazi Institut — ovde se ne organizuju krizni štabovi, tranzicija je bezbol-na i uprava nastavlja da vodi Institut kao i ranije. U narednim godinama, neki od vode�ih istraživa�a dobijaju funkcije zna�ajne za kreiranje državne nau�ne politike.

LJUDI

Nakon krize devedesetih, broj stalno zaposlenih u Institutu za � ziku se smanjio za 70 ljudi, odnosno za oko 30 odsto u odnosu na 1990. godinu. Na kraju 2000. na Institutu radi ukupno 181 osoba. Me�utim, ispostavlja se da je broj doktora i magi-stara nauka zapravo ve�i nego deset godina rani-je – to je posledica upornog usavršavanja mladih istraživa�a, zbog �ega se obrazovna struktura i pored odlazaka popravila.

Tako 2000. na Institutu radi 64 doktora nauka i 38 magistara. Raspodela zaposlenih na tadašnjih pet centara Instituta izgleda na slede�i na�in246:

Centar za teorijsku � ziku 30 saradnika (24 doktora nauka, 5 magistara)

Centar za eksperimentalnu � ziku34 saradnika (17 doktora nauka, 9 magistara)

Centar za atomsku i subatomsku � ziku30 saradnika (10 doktora nauka, 7 magistara)

Centar za primenjenu i tehi�ku � ziku8 saradnika (2 doktora nauka, 5 magistara)

Centar za � ziku �vrstog stanja i nove materijale 34 saradnika (11 doktora nauka, 12 magistara)

Stru�na služba Instituta45 zaposlenih

Page 117: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

115

PETI OKTOBAR

Nakon 13 godina vlasti Slobodana Miloševi�a, 5. oktobra 2000. godine gra�ani Srbije na masovnim demonstracijama ruše režim. Dolazi do velikih promena. Tada pokrenutu društvenu tranziciju i otvaranje Srbije ka Evropi Institut za � ziku �e is-koristiti za ja�anje svojih istraživa�kih pozicija. Od ove godine, na Institutu po�inje novi, posled-nji, evropski period njegovog razvoja, koji traje do danas.

U dvehiljaditim godinama, jedna saradnja od posebnog zna�aja za Institut za � ziku ulazi u tre�u deceniju. Naime, u zgradi Instituta na-lazi se sedište Društva � zi�ara Srbije (DFS), nau�nostru�ne organizacije koja okuplja sve � zi�are i stara se o životu � zike u zemlji.

DFS u�estvuje u kreiranju nastavnih programa � zike, organizuje stru�ne skupove, izdaje pub-likacije i �asopis Mladi � zi�ar, a prepoznatljiv je po organizovanju školskih takmi�enja iz � zike — DFS, tako�e, odabira i priprema u�enike za me�unarodna takmi�enja, pre svega, za Olimpi-jadu iz � zike. Ovaj vid strukovnog udruživanja prvi put se pokre�e još 1948, kada je osnovano Društvo matemati�ara i � zi�ara Srbije. Njemu se kasnije pridružuju i astronomi, tako da menja naziv u Društvo matemati�ara, � zi�ara i astronoma Srbi-

je. Godine 1981. ova organizacija se deli na tri dela i nastaje nezavisno Društvo � zi�ara Srbije140.

Tokom slede�ih deset godina DFS je udružen u Savez društava matemati�ara, � zi�ara i astrono-ma Jugoslavije, koji traje sve do raspada SFRJ.

Potom � zi�ari iz Srbije i Crne Gore formiraju Jugoslovensko društvo � zi�ara (JDF), koje �e trajati sve do 2006, kada Srbija (p)ostaje samo-stalna država.

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku 2000. data je z� ba-zi�na istraživanja u vezi sa inform�cionim i ko-munik�cionim tehnologijama. Nagradu su pode-lili Zores I. Alferov i Herbert Kremer z� r�zvoj poluprovodni�kih heterostruktura koje se koriste u elektronici visoke u�estalosti i optoelektronici i Džek S. Kilbi z� ulogu u pron�l�sku integris�nih kol�.

DRUŠTVO FIZI�ARA SRBIJE

Na Institutu po�inje novi, evropski period razvoja, koji traje do danas

PETI OKTOBAR: Miting pred Skupštinom

Page 118: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

116

2001

Po�inje XXI vek. Nau�ni �asopisi objavljuju dešifrovani ljudski genom197, na internetu se po-javljuje Wikipedia, a zapadni svet kre�e u rat protiv terorizma. Više od 3000 ljudi 11. septem-bra gine u teroristi�kom napadu na Svetski trgo-vinski centar u Njujorku, SAD158.

Kroz Institut za � ziku ove godine �e pro�i neobi�no mnogo posetilaca. Nakon politi�kih promena, delegacije iz inostranstva, kao i razni predstavni-ci novih vlasti, sve �eš�e dolaze u Institut. Gosti su iznena�eni uslovima za rad i dele zajedni�ki utisak da je ovo jedna od retkih funkcionalnih ustanova u Srbiji koja je devedesete preživela bez o�iglednih posledica.

Istraživa�i sa Instituta se ponovo okre�u Evropi i po prvi put razmišljaju o apliciranju za projekte koje � nansira Evropska unija. Zahvaljuju�i tome, nared-nih godina Institut �e, kao jedan od prvih u Srbiji, iza�i u takozvani Evropski istraživa�ki prostor.

STRUKTURA INSTITUTA

Tokom dvehiljaditih godina, unutrašnja organizaci-ja �e doživeti još nekoliko promena. Centrima Instituta, koji su istorijski nastali iz nekadašnjih osnovnih organizacija udruženog rada (OOUR), kao i onima koji su se izdvojili tokom devedesetih godina, pridruži�e se još nekoliko nezavisno orga-nizovanih laboratorija:

Laboratorija za primenu ra�unara u nauci Laboratorija za fotoniku Laboratorija za � ziku visokih energija

Tokom ove godine na Institutu se održavaju brojni seminari, a pokre�e se i Letnja škola matemati�ke � zike koja �e opstati do danas. Institut za � ziku, sa Institutom „Maks Plank“ iz Minhena, organizuje prvu letnju školu tokom avgusta u Sokobanji256.

Page 119: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

117

Centar za eksperimentalnu � ziku je jedan od najs-tarijih delova Instituta za � ziku. U prve dve deceni-je postojanja, dok su eksperimentalna istraživanja dominirala nad teorijskim, ovaj deo Instituta je bio najmnogoljudniji i okupljao je sve laboratorije koje su se bavile osnovnim istraživanjima, da bi tek vre-menom došlo do zna�ajnije diferencijacije.

Reorganizacijom 1977. godine formira se izdvojeni OOUR za � ziku konverzije energije, koji �e pet-naest godina kasnije, kada novi zakon bude de� nis-ao Institut kao nau�nu ustanovu, prerasti u Centar za eksperimentalnu � ziku257. Tokom godina broj za-poslenih se menja od nekoliko desetina do više od stotinu istraživa�a i tehni�ara. Oni su uspeli da raz-viju nove eksperimentalne metode i pokrenu veliki broj istraživa�kih projekata. Cilj ovog centra je bila primena eksperimentalnih tehnika i modela na izu�avanje fundamentalnih pro-cesa u � zici, � zi�koj hemiji i � zici i hemiji atmo-sfere. Uz to, Centar je u�estvovao u brojnim projek-tima primenjene � zike. Pod rukovodstvom akademika Zorana Lj. Petrovi�a, tokom dvehiljaditih godina realizovan je projekat Evropske komisije za ja�anje eksperimentalnog Centra za studije neravnotežnih fenomena, kao i šest nacionalnih projekata koje je � nansiralo mini-starstvo nadležno za nauku. Oformljene su i slede�e laboratorije:

LABORATORIJA ZA GASNU ELEKTRONIKUOva laboratorija okuplja niz nau�nika sa svet-skim iskustvom i zna�ajnim nau�nim referencama. Tako�e, to je i jedna od fokalnih ta�aka privla�enja mladih nau�nika. Težište istraživanja ove laborato-rije vezana su za raznovrsne primene neravnotežnih plazmi, kao što je izu�avanje sudara i transporta rojeva naelektrisanih �estica, granularnih sistema, pražnjenja na niskom pritisku, kao i kinetike kod DC i RF plazme.

LABORATORIJA ZA FIZIKU ŽIVOTNE SREDINEAktivnosti ove laboratorije podrazumevaju osnovna i primenjena istraživanja atmosferskih procesa, transporta i transformacije zaga�enja.

LABORATORIJA ZA ATMOSFERSKU FIZIKU I OPTI�KU METROLOGIJUU ovoj laboratoriji se prou�avaju izvori aero-zaga�enja, kao i transport zaga�uju�ih materija.

LABORATORIJA ZA FIZIKU PLAZMEU Laboratoriji za � ziku plazme istražuju se kineti�ke i opti�ke karakteristike plazme na niskoj temper-aturi.

LABORATORIJA ZA ATOMSKU, MOLEKULARNU I LASERSKU SPEKTROSKOPIJULaboratorija je angažovana na istraživanjima multi-fotonskih procesa kod SF6 molekula koji se pobu�uju CO2 laserima u prisustvu takozvanih bafer gasova.

LABORATORIJA ZA MULTIDISCIPLINARNA ISTRAŽIVANJA Centralna aktivnost Laboratorije vezana je za izu�avanje efekata visokog pritiska na opti�ka svo-jstva lasera i razli�itih materijala. Uz to, ovde se istražuju i razni spoljašnji uticaji na absorbciju svet-la kod biljaka.

Danas su ove laboratorije prepoznate kao nacional-ni Centar izuzetnih vrednosti za primenu plazme u nanotehnologijama, biomedicini i ekologiji.

Nobelovu n�gr�du z� � ziku 2001. podelili su Erik A. Kornel, Volfg�ng Keterle i K�rl E. Vajm�n z� postiz�nje Boze—Ajnšt�jnove kondenz�cije u r�zre�enim g�sovim� �lk�lnih �tom� i z� r�na, bazi�na istraživanja osobina ovih kondenz�t�.

CENTAR ZA EKSPERIMENTALNU FIZIKU

PROCESI U PLAZMI I GASNA ELEKTRONIKA: Zoran Petrovi�

Page 120: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

118

2002

Evropa dramati�no pove�ava ulaganja u razvoj nauke i tehnologije. U 2002. godini Evropska komisija pokre�e takozvani Šesti okvirni program za istraživanja i tehnološki razvoj, koji �e postati poznat po akronimu FP6. Kroz ovaj program �e se, u periodu od 2002. do 2006. godine, evrop-skim istraživa�ima podeliti �ak 17,5 milijardi evra. Jedan od klju�nih ciljeva FP6 je ja�anje ta-kozvanog Evropskog istraživa�kog prostora, u koji �e biti uklju�ene i zemlje Zapadnog Balkana. Za Srbiju je posebno zna�ajna pogodnost što je kroz FP6 istraživa�ima i nau�nim organizacijama dozvoljeno da apliciraju za evropska sredstva. Srpske nau�ne ustanove po�inju da se takmi�e u oštroj evropskoj konkurenciji. �ak 25 ustanova �e uspeti da se u ovom nau�nom ringu izbori za sredstva258. Institut za � ziku je u ovome poseb-no uspešan — na njemu se realizuje svaki sed-mi evropski projekat koji stiže u Srbiju. Uz to, istraživa�i Instituta u�estvuju i u više projekata koje vode druge naše ustanove.

CENTRI IZVRSNOSTI

Institut za � ziku se uspešno uklju�io u Šesti ok-virni program za istraživanja i tehnološki razvoj (FP6), koji je Evropska komisija pokrenula 2002. godine. No, jedan od najve�ih uspeha dogodio se 2005. godine, pri kraju FP6, kada je nau�nim laboratorijama iz Srbije po prvi put omogu�eno da se takmi�e za EU centre izvrsnosti.

Od deset centara izvrsnosti dodeljenih celom re-gionu, osam je u Srbiji, šest od njih su ustanove u kojima se istražuju oblasti � zike, a �ak �etiri je dodeljeno Institutu za � ziku:

Centar izvrsnosti za kompjutersko modeli-ranje kompleksnih sistema(Laboratorija za primenu ra�unara u nauci)

Centar izvrsnosti za neravnotežne procese(Laboratorija za gasnu elektroniku i Laboratorija za � ziku životne sredine)

Centar izvrsnosti za primenu opti�kespektroskopije(Laboratorije u okviru Centra za �vrsto stanje i nove materijale)

Centar izvrsnosti za kvantnu i opti�ku metrologiju(Laboratorija za fotoniku)

Page 121: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

119

Koreni Centra za atomsku i subatomsku � ziku nikli su još u šezdesetim godinama u pionirskim istraživanjima atomskih sudara koja je vodio pro-fesor Milan Kurepa. Izrastaju�i iz grupe koju je on okupio, Centar je osnovan 1993. godine, kao jedan od tadašnja �etiri centra na Institutu za � ziku257. Osnovne oblasti istraživanja su bili el-ementarni procesi u atomskim sistemima, sudari �estica niske i visoke energije, elementarni procesi na površinama, optoelektronika, laseri, hologra� ja, � zika biomolekula, spektroskopija plazme i metrologija. Od osnivanja Centrom je rukovodio Bratislav Marinkovi�. Iz centra su iz-rasle slede�e laboratorije:

LABORATORIJA ZA PROCESE ATOMSKIH SUDARABaziraju�i se na istraživa�koj tradiciji Milana Kurepe, ova laboratorija istražuje procese kao što su elasti�no rasejanje, ekscitacija, jonizaci-ja, autojonizacija i disocijativni zahvat.

LABORATORIJA ZA SPEKTROSKOPIJU PLAZME I LASEREIstorija lasera je duga koliko i istorija Instituta za � ziku. Laboratoriju za spektroskopiju plazme osnovao je akademik Nikola Konjevi�, jedan od

prvih istraživa�a lasera na ovim prostorima. Danas se istraživanja u laboratoriji kre�u u �etiri smera: plazma i gasna pražnjenja niske temperature, � zika lasera, interakcija lasera sa površinama i laserski indukovane plazme.

LABORATORIJA ZA OPTOELEKTRONIKU I LASERE Laboratorija koju je osnovao Milan Popovi� posve�ena je optoelektronici i laserima, bavi se istraživanjima u oblastima klasi�ne talasne optike, metrologije opti�kih dužina i lasera sa �vrstim radnim telom. Krajem dvehiljaditih ova istraživa�ka grupa se osamostaljuje i menja ime u Laboratoriju za fotoniku.

Nobelovu n�gr�du z� � ziku su 2002. podelili Rej-mond Dejvis Ml��i i M�s�toši Košib� z� pionirski do-prinos �stro� zici, posebno z� detekciju kosmi�kih neutrin� i Rik�rdo �koni z� pionirske doprinose �stro� zici, koji su doveli do otkri�� kosmi�kih iz-vora X-zr�k�.

CENTAR ZA ATOMSKU I SUBATOMSKU FIZIKU

PETNI�KA VEZA

Od samog svog osnivanja Institut za � ziku ulaže velike napore u obrazovanje budu�ih nau�nika. Vremenom, on izrasta u zna�ajnog partnera centrima u kojima se nau�nici okupljaju i obrazu-ju. Najbolji takav primer je Istraživa�ka stanica Petnica, koja �e dvadesetu godišnjicu proslaviti 2002. godine. Osnovana 1982. u valjevskom selu Petnica, ova vanškolska ustanova je tokom prve dve decenije postojanja obrazovala izme�u 15000 i 20000 mladih ljudi. Mnogi od istraživa�a Institu-ta poha�ali su bar neki od petni�kih programa, u

kojima, ina�e, tokom godine, u�estvuje oko 700 talentovanih srednjoškolaca. Tako�e, me�u 500 gostuju�ih predava�a godišnje, zna�ajan broj u Petnicu dolazi sa Instituta, a neki od polazni�kih radova se i realizuju u njegovim laboratorijama. Zanimljivo je da je ve�ina nekadašnjih mla�ih saradnika na programu � zike u Petnici danas ili zaposlena, ili kroz saradnju povezana sa Institu-tom. Krajem prve decenije XXI veka, ove veze �e postati tako �vrste da �e se Institut i Petnica zajedno angažovati u brojnim inicijativama.

Na Institutu �e se do kraja decenije realizovati svaki sedmi evropski projekat koji stiže u Srbiju

Page 122: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

120

2003

Metak koji je 90 godina ranije u Sarajevu ispalio Gavrilo Princip poga�a metu u centru Beograda259. U dvorištu Vlade Srbije, 12. marta u 12.45, je-dan drugi atentator ustreljuje premijera Zorana in�i�a. Predsednik Vlade je pogo�en sa dva pro-jektila — u le�a i u stomak. Nakon što je u izuzet-no teškom stanju preba�en u Klini�ko-bolni�ki centar, u 13.30 lekari konstatuju njegovu smrt. Istog dana Vlada Srbije uvodi vanredno stanje260.

Zemlja u kojoj se Institut za � ziku decenijama razvijao ka budu�nosti ponovo se vra�a u prošlost.Tokom istog meseca u Institut �e sti�i još jed-na tragi�na vest: u Beogradu 26. marta umire dugogodišnji direktor Instituta i ugledni eksperi-mentalni � zi�ar, Rade Antanasijevi�. No, život na Institutu se nastavlja — ova ustano-va po ko zna koji put pokazuje svoju vitalnost i sposobnost prilago�avanja pred izazovima261. U me�uvremenu, na osnovu okvirnog sporazuma iz 2001. godine ministar nauke Dragan Domazet u januaru potpisuje ugovor sa Evropskim cen-trom za nuklearna istraživanja (CERN), kojim se istraživa�i sa Instituta za � ziku priklju�uju eksperimentu ATLAS na velikom hadronskom sudara�u (LHC)262. Ove godine izlazi i nova knjiga u seriji Aktivnosti i apstrakti radova. Zbornik, koji je uredio Bratislav Marinkovi�, obuhvata period od 1996. do 2000. godine.

U me�uvremenu, menja se formalni položaj Insti-tuta na Univerzitetu. Nakon što je 1998. godine kontroverznim Zakonom o univerzitetu Institut, zajedno sa još sedam nau�nih ustanova, isklju�en sa Univerziteta u Beogradu, u maju 2003. Savet Univerziteta donosi odluku da se Institut vrati pod njegovo okrilje. Obaveštavaju�i zaposlene Instituta o ovoj odluci, direktor Dragan Popovi� u pismu kaže: „Nadam se da je ovom odlukom ispravljena nepravda od, evo ve� pet godina, kao i da je otvorena mogu�nost za naše zvani�no uklju�ivanje u proces nastave i rešavanje prob-lema oko mentorstva.“ Nažalost, u narednim godinama ta o�ekivanja se nisu realizovala na zadovoljavaju�i na�in.

ATENTAT: Zoran in�i�

Page 123: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

121

Fizika �vrstog stanja se u Institutu za � ziku prou�avala još od samih njegovih po�etaka, da bi se u devedesetim godinama javila potreba za posebnim odeljenjem, koje bi se posvetilo samo ovoj oblasti. Centar za � ziku �vrstog stanja i nove materijale osnovan je 24. maja 1995. godine odlu-kom Upravnog odbora Instituta. Centar je izrastao iz tima E-31, koji se izdvojio iz tada najve�eg Centra za eksperimentalnu � ziku, osnovanog 1993. Tim je prethodno, osamdesetih godina, promenio nekoliko naziva u okviru OOUR-a za � ziku konverzije energije, a jedan njegov deo bio je i u OOUR-u za � ziku kondenzovanog stanja i nove materijale263.

Od osnivanja direktor Centra je Zoran Popovi�. Istraživanja se odvijaju u okviru osam laboratorija:

Laboratorija za sintezu materijala i rast kristala Laboratorija za nanoskopiju, sa skeniraju�im

tunel mikroskopom koji snima površine u atom-skoj rezoluciji

Laboratorija za infracrvenu spektroskopiju Furijeovim transferom i elipsometriju, sa FT-spektrometrima

Laboratorija za Ramanovo rasejanje i fotolu-miniscenciju, sa dvostrukim U1000 Jobin Yvon monohromatorom, fotomultiplikatorom, više gasnih lasera, kao i helijumskim kriostatom

Laboratorija za spektroskopiju nano-Ramano-vog rasejanja, sa trostrukim Jobin Yvon T 64000 spektrometrom

Laboratorija za spektroskopiju Briluenovog rasejanja, sa Fabri Pero interferometrom TF-1

Laboratorija za merenje Holovog efekta, sa konvencionalnim elektromagnetom od 1,5 tes-la i helijumskim kriostatom

Laboratorija za magnetna i magnetno-opti�ka merenja, sa superprovodnim magnetom od 14 T

Godine 2005, u okviru FP6 ove laboratorije pos-taju EU centar izvrsnosti. Zahvaljuju�i evropskim fondovima, ali i sredstvima iz Nacionalnog inve-sticionog plana Srbije, navedene laboratorije se opremaju izuzetno naprednom eksperimental-nom opremom264.

Pored doma�ih istraživa�kih projekata, ovde se u slede�ih nekoliko godina realizuju tri FP6 pro-jekta, jedna COST akcija, bilateralni projekti sa Francuskom, Gr�kom, Japanom, Španijom, Rusi-jom i Italijom, Švajcarskom, Rumunijom i Bugar-skom, dok se preko SANU obezbe�uje saradnja sa institucijama u Poljskoj, Ukrajini i Austriji265. Zahvaljuju�i tome, ove laboratorije su danas priznate kao nacionalni Centar izuzetnih vred-nosti za oblast nanonauka i nanotehnologija.

Nobelovu n�gr�du z� � ziku 2003. podelili su Aleksej A. Abrikosov, Vit�lij Ginzburg i Entoni L. J. Leget z� pionirske doprinose teoriji superprovodnik� i su-per� uida.

CENTAR ZA FIZIKU �VRSTOG STANJA I NOVE MATERIJALE

Gosti Instituta dele utisak da je ovo jedna od ustanova u Srbiji koja je devedesete preživela bez o�iglednih posledica

�VRSTO STANJE: Zoran Popovi�

Page 124: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

122

2004

Kako godine odmi�u u ovoj deceniji, Institut za � ziku se sve više doživljava kao vode�a nau�na ustanova u Srbiji. U novembru 2004. godine, republi�ko Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine i formalno proglašava Institut jednom od najboljih nau�nih institucija.

Kako je re�eno u obrazloženju, Institut spada u institucije koje su „od 2002. do 2003. objavile više me�unarodno priznatih radova nego što ima-ju zaposlenih“266.

Mada se stepen primenjenih istraživanja ne može uporediti sa osamdesetim godinama, ponovo ras-te broj primena koje Institut postavlja širom Srbi-je. Tako �e ove godine u Pan�evu, poznatom po aerozaga�enju, Institut rukovoditi postavljanjem automatske meteorološke stanice na opštinskoj zgradi, a u holu gradske ku�e postavljanjem monitora za prezentaciju kontinualnih merenja zaga�enja267.

Godinu dana ranije, sli�an poduhvat Institut je sproveo i u Beo�inu, gde se nalazi Lafaržova fab-rika cementa.

PARADOX

U Laboratoriji za primenu ra�unara u nauci (Sci-enti� c Computing Laboratory, SCL) nalazi se Paradox, najmo�niji superra�unar na zapadnom Balkanu. To je klaster sa više od 1000 proceso-ra i oko 100 TB memorijskog kapaciteta. Prva prete�a ove mašine nastala je 2003, nakon što je Antun Balaž po povratku iz Me�unarodnog centra za teorijsku � ziku u Trstu dobio zadatak da sa Rašom Karapandžom od �etiri ra�unara napravi prvi doma�i klaster. Projekat su vodili šefovi Laboratorije, Aleksandar Beli� i Aleksan-dar Bogojevi�. Prva inkarnacija Paradox-a je imala 128 procesora i omogu�ila je ulazak Srbije u GRID. Danas se u SCL-u nalaze tri centra Na-cionalne GRID mreže: AEGIS01, AEGIS07 i AE-GIS08, kao i jedan lokalni klaster. Veliki uspesi Paradox-ovih administratora su doveli do toga da oni ve� �etiri godine upravljaju �itavom GRID infrastrukturom jugoisto�ne Evrope. U tom peri-odu, sam Paradox je konstantno ocenjivan kao naje� kasnija mašina u �itavoj panevropskoj in-frastrukturi.

ERA SUPERKOMPJUTERA: Klaster Paradox

Page 125: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

123

Pod nazivom Scienti� c Computing Laboratory (SCL), Laboratorija za primenu ra�unara u nauci osnovana je 2004. godine, od kada njome ruko-vodi Aleksandar Beli�. Isprva u sastavu Centra za teorijsku � ziku, SCL se ubrzo izdvojio kao posebna organizaciona jedinica. SCL raspolaže zna�ajnim ra�unarskim resursima, me�u kojima prednja�i superra�unar Paradox. Na ovoj mašini se pokre�u razne numeri�ke simulacije i vizualizacije kako klasi�nih, tako i kvantnih sistema sa više tela. Samo godinu dana nakon osnivanja ove laborato-rije Evropska unija je prepoznala SCL kao Centar izvrsnosti za razvoj superra�unarstva i ra�unarsko modeliranje kompleksnih sistema. Koriste�i sta-tus centra izvrsnosti kao zamajac, SCL ubrzo postaje prepoznatljiv partner u više projekata takozvane e-infrastrukture, kao što su EGEE II, EGEE III, EGI-INSPIRE (panevropska GRID infra-struktura), SEE-GRID, SEE-GRID-2, SEE-GRID-SCI (GRID infrastruktura jugoisto�ne Evrope), PRACE (panevropska superra�unarska infrastruktura).

Na inicijativu SCL, potpredsednik Vlade Božidar eli� 2008. godine lansira sedmogodišnju Naciona-lnu superra�unarsku inicijativu, �iji je cilj izgrad-nja i � nansiranje Nacionalne superra�unarske in-stalacije Plavi Dunav.

U prvih šest godina postojanja, u SCL-u je uspešno realizovano osam projekata � nansira-nih od strane EU (�etiri FP6 i dva FP7 projekta, jedna COST akcija i jedan obrazovno-nau�ni pro-jekat), kao i jedan reintegracioni projekat koji je � nansirao NATO. U istom periodu realizovani su bilateralni projekti sa Nema�kom, Francuskom i Slovenijom, kao i tri velika nacionalna projekta, koji su � nansirani sredstvima Ministarstva nauke i Nacionalnog investicionog plana.

Trenutno, u SCL-u su u toku realizacije tri naciona-lna projekta (od kojih je jedan i najbolje ocenjeni istraživa�ki projekat u zemlji), bilateralni projekti sa Nema�kom i Švajcarskom, tri projekta iz FP7, kao i akademsko partnerstvo sa kompanijom IBM268. Mada jedna od najmla�ih laboratorija na Insti-tutu, SCL je fokalna ta�ka kako za doma�u, tako i za regionalnu nauku. Ova laboratorija je posebno prepoznatljiva kao magnet za mlade i uspešne stru�njake koji se vra�aju iz dijaspore, ali i kao istraživa�ka grupa u kojoj se posebno neguju pro-mocija i popularizacija nauke.

Nobelovu n�gr�du z� � ziku 2004. podelili su Dejvid J. Gros, H. Dejvid Policer i Frenk Vil�ek z� otkri�e �simptotske slobode u teoriji j�ke inter�kcije.

LABORATORIJA ZA PRIMENU RA�UNARA U NAUCI

Ministarstvo nauke proglašava Institut jednom od najboljih nau�nih institucija u Srbiji jer godišnje

objavljuje više radova u me�unarodnim �asopisima nego što ima zaposlenih

Page 126: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

124

2005

Jednako kao u nau�noj zajednici, Institut za � ziku i u široj javnosti postaje prepoznat kao referentna nau�na ustanova. Sve je uo�ljivija pove�ana medijska prisutnost Instituta. Tako�e, sve više njegovih istraživa�a uklju�uje se u ak-tivnosti promocije i popularizacije nauke269, a na sve uspešniju komunikaciju sa medijima pozitivno uti�e i podmla�ivanje istraživa�kog kadra.

No, uloga Instituta u javnosti postaje jasnija zahvaljuju�i i Me�unarodnoj godini � zike, koja se proslavlja tokom 2005. godine270. U obeležavanju godine posve�ene Albertu Ajnštajnu Institut izuzetno aktivno u�estvuje. Pripreme za to po�inju još krajem 2003. godine, a organizuje se niz doga�aja me�u kojima je i konferencija Tri-jumf � zike XX veka.

U me�uvremenu, Institut toliko proširuje me�unarodnu saradnju da ve�e i starije instituci-je sve �eš�e preko njega uspostavljaju kontakt sa svetom. U septembru 2005, Univerzitet u Beo-gradu potpisuje protokol o saradnji sa Univerzite-tom u Hirošimi, u Japanu, a mediji prenose kako su nosioci ovog projekta Institut za � ziku i Fizi�ki fakultet271. Realizuje se ugovor Srbije sa Evropskim cen-trom za nuklearna istraživanja (CERN), kojim se Laboratorija za � ziku visokih energija uklju�ila u izgradnju velikog hadronskog sudara�a (LHC), najve�eg instrumenta u ljudskoj istoriji. Naime, Institut je zajedno sa kompanijom „Ivo Lola Ri-bar“ konstruisao gigantske metalne diskove za ATLAS, jedan od �etiri detektora na akceleratoru.

Elementi, teški 98 tona, odvoze se uo�i 2005. godine iz Železnika u Ženevu, u specijalnom transportu272. Potom se delovi iz Srbije uspešno montiraju na ATLAS. Zanimljivo je da srpski do-prinos predstavlja poslednji deo ove ogromne visokotehnološke slagalice — igrom slu�aja, disk je jasno vidljiv na spoljašnjosti detektora, a na njegovom pro�elju stoji natpis Institut za � ziku Beograd.

MLADI FIZI�AR

�asopis Mladi � zi�ar pokrenulo je Društvo matemati�ara, � zi�ara i astronoma Srbije. Prvi broj je izašao u jesen 1976. Tokom tri decenije Mladi � zi�ar je doživljavao uspone i padove, me-njao ne samo ure�iva�ku politiku, izgled i tempo izlaženja, ve� i izdava�a, pa �ak i svrhu posto-janja. Uo�i godine � zike, 2005, Društvo � zi�ara Srbije donosi odluku da se Mladi � zi�ar obnovi u novom ruhu. Zahvaljuju�i tome, do 2008. list �e ure�ivati grupa mladih � zi�ara, okupljenih oko ideje da se � zika popularizuje na zabavan na�in. U redakciji lista okuplja se više mladih popula-rizatora, me�u kojima ve�inu �ine istraživa�i Insti-tuta274. U generaciji istraživa�a koji dolaze stvara se kriti�na masa onih koji svoja istraživanja ne vide odvojeno od posla promocije i popularizacije nauke. Mada �e u ovom obliku izlaziti samo dve godine, Mladi � zi�ar �e imati ogromnog uticaja na sve kasnije popularizatorske akcije u Srbiji, od Festivala nauke do Vremena nauke.

Page 127: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

125

Na lokaciji 44° 51’ severne geografske širine i 20° 23’ isto�ne geografske dužine, na 78 metara nadmorske visine, nalazi se Laboratorija za me-renje niske radioaktivnosti Instituta za � ziku. Ovu laboratoriju je osnovao nekadašnji direktor Insti-tuta Rade Antanasijevi�, a ona je puštena u rad 1997. godine, kad je završena podzemna komora na dubini od 12 metara, ukopana u liticu na obali Dunava, pored glavne zgrade Instituta. Labora-torija je izolovana betonskim zidom i hermeti�ki obložena aluminijumom. Uz to, u njoj vlada nad-pritisak, kojim se obezbe�uje odsustvo radona.

U okviru Laboratorije, tokom dvehiljaditih, za-jedno sa Fizi�kim fakultetom, realizuje se pro-jekat Kontinuirani monitoring miona iz kosmi�kog zra�enja, koji � nansira nadležno Ministarstvo nauke. Po�evši od 2001. godine, uz pomo� dva plasti�na scintilaciona detektora kontinualno se

meri intenzitet kosmi�kog zra�enja. Snima se od-broj miona, a upore�uju se vrednosti na visini tla i u nivou Laboratorije.

U slede�em projektnom ciklusu od 2006. do 2010, zajedno sa Univerzitetom u Novom Sadu, Labo-ratorija u�estvuje u nacionalnom istraživa�kom projektu Nuklearna spektroskopija i retki nuk-learni procesi239.

ME�UNARODNA GODINA FIZIKE

Me�unarodna godina � zike organizovana je u �ast 100 godina od „�udesne 1905. godine“, u ko-joj je Albert Ajnštajn objavio pet revolucionar-nih radova i time utemeljio više oblasti � zike. Povodom ovog jubileja, Evropsko društvo � zi�ara (EPS) pokrenulo je inicijativu da se 2005. progla-si godinom � zike. Na kraju, o ovome se izjasnila i Generalna skupština Ujedinjenih nacija koja je Rezolucijom 58/293 proglasila Me�unarodnu go-dinu � zike270. Tokom 2005. širom sveta organizu-je se niz manifestacija. U Srbiji se Me�unarodnoj godini � zike pridaje neo�ekivano veliki zna�aj, a mediji se više nego ina�e otvaraju ka nauci. Institut za � ziku aktivno u�estvuje u ovoj mani-festaciji273.

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku 2005. bila je dodeljen� Roj Dž. Gl�uberu z� doprinos kv�ntnoj teoriji opti�ke koherencije, kao i Džon L. Holu i Teodor V. H�nšu z� doprinos r�zvoju precizne l�serske spek-troskopije, uklju�uju�i i tehniku �ešlja opti�kih frekvencija.

LABORATORIJA ZA MERENJE NISKE RADIOAKTIVNOSTI

Prose�no, svake godine na Institutu se objavi više stotina radova u me�unarodnim �asopisima. U me�uvremenu, ovde se godišnje

organizuje izme�u 30 i 50 kolokvijuma i seminara

100 GODINA MODERNE FIZIKE: Albert Ajnštajn

Page 128: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

126

2006Godina 2006. je još jedna od prelomnih za sve dotadašnje savezne organizacije. Naime, nakon 15 godina postupne dezintegracije Jugoslavije, ovog prole�a se iz tadašnje Državne zajednice izdvaja Crna Gora, tako da Srbija ostaje samo-stalna.

Uz sve drugo, time prestaje potreba za posto-janjem saveznih udruženja i skupova � zi�ara, poput Jugoslovenskog društva � zi�ara (JDF). I dok iš�ezavaju organizacije poput JDF-a, Simpozijum � zike jonizovanih gasova (SPIG) nastavlja da se održava. Tokom dvehiljaditih Institut je posebnu pažnju poklanjao organizaciji SPIG-a, koji je, kao vršnjak Instituta, ušao u petu deceniju. Kako zaklju�uje Jaroslav Labat u radu SPIG from beginning to to-day, me�u najzaslužnijima što se ovaj simpozijum, uprkos svim izazovima tako dugo održao nalaze se Milan Kurepa, Marko Popovi�, Nikola Konjevi�, Jagoš Puri� i Zoran Petrovi�275. U 2006. dolazi do neo�ekivanog uspeha nauke Srbi-je u evropskim okvirima. U prvoj godini u kojoj je srpskim nau�nim institucijama i laboratorijama omogu�eno da se takmi�e za EU centre izvrsnosti, Srbija postaje doma�in �ak osam od deset takvih elitnih istraživa�kih grupa u regionu — šest od ovih centara Evropa je prepoznala u � zici, a �ak �etiri na Institutu za � ziku.

Zahvaljuju�i tom neo�ekivanom uspehu, par meseci kasnije evropski komesar za nauku Janez Poto�nik dolazi u posetu Institutu za � ziku i novim centrima izvrsnosti276. Pola godine nakon toga po�e�e i Sedmi okvirni program (FP7), u kome �e Srbija dobiti „asocirani status“ — to joj omogu�ava da se ravnopravno takmi�i za evropska sredstva sa zemljama �lanicama Evropske unije277. Nauka postaje prvi sektor u Srbiji koji je ušao u EU.

Važan doga�aj za nauku u 2006. predstavlja i po�etak novog petogodišnjeg ciklusa nau�nih pro-jekata Ministarstva nauke278.

Tokom istorije Instituta za � ziku, njegove labo-ratorije su opremane na razli�ite na�ine. Dok je Institut bio u zgradi Prirodno-matemati�kog fakulteta, laboratorije su bile skromno oprem-ljene, da bi nakon preseljenja u Zemun 1983. go-dine, Republi�ka zajednica za nauku po�ela da u ve�oj meri � nansira nabavku opreme. Me�utim, tokom devedesetih godina, zbog opšte krize, obimnije opremanje laboratorija se zaustavilo. Do zna�ajnog ulaganja u nau�nu infrastrukturu dolazi nakon što se u Srbiji 2006. godine pokre�e Nacionalni investicioni plan (NIP). Prepoznaju�i Institut kao nau�nu ustanovu od nacionalnog zna�aja, koja pritom dobija brojne projekte od Evropske unije, NIP dodeljuje Institutu zna�ajna sredstva za kupovinu novih instrumenata. Klju�na osoba u ovom ja�anju nau�ne infrastrukture Srbi-je bio je Zoran Popovi�.

U 2007. iz NIP-a se za nabavku kapitalne opreme u � zici i astronomiji izdvaja oko 4,3 miliona evra, od �ega na Institut stiže 27 kapitalnih instrumena-ta. Me�u dobijenom opremom su najraznovrsniji spektrometri, moderni laseri, jedan plazma reak-tor, dijamantska membranska presa, helijumski kriostati i razni skeniraju�i mikroskopi. Pokaza�e se da je to bila jedna od najobimni-jih nabavki u istoriji Instituta, zahvaljuju�i ko-joj se oja�ava njegova nau�na infrastruktura. To omogu�uje ne samo ve�u nau�nu produkciju, nego i stvara uslove za dobijanje novih evropskih i drugih projekata. Me�utim, 2008. godine, ukupna sredstva NIP-a za sve nau�ne oblasti �e biti 8,5 miliona evra, ali �e od toga na Institut sti�i samo pet instrume-nata. Tokom 2009. NIP �e u nau�nu infrastrukturu uložiti manje sredstava, 4,5 miliona, dok 2010. NIP više ne dodeljuje sredstva za nauku264.

OPREMA: NACIONALNA ULAGANJA

Page 129: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

127

Na Institutu za � ziku se prou�ava i fotonika, oblast � zike koja se naziva i naukom XXI veka. Ako je elek-tronika, koja je precizno govore�i nauka o elektro-nima, obeležila prethodni, XX vek, fotonika, kao nauka o fotonima, u poslednjih deset godina pred-stavlja jednu od tržišno najinteresantnijih oblasti. Fotonika nalazi veliku primenu u savremenim teleko-munikacijama, pre svega u internet tehnologiji.

U širem smislu, fotonika je nauka o svetlosti280. U Laboratoriji za fotoniku Instituta za � ziku postoje

istraživa�ke grupe koje se bave hologra� jom, kvant-nom optikom, opti�kom metrologijom, funkcional-nim materijalima, kao i granularnim sistemima. Laboratorija danas zapošljava 16 istraživa�a i 12 studenata, a njome rukovodi Branislav Jelenkovi�.

Pored doma�ih istraživa�kih i tehnoloških projeka-ta tokom druge polovine dvehiljaditih u Laborato-riji je realizovan jedan projekat iz Šestog okvirnog programa (centar izvrsnosti), a u toku je rad na jednom SCOPES projektu.

Nobelovu n�gr�du z� � ziku su 2006. podelili Džon C. M�ter i Džordž F. Smut z� otkri�e da je kosmi�ko poz�dinsko zr��enj� pro� la zra�enja crnog tela, kao i za otkri�e �nizotropije ovog zr��enj�.

LABORATORIJA ZA FOTONIKU

U ovom ciklusu, projekti kojima rukovodi Institut za � ziku posebno su uspešni, kako po mestu na rang listama, tako i po broju angažovanih istraživa�a. Statistike pokazuju da, sa oko jedan odsto ukupnog broja istraživa�a u zemlji, Institut za � ziku proiz-vodi oko deset odsto ukupne nau�ne produkcije279.

PROJEKTI 2006—2010.

Uz brojne projekte od Evropske unije,zna�ajna sredstva za kupovinu novih instrumenata

stižu iz Nacionalnog investicionog plana

INSTRUMENTI: Iz Laboratorije za fotoniku

Page 130: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

128

2007

Na Institut za � ziku dolazi sve više gostiju — uz brojne nau�nike, zgradu u Pregrevici sve �eš�e pose�uju doma�i ministri i evropski funkcioneri. U me�uvremenu, Institut nastavlja da aktivno u�estvuje u razli�itim nau�nim doga�ajima.

Beograd je, naime, tokom 2007. doma�in tri razli�ite me�unarodne konferencije iz � zike: The Fifth EU Japan Joint Symposium on Plasma Processing, The Third International Conference on p-Adic Mathematical Physics i International School and Conference on Optics and Optical Materials. Uz to, ove �e godine biti organizovane i druge, doma�e konferencije.

U obrazovanje i razmenu informacija Institut neprekidno ulaže veliku energiju. Prose�no, svake godine, ovde se organizuje izme�u 30 i 50 kolo-kvijuma i seminara, koji se sve �eš�e održavaju u renoviranoj �itaonici biblioteke281. Uz to, u Insti-tutu �e se krajem dvehiljaditih redovno organizo-vati projekcije TED predavanja282, na koje dolazi veliki broj mladih ljudi. U me�uvremenu, po�etkom decembra 2007. go-dine, u Beogradu se u zgradi Geozavoda održava i prvi Festival nauke. Saradnici Instituta aktivno u�estvuju u postavci Fizika uzvra�a udarac, koja izaziva najviše pažnje na Festivalu283.

OPREMA: EVROPSKA ULAGANJA

Nakon 2002. godine nau�nim ustanovama u Srbiji je dopušteno da u�estvuju u projektima Šestog okvirnog programa (FP6). Dvadeset pet srpskih istraživa�kih ustanova uspeva da iskoristi tu pogod-nost i tokom ciklusa 2002—2006 ugovori 52 projekta.

Institut �e u ovome biti posebno uspešan. Mada u FP6 ulazi u njegovoj poslednjoj godini, osvoji�e �ak osam projekata, od kojih su �etiri prestižni EU centri izvrsnosti. Tako zapažen izlazak u Evropski istraživa�ki prostor Institut duguje �injenici da je o�uvao sopstvenu infrastrukturu, ali i da je zadržao snažne veze u evropskoj za-jednici � zi�ara. Zahvaljuju�i tome, u laboratorije Instituta stiže i nova oprema, kupljena evropskim sredstvima.

Nakon što 2007. Srbija punopravno pristupi no-vom, Sedmom okvirnom programu (FP7), Insti-tut �e aplicirati za mnogo ve�i broj projekata. Od 2007. na Institutu �e se realizovati ve�i broj projekata Evropske komisije, ali i rastu�i broj projekata iz bilateralne saradnje i regionalnih fondova. Jedan broj njih se direktno odnosi na osnaživanje nau�ne infrastrukture, što pomaže opremanju više laboratorija Instituta284.

Page 131: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

129

FESTIVAL NAUKE

Prvog decembarskog vikenda 2007. u Beogra-du Umetni�ko-produkcijska grupa No� muzeja po prvi put organizuje Festival nauke. Sasvim neo�ekivano i bez jake medijske podrške, Festi-val postiže neverovatan uspeh — za dva dana ga pose�uje 8000 ljudi. U organizaciji ovog doga�aja važnu ulogu imaju mladi istraživa�i sa Instituta za � ziku, koji u�estvuju u više postavki. Posebno je zapažena „Fizika uzvra�a udarac“, za koju pose-tioci �ekaju u dugom redu283. Uspešna saradnja sa Institutom �e se nastaviti i narednih godina, na slede�im Festivalima nauke.

Teorijska � zika po�inje da se ozbiljnije istražuje tek u drugoj deceniji postojanja Instituta za � ziku, na-kon što mu se priklju�uje akademik Zvonko Mari�.

Krajem sedamdesetih, na Institutu se formira poseban OOUR za teorijsku � ziku, koji 1993. prerasta u Centar za teorijsku � ziku, pod ruko-vodstvom Dragana Popovi�a. Pošto �e on 1994. postati direktor Instituta, godinu dana nakon toga rukovo�enje Centrom preuzima akademik or�e Šija�ki. Teorijska � zika na Institutu se odvija u slede�ih nekoliko grupa: za �estice i teoriju polja, za matemati�ku � ziku, za kvantnu mehaniku i opti-ku, za teoriju kondenzovanog stanja, za teorijsku, atomsku i molekularnu � ziku i za nelinearnu op-tiku i dinamiku plazme.

U projektnom periodu od 2006. do 2010. teoreti�ari su bili okupljeni oko tri ve�a istraživa�ka projekta koje je vodio Institut:

Alternativne teorije gravitacije - rukovodilac Milutin Blagojevi�

Nelinearni dinami�ki fenomeni u fotorefrak-tivnim sredinama, te�nim kristalima, plazma-ma i metamaterijalima sa negativnim indeksom prelamanja - rukovodilac Dušan Jovanovi�

Dinamika atomskih, molekularnih i mezoskop-skih sistema - rukovodilac Tasko Grozdanov

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku 2007. z�jedni�ki je dodeljen� Albertu Fertu i Piteru Grinbergu z� otkri�e gigantske m�gnetorezistencije.

CENTAR ZA TEORIJSKU FIZIKU

Sa po�etkom FP7 programa, srpska nauka ulazi u Evropu. Institut je jedan od predvodnika na tom putu

FESTIVAL NAUKE: Postavka � zike

�ESTICE: or�e Šija�ki

Page 132: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

130

2008Bilo je to u sredu, 10. septembra 2008. godine, u 10.28 �asova. Nije se dogodio smak sveta, mada je Veliki sudara� hadrona, LHC, posle �etrnaest godi-na razvoja i izgradnje, uspešno proradio. Prvi snop protona je pomo�u superprovodnih magneta ubrzan i bez kolateralne apokalipse obišao pun krug kroz 27 kilometara dug tunel akceleratora, koji je izgra�en 100 metara pod zemljom, u CERN-u, kod Ženeve, na švajcarsko-francuskoj granici285.

Nikada pre fundamentalna � zika nije bila tako �esto u žiži štampanih i elektronskih medija. Kao najve�a akceleratorska instalacija, odnosno najve�i instrument koji je �ovek ikad napravio, LHC privla�i ogromnu pažnju javnosti, koja bez realnog razloga strepi od „mini crnih rupa“ i smaka sveta. Nažalost, nakon uspešnog starta, samo nekoliko dana kasnije, dolazi do kvara na LHC-u. Zbog neop-hodnih popravki u tunelu akceleratora, novi start �e se pomeriti sve do 2010. godine286.

U me�uvremenu, mediji u Srbiji ne propuštaju priliku da pomenu kako na LHC eksperimentima u�estvuju i tri tima iz Srbije — jedan sa Instituta u Vin�i (CMS eksperiment), i druga dva sa Instituta za � ziku — istraživa�i iz Laboratorije za � ziku visokih energija (ATLAS eksperiment), odnosno Laborato-rije za primenu ra�unara u nauci (EGEE projekat)287.

Uporedo sa uzbudljivim vestima iz CERN-a, Institut za � ziku organizuje niz zanimljivih doga�aja. Beo-grad je ove godine doma�in XV centralnoevropske radionice o kvantnoj optici koju uspešno organizuje Institut za � ziku288.

U me�uvremenu, uz brojne seminare na samom Insti-tutu, kao i uz Petu letnju školu matemati�ke � zike i Drugu me�unarodnu radionicu o neravnotežnim pro-cesima u plazmi, Institut pokre�e i Prvu nacionalnu konferenciju o elektronskoj, atomskoj, molekular-noj i fotonskoj � zici, koja se održava u Zaje�aru281. U decembru ove godine Institut �e ponovo u�estvovati na beogradskom Festivalu nauke.

LABORATORIJA ZA FIZIKU VISOKIH ENERGIJA

Veliki sudara� hadrona, LHC, u CERN-u, ubrza-va protone do energija od 14 TeV pomo�u više od 1600 superprovodnih magneta, koji rade na jednoj od najnižih temperatura u univerzumu, -271ºC, odnosno 1,9 kelvina. Na velikom krugu akceleratora podignuto je više divovskih detek-tora (ATLAS, CMS, ALICE, LHCb). Dva od njih, CMS i ATLAS, rade u oštroj konkurenciji i imaju isti cilj — da prvi ulove Higsov bozon. U kolaboraciji koja radi na ATLAS-u, u�estvuje i jedan od tri tima srp-skih � zi�ara — istraživa�i iz Laboratorije za vi-soku energiju, kojom rukovodi nekadašnji direk-tor Instituta Dragan Popovi�.

CERN: Montiranje metalnog diska koji je konstruisan u saradnji Instituta sa kompanijom „Ivo Lola Ribar“

Page 133: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

131

Godina Godišnja nagrada Instituta Studentska nagrada

1976 Milan Kurepa /

1977 Nikola Konjevi�Ratko Janev

Milan Dimitrijevi�

1978 Zvonko Mari� Tasko Grozdanov

1979 Pantelija Nikoli� /

1980 Petar Gruji� /

1981 Marko Popovi� /

1982 Petar Gruji� /

1983 Branislav Sazdovi�, Branko Dragovi�

/

1984 Vladeta Uroševi� /

1985 Ivan Božovi� /

1986 Ratko Janev Nebojša Uzelac

1987 Predrag Krsti� /

1988 Slobodan Cvejanovi�Milutin Blagojevi�

/

1989 Dževad Belki� Marko Ledvij

1990 Tasko Grozdanov Jovo Vranješ

1991 Predrag Krsti� Nenad Simonovi�

1992 Zoran Popovi� Duška Popovi� Dejan Timotijevi�

1993 Milivoj Beli� Branislav Jovani�

Vladimir Stojanovi�

1994 Anatolij Mihajlov Radmilo Panajotovi�

1995 Zoran Petrovi� Dragan Markušev

1996 Branko Dragovi� Branimir Blagojevi�

1997 Mirjana Tripkovi� Zorica Konstantinovi�Velibor Novakovi�

1998 Zoran Petrovi� /

1999 Branislav Jovani� Kosta Ladavac

2000 Jovo Vranješ Aleksandra Strini�

2001 Milivoj Beli� Aleksandar Dragi�

2002 Dušan Jovanovi� /

2003 / Dragana Mari�

2004 Milovan Vasili� Novica Paunovi�

2005 Aleksandra Strini� Antun Balaž

2006 Bratislav Marinkovi�Zoran Petrovi�

Marija Milosavljevi�

2007 Aleksandar Bogojevi�Milan Petrovi�

Sanja Milisavljevi�

2008 Marija Radmilovi� Ra�enovi� Aleksandar Krmpot

2009 Nikola Buri� Bojan Nikoli�

2010 Branislav Jelenkovi� Saša Dujko

Nobelovu n�gr�du z� � ziku su 2008. podelili Joi�iro N�mbu z� otkri�e meh�nizm� spont�nog n�rušene simetrije u sub�tomskoj � zici i M�koto Kob�j�ši i Tošihide M�sk�v� z� otkri�e porekl� n�rušene simetrije koj� predvi�� postoj�nje n�jm�nje tri po-rodice kv�rkov� u prirodi.

NAGRADA FONDA „MARKO JARI�“

Kako bi se sa�uvalo se�anje na uglednog ameri�kog profesora � zike srpskog porekla, Marka Jari�a (1952—1997), godinu dana na-kon njegove smrti pokre�e se Fond, koji iz go-dine u godinu dodeljuje nagrade najuspešnijim � zi�arima u Srbiji, ali i širom dijaspore. Kako je spisak uglednih dobitnika rastao, nagradu po�inju da nazivaju i „srpskim Nobelom za � ziku“.

Godina Nagrada fonda “Prof. dr Marko Jari”

1998 Ivan Božovi�, Nacionalna laboratorija Brukhejvn, SAD

1999 Nikola Konjevi�, Fizi�ki fakultet, Beograd

2000 Miodrag Kuli�, Univerzitet Gete, Frankfurt na Majni, Nema�ka

2001 Leonardo Golubovi�, Univerzitet Vest Virdžinija, SAD

2002 /

2003 /

2004 Nemanja Kaloper, Univerzitet u Kaliforniji, SAD i Zoran Petrovi�, Institut za � ziku u Beogradu

2005 Milan Damnjanovi�, Fizi�ki fakultet, Beograd

2006 Bosiljka Tadi�, Institut Jožef Stefan, Slovenija

2007 Zoran Radovi�, Fizi�ki fakultet, Beograd i Ljiljana Dobrosavljevi�-Gruji�, Institut za � ziku u Beogradu

2008 Vladimir Dobrosavljevi�, Državni univerzitet u Floridi, SAD

2009 �edomir Petrovi�, Nacionalna laboratorija Brukhejvn, SAD

2010 Vlatko Vedral, Univerzitet Oksford, Velika Britanija

NAGRADE INSTITUTA ZA FIZIKU

Na osnovu predloga sa više kandidata, Institut pu-nih 35 godina dodeljuje godišnju nagradu za naj-bolji nau�ni rad. Uz to, dodeljuje se i studentska nagrada za postdiplomce koji rade na Institutu. Pojedinih godina nagrade nisu dodeljene.

Istraživa�i sa Instituta uklju�eni su u eksperiment ATLAS na Velikom sudara�u

hadrona u CERN-u

Page 134: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

132

2009

Duh Instituta za � ziku razvio se iz korena koji sežu u najranije dane moderne � zike. Prenose�i se kroz nau�ne generacije, sa mentora na stu-denta, ideja o egzaktnom istraživanju prirode stigla je i do rodona�elnika Instituta, koji su ga utemeljili na otvorenosti i podsticanju li�nog usavršavanja.

Ovakav pogled na svet i ulogu nau�nika u njemu zahvatio je i nove generacije. Tanane veze sa duhom � zi�kih nauka Institut brižljivo neguje i danas, na šta posebno ukazuju neke od inicijativa ro�enih u zgradi u Pregrevici.

To se posebno moglo videti tokom 2009. godine, �etiri veka pošto je jedan od o�eva moderne � zike, Galilio Galilej, prvim teleskopom otkrio �etiri Ju-piterova satelita197. Nakon što, ovim povodom, 9. februara i u Srbiji bude po�elo obeležavanje Me�unarodne godine astronomije289, Institut za � ziku �e se uz više hiljada volontera i ljubitelja astronomije uklju�iti u najrazli�itije akcije širom zemlje. U martu 2009. Institut �e samostalno pokrenuti i jednu krajnje neuobi�ajenu inicijativu — Labora-torija za primenu ra�unara u nauci �e predložiti da se u Beogradu postavi model Sun�evog sistema u takvoj razmeri da pokriva životni prostor grada. Inicijativa nazvana „Beograd je sistem“290 okupi�e neverovatan broj pristalica, koji �e zahtevati da se model zaista izgradi.

Uz to, u avgustu 2009. godine Institut u�estvuje u organizaciji dva ve�a me�unarodna doga�aja,

kojima je Beograd doma�in: konferencija � nansi-rana sredstvima iz FP7 pod nazivom NANOELLI09 i Photonica09, Druga me�unarodna škola i konfe-rencija o fotonici281.

Tokom ove godine, u nedeljniku Vreme se pokre�e specijal Vreme nauke291, koji je zamišljen kao kli-ca štampanog medija za promociju nauke. Insti-tut za � ziku od samog po�etka na ovom projektu u�estvuje kao suorganizator.

DRUŠTVENA ULOGA

Zašto je Institut za � ziku važan za društvo, u kome se razvija tokom pola veka? Odgovori se kriju u opšteprihva�enim, gotovo o�iglednim is-tinama — istinske šanse za ve�i kvalitet života u savremenom svetu sasvim su neostvarive bez nau�nog i tehnološkog napretka, kao i da u epohi takozvane velike nauke nema napretka bez ve-likih nau�nih centara. Da bi se obezbedili osnovni uslovi u kojima �e zajednica napredovati u skladu sa duhom vremena, neophodno je imati snažno razvijene institucije koje �e posedovati nau�ni kapacitet. Izgra�ene ustanove poput Instituta upravo to obezbe�uju — one otvaraju prozor ka tokovima nau�nog i tehnološkog progresa.

Page 135: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

133

„Beograd je sistem“ je inicijativa koja podra-zumeva postavljanje modela Sun�evog sistema u Beogradu. Model bi �inila trajna postavka metalnih kugli koje bi predstavljale planete, razmeštene na više gradskih lokacija.

„Beograd je sistem“ je model koji je zamišljen tako da se poklopi sa gradom. Odnosi me�u pre�nicima planeta u modelu odgovaraju dimen-zijama stvarnih planeta, njihova me�usobna ras-tojanja pravim kosmi�kim udaljenostima, a brzi-na svetlosti brzini ljudskog hoda.

„Beograd je sistem“ ima potencijal da posta-ne prepoznatljiv simbol Beograda i jedna od turisti�kih atrakcija grada.

„Beograd je sistem“ je potekao iz Laboratorije za primenu ra�unara u nauci sa Instituta za � ziku, ali je za samo nekoliko dana okupio više hiljada ljudi, medija i ustanova.

Nobelovu n�gr�du z� � ziku 2009. dobili su ��rls Kuen K�o z� inov�tivn� dostignu�� u vezi sa preno-som svetlosti u opti�kim vl�knim� i Vil�rd S. Bojl i Džordž E. Smit z� pron�l�z�k CCD senzora.

BEOGRAD JE SISTEM Sa sajta www.beogradjesistem.rs

Krajem prve decenije XXI veka, Institut u javnosti postaje prepoznat kao nau�na ustanova od

nacionalnog zna�aja

Page 136: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

134

2010Danas se o Institutu za � ziku govori kao o ustano-vi od nacionalnog zna�aja. Po broju objavljenih nau�nih radova i njihovom impakt faktoru, In-stitut se nalazi u samom vrhu nauke u Srbiji. Po na�inu rada i obi�ajima odavno je postao evropska ustanova. Po ljudskom i infrastrukturnom kapa-citetu, on je pokreta� tehnoloških unapre�enja. Mada pojedina�no najuspešniji po broju osvojenih evropskih i doma�ih projekata, kao i koli�ini sred-stava koja je privukao tokom poslednje decenije, zbog speci� �nog oblika � nansiranja nauke, Insti-tut �e se u poslednjoj godini prve decenije XXI veka na�i u � nansijskom problemu. Tokom 2010. pojavljuje se neobi�an paradoks —dok u laboratorije i centre stižu paketi izuzetno skupe opreme, Institut nije u mogu�nosti da plati neka elementarna održavanja. Do te situacije dolazi zbog toga što država na neadekvatan na�in � nansira režijske troškove Instituta292. Na Institutu dolazi do promene rukovodstva. Na-kon što je 16 godina funkciju direktora vršio Dra-gan Popovi�, nasle�uje ga Aleksandar Beli�. Sa 2010. godinom završava se projektni cik-lus Ministarstva nauke, a u novom ciklusu (2011–2014), Institut osvaja zna�ajan broj pro-jekata i uz to postiže veliki uspeh — dobija priznanje za najbolje ocenjeni projekat u zem-lji u svim kategorijama i nau�nim oblastima293.

U me�uvremenu, Institut igra aktivnu ulogu u ve-likom poduhvatu ja�anja nau�ne infrastrukture, za koji je Srbija dobila kredit Evropske investi-cione banke u vrednosti od 200 miliona evra294.

Uz sve te velike projekte i planove, na Institutu se neguju i sasvim mali, humani gestovi. U junu 2010. zaposleni �e prikupiti sredstva kojima se ku-puju krava i tele za siromašnu porodicu Vlajkovi� iz sela Grn�ar kod Kosovske Vitine.

Na Institutu se sre�u sve generacije � zi�ara. To-kom dvehiljaditih, penzionisala se gotovo cela prva generacija istraživa�a Instituta, ali su neki i dalje vrlo nau�no aktivni. Ve�ina njih, poput brojnih drugih � zi�ara koji nisu formalno vezani za Institut, �esto dolazi u Pregrevicu, prenose�i iskustva mla�ima. Novom duhu Instituta doprinosi i povratak rastu�eg broja izuzetno uspešnih � zi�ara iz sveta, koji odlu�uju da karijeru nastave ovde, gde �e doneti nove ideje i otvoriti nove oblasti istraživanja. Takve nau�ne „transfere“ Insti-tut brižljivo priprema godinama, a ovi vrhun-ski nau�nici uglavnom dolaze u Laboratoriju za primenu ra�unara u nauci, kao i laboratorije u okviru dva novoosnovana Nacionalna centra izuzetnih vrednosti na Institutu.

LJUDI

Po�etkom 2011. godine, Institut za � ziku zapošljava 184 istraživa�a, od kojih je 115 dok-tora nauka. Pored istraživa�a, na Institutu za � ziku je zaposleno još 60 ljudi koji �ine tehni�ko, pomo�no i administrativno osoblje ove instituci-je. Struktura istraživa�a po zvanjima je slede�a:

Nau�ni savetnici 45 Viši nau�ni saradnici 25 Nau�ni saradnici 31 Istraživa�i-saradnici 42 Istraživa�i-pripravnici 41

PETA UPRAVA

Krajem 2010. godine Institut dobija novog direk-tora. Nakon šesnaest godina tokom kojih je na ovoj poziciji bio Dragan Popovi�, na �elo insti-tucije dolazi Aleksandar Beli�, šef Laboratorije za primenu ra�unara u nauci.

Page 137: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

135

Nobelov� n�gr�d� z� � ziku 2010. dodeljen� je Andre Geimu i Konst�ntinu Novoselovu z� revolucion�rni eksperiment u vezi s� dvodimenzion�lnim m�teri-j�lom gr�fenom.

Krajem 2010. Institut se priprema za pro-slavu svoje pedesetogodišnjice. Tim povodom tadašnji potpredsednik Vlade i ministar nauke i tehnološkog razvoja Božidar �eli� najavljuje da �e Institut dobiti status nacionalnog instituta. Me�utim, odmah nakon te izjave dolazi do reor-ganizacije Vlade i utapanja Ministarstva nauke u objedinjeno Ministarstvo prosvete i nauke. �eli� tako postaje �etvrti ministar nauke koji odlazi sa funkcije neposredno pošto se javno založi za to da Institut za � ziku dobije status nacionalnog in-stituta (Unkovi�, Kanazir, Domazet, �eli�). Nevezano sa dnevno-politi�kim igrarijama, na horizontu se ipak nazire pravac kojim �e se Insti-tut kretati u budu�nosti. Institut stavlja naglasak na masovnije zapošljavanje najboljih studenata

i stipendista, a posebno na reintegraciju mladih stru�njaka iz dijaspore.

Prvi �in novog direktora je zapošljavanje iz-vanrednog mladog doktora Nenada Vukmirovi�a (Laboratorija za primenu ra�unara u nauci). On se tako pridružuje nedavnim povratnicima Igoru Stankovi�u (Laboratorija za primenu ra�unara u nauci), Milovanu Šuvakovu i Saši Dujku (Labo-ratorija za gasnu elektroniku) i Iris Borjanovi� i Magdaleni �or�evi� (Laboratorija za � ziku visokih energija), predstavljaju�i suštinsko ulaganje u budu�nost Instituta. Sa prvim danima 2011. godine i po�etkom novog �etvorogodišnjeg ciklusa nacionalnih projekata, na Institutu se zapošljavaju 23 nova istraživa�a, me�u kojima su 21 pripravnik i dva nau�na saradnika.

Nacionalni institut: Kretanje ka budu�nostiPiše: Aleksandar Bogojevi�

Page 138: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

136

�etrdeset doktoranata na Institutu za � ziku u Beogradu, 2011.

Page 139: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

137

Page 140: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

138

Budu�i da je � zika egzaktna nauka, metodi, teo-rijski modeli, matemati�ki jezik i eksperimen-talne tehnike su iste za sve � zi�are na svetu. Me�utim, vidljivo je da se u razli�itim centrima � zici ipak pristupa na razli�ite na�ine — svaka ustanova daje odre�enu boju istraživanjima. Šta je nau�na speci� �nost Instituta za � ziku?

Može se re�i da se karakter razmišljanja o � zici na Institutu danas najviše oslanja na pogled koji je na ovu nauku imao akademik Zvonko Mari�. Kao vode�i teorijski � zi�ar u bivšoj Jugoslaviji, Mari� je svoj „stil promišljanja“ o prirodi preneo ne samo na svoje studente, nego i na cele genera-cije istraživa�a koji danas �ine Institut za � ziku.

Bio je neumorni zagovornik stalnog usavršavanja, insistiranja na širem sagledavanju svakog zadat-ka, kao i svestranijeg pristupa nau�nom radu. Bio je motivator i pokreta�.

Mari� je neprekidno isticao fundamentalni zna�aj kvantne i relativisti�ke � zike u svim istraživanjima. Uz to, on je u pravom smislu pi-onir kvantne mehanike u Beogradu — na njegovu inicijativu uveden je predmet Kvantna teorija na Prirodno-matemati�kom fakultetu (PMF).

Zvonko Mari� je ro�en 1931. godine u Bujanovcu, u apotekarskoj porodici. Diplomirao je � ziku na PMF-u, a u toku školovanja je na Sveu�ilištu u Zagrebu poha�ao i školu Ivana Supeka. Od 1956. do 1958. studirao je u Školi za teorijsku � ziku Nilsa Bora u Kopenhagenu. Doktorirao je 1960. u Beogradu na temi o disperziji svetlosti na atomskim jezgrima.

Tokom šezdesetih, rukovodio je Laboratorijom za teorijsku � ziku u Institutu za nuklearne nauke u

ZVONKO MARI� (1931–2006)

Page 141: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

139

Vin�i, da bi u Parizu sreo Aleksandra Milojevi�a, koji ga poziva da mu se pridruži u novoj ustanovi.

Godine 1972. Mari� prelazi u Institut za � ziku. Ovde osniva Odeljenje za teorijsku � ziku, �iji �e rukovodilac biti do 1977. godine. Mari� je ovu funk-ciju prihvatio samo privremeno, dok se Odeljenje ne formira. Zapravo, tokom celog života odbijao je da bude na bilo kakvoj administrativnom ili upravlja�kom položaju. Me�utim, bio je važan sa-vetnik i oslonac direktora teorijskog odeljenja, ali i sva �etiri generalna direktora.

Zvonko Mari� je istraživao razli�ite oblasti � zike. Kao mlad teoreti�ar, bavio se rasejanjem �estica na atomskim jezgrima, � zikom lakih jezgara i fotoprodukcijom piona. Kasnije je objavio i više radova iz atomske i molekularne � zike, uglavnom o interakciji atoma sa velikim brojem elektrona. U poznijim godinama okrenuo se � lozo� ji i teoriji saznanja, posebno analiziraju�i uticaj kvantne mehanike na pitanje � zi�ke stvarnosti. Godine 1986. objavio je knjigu Ogled o � zi�koj stvarnos-ti, za koju je dobio Nolitovu nagradu.

Centralno mesto u njegovim istraživanjima zauzi-mala su fundamentalna pitanja kvantne mehanike i statisti�ke � zike, kao što su problem operatora vremena, stohasti�ke interpretacije i formulacije kvantne mehanike u faznom prostoru, nove ak-siomatizacije i nekompletnosti kvantne mehani-ke u svetlu Ajnštajn—Podolski—Rozen paradoksa.

„Zahvaljuju�i dubini i širini Mari�evog prilaza � zici, kao i njegovoj kontinuiranoj angažovanosti, Mari� je ve� godinama najistaknutija li�nost i stvarni voditelj i usmeriva� teorijske � zike u Srbiji“, stoji u referatu za izbor u �lana Srpske

akademije nauka i umetnosti. Redovan �lan SANU postao je 1991. godine.

Tokom cele karijere gradio je spone sa � zi�arima i nau�nim centrima širom Evrope i SAD, a poseb-no u Francuskoj, Danskoj, Rusiji, Švajcarskoj, Nema�koj i Austriji. Tesno je sara�ivao sa � zi�arima iz Instituta „Anri Poenkare“ u Parizu, okupljenih u školi Luja De Brolja, koja, ina�e, druga�ije tuma�i neke od osnovnih principa kvantne mehanike.

Pored toga, tokom sedamdesetih i osamdesetih, Mari� je bio profesor po pozivu u Institutu za nuk-learnu � ziku u Orseju (Paris IX). U više navrata boravio je i u CERN-u u Ženevi, kao i u Objedi-njenom institutu za nuklearne nauke u Dubni, kod Moskve.

Bio je predsednik Društva � zi�ara Srbije, Jugo-slovenskog društva � zi�ara, kao i brojnih drugih doma�ih i me�unarodnih nau�nih organizacija. U�estvovao je u pokretanju više nau�nih konfe-rencija i stru�nih skupova. Tokom 1985. godine inicirao je izdavanje �asopisa SFIN (Sveske � zi�kih nauka), koji �e izlaziti naredne dve decenije.

Zvonko Mari� je preminuo 2006. godine u Beo-gradu. Generacije � zi�ara su se ugledale ne samo na njegov nau�ni rad, ve� i na životni stav. Sarad-nici i prijatelji ga pamte kao velikodušnog, od-mereneg i brižljivog sagovornika. Bio je duhovit i posebno je cenio umetnost. Nije bio oženjen.

Zvonko Mari� je obojio na�in promišljanja o savremenoj � zici koji je danas prisutan na Institutu — njegov duh se zadržao

ne samo u se�anjima, ve� i u svakodnevnom radu

Page 142: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE
Page 143: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

EPILOG I DODACI

Page 144: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

142

2011 — ...

Izgradnja kvalitetne institucije je dugotrajan i naporan proces. To je kolektivni fenomen koji je posebno interesantan kada se dešava kroz su�elja-vanje mišljenja jakih individua.

Tako je nastao Institut za � ziku i „duh posebno-sti“, koji se i danas ovde ose�a jednako jasno kao i miris Dunava, koji ga je obgrlio. I bilo da kroz pro-zor posmatrate Dunav kako proti�e, ili se mermer-nim stepenicama penjete pored suncem obasjanog vitraža, ili zavaljeni u fotelji �itaonice sa kole-gama raspravljate o novom nau�nom radu, nepo-grešivo ose�ate da ste na jednom posebnom mestu na kome se susre�u i prepli�u svetlost i znanje, mladost i iskustvo.

Prvih pedeset godina Instituta za � ziku je istorija izgradnje nau�ne ustanove u teškim i nepredvid-ljivim uslovima. Istorija nam daje reper od �ega polazimo i u�i nas da je neophodno imati ambicioz-nu i razra�enu viziju, jer su trenuci kada se može napraviti klju�ni iskorak retki i traju kratko. U ovakvim uslovima opstaju samo oni koji svaki novi prelomni trenutak do�ekuju spremni; oni koji su svesni svoje društvene uloge i spremni da je komu-niciraju svim relevantnim segmentima društva.

Institut za � ziku snagu i motivaciju za rad crpi iz uverenja da širenje zn�nj� u � zi�kim n�uk�m� predstavlja jednu od n�jmo�nijih tr�nsformišu�ih sil� u društvu. Taj spoznajni proces uti�e n� sve n�s: kroz sn�gu novo generis�nih idej�; kroz otkrivenu lepotu i r�znolikost univerzum� koji n�s okružu-je; kroz njen k�p�citet d� n�s inspiriše i motiviše d� d�lje ispitujemo gr�nice ljudske kre�tivnosti; kroz novon�st�le tehnologije koje stv�r�ju oru�� kojim� menj�mo svet.

Page 145: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

143

Nekom je sudbina da bude �eki�, a nekom nakovanj. Retki biraju tre�i put:

da budu ma� koji se izme�u njih iskiva. Gordon R. Dikson

Ako se formula dosadašnjeg uspeha Instituta može sabiti u jednu re�enicu, onda je to da je svaka generacija iznedrila slede�u malo bolju od sebe. Postignuti rezultati su zna�ajni sami po sebi, ali pravu dimenziju dobijaju ukoliko su temelji na kojima se može dalje graditi. Na nama koji danas �inimo Institut je da nastavimo proces izgradnje vrhunske, u evropskim i svetskim razmerama pre-poznatljive, nau�ne institucije.

Želja nam je da u periodu koji je pred nama u�inimo sve da ova ku�a izr�ste u fok�lnu t��ku istr�živ��ke izvrsnosti i tehnološke inov�tivnosti koja �e izvršiti merljivi pozitivni utic�j n� druš-tvo: u�estvov�njem u glob�lnom n�stoj�nju d� se prošire gr�nice ljudskog zn�nj�; z�pošlj�v�njem vode�ih svetskih istr�živ���; obr�zov�njem i obukom n�jboljih studen�ta; informis�njem šire j�vnosti o klju�nim n�u�nim i tehnološkim pit�njim�.

Autori ove monogra� je su sa pravom sadašnji period razvoja Instituta nazvali njegovom evrop-skom fazom. Ovo je ve� �etvrta godina od kako se istraživa�ko-razvojni sektor Srbije ravnoprav-no takmi�i za EU fondove. Opšta je ocena da smo neverovatno uspešno pristupili procesu u kome se ravnopravno takmi�imo sa najrazvijenijima. Insti-tut za � ziku je imao �ast da predvodi ovaj proces, kako po postignutim rezultatima, tako i po trudu uloženom na osposobljavanju drugih da aktivno u�estvuju i pobe�uju u evropskoj areni. Žao nam je što mediji nisu u pravoj meri osetili koliko je veliki uspeh postignut i u kojoj meri on ima kapacitet da pozitivno rede� niše �itav razvojni koncept naše zemlje, da obodri i uzbudi �itavu jednu generaciju kreativnih mladih ljudi da uzmu

aktivno u�eš�e u izgradnji jedne nove Srbije pre-poznatljive po vrhunskoj nauci i kompetitvnom visokotehnološkom sektoru.

Na nama je da nastavimo da radimo i postižemo uspehe; da nastavimo da ulažemo sredstva, vre-me i trud u regrutovanje, obu�avanje i zapošlja-vanje najboljih mladih ljudi; da nastavimo da podsti�emo ve� zahuktali proces reintegracije tek nešto starijih njihovih kolega iz dijaspore. Mo�an proces je pokrenut i njegov kumulativni efekat �e ve� za nekoliko godina postati jasno vidljiv.

Primetili ste ve� da ne bolujemo od lažne skrom-nosti. Ponosni smo na svoje uspehe i ne želimo da ih umanjujemo ili skrivamo. Naprotiv, smatramo da smo dobar primer mnogima i da imamo važ-nu ulogu da sa drugima podelimo naše ambicije i uspehe. Skromni jesmo — prema putu koji stoji pred nama i trudu koji je još potrebno uložiti da bi se u potpunosti realizovalo ono ka �emu težimo.

Uspešne institucije ne postoje u vakuumu. Veli-ki smo, izme�u ostalog, i zato što imamo prili-ku i �ast da sara�ujemo sa mnogim zna�ajnim doma�im ustanovama, pre svih sa Univerzitetom u Beogradu, Univerzitetom u Novom Sadu, Astro-nomskom opservatorijom Beograd, Istraživa�kom stanicom Petnica, Vojskom Srbije. Sa naše stra-ne, ta saradnja po�iva na uverenju da uspeh ra�a uspeh i da uspeh jednog od nas samo otvara vrata i pomaže drugima. Ovo je vizija koju Institut uno-si u sva svoja partnerstva. To je ujedno i ono što o�ekujemo od svih sa kojima sara�ujemo.

Aleksandar Beli�v. d. direktora

Page 146: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

144

Page 147: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

145

1. Fisika (reprint izdanje), Atanasije Stojkovi�, Nolit, Beograd 1973.

2. Pola veka Instituta Vin�a (1948–1998), INN Vin�a, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2000.

3. Službeni glasnik NRS (019/1961), 6. maj 1961.

4. „Osnivanju Instituta za � zuku prethodio je dvogodišnji rad grupe predstavnika više fakulteta Univerziteta u Beogradu, Instituta „Boris Kidri�“, kao i drugih nau�noistraživa�kih institucija“, Dimitrije Tjapkin, Po�eci i razvoji istraživanja iz oblasti �vrstog stanja kod nas (�lanak u monografskoj publikaciji), Fizika �vrstog stanja i � zika materijala, Institut za � ziku, Beograd, 2006. str. 39.

5. Uredba o osnivanju Instituta za � ziku, Službeni glasnik NRS (019/1961), 6. maj 1961.

6. Two Sides of the Moon, Alexei Leonov, David Scott, Thomas Dunne Books, New York, 2004.

7. Potvrda o registraciji nau�ne ustanove, Narodna Republika Srbija, Savet za nau�ni rad br. 09-1572/1 od 15. novembra 1961. godine, Beograd

8. Mati�na knjiga zaposlenih 1961–2011, Institut za � ziku u Beogradu

9. „U vezi sa formiranjem IF-a 1961. godine obrazovana je komisija za snimanje stanja istraživanja u Srbiji“, Dimitrije Tjapkin, Po�eci i razvoji istraživanja iz oblasti �vrstog stanja kod nas (�lanak u monografskoj publikaciji), Fizika �vrstog stanja i � zika materijala, Institut za � ziku, Beograd, 2006. str. 40.

10. „Bila je ideja da se pruži šansa svim profesorima � zike sa Univerziteta koji se bave nenuklearnom � zikom“ – iz se�anja Dragana Popovi�a

11. SPIG from beginning to today, J. M. Labat, Journal of Physics: Conference Series, Volume 257, 2010.

12. Savezna komisija za nukleanu energiju (SKNE), kojom predsedava Aleksandar Rankovi�, na dan 19. maj 1955. donosi akt kojim nalaže osnivanje Odseka za � ziku i nuklearnu tehniku na Elektrotehni�kom fakultetu (prim. aut.); SKNE Akt br. 347/1955

13. „Po�etkom šezdesetih godina u Srbiji se menja organizacija nauke... Nema uslova da se svi bave naukom na svim

fakultetima i 1961. nastaje ideja da se formiraju nove nau�ne ustanove pri Univerzitetu“ – iz se�anja Marka Popovi�a

14. Uredba o osnivanju Instituta za � ziku, Službeni glasnik NRS (019/1961), 6. maj 1961, �lan 4

15. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1961–1973, Institut za � ziku, Beograd, 1974, str. 9.

16. Opšta enciklopedija Jugoslovenskog leksikografskog zavoda, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1977.

17. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1961–1973, Institut za � ziku, Beograd, 1974, str. 11.

18. ibid, str. 66.

19. Vojna enciklopedija, Vojnoizdava�ki zavod, Beograd, 1972.

20. Narodni heroji Jugoslavije, Mladost, Beograd, 1975.

21. Nad uspomenama, Pavle Jakši�, Rad, Beograd, 1990.

22. Iz se�anja Marka Popovi�a

23. In memoriam Aleksandar B. Milojevic, Vladeta Urosevic, Milan Kurepa, Fizika, Commission for Physics of the Yugoslav Union of Mathematical and Physical Societies and the National Committee of IUPAP, Zagreb, 1988.

24. Nauka i Žiznj, Sveska 7, 107, 1965.

25. Laseri: Istorijski pregled i prve aktivnosti u Srbiji, Nikola Konjevi�, Anali, 2010.

26. ibid, str. 21.

27. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1961–1973, Institut za � ziku, Beograd, 1974, str. 160.

28. ibid, str. 245.

29. „Odeljenje za elektro� ziku poluprovodnika sa Elektrotehni�kog fakulteta prelazi u IF, uz izri�ito pravo da nijedna katedra ETF-a ne može u budu�nosti da sklapa posebne ugovore za istraživanja, ve� se ona obavljaju u okviru IF-a. Ovo je zna�ilo da stalni �lanovi fakulteta moraju da rade na istraživanjima kao honorarni saradnici IF-a“, Dimitrije Tjapkin, Po�eci i razvoji istraživanja iz oblasti �vrstog stanja kod nas (�lanak u monografskoj publikaciji),

NAPOMENE

Page 148: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

146

Fizika �vrstog stanja i � zika materijala, Institut za � ziku, Beograd, 2006. str. 41.

30. ibid, str. 40.

31. Daisy: The complete history od an infamous and iconic ad, Conelrad.com

32. Treaty Banning Nuclear Weapon Tests in the Atmosphere, in Outer Space and Under Water; Bureau of Arms Control, Veri� cation and Compliance, USA; Signed at: Moscow August 5, 1963, Entered into force: October 10, 1963, Source: US Department of State

33. Iz se�anja Ljiljane Dobrosavljevi�-Gruji�

34. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1961–1973, Institut za � ziku, Beograd, 1974, str. 25.

35. ibid, str. 85.

36. ibid, str. 160.

37. ibid, str. 245.

38. Nauka u maloj zemlji, Milorad Mladenovi�, Institut za nau�no-tehni�ku dokumentaciju i informacije, Beograd, 1969.

39. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1961–1973, Institut za � ziku, Beograd, 1974.

40. Laseri: Istorijski pregled i prve aktivnosti u Srbiji, Nikola Konjevi�, Anali, 2010, str 22.

41. Danas, nakon što je devedesetih gotovo propala, EI Niš još uvek postoji i jedan je od retkih proizvo�a�a katodnih cevi na svetu (prim. aut.). Izvor: eicorp.rs

42. Iz se�anja Dragana Popovi�a

43. Svako radi na svoj na�in, „Politika“, 9. mart 1981.

44. Detektori nuklernih zra�enja i elementarnih �estica, R. Antanasijevi�, . Bošan, . Krmpoti�, M. Mla�enovi�, Primenjena � zika u Srbiji (zbornik predavanja po pozivu), SANU, Beograd, 2003, str. 35.

45. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1961–1973, Institut za � ziku, Beograd, 1974, str. 245.

46. ibid, str. 66.

47. Uz ime istraživa�a navedene su godine povratka na Institut sa specijalizacija i doktorskih studija (prim. aut.).

48. Beogradski jun 1968 (feljton), Nebojša Popov, Ve�ernje novosti, 2008.

49. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1961–1973, Institut za � ziku, Beograd, 1974, str. 286.

50. Podvožnjak, Aleksandar �iri�, Vreme, br. 909, 5. jun 2008.

51. Istorija Beograda, Grupa autora, Balkanološki institut SANU, Beograd, 1995, str. 486.

52. Apollo 11 Lunar Surface Journal: The First Lunar Landing, Eric M. Jones, NASA, 1969.

53. Moon Landings, BBC Archive, 2009.

54. All General Assemblies, International Union of Pure and Applied Physics, Source: Iupap.org

55. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1961–1973, Institut za � ziku, Beograd, 1974, str. 160.

56. ibid, str. 25.

57. Iz se�anja Bratislava Marinkovi�a.

58. Excitation of vibrational modes near threshold in CO2 and N2O, A.S. Stamatovic, G. J. Shulc, Physical Review, 188, 1969.

59. Emission of strange particles together with hyperfragments in the interaction of K- mesons od 1.5 GeV/c with emulsion nuclei, Z. R. Todorovic, M. K. Juric, Physics Letters, 30B, 8, 1969.

60. The Nobel Prize in Physics 1966, Alfred Kastler, Source: Nobelprize.org

61. Members & Liaison Committee, IUPAP, Source: Iupap.org/members.html

62. Treaty On The Non-Proliferation Of Nuclear Weapons, International Atomic Energy Agency, INFCIRC/140, 22 April 1970.

63. Sedamdesetih godina, po završetku pomenutog projekta, osnovano je Društvo bio� zi�ara Jugoslavije. Prema podacima Agencije za privredne registre, danas postoji Društvo bio� zi�ara Srbije koje je registrovano 1996. godine, kao udruženje za nau�ni i obrazovni rad iz fundamentalne i primenjene bio� zike. Izvor: Agencija za privredne registre

64. Upotreba nekih starih jedinica u SFRJ produžena je do 1980. godine. Kona�no, SI sistem u Jugoslaviji �e biti regulisan Zakonom o mernim jedinicama i merilima iz 1984. godine. Ovaj akt �e uz neznatne izmene naslediti Savezna Republika

Page 149: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

147

Jugoslavija, Srbija i Crna Gora i, na kraju, Republika Srbija (prim.aut.).

65. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1961–1973, Institut za � ziku, Beograd, 1974, str. 345.

66. Zdravstveni karton mršave boginje, Vreme br. 955, 23. april 2009.

67. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1961–1973, Institut za � ziku, Beograd, 1974, str. 346.

68. The 4004 Story, Intel Museum, Source: Intel.com

69. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1961–1973, Institut za � ziku, Beograd, 1974, str. 185.

70. ibid, str. 97.

71. On the existence of the hypernucleus 8He, M. K. Juric et al. Nuclear Physics, B53, 1971.

72. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1961–1973, Institut za � ziku, Beograd, 1974, str. 288.

73. ibid, str. 12.

74. Iz se�anja Mirjane Popovi�-Boži�.

75. Laseri i optika, N. Konjevi�, Š�. S. Miljani�, D. Panteli�, M. V. Popovi�, Primenjena � zika u Srbiji (zbornik predavanja po pozivu), SANU, Beograd, 2003, str. 209.

76. Encyclopedia Britannica, Ultimate Reference Suite, 2007.

77. Zvonko Mari� – pola veka posve�enosti � zici i razvoju � zike u Srbiji, Mirjana Popovi�-Boži�, Beograd, 2006.

78. Zakon o izmenama i dopunama Zakona o nau�nim delatnostima, Službeni glasnik SR Srbije, 053/1972, 29. decembar 1972.

79. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1961-1973, Institut za � ziku, Beograd, 1974, str. 347.

80. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1961-1973, Institut za � ziku, Beograd, 1974.

81. Sredinom sedamdesetih godina na Institutu za � ziku dolazi do prave eksplozije u publikovanju nau�nih radova, o �emu svedo�e liste objavljenih radova iz tih godina. Zbog toga, po�ev od godine 1974, u nastavku monogra� je, ne�e biti detaljnijeg godišnjeg pregleda radova i aktivnosti pojedina�nih istraživa�a, budu�i da ih u ovom okviru ne bi bilo mogu�e navesti bez prethodne drakonske selekcije (prim. aut.).

82. Politika u rubrici Dostignu�a naše nauke, u nedeljnom izdanju od 29. jula 1973, donosi intervjue sa Brankom �obi�, Milanom Kurepom i Vladetom Uroševi�em. Pored ostalog, o konferenciji ICPEAC (International Conference on Photonic, Electronic and Atomic Collisions) kaže se: „Ovom mnogonacionalnom skupu, koji je mnogo više pažnje posve�ivao radovima i referatima nego protokolu i titularnim zvanjima, prisustvovalo je pedeset Jugoslovena, nau�nika.“

83. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1961–1973, Institut za � ziku, Beograd, 1974, str. 12.

84. Službeni list Socijalisti�ke Federativne Republike Jugoslavije, godina XXX, broj 9, Beograd, 21. februar 1974.

85. Lista navedenih ustanova nije potpuna. Ona je sastavljena na osnovu podaka iz publikacija Instituta za � ziku do 1976, kao i podataka iz razgovora sa više istraživa�a Instituta. Sastavljanje liste koja bi pretendovala da kompletno prikaže sve ustanove sa kojima Institut u ovom periodu sara�uje zahteva jedno nezavisno istraživanje (prim. aut.).

86. „U toku poslednje godine, kao neposrednu budu�u orijentaciju, Institut je razmatrao i razradio pitanje me�unarodne saradnje sa zemljama u razvoju, pridaju�i im izuzetnu pažnju i zna�aj.“ Nau�no ve�e Instituta, mart 1976. godine. Izvor: Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1974–1975, Institut za � ziku, Beograd, 1976.

87. Ne treba zaboraviti da je Institut za � ziku osnovan kao ustanova u kojoj su radili uglavnom profesori sa univerziteta. Zbog toga veliki broj vrlo uglednih istraživa�a Instituta nikada nije bio u stalnom radnom odnosu na Institutu. Me�u njima su i Milan Kurepa, Dimitrije Tjapkin, Vlada Vukadinovi�, Ilija Buri�, Mira Juri� i drugi (prim. aut.).

88. Elementarne �estice, Genadij Mjakišev, Nolit, Beograd, 1983.

89. World of Elementary Particles, Kenneth W. Ford, Blaisdell Publishing Co, 1963.

90. K+ mezon, nakon što nastane u detektoru posle samo jednog stomilionitog dela sekunde (10-8s), raspada se na mi-mezon i mionski neutrino ili na -mezone (prim. aut.).

91. Makrofol je vrsta providne termoplastike u obliku � lma. Naziv je potekao od imena proizvoda kompanije Bayer (prim. aut.).

92. U drugoj polovini sedamdesetih godina, FIZIKOM VISOKIH ENERGIJA na Institutu za � ziku bave se, abecednim redom: Olga Adamovi�, Nadežda Antanasijevi�, Rade Antanasijevi�, Slobodan Backovi�, Mili� Bogavac, Snežana Drndarevi�, Vjekoslav Gerc, Bojana Grabež, Stevan Joki�, Mira Juri�, Mirjana Jovanovi�, ura Krmpoti�, Jelena Krsti�, Zora Marinkovi�, Dušan Mio�inovi�, Radomirka Risti�, Ljiljana

Page 150: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

148

Simi�, Jelena Simonovi�, Aleksandar Stamatovi�, Živojin Todorovi�, Jela Veselinovi�, Jovan Vukovi� i Dragan Krpi�.

93. Do kraja sedamdesetih, GRUPA ZA FIZIKU VISOKIH ENERGIJA sara�ivala je sa više nau�noistraživa�kih centara u svetu, na nekoliko razli�itih projekata:

Istraživanje interakcije visokoenergetskih protona i mezona (200–400 GeV) sa jezgrima (Batavija kolaboracija – devet laboratorija iz Evrope i Kanade)

Projekat „Relativisti�ka nuklearna � zika“ (Institut za nuklearna istraživanja, Dubna, SSSR)

Istraživanje meteorita i minerala (Laboratorija za nuklearne reakcije, Dubna, SSSR)

Istraživanje � sije i fragmentacije teških jezgara (SADVI, Strazbur, Francuska)

94. „Naša zemlja aktivno u�estvuje u savremenim � zi�kim istraživanjima približno u obimu koji odgovara njenim materijalnim i kadrovskim mogu�nostima.“, Iz uvodnih napomena, Vladeta Uroševi�, Savremena istraživanja u � zici 1, Nau�na knjiga, Beograd, 1981.

95. „Nepodeljeno je mišljenje naših � zi�ara da je i neophodno i mogu�e ostvariti znatno ve�e njihovo u�eš�e kako u razvoju fundamentalne � zike, tako i u njenoj primeni na našem tlu, kao osnove samostalnog tehnološkog napretka društva. U prilog ovakvog mišljenja dovoljno je navesti �injenicu da u našoj zemlji danas radi dva do pet puta manje istraživa�a-� zi�ara nego u drugim evropskim zemljama približno iste veli�ine i sli�nog stepena razvijenosti.“, Iz uvodnih napomena, Vladeta Uroševi�, Savremena istraživanja u � zici 1, Nau�na knjiga, Beograd, 1981.

96. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1976–1980, Institut za � ziku, Beograd, 1981, str. 2.

97. Podmla�eni radoznalac, Vreme, broj 735, 3. februar 2005.

98. Pregled svih dobitnika nagrade Instituta, kao i studentske nagrade, dat je uz godinu 2008. (prim. aut.)

99. Više o razvoju � zike �vrstog stanja u zemlji i na Institutu za � ziku može se na�i u monogra� ji Fizika �vrstog stanja i � zika materijala, koju je, povodom desetogodišnjice Centra za � ziku �vrstog stanja i novih materijala, 2006. objavio rukovodilac ovog centra, Zoran V. Popovi�. (prim. aut.)

100. U drugoj polovini sedamdesetih godina, FIZIKOM �VRSTOG STANJA na Institutu za � ziku bave se, abecednim redom: Aleksandar Aleksi�, Dušanka Bor�i�, Ilija Buri�, Jablan

Doj�inolovi�, Nikola Kosti�, Pene Mihailovi�, Vitomir Milanovi�, Aleksandra Milutinovi�, Predrag Milutinovi�, Mi�o Mitrovi�, Milan Napijalo, Milena Napijalo, Živojin Nikoli�, Pantelija Nikoli�, Lazar Novakovi�, Miodrag Pavlovi�, Tomislav Petrovi�, Zoran Popovi�, Ljubomir Prokin, Milivoje Raki�, Rifat Ramovi�, Radoljub Risti�, Milutin Rodi�, Mita Sekuli�, Miloljub Smiljani�, Živojin Spasojevi�, Aleksandar Sre�kovi�, Ljiljana Stefanovi�, Dimitrije Tjapkin, Srboljub Todorovi�, Tatjana Toši�, Petar Vidakovi�, Slobodan Žegarac i Božidar Žiži�.

101. Tokom istraživanja u oblasti rasta kristala � zi�ari �vrstog stanja krajem sedamdesetih mere uticaj � zi�kih parametara, kao što je temperatura na kristalizaciju mešovitih fosfata i arsenata, koji su dobijani iz rastopa. Tako�e, istraživa�i mere i uticaj razli�itih kiselina na kristalizaciju amonijum-dihidrogen-fosfata koji se kristalisao iz rastvora (prim. aut.).

102. Magnetna i strukturna istraživanja na Institutu za � ziku u drugoj polovini sedamdesetih godina kretala su se u tri smera: prou�avanje magnetnih osobina jedinjenja prelaznih metala (sa nepopunjenim 3d podnivoom), prou�avanje faznih prelaza kod jedinjenja prelaznih metala i prou�avanje problema ta�nosti u strukturnoj analizi kristala (prim. aut.).

103. Prou�ene su fotoluminiscencija halogenida cinka i halogenida kadmijuma i termoluminiscencija BaSO4 (prim. aut.).

104. Istraživanja u oblasti poluprovodnika u drugoj polovini sedamdesetih godina razvija�e se u dva smera i podeli�e se na dve odvojene podoblasti – jedna su istraživanja strukturnih i opti�kih osobina poluprovodni�kih jedinjenja i legura, a druga su elektronski transportni procesi u poluprovodnicima, kao što su: multiplikacioni lavinski procesi, � uktuacioni procesi, dvodimenzioni transportni proces i transportni procesi u dopingovanim poluprovodnicima. U okviru istraživanja strukturnih i opti�kih osobina poluprovodni�kih jedinjenja i legura na�injeni su vrlo kvalitetni monokristali slede�ih jedinjenja: SnS2, CdGa2Te4, CdGa2S4, PbTe – HgTe, Ga S1-x Tex.

(prim. aut.).

105. Zakon o udruženom radu, Službeni list SFRJ, br. 53/76, 25. novembar 1976.

106. Transformacija OOUR-a u radne organizacije, kao i njihovo potonje uklju�ivanje u SOUR, odvija se paralelno. Ono podrazumeva raspisivanje referenduma, nove registracije i sklapanje niza samoupravnih sporazuma – u suštini, to je jedan formalno-administrativni proces. Detaljna dokumentacija o svim ovim promenama iz 1977. dostupna je u arhivi Instituta za � ziku (prim. aut.).

107. Iz se�anja Zorana Petrovi�a.

108. Istraživanja Laboratorije za atomsku i molekularnu � ziku izvode se zajedno sa Institutom za � zi�ke i meteorološke nauke Prirodno-matemati�kog fakulteta. Mnoge eksperimente

Page 151: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

149

istraživa�i ovog odeljenja izvode u me�unarodnim laboratorijama:

Laboratorija za � ziku i �esti�nu optiku, Univerzitet Pjer i Marija Kiri, Pariz VI

NASA Laboratorija za mlazni pogon, Pasadena

Odeljenje za � ziku, Univerzitet u Man�esteru

Nacionalni biro za standarde, SAD

Vestfalijski Vilhelmov univerzitet u Minsteru

Institut za � ziku, Stokholm

Odeljenje za � ziku, Univerzitet u Sauthemptonu

109. U drugoj polovini sedamdesetih godina, ATOMSKOM I MOLEKULARNOM FIZIKOM na Institutu za � ziku bave se, abecednim redom: Lidija Andri�, Dragica Babi�, Dragoljub Beli�, Valerij Božvarski, Jelena Božin, Danica Cvejanovi�, Slobodan Cvejanovi�, Iztok �adež, Nada uri�, Dušan Filipovi�, Branislav Jelenkovi�, Jelena Jovanovi�-Kurepa, Jozo Jureta, Slobodanka Kalezi�, Milan Kurepa, Jadranka Marendi�, Vladimir Pej�ev, Zoran Petrovi�, Mirjana Tasi�, Vladeta Uroševi�, Leposava Vuškovi� i Ljubiša Zekovi�.

110. Za one sudare koji su elasti�ni, ali i za neelasti�na rasejanja (uklju�uju�i procese koji dovode do disocijacije i procesa jonizacije posle zahvata elektrona), u ovim eksperimentima razvijene su metode za merenje više � zi�kih veli�ina – pre svega, sudarnih preseka (prim. aut.).

111. „Istraživa�i su poslati na razne strane i pokupljena su svetska iskustva. Uporedo su ra�ene nove aparature, a svaka od njih je imala neku speci� �nost.“ Iz se�anja Bratislava Marinkovi�a.

112. Elektronskim spektrometrom su odre�ivane energije autojonizacionih stanja atoma mnogih metala, kao i ugaone zavisnosti izba�enih elektrona (prim. aut.).

113. Više detalja o svim adresama na kojima su bili smešteni delovi Instituta za � ziku može se na�i uz godinu 1982. (prim. aut.)

114. Iz otcepljenog Instituta za primenjenu � ziku kasnije �e se razviti preduze�e IMTEL, ali �e se za „prebegle nau�nike“ posle samo pet godina pokazati nemogu�im da rade u takvom komercijalnom okruženju, pa �e se najve�i deo njih 1983. godine vratiti u okrilje Instituta za � ziku (prim. aut.).

115. Organizacija SPIG-a tokom godina postaje jedna od stalnih aktivnosti Instituta za � ziku. Mada u organizaciji u�estvuju

i druge jugoslovenske ustanove, i nau�ni i organizacioni odbor IX SPIG-a vode �lanovi Instituta za � ziku Ratko Janev i Branislava Perovi� (prim. aut.).

116. U drugoj polovini sedamdesetih godina, u oblasti FIZIKA PLAZME na Institutu za � ziku angažovani su, abecednim redom: Milan Antanasijevi�, Ljuboimir �irkovi�, Boško �osi�, Dragutin or�evi�, Igor Gašparov, Veljko Georgijevi�, Srboljub Gliši�, Slobodan Jankovi�, Vroljub Jovan�evi�, Predrag Jovanovi�, Predrag Krsti�, Jadranka Kocei�, Jelena Kojadinovi�, Ilija Laki�evi�, Nebojša Ljepojevi�, Slobodan Manula, Anatolij Mihajlov, Vladimir Milovanovi�, Bratimir Pani�, Dejan Panteli�, Dragutin Popovi�, Marko Popovi�, Milan Popovi�, Svetozar Popovi�, Ivan Pribil, Ljubomir Prokin, Svetlana Radovanov, Zoran Stoki�, Jasna Sušnjik, Ljiljana Todorovi�, Milan Todorovi�, Branko Tom�ik, Mirjana Tripkovi�, Ivan Urh, Nebojša Uzelac, Živojin Veljkovi�, Rajko Vuk�evi�, Jelica Vuki�evi� i Miodrag Zlatanovi�.

117. Ve�ina ovih eksperimenata postavljena je u laboratorijama koje Institut deli sa Odsekom za � zi�ke i meteorološke nauke PMF-a, a jedan deo i u laboratorijama Instituta u centru Beograda, u Ulici maršala Birjuzova. Grupe koje se bave plazmom razvile su i plodnu me�unarodnu saradnju:

Laboratorija za � zi�ku i �esti�nu optiku, Univerzitet Pjer i Marija Kiri, Pariz VI (nosilac saradnje Marko Popovi�)

Nacionalni biro za standarde, SAD (nosilac saradnje Nikola Konjevi�)

Centralni institut za elektronsku � ziku Akademije nauka, Berlin (nosilac saradnje Marko Popovi�)

Institut za astro� ziku, Medon-Pariz (nosilac saradnje Milan Dimitrijevi�)

Tehni�ki univerzitet, Ajdhoven (nosilac saradnje Miodrag Zlatanovi�)

118. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1976–1980, Institut za � ziku, Beograd, 1981, str. 165.

119. Prou�avaju se razne karakteristike plazme, njeno ponašanje i razni konkretni procesi, kao što su: elementarni procesi izme�u atoma plazme, život atomskih stanja, intenzitet, oblik, širenje i pomeranje spektralnih linija usled uticaja okružuju�ih perturbacionih polja �iji su izvor �estice plazme (prim. aut.).

120. Ovim se bavila grupa Nikole Konjevi�a (prim. aut.).

121. „U to vreme, eksperimentalno odre�ivanje

Page 152: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

150

elektroprovodnosti plazme radile su samo tri grupe u svetu, koje su sara�ivale – grupa Klausa Gintera (Berlin), Morisa Skovroneka (Pariz) i naša grupa sa Instituta“ – iz se�anja Marka Popovi�a.

122. Grupu koja se bavila procesima u gustoj plazmi formirao je Marko Popovi� (prim. aut.).

123. „Na ovim problemima radila je grupa oko profesora sa � zi�ke hemije Vladimira Vukanovi�a, koji je kasnije otišao u SAD. U toj grupi zna�ajni su bili i Milan Todorovi�, Boško Pavlovi�, Mom�ilo Rekali�, Vida Georgijevi�, Damjana Vukanovi�, Miodrag Zlatanovi�, a malo kasnije grupi se pridružila i Mirjana Tripkovi�. Posle preseljenja Instituta za � ziku u Zemun, ona je prenela instrumentaciju i prevela grupu u Institut. U toj grupi su saradjivali i Miško Simi� sa Tehnološkog fakulteta, Petar Todorovi�, Veljko Georgijevi� i Julijana Georgijevi�, Tatjana Mihailidi i drugi“ – Iz se�anja Marka Popovi�a.

124. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1976–1980, Institut za � ziku, Beograd, 1981, str. 195.

125. Primenjena istraživanja ni pre podele Instituta za � ziku 1978. nisu bila strogo vezana za OOUR, odnosno RO za primenjena i razvojna istraživanja. Naime, primene su razvijane u gotovo svim eksperimentalnim laboratorijama, sa �im se nastavilo i nakon podele. Institut je, me�utim, prestao da pruža usluge, ali je nastavio da osvaja projekte iz primenjene � zike (prim. aut.).

126. „Izuzetnu poteško�u za dalji razvoj Instituta predstavlja nedostatak istraživa�kog i radnog prostora, što spre�ava e� kasnije i brže rešavanje osposobljavanja mladih kadrova i postizanje zna�ajnih rezultata u istraživanju i primeni“, Nau�no ve�e, Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1974–19750, Institut za � ziku, Beograd, 1976.

127. Pohvala teorijskoj � zici (izbor �lanaka), Fond Ing. Petra i Sonje Suboti�, Beograd, 1992.

128. U drugoj polovini sedamdesetih godina, TEORIJSKOM FIZIKOM na Institutu za � ziku bave se, abecednim redom: Najdan Aleksai�, Dževad Belki�, Ivan Božovi�, Vladimir �adež, Gordana Davidovi�-Ristovski, Ljiljana Dobrosavljevi�-Gruji�, Branko Dragovi�, Zorica or�evi�, Tasko Grozdanov, Petar Gruji�, Ratko Janev, Dušan Jovanovi�, Dušan Koledin, Miodrag Kuli�, Zvonko Mari�, Sava Miloševi�, Janko Milutinovi�, or�e Mušicki, Nataša Nedeljkovi�, Ignjat Nikoli�, Zorka Papadopulos, Ogrski Petrovi�, Mirjana Popovi�-Boži�, Dragan Popovi�, Zoran Radovi�, Zdravko Radulovi�, Ljubo Ristovski, Branislav Sazdovi�, or�e Šija�ki, Vladimir Škarka, Nenad Švraki�, Bosiljka Tadi�, Sre�ko Vojvodi�, Svetlana Vu�i� i Slobodan Vukovi�.

129. Izmenskim procesima i zahvatom elektrona bavio se Dževad Belki�, Ridbergove atome prou�avali su Ratko Janev i Anatolij Mihailov, a Štarkovo širenje Milan Dimitrijevi�. Petar Griji� se bavio elektron-jonsim sudarima, a Tasko Grozdanov sudarnim procesima atomskih �estica sa �vrstim površinama (prim. aut.).

130. Fizika elementarnih �estica, Lav Okunj, Fond Ing. Petra i Sonje Suboti�, Beograd, 1992.

131. Zna�ajne prodore, posebno u hromodinamici, napravio je or�e Šija�ki sa saradnicima, a u kona�noj kvantnoj elektrodinamici Branko Dragovi�.

132. Pionirski doprinos u ovoj oblasti dali su Ljiljana Dobrosavljevi�-Gruji�, Sava Miloševi� i Bosiljka Tadi� i drugi (prim. aut.)

133. Teorijom � zike plazme izme�u ostalih se bave Ratko Janev, Anatolij Mihailov, Slobodan Vukovi� i drugi (prim. aut.)

134. Tito, 1892–1980, Vreme br. 1008, 29. april 2010.

135. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1976–1980, Institut za � ziku, Beograd, 1981, str. 2.

136. ibid.

137. Vth Europhysics Sectional Conference on the Atomic and Molecular Physics of Ionized Gases, September 1-3, 1980, Dubrovnik, Yugoslavia : abstracts of invited talks and contributed papers, R.K. Janev, European Physical Society, 1980.

138. Godine stasavanja, Politika, 21. novembra 1981.

139. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1981–1985, Institut za � ziku, Beograd, 1986.

140. Gradski sekretarijat za unutrašnje poslove Grada Beograda – Odeljenje za upravne i opšte poslove, dana 4. juna 1981. godine doneo je rešenje pod brojem 326/81, koje je potpisao Miloš Mandi�, na�elnik Odeljenja, a kojim se odre�uje upis Društva � zi�ara Srbije sa sedištem u Beogradu u registar udruženja gra�ana. U rešenju se navodi: „Na osnovu podnetog zahteva, priloženog statuta i drugih spisa, utvr�eno je da je navedeno udruženje osnovano na skupštini održanoj dana 2. februara 1981. godine u Beogradu, i da je statut u skladu sa Zakonom o udruženjima gra�ana, te je rešeno kao u dispozitivu“.

141. Tako je, na primer, Institut za nuklearne nauke „Boris Kidri�“ u Vin�i, koji je i osnovan pri tadašnjoj saveznoj vladi, odnosno Izvršnom ve�u, raspolagao otvorenim fondom. Kasnije �e osnivanjem Savezne komisije za nuklearnu

Page 153: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

151

energiju ona preuzeti raspore�ivanje sredstava, ali �e Vin�a još dugo ostati prioritet.

142. Po�eci i razvoji istraživanja iz oblasti �vrstog stanja kod nas (�lanak u monografskoj publikaciji), Dimitrije Tjapkin, Fizika �vrstog stanja i � zika materijala, Institut za � ziku, Beograd, 2006. str. 46.

143. Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja društvenim sredstvima za � nansiranje neprivrednih i neproizvodnih investicija, Službeni list SFRJ 11/80.

144. „Da bi se ova zgrada, �ija površina iznosi 6500 kvadratnih metara, mogla koristiti u navedene svrhe potrebna je adaptacija u smislu unutrašnjeg preure�enja (popravke podova, elektri�ne mreže, kanalizacije i sl.) radi postavljanja odgovaraju�e opreme i instrumentacije. Troškove adaptacije snosio bi Institut za � ziku. U ovako adaptiranoj zgradi vršio bi se istraživa�ko-razvojni rad Instituta za � ziku, delova IHTMI i Istraživa�ko-razvojnog centra Teleoptik za potrebe RO Teleoptik, JNA i druge korisnike istraživa�ko-razvojnih usluga. Molimo vas za tuma�enje da li upotreba društvenih sredstava za sprovo�enje pomenute adaptacije, kojom se postoje�i prostor samo prilago�ava odre�enim potrebama, podleže zabrani u smislu Zakona. S drugarskim pozdravom, direktor dr Radovan Antanasijevi�“ – iz dopisa Saveznom sekretarijatu za � nansije od 13. maja 1980.

145. Jubileji - Petnica, 25 godina: Recept jedinstvene arome, Vreme, br. 886-887, 27. decembar 2007.

146. Fizika �vrstog stanja i � zika materijala, Zoran V. Popovi�, Institut za � ziku 2006, Beograd, str. 26.

147. OOUR za primenjena i razvojna istraživanja koji vodi Dragan Kosanovi� otcepljuje se od Instituta za � ziku 1978. godine i napušta prostor u Ulici maršala Birjuzova (prim. ut.).

148. Nakon cepanja Instituta za � ziku 1978. godine, grupa za svetlosne izvore prelazi u novi prostor u Tvorni�koj ulici u Zemunu, a u prostorije u Ulici kneza Miloša useljava se ra�unovodstvo Instituta. I nakon što se 1983. godine Institut preseli u Zemun, ra�unovodstvo �e još neko vreme ostati u ovoj zgradi u centru grada, najviše zbog toga što se Služba društvenog knjigovodstva (SDK) nalazila u prizemlju iste zgrade (prim. aut.)

149. U prvim godinama ne�e se zapravo ceo Institut preseliti u Zemun. Tako, ra�unovodstvo još neko vreme ostaje u prostorijama u Ulici kneza Miloša, u centru Beograda, ali se i ono uskoro seli. Uz to, treba napomenuti da je zgrada u Pregrevici 1983. godine iznajmljena, a u trajno vlasništo Instituta prelazi tek 1995. godine (prim. aut.).

150. Iz se�anja Nikole Konjevi�a.

151. “Zbog transakcije oko preseljenja, Institutu �e se priklju�iti opšta i � zi�ka hemija kao poseban OOUR. To se desilo zbog toga što je Teleoptik hemi�arima dao zgradu fabrike „Kristina Kova�evi�“, jer su oni duže i na zna�ajnijim projektima sara�ivali sa Teleoptikom. Me�utim, kako su oni bili vezani za Studentski trg opremom i saradnicima koji su radili na fakultetu, dogovoreno je da im se ustupi V sprat na Studentskom trgu za zgradu u Pregrevici. Jedina mogu�nost da se ta zamena izvrši bila je da se dva instituta spoje. Sedam godina kasnije, ovaj OOUR napusti�e Institut za � ziku” – iz se�anja Marka Popovi�a.

152. „Na osnovu �lana 38, stav 1, Ustava SFRJ i �lana 16 i 388 Zakona o udruženom radu, saglasno odlukama radnika donetih putem referenduma, organizacije udruženog rada:

Teleoptik, fabrika preciznih instrumenata, opreme i automatskih ure�aja, OOUR Automer

Teleoptik, fabrika preciznih instrumenata, opreme i automatskih ure�aja, OOUR Energetik

Institut za � ziku, OOUR za � ziku konverzije energije

Institut za � ziku, OOUR za teorijsku � ziku

Institut za � ziku, OOUR za � ziku interakcije atomskih i elementarnih �estice

Institut za � ziku, OOUR za � ziku kondenzovanog stanja i nove materijale

Institut za hemijska, tehnološka i metalurška istraživanja, OOUR Institut za opštu i � zi�ku hemiju

Institut za hemijska, tehnološka i metalurška istraživanja, OOUR Odelenje za monokristalekoje su proizvodne, radne i poslovno povezane, zaklju�uju Samoupravni sporazum o udruživanju u poslovnu zajednicu Istraživa�ko-razvojni centar „Taurunum““ – iz teksta sporazuma, koji je 16. aprila 1981. godine potpisalo �ak trinaest ljudi, deset direktora OOUR-a i tri generalna direktora.

153. Sarajevo ‘84, Final report, Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo

154. Procene o raspodeli izvora � nansiranja Instituta za � ziku osamdesetih godina se donekle razlikuju. Neki istraživa�i se se�aju da je oko 40 odsto sredstava Institut dobijao na osnovu projekata koje realizuje za Jugoslovensku narodnu armiju, dok je preostalih 60 stizalo od Republi�ke zajednice za nauku, kao i gradske Samoupravne interesne zajednice (SIZ), odnosno od privrede. Drugi se, pak, se�aju da je Republi�ka zajednica za nauku u�estvovala sa oko 50 odsto sredstava, ali nije jasno da li je vojni budžet u�estvovao sa svih 40 odsto (prim. aut.).

Page 154: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

152

155. „Glavni izvor prihoda iz inostranstva su projekti iz ugovora sa ameri�kim institucijama. Ti projekti su zajedni�ki � nansirani od strane vlade SAD i našeg SIZ-a. Prolazili su strogu recenziju, ali su saradnici Instituta bili veoma uspešni na tim konkursima i dobijali projekte kako sa NSF-om (National Science Foundation, prim. aut.), tako i NIST-om (National Institute of Standards and Technology, prim. aut.) i DOE (Department of Energy, prim. aut.). Pored direktnih prihoda ovi projekti su omogu�avali razmenu saradnika, kra�e i duže pla�ene boravke u SAD, kao i nabavku opreme po veoma povoljnim uslovima. Tokom niza godina Institut je imao po šest do devet takvih projekata koji su trajali po tri godine. Tek po�etkom devedesetih je ta saradnja prekinuta iz poznatih razloga“ – iz se�anja Marka Popovi�a.

156. Predsednik organizacionog i nau�nog komiteta XII SPIG-a 1984. godine bio je Marko Popovi� (prim. aut.).

157. Nau�noistraživa�ki resursi i kapaciteti JNA (Pregledni rad), Simeon Kova�ev, Zdenko Matijaš�i�, Josip Petrovi�, 2006.

158. Izvor: Wikipedia.org

159. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1981–1985, Institut za � ziku, Beograd, 1986, Iz predgovora.

160. Povodom stogodišnjice Nilsa Bora, Zvonko Mari�, Beograd, 1985.

161. Termopar je spoj dva metala koji proizvode napon u zavisnosti od razlike u temperaturi. Termoparovi se rasprostranjeno koriste kao temperaturni senzori za merenje i kontrolu (prim. aut.).

162. Iz se�anja Iztoka �adeža.

163. Sijalica iz �ernobiljskog pepela, Vreme br. 881, 22. novembar 2007.

164. Neprijatna istina, Al Gor, Klub plus, Beograd, 2008.

165. Possible high Tc superconductivity in the Ba-La-Cu-O system, J. G. Bednorz, K. A. Mueller, Zeitschrift für Physik, B 64 (2), 1986.

166. U korak sa svetom, Slobodanka Ast, NIN br. 1901, 7. jun 1987.

167. Predsednik organizacionog komiteta XIII SPIG-a je Jagoš Puri�, a nau�nog komiteta Milan Kurepa.

168. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1981–1985, Institut za � ziku, Beograd, 1986, str. 315.

169. Istorija projektovanja aviona u Vojno-tehni�kom institutu, Zlatko Renduli�, Flogiston, br. 3, Beograd, 1996.

170. Vojko i Savle, Politika, 18. januar 1987.

171. Politika falsi� kata: Virtuelna stvarnost, Vreme br. 431, 23. januar 1999.

172. Iz se�anja Aleksandra Bogojevi�a.

173. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1981–1985, Institut za � ziku, Beograd, 1986, str. 318.

174. Fizici školskih prostora, kao širem problemu, vrati�e se Mirjana Popovi�-Boži� 25 godina kasnije (prim. aut.).

175. Kratka povest vremena, Stiven Hoking, Polaris, Beograd, 1988.

176. Kroz vasionu i vekove, Milutin Milankovi�, Nolit, Beograd, 1979.

177. Kvantni svet (zbornik radova), Radovan Antanasijevi�, Institut za � ziku, Beograd, 1997.

178. Ogled o � zi�koj realnosti, Zvonko Mari�, Nolit, Beograd, 1986.

179. Savremena istraživanja u � zici I-III (zbornici radova), Nau�na knjiga, Beograd, 1981-1986.

180. Kultura se�anja – Gazimestan 28. juna 1989, Vreme br. 964, 25. jun 2009.

181. Aktivnosti i apstrakti radova 1986-1990, Institut za � ziku, Beograd, 1991.

182. Muzej ra�unara: Korak u prošlost, Vreme br. 811, 20. jul 2006.

183. U drugom delu barake je smeštena proizvodnja senzora, koja se kasnije transformiše u preduze�e Senzor In� z (prim. aut.).

184. Aktivnosti i kratki sadržaji radova 1981–1985, Institut za � ziku, Beograd, 1986, str. 320.

185. XV SPIG-om rukovode Damir Veža iz Zagreba i Ilija Terzi� iz Beograda (prim. aut.).

186. Prirodno-matemati�ki fakultet Univerziteta u Beogradu nastao je 1947. godine podelom tadašnjeg Filozofskog fakulteta na Filozofski i Prirodno-matemati�ki fakultet. Reorganizacijom fakulteta 1990. godine tadašnji odseci sti�u poslovnu i organizacionu samostalnost. Status samostalne ustanove sti�u u narednim godinama donošenjem svojih statuta. Tako nastaju zasebni Biološki fakultet, Geografski fakultet, Matemati�ki fakultet, Fakultet za � zi�ku hemiju, Fizi�ki fakultet i Hemijski fakultet (prim. aut.).

Page 155: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

153

187. Aktivnosti i apstrakti radova 1986–1990, Institut za � ziku, Beograd, 1991, str. viii

188. Za više detalja o udruživanju pogledati tekst o 1983. godini (prim. aut.).

189. Nakon što se okon�ao prvi ciklus nau�nih projekata, Institut je za period � nansiranja od 1996. do 2000. godine kod nadležnog ministarstva konkurisao sa donekle izmenjenom listom projekata – u ovom, drugom ciklusu tokom devedesetih dolazi do sažimanja i spajanja nekih oblasti, dok se uvode i neke nove, kao što su nelinearna optika i istraživanje opti�kih materijala (prim. aut.).

190. U prvoj polovini devedesetih godina, rukovodioci projekata koji se realizuju na Institutu za � ziku su:

Osnovni metodološki problemi � zike (0101) – Zvonko Mari�

Teorijska atomska i molekularna � zika (0105) – Dževad Belki�, Petar Gruji�

Binarni sudari atomskih �estica (0106) – Nada uri�, Slobodan Cvejanovi� i Milan Kurepa

Atomski sudari u gasnim pražnjenjima i na površinama (0107) – Branislav Jelenkovi�, Milan Popovi� i Zoran Petrovi�

Fizika plazme i lasera (0111) – Slobodan Vukovi�

Fizika oksidnih i poluprovodnih materijala (0104) – Zoran Popovi�

Istraživanje kontrolisanje termonuklearne fuzije pomo�u plazme-fokusa (0114) – Jagoš Puri� i Rade Antanasijevi�

Fizika kondenzovanog stanja i novih materijala (0103) – Sava Miloševi� i Ljiljana Dobrosavljevi�-Gruji�

Eksperimentalna � zika visokih energija (0110) – Dragomir Krpi� i Živojin Todorovi�

Zaštita atmosfere (1805) – Zorka Vukmirovi�

191. Pad Jugoslavije : tre�i balkanski rat, Miša Gleni, Samizdat B92, 2002.

192. „Peticija je bila podrška inicijativi koju je pokrenula SANU. Nešto je uspelo, a nešto nije. Od svih nau�nih ustanova jedino Astronomska opservatorija Beograd nije istakla peticiju“ – Iz se�anja Petra Gruji�a.

193. Apel intelektualaca Srbije javnosti: „Izabran pre samo tri meseca na položaj predsednika Republike, Slobodan Miloševi� je poslednjih dana izgubio poverenje naroda.

Protiv Miloševi�eve Srbije izjasnio se �itav svet, sve jugoslovenske republike i narodi (izuzev vazalskog režima u Crnoj Gori) i, najzad, sama Srbija i njena mladost. Njegova sposobnost sticanja neprijatelja dovela je Srbiju na samu ivicu gra�anskog rata. Grubo i nasilno manipulisanje srpskom javnoš�u nije moglo dugo prikrivati ove �injenice. Arogancija i prezir prema svemu, svima, pa i prema sopstvenom narodu, dostigli su vrhunac 9. marta, kada je Slobodan Miloševi� naredio da se premla�uje srpski narod, kad su pale i ljudske žrtve i kad je policija vršila torturu po zatvorima nad srpskom omladinom. Pošto je propao pokušaj da se Armija navede na uvo�enje vanrednog stanja u Jugoslaviji, �ija bi svrha mogla jedino biti spasavanje li�nog režima, Miloševi� je odlu�io da ukine Predsedništvo SFRJ i zatvori poslednju mogu�nost mirnog raspleta krize. Predsednik Srbije opredelio se za politiku rata. Dovo�enje tenkova na ulicu, miniranje dogovora o budu�nosti Jugoslavije, svedo�e o avanturizmu sebi�nog vlastoljublja, koje srpski narod više ne može trpeti. Miloševi� ne može podmetati celom srpskom narodu neprijatelje koje svojim nasilništvom stvara. Srpski narod više ne pristaje da ga Slobodan Miloševi� drži u izolaciji, da ga kljuka neistinama, premla�uje ga i stvara mu istorijske hipoteke. U interesu gra�ana Srbije tražimo od Slobodana Miloševi�a da se odmah povu�e sa svoje funkcije. U Beogradu, 17. marta 1991. godine”. – Izvor: Vreme br. 430, 25. mart 1991.

194. Physics in Serbia: From Personal Achievements to Institutions, Marko M. Popovi�, Serbian Studies: Journal of the North American Society for Serbian Studies - Volume 21, Number 2, 2007.

195. Prema podacima Agencije za privredne registre, petnaest godina kasnije, 2006, bi�e osnovano još tri spin off preduze�a, me�u kojima su Optela In� z, Spektroskopija In� z i Kristal In� z – Izvor: Apr.rs

196. Helical microtubules of graphitic carbon, Sumio Iijima, Nature 354, 7. novembar 1991.

197. Chambers Science Fact� nder, Chambers Harrap Publishers, Edinburg, 2006.

198. „Prou�avanje nano-tuba nastalo je neposredno nakon otkri�a tre�e alotropske modi� kacije uglenika C60. Ova modi� kacija otkrivena je 1985. i sastavljena je od 60 atoma ugljenika...“, Fizika �vrstog stanja i � zika materijala, Zoran V. Popovi�, Institut za � ziku, Beograd, 2006, str. 22.

199. Aktivnosti i apstrakti radova 1991–1995, Institut za � ziku, Beograd, 1996, str. 149.

200. Nakon što su prethodne godine Hrvatska i Slovenija proglasile nezavisnost, 6. marta 1992. nezavisnost proglašava Bosna i Hercegovina. Dana 5. aprila u Sarajevu dolazi do incidenata na antiratnim demonstracijama, a dan kasnije po�inje opsada Sarajeva (prim. aut.).

Page 156: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

154

201. Rezolucija 757 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, 30. maj 1992.

202. Istraživa�i Instituta za � ziku se�aju se da je Leposava Vuškovi� slala nau�ne �asopise iz SAD-a, Jozo Jureta je pravio ure�aje u Belgiji i slao ih na Institut, Zoran Popovi� je donosio lasere iz Nema�ke, a pomagali su i mnogi drugi (prim. aut.).

203. U ovom periodu se održala samo saradnja sa � zi�arima iz Rusije i Belorusije (prim. aut.).

204. Jubilej Zvonka Mari�a, Grupa autora, SFIN, godina V, br. 2, Institut za � ziku, Beograd, 1992.

205. A plea from Serbia..., Petar Grujic, Physics World, jun 1993.

206. Aktivnosti i apstrakti radova 1991–1995, Institut za � ziku, Beograd, 1996, str. 29.

207. Transfer ionization in fast ion-atom collisions: Four-body Born distorted-wave theory, Dževad Belki�, Ivan Man�ev, Physical Review A 83, 2011.

208. Zakon o nau�noistraživa�koj delatnosti, Službeni glasnik RS, 52/93.

209. Na kraju 1995. godine direktori centara Instituta za � ziku bili su:

Centar za teorijsku � ziku (I) – or�e Šija�ki (pre toga, u periodu 1993–1995. direktor je bio Dragan Popovi�)

Centar za eksperimentalnu � ziku (II) – Zoran Petrovi�

Centar za atomsku i subatomsku � ziku (III) – Bratislav Marinkovi�

Centar za primenjenu i tehni�ku � ziku (IV) – Rade Antanasijevi�

210. Centar za � ziku �vrstog stanja je osnovan 24. maja 1995. godine, a njegov direktor je Zoran Popovi�. Videti tekst uz 1995. godinu (prim. aut.)

211. Luj de Broj, Zvonko Mari�, SFIN, Godina VI, br. 1, Institut za � ziku, Beograd, 1993.

212. Predsednici organizacionog i nau�nog odbora XVI SPIG-a su Momir Milosavljevi� iz Vin�e i Zoran Petrovi� sa Instituta za � ziku (prim. aut.)

213. Iz se�anja Slobodana Vukovi�a.

214. Eksperimentom za odbrojavanje fotona se razvija sistem

za detekciju slabog � uksa fotona koji istraživa�i Instituta – Vladeta Uroševi� i Jelena Jovanovi�-Kurepa – pokušavaju da primene na raznim problemima – jedan od njih je bio u eksperimentima sa binarnim sudarima.

215. Zoran Petrovi� u Australiji doktorira 1985. kod profesora Roberta Kromptona sa tezom: Low Energy Electron Transport Coef� cients and Scattering Cross Sections Obtained Using Swarm Methods. Nakon doktorata Petrovi� se vra�a na Institut za � ziku, da bi krajem osamdesetih specijalizaciju nastavio u Americi, kod profesora Artura Felpsa (prim. aut.).

216. Aktivnosti i apstrakti radova 1991–1995, Institut za � ziku, Beograd, 1996, str. 79.

217. Nekadašnji rukovodioci Instituta za � ziku imaju razli�ita se�anja o ta�nom datumu po�etka su�enja sa Teleoptikom oko vlasništva nad zgradom u Pregrevici. U svakom slu�aju, Institut se uselio na desetogodišnji period u zgradu 1983, ali se to desilo na osnovu ugovora koji su potpisivani 1980. tako da je proces u svakom slu�aju po�eo u prvoj polovini devedesetih, nakon što je isteklo deset godina.

218. Tokom sudskog spora sa Teleoptikom, Institut za � ziku je pokušao da dokaže kako ima pravo vlasništva nad zgradom jer je, u skladu sa važe�im propisima, iz njegovih sredstava u adaptaciju uloženo više od 51 odsto vrednosti zgrade (prim. aut.).

219. Zemljište površine �etiri hektara kupljeno je od zemunske ciglane još krajem osamdesetih godina, tokom uprave Radeta Antanasijevi�a. Me�utim, kako nisu svi dokumenti u toj transakciji bili pravno regulisani, Institut postaje formalni vlasnik zemljišta na kom se nalazi zgrada tek krajem devedesetih godina, tokom uprave Dragana Popovi�a. Dokumentacija o ovoj kupovini može se na�i u arhivi Instituta (prim. aut.).

220. Aktivnosti i apstrakti radova 1991–1995, Institut za � ziku, Beograd, 1996, str. 53.

221. Production of Antihydrogen, G. Baur, G. Boero, S. Brauksiepe, A. Buzzo, W. Eyrich, R. Geyer, D. Grzonka, J. Hauffe, K. Kilian, M. LoVetere, M. Macri, M. Moosburger, R. Nellen, W. Oelert, S. Passaggio, A. Pozzo, K. Röhrich, K. Sachs, G. Scheppers, T. Sefzick, R. S. Simon, R. Stratmann, F. Stinzing, M. Wolke, Physics Letters B 368, 1996.

222. Bose-Einstein Condensation In A Dilute Gas; The First 70 Years And Some Recent Experiments (Nobel Lecture), Eric A. Cornell, Carl E. Wieman, 8. decembar 2001.

223. U.N. lifts sanctions against former Yugoslavia, CNN, 28. novembar 1995.

224. Videti tekst o odlivu mozgova uz godinu 1993. (prim. aut.)

Page 157: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

155

225. Prilozi istoriji i epistemologiji nauke (Zbornik radova), Urednici Branko Dragovi�, Miroslav Ivanovi�, Instutut za kriminološka i sociološka istraživanja, Beograd, 2010.

226. Aktivnosti i apstrakti radova 1991–1995, Institut za � ziku, Beograd, 1996, str. vi.

227. Ibid, str. 135.

228. Mnogo više detalja o ovim projektima, kao i o kontekstu u kom se istraživanja odvijaju, dato je u poglavlju Pregled istraživanja u laboratoriji/centru za istraživanje �vrstog stanja i novih materijala, u knjizi Fizika �vrstog stanja i � zika materijala, Zoran V. Popovi�, Institut za � ziku, Beograd, 2006, str. 51–98.

229. Aktivnosti i apstrakti radova 1996–2000, Institut za � ziku, Beograd, 2003, str. v.

230. „Prva rekonstrukcija prve Vlade premijera Mirka Marjanovi�a usledila je dve godine i tri meseca posle njenog formiranja, 29. maja 1996. godine. (...) Uglavnom, Slobodan Unkovi� je otišao za ambasadora u Kinu, a zamenio ga je akademik Dušan Kanazir, ministra informisanja Ratomira Vica zamenio je Aleksandar Tijani� (koji je podneo ostavku posle šest meseci), resor poljoprivrede umesto Ivka onovi�a preuzeo je Nedeljko Šipovac, Jovana Radi�a, ministra za rad, bora�ka i socijalna pitanja, nasledio je Milivoje Stamatovi�, staranje o saobra�aju umesto Alekse Joki�a preuzeo je Svetolik Kostadinovi�, a ministarstvo za trgovinu i turizam je podeljeno, pri �emu je resor trgovine zadržao Sr�an Nikoli�, a ministar turizma postala Mirjana Stankovi�. Druga rekonstrukcija obavljena je 12. februara 1997, devet meseci pre novih izbora, bez radikalnih promena“. – Izvor: Glas javnosti, 15. novembar 1999.

231. Velika izborna kra�a i protesti (feljton), Vreme broj 461, 6. novembar 1999.

232. Aktivnosti i apstrakti radova 1991–1995, Institut za � ziku, Beograd, 1996, str. 109.

233. ibid, str. 181.

234. Istraživanja u oblasti � zike visokih energija produži�e se sve do danas, kada �lanovi Laboratorije za � ziku visokih energija pri Centru za atomsku i subatomsku � ziku u�estvuju u eksperimentu ATLAS u CERN-u. Videti tekst uz godinu 2007. (prim. aut.)

235. Izvor: www. top500.org

236. Windows Evolution, Soft32.com

237. Pomenuti programi su od 1996. godine na tržištu prisutni u verzijama Mathematica 3.0, Matlab 5.0 i Origin 5.1 (prim. aut.).

238. Razvojni put, AMRES - Akademska mreža Srbije, Izvor: Amres.ac.rs

239. Low Level Radiation Laboratory, Institute of Physics, Belgrade, Izvor: mail.ipb.ac.rs/~cosmic/LLL.html

240. „Vladeta Uroševi� je dugo bio zamenik Aleksandra Milojevi�a, a kasnije je bio i direktor OOUR-a. Na problemu visokih pritisaka sa Vladetom je radio Pavle Savi�, koji je tu, u okviru tog malog projekta, završio svoju nau�nu karijeru, prou�avaju�i ponašanje materijala pod ekstremno visokim pritiscima, radi potvrde svoje �uvene teorije, koju je razvio zajedno sa Radivojem Kašaninom. Igrom slu�aja i akademik Pavle Savi� i akademik Branko Rakovi� završili su svoj nau�ni radni vek u Institutu“ – iz se�anja Marka Popovi�a.

241. Aktivnosti i apstrakti radova 1991–1995, Institut za � ziku, Beograd, 1996, str. 163.

242. ibid, str. 189.

243. Zakon o univerzitetu, Službeni glasnik Republike Srbije, 28. maj 1998.

244. Saopštenje suda �asti povodom Zakona o univerzitetu iz 1998. godine, Sud �asti Univerziteta u Beogradu, 29.maja 2003.

245. Izvor: www.fondjaric.rs, Listu dobitnika nagrade Fonda Marko Jari� videti uz godinu 2008. (prim. aut.).

246. Aktivnosti i apstrakti radova 1996–2000, Institut za � ziku, Beograd, 2003.

247. U periodu do 1995. godine projekat Osnovni i metodološki problemi � zike bio je ozna�en kao „projekat 0101“, da bi u ciklusu od 1996. do 2000. nosio naziv „01M01“, gde je „M“ ozna�avalo da je re� o projektu koji je mešovite teorijsko-eksperimentalne prirode (prim. aut.).

248. Žan Pol Vižije je francuski � zi�ar i u�enik Luja de Brolja (prim. aut.).

249. Zvonko Mari� zajedno sa Mirjanom Popovi�-Boži� nastavlja i istraživanje kvantne prirode spina, dok sa Dragomirom Davidovi�em istražuje glatke kvazidistribucije (prim. aut.).

250. Zvani�ni naziv NATO intervencije u SR Jugoslaviji 1999. godine bio je Savezni�ka sila, mada je ostalo rasprostranjeno mišljenje da je njen kodni naziv Milosrdni an�eo, koji je u to doba iz nekog razloga promovisan na državnoj televiziji u Srbiji. Izvor: Operation Allied Force, 23 March - 10 June 1999, www.nato.int

251. Godišnjica Kumanovskog sporazuma, 09. jun 2010, Izvor: www.rts.rs

Page 158: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

156

252. Izvor: www.astronomija.co.rs

253. Tokom bombardovanja 1999. godine, Vazdušna komanda Beograda saopštila je direktoru Instituta, Draganu Popovi�u, kako postoji opasnost da �e Institut biti ga�an – Iz se�anja Dragana Popovi�a.

254. Mamci za radare su daljinski kontrolisani – obi�no su bili postavljeni od 100 do 200 metara od radarskih stanica. Emitovali su signal koji imitira radarski i na taj na�in podsticali avijaciju NATO alijanse da ih bombarduje umesto pravih radara. Tim tehnološkim rešenjem tokom ovog rata spasen je veliki broj ljudskih života (prim. aut.).

255. Dani demokratije: Beogradski Oktobar, Vreme br. 510, 12. oktobar 2000.

256. Summer School in Modern Mathematical Physics, August 13 – 25, 2001, Sokobanja, Izvor: www.mphys1.ipb.ac.rs

257. Tokom tri ve�e reorganizacije OOUR-a Instituta za � ziku (1973, 1977, 1983) došlo je do udvajanja imena razli�itih osnovnih organizacija, što može stvoriti izvesne zabune. Naime, Centar za eksperimentalnu � ziku nije potekao iz istoimenog OOUR-a za eksperimentalnu � ziku. OOUR takvog naziva je nastao 1983. spajanjem OOUR-a za � ziku interakcije atomskih i elementarnih �estica i OOUR-a za � ziku kondenzovanog stanja i nove materijale. Na drugoj strani, OOUR za � ziku konverzije energije je formiran još 1977. i pod tim imenom je preživeo cepanje Instituta slede�e godine, kao i reorganizaciju iz 1983. Me�utim, nakon ukidanja OOUR-a 1993. godine, OOUR-a za eksperimentalnu � ziku postaje Centar za atomsku i subatomsku � ziku, a OOUR za � ziku konverzije odlu�uje da uzme ime Centar za eksperimentalnu � ziku. (prim. aut.)

258. 6th Framework Programme Coordination System of Republic of Serbia, Izvor: www.nauka.gov.rs/fp6

259. Parafraza ideje književnika i kolumniste Svetislava Basare. U originalu se kaže: „A metak koji je Gavrilo Princip ispalio pre devedeset godina još uvek kruži ovim prostorima. Nedavno je pogodio Zorana in�i�a“. Izvor: Atentat koji traje, Svetislav Basara, Vreme br. 703, 24. jun 2004.

260. Atentat na Zorana �in�i�a, Miloš Vasi�, Narodna knjiga, Beograd, 2005, str 166.

261. Podgrejana atmosfera u 2003. godini vlada i u nau�noj zajednici – potpisuju se peticije i vode debate oko reorganizacija u pojedinim nau�nim ustanovama. U opštoj diskusiji Institut ne u�estvuje, ali ga sve strane pominju, naj�eš�e kao primer produktivne nau�noistraživa�ke organizacije (prim. aut.).

262. Stvori�emo pravu industriju znanja, Glas javnosti, 23. jul 2001.

263. Fizika �vrstog stanja i � zika materijala, Zoran V. Popovi�, Institut za � ziku, Beograd, 2006.

264. Nacionalni investicioni plan, raspodela sredstava za 2007, 2008. i 2009. godinu, Izvor: www.mnip.gov.rs

265. Izvor: www.solid.ipb.ac.rs

266. Država nagra�uje nau�nike, Politika, 20.novembar 2004.

267. Bitka za vazduh, Ekonomist, 13.decembar 2004.

268. Izvor: www.scl.rs

269. Važan katalizator ovog procesa su i novi evropski projekti koji su sve prisutniji na Institutu, a koji daju poseban naglasak uspešnom komuniciranju nau�nih rezultata najširoj javnosti (prim. ur.).

270. Izložba galerije nauke i tehnike: „Svetska godina � zike 2005“: Relativnost velikog otpadnika, Vreme br. 776, 17. novembar 2005.

271. Beograd i Hirošima razmenjuju profesore i studente, Danas, 20.septembar 2005.

272. Iz Železnika u Švajcarsku, Politika, 10.decembar 2004.

273. Povodom Me�unarodne godine � zike 2005, Institut za � ziku organizuje i izložbu u SANU, koja je posve�ena životu i radu Alberta Ajnštajna i Mileve Mari� (prim. aut.).

274. “Mladi � zi�ar”: Podmla�eni radoznalac, Vreme br. 735, 3. februar 2005.

275. Nakon što je 2000. godine XX SPIG pod rukovodstvom akademika Zorana Petrovi�a održan na Zlatiboru, slede�i se 2002. organizuje u Sokobanji. Naredni, XXII SPIG se organizuje 2004. u Bajinoj Bašti, na obroncima planine Tare. SPIG se zatim seli na Kopaonik, gde se 2006. održava XXIII . Nakon toga, XXIV SPIG �e se 2008. održati u Novom Sadu, dok �e poslednji SPIG prve decenije XXI veka, jubilarni XXV, biti održan u Donjem Milanovcu.

276. Iste godie u septembru se u Ljubljani organizuje me�unarodna konferencija i ministarski okrugli sto pod nazivom „Zašto ulagati u nauku u jugoisto�noj Evropi“. U svom govoru komesar Poto�nik posebno isti�e Institut za � ziku, kao mesto koje ga je impresioniralo po kvalitetu bazi�nih istraživanja koja se tamo odvijaju, kao i po potencijalima ove institucije na Dunavu da postane klju�ni nau�no-tehnološki park (prim. ur.).

277. Sedmi okvirni program Evropske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i ogledne aktivnosti, FP7, www.nauka.gov.rs, 19 februar 2007.

Page 159: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

157

278. Više nego ikada do tada vodi se ra�una o kvalitetu i kvantitetu nau�ne produkcije, kako individualnih istraživa�a, tako i projekata u celini. Prvi put od postignutih rezultata klju�no zavise ne samo plate istraživa�a, nego i materijalni troškovi projekata. Mnogi u nau�nom sektoru se aktivno protive uvo�enju kvantitativnih ocena, no za samo par godina, kao posledica ovih mera dolazi do udvostru�enja kako nau�ne produkcije doma�ih istraživa�a u vode�im me�unarodnim �asopisima, tako i citiranosti njihovih radova. Uspeh je ve�i kad se uzme u obzir da je postignut bez pove�anja državnih izdvajanja za nauku. Prvi put se jasno uo�avaju oblasti i institucije koje prednja�e u srpskoj nauci (prim. ur.).

279. Ovaj uspeh, kao i uspeh u Šestom okvirnom programu Evropske unije (FP6), u velikoj meri olakšava Ministarstvu nauke da odredi koje su prioritetne razvojne oblasti nau�nog i tehnološkog sektora zemlje, oblasti u kojima Srbija može da bude me�unarodno kompetitivna i u kojima je komplementarna sa zemljama EU. Klju�ni dokument koji ovo eksplicira je petogodišnja Strategija nau�nog i tehnološkog razvoja, koju je izglasala Narodna skupština Srbije 2009. godine (prim. ur.).

280. Naziv fotonika poti�e još iz šezdesetih godina XX veka, iz pionirskih dana lasera, ali su se uslovi za ubrzani razvoj stvorili otkri�em laserskih dioda i opti�kih vlakana, što je omogu�ilo transport informacija pomo�u svetlosnih zraka (prim. aut.).

281. Izvor: www.ipb.ac.rs

282. TED (Technology Entertainment and Design) razvio se iz serije konferencija koje su organizovane osamdesetih godina XX veka, da bi danas postao jedan od globalnih fenomena koji okuplja 50 miliona ljudi. Na TED konferencijama organizuju se kratka, efektna i izuzetno uzbudljiva predavanja, koja su pomerila standarde u oblasti javnog nastupa i promocije nauke. Posebna draž inicijative je u tome da su TED predavanja svakom dostupna na internet sajtu www.ted.com, a poslednjih godina su organizovane i takozvane lokalne TEDx koneferencije. Zanimljivo je da je Institut za � ziku postao središe TEDx Jugoslavija. (prim. aut.)

283. Festival nauke: Magija jednog novog Exita, Vreme 883, 6. decembar 2007.

284. Institut se pokazuje posebno uspešan u koriš�enju sprege izme�u nacionalnih i me�unarodnih fondova – nešto što je apsolutno neophodno za uspešno koriš�enje Evropskih fondova, a ujedno ve�ini naših institucija predstavlja klju�ni problem. Relativna prednost Instituta u odnosu na druge doma�e nau�ne institucije je ne samo u kvalitetu na�nih kadrova i opremljenosti, ve� i u postojanju neformalnog dogovora oko strategije njenog razvoja. Sa druge strane, mereno aršinima najboljih nau�nih centara Evropske unije, postaje sve o�iglednije da se sa neformalnog dogovora mora

ubrzano pre�i na izradu detaljnog i ambicioznog dokumenta strateškog razvoja. U suprotnom, Institut ne�e imati potrebnu «absorpcionu mo�», koja bi mu omogu�ila dalji rast u ravnopravnom takmi�enju za fondove sa najboljim institucijama koje �ine tzv. Evropski istraživa�ki prostor (prim. ur.).

285. First beam in the LHC - accelerating science (press release), Izvor: press.web.cern.ch, 10. septembar 2008.

286. Large Hadron Collider to come back online after break, BBC, 19. februar 2010.

287. Gde je taj Veliki prasak?, Vreme br. 1038, 25. novembar 2010.

288. Izvor: cewqo08.phy.bg.ac.rs

289. International Year of Astronomy, 2009, Resolution adopted by the General Assembly (on the report of the Second Committee - A/62/200), General Assembly, United Nations.

290. Izvor: www.beogradjesistem.rs

291. Izor: www.vreme.com/nauka

292. Nakon više pokušaja da se obezbede nedostaju�a sredstva i puno obe�anja iz ministarstva za nauku, taj problem i dalje nije rešen (prim. ur.).

293. Kona�na rang lista projekata, Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja, www.nauka.gov.rs , 26. januar 2011.

294. Ulaganjem u nauku zaustaviti odliv mozgova, Blic, 05.mart 2010.

Page 160: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

158

Page 161: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

159

Ova monogra� ja je nastala zahvaljuju�i podršci kako nau�nog, tako i tehni�kog osoblja Insti-tuta za � ziku, koje je dalo ogroman doprinos u našim nastojanjima da se prošlost ove ustanove rekonstruiše u kontekstu šire društvene istorije.

No, ova knjiga ne bi bila mogu�a bez ogromne li�ne podrške koju nam je dao Marko Popovi�. Osim što je u seriji od deset razgovora detaljno opisao istoriju i razvoj Instituta, kao i ljude koji su ga izgradili, nedeljama potom je odgovorao na stotine naših pitanja i nejasno�a, da bi, kad je rukopis bio gotov, uložio ogroman trud i iš�itao ga u celosti, daju�i nam hiljade korisnih komentara i sugestija o svakom pojedinom detalju.

Me�u našim sagovornicima posebno dragocen doprinos pružio nam je Dragan Popovi�, sa ko-jim smo snimili dvadesetak sati intervjua i koji nam je, osim svojih li�nih se�anja, na uvid dao raznovrsnu dokumentarnu gra�u i foto dokumen-taciju, ali i više jako važnih saveta. Uz to, Popovi� nam je rastuma�io brojne nedoumice i predstavio širi kontekst u kom je Institut rastao.

Uz to, treba ista�i i veliku podršku Zorana Petrovi�a i Bratislava Marinkovi�a, koji su nam otkrili detalje iz prošlosti kakvi se nisu mogli ni naslutiti iz arhivske gra�e, kao i Zorana Popovi�a,koji nam je dao korisne sugestije o obradi postoje�eg materijala.

Izuzetno smo zahvalni i Ivanu Ani�inu, Nadeždi Antanasijevi�, Iztoku �adežu, Ljiljani Dobro-savljevi�-Gruji�, Petru Gruji�u, Nikoli Konjevi�u, Mirjani Popovi�-Boži� i Slobodanu Vukovi�u koji su nam izneli svoja se�anja o istoriji Instituta, daju�i �esto vrlo dragocene ocene o pojedinim li�nostima i opštem toku zbivanja.

Veliku zahvalnost dugujemo i Antunu Balažu, Aleksandru Beli�u, Aleksandru Bogojevi�u, Branku Dragovi�u, Miomiru Erdeljanovi�u, kao i Vesni Mati�, Koviljku Purki�u, Iliji Savi�u, or�u Šija�kom i Milovanu Šuvakovu.

U pripremi rukopisa dragocena nam je bila i podrška nau�nog sekretara, Diane Brali�-Nebrigi� koja nam je pomogla u prikupljanju dragocene arhivske gra�e, ali i u organizovanju serije razgovora sa saradnicima Instituta. Nadamo se da �e svi ti prikupljeni materijali, od kojih je samo deo našao mesto u ovoj knjizi, biti od koristi sva-kom ko se bude upustio u opsežnije i iscrpnije istraživanje istorije Instituta.

Autori

ZAHVALNICA

Page 162: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE

160

CIP - �������������� � ����������������"� �������#�� $����#, %#�����

53:005.71(497.11)”1961/2011”

%&%'*<=>, $������", 1978- Izgradnja jedne institucije : prvih pedeset godina Instituta za � ziku u Beogradu/ Slobodan Bubnjevi�, Marija Vidi� ; [fotogra� ja Vladimir Nenezi�]. - Zemun : Institut za � ziku, 2011 (Pan�evo : Gra� �ki studio In� nity). - 160 str. : ilustr. ; 24 cm

Tiraž 500. - Str. 5: Ra�anje jedne institucije / Aleksandar Bogojevi�. - Napomene: str. 145-159.

ISBN 978-86-82441-31-11. <���@, Q�����, 1980- [�����]2. ="\����� �� ^����� (_#`�")a) ="\����� �� ^����� (_#`�") - 1961-2011

COBISS.SR-ID 183630348

Page 163: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE
Page 164: IZGRADNJA JEDNE INSTITUCIJE