IZREKE - Adventisti

1

IZREKERIJE»I MUDROGA

POUKE IZ BIBLIJE — IZDANJE ZA MLADESIJE»ANJ, VELJA»A I OÆUJAK 2015.

2

U prireivanju ovih pouka koristili smo prijevod Biblijeu nakladi KrπÊanske sadaπnjosti, Zagreb 1999.

Sadræaj 1. Poziv mudrosti

2. Od uπiju do stopala

3. Pitanje æivota i smrti

4. Boæanska mudrost

5. Blagoslovi pravednika

6. Ono πto vidite nije ono πto dobivate

7. Rjeπavanje sukoba

8. RijeËi mudrosti

9. RijeËi istine

10. Ispod maske

11. Æivjeti vjerom

12. Poniznost mudrih

13. Æene i vino

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade

SijeËanj, veljaËa i oæujak 2015.

Izreke:RijeËi mudroga

3

»injenice o poukama iz BiblijePouke za ovo tromjeseËje govore o uËeniπtvu; kako se osposobljavati i usa-

vrπavati u posluπnosti i sluæbi Kristu te kako uspjeπno izvrπavati Njegov velikinalog. Svrha ovih pouka jest da mladim vjernicima AdventistiËke crkve stavi naraspolaganje korisno gradivo o meusobno povezanim temama o kojima Êe moÊiraspravljati svakog tjedna u okviru razreda subotnje πkole. Mnogi koji se sluæepoukama za odrasle smatraju da ovo gradivo dodatno obogaÊuje prouËavanjepouke i stavlja na raspolaganje misli koje mogu biti vrlo korisne za razmatranjei razgovor. Naime, rijeË je o istim biblijskim temama.

Smjernice za prouËavanje1. Dok prouËavaπ, traæi u molitvi da Sveti Duh pravilno usmjeri tvoje misli.

2. Biblijski tekstovi na kojima se temelji biblijska pouka za svaki tjedan pojav-ljuju se u odjeljku pouke LOGOS. »itaj te tekstove u cjelini prije prouËava-nja.

3. Biblijski tekstovi za svaki tjedan obiËno su podijeljeni u dijelove na strani-cama LOGOS. Kad budeπ prouËavao te dijelove, paæljivo proËitaj sve nave-dene biblijske tekstove prije nego πto prijeeπ na primjedbe ispod njih.

4. »itaj i prouËavaj ostale dijelove pouke iz perspektive koju si stekao vlastitimprouËavanjem biblijskih tekstova.

5. Imaj na umu svrhu svakog dijela biblijske pouke:

Uvod je zamiπljen da potakne tvoje zanimanje i usmjeri razmiπljanje natemu biblijske pouke.

Logos je usmjerivaË u izravnom prouËavanju biblijskih tekstova za svakitjedan.

SvjedoËanstvo iznosi perspektivu Duha proroπtva o temi koju prouËavamoodreenog tjedna.

Dokaz pristupa pitanjima koja je pouka pokrenula iz povijesnog, znanstve-nog, filozofskog i teoloπkog glediπta.

Kako raspravlja o tome kako se sve zamiπljeno u pouci moæe primijeniti usvakodnevnom æivotu.

Miπljenje je osobno glediπte o pouci koje te treba pokrenuti na daljnje razmi-πljanje i razgovor.

Istraæivanje stavlja Ëitatelju na raspolaganje razne otvorene i stvaralaËkeputove za istraæivanje pouke za odreeni tjedan.

Biblijska pouka i CrkvaGeneralna konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve namijenila je i pre-

poruËila ovaj priruËnik za pojedinaËno i zajedniËko prouËavanje u subotnjoπkol-skim razredima mladih.

4

Pouka 127. prosinca 2014. do 3. sijeËnja 2015.

Poziv mudrosti

“Strah je Gospodnji poËetak spoznaje, ali ludi prezirumudrost i pouku.” (Izreke 1,7)

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, KrπÊanska sluæba,Znaci vremena, Zagreb 2012., str. 7—33

5

Subota, 27. prosinca

Mudrac

UVODIzreke 1,7; 2

“Mudrac!” “PametnjakoviÊ!” “Sveznalica!” Kako su naporni ti ljudi koji misleda sve znaju i koji imaju onaj smijeπak i sjaj u oku koji kao da kaæu: “Rekaosam ti!” Moæda katkad i Boga smatramo za jednog od takvih mudraca. Kolikoputa smo mu samo rekli: “Boæe, to je ono πto Êe me uËiniti sretnim! Znam daje tako! Zar mi ne moæeπ to jednostavno dati?” A kada nam Bog ne bi dao upravoono πto smo traæili, mi bismo se naljutili i æalili kako nije poπten! Uz malosreÊe, veÊ na sljedeÊem koraku uvidjeli bismo da je Bog ipak bio u pravu. Moædasmo Ga Ëak i Ëuli kako nam πapuÊe dok smo se molili: “Rekao sam ti, dijetemoje. Zaπto nisi odmah posluπao moj savjet?”

Dobro je za nas πto je Bog takav Mudrac jer Njegova mudrost uvelike nadi-lazi naπu. On ima “naume mira a ne nesreÊe” (Jeremija 29,11). On je “Alfa iOmega. Prvi i Posljednji. PoËetak i Svrπetak.” (Otkrivenje 22,13) On zna naπuproπlost, sadaπnjost i buduÊnost i æeli da mi svoje vrijeme na Zemlji upotrije-bimo ne samo za svoje dobro, veÊ i Njemu na slavu. Bog nas poziva da i samiprimimo boæanski nadahnutu mudrost. Salomon je to znao. Stoga, kada mu seBog objavio u snu i pitao ga πto æeli, odgovorio je: “Podaj svome sluzi pronicavosrce da moæe suditi tvom narodu, razlikovati dobro od zla.” (1. o kraljevima 3,9)

Dakle, kako moæemo primiti Boæju mudrost? “Strah je Gospodnji poËetakspoznaje.” (Izreke 1,7) Bojati se Gospodina znaËi æivjeti na naËin koji podra-zumijeva da postoji svemoguÊi, sveznajuÊi, apsolutno pravedni i mudri Bog kojinas smatra odgovornim za naπe ponaπanje. Kada to jednom shvatimo, moæemoiskreno Ëeznuti za tim da Ga proslavimo svojim æivotom. U tome je prava mu-drost.

Danas izaberite mudrost koja je od Boga. “Uhom svojim osluhni mudrost”i“obrati svoje srce razboru” (Izreke 2,2) tako da Njegova mudrost nadahne svevaπe odluke. Tada Êeπ “shvatiti pravdu, pravicu, pravednost i sve staze dobra”(Izreke 2,9) i “iÊi putem Ëestitih i dræati se staza pravedniËkih” (Izreke 2,20).

Jeffrey Lonan, Singapur

U tome je prava mudrost.

6

Nedjelja, 28. prosinca

Poziv mudrosti

LOGOSIzreke 1,1-6; 2; 3,13-18; 21,1.2; Job 28,20.23.27; Psalam 37,30.31; 111,10.

OËevo srce (Izreke 1,1-6)Zar ne bi bilo lijepo kad bi svatko od nas dobio enciklopediju o æivotu? Ne

samo u vezi s Ëinjenicama i brojkama, veÊ knjigu koja pruæa praktiËne savjeteo tome kako da uspjeπno æivimo? Neki oËevi i majke pokuπali su sastaviti takvuknjigu nadajuÊi se da Êe njihova djeca na taj naËin izbjeÊi patnje i borbe krozkoje su oni sami morali prolaziti. Kralj Salomon je bio jedan od tih roditelja.

Kada mu je Bog rekao da Êe mu dati πto god poæeli, Salomon je traæiomudrost umjesto bogatstva i dugovjeËnosti. Zbog toga je poslije, na temeljusvojeg æivota i vladavine stekao titulu “najmudrijeg kralja koji je ikada æivio”. Tamudrost je sabrana i ureena u knjizi Mudrih izreka. Mnogi je smatraju knjigommudrosti, i to s pravom. Ona je toliko cijenjena da je Ëak i nekrπÊani Ëitaju.

Tekst u Izrekama 1,1-6 detaljno objaπnjava Salomonovu namjeru. Ovi redcigovore njegovim Ëitateljima zaπto je mudrost tako vaæna. Salomon bi to trebaoznati s obzirom na to da je u svojem æivotu pokazao i mudrost i ludost. Pisaoje na osnovi iskustva. Moæete osjetiti njegovu ozbiljnost u 1. poglavlju Izreka.On je otac koji preklinje svojeg sina da sluπa njegove pouke i savjete (redak 8).

Recept za mudrost (Izreke 1,1-6)Dakle, kako je najmudriji kralj koji je ikada æivio opisao mudrost? Mudrost

je svrsishodna. Stjecanje mudrosti je proces neprekidnog uËenja i poniznostikoji traje Ëitavog æivota. Moæe se zapaziti da Salomon smatra da se traganje zamudroπÊu ne moæe nikad zavrπiti i da je onome tko smatra da ne postoji niπtaviπe πto bi mogao nauËiti potrebno ozbiljno samoispitivanje. Salomon vjeruje daje u receptu za stjecanje znanja strah Gospodnji ono πto je zaËin za veÊinu jela.

©to je zapravo strah Gospodnji? Odgovor se moæe naÊi u Salomonovomæivotu. U 1. o kraljevima 3,5-14, vidimo da Salomon priznaje kako mudrostdolazi jedino od Gospodina. Prema tome, ako traæimo mudrost, moramo prvoprepoznati Izvor mudrosti. Moramo razumjeti i to da nam Bog æeli pomoÊi daæivimo izobilnim æivotom i da nam On neÊe uskratiti mudrost ako je budemotraæili od Njega.

Lijevo ili desno? (Job 28,20.23.27; Psalam 37,30.31; 111,10;Izreke 21,1.2)

Æivot se svodi na donoπenje odluka. U trenutku kada prestanemo donositiodluke gubimo sposobnost da æivimo æivotom kakav nam je Bog namijenio.Meutim, povijest svjedoËi o Ëinjenici da mi Ëesto donosimo loπe odluke —dakle, da nam je potrebna mudrost. Na hebrejskom mudrost se moæe definiratikao “sposobnost zdravog prosuivanja na osnovi iskustva, promatranja i raz-

7

miπljanja. Mudrost je odlika uvjeæbanog uma za koji biblijski pisci kaæu dapotjeËe od Gospodina (Job 28,20.23.27; Psalam 111,10) i koji oni povezuju sposluπnoπÊu Njegovim zapovijedima (Psalam 37,30.31; Izreke 21,1.2).” (The Sev-enth-day Adventist Bible Dictionary, Wisdom)

Mudrost nije neki nejasan pojam koji nismo u stanju shvatiti. Naprotiv, toje neπto πto nam moæe pomoÊi u svakidaπnjem æivotu. Mudrost je praktiËna. UIzrekama 1 on potiËe svoje Ëitatelje da sluπaju savjete svojih roditelja kao da imo tome ovisi æivot. Upozorava ih da je svijet pun zamki i da ima ljudi koji Êe ihpokuπati namamiti loπim savjetima. Naπa jedina zaπtita je Boæja mudrost. Salo-mon nas upozorava na posljedice zanemarivanja mudrosti. On personificira mu-drost kako trËi ulicama upozoravajuÊi ljude na propast koja im prijeti. Ali, avaj,na nju nitko ne obraÊa pozornost. Iznova i iznova, Salomon nas nastoji privuÊimudrosti, jer za njega zanemariti mudrost znaËi napustiti Boæji strah, πto je ion sam uËinio u jednom trenutku svojeg æivota. Neka njegova priËa sluæi zaopomenu svima nama.

Ne samo spreËavanje (Izreke 2; 3,13-18)Mudrost nam pomaæe da izbjegnemo zlo u æivotu. Ona osim toga ima i svoje

blagoslove i nagrade. Meutim, nagrade koje dolaze s mudroπÊu nisu ono πto miobiËno oËekujemo — materijalna dobra. Iako ima i nekih materijalnih nagradakoje mudrost donosi, za Salomona one nisu najvaænije. Prema njegovom miπlje-nju, najbolja nagrada koju netko moæe dobiti jest strah Gospodnji (Izreke 2,5.6).Salomon je shvatio da je æivot na Zemlji, iako vaæan, ipak privremen. Bog naspoziva da æivimo dobro, ali da to ne bude naπ krajnji cilj. Najvaænije je da sebojimo Gospodina. KonaËna nagrada koja Ëeka takvu osobu jest vjeËni æivot sBogom punim ljubavi. Za Salomona je to logiËno pa i nama æeli pomoÊi da toshvatimo. Salomon viπe nije æiv, ali pitanje koje je on imao na umu i dalje jebitno: nakon πto prouËimo Izreke, hoÊemo li izabrati mudrost ili ludost?

ODGOVORITE1. Kako biste opisali svoj stav prema mudrosti?2. ©to zakljuËujete nakon Ëitanja teksta u Izrekama 1-3 i kako to πto ste tu

saznali namjeravate primijeniti u svakidaπnjem æivotu?

James Tham, Singapur

Najvaænije je da se bojimo Gospodina.

8

Ponedjeljak, 29. prosinca

Mudrost mudrih

SVJEDO»ANSTVOIzreke 2,10-19.

Zar nije Ëudesno πto Bog cijeloga svemira misli na vas i mene? Zamislite to!Bog æeli da budemo uspjeπni! On ima najbolje planove za nas! Kako Ëestozaboravljamo na to i pokuπavamo æivjeti bez Njega!

“Najtalentiraniji meu ljudima, muπkarci i æene najπireg uma i najdubljegrazumijevanja, najkulturniji i najobrazovaniji, vodeÊi autoriteti u svijetu su kaomala djeca u usporedbi s Bogom kada je rijeË o razumijevanju vjeËnosti. I baπzato πto imaju tako ograniËeno znanje o Njemu, i tako malo poznaju Njegoveputove, Njegov um i karakter, u opasnosti su da sebe same smatraju bogovima.”(The Upward Look, str. 183)

Kada pokuπavamo sve objasniti uz pomoÊ znanosti i vlastitog znanja, zabo-ravljamo da postoji Stvoritelj koji je sve to doveo u postojanje. Zaboravljamo danam je potreban Bog.

“U ljudskim oËima taπta filozofija i laæna znanost viπe se cijene nego BoæjarijeË. U velikoj mjeri prevladava miπljenje da boæanski Posrednik nije bitan zaspasenje Ëovjeka. Ljudi viπe vjeruju i viπe se uzdaju u mnoπtvo teorija o ljud-skom uzdizanju nego u Boæju istinu kakvu su objavljivali Krist i Njegovi apo-stoli.” (Ellen G. White, That I May Know Him, str. 206)

“‘Bez mene’, kaæe Krist, ‘ne moæete Ëiniti niπta.’ Oni koji u Boæjem djelunastoje raditi u vlastitoj snazi, sigurno Êe propasti. Obrazovanje samo po sebineÊe Ëovjeka osposobiti za mjesto u djelu, neÊe ga osposobiti da stekne znanjeo Bogu. Sluπajte πto Pavao kaæe o tome: ‘Jer Krist me nije poslao da krstim,nego da propovijedam Radosnu vijest, i ne u govornoj mudrosti, da ne izgubisnagu kriæ Kristov. Bez sumnje, govor o kriæu ludost je za one koji propadaju,a za nas koji se spasavamo sila je Boæja, jer stoji pisano: Uniπtit Êu mudrostmudrih i uËinit Êu ispraznom umnost umnih. Gdje je mudrac? Gdje je knjiæev-nik? Gdje li je istraæivaË ovoga svijeta? Zar nije Bog uËinio ludom mudrostsvijeta? BuduÊi da svijet svojom mudroπÊu nije upoznao Boga u Boæjoj mudro-sti, odluËi Bog one koji vjeruju spasiti ludoπÊu propovijedanja.’” (Ellen G. White,Fundamentals of Christian Education, str. 196)

Ne oslanjajmo se, stoga, na vlastito znanje, veÊ traæimo Boæju mudrost usvemu.

ODGOVORITEKako moæemo biti svjesni trenutaka kada se oslanjamo viπe na ljudsku nego

na Boæju mudrost?

Jimmy Quek, Singapur

“Obrazovanje samo po sebi neÊe Ëovjeka osposobiti za mjesto u djelu.”

9

Utorak, 30. prosinca

Razmislite joπ jednom kako æivite

DOKAZIzreke 1,20-23.

Knjigu Izreke upuÊenu izraelskom narodu napisao je Salomon i joπ dvojicamudrih ljudi (vidi Izreke 30,1; 31,1). Napisana je najveÊim dijelom tijekom Salo-monove vladavine, od 971. do 931. g. pr. Kr. (The Seventh-day Adventist BibleDictionary, Solomon)

U Izrekaka 1,1-4 saznajemo da su te izreke sakupljene kako bi Boæji narodmogao dostiÊi takvu vrstu mudrosti i discipline koja Êe mu pomoÊi da æivirazborito. Osim toga, te su ih poslovice trebale poticati da Ëine ono πto je pravoi da budu poπteni u ophoenju s drugima. Salomon se nadao i da Êe te izrekepruæiti mladim ljudima znanje i potaknuti ih da budu obazrivi u govoru i po-naπanju.

U Izrekama 1,20-23, Salomon se koristi ilustracijom mudrosti koja s grad-skog trga, sa zidina i gradskih vrata poziva ljude. Mudrost i danas poziva ljude.Dok Ëitamo Izreke 1, vidimo da Salomon uporno opominje Boæji narod koliko jeopasno ne odazvati se na poziv mudrosti. Ako je ne posluπamo, Ëeka nas pro-past i nesreÊa.

Preko Izreka Bog nas poziva da joπ jednom preispitamo kako æivimo. Udanaπnjem svijetu suvremena tehnologija i internet omoguÊavaju da nam svevrste znanja budu dostupne za istraæivanje. Jednim klikom miπa ili dodiromzaslona na mobilnom telefonu moæemo pristupiti veÊoj koliËini informacija negoπto su ljudi ikad imali u proπlosti. Meutim, jesu li nas sve te informacijeuËinile mudrijim? HoÊe li nas ikad uËiniti mudrijim? Izreke, iako su napisanetako davno, joπ uvijek sadræe viπe mudrosti od svih knjiga koje se piπu danas.

Odvojite vrijeme i prouËavajte Izreke. Pogledajte kakvu vam mudrost Bogstavlja na raspolaganje. Istraæite ovu praktiËnu knjigu koja nas uËi kako dapostupamo mudro, kako da æivimo na naËin na koji bi Bog æelio. Ako budemotako Ëinili, otkrit Êemo da smo mnogo sretniji, ispunjeniji i prosvjetljeniji negoikada prije.

Odazovimo se pozivu mudrosti!

ODGOVORITE1. ©to vama osobno znaËi posjedovanje takve mudrosti kakva je opisana u

Izrekama? ©to mislite, kako ona moæe promijeniti vaπ æivot na bolje?2. Objasnite razliku izmeu svjetovne i boæanske mudrosti.

Christon Choo, Singapur

Pogledajte kakvu vam mudrost Bog stavlja na raspolaganje.

10

Srijeda, 31. prosinca

Pouzdano sidro

PRIMJENAIzreke 2; 3

Nikada prije ljudski rod nije imao pristup tolikoj koliËini informacija kaodanas. Internet, napredak u svim oblicima sredstava za komunikaciju i pristu-paËnost putovanja omoguÊava poslovnim ljudima, organizacijama pa Ëak i poje-dincima da lako πalju svoje poruke mnoπtvu korisnika.

UpuÊuju nam se pozivi na stjecanje znanja, poziv na uspjeh, pa Ëak i pozivna sreÊu. Ti pozivi nas potiËu da viπe kupujemo, viπe posjedujemo, viπe zara-ujemo. Meutim, Ëesto zanemarujemo poziv Boæje uzviπene mudrosti. Nije niËudo πto u ovo vrijeme koje bi trebalo biti zlatno doba vidimo sve viπe sluËajevaanksioznosti, depresije, Ëak i samoubojstava dok se i dalje bavimo ispraznimstvarima (Propovjednik 1,14).

Svijet nam moæe obeÊati sve, ali to je prazno obeÊanje koje nas ni na kojinaËin ne moæe zadovoljiti. Bez Boæje milosti koja nas vodi u naπem svakidaπ-njem æivotu, mi smo samo jedrenjak bez sidra. Samo ako je Bog naπe sidro, mimoæemo steÊi uvid koji Êe nam pomoÊi donositi ispravne odluke (Izreke 2).

Kako usred buËnog mnoπtva moæemo izvjeæbati svoje uπi da prepoznajupoziv Boæje mudrosti?

»inimo dobro, a ne zlo. Mi trebamo hoditi stazom dobrih muπkaraca iæena i uæivati u onome πto je pravo (Izreke 2,20-22; Mihej 6,8).

Uzdajmo se u Boga. To je posebno teπko kada patimo i kad nam izgledada æivot nema baπ mnogo smisla. Ali Bog za svakog od nas ima plan koji je zanaπe dobro (Izreke 2,12-19; 3,5.6; Jeremija 29,11).

Poπtujmo Boæje zapovijedi. Iako mnogi smatraju da je Deset zapovijedizastarjelo, one i danas vrijede isto kao i onda kad ih je Bog dao izraelskomnarodu. Njegov Zakon nas ne ograniËava, veÊ nas πtiti od zla (Izreke 3,1.2).

Budimo ponizni. Putovi ovoga svijeta mogu biti privlaËni, moæda Ëak iizgledati mudro, ali niπta od toga ne moæe se usporediti s Boæjom mudroπÊu(Izreke 3,7.8).

Budimo velikoduπni. Svijet moæe izgledati poæeljno bogatima, ali Bog æelida blagoslivljamo sve ljude isto tako spremno kao πto On blagoslivlja nas (Izreke3,9-10; Matej 6,19-21).

ODGOVORITE1. Na koji joπ naËin moæemo prepoznati glas Boæje mudrosti?2. Koje filozofije ovoga svijeta ljudi prihvaÊaju, a u suprotnosti su s Boæjom

mudroπÊu?3. Kako moæemo izbjeÊi zamku da se prepustimo tim filozofijama za koje drugi

smatraju da su pune mudrosti?

Melodi Tan, Wahroonga, Australija

11

»etvrtak, 1. sijeËnja

Maleno ali mudro

MI©LJENJEIzreke 30,24-28.

U Izrekama 30,24-28, Bog se koristi slikama iz prirode da bi nam doËaraojednu Ëudesnu pouku o mudrosti. Tu Ëitamo: “»etvero je maleno na zemlji, alije mudrije od mudraca: mravi, nejaki stvorovi, koji sebi ljeti spremaju hranu;jazavci, stvorovi bez moÊi, πto u stijeni grade sebi stan; skakavci, koji nemajukralja, a svi idu u poretku; guπter, πto se rukama hvata, a prodire u kraljevskepalaËe.”

Damani ili peÊinari (Hyracoidea) su male krznene æivotinje s kratkim repom(nalik na zeËeve — prim. prev.). Æive u malim skupinama na kamenitim podruËji-ma πirom podsaharske Afrike i na Bliskom istoku. Daman provede Ëitav æivotnivijek u blizini kamenih litica ili pukotina u stijenama, koje on smatra svojimdomom. Uvijek po nekoliko njih stoji na stijeni πtiteÊi svoj dom kao straæari.Ako ugledaju nekog grabljivca, ispuπtaju oπtar pisak, πto je ostalim damanimaznak da se daju u bijeg kako bi spasili æivot. Ali Ëak i kad se æure, oni ne trËebezglavo, veÊ prate odreene tragove i obrise unutar kamenih naslaga kako bipronaπli najsigurnije skroviπte.

Damani poznaju svoja ograniËenja. Oni se dræe blizu svojeg doma i nikadneÊe odlutati daleko ako nema nekoga tko na njih pazi. Oni znaju kamo trebajubjeæati i kako se sakriti meu stijenama. Tako i mudri ljudi prepoznaju svojizvor zaπtite i ostaju u njegovoj blizini.

Sveto pismo nas podsjeÊa da je Bog naπa Stijena (Psalam 62), a Sotonagrabeæljivac koji nas pokuπava “proæderati” (1. Petrova 5,8). Mudri ljudi svakogdana bjeæe k Stijeni kako bi pronaπli zaπtitu. Oni imaju druge poboæne ljudekoji paze na njih i sluπaju upozorenja o opasnosti koja im oni upuÊuju. VeliËinanije bitna kada pripadamo zajednici Ëije je utoËiπte Stvoritelj neba i Zemlje.

ODGOVORITE1. Pogledajte joπ jednom koje se Ëetiri æivotinje spominju u Izrekama 30,24-28.

Koju tajnu mudrosti svaka od njih posebno naglaπava?2. Objasnite vlastitim rijeËima πto znaËi biti primjer za pripremu, zaπtitu,

sudjelovanje i izdræljivost.3. U Ëemu se vaπe vienje mudrosti razlikuje od vienja drugih ljudi?

Faith Toh, Singapur

Sveto pismo nas podsjeÊa da je Bog naπa Stijena, a Sotona grabeæljivackoji nas pokuπava “proæderati”.

12

Petak, 2. sijeËnja

Mnogo buke oko odrastanja

ISTRAÆIVANJEIzreke 1,7; 2.

ZAKLJU»AKPovijest joπ nije upoznala ljudsko biÊe ili neki ljudski izvor koji je potpuno

dobar te, prema tome, i potpuno mudar. Bog je konaËni izvor mudrosti i dobroje za nas πto je On tako plemenito i mudro BiÊe. On zna naπu proπlost, sadaπ-njost i buduÊnost. Svatko tko æeli donositi dobre odluke u æivotu mora spoznatiBoga i povezati se s Njim. Ako tragate za sreÊom, Salomonove Mudre izrekenajbolje su sredstvo koje vam stoji na raspolaganju. Istraæite ih. Isprobajte ih.I uvjerite se (Izreke 2).

RAZMOTRITEu ProËitajte Matej 25,1-13, a zatim navedite sve sliËnosti izmeu deset djevoja-

ka koje moæete zapaziti. Po Ëemu se njih pet razlikuje i zaπto? Prepoznajtedvije danaπnje situacije na koje se ova usporedba moæe primijeniti. U kojuskupinu djevojaka vi obiËno spadate?

u Naite novinama tri vijesti o neËemu loπem. Koji je mudar postupak mogaosprijeËiti te tragedije? Koji su sliËni dogaaji opisani u Bibliji?

u Anketirajte petero ljudi. Traæite (1) da navedu troje najmudrijih ljudi kojepoznaju ili o kojima su Ëuli; (2) da navedu bar neπto u Ëemu su ti ljudipogrijeπili; (3) kad bi imali priliku dijeliti svoj dom s najmudrijom osobomkoju poznaju, bi li to uËinili. Zatim ih pozovite da Ëitaju Izreke i zakljuËe bili im æivot bio bolji kada bi slijedili upute koje se u toj knjizi nalaze.

u Napiπite pjesmu o prednostima koje bi druπtvo moglo imati kad bi ljudislijedili mudrost koja se nalazi u Deset zapovijedi (Izlazak 20,1-17).

u Usporedite sljedeÊi primjer s Isusovim rijeËima u Mateju 13,24-30: GospoaJones bila je na sluæbenom putu u inozemstvu. Vratila se kuÊi u kasnujesen i zatekla zapuπten travnjak. Njezino omiljeno cvijeÊe nije se vidjelo odvisoke trave. Meutim, kada je Ëovjek kojeg je unajmila pokosio travnjak,posjekao je i skrivene πafrane, tako da se u sijeËnju i veljaËi nisu pojavilinjihovi prekrasni cvjetovi. To je jako rastuæilo gospou Jones. Usporediteiskustvo gospoe Jones s Isusovom ilustracijom u Mateju 13,24-30.

u Sjetite se nekih krupnijih odluka koje ste morali donijeti i navedite poslje-dice tih odluka. Zatim proËitajte Izreke 2 i zakljuËite biste li donijeli boljeodluke da ste primijenili naËin odluËivanja koji je opisan u tim redcima.

POVEÆITEEllen G. White, Put Kristu, 5. poglavlje.

Albert A. C. Waite, Berkshire, Velika Britanija

13

Pouka 23.—10. sijeËnja 2015.

Od uπiju do stopala

“Pazi na stazu kojom kroËiπ, i neka ti svi putovi budupouzdani. Ne skreÊi ni desno ni lijevo, dræi svoj korak

daleko oda zlâ.” (Izreke 4,26.27)


14

Subota, 3. sijeËnja

Priprema, pozor...

UVODIzreke 4,26.27; 10,9.

OzraËje je napeto od iπËekivanja. Usain Bolt je na Olimpijskim igrama, po-strojen na stazi s najbræim trkaËima na svijetu. Svaki atletiËar je u ËuËnju,nagnut naprijed i prstima dodiruje tlo ispred sebe. Sudac podiæe piπtolj zaoznaËavanje poËetka utrke i viËe: “TrkaËi, na mjesta... Pripremi se... Pozor...”, azatim povlaËi okidaË. AtletiËari trËe koliko ih noge nose prema cilju. Mozgu jebila potrebna jedna nanosekunda da protumaËi suËeve rijeËi i prenese ih oduπiju do stopala. A πto da je neki trkaË imao u uπima sluπalice i sluπao MP4player? Bi li Ëuo pucanj, ili bi bio iskljuËen za taj vaæan zvuk koji je trebaodoprijeti do njega u toËno odreeno vrijeme? Bi li ostali primijetili njegovuglupost i upozorili ga?

Sluh je jedan od osjeta kojima su ljudi blagoslovljeni. Sluh utjeËe i oblikujenaπe svakidaπnje aktivnosti i omoguÊuje nam da komuniciramo s drugima. Sluhje i dio naπeg sustava za ravnoteæu koji nam “pomaæe da se dræimo uspravnodok stojimo i da znamo gdje se nalazimo u odnosu na gravitaciju. Sustav zaravnoteæu takoer nam pomaæe da ne padamo dok se kreÊemo, hodamo i trËimo.”(“How Our Balance System Works”, http://www.asha.org/public/hearing/How-Our-Balance-System-Works/)

Sluh nam pomaæe da komuniciramo s drugima i moæe izazvati razliËite re-akcije i osjeÊaje. Neki zvuci su umirujuÊi, dok su drugi uznemirujuÊi i moguizazvati stres. Ono πto Ëujemo moæe nas i uplaπiti, nagnati u bijeg ili se moæemoukoËiti. RijeËi koje izlaze iz naπih usta mogu ostaviti dubok dojam na one kojiih sluπaju. Zato naπe rijeËi uvijek trebaju biti “solju zaËinjene” (Koloπanima4,6).

Ono πto sluπamo i Ëinimo utjecat Êe na parametre naπeg moralnog kompasa.Zbog toga je od najveÊe vaænosti da slijedimo naËela iz Izreka kada je rijeË osluπanju i spremnosti da Ëinimo ono πto Bog zahtijeva. Tekst u Izrekama 4,26.27poziva nas da gledamo kamo idemo da ne bismo skrenuli sa staze koju nam jeBog odredio. Drugi tekst, u Izrekama 4,11-14, uvjerava nas da Êe Bog voditi naπekorake, a Izreke 10,9 podsjeÊaju nas da “tko neduæno æivi, hodi bez straha”.

ODGOVORITE1. Navedite tri naËina na koje moæemo poboljπati vezu izmeu naπeg uma i

tijela (uπiju i stopala) ËineÊi ono πto je Bogu po volji. Predloæite plan djelova-nja za svaki dan.

2. Koja naËela uËenja i djelovanja koja se spominju u Izrekama 10,1-22 moæeteupotrijebiti u svojem svakidaπnjem æivotu?

Andre Henry, Raleigh, SAD

15

Nedjelja, 4. sijeËnja

Boæanski poziv

DOKAZ1. Samuelova 3; 1. o kraljevima 3,9.12; Izreke 4; 5.

Salomon je vladao Izraelom Ëetrdeset godina. Dok je bio mlad, sluπao jeBoga, traæio mudrost i dobio je (1. o kraljevima 3,9.12). Vladari okolnih zemaljaposjeÊivali su ga i postavljali mu mnoga pitanja. Njegovi odgovori su pokazivalida posjeduje golemo znanje (1. o kraljevima 10,1-13). Salomon je dijelom upam-Êen zbog svojih mnogobrojnih izreka koje dodiruju svaki aspekt meuljudskihodnosa. BuduÊi da je narod vjerovao da te izreke treba upamtiti, roditelji su ihprenosili svojoj djeci i unucima (1. o kraljevima 2,3.4).

Kada je prvi put Ëuo da ga netko zove po imenu, Samuel je otrËao k Eliju,jer je pomislio da ga on zove (1. Samuelova 3,1-10). Isto se ponovilo joπ jedan-put, pa i treÊi put, i tada je Eli uputio dijete da odgovori Onome koji ga poziva.Tako i mi trebamo znati tko nas poziva. “Poziv koji boæanska milost uobliËavatako da dopre do nas, ponavljat Êe se sve dok to ne postigne, to jest dok se mine odazovemo. Jer Boæja namjera, po kojoj smo pozvani, sigurno se neÊe pro-mijeniti.” (Matthew Henry, Commentary on the Whole Bible, str. 387) I mi mora-mo, kao Samuel, biti spremni sluπati, Ëuti i uËiniti ono πto je Bogu po volji.

Kada se po treÊi put vratio u krevet, Samuel nije viπe ustajao i trËao k Elijukao prije. Umjesto toga, odazivao se tom glasu i sluπao πto mu on govori.“Ukoliko je naπ duh staloæeniji i smireniji, utoliko je bolje pripremljen za bo-æanska otkrivenja. Obuzdajmo sve uznemirujuÊe misli i strasti, neka mir i spo-koj zavladaju u naπoj duπi i tada Êemo moÊi Ëuti Boga.” (Isto)

Kao prvi ljudi koji su stvoreni, Adam i Eva su imali jedinstvenu moguÊnostda razgovaraju s Bogom. Meutim, iako su Ëuli Njegove zapovijedi, nisu ih po-sluπali. I tako je grijeh uπao u ovaj svijet. Noa, Abraham, Henok, Ilija, IsusoviuËenici, bogati mladi knez — svi su dobili priliku da se odazovu na Isusov poziv.Knjiga Izreka ohrabruje nas da sluπamo Boga, da cijenimo Njegove zapovijedi,da naÊulimo uπi kako bismo Ëuli Njegovu mudrost i razumjeli πto nam OnporuËuje.

ODGOVORITE1. Kako u danaπnjem buËnom svijetu moæemo prepoznati Boæji glas?2. Moramo li uvijek biti na nekom tihom mjestu da bismo Ëuli Boæji glas?

Objasnite svoj odgovor.3. Je li ljudima u staro vrijeme bilo lakπe da Ëuju i odgovore na Boæji poziv?

Pripremite se da iznesete svoj stav.

O. Patricia Haakmat, Jamajka, Zapadnoindijsko otoËje

Knjiga Izreka ohrabruje nas da sluπamo Boga ... i da razumijemo πtonam On poruËuje.

16

Ponedjeljak, 5. sijeËnja

Vlasnikov priruËnik

LOGOSIzreke 4; 17,9.14.17.

PraktiËne istine (Izreke 4; Matej 7,13.14)NajveÊi dio Izreka sastoji se od praktiËnih savjeta. Ta knjiga obuhvaÊa bitne

vrijednosti do kojih je on doπao tijekom mnogih godina komuniciranja s ljudimai Bogom. Njegove izreke se katkad nazivaju rijeËima mudrosti i Ëesto se ponav-ljaju Ëak i danas. Na primjer: “Moæe li tko nositi oganj u njedrima a da mu seodjeÊa ne upali?” (Izreke 6,27) “Mrske su Jahvi usne laæljive, a mili su mu kojizbore istinu.” (Izreke 12,22) “Veselo je srce izvrstan lijek...” (Izreke 17,22) “Tkoima prijatelja, valja da postupa prijateljski.” (Izreke, 18,24 — DK)

Christopher Peterson je definirao mudrost kao sklad “znanja i iskustva” injihovu “svjesnu upotrebu za poveÊanje blagostanja”. Prema toj definiciji, mu-drost se, navodno, moæe mjeriti pomoÊu sljedeÊih kriterija:

Mudra osoba poznaje sebe samu.Mudra osoba djeluje iskreno i izravna je prema drugima.Drugi traæe savjet od mudrih ljudi.

Postupci mudre osobe u skladu su s njezinim etiËkim shvaÊanjima. (Christ-opher Peterson and Martin Seligman, Character Strengths and Virtues: A Hand-book and Classification, str. 106) “Poznavanje osnovnih istina nije mudrost akonije povezano sa æivotnim usmjerenjem ili sagledavanjem njihovog znaËenja.Mudrost je neπto viπe od inteligencije i poznavanja znanosti, filozofije ili bilokojega drugog predmeta.” (“The Concept of Wisdom in the Hebrew Bible”, http://www.academia.edu/1489237/The_concept_of_Wisdom_in_the_Hebrew_Bible_a_philosophical_clarification) Tekst u Izrekama 3,13.14 glasi: “Blago Ëovjekukoji je stekao mudrost i Ëovjeku koji je zadobio razboritost. Jer bolje je steÊinju nego steÊi srebro, i veÊi je dobitak ona i od zlata.”

Krist kao uzor (Izreke 4,26.27; Matej 7,13.14)Dok je bio na Zemlji, Krist nam je ostavio uzor koji mi moramo slijediti u

svojem æivotu. Neke od Njegovih osobina jesu sljedeÊe: bio je iskreni prijatelj(Izreke 27,9.10); bio je dosljedan u bogosluæju (Luka 4,16); njegovao je osobniodnos sa svojim Ocem i traæio je Njegovo vodstvo (Marko 1,35); uvijek se pri-klanjao OËevoj volji (Matej 26,39). Ako æelimo oponaπati Krista, moramo obratitipozornost na sljedeÊe rijeËi: “Tko tvrdi da ostaje u njemu, taj mora tako æivjetikako je on æivio.” (1. Ivanova 2,6)

Osim toga, u Izrekama 4 preporuËuje nam se da traæimo znanje, mudrost ipronicavost, πto se moæe postiÊi tako πto Êemo se moliti Bogu da Ga boljerazumijemo (redak 1); Ëitati Bibliju da bismo primili mudrost (redak 5); pozornosluπati (redak 20); i iÊi putem pravednosti (redak 18).

17

Misao koja se Ëesto ponavlja naglaπava da je “strah Gospodnji” [pokoravanjeNjegovoj volji] poËetak znanja ili mudrosti (Izreke 1,7; 2,5; 3,7). Taj “strah” semoæe u prvi mah protumaËiti kao zastraπenost, ali kontekst pokazuje da je rijeËo “strahopoπtovanju” i “dubokom poπtovanju — ukazivanju Ëasti”. Knjiga Izrekasavjetuje nas da ne idemo putem greπnika (Izreke 1,10.15) i tvrdi da Êemo, akobudemo mudri, dopustiti Bogu da nas vodi (Izreke 1,7.9).

Traæite mudrost (Postanak 3,1-7; Izreke 2; 4; 3,1-8; 6,6-8)Iako joj je reËeno da ne prilazi stablu spoznaje dobra i zla, Eva ga je obilazila

i provodila vrijeme u njegovoj blizini (Postanak 3,1-7). Nakon πto je ubralanjegov plod, odnijela je malo i Adamu da i on malo pojede. Da su se bojaliGospodina, oni bi pobjegli od tog zla. Da su upotrijebili boæansku silu koja imje bila na raspolaganju, ostali bi na putu pravednosti (Izreke 2,8-13; 1. Korin-Êanima 10,13). Mogli su se suprotstaviti izazovu avola i tako pobijediti kuπnju(Izreke 3,1.2). Svaka odluka koju donesemo pokreÊe lanËanu reakciju u naπemæivotu i æivotu drugih.

Navodi se kako je vaæno da imamo samopoπtovanje, samopouzdanje i bude-mo dovoljni sami sebi. Ali zapravo je najvaænije osloniti se na Boga. Tekst u 2.KorinÊanima 3,5 uËi nas da osjeÊaj dovoljnosti potjeËe od Njega, a u Evaneljupo Ivanu 15,5 napominje nam se da bez Krista ne moæemo uËiniti niπta.

Marljivost mrava je posloviËna. Ako ste ikada promatrali njihove aktivnosti,bit Êe vam jasniji Salomonov savjet da idemo “k mravu”, da promatramo “nje-gove putove” i “budemo mudri” (Izreke 6,6). “Namjera s kojom je ljenjivac upu-Êen na mrava je, naravno, da ga postidi i pokrene na aktivnost. »ovjeku je uvelikoj mjeri darovana slobodna volja. Umjesto da bude voen usaenim in-stinktima i nagonima, od njega se oËekuje da koristi svoju inteligenciju i snaguvolje kako bi osigurao ono πto mu je potrebno. Mnogi ljenjivci bili su postienii navedeni da se prihvate posla ovim i sliËnim rijeËima i otkrili su, na svojeiznenaenje, da rad donosi i zadovoljstvo, a ne samo nagradu.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 3, str. 996)

ODGOVORITE1. Kako moæete razlikovati Boæji glas od ostalih glasova koji svakodnevno bom-

bardiraju vaπa osjetila?2. Koja ohrabrenja moæete pronaÊi u Izrekama koja Êe vam pomoÊi da se pri-

bliæite Bogu?3. Zaπto je mudrost vaæna u svakidaπnjem æivotu? Kako je moæemo steÊi i kada

je treba upotrijebiti?

Beverly Henry, Jamajka, Zapadnoindijsko otoËje

Svaka odluka koju donesemo pokreÊe lanËanu reakciju u naπem æivotui u æivotu drugih.

18

Utorak, 6. sijeËnja

Marljivost prema pozivu

SVJEDO»ANSTVOIzreke 1,5-7; 4,27; 28,9.

Ellen G. White potiËe krπÊane da prouËavaju Izreke. Ona nedvosmislenotvrdi da “nema grane poπtenog poslovanja za koju nam Biblija ne bi moglaponuditi najosnovniju pripremu. Njezina naËela marljivosti, Ëestitosti, πtedlji-vosti, vladanja sobom i neporoËnosti tajna su pravog uspjeha. Ova naËela, kaoπto su izraæena u Izrekama, riznica su praktiËne mudrosti. Gdje moæe trgovac,obrtnik, rukovoditelj u bilo kojem podruËju poslovanja naÊi bolje savjete zasebe ili za svoje namjeπtenike od onih koji se nalaze u ovim rijeËima mudrogËovjeka?” (Odgoj, str. 121,122)

Meutim, rijeËi nemaju nikakvu vrijednost ako nisu praÊene odgovarajuÊimdjelima. “Na svemu πto omoguÊuje meusobno povjerenje i suradnju, svijetmoæe zahvaliti Boæjem zakonu koji je zapisan u Njegovoj RijeËi i koji joπ postojiu ljudskom srcu, upisan Ëesto nejasnim i gotovo izbrisanim slovima.

RijeËi psalmista: ‘Draæi mi je zakon usta tvojih no tisuÊe zlatnika i srebr-nika’ (Psalam 119,72), izraæavaju ono πto je istinito i s drugog stajaliπta, nesamo s religijskog. One izraæavaju apsolutnu istinu, istinu koja je priznata i uposlovnom svijetu. »ak i u ovo doba strastvene jagme za novcem, oπtre kon-kurencije i bezobzirnih metoda, ipak se joπ uglavnom priznaje da mladom Ëo-vjeku, koji ulazi u æivot, poπtenje, marljivost, vladanje sobom, neporoËnost iπtedljivost znaËe veÊi kapital od bilo koje svote novca.” (Odgoj, str. 123)

“Prvi aneo poziva ljude da se boje Boga i da Mu zahvale; da Mu se poklonekao Stvoritelju neba i Zemlje. Da bi to Ëinili, moraju biti posluπni NjegovomZakonu. Propovjednik kaæe: ‘Boj se Boga, izvrπuj njegove zapovijedi, jer — to jesav Ëovjek.’ (Propovjednik 12,13) Bez posluπnosti Njegovim zapovijedima nije-dno bogoπtovlje ne moæe biti ugodno Bogu. ‘Jer u ovome stoji ljubav premaBogu: da vrπimo njegove zapovijedi.’ ‘Tko uklanja uho svoje da ne sluπa Zakona,i molitva je njegova mrska.’ (1. Ivanova 5,3; Izreke 28,9)” (Ellen G. White, Velikaborba, str. 345,346)

ODGOVORITE1. »itajte Izreke 4. Nabrojite naËela koji se tu navode i koje mlada osoba moæe

upotrijebiti kao dominantne utjecaje u svojem æivotu.2. ©to znaËi “hodati s Bogom”?

Mark Henry, Phillipsburg, SAD

RijeËi nemaju nikakvu vrijednost ako nisu praÊene odgovarajuÊim dje-lima.

19

Srijeda, 7. sijeËnja

Æivite mudro!

PRIMJENAIzreke 4,1-9; 5,1-6; 6,6-8, 12-19; 1. KorinÊanima 10,13.

Knjiga Izreka prava je riznica informacija o mudrosti. Izreke nam pokazujukako moæemo æivjeti disciplinirano i promiπljeno da bismo spoznali i razumjeliBoga, primijenili Njegove istine u svojem æivotu i izbjegli propast i uniπtenje.Svakome tko æeli sluπati, Salomon kaæe: “VeliËaj je, [mudrost] i uzvisit Êe te;donijet Êe ti Ëast kad je prigrliπ.” (Izreke 4,8)

Kako moæemo prigrliti mudrost?

Obratite pozornost na boæanski nauk. Klonite se lijenosti i loπegdruπtva. Æivot u skladu s Boæjim naukom pomoÊi Êe nam da izbjegnemo mnogezamke tako da Êemo moÊi uæivati u blagoslovima moralnog, ispunjenog æivota.

Primite k srcu Salomonove savjete. Klonite se nemoralnih i nedopu-πtenih spolnih odnosa. Bjeæite od kuπnji koje vode u seksualni grijeh kao πtoje Josip pobjegao od Potifarove æene (Postanak 39). Vjerujte da Êe vam BogomoguÊiti izlaz (1. KorinÊanima 10,13). Jedan pisac je zapazio da “mi grijeπimokad pokuπavamo vidjeti koliko moæemo priÊi blizu ruba a da ne padnemo. Iza-zivamo napast da nas obuzme.” (B. Russell Holt, Words to Live By, str. 40)

UËite od prirode. Uzmite primjer mrava, jednog od najmanjih stvorenja nasvijetu, da biste nauËili kako moæete postati marljiviji (Izreke 6,6-8). Iako mnogepojave u prirodi nije razumio, Salomon je ipak “shvatio da mi moæemo uËiti oddjela Boæjeg stvaranja — Ëak i od nekih Njegovih najmanjih stvorenja.” (Isto, str.90) Svi bismo mogli æivjeti korisnim æivotom kad bismo naporno radili i bilimarljivi u svojem domu i u poslovnim aktivnostima!

Birajte svoje druπtvo. Mnogi ljudi krenu stranputicom pod utjecajem onihs kojima se druæe. Povijest starog Izraela to dokazuje. Mi trebamo izbjegavatidruπtvo svakoga tko “zameÊe svau” (Izreke 6,14), “smiπlja greπne misli” (redak18), i tko “πiri laæi” (redak 19).

ODGOVORITE1. Zaπto je napast da se upustimo u seksualni grijeh danas tako snaæna? Kako

se moæete pripremiti da pobijedite kuπnje?2. Na koji je naËin marljivost povezana sa æivotom u buduÊnosti?3. ©to bi moglo navesti svadljive ljude i “duπobriænike” da promijene svoje

ponaπanje?

Carol Joy Fider, Jamajka, Zapadnoindijsko otoËje

Mi trebamo izbjegavati druπtvo svakoga tko “zameÊe svau”.

20


Preispitajte svoj um

MI©LJENJEIzreke 1,1-4; 4,23.

Mudrost se moæe definirati kao “znanje koje se stjeËe na osnovi mnogihiskustava u æivotu; znanje koje je ispravno i razborito; zdrav razum i ispravnoprosuivanje; sposobnost da se prepoznaju skrivene osobine i meuovisnosti”.(“Wisdom”, http://www.merriam-webster.com/dictionary/wisdom) Mudrost isto tako“utjeËe na karakter i ponaπanje”. (The Seventh-day Adventist Bible Commen-tary, 2. izd., sv. 3, str. 948) Knjiga Izreka bavi se svim tim osobinama, pa i viπeod toga. Takva mudrost je stoljeÊima bila korisna ljudima, a i danas nam jepodjednako potrebna.

Tekst u Izrekama 1,2 glasi: “Da se spozna mudrost i pouka, da se shvaterazumne rijeËi.” “Znanje i pronicavost osnova su mudrosti. Stjecanje mudrostije funkcija inteligentnog uma.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary,2. izd., sv. 3, str. 948) Na taj je naËin postavljena pozornica za zdravorazumskosagledavanje Izreka. Tekst u Izrekama 2,1-5 kaæe nam da Êe onaj tko doista æelimudrost “shvatiti strah Gospodnji i naÊi Boæje znanje”.

Neki ljudi mijenjaju svoje ponaπanje zato πto se æele vratiti na put kojismatraju ispravnim. Salomonovi savjeti o povratku na pravi put mogu se naÊi uredcima kao πto su: Izreke 4,7.8; 5,1.2; 8,10-14. Kada je Salomon otiπao uGibeon da prinese ærtvu, Bog se pojavio pred njim i pitao ga πto æeli. Odgovorkoji je Salomon primio, koji je zapisan u 1. o kraljevima 3,4-14, dao mu je viπeod mudrosti koju je traæio. Osim toga, Bog ga je blagoslovio bogatstvom i ËaπÊutako da se on i do danaπnjeg dana smatra najmudrijim i najbogatijim Ëovjekomkoji je ikad æivio (1. o kraljevima 3,9.11-14). Salomonu je obeÊana mudrost dokgod bude poπtovao Boæje zakone (1. o kraljevima 9,4-7). Njegova pronicavostomoguÊila mu je da pravedno vlada svojim narodom i bio je duboko poπtovan odsvih ljudi (1. o kraljevima 4,34).

“A svrh svega, Ëuvaj svoje srce, jer iz njega izvire æivot.” (Izreke 4,23) Akosmo ispravni pred Bogom, naπe uπi Êe sluπati Njegove rijeËi i naπe Êe noge iÊiNjegovim putovima. Dobro ispitajte put kojim idete. Pobrinite se da bude ispra-van i ne dopustite nikome i niËemu da vas odvrati od vaπeg putovanja u Nebo.Ostanite na toj stazi i traæite od boæanske mudrosti da usmjerava vaπe korake.

ODGOVORITE1. ©to mudrost, znanje i pronicavost mogu uËiniti za vas i za one koje volite?2. Kako vi osobno moæete iÊi putem pravednih i izbjeÊi stazu zlih?3. U danaπnjem svijetu postoje razliËiti tipovi obitelji. Kako onda netko moæe

posluπati savjet: “Posluπaj, sine moj, pouku oca svoga i ne odbacuj naputkasvoje majke?”

Carl Henry, Snellville, SAD

21

Petak, 9. sijeËnja

Dublja mudrost

ISTRAÆIVANJEIzreke 4,26.27

ZAKLJU»AKU svojim Izrekama Salomon poziva svakog od nas da preispita put koji je

izabrao i da, ako shvati da je na putu bezboænosti, promijeni smjer. Da bismoto uËinili, moramo duboko razmiπljati o svojem æivotu i traæiti Boæju mudrost.

Koliko Ëesto preispitujete svoj svakidaπnji æivot i put kojim idete? Mudrostkoja poËinje znanjem i pronicavoπÊu moæemo steÊi gledajuÊi u Isusa.

RAZMOTRITEu Na listiÊima napravite listu suvremenih “bisera mudrosti” za koje mislite da

bi nam Salomon uputio danas. Podijelite te listiÊe ljudima s kojima dolaziteu dodir ili u svojem subotnjoπkolskom razredu i pozovite ljude da samirazmiπljaju i otvore svoje srce da bi im Bog mogao odgovoriti na svakopitanje.

u Napravite kratak videoklip koji Êete postaviti na YouTube i kojim Êete pozi-vati gledatelje da razmisle o æivotnom putu koji su izabrali. Zavrπite gamiπlju da je Isus odgovor na naπe najdublje potrebe.

u Napravite matematiËku jednadæbu koja treba obuhvatiti sljedeÊe vrijednosti:mudrost, strahopoπtovanje/strah, Boæju volju, znanje (vidi Izreke 1,7 za doda-tno nadahnuÊe).

u Posluπajte neke stare duhovne pjesme. Razmislite o mudrim rijeËima koje tepjesme prenose buduÊim naraπtajima.

u U jednu biljeænicu zapiπite najznaËajnije citate biblijske mudrosti. Kada jedovrπite, moæete je pokloniti nekom susjedu ili prijatelju kojeg moæda muËineko vaæno æivotno pitanje. Ukrasite tu biljeænicu crteæima i slikama.

u Pronaite primjere iz prirode koji ilustriraju odreene biblijske izreke (naprimjer Izreke 6,6) i iznesite te ilustracije u svojoj crkvi u obliku priËe zadjecu ili u djeËjem razredu.

POVEÆITEJob 28,28; Psalam 111,10; Izreke 1,7; 3,7; 4,5-7; 16,16; Propovjednik 7,12;

Jakov 1,5.6; 3,17.Ellen G. White, Counsels to Parents, Teachers and Students Regarding

Christian Education, poglavlje 79.

Nina Atcheson, Margate, Australija

22


Pitanje æivota i smrti

“Jer je zapovijed svjetiljka, pouka je svjetlost, opomenestege put su æivota.” (Izreke 6,23)


23


Sluπati + zanemarivati = SMRTSluπati + slijediti = ÆIVOT

UVODIzreke 6,20-22.

Na godiπnjem zasjedanju 2013. godine, izvrπni tajnik Generalne konferencijeG. T. Ng, ispriËao je priËu o magarcu kojega je njegov vlasnik nauËio da seponaπa na odreeni naËin kad Ëuje odreene biblijske izraze. Na rijeË “amen”magarac bi stao, dok bi na rijeË “aleluja” nastavio hodati. Meutim, jednog dana,dok se magarac pribliæavao rubu provalije, jahaË se nije mogao sjetiti naredbi.U dubokom oËaju, molio se za sigurnost. Kada je na kraju molitve izgovorio“amen”, magarac je istog trenutka stao, na samo nekoliko centimetara od rubaprovalije. Oduπevljen πto mu je æivot poπteen, jahaË je povikao: “Aleluja!” (“An-nual Council Has a Lighter Side... In What Passes For Humor At The GC”, http://news.adventist.org/all-news/news/go/2013-10-16/annual-council-has-a-lighter-sidein-what-passes-for-gc-humor/18/)

RijeËi “amen” i “aleluja” znaËile su æivot i smrt za magarËevog gospodara.Isto vrijedi i za rijeËi savjeta zapisane u Salomonovim Izrekama. Ova knjiga jepisana vrlo jednostavnim stilom, a ipak ima takvu dubinu. Pisac Izreka koristiose izravnim pristupom, ali i metaforama kojima ilustrira odreene ideje. Izrekeimaju praktiËnu primjenu u æivotu ljudi bez obzira na spol, rasu, vjeru ili eko-nomski poloæaj.

Tekst u Izrekama 6,20-22 kaæe nam da rijeËi iz ove knjige trebaju biti prive-zane za naπe srce u svako doba da bi nam sluæile kao vodiË na naπem æivotnomputu. One Êe nam sluæiti i kao moralni kompas da bi naπ æivot mogao bitisnaænije svjedoËanstvo od izgovorene propovijedi.

Na Filipinima postoji izreka koju stariji ljudi Ëesto ponavljaju mlaima: “Tisi joπ uvijek na putu, a ja se veÊ vraÊam.” To je kao da kaæu: “Bio sam tamo,proπao sam to.” Knjigu Izreke napisao je netko tko je kroz sve to proπao kaopodsjetnik o tome kako trebamo æivjeti u skladu s Boæjom voljom.

Iako se kaæe da je “iskustvo najbolji uËitelj” i da “trebamo osobno iskusitiæivot”, ne trebamo se upuπtati u razne rizike i opasnosti samo da bismo nauËilineπto na πto smo veÊ upozoreni. Izreke su napisane s razlogom da nam pruæeneprocjenjive æivotne pouke i saËuvaju nas od oËaja jer su naπe patnje najËeπÊeposljedica pogreπnih odluka koje donosimo.

Dok budemo prouËavali pouku za ovaj tjedan, nauËimo cijeniti mudrost kojunalazimo u Izrekama i primijenimo je u svojem æivotu. Na kraju krajeva, nemamoπto izgubiti, a moæemo dobiti sve.

Bongga L. Agno, Muntinlupa City, Filipini

Nemamo πto izgubiti, a moæemo dobiti sve.

24


Odrastanje, hvatanje u zamku i osloboenje

LOGOSPsalam 119,105; Izreke 6,20-24.30.31; 7,1-3.20-23.26.27; Izaija 58,6-8.

Odrastanje (Psalam 119,105; Izreke 6,20-23)Izreke spadaju u starozavjetne mudrosne knjige isto kao i Job, Propovjednik

i Pjesma nad pjesmama. Jedna od posebnih odlika takve literature jest πto osimknjiæevne, imaju i praktiËnu vrijednost. Na primjer, Izreke 6 i 7 pozivaju naoprez u vezi sa sumnjivim poslovima, lijenoπÊu, licemjerjem, oholoπÊu, nepoπto-vanjem roditelja, laæima i nedopuπtenom ljubavlju.

U Izrekama 6,20-23 nalazimo savjet da sluπamo svoje roditelje. Njihovi sa-vjeti, zajedno s Boæjim naËelima, trebali bi upravljati svim naπim postupcima iodlukama koje donosimo. Kada odluËimo æivjeti u skladu s Boæjim zakonom,rezultati Êe biti pozitivni (Izreke 7,1-5). Takav æivot je svjedoËanstvo o tome πtoKrist moæe uËiniti u nama. Na osnovi tekstova u Jeremiji 31,31-33 i Hebrejima8,10 oËito je da se zdravije duhovno iskustvo javlja kada netko dopusti da Bogbude Gospodar njegovog æivota. Poπtovanje Boæjeg zakona dokaz je da Sveti Duhæivi u neËijem srcu (GalaÊanima 5,13-25).

Poπtovanje Boæjeg zakona dovodi do pozitivnih rezultata (1. Timoteju 1,8) inovog identiteta (redci 15-17). Posluπnost Zakonu nas ne spaπava (vidi Rimlja-nima 3,20), ali nas spaπava Onaj koji je utjelovljenje Zakona. Kada imamo spa-sonosni odnos s Isusom, Sveti Duh nas osposobljava da æivimo u skladu sBoæjom voljom. Prema tome, zakon treba upravljati odlukama koje donosimo(Psalam 119,105). On je svjetiljka koja nam pokazuje put u vjeËni æivot (Izreke6,23). “Oni koji zakon promatraju kao zabranu svega πto nam donosi zadovolj-stvo, razumiju ga na potpuno pogreπan naËin. Zakon je svjetiljka koja osvjet-ljava um i pokazuje put sreÊe, mira i vjeËnog æivota (vidi Psalam 19,9; 119,105).”(The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 3, str. 967)

Hvatanje u zamku (Izreke 6,25.30-35; 7,19-27)»ovjek Ëijim æivotom ne vlada Bog, uhvaÊen je u zamku grijeha. To je kao

kod onih koji Ëine preljub (Izreke 7,19-27). Kada jednom uËinite preljub, proga-njat Êe vas obeshrabrujuÊe, πtetne i poraæavajuÊe posljedice (6,30-35). Poslje-dica takvog zla je privatna i javna sramota. Preljub “baca ljagu koju Ëestit Ëovjekne moæe nikada zaboraviti. To je grijeh protiv neËega za πto je Ëovjek emotivnovezan, neËega πto je æalosno obezvrijeeno takvim zloËinom. »ak i ako praved-nost ne spreËava Ëovjeka da padne u tu uæasnu zamku, posljedice tog Ëinatrebale bi odvratiti onoga tko je u kuπnji, kao πto je naglasak na neumoljivu ineutoljivu narav æelje za osvetom koju on izaziva.” (Isto)

Grijeh je kao igranje vatrom. To moæe poËeti jednom iskrom, a zavrπitipaklenim ognjem. Svi grijesi poËinju s “bezazlenom” vatrom, ali ako se onaizmakne kontroli, uniπtit Êe sve πto joj se nae na putu. Kada se netko igra

25

seksualnim grijesima, on Êe isto tako biti opeËen. Njegovi prijatelji i obitelj bitÊe takoer pogoeni. Ni na jednu vrstu grijeha nikad ne bismo smjeli gledati kaona neπto πto je zabavno i poæeljno, uzbudljivo i izazovno. Imajmo na umu dabanalizirano “razumijevanje grijeha, naæalost, vodi k banaliziranom razumije-vanju ‘pravednosti’.” (George R. Knight, Sin and Salvation: God’s Work for andin Us, str. 46)

Joπ jedna strana problema grijeha jest πto njegove posljedice nisu ograni-Ëene na naπu sferu utjecaja. Preljubnik u Izrekama 6,30-35 opisan je kao lopovkoji ne shvaÊa odnos uzajamne pripadnosti muæa i æene. »injenica je da grijehzarobljava obje osobe koje su u njega uvuËene i oboje Êe pretvoriti u robovebezakonja. Oni koji odluËe nastaviti sa æivotom grijeha, na kraju Êe uniπtitisami sebe (Izreke 6,32).

Osloboenje (Izaija 58,1-11; Rimljanima 6,16-19)Propast se moæe izbjeÊi. Postoji potreba za osloboenjem osobe od obes-

hrabrujuÊih, πtetnih i razornih posljedica grijeha koji nas navodi da æivimosamo za sebe umjesto za druge i Krista. Ta sloboda koju nam Gospodin IsusKrist nudi oslobaa nas od zarobljavajuÊe sile grijeha (Rimljanima 6,16-19). Sobzirom na to da smo robovi grijeha, Krist nas nastoji osloboditi da bismopostali robovi pravednosti. To boæansko osloboenje vodit Êe nas u novi æivot —æivot pravednosti i sluæbe drugima.

Kad postanemo svjesni svojega greπnog stanja, trebamo traæiti pomoÊ. To jeprvi korak prema osloboenju (Izaija 58,9). Tada Êe nam “Slava Jahvina bitizalaznicom” (Izaija 58,8). On Êe biti naπ πtit od kuπnji.

Izreke nas pozivaju da slijedimo boæanske savjete kako ne bismo pali ugrijeh. One nas potiËu da svoje misli usredotoËimo na Boga i duboko razmiπlja-mo o Njegovoj RijeËi. One nas pozivaju da izaberemo vjeËni æivot umjesto vjeËnesmrti.

ODGOVORITE1. Zaπto je tako teπko osloboditi se ropstva grijehu?2. Koliko je sljedeÊi savjet vaæan u vaπem æivotu: “Jer je zapovijed svjetiljka,

pouka je svjetlost, opomene stege put su æivota.” (Izreke 6,23)

Felixian T. Felicitas, Valencia City, Filipini

Grijeh je kao igranje vatrom.

26


Sila jezika

SVJEDO»ANSTVOIzreke 18,21.

Jedna od glavnih tema kojima se bave Izreke jest govor. RijeËima koje obli-kuje, jezik moæe uËiniti mnogo dobra ili mnogo zla. On moæe dovesti do miraili do rata. UËenici su svojim jezicima πirili Radosnu vijest svuda. “Æidovi su bilirasprπeni u gotovo svaki kraj nastanjenog svijeta i u progonstvu su nauËiligovoriti razliËitim jezicima. Mnogi od ovih Æidova [na blagdan Pedesetnice] bilisu ovom prigodom u Jeruzalemu prisustvujuÊi vjerskim sveËanostima koje subile u tijeku. Okupljeni su predstavljali sve poznate jezike. Ova raznolikostjezika bila je velika prepreka navijeπtanju Evanelja. Stoga je Bog na ËudesannaËin nadoknadio ovaj nedostatak apostola. Sveti Duh je za njih uËinio ono πtooni za Ëitavog æivota ne bi mogli postiÊi. Sad su mogli istinu navijeπtati i prekogranica; govorili su jezikom onih za koje Êe raditi. ... Od tog vremena nadaljejezik apostola bio je Ëist, jednostavan i pravilan, bilo da su govorili na svojemmaterinskom ili na stranom jeziku.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str.25,26)

Doista, naπ jezik ima silu da oæivi ili da ubije, silu da izazove nadu ili oËaj,da spasi ili uniπti. Kao Boæji narod mi trebamo pruæati nadu ne samo naËinomna koji æivimo, veÊ i naËinom na koji govorimo i rijeËima koje izgovaramo.

“Pribliæavajmo se sve viπe i viπe Ëistoj nebeskoj svjetlosti imajuÊi na umu daÊe boæansko prosvjetljenje rasti u skladu s naπim napredovanjem osposobljava-juÊi nas da odgovorimo na nove obveze i izvanredne situacije. Staza pravednikavodi prema gore, iz snage u snagu, iz milosti u milost, iz slave u slavu.” (EllenG. White, In Heavenly Places, str. 105)

ODGOVORITE1. Kako biste opisali svoju ulogu kao Kristovog ambasadora?2. Koja su se Ëuda dogodila u vaπem æivotu zato πto ste slijedili Boæje naloge?3. Podsjetite se nekih razgovora koje ste vodili proπloga tjedna. O Ëemu ste

govorili? Kakvim ste se rijeËima koristili? Jesu li drugi bili zadovoljni onimπto ste rekli?

Reynaldo G. Salo, Pasay City, Filipini

Naπ jezik ima silu da oæivi ili da ubije.

27


Kako bezumnik priziva smrt

DOKAZIzreke 1,1-7.

“Salomonove Izreke sadræe moralnu pronicavost, pozivaju na obazrivost, ra-zvijaju oπtrinu uma i moÊ zapaæanja i raaju æelju za boæanskom mudroπÊu.”(“Proverbs”, http://www.giveroftruth.org/commentary/proverbs) U rabinskim spi-sima Izreke su nazvane sepher hokhmah, “Knjiga mudrosti”. (“Introduction toProverbs”, https://bible.org/book/export/html/5321) Vrsta mudrosti kojom se Izrekebave viπe je etiËke i moralne nego duhovne naravi. Ipak, ta knjiga ukazuje na“poËetak mudrosti” koji nije niπta drugo do “strah Gospodnji” (Izreke 1,7).

Kralj Salomon, autor glavnine Izreka, detaljno objaπnjava Ëemu ta knjigatreba posluæiti i kome je namijenjena (1,1-7). Knjiga se moæe podijeliti u πestcjelina, od kojih se jedna odnosi na Salomonove savjete mladima (Izreke 1,8—9,18). (“Proverbs Resources”, http://preceptaustin.org/proverbs_commentaries.htm) Upravo iz tog dijela izvlaËimo naπu danaπnju duhovnu pouku.

U Izrekama 6,26 i 7,26.27, Salomon upozorava svojega sina na izvjesnuzavodnicu. Ona laska rijeËima (7,5). OblaËi se kao bludnica, lukava je, glasna ibuntovna i nikad ne sjedi kod kuÊe (7,10-12). »injenica da je ona bila vani “kadse unoÊa i smrËe” (Izreke 7,9), pokazuje nam koja je to vrsta æene, jer pristojneæene u tom dijelu svijeta nisu noÊu izlazile iz kuÊe bez pratioca. Da skratimopriËu — Ëovjek je doæivio æalosne posljedice zbog svoje ludosti. Bog oËekuje daNjegov narod æivi pravednim æivotom u ovom grijehom zagaenom svijetu. Zbogtoga nam je dao svoju rijeË u Bibliji. Preko Salomona i njegovih Izreka, Bog naspotiËe da æivimo moralno i da se Ëuvamo kuπnji i grijeha.

Samson, David i Salomon su grijeπili i to im je donijelo mnogo problema iæalosti. Meutim, imamo i primjer Josipa koji je pobjegao od grijeha kad ga jePotifarova æena pokuπala zavesti (Postanak 39).

ODGOVORITE1. ©to trebamo, a πto ne trebamo Ëiniti da se ne bismo doveli u opasnost kada

je rijeË o borbi sa æeljama tijela?2. Iako je Josip ispravno postupio odbivπi poziv Potifarove æene, Bog je ipak

dopustio da zavrπi u zatvoru. ProËitajte ponovno tu nadahnjujuÊu priËu izPostanka 37—47.

Melo Anadem C. Adap, Pasay City, Filipini

Bog oËekuje da Njegov narod æivi pravednim æivotom u ovom grijehomzagaenom svijetu.

28


Boæja rijeË: zaklon u vrijeme oluje

PRIMJENAIzreke 7,1-3.

Sveto pismo je puno priËa koje govore o æivotu i smrti. SliËno tome, i dana-πnje vijesti su pune izvjeπtaja o tragedijama koje ljude navode da pomisle da Êese Isus uskoro vratiti. Na primjer, dok piπem ovaj Ëlanak, moja zemlja se boris mnogim nesreÊama koje su velik broj ljudi dovele u teæak poloæaj. Stopakriminala raste, dok se ljudi bore za preæivljavanje. Kako da ostanemo Ëvrstikada se sve oko nas ruπi? U nastavku se nalazi nekoliko moguÊnosti.

»itajte. Istraæujte Pismo. Razmiπljajte o Boæjoj rijeËi. UËite je napamet.Salomonove Izreke sadræi mnogo dobrih i mudrih savjeta. Pisane najveÊim di-jelom od strane Salomona, jednog od najinteligentnijih ljudi koji su ikad æivjeli,Izreke iznose boæansku mudrost na saæet, uravnoteæen i Ëesto duhovit naËin,ËineÊi ih lakima za pamÊenje i primjenu u svakidaπnjem æivotu.

Vjerujte. Vjerujte da Bog postoji i da vas bez obzira na okolnosti u kojimase nalazite, nikad neÊe napustiti. On je svakog od nas doveo na ovaj svijet sodreenom namjerom. Prema tome, On Êe se sigurno pobrinuti za sve πto namje potrebno kako bismo ostvarili tu namjeru. Stoga vjerujmo kad god se suo-Ëavamo s nevoljama i kuπnjama. Traæimo Boga jer nas On moæe spasiti.

Posluπajte. Posluπajte Gospodnje rijeËi jer je u njima spasenje. DræanjeBoæjih zapovijedi uz pomoÊ Svetoga Duha koji boravi u nama daje nam velikusigurnost ne samo dok se suoËavamo sa svojim svakidaπnjim duænostima, veÊi u svakoj izvanrednoj situaciji kroz koju Bog dopusti da proemo.

SvjedoËite. ObjavljujuÊi Boæje rijeËi drugima, moæemo njima, ali i sebisamima, uliti sigurnost u teπkim trenutcima. To Êe svima nama donijeti nadu iradost uklanjajuÊi na taj naËin zlo iz naπeg æivota. Ne plaπimo se onoga πtobuduÊnost nosi. Umjesto toga, pomaæimo drugima da saznaju viπe o Kristu —o tome da je On umro da bi nas spasio i da Êe ponovno doÊi da bi nas poveona Nebo.

ODGOVORITE1. Zaπto nas Bog moæe spasiti ako vjerujemo i uzdamo se u Njega?2. »itajte Izreke 7,1-3. ©to znaËi: “Pohrani moje zapovijedi kod sebe”, “priveæi

ih sebi na prste” i “napiπi ih na ploËi srca svojega”?3. Na koji naËin Boæja rijeË moæe vama osobno biti zaklon u vrijeme oluje?

Stephannie Earl R. Bontile, San Nicolas, Filipini

Ne plaπimo se onoga πto buduÊnost nosi.

29


“Neki se put Ëini Ëovjeku prav...”

MI©LJENJEIzreke 16,25

Kada je Toma pitao Isusa: “Gospodine! ... ne znamo kamo ideπ. Kako bismomogli poznavati put?” On mu je odgovorio: “Ja sam put, istina i æivot. ... Nitkone dolazi k Ocu osim po meni.” (Ivan 14,5.6)

Danas, nakon viπe od 2000 godina, mnogi ljudi se i dalje pitaju kako moæe-mo znati put. Nakon pada u grijeh ljudi æive na svoj, a ne na Boæji naËin i toje postalo dio naπe naravi. Ljudi svoje odluke zasnivaju najËeπÊe na osjeÊajimai strastima, a ne na naËelima i razumu. Razmislite o primjerima koje vidimosvuda oko sebe. ©to se najËeπÊe moæe naÊi na televiziji? Nasilje i senzualnost,plus komedije koje se uglavnom zasnivaju na aluzijama na seks i manamaglavnog junaka koji se ne zna ponaπati u druπtvu.

Zatim, tu je i danaπnja suvremena glazba sa svojim eksplicitnim tekstovimai erotskim sadræajima koji su lako dostupni na internetu. »ak su i veËernjevijesti pune izvjeπtaja o nasilju. To je samo nekoliko primjera koji govore oalarmantnoj situaciji s kojom se suoËavamo. Za nas postoje samo dva puta.Nema neutralnog teritorija. Mi sluæimo ili Bogu ili Sotoni i moæemo izabratisamo æivot ili smrt.

S obzirom na sve ono Ëime smo okruæeni u svijetu, trebali bismo preispitatiodnose koje mi njegujemo u svojem domu. Muæevi i æene trebali bi preispitatisvoj meusobni odnos, kao i odnos prema djeci. Djeca bi trebala preispitati svojodnos prema roditeljima i braÊi i sestrama. A svi mi trebali bismo preispitatisvoj odnos prema Kristu.

SljedeÊe o Ëemu bismo trebali razmisliti jesu naπe crkve. Kako bi se pro-povjednici trebali ponaπati prema Ëlanovima i voama crkve? Kako bi se Ëlanovii voe crkve trebali ponaπati prema propovjednicima? I kako bi se voe i uËiteljisubotnje πkole trebali odnositi prema Ëlanovima svojih razreda?

Mi ne moæemo sluæiti dvojici gospodara. Moramo se πto hitnije vratiti naBoæji put koji vodi u æivot u Isusu Kristu. Mi sluæimo Bogu ili Sotoni, dobru ilizlu. Jedno znaËi æivot. Drugo znaËi smrt. Osnovna tema Salomonovih Izreka jesluæenje Bogu. Teæimo za tim da hodamo jedino Njegovim putem.

ODGOVORITE1. Zaπto mi tako Ëesto æelimo iÊi “vlastitim” putem?2. ©to vam moæe pomoÊi da se vratite Boæjem jednom jedinom putu?

Reynaldo P. Abas, Jr., Pasay City, Filipini

Za nas postoje samo dva puta.

30

Petak, 16. sijeËnja

RijeËi koje osvjetljavaju vaπ put

ISTRAÆIVAJEPsalam 119,105.

ZAKLJU»AKSvima nama potrebno je svjetlo da osvijetli naπ put, osim ljudima koji nose

posebne naoËale za gledanje u mraku, ili onima koji su slijepi. Pouka za ovajtjedan tu potrebu za osvjetljenjem na putu proπiruje na duhovnu razinu kao πtoje slikovito prikazano u Izrekama, Psalmima i drugim biblijskim tekstovima.KrπÊane vodi svjetlo Boæje rijeËi i oni pronalaze zadovoljstvo u njoj. Ohrabrenii motivirani Njegovom RijeËju koja im je privezana za srce (Izreke 6,21), krπÊanihode stazom sreÊe, mira i vjeËnog æivota bez obzira na prilike u kojima senalaze.

RAZMOTRITEu Pronaite s nekim prijateljem sinonime za “svjetlo”. Razgovarajte o znaËe-

nju imena “Lucifer” s obzirom na njegovu ulogu na Nebu i pobunu koja jenavela i druge anele i ljude da slijede laæno svjetlo.

u U razredu ili maloj skupini osmislite plakat koji prikazuje Bibliju kao Boæjesvjetlo ovom svijetu koristeÊi se rijeËima koje smo naveli u prethodnomodjeljku.

u Pjevajte duhovne pjesme koje kao kljuËni pojam u naslovu ili tekstu imajurijeË “svjetlo”.

u Napravite zamiπljeni intervju s Ëuvarom svjetionika iz 19. stoljeÊa o njegovojzadaÊi da se svjetlo nikad ne ugasi. Zapazite do kakvih bi posljedica moglodoÊi kad bi se to dogodilo. Za viπe grae posjetite web-stranicu: http://www.uslhs.org/keepersLog.php. ©to vi, kao krπÊani koji sluæe kao ËuvariBoæjeg svjetionika, moæete nauËiti iz toga?

u PromatrajuÊi svijet prirode, koje primjere moæete zapaziti u kojima je svjetlodostupno ili nedostupno da vodi, osvjetljava ili pruæa sigurnost? Je li se itkood Ëlanova vaπeg razreda naπao u πpilji bez ikakvog umjetnog osvjetljenja?Ako jest, kako se tada osjeÊao? Ako u vaπem razredu nema prozora, isklju-Ëite svjetlo na trenutak da biste doËarali to iskustvo. Kako to iskustvo moæeilustrirati zamisao o naπem svijetu koji se nalazi u duhovnoj tami dok Ëe-znemo za povratkom naπega Gospodina?

POVEÆITEPsalam 27,1.Ellen G. White, Isusov æivot, 51. poglavlje, “Svjetlo svijeta”Living in the Light by Douglas Cooper

Rick Blondo, Clarksville, SAD

31


Boæanska mudrost

“Jahve me stvori kao poËelo svoga djela, kao najranijiod svojih Ëina, u pradoba.” (Izreke 8,22)


32


Velikani mudrosti

UVODPsalam 111,10.

“Poznavati sebe poËetak je sveukupne mudrosti.” (Goodreads.com, http://www.goodreads.com/author/quotes/2192) “Jedina prava mudrost je spoznati dane znaπ niπta.” (http://www.goodreads.com/quotes/search?utf8=%E2%9C%93&q=socrates&commit= Search) “Najtuæniji aspekt æivota u ovom trenutku jest πtoznanost stjeËe znanje bræe nego πto druπtvo stjeËe mudrost.” (http://www.good-reads.com/quotes/search?utf8=%E2%9C%93&q=isaac+asimov& commit=Search)Moæemo izvuÊi mnoge pouke iz citata kao πto su ovi koje smo naveli. To πtomnogi pojedinci pristupaju pojmu mudrosti s razliËitih stajaliπta pokazuje namda druπtvo ne zna odrediti njezino pravo znaËenje.

Aristotel je smatrao da ste onoliko mudri koliko dobro poznajete sebe.Meutim, kako upoznati sebe? Da biste saznali viπe o sebi, trebate razmotritiopÊe i posebne aspekte svojeg æivota. Pozorno promatranje æivota drugih i raz-matranje i analiziranje svojeg vlastitog, daje vam uvid u smisao vaπeg postojanjai ono πto Bog æeli da postignete u svojem æivotu. Meutim, mnogi mladi nemajudovoljno vremena za takvo razmiπljanje. Oni su viπe zaokupljeni uËenjem, ka-rijerom ili osnivanjem obitelji.

Sokrat je tvrdio da se mudri ljudi ne postavljaju iznad drugih. Umjesto toga,oni moraju biti ponizni i prihvaÊati razliËita miπljenja i znanje iz mnoπtva razli-Ëitih izvora. Biblija potiËe svakog od nas: “Uzdaj se u Jahvu svim srcem i neoslanjaj se na vlastiti razbor.” (Izreke 3,5) Pretpostavka da znamo sve moæe nasnavesti da povjerujemo da smo mudri iako moæda nismo. Prava mudrost ovisi oBogu kad je rijeË o znanju.

Danas su ljudi viπe zainteresirani za znanje koje mogu steÊi ovdje i sada.Zbog toga mnogi od nas provode dosta vremena na predavanjima, sudjeluju uznanstvenim projektima ili razvijanju najnovijih tehnoloπkih ureaja. Nema ni-Ëega loπeg u tome, jer ti napori vode k poboljπanju u mnogim podruËjima æivota.Meutim, izgleda da mnoge ljude viπe zanimaju znanstvena otkriÊa nego mu-drost koja potjeËe od Boga. Naπe druπtvo ne razlikuje se od druπtva u kojem jeæivio psalmist kad je pisao: “PoËetak je mudrosti strah Gospodnji!” (Psalam111,10)

Kao mladi adventisti koji æive u danaπnje digitalno doba, mi trebamo prigrlitipravi Izvor mudrosti. S Biblijom kao naπim vodiËem imamo sve πto trebamoznati o mudrosti. Naπa pouka za ovaj tjedan ukazuje na glas mudrosti o kojemse govori u Izrekama.

Joseph Mutuku, Makueni, Kenija

Prava mudrost ovisi o Bogu kad je rijeË o znanju.

33


Spoznati mudrost

DOKAZIzreke 8,13; Ivan 1,1-3.

“Povijest tumaËenja 8. poglavlja Izreka obuhvaÊa zapanjujuÊi niz starih isuvremenih sagledavanja ovog teksta, u rasponu od kristoloπkih debata u prvimstoljeÊima krπÊanstva do skoro jednoglasnog odbacivanja kristoloπkog tumaËe-nja tijekom posljednjih desetljeÊa.” (Richard M. Davidson, “Proverbs 8 and thePlace of Christ in the Trinity”, Journal of the Adventist Theological Society, 17/1, str. 33—54) Osim razmatranja onoga πto razliËiti komentatori govore o Izreka-ma 8, trebali bismo ih i mi sami prouËiti da bismo jasno sagledali na πto se rijeË“mudrost” odnosi u ovom tekstu i πto ona znaËi svakom od nas osobno.

Izreke 8,13 objaπnjava da je strah “Gospodnji mrænja na zlo”. To nas vraÊana Deset zapovijedi koje sluæe kao uzorak prema kojem se treba uobliËiti naπodnos s Bogom i naπim bliænjima. Bog nas ljubi i On je tu ljubav najjasnijeizrazio poslavπi Krista na Zemlju da nam pokaæe kako trebamo æivjeti i da umreumjesto nas da bismo mogli biti spaπeni (Ivan 3,16-18). Krist je izjavio da,umjesto πto se brinemo, trebamo vjerovati Njemu i Bogu (Ivan 14,1). Dok jeboravio na Zemlji, Krist je govorio u Boæje ime savjetujuÊi svakog muπkarca,æenu i dijete da izbjegava zlo i izabere pravednost. »ak i nakon svojeg uznese-nja, Krist je nastavio“govoriti” preko apostola i Svetoga Duha.

U Izrekama je mudrost prikazana kao Ëista i naËelna osoba koja potiËe ljudeda izaberu pravednost (Izreke 8,1-8). Takvo oliËenje mudrosti i detaljna analizaKristove uloge u stvaranju i spasenju navodi nas na zakljuËak da je to zapravoKristov glas koji nam se obraÊa u 8. poglavlju Izreka. “Sasvim je jasno da je onajtko ovdje govori neka razumna, boæanska liËnost, i da tu nije rijeË o samojednoj osobini boæanske naravi, jer Mudrost ovdje ima osobnu imovinu i djela.Ta razumna, boæanska liËnost ne moæe biti nitko drugi do Boæji Sin osobno,kojem se naËela o kojima mudrost ovdje govori pripisuju u ostalim biblijskimtekstovima — a mi moramo dopustiti Svetom pismu da tumaËi samo sebe.”(http://www.biblegateway.com/resources/matthew-henry/Prov8.22-Prov8.31)

Osmo poglavlje Izreka sadræi Kristov nalog da izaberemo Njegov put i æivimo,ili da izaberemo put Njegovog neprijatelja i umremo.

ODGOVORITE1. Kako biste nekome tko nije vjernik objasnili razliku izmeu svjetovnog i

boæanskog razumijevanja mudrosti?2. Kako se osjeÊate znajuÊi da se u Izrekama 8 Krist obraÊa vama osobno?

Peter Musau, Nairobi, Kenija

Mudrost je prikazana kao Ëista i naËelna osoba.

34


Objasniti boæansku mudrost

LOGOSIzreke 8,1-31; 9,1-9.

Pouka za ovaj tjedan bavi se boæanskom mudroπÊu. Postoje i druge vrstemudrosti, ali one nisu boæanskog podrijetla. NaËin na koji mnogi ljudi sagleda-vaju mudrost priliËno se razlikuje od onoga kako je Biblija opisuje. Boæanskamudrost ima izvor u sveznajuÊem Bogu i mi je ne moæemo steÊi na isti naËinna koji stjeËemo druge vrste mudrosti ili znanja. Meutim, s vremenom moæemorazviti boæansku mudrost uËeÊi viπe o svojem æivotu i boæanskoj namjeri zanaπe postojanje. Dublje prouËavanje boæanske mudrosti otkriva njezinu vri-jednost, odnos izmeu mudrosti i stvaranja, potrebu opredjeljenja izmeu mu-drosti i ludosti i naπ odgovor na ta dva razliËita poziva.

Vrijednost boæanske mudrosti (Izreke 8,1-21)Vaæno je razumjeti da je prava mudrost rezultat straha Gospodnjeg i

posluπnosti Njegovom nauku. Ako tvrdimo da smo mudri a ipak ne slijedimoBoæje smjernice, onda ne posjedujemo boæansku mudrost. Mnogi ljudi brkajumudrost s posjedovanjem vlastitog miπljenja o neËemu odreenom. Takva mu-drost moæe se steÊi Ëitanjem knjiga i posjeÊivanjem predavanja.

Meutim, Biblija objaπnjava da nam boæanska mudrost daje sposobnost daæivimo pravedno i da izgradimo bolji odnos s Bogom. Bez te mudrosti mi nismou stanju znanje koje smo stekli obrazovanjem upotrijebiti na ispravan naËin.Cilj boæanske mudrosti je posluπnost Bogu. Prema tome, boæanska mudrostpoziva svakoga da prebiva u istini, da æivi pravedno i da izbjegava zlo (Izreke8,7.8.13).

Odnos izmeu mudrosti i stvaranja (Izreke 8,22-31)Salomonove Izreke objaπnjavaju da je mudrost postojala prije nego πto je

Bog postavio temelje Zemlji. To znaËi da je sve πto je Bog stvorio, ukljuËujuÊii nas, doπlo u postojanje po naredbi Boæje uzviπene mudrosti. Ta mudrost kojapotjeËe od Boga ista je ona koja nas upuÊuje na Boæji moralni Zakon. Nas, kaovrhunac Boæjeg stvaranja, mudrost poziva da izaberemo njezin put i æivimoæivotom koji je ugodan Bogu.

Kako moæemo steÊi tu boæansku mudrost? Svatko od nas treba potraæitiodgovor na to pitanje. Mnogi od nas smatraju da su postali mudri zato πto imajufakultetsku diplomu ili su se dokazali u odreenom zanimanju. Sa svjetovnogglediπta to bi moglo biti toËno. Meutim, mudrost koju trebamo imati kao Boæjadjeca ovisi o tome koliko smo posveÊeni razvijanju trajnog odnosa s Njim.

35

Opredjeljenje (Izreke 9)U 9. poglavlju Izreka mudrost i ludost prikazane su kao dvije potpuno razli-

Ëite æene, od kojih svaka upuÊuje svoj poziv. Mudrost je sazidala svoju kuÊu imarljivo radi u korist svojih gostiju s kojima velikoduπno dijeli znanje imaterijalna dobra. Ona ih stoga poziva: “Ostavite ludost, da biste æivjeli, i hoditeputem razboritosti.” (redak 6) Ludost je, meutim, suπta suprotnost mudrosti.Ona je buËna, neodgovorna i nesmotrena. Umjesto da naporno radi u koristsvojih gostiju, ona im nudi ukradenu hranu.

Iz ova dva prizora moæemo izvuÊi pouku da nam mudrost obeÊava æivot uizobilju, pun ljubavi, suosjeÊanja i zadovoljstva. Ludost nam, meutim, obeÊavasamo trenutaËno, kratkotrajno zadovoljenje. Mi mladi smo Ëesto pozvani da seopredijelimo izmeu mudrosti i ludosti. Molite se da izaberete put boæanskemudrosti koja vas osposobljava da naslijedite Boæje kraljevstvo.

Naπ odgovor na dva razliËita poziva (Izreke 9,7-10)Usporedili smo dva poziva koja se spominju u Izrekama 9,1-6. Svaki poziv

sa sobom donosi i posljedice koje izravno utjeËu na naπ æivot. Izreke nas pod-sjeÊaju da Êemo ako æelimo biti mudri, posluπati savjete mudrosti. Mudra osobaje otvorena za ukore i utjecaj Kristovog nauka. Ne moæemo tvrditi da smo mudriako ne sluπamo Njega i Njegove pouke. Ako izaberemo ludost, izgraivat Êemovlastito miπljenje koje mi moæda smatramo mudrim. To je razlog πto moramobiti otvoreni za boæanske ukore i popravljanje. Umjesto da se oslanjamo navlastito miπljenje, dopustimo Boæjoj rijeËi da bude naπ vodiË. Razmiπljajmo onjoj dan i noÊ.

“Mudrost se obraÊa naπoj savjesti. Ludost se obraÊa samo osjeÊaju zado-voljstva i æelji za njegovim trenutaËnim zadovoljenjem. I mudrost i ludost zahti-jevaju da se odluËimo odmah. Mi imamo Ëudnu sklonost da odgaamo donoπe-nje odluke, ali to je vrlo riziËno. Sa svakim danom koji prolazi sve je manjevjerojatno da Êemo donijeti odluku. Sa svakim danom koji prolazi postaje sveteæe donijeti ispravnu odluku. Sa svakim danom koji prolazi sve viπe slabi naπaodluËnost i spremnost da donesemo odluku.” (A. Maclaren, “The Choice ofWisdom”, http://sermonpreps.com/auth/maclaren/the_choice_of_wisdom.htm)

ODGOVORITE1. Objasnite razliku izmeu boæanske mudrosti i osobnog miπljenja.2. Zaπto Bog dopuπta da ludost postoji usporedo s mudroπÊu?3. Postoji li neki naËin da steknemo boæansku mudrost koja ne ukljuËuje

Gospodnji strah (Izreke 9,10)? Objasnite svoj odgovor.

Augenia N. Nzuve, Makueni County, Kenija

Dopustimo Boæjoj rijeËi da bude naπ vodiË. Razmiπljajmo o njoj dan inoÊ.

36


Savjet u vezi s boæanskom mudroπÊu

SVJEDO»ANSTVO1. o kraljevima 3; Jeremija 9,23.24.

Danaπnji krπÊani mogu nauËiti mnogo toga na temelju Salomonovog æivota,osobito kada je rijeË o mudrosti. “Salomon je bio pomazan i proglaπen kraljemtijekom zavrπnih godina kraljevanja svoga oca Davida, koji se odrekao prije-stolja u njegovu korist. Njegova je mladost mnogo obeÊavala, i po Boæjoj namjeritrebao je iÊi iz snage u snagu, iz slave u slavu postajuÊi stalno sve sliËniji Bogupo karakteru, nadahnjujuÊi tako i svoj narod da opravda sveto povjerenje kojemu je bilo ukazano kao Ëuvaru boæanske istine.” (Ellen G. White, Izraelskiproroci i kraljevi, str. 15)

Tako saznajemo da je u sili boæanske mudrosti Salomon uspjeπno vrπiosvoje duænosti kao voa Boæjeg svetog naroda. Bog koji je dao mudrost Salo-monu isti je Bog kojem i mi danas sluæimo, i On je spreman i sposoban uËinitii za nas isto πto je uËinio za njega. Mnogi mladi su zaokupljeni novcem,bogatstvom i materijalnom imovinom. Salomon je, meutim, gledao iznad takvihstvari. “Iako tek maglovito nasluÊujuÊi veliËinu odgovornosti koje su povezanes kraljevskim poloæajem, Salomon je shvatio da oni koji nose teπke terete mo-raju potraæiti savjet na Izvoru mudrosti ako æele uspjeπno izvrπiti svoje obveze....

Viπe od svakoga zemaljskog dobra, kralj je æelio mudrost i razum da bimogao obaviti djelo koje mu je Bog povjerio.” (Isto, str. 17)

“Mudrost koju je Salomon æelio viπe od bogatstva, Ëasti i dugog æivota, Bogmu je dao. Njegova molba da dobije bistar um, πiroko srce i blag duh bila jeusliπana.” (Isto, str. 19)

“Tijekom mnogih godina Salomonov je æivot bio obiljeæen odanoπÊu Bogu,poπtenjem i naËelnoπÊu, strogom posluπnoπÊu Boæjim zapovijedima. On je uprav-ljao svim vaænim pothvatima i mudro vodio sve poslove povezane s kraljev-stvom.” (Isto, str. 19)

Na osnovi Salomonovog æivota i mudrosti moæemo mnogo toga nauËiti otome kako boæanska mudrost moæe promijeniti neËiji æivot. Kada se predamoBogu i dopustimo Njegovoj mudrosti da radi u nama, moæemo se promijenititako da Njemu donesemo slavu i Ëast.

ODGOVORITE1. Da ste bili na Salomonovom mjestu, πto biste traæili i zaπto?2. Salomonovo shvaÊanje mudrosti obuhvaÊa bistar um, veliko srce i blag duh.

Objasnite πto svaka od tih pojedinosti znaËi vama kao mladoj osobi u potraziza mudroπÊu.

Jackline Mwende, Nairobi, Kenija

37


Stjecanje boæanske mudrosti

PRIMJENAJakov 1,5.

ProuËavajuÊi Izreke, saznajemo da je boæanska mudrost potrebna svakomkrπÊaninu. Ako æelimo pobijediti svijet u 21. stoljeÊu, mudrost mora upravljatinaπim mislima, rijeËima i postupcima. Trebamo si postaviti pitanje: “Kako mo-æemo steÊi mudrost?” Mnogi krπÊani misle da je mudrost neπto πto se moæesteÊi jednostavno tako πto Êemo se moliti za nju. Iako Biblija kaæe da Êemodobiti mudrost ako je zatraæimo od Boga u molitvi, ipak je skoro nemoguÊe dase netko pomoli uveËer i ujutro se probudi kao mudra osoba.

Kao πto saznajemo iz Izreka, poËetak mudrosti je razvijanje bliskog odnosas Bogom. Bez poπtovanja prema Njegovim poukama, nitko ne moæe steÊi boæan-sku mudrost. Bog ne moæe darovati mudrost u vakuumu. Mi moramo uËinitisvoj dio da bismo je primili. To podrazumijeva samoispitivanje, molitvu i razmi-πljanje i pozorno promatranje æivota drugih. Bog nam ne daje mudrost u skladus naπom naobrazbom ili vrstom posla kojim se bavimo. Bitno je samo poπtujemoli i slijedimo Njegove zapovijedi.

SljedeÊi koraci pomoÊi Êe nam da steknemo mudrost:Budimo ponizni. U Izrekama 8,5 mudrost se obraÊa onima koji Ëeznu za

veÊim znanjem i pronicavoπÊu. Mudri ljudi se ne oslanjaju na vlastito miπljenje.Oni crpe znanje iz drugih izvora kao πto su njihovi roditelji, uËitelji, pastori, iposebno Boæja rijeË.

Obratimo pozornost na glas mudrosti. Biblija otvoreno govori o poslje-dicama naπeg izbora bez obzira na to hoÊemo li se odluËiti za mudrost ili ludost.Put mudrosti je put æivota na kojem se nalazi sve ono dobro πto nebesko kra-ljevstvo moæe ponuditi. Ludost, s druge strane, nudi trenutaËno zadovoljstvokoje je kratkog vijeka i iza kojeg se krije smrt. Da bismo stekli mudrost, mora-mo paziti na Boæje pouke.

Donosimo ispravne odluke. Donoπenje loπih odluka Ëesto je naπa najveÊaslabost. Ipak, Bog nam dopuπta da sami odluËujemo jer On nije diktator. Imudrost i ludost pozivaju nas da im se pridruæimo. Na nama je da odluËimo kojiput Êemo izabrati. Ako posluπate glas mudrosti, donijet Êete ispravnu odlukuizabravπi Boæji put.

ODGOVORITEKakva je razlika izmeu mudre i lude osobe kada je rijeË o duhovnim pita-

njima?

Mary K. Mutuku, Makueni, Kenija

I mudrost i ludost pozivaju nas da im se pridruæimo.

38


Pouke od boæanske mudrosti

MI©LJENJEPonovljeni zakon 30,19.20.

Æivot nas mladih pun je aktivnosti. Studiranje zahtijeva velik dio naπegvremena. Neki od nas imaju karijeru u kojoj æele napredovati i obitelj o kojojse trebaju brinuti. Sasvim je moguÊe da Êe mnogima od nas biti teπko odvojitivrijeme za Boæje djelo. Meutim, kao adventistiËka mladeæ, mi bismo trebali bitizagovornici promjene koju On moæe uËiniti u druπtvu i u naπim ustanovama. Dabismo to doista i bili, potrebna nam je Boæja mudrost.

Naπ æivot je moæda pun obveza koje imamo na fakultetu, poslu ili kod kuÊe.Meutim, usred svega toga trebali bismo svakodnevno odvojiti vrijeme da slu-æimo Bogu, da prouËavamo Njegovu rijeË i da se molimo. Ono πto trebamorazumjeti jest da smo duæni u bilo kojem trenutku sluæiti Bogu tamo gdje senalazimo. Bez obzira na to jesmo li joπ uvijek na fakultetu ili veÊ radimo,najbolje vrijeme da Mu poËnemo sluæiti je upravo sada. Nama je potrebnaboæanska mudrost da bismo razumjeli koliko je vaæno da Boga stavimo na prvomjesto u svojem æivotu. Ako imamo tu mudrost, stavit Êemo Ga ispred svojihstudija, obitelji i karijere. Sveti Duh Êe nam pomoÊi da izaberemo ono πto jeispravno u Njegovim oËima.

I Mudrost i Ludost pozivaju nas da svratimo u njihovu kuÊu, i obje namneπto obeÊavaju. Salomonove Izreke uËe nas kako se odluËiti izmeu Mudrostii Ludosti. Ako smo mudri, izabrat Êemo Mudrost, a ne Ludost. Boæanska mu-drost osposobljava nas da postavimo granicu izmeu onoga πto je dobro i onogπto je zlo i pomaæe nam da izgradimo odnos s Bogom. Glavna misao naπe poukeza ovaj tjedan jest da Bog svima podjednako daje moguÊnost da izaberu komeÊe sluæiti.

Kao πto je Bog savjetovao Izraelcima preko Mojsija i Joπue, tako boæanskamudrost i nas poziva da izaberemo stazu pravednosti. Ako smo mi kao Crkvapozvani da druge vodimo Kristu, onda moramo primiti mudrost od Boga dabismo ostvarili svoj cilj kao nositelji duhovnog buenja. Boæanska mudrost radiruku pod ruku sa Svetim Duhom da bi nam dala silu da nadvladamo zlo. Bez tesile ne bismo se imali Ëime obraniti od avola.

ODGOVORITE1. Kako moæete znati posjedujete li boæansku mudrost?2. Zaπto mi kao Crkva moramo imati boæansku mudrost?3. Ako smo struËnjaci u svojem zanimanju, je li nam i dalje potrebna mudrost?

Objasnite svoj odgovor.

Josephine Mwilu, Nairobi, Kenija

Bog svima podjednako daje moguÊnost da izaberu kome Êe sluæiti.

39


Mudrost vam je nadohvat ruke

ISTRAÆIVANJEIzreke 3,13.

ZAKLJU»AKBog je temelj i izvor sveukupne istine, a mudrost je istina kakva je u Bogu.

Bog je darovatelj mudrosti, stoga, kad On zakuca na vrata vaπeg srca, a vi ihodluËite otvoriti, ne primate samo Njega kao svojega Gospodina i Spasitelja, veÊistodobno priznajete i da je On Istina i Mudrost. Zar nije divno kad pomislite daako zatraæite mali (ili veliki) dio mudrosti koju On posjeduje, moæete postatidionici Njegove mudrosti?

RAZMOTRITEu Pronaite novi hobi. PoËnite svirati gitaru, isprobajte nove kulinarske rece-

pte, nauËite neki strani jezik. Dok to budete Ëinili, molite se Bogu za mu-drost da biste mogli uËiti i napredovati u toj vjeπtini.

u ProuËite sloæene osobine svojeg telefona, bilo da se radi o mobilnom ilifiksnom ureaju. Razmislite koliko je mudrosti bilo potrebno njegovim tvor-cima da bi ga napravili, a onda se zapitajte koliko je viπe mudrosti bilopotrebno Bogu da nas stvori tako sloæenima.

u Preuredite svoju sobu u studentskom domu ili kod kuÊe. Ako je dopuπteno,obojite zidove drugom bojom, stavite drugaËije zavjese ili rolete, ili jedno-stavno drugaËije rasporedite namjeπtaj. Neka vam vaπ cimer ili braËni drugpomogne, jer su dvije glave obiËno pametnije od jedne.

u Tijekom pauze za ruËak proËitajte tekst u Jakovljevoj poslanici 1,5-8 zaje-dno s vaπim kolegama ili drugovima iz razreda. Razgovarajte o tome πtoBiblija kaæe o razlici izmeu vjerovanja u Boga i sumnji u Njegovu obeÊanumudrost.

u Molite se za to obeÊanje. RijeË “mudrost” u nekim prijevodima Biblije spo-minje se 215 puta. Izaberite dva ili tri takva retka i molite se nad njimatijekom Ëitavog dana.

u Igrajte igru “probijanja leda” na bogosluæju u petak uveËer. Uzmite πtopericui dajte svakoj osobi 30 sekundi da opiπe πto mudrost i/ili istina za nju znaËe.To je odliËan naËin da se meusobno poveæete i upoznate u intelektualnomi duhovnom smislu.

POVEÆITEIzreke 4,7; Propovjednik 2,13; Luka 2,39.40.Ellen G. White, Pastoral Ministry, str. 217, 218; Prayer, str. 40.Arthur L. Bietz, The Wise Have It.

Cam Biakabutuka, Zair, Kongo

40



Blagoslovi pravednika

“Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta opakihkriju nasilje.” (Izreke 1,6)

41


Glasnije od rijeËi

UVODIzreke 10-13.

KrπÊanski sastav For King & Country napisao je i izvodi pjesmu pod naslo-vom “The Proof of Your Love”. Moæete je posluπati ako odete na link: http://www.youtube.com/watch?v= OgqYYk-0wDs. Dvojica braÊe koja Ëine ovaj sastav uspje-la su izraziti u ovoj pjesmi ono o Ëemu sam ja u stanju satima razmiπljati i pitatise: ©to zapravo znaËi kad kaæemo da naπ æivot treba biti dokaz Boæje ljubavi?»esto tehnologija nepotrebno zaokuplja naπ æivot dok nam obitelj, prijatelji iprofesori neprestano postavljaju pitanje koji je naπ cilj u æivotu. Zatim, tu jeposao koji nikako da zavrπimo ili mnogobrojni πkolski zadatci. Sve to katkadËini da zaboravimo da je i sadaπnjost ispunjena blagoslovom poznavanja Kristakao naπeg Spasitelja. Doista, ti blagoslovi su dokaz Njegove ljubavi. Bog nam ihπalje kada æivimo u skladu s Njegovom voljom.

A kako moæemo æivjeti u skladu s Njegovom voljom? U Izrekama 10—13rijeËi “pravednik” i “pravednost” mogu se naÊi viπe od trideset puta. HebrejskarijeË sedeq znaËi “pravednost”, πto moæe isto tako biti sinonim za “pravdu” i“poπtenje”. (The Seventh-day Adventist Bible Dictionary, 2. izd., Righteousness)Krist æeli da æivimo dobrim, Ëistim æivotom. On æeli da budemo poπteni i pra-vedni prema svima. Na taj Êemo naËin predstaviti Njegovu blagu i iskrenu ljubav.Tako Êemo primiti blagoslov i mudrost od Boga da bismo mogli slijediti Njegovezapovijedi i napredovati u æivotu.

Kada æivimo u skladu s Boæjim zapovijedima, naπ æivot postaje dokaz Njego-ve ljubavi prema nama. Ipak, joπ uvijek ostaje pitanje kako slijediti Boæje za-povijedi. Sveti Duh koji boravi u nama osvjedoËuje nas u grijeh i potrebu zapravednoπÊu. Tada nam On pomaæe da æivimo pravednim æivotom. To “biti iËiniti” nije uvijek lako. To zahtijeva nepokolebljivu vjeru i posluπnost. »esto jemnogo lakπe reÊi da Êemo biti vjerni, nego doista to biti. Nikad neÊu zaboravitikako mi je majka govorila: “Djela govore glasnije od rijeËi.” Koliko god sam utinejdæerskim godinama pokuπavala zanemariti njezinu mudrost, sad uviam daje bila u pravu.

Stoga vas ovaj tjedan pozivam da otkrijete πto znaËi æivjeti pravednim æivo-tom za Krista i da obratite pozornost na Njegovu ljubav i blagoslove kojimaispunjava vaπ æivot. Neka vaπ æivot bude dokaz Njegove ljubavi. Kada poËnemoodgovarati na Boæju ljubav, naπ æivot Êe govoriti mnogo viπe nego πto bi rijeËiikada mogle.

Emily Wood, Platte City, SAD

Neka vaπ æivot bude dokaz Njegove ljubavi.

42


Anatomija pravednika

LOGOSIzreke 10; 11.

Kakvo je znaËenje te rijeËi? (Izreke 1,1.2)RijeË “pravednost”, ili sedeq na hebrejskom ima viπestruko znaËenje. Ona

moæe znaËiti “pravednost”, “ispravnost”, “poπtenje”, “poboænost”, “pravdu” i“pravedno djelo” (The Seventh-day Adventist Bible Dictionary, 2. izd., Right-eousness). Ove definicije bacaju svjetlo na utjecaj koji pravednost moæe imati nanaπ æivot i æivot ljudi s kojima dolazimo u dodir. Kako je uzviπen poziv dabudemo pravedni! I koliko je to moæda u istoj mjeri nedostiæan cilj! Ipak, poukaza ovaj tjedan bavi se samom tom rijeËju i njezinom primjenom u naπem æivotuvienom iz kuta knjige Izreka koju je napisao Salomon.

Mala rijeË, velik utjecaj (Izreke 10)Iako definicije mogu biti od pomoÊi, kao πto je gramatika za jezik, ilustracije

i primjeri mogu biti joπ mnogo korisniji. Stoga prepoznajmo koje je karakteri-stike pravednosti Salomon naveo u svojoj knjizi. Kako prema njemu izgledaju“pravednici”?

U Izrekama 10 navodi se pet odlika pravednih ljudi:

1. “Blagoslovi su nad glavom pravedniku.” (Izreke 10,6)2. “Spomen pravednikov ostaje blagoslovljen.” (redak 7)3. “Pravednikova su usta izvor æivota.” (redak 11)4. “Pravednikov je jezik odabrano srebro.” (redak 20)5. “Pravednikove su usne hrana mnogima.” (redak 21)

Razmotrimo sada te odlike da bismo vidjeli πto moæemo nauËiti o toj osobinikoja je tako visoko cijenjena pred Bogom. “Pravednik” je ona osoba koja jeblagoslovljena i koja zauzvrat blagoslivlja druge. Pravedna osoba je mudra, iz-govara znaËajne rijeËi da bi njima ohrabrila i “hranila” druge. Ovo je divna slika“pravednosti” koja se pokazuje u stvarnom æivotu.

Kada je rijeË o pravednosti, nije toliko bitno πto smo postigli, veÊ πto Ëinimos onim πto nam je Bog dao. Dostizanje pravednosti je izgleda povezano s (1)naπom spremnoπÊu da dopustimo Bogu da nas vodi i (2) naπom odlukom da Gaslijedimo. Blagoslove koji iz toga proizlaze ne treba zadræavati za sebe. Naprotiv,treba ih dijeliti u onoj mjeri u kojoj ih i primamo od Boga. Kakav dar! Kakvaodgovornost!

Definiranje odlika pravednosti (Izreke 10; 11)Da bismo znali posjedujemo li Bogom danu “pravednost”, potrebno je da na

osnovi Boæje rijeËi prepoznamo njezine odlike. Naπ pristup prouËavanju Biblijeuvijek treba podrazumijevati sljedeÊe pravilo: “Ako je neπto vaæno Bogu, jasno

43

je izneseno u Njegovoj RijeËi.” Dakle, koristeÊi se ovim pristupom, u 10. i 11.poglavlju Izreka moæemo pronaÊi osamnaest odlika pravednih ljudi:

1. Pravednici su izbavljeni od smrti (10,2).2. Oni ne gladuju (10,3).3. Pravednost donosi æivot Boæjem narodu (10,16).4. “PravedniËka se æelja ispunjava.” (10,24)5. Oni su na “vjeËnom temelju” (10,25).6. OËekuje ih radost (10,28).7. Put je Gospodnji njihovo utoËiπte (10,29).8. Pravednik se neÊe “nikad pokolebati” (10,30).9. Oni su bezazleni, a to zauzvrat “utire njihov put” (11,5).10. Pravednost ih izbavlja od zla (11,6).11. Oni se izbavljaju “iz nevolje” (11,8).12. Znanje ih izbavlja od zlih rijeËi (11,9).13. Kada pravednik sije pravdu, “ima sigurnu nagradu” (11,18).14. Oni idu u æivot (11,19).15. Oni Êe se izbaviti (11,21).16. Njihova æelja je samo dobro (11,23).17. Pravednici “uspijevaju kao zeleno liπÊe” (11,28).18. Njihov je plod drvo æivota (11,30).

Pravednost je Boæji dar svima koji ozbiljno prihvate poziv da Ga slijede. Nekiod nas se mogu naÊi u kuπnji da zadræe za sebe blagoslove koji dolaze spravednoπÊu. Meutim, Bog poziva pravedne da upotrijebe te blagoslove kako biblagoslovili druge. Tako je glasio Boæji poziv Njegovom “pravednom” sluzi Ab-rahamu: “Blagoslovit Êu te ... i sam Êeπ biti blagoslov.” (vidi Postanak 12,1-3)Isti poziv Bog upuÊuje svakome od nas danas: “Zato πto ste me spremni vjernoslijediti, proglaπavam vas pravednim, poπtenim, poboænim, pouzdanim i be-zazlenim, da biste mogli dobiti moje blagoslove i blagoslivljati druge.” (vidiMarko 16,15)

Pravednost, dakle, nije neπto πto treba postiÊi, veÊ neπto πto treba dijeliti;nije neπto πto treba ostvariti, veÊ neπto πto treba upotrijebiti da bismo blagosliv-ljali druge; nije neπto πto treba Ëuvati, veÊ razdijeliti na slavu Bogu. I, konaËno,postizanje pravednosti nije cilj, veÊ naËin da æivimo za Isusa cijelim svojimbiÊem.

Rich Carlson, Lincoln, SAD

Postizanje pravednosti nije cilj, veÊ naËin da æivimo za Isusa cijelimsvojim biÊem.

44


Gledati na nagradu


“Prvi korak na æivotnom putu jest da svoj um usredotoËimo na Boga, da namNjegov strah bude stalno pred oËima. »ak i samo malo udaljavanje sa stazepoπtenja donosi posljedice i otvara vrata sljedeÊoj kuπnji. ...

Zapovjeeno nam je da ljubimo Boga iznad svega, a svoje bliænje kao samesebe, ali svakidaπnje æivotno iskustvo pokazuje da se taj zakon ne poπtuje.”(Ellen G. White, The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 3, str.1158)

Osim teksta koji smo prethodno naveli, Ellen G. White je izabrala sljedeÊebiblijske citate da bi opisala naπ odnos s Bogom i blagoslove koje On dajepravednima:

“‘Odbacimo od sebe svako breme i grijeh koji lako zavodi, te ustrajno trËimona utakmici koja nam je odreena! Uprimo pogled u zaËetnika i zavrπitelja vjere,u Isusa.’ (Hebrejima12,1.2) Zavist, zloba, zle misli, klevetanje, lakomost — to subremena koja krπÊanin mora odbaciti da bi mogao uspjeπno trËati utrku zabesmrtnost. Bez obzira na ærtvu, treba odloæiti svaku naviku ili postupak kojivodi grijehu i nanosi sramotu Kristu.” (Djela apostolska, str. 196)

“Jer vi ste mi svjedoci, rijeË je Jahvina, i moje sluge koje sam izabrao, dabiste znali i vjerovali i uvidjeli da to sam ja. Prije mene nijedan bog nije bionaËinjen i neÊe poslije mene biti. Ja, ja sam Jahve, osim mene nema spasitelja.Ja sam prorekao, spasio i navijestio, i nema meu vama tuinca! Vi ste misvjedoci, rijeË je Jahvina, i ja sam Bog.” (Izaija 43,10-12)

“Ja, Jahve u pravdi te pozvah, Ëvrsto te za ruku uzeh; oblikovah te i postavihte za Savez narodu i svjetlost pucima, da otvoriπ oËi slijepima, da izvedeπ suænjeiz zatvora, iz tamnice one πto æive u tami.” (Izaija 42,6.7)

“Prednost je svakog krπÊanina ne samo da oËekuje, veÊ i da ubrza dolazaknaπega Gospodina Isusa Krista (2. Petrova 3,12). Kad bi svi koji nose Njegovoime nosili rodove Njemu na slavu, kako bi brzo cijeli svijet bio zasijan sjeme-nom Evanelja! Brzo Êe sazreti posljednja velika æetva i Krist Êe doÊi da prikupidragocjeno zrno.” (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 39)

ODGOVORITENa koji naËin u svojem osobnom odnosu s Bogom moæemo imati koristi od

svjedoËenja drugima?

Melissa Schiffbauer, Apopka, SAD

“Zapovjeeno nam je da ljubimo Boga iznad svega, a svoje bliænje kaosame sebe...”

45


»iju odjeÊu nosite?

DOKAZPostanak 49,26; Ponovljeni zakon 33,16; Psalam 10,17.18; 32,1; Izaija 64,6.

“Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta opakih kriju nasilje.” (Izreke10,6) Neπto sliËno Ëitamo u Postanku 49,26, i ponovno u Ponovljenom zakonu33,16, gdje Jakov blagoslivlja svojeg miljenika Josipa. Bog, naπ Otac i Kralj, æelii nas blagosloviti jer smo Njegova djeca.

Drugi dio 6. retka u Izrekama 10 kaæe nam da “usta opakih kriju nasilje”.Hebrejska rijeË za “kriti” je kaseh. (F. Brown, S. Driver, and C. Briggs, TheBrown-Driver-Briggs Hebrew and English Lexicon, str. 491)

Ta rijeË Ëesto opisuje ulogu odjeÊe. Ona se isto tako Ëesto koristi i u nega-tivnom smislu, kao πto vidimo u ovom retku, ali moæe imati i pozitivno znaËenjekao u Psalmu 32,1, koji nam kaæe da Bog pokriva naπ grijeh. To je ono na πtose æelimo usredotoËiti u ovoj pouci.

Kao πto vidimo u Psalmu 32,1, zli pokuπavaju prikriti svoja djela, ali to samodovodi do nasilja. Koliko god se trude, i dalje ostaju nasilni. Prema Izaiji 64,5,“sva [je] pravda naπa ko haljine okaljane”. Mi ne moæemo sebe opravdati predBogom; to moæe uËiniti Krist za nas. Kada Mu dopustimo da nas obuËe u svojupravednost, mi postajemo blaæeni, kao πto piπe: “Blaæen onaj kome je grijehotpuπten, kome je zloËin pokriven!” (Psalam 32,1) Dakle, vidimo i iz Psalama iiz Izreka da naπ pravi blagoslov ne potjeËe ni od Ëega πto smo mi uËinili, veÊod onoga πto je Bog uËinio za nas.

Moramo se osloniti na Boga i Njegovu milost da nas pokrije. Mi smo pokri-veni ili Njegovom miloπÊu ili vlastitim bezuspjeπnim pokuπajima da spasimosebe. U Izrekama 10 vidimo da Êe oni koji su obuËeni u spasenje blagoslivljatidruge, dok Êe oni koji se pokuπavaju sami spasiti biti zaboravljeni i nestatizauvijek. Pravedni nose odjeÊu Kristove pravednosti i zato su pravedni. »ijuÊemo odjeÊu mi danas obuÊi?

ODGOVORITE1. ©to mislite, zaπto smo mi toliko opsjednuti æeljom da prikrijemo svoje grije-

he?2. Kako izgleda æivot onih koji su pokriveni Kristovom pravednoπÊu? ©to znaËi

biti obuËen u haljine poroËnosti?3. Kako izgleda blagoslov nad vaπom glavom? Kako Bog Ëini da se osjeÊate kao

Njegov sin ili kÊi? Ili, joπ bolje, kako moæete predstaviti Boga kao Njegovodijete?

A. J. Derc, Lincoln, SAD

»iju Êemo odjeÊu mi danas obuÊi?

46


Ne zavaravajte se

PRIMJENAIzreke 10,14; 11,3; 29,11.

»esto pomislimo da Biblija biljeæi samo neke zanimljive priËe i dogaaje kojinemaju nikakve veze s naπim svakidaπnjim æivotom. Meutim, ako postoji nekaknjiga u Bibliji koja ima konkretnu primjenu u naπem æivotu, onda su to Izreke.Salomon nam tu daje mnoge mudre savjete. U 3. retku 13. poglavlja on kaæe:“Tko Ëuva usta svoja, Ëuva æivot svoj, a tko nesmotreno zbori, o glavu mu je.”Taj redak sadræi dobro poznatu filozofiju koja se, naæalost, katkad ne primje-njuje. Poznato je da se uglaeno ponaπanje djelomiËno sastoji u tome da ko-ristimo pristojan rjeËnik i budemo uËtivi. Na taj naËin ono πto govorimo ima veÊiutjecaj. Salomon nas ovim tekstom upozorava da ne smijemo dopustiti da iznaπih usta izlaze ruæne rijeËi jer Êemo zbog toga imati probleme.

U danaπnjem druπtvu postoji veliki pritisak da sve radimo na svoju ruku netraæeÊi pomoÊ. To moæemo zapaziti u trenutku kad netko prolazi kroz teπkoÊe,a psiholozi mu preporuËuju knjige i tehnike za samopomoÊ kako bi ih prevla-dao. Meutim, Biblija ima potpuno suprotan stav u vezi s tim.

1. Tekst u Izrekama 28,26 kaæe nam da se ne oslanjamo na sebe, veÊ dabudemo mudri i oslonimo se na Boga. Jedino nam On moæe pomoÊi da uspijemou æivotu. Meutim, treba imati na umu da Boæje shvaÊanje uspjeha moæe bitipotpuno razliËito od naπeg.

2. U Izrekama 13,20 piπe da se, ako æelimo biti uspjeπni u æivotu, moramookruæiti dobrim ljudima koji Êe nam pomoÊi da rastemo u spoznaji Boga. Tre-bamo se druæiti s mudrim, Ëasnim ljudima, jer je Ëinjenica da poËinjemo liËitina one s kojima se druæimo.

Podrazumijeva li to da se moramo odvojiti od izvjesnih ljudi? Ne mora zna-Ëiti. Kada prouËavamo Isusov æivot, shvaÊamo da se On nije odvajao od ljudi. Onnije odbacio ni farizeje ni razbojnike. Ali Njegov najuæi krug prijatelja, ljudi skojima je provodio najviπe vremena, bili su ljudi koji su uËili od Njega.

ODGOVORITE1. Razmislite o svojem æivotu. Na koji naËin drugi ljudi utjeËu na vas?2. Kako moæete voljeti ljude na naËin na koji ih Isus voli, a ipak se dræati

podalje od onih koji vas odvlaËe od Boga?

Emilian Grigore, Lincoln, SAD

Boæje shvaÊanje uspjeha moæe biti potpuno razliËito od naπeg.

47


Usne razumnih

MI©LJENJEIzreke 10,11-14.

Proπle se godine jedna moja prijateljica odluËila prijaviti za literarno-evan-eoski program koji se u Kaliforniji organizira svakog ljeta i traje deset tjedana.Moja prijateljica se molila u vezi s tim i osjetila da je Bog poziva da zadobivaduπe za Njega. Kako moæemo bolje svjedoËiti, ako ne na prvim crtama bojiπnice!Stoga je nestrpljivo oËekivala odgovor od svojih voa. Meutim, postojao jejedan problem — njezin jezik. Sara je odrasla u obitelji Ëiji Ëlanovi nikad nisulijepo govorili jedan s drugim. Zato je i za nju bilo sasvim normalno da govorigrube rijeËi.

Saru svi vole i ona voli sve, ali onaj tko bi je sluπao sa strane, lako bi jemogao, na osnovi njezinih rijeËi, pogreπno procijeniti. Meutim, kada prodajeteliteraturu, 99% vremena provodite u razgovoru s ljudima na ulici ili pred njiho-vim vratima i Sara je znala da Êe, ako æeli biti dobar Kristov predstavnik, moratipromijeniti neπto u svojem æivotu. Morat Êe svoje rijeËi predati Bogu da bi semogla izraæavati na takav naËin koji Êe ljudima omoguÊiti da saznaju neπto viπeo Njemu i Njegovoj spasonosnoj milosti.

Tekst u Izrekama 10,11 kaæe da su “pravednikova usta izvor æivota, a opa-komu usta kriju nasilje”. “RijeËi mudrosti, savjeta i osvjedoËenja silaze s usanadobrih. Kao osvjeæavajuÊi potok, te rijeËi, ako ih drugi prime i posluπaju, do-nose novi æivot i rast. Velika je Ëast za pravednika da bude opisan na taj naËin,jer je i za samog Boga reËeno da je izvor æive vode (Psalam 36,9; Jeremija 2,13).”(The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 3, str. 978)

Naπe su usne stvorene da bi prenosile drugima Boæju mudrost, ali bezboæ-nici, zato πto nisu mudri, koriste svoje usne za ogovaranje. Baπ kao πto je mojaprijateljica Sara trebala povesti raËuna o tome da njezine rijeËi proslavljaju Bogadok kolportira, i mi moramo povesti raËuna o rijeËima koje izgovaramo. “Nausnama razumnoga nalazi se mudrost.” (Izreke 10,13) Neka rijeËi koje izgovara-mo budu nadahnute Svetim Duhom i svjedoËe o Boæjem kraljevstvu.

ODGOVORITE1. Razmislite o rijeËima koje izgovarate. Uzdiæu li one ljude oko vas ili ih

navode na pad?2. Mogu li ljudi na osnovi vaπeg govora zakljuËiti da ste stajali u podnoæju

kriæa?

Brittany Thacker, Fresno, SAD

Naπe su usne stvorene da bi prenosile drugima Boæju mudrost.

48


Ne gomilajte!

ISTRAÆIVANJEIzreke 10; 11.

ZAKLJU»AKBog izlijeva dar pravednosti na æivot svih onih koji Ga slijede. Neki darovi

su vaæni samo za onoga tko ih prima, ali dar pravednosti se dijeli s drugima. ©toviπe Boæja pravednost ispunjava naπ æivot, manje prostora ostaje za sebiËnosti samoæivost. Kao πto On blagoslivlja naπ æivot, tako i mi trebamo blagoslivljatidruge. Na taj naËin mi slavimo, hvalimo i veliËamo naπega Boga, Stvoritelja iOtkupitelja. Pravednost nije sama sebi svrha. Ona je sredstvo koje nam On dajeda bismo u potpunosti æivjeli za Isusa.

RAZMOTRITEu Zapiπite pet suvremenih izreka koje objaπnjavaju πto u 2015. godini znaËi

æivjeti pravedno.u Pronaite fotografije u novinama i Ëasopisima koje doËaravaju pravednost.

©to vam zastupljenost takvih fotografija govori o tome kako svijet gleda napravednost?

u Markerom napiπite “Ti si pravedan/pravedna” uz rub ogledala koje Ëestokoristite. Kada ugledate svoj odraz u njemu, sjetite se pravednih djela kojaste uËinili i zahvalite Bogu πto vas je nadahnuo i pomogao vam u tome.

u Osmislite neku nagradu ili priznanje za troje ljudi Ëiji je pravedan æivotutjecao na vas. UruËite im je i objasnite im na koji su naËin blagoslovili vaπæivot.

u Ostavite nepokriveni komadiÊ kruha na tanjuru tri dana. Pogledajte ga iopipajte svakog dana. Na koji je naËin ono πto se s nama dogaa kad pra-vednost nagomilavamo samo za sebe sliËno onome πto se dogaa s timkruhom?

u Blagoslovite nekoga na praktiËan naËin: operite mu auto, oËistite snijeg,ispecite kruh, priËuvajte djecu itd. MoguÊnosti su neograniËene!

POVEÆITEPonovljeni zakon 10,12.13; Izaija 58; Mihej 6,8.Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, 4. poglavlje.Stuart Tyner, Searching for the God of Grace.Philip Yancey, What’s So Amazing About Grace?

Audrey Andersson, St. Albans, Velika Britanija

49


Pouka 631. sijeËnja—7. veljaËe 2015.

Ono πto vidite nije ono πtodobivate

“Luaku se Ëini pravim njegov put, a mudar Ëovjek sluπasavjete.” (Izreke 14,13)

50


Kako sam bila luda!

UVODIzreke 14,27.

Dok smo jedne subote neki prijatelji i ja razgovarali o vaænosti malih sku-pina, jedna djevojka je spomenula da skupina kojoj ona pripada prouËava Iz-reke. To me je potaknulo da ih i ja poËnem prouËavati. Jesu li Izreke jedna odnajviπe zapostavljenih biblijskih knjiga? Nikad nisam smatrala da je ona vaænijaod, recimo, evanelja. Meutim, Ëinjenica je da su sve biblijske knjige vaæne zanaπe duhovno blagostanje.

SjeÊam se da sam, kad sam konaËno poËela prouËavati Izreke, osjetila kriv-nju. Prema toj knjizi, ja sam bila u kaosu! Osjetila sam kako Boæja mudrostispravlja zanemarene mane mojeg karaktera. Dok sam Ëitala, postavljala samsebi pitanja kao πto su: Razumijem li ja li πto znaËi savjet: “A svrh svega, Ëuvajsvoje srce” (Izreke 4,23)? Ili jesam li ja kao “grad razvaljen i bez zidova” (Izreke25,28)?

Moæda je jedna od najvaænijih istina koje moramo priznati da smo duhovnoslijepi. Razumijevanje i prihvaÊanje Ëinjenice da nam je potrebna Boæja mudrostod kljuËne je vaænosti ako æelimo rasti u Kristu. Uvidjeti da smo duhovno slijepitek je prvi korak. Nakon toga dolazi priznanje i bolan proces promjene.

Biblija se katkad koristi metaforama da bi objasnila izazove s kojima sekrπÊani susreÊu u svijetu. Tekst u 1. Petrovoj 5,8 objaπnjava da je avao naπsuparnik i da “obilazi kao riËuÊi lav, traæeÊi koga da proædere”. Tekst u Efeæa-nima 6,11 poziva nas da se obuËemo u sve oruæje Boæje, a Matej 24,24 tvrdi dabi, kad bi bilo moguÊe, i sami izabrani bili prevareni! Samo taj tekst je dovoljanda shvatimo koliko nam je potrebna mudrost koju iznose Izreke.

Ovog Êemo tjedna prouËavati savjete koje nam nude Izreke u vezi s prijeva-rom. Razgovarat Êemo o tome kako moæemo ostati dovoljno blizu Isusu da nebismo bili prevareni. Krivo mi je πto nisam prije poËela prouËavati ovu knjigujer bi mi ona pomogla da izbjegnem neke teπkoÊe s kojima se sada suoËavam.Ali hvala Bogu za Njegovu milost! On dopuπta da prolazimo kroz nevolje, ali jeuvijek pokraj nas kada Ga pozovemo u svoje srce.

Boæju neprocjenjivu mudrost nikad nemojte prouËavati odvojeno od Njegoveljubavi prema vama. Razmiπljajte uz molitvu o Njegovom nauku i svjesno gaprimjenjujte u svojem æivotu.

Zelinda Sealy-Scavella, Toronto, Kanada

Ali hvala Bogu za Njegovu milost!

51

Nedjelja, 1. veljaËe

Vatreni pogled ljubavi

DOKAZIzreke 15,3.

»ega to ima u ljudskim oËima? Zaπto nam neËiji pogled moæe toliko togareÊi? OËi mogu izraziti radost, tugu i bol a da se ne izgovori nijedna rijeË. UOtkrivenju Ëitamo da su Boæje oËi “plamen ognjeni” (Otkrivenje 19,12). Biblijaotkriva da taj plamen prikazuje ljubav. “Stavi me kao znak na srce, kao peËatna ruku svoju, jer ljubav je jaka kao smrt, a ljubomora tvrda kao grob. Æar jenjezin kao æar vatre i plamena Jahvina.” (Pjesma 8,6)

Nevini mladiÊ objeπen je na drvo i proklet prema izraelskom zakonu (Po-novljeni zakon 21,23). On je postao grijeh za Ëitav ljudski rod, a s tim i oliËenjezla u Boæjim oËima. Ipak, Bog je s ljubavlju gledao na Spasitelja koji je poniogrijeh. Iako su za Njega mislili da je ranjen, da Ga Bog bije i muËi; iako se i samosjeÊao napuπtenim, OËev pogled i dalje je poËivao na Njemu.

Isus nije poËinio nikakav grijeh i kada je povikao: “OËe, oprosti im”, i: “Boæemoj, Boæe moj, zaπto si me ostavio” (Luka 23,34; Marko 15,34), Bog Ga je Ëuo.“Jer Gospodin ima oËi na pravednicima i uπi svoje priklanja molitvama njiho-vim.” (1. Petrova 3,12)

I naπ Spasitelj se u vjeri — jer nije mogao vidjeti OËevo lice — uhvatio zaOËevu ljubav. On je odræao zapovijedi svojeg Oca. Ispio je Ëaπu. I Bog nijesklonio pogled sa svojeg napaÊenog Sina. “Oko je Jahvino nad onima koji ga seboje, nad onima koji se uzdaju u milost njegovu.” (Psalam 33,18)

Zaπto je Isus uËinio to za nas? Mi smo krivi za prolijevanje Kristove drago-cjene krvi, ali Njegova smrt nas je otkupila od grijeha, a Njegov æivot nas pokrivapravednoπÊu. “On koji osobno u svom tijelu naπe grijehe uznese na kriæ da mi,umrijevπi svojim grijesima, æivimo pravednosti; on Ëijim ste modricama izlijeËe-ni.” (1. Petrova 2,24)

ODGOVORITE1. Koje nam je posebne primjere Isus ostavio o tome kako se hodi po vjeri, a

ne po vienju?2. Zaπto Bog odvraÊa svoje lice od zlih (Izaija 59,1.2)?3. ZahvaljujuÊi Isusovoj ærtvi, mi moæemo biti opravdani u Gospodnjim oËima.

©to Êete uËiniti da biste Mu se oduæili? Kako Êete se vladati?

Gabrielle A. Baker, Gassaway, SAD

On je ispio Ëaπu. I Bog nije sklonio pogled sa svojeg napaÊenog Sina.

52

Ponedjeljak, 2. veljaËe

Samo Bog zna

LOGOSIzreke 3,5.6; 16,9.25.

Boæja nadmoÊ (Izreke 16,9)Ljudi imaju svoje snove, æelje i ambicije. Bog nam je dao tu jedinstvenu

sposobnost da postavljamo ciljeve i njegujemo æelje u svojem srcu. To je poka-zatelj da smo naËinjeni na Njegovu sliku. Sasvim je prirodno πto moæemo osmi-sliti korake koje trebamo poduzeti da bismo ostvarili svoje snove. Meutim,kada smo prepuπteni vlastitom razmiπljanju, mi Ëesto zloupotrijebimo svojesposobnosti i krenemo stazom samouniπtenja.

Ljudi Ëesto misle da znaju πto je najbolje za njih. U prvi mah to izgledasasvim logiËno. Na kraju krajeva, zar to nije moj æivot? VeÊina ljudi je svjesnavlastitih æelja i planova, onoga πto im se svia, a πto ne. Mnogi imaju priliËnodobru predodæbu o vlastitim ograniËenjima, jakim stranama i slabostima. Me-utim, kada razmislimo o Boæjim sposobnostima, uviamo da one uvelike nad-maπuju naπe. On vidi kako se ljudska povijest odvija od poËetka do kraja,ukljuËujuÊi i zamrπenost naπeg svakidaπnjeg æivota i naπe najskrivenije misli(Psalam 139,13-16). Naravno, to se moæe i oËekivati s obzirom na to da je Onnaπ Stvoritelj. ©toviπe, naπa ograniËenja nestaju kada nas On opskrbi svojomsilom (Izaija 40,28; Filipljanima 4,13; Efeæanima 3,20). Ako je Bog jedini koji sveto moæe, onda nitko osim Njega ne moæe upravljati naπim koracima.

OdvraÊanje od naπih putova (Izreke 16,25)Biblija jasno kaæe da se ljudi raaju u grijehu (Psalam 51,7; Rimljanima

5,12). Ako naπe srce i um nisu djelovanjem Svetoga Duha preobraæeni u Kri-stovo obliËje, mi smo po naravi skloni da sluæimo svojim sebiËnim, greπnimæeljama. Mi i ne uviamo uvijek koliko su naπi putovi zapravo destruktivni, jer“neki se put Ëini Ëovjeku prav, a na kraju vodi k smrti” (Izreke 16,25). Ovdje seponovno naglaπava da je grijeh kao neka degenerativna bolest koja se brzo πiri.Jedini lijek za nju su milost i milosre koje nam je Isus Krist ponudio prekosvoje ærtve na kriæu.

Kada prihvatimo Krista, pozvani smo da æivimo novim æivotom u Njemu. Onnas izlijevanjem Svetoga Duha osposobljava da æivimo pravednim æivotom po-sluπnosti. Meutim, da bi Krist mogao djelovati u nama, moramo se odreÊisvojih greπnih æelja i sklonosti (GalaÊanima 5,24).

To je, nesumnjivo, jedan od najizazovnijih, ali nuæan zadatak na naπemkrπÊanskom putu. Kada su Ga pitali koja je zapovijed najveÊa, Isus je odgovorio:“Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, i svom duπom svojom, i svompameti svojom!” (Matej 22,37) Bog u biti traæi da Ga ljubimo cijelim svojimbiÊem. Nikad neÊemo moÊi ispuniti tu zapovijed ako svoje æelje i interese bu-demo uvijek stavljali u srediπte svojeg æivota.

53

Izreke jasno pokazuju da su ludi oni koji su sebiËni i oholi. Oni Ëine onoπto je njima po volji zadovoljavajuÊi vlastite æelje i potrebe. Oni koji posjedujute buntovne crte i ne poπtuju Boæji autoritet, odgovarat Êe pred Njim za svojepostupke.

Nasuprot tome, Sveto pismo pohvaljuje one koji Ëine ono πto je po Boæjojvolji. Mudri sa zadovoljstvom Ëine ono πto je Gospodinu po volji i doæivljavajunepomuÊen mir kada Mu se pokore u svakom aspektu svojeg æivota. KonaËno,kako budemo sve viπe upoznavali Boga, uzdali se u Njega i ljubili Ga, i naπe æeljeÊe se mijenjati. Æeljet Êemo Ëiniti ono πto je Njemu po volji, a On Êe ispuniti onoza Ëime nam srce æudi kada svoje æelje uskladimo s Njegovima (Psalam 37,4).

Uzdanje u Gospodina (Izreke 3,5.6)Neki od nas mogu biti iskreni u svojim dobrim namjerama, ali njihova nada

se koleba kad god se suoËe s nekom mraËnom situacijom. Drugi moæda priznajuBoæju nadmoÊ, ali se joπ uvijek teπko pouzdaju u Njegovu mudrost i osjeÊaj zapravi trenutak. KonaËno, ako budemo imali na umu da se naπe æivotne okolnostinalaze u vlasti Boga koji je pun ljubavi i viπe nego sposoban da ih rijeπi, neÊenam se biti teπko uzdati u Njega. On nije neki diktator koji postupa impulzivnobez i najmanjeg obzira prema svojim podanicima. On je zapravo Ëista suprotnosttome. Mi smo neprekidno u Njegovim mislima i Njegova volja izvire iz æelje daprovede vjeËnost s nama. Moæda nismo uvijek sposobni dokuËiti kakvo dobromoæe proisteÊi iz teπkih okolnosti u kojima se nalazimo. Meutim, moæemovjerovati da je svaka kuπnja tako osmiπljena da nas viπe pribliæi Bogu.

ODGOVORITE1. Odvojite trenutak da razmislite o ærtvi koju je Isus Krist prinio za nas na

kriæu. Kako nam to pokazuje da se moæemo pouzdati u Njega? Koliko je doovog trenutka Njegova æelja za vaπ æivot bila usklaena s planom spasenja?

2. Sjetite se nekoga u svojem æivotu kome dopuπtate da donosi vaæne odlukeza vas. Zaπto vjerujete toj osobi? Pokuπajte odrediti koji su vas Ëimbenici iliosobine naveli da toliko vjerujete toj osobi. Kada analizirate svoj duhovniæivot na isti naËin, koje sliËnosti pronalazite?

Michelle Smith, Brampton, Kanada

Bog u biti traæi da Ga ljubimo cijelim svojim biÊem.

54

Utorak, 3. veljaËe

“OËi koje budno motre”

SVJEDO»ANSTVO1. Samuelova 16,7; Psalam 139,4; Izreke 15,3; Otkrivenje 3,16.

“Bog vidi greπnika. OËi koje budno motre znaju sve πto se zbiva. Sve je tozapisano u Njegovoj knjizi. Netko moæe sakriti svoj grijeh od oca, majke, æene,prijatelja, a da ipak sve to bude potpuno otkriveno pred Bogom. ...

Bog je svugdje. On sve vidi, sve zna i razumije teænje i pobude srca. Uzaludpokuπavamo sakriti grijeh od Njega. On je vidio naπe praroditelje u Edenu. Onje vidio kada je Kajin podigao ruku na Abela. On je vidio grijehe stanovnikaStarog svijeta, izbrojio njihove dane i kaznio ih potopom. Vidio je grijehe svojegzavjetnog naroda, Izraelaca, kad su kovali urotu da oduzmu æivot NjegovomSinu.

On biljeæi svaki prijestup i sve tajne sigurno Êe biti iznijete pred Sud. Onemogu biti skrivene od smrtnih ljudi — od dobrih, od Ëistih, svetih — od prija-telja i neprijatelja, ali Bog ih ipak vidi.” (Ellen G. White, Testimonies on SexualBehavior, Adultery, and Divorce, str. 89,90)

U Djelima 5, Petar se sastaje s Ananijom da bi primio sredstva koja su oni njegova æena obeÊali crkvi. Ne æeleÊi otkriti da je zadræao neπto od tog novca,Ananija je Petru lagao. Za trenutak je vjerojatno mislio da Êe mu to proÊi svedok Petar, po nalogu Svetoga Duha, nije otkrio njegovu nevjeru. Poslije se Petarsreo s Ananijinom udovicom. Pruæio joj je priliku da kaæe istinu, ali je i onaslagala. Bog ih nije ubio zato πto su sakrili novac, veÊ zato πto su bili nepoπtenii nespremni da prihvate Njegovu sveprisutnost i Njegovo sveznanje kao Ëinjeni-cu. Da su se predali Bogu, bili bi potpuno iskreni u vezi s prodajom.

“Bog vidi greπnika. OËi koje budno motre znaju sve πto se zbiva. Sve je tozapisano u Njegovoj knjizi. Netko moæe sakriti svoj grijeh od oca, majke, æene,prijatelja, a da ipak sve to bude potpuno otkriveno pred Bogom.

Krist æeli da se mladi predaju Njemu. ... Naπe vrijeme, naπ karakter, naπutjecaj pripada Bogu i treba sluæiti Njemu. Svakog trenutka u danu trebali bismobiti svjesni da je Bog blizu, da vidi sve πto radimo i Ëuje sve πto govorimo. ‘OËisu Jahvine na svakome mjestu i budno motre i zle i dobre.’ (Izreke 15,3)” (EllenG. White, The Youth’s Instructor, 14. srpnja 1898.)

ODGOVORITEÆivite li kao da je Isus uvijek pokraj vas?

Brittany V. Hudson, Brampton, Kanada

“Krist æeli da se mladi predaju Njemu.”

55

Srijeda, 4. veljaËe

Iskrivljeno staklo

PRIMJENAMatej 7,15.16; 24; Djela 20,29-32.

Dok je studirao na sveuËiliπtu u Pennsylvaniji, Stephen Glass je bio glavniurednik lista The Daily Pennsylvanian. Nakon πto je 1995. godine diplomirao,poËeo je raditi kao pomoÊnik urednika u Ëasopisu The New Republic. Ubrzo jepoËeo pisati zapaæene Ëlanke za taj, kao i za nekoliko drugih uglednih novinai Ëasopisa. Meutim, 1998. godine otkrilo se da je najveÊi dio onoga o Ëemu jepisao izmislio. (Stephen Glass, http://en.wikipedia.org/wiki/Stephen_Glass)

Kada sam prvi put Ëula tu priËu i sama sam bila studentica novinarstva, iËudila sam se kako se uspio tako dugo provlaËiti s tom prijevarom. To je bilolako — vrlo vjeπto je uvlaËio druge u svoju mreæu prijevare. Tako prijevaradjeluje. Mi æivimo u svijetu u kojem Êemo biti izloæeni mnogim prijevarama.»injenica je da moramo biti spremni na to. U nastavku se nalazi nekolikonaËina koji Êe nam pomoÊi da na njih ne nasjednemo:

Traæite od Boga da vam otvori oËi. Bez Krista svatko od nas moæe bitiprevaren. Sami po sebi mi se ne moæemo obraniti od bilo koje prijevare. Traæiteod Krista da pomaæe vaπe oËi “masti oËinjom” (Otkrivenje 3,18), da biste moglisagledati stvari onakvima kakve doista jesu.

Provjeravajte sve. Biblija kaæe da ima mnogo “laænih proroka πto vamdolaze u ovËjem runu” i da Êemo ih prepoznati po njihovim rodovima (Matej7,15.16). Sve πto je sumnjivo provjeravajte u odnosu na Boæju rijeË. MarljivoprouËavajte Njegovu RijeË da biste razotkrili svaku laænu teoriju. Postavljajtepitanja i informirajte se.

Ne slijedite mnoπtvo. Ne moæete se osloniti na druge ljude. Posebno u ovovrijeme trebate biti utemeljeni na Kristu i jedino na Njemu. Samo On vas moæespasiti. U posljednje vrijeme bit Êe mnogo prevaranata i mnogi Êe biti prevareni(Matej 24,24; Djela 20,29-31; 2. Timoteju 2,17; 2. KorinÊanima 11,13-15). Zatousmjerite svoj pogled na Krista.

Bdijte i molite se. Molitva je najbolja obrana. Na koljenima moæemo izvo-jevati bitku. U Bibliji, kao i kroz cijelu povijest, bilo je mnogo primjera muπkara-ca i æena koji su, zahvaljujuÊi molitvi, uspjeli raskrinkati pokvarene utjecaje iodoljeti prijevarama svojeg vremena. Budimo uvijek na straæi, jer “protivnik vaπ,avao, kao riËuÊi lav obilazi i traæi koga da proædere” (1. Petrova 5,8).

ODGOVORITE1. Kojih ste prijevara u ovom trenutku svjesni i kako se moæete zaπtititi od

njih?2. Kako moæete pomoÊi drugima da postanu svjesni zavodljivih utjecaja u na-

πem svijetu?

Alexandra Yeboah, Oshawa, Ontario, Kanada

56

»etvrtak, 5. veljaËe

Put koji samo izgleda prav

MI©LJENJEIzreke 14,12.

Mnogo je lakπe æivjeti po vienju nego po vjeri. I mnogo je lakπe pouzdati seu vlastitu mudrost nego u jasnu Boæju rijeË. Meutim, isto je tako vaæno znatida naπa zapaæanja nisu uvijek ispravna i da ono πto æelimo ne vodi uvijek uvjeËni æivot.

Kad je pouËavao Adama i Evu, Bog im je rekao da smiju jesti sa svakogstabla u vrtu, osim sa stabla koje je “nasred vrta” (Postanak 3,3). Kada se Evaogluπila o tu zapovijed, pa i svojeg muæa nagovorila na to, nije ni pomiπljala daÊe taj njihov Ëin dovesti do duhovne i tjelesne propasti ËovjeËanstva. Ona nijeznala da Êe jedan njezin sin ubiti drugog. Nije mogla ni zamisliti da Êe ubojstvo,silovanje i zloupotreba droge postati sastavni dio æivota. Ona je mislila samo otome da Êe postati kao Bog. Ni ona ni Adam nisu shvatili da su veÊ stvoreni naNjegovu sliku — da su veÊ prosvijetljeni posluπnoπÊu Njegovoj RijeËi.

“A bez vjere nemoguÊe mu je ugoditi, jer onaj koji æeli pristupiti Bogu moravjerovati da postoji Bog i da nagrauje one koji ga traæe.” (Hebrejima 11,6)

Adam i Eva nisu pokazali onu vrstu vjere koja moæe “ugoditi Bogu”, jer supovjerovali Sotoninim rijeËima. Zbog toga meni osobno tekst u Izrekama 14,12tako mnogo znaËi. On me podsjeÊa da mnogi putovi vode u smrt, a samo jedanvodi u æivot. Taj put je Isus.

Psalmist je pisao: “Tvoja rijeË nozi je mojoj svjetiljka i svjetlo mojoj stazi.”(Psalam 119,105) I mi to trebamo prihvatiti kao pravilo naπe vjere — pravilonaπeg æivota.

Uvijek se trudimo ugoditi Onome koji nas je otkupio.

ODGOVORITE1. Kako se moæemo zaπtititi od Sotoninih prijevara?2. Kako moæemo æivjeti u skladu s Boæjom rijeËju?3. Prema kojem bismo mjerilu trebali æivjeti?

Latoya Anderson, Brampton, Kanada

Mnogi putovi vode u smrt, a samo jedan vodi u æivot.

57

Petak, 6. veljaËe

Kraj laæi

ISTRAÆIVANJEIzreke 3,3, Ivan 8,14; Hebrejima 6,18.

ZAKLJU»AKSve je poËelo s jednom laæju. Ljudski rod je izgubio neposredan odnos koji

je imao s Bogom zato πto je povjerovao Sotoninoj prijevari u Edenskom vrtu.Kada nam je zatrebao Spasitelj, Isus je doπao kao Istina. I tako se mi sadasvakodnevno, prikriveno i otvoreno, suoËavamo i s istinom i laæju. Boæja je æeljada nauËimo prepoznati i slijediti istinu.

RAZMOTRITEu Potraæite rijeËi “prijevara” i “prevaren” u nekoj konkordanciji i zapiπite retke

koji se posebno odnose na vas.u Nacrtajte sliku ili napiπite pjesmu o prvoj prijevari na Zemlji (Postanak 3,1-

5).u Snimite intervju s prolaznicima na ulici i zamolite ih da vam kaæu neke laæi

za koje smatraju da ljudi u njih uglavnom vjeruju.u Napravite listu istina koje vam je Bog razjasnio i razmislite u kojoj je mjeri

svaka od njih oblikovala ili promijenila vaπ æivot.u »itajte Izreke i podcrtajte retke koji su u suprotnosti sa shvaÊanjima post-

moderne sekularne kulture.u NauËite napamet Izreke 3,3 i razmislite na koji naËin moæete æivjeti u skladu

s tim retkom.

POVEÆITEPsalam 119,142-144.160; Izaija 8,19.20; Hebrejima 13,5; 1. Ivanova 5,6.Jack Blanco, Psalms and Proverbs—The Clear Word.Nancy Leigh DeMoss, Lies Women Believe and the Truth That Sets Them

Free.Will Barron, Deceived by the New Age.J. Vernon McGee, Proverbs, Through the Bible Commentary, sv. 20.

Sonia Huenergardt, Chehalis, SAD

58


Pouka 77.—14. veljaËe 2015.

Rjeπavanje sukoba

“Bolji je zalogaj suha kruha s mirom nego sa svaomkuÊa puna ærtvene peËenke.” (Izreke 17,1)

59

Subota, 7. veljaËe

Nebeska “Æenevska konvencija”

UVODIzreke 19,1.9.22.

Æenevska konvencija iz 1949. godine dobro je poznati meunarodni spora-zum koji pokuπava obuzdati neke od najruænijih oblika ljudskog nasilja. (Saæe-tak Æenevske konvencije iz 1949. godine i dodatne protokole u PDF formatumoæete naÊi na web-adresi: http://www.commonmarket.coop/wp-content/uploads/2012/12/Gluten-Free-List-11.10.09.pdf.)

Tu je Konvenciju potpisalo nekoliko zemalja koje su uvidjele da, bez obzirana to πto su ratovi i sukobi neizbjeæni, neki obiËaji ratovanja na poseban naËinponiæavaju dostojanstvo Ëitavog ljudskog roda. Prema toj Konvenciji, neki po-stupci kao πto su napad na vojnu bolnicu, muËenje ratnih zarobljenika i nehu-man odnos prema civilima, spadaju u neprihvatljive oblike ratovanja.

Na osnovi Æenevske konvencije i krπÊani mogu mnogo nauËiti kada je rijeËo ispravnom reagiranju na sukob. Tom se Konvencijom u biti tvrdi da borbaprotiv neprijatelja nije sama po sebi loπa, ali odreene metode ratovanja jesu.Kao krπÊani, mi smo pozvani da se odupremo svojem neprijatelju avolu. Topodrazumijeva borbu protiv njegovih poziva na grijeh i odgovor u Kristovomduhu ljudima koji nas napadaju. Bog je posebno zainteresiran za naËin na kojimi rjeπavamo sukobe. Istinoljubivost je jedno od najjaËih krπÊanskih oruæja.

Tekst u Izrekama 19,1 podsjeÊa nas da je jedan oblik neistinoljubivosti —ogovaranje —povreda nebeske “Æenevske konvencije”. Za ogovaraËa, ili onogËije su usne opake, kaæe se da je jadniji od siromaha! U isto vrijeme, onaj “kojiæivi u neduænosti” smatra se “boljim”. Bog ne prihvaÊa ogovaranje kao naËinrjeπavanja sukoba, Ëak ni ako smo mi legitimne ærtve u tom sukobu.

U sluËaju da nam ta misao promakne, tekst u Izrekama 19,9 ponavlja dalaæni svjedok neÊe proÊi nekaænjeno i da Êe onaj koji iznosi laæ umrijeti. Zapa-zite da u tom sukobu nema razlike izmeu poËinitelja i ærtve. OpÊi izraz “tko”znaËi da Êe svatko tko pribjegava laæi biti osuen. To je vrlo ozbiljna prijetnja,s obzirom na to koliko je teπko ne uzvratiti na ogovaranje ogovaranjem ili namrænju mrænjom. Meutim, 22. redak nam nudi olakπanje: “Draæest je Ëovjekovau dobroti njegovoj.” Milost je bila Kristov odgovor onima koji su Ga zlostavljali,pa prema tome, treba biti i naπ odgovor. Imajte na umu: krπÊani se raaju usvijetu koji je u ratu s Bogom, tako da je nemoguÊe izbjeÊi sukob. Ali naËin nakoji se borimo, to jest koristimo li Boæje ili avolje metode — odreuje na Ëijojsmo strani u tom sukobu. Ako se sluæimo Boæjim metodama i ne ponaπamo seokrutno i osvetoljubivo, steÊi Êemo prednost u borbi i imati unutarnji mir svevrijeme dok ona traje.

Andre Weston, South Bend, SAD

KrπÊani se raaju u svijetu koji je u ratu s Bogom.

60


OËuvati jedinstvo

LOGOSIzreke 17,9.10; 18,13; 19,11.25; Mihej 7,18; Efeæanima 6,12.

Jedinstvo (Postanak 13,7.8; Efeæanima 6,12)Kroz cijeli Stari i Novi zavjet Bog o svojem narodu govori kao o svojoj djeci.

To sveopÊe oËinstvo Ëini nas braÊom i sestrama. Takve obiteljske veze su obiËnovrlo snaæne. Ali u Novom zavjetu Bog odlazi joπ dalje kada krπÊansku zajednicuopisuje kao Kristovo tijelo (1. KorinÊanima 12,12-27). To podrazumijeva joπbliæu, ËvrπÊu vezu.

Nesloga nanosi veliku πtetu i remeti jedinstvo crkvenog tijela (Izreke 17,1;18,6-8). OËuvanje prave perspektive od kljuËne je vaænosti kad doe do sukoba.Pavao objaπnjava: “Jer naπa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv Poglavar-stava, protiv Vlasti, protiv Vrhovnikâ ovoga mraËnog svijeta: protiv zlih duhovakoji borave u nebeskim prostorima.” (Efeæanima 6,12) Ljudi s kojima se neslaæemo nisu naπi pravi neprijatelji. Bilo koji sukob koji imamo s bratom ilisestrom u Kristu samo je joπ jedan pokuπaj neprijatelja da poremeti jedinstvoi ljubav meu Boæjom djecom.

Zanimljivo je da se rijeË “svaa” prvi put susreÊe u Bibliji u Postanku 13,7.8,kada Abraham moli Lota: “Neka ne bude svae izmeu mene i tebe, izmeupastira mojih i tvojih — ta mi smo braÊa!” (Postanak 13,8)

Kako mi rjeπavamo probleme da bismo izbjegli svau meu krπÊanima?Salomonove Mudre izreke pruæaju nam pravo rjeπenje usporeujuÊi narav mu-drog i ludog, razumnog i nerazumnog Ëovjeka. Izreke navode nekoliko karakter-nih osobina koje nam mogu pomoÊi da izbjegnemo sukob. Te osobine su odlikamudrog Ëovjeka.

Strpljivo sluπati (Izreke 18,13)Ako pokaæemo strpljenje i spremnost da sluπamo, moguÊnost da sukob

eskalira uvelike se smanjuje. U Izrekama se kaæe da strpljenje, ili “ustezanje odsrdæbe” potjeËe od mudrosti (Izreke 19,11). Nasuprot tome, bezumnik je nagaou svojem ponaπanju (Izreke 12,16). Strpljenje nam pomaæe da reagiramo mudro,a ne emotivno.

Prije nego πto odgovorimo, trebamo strpljivo sasluπati. Sluπanje je uvijekvaæno, a posebno kada doe do sukoba. Tekst u Izrekama 18,13 glasi: “Tkoodgovara prije nego πto sasluπa, na ludost mu je i sramotu.” Kada nam se netkoobrati u vezi s nekim problemom, mnogi od nas htjeli bi odmah uskoËiti, rijeπitiga ili obraniti sebe — Ëesto Ëak i prije nego πto sasluπaju i razumiju druguosobu. Meutim, Izreke kaæu da je glupo i sramotno davati odgovor, ukor, nuditirjeπenje ili prijedlog prije nego πto se paæljivo sasluπa druga osoba.

61

UËiti u poniznosti (Izreke 17,10; 19,25)Joπ jedna korisna crta spomenuta u Izrekama jest spremnost da uËimo i

rastemo. U najgorem sluËaju netko je pogrijeπio i treba se popraviti. Mi nismouvijek savrπeni i zato bismo trebali znati procijeniti kada je ukor opravdan, i bitidovoljno ponizni da ga prihvatimo kada je potrebno. Niπta od toga ne mora seshvatiti negativno. Izreke objaπnjavaju kako na razumnu osobu ukor moæe dje-lovati pozitivno. Ako ukor doæivimo kao priliku da uËimo i rastemo, moæe namsamo biti bolje. Osim toga, ako je ukor upuÊen i primljen s ljubavlju i poπtova-njem, veÊa je moguÊnost da bude prihvaÊen kao neπto pozitivno.

Neizmjerno voljeti (Izreke 17,9;19,11)Utjecaj neslaganja na meuljudske odnose uvelike ovisi o duhu s kojim

ulazimo u sukob. Ako je neslaganje praÊeno gnjevom i optuæbama, onda odnosmoæe biti naruπen. Meutim, ako se pokazuje ljubav i blagost, onda odnos moæepostati joπ ËvrπÊi kada se sukob razrijeπi.

Spremnost na praπtanje ima velikog udjela u rjeπavanju bilo kojeg problema.Tekst u Izrekama 19,11 kaæe da je Ëovjeku Ëast “oprostiti krivicu”. RijeË kojaje prevedena kao “oprostiti” znaËi “preπutjeti” ili “prijeÊi preko neËega”. Akomoæete prijeÊi preko uvrede i oprostiti, onda Êe svako neprijateljstvo biti ubla-æeno i veza Êe biti ojaËana.

Ljubav i praπtanje tijesno su uzajamno povezani. Ako njegujete ljubav, ondaÊete s ljubavlju i praπtanjem “pokriti sve pogreπke” (Izreke 10,12). Kada toËinite, trebate tako pokriti prijestup da ga viπe uopÊe ne vidite i ne smijetedopustiti da on utjeËe na vaπ odnos prema nekome.

Boæji karakter (Psalam 32,1; 66,19.20; Izreke 3,11.12; Mihej 7,18)Bog je naπ najbolji primjer kako moæemo oËuvati zdrave, miroljubive odno-

se. U svojem postupanju s nama, On nam je dao æivi primjer svih savjeta kojise nalaze u Izrekama. Bog sluπa. Kada se molimo, moæemo biti sigurni da nasOn Ëuje (Psalam 66,19.20). Bog nas i ukorava kada je potrebno. Tekst u Izreka-ma 3,12 kaæe da Gospodin kori one koje ljubi, kao otac sinove. Bog je punljubavi i uvijek spreman da oprosti. Koliko god smo zastranili, On nas poziva daMu se vratimo (Mihej 7,18). Krist je umro da bi pokrio naπe grijehe. PrigodomkonaËnog oproπtenja, naπi grijesi bit Êe u potpunosti pokriveni Kristovom pra-vednoπÊu (Psalam 32,1). Ako budemo pozivali Boga u svoj æivot svakog dana, OnÊe uËiniti da sve viπe liËimo na Njega — da budemo mudri u postupanju s naπombraÊom i sestrama.

ODGOVORITE1. ©to moæemo nauËiti o jedinstvu na osnovi Kristovog æivota na Zemlji? Je

li On bio ujedinjen sa svima?2. Koje korake moæete uËiniti da biste razrijeπili dugogodiπnji sukob koji

imate s nekim?

Steven Gusse, Fort Worth, SAD

62


“Smrt i æivot u vlasti su jeziku”

SVJEDO»ANSTVOIzreke 18,6-8.

“Mi s uæasom pomiπljamo na ljudoædera koji se gosti nad joπ uvijek toplimi drhtavim tijelom svoje ærtve. Meutim, jesu li posljedice Ëak i takvog obiËajastraπnije od agonije i propasti koju izazivaju skrivene namjere, okaljan ugled,ocrnjen karakter? Neka djeca, ali i mladi, saznaju πto Bog kaæe o tome: ‘Smrti æivot u vlasti su jeziku.’ (Izreke 18,21)

Duh ogovaranja i klevetanja posebno je Sotonino orue za sijanje nesloge isukoba, za rastavljanje prijatelja i podrivanje vjere mnogih u naπu iskrenost.”(Ellen G. White, The Adventist Home, str. 440,441)

“Koliko bi mnogo ogovaranja bilo sprijeËeno kad bismo samo svi imali naumu da Êe onaj tko nam sada govori o tuim manama isto tako rado otkrivatii naπe Ëim mu se za to ukaæe prilika. Mi moramo misliti dobro o svim ljudima,a posebno o braÊi, sve dok ne budemo prisiljeni misliti drugaËije. Ne bi trebaloishitreno odobravati zle glasine. One su Ëesto posljedica zavisti i nerazumijeva-nja, pretjerivanja ili nepotpunog sagledavanja Ëinjenica. Kada se da mjesto za-visti i sumnji, one Êe se raπiriti brzo kao korov. Kada neki vaπ brat sagrijeπi, toje pravi trenutak da pokaæete iskreno zanimanje za njega. Priite mu ljubazno,molite se s njim i za njega imajuÊi na umu beskrajnu cijenu koju je Krist platioza njegovo otkupljenje. Na taj naËin moæete spasiti njegovu duπu od smrti ipokriti mnoπtvo grijeha.

Jedan pogled, jedna rijeË, Ëak i ton glasa mogu dovesti do toga da laæ,probadajuÊi kao oπtra strijela neËije srce, uzrokuje neizljeËivu ranu. Prijekor isumnja mogu biti baËeni na nekog preko koga bi Bog mogao uËiniti mnogodobra i na taj je naËin njegov utjecaj upropaπten, a njegova korisnost uniπtena.Ako meu nekim vrstama æivotinja pripadnik Ëopora bude ranjen i padne, ostaliga istog trenutka opkole i rastrgnu na komade. Istom okrutnom duhu prepu-πtaju se muπkarci i æene koji nose Kristovo ime. Oni pokazuju farizejsku rev-nost kada je rijeË o kamenovanju drugih Ëija je krivnja manja od njihove. Imanekih koji ukazuju na tue mane i nedostatke da bi odvratili pozornost odsvojih vlastitih, ili da bi stekli zasluge zbog velike revnosti pred Bogom i crkvom.”(Ellen G. White, Counsels for the Church, str. 174,175)

ODGOVORITE1. Jeste li kada sudjelovali u prenoπenju priËa — istinitih ili “nakiÊenih” — πto

je na kraju dovelo do toga da netko bude povrijeen?2. ©to biste trebali uËiniti kada vam netko pokuπa prenijeti neki traË?3. ©to je Isus Ëinio kada bi pred Njim bila iznijeta neka glasina?

Rebekah Faith Bonjour, Hendersonville, SAD

63

Utorak, 10. veljaËe

Mir ili svaa?

DOKAZIzreke 17,1.

Salomonu sukobi nisu bili strani. Njegov otac David bio je ratnik, a doæivioje i posljedice sukoba u krugu svoje uæe obitelji. Salomonov brat Amnon silovaoje Tamaru (svoju polusestru). Abπalom je ubio Amnona, a poslije poËinio izdajuprotiv oca i poginuo. Salomon je promatrao kako njegova obitelj izmiËe kontroli,i to u velikoj mjeri zahvaljujuÊi loπem primjeru koji im je ostavio otac poËinivπipreljub i ubojstvo.

U svjetlu njegove obiteljske povijesti, vrlo je zanimljivo πto Salomon u svo-jim Izrekama stavlja toliki naglasak na rjeπavanje sukoba. Pred kraj æivota Davidje savjetovao Salomonu da izbjegava pogreπke koje je on pravio. (Seventh-dayAdventist Bible Commentary, sv. 3, str. 946)

Izgleda da je Salomon to primio k srcu jer su njegove Izreke pune savjeta oizbjegavanju sukoba i razdora. RijeË “razdor” ili “nesloga” pojavljuje se 14 putau Izrekama u nekim prijevodima. (http://www.biblegateway.com/keyword/?search=strife&version1= KJV&searchtype=all&limit=none&wholewordsonly=no) Misao oizbjegavanju sukoba pojavljuje se joπ ËeπÊe. U Izrekama 17,1, Salomon iznosiideal doma u kojem vlada mir nasuprot domu u kojem vlada svaa. On primje-Êuje da je Ëovjeku bolje da bude siromaπan i ima mir, nego da bude bogat a æiviu svai.

Salomon je cijelog æivota bio izuzetno bogat, ali je znao da bi se vrijediloodreÊi svega toga radi mira i spokoja. On sam nikad nije morao uËiniti tu ærtvu.Osim πto je bio bogat, uspio je izbjeÊi veÊi dio sukoba koje je doæivio njegovotac David.

U Mudrim izrekama Salomon ideju o izbjegavanju sukoba postavlja u πirikontekst izbora izmeu mudrog i bezumnog naËina æivota. “Hebrejska rijeËprevedena kao ‘izreke’ ima u korijenu izraz mashal, koji znaËi ‘biti kao’, ‘us-porediti’.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 3, str. 945) Salo-mon usporeuje dva potpuno suprotna æivotna izbora: mir ili svau.

Poruka iz Izreka aktualna je i danas. Mir je vrijedan svake ærtve. Ako smomudri, teæit Êemo za tim da budemo u mirnim odnosima s onima koji nasokruæuju. Druga moguÊnost je put bezumlja — put koji vodi jedino u loπeodnose i nesreÊu.

ODGOVORITE1. »ega biste se rado odrekli da biste imali mir u æivotu?2. Kako se odnosite prema onima u vaπoj sredini koji kao da traæe svau?

Christy Yingling Gusse, Fort Worth, SAD

Mir je vrijedan svake ærtve.

64


Isus je uprljao svoje ruke

PRIMJENAIvan 8,1-11.

Tekstu u Ivanu 8,1-11 iznosi joπ jedan primjer Boæje pravednosti i ljubavikoja obnavlja. Skupina muπkaraca pojavila se vukuÊi sa sobom æenu uhvaÊenuu preljubu. Zakon kaæe da takvu æenu treba kamenovati, a πto kaæe UËitelj?HoÊe li On postupiti pravedno?

Isus je promatrao taj prizor. Promatrao je mnoπtvo, a zatim æenu. Vidio jesuze koje su joj tekle niz obraze. Vidio je njezinu kosu koja je bila sva raπËu-pana i zamrπena jer su je vukli po ulici kao psa. Ali, joπ viπe od toga, On sezagledao u njezino srce. Vidio je njezin stid, njezinu slomljenost. Osjetio je daona sebe smatra bezvrijednom i zato nije pokazivao Ëak ni da je Ëuo pitanje kojesu Mu ljudi postavili. Smatrao je da ono i ne zasluæuje odgovor. Umjesto toga,samo je ËuËnuo u praπinu i poËeo pisati.

KonaËno im je rekao: “Tko je od vas bez grijeha, neka prvi baci kamen nanju!” (redak 7)

Zatim se okrenuo prema æeni koju je veÊ zavolio i u epohalnom trenutkumilosti, oprostio joj grijehe. On je bio pravedan u trenutku kad su svi ostaliæeljeli samo osuditi greπnika.

Æelite li i vi biti pravedni? Evo kako to moæete postiÊi.PoËnite gledati na ljude onako kako ih Bog vidi — kroz leÊe lju-

bavi. Ako se æelite za neπto moliti, molite se da Sveti Duh æivi u vama. Nemoæemo biti pravedni bez pomazanja Duhom. Duh Êe vas promijeniti i pomoÊivam da gledate na ljude onako kako Isus gleda na njih. Molite se da vas Onpomaæe.

Prvo πto je Isus uËinio kada je vidio bol u njezinom srcu, bilo je da uprljasvoje ruke radi nje. Nije ostao po strani.

Isto tako, ni mi se ne smijemo samo moliti za druge. Moramo se izauzeti za njih. »isto Evanelje prodire u neËisto srce. Stoga uprljajte svojeruke. Usmjerite greπnikov pogled prema bezgreπnom Bogu. Katkada promatramoljude i molimo se da im Bog poπalje utjehu, prijateljstvo i ljubav. Meutim, Bogsve to vrijeme govori: “Ali ja sam poslao vas u njihov æivot da biste im pruæiliutjehu, prijateljstvo i ljubav!”

Stoga obnovite zavjet. Ljubite Boga. Ljubite druge. Budite pravedni.

ODGOVORITE1. Pozorno proËitajte cijeli tekst u Ivanu 8,1-11 da biste otkrili u Ëemu je joπ

Isus bio pravedan.2. Na koje se joπ naËine moæemo svjesno truditi da se prema ljudima odnosimo

pravedno?

Heather Thompson Day, Berrien Springs, SAD

65


Iz usta bezumnih

MI©LJENJEIzreke 18,2.4.6-8.

Sjetite se trenutka kad ste se naπli u nevolji zbog neËeg πto ste rekli. To jemoæda bio ljutit odgovor koji je zapoËeo svau, ili moæda mali traË koji se oteokontroli. Moæda je to bila neka oπtra rijeË koja vam je izletjela i koju ste istogtrenutka poæeljeli povuÊi kad biste mogli. Svatko od nas ima mnogo takvihsjeÊanja. Zaπto je tako lako reÊi neπto zbog Ëega poslije æalimo?

Osamnaesto poglavlje Izreka opisuje neke posljedice nepromiπljenog govora.Ne samo πto nas mogu povrijediti ili Ëak i promijeniti naπu liËnost (redci 6.8),rijeËi nam mogu i ugroziti æivot (redak 7). Sve — od ogovaranja preko uvreda dohvalisanja — nosi odreene posljedice za nas, Ëak i ako samo sluπamo. Moædanismo uvijek svjesni kako rijeËi mogu ugroziti naπ svakidaπnji æivot. Ali moæeteli se sjetiti nekog trenutka kad ste zbog ogovaranja promijenili miπljenje onekome? Posljedice zlonamjernih rijeËi su opipljive.

Dakle, ako su naπe rijeËi moÊne i ako je teπko njima vladati, kako moæemoublaæiti πtetu koje su one nanijele nama i onima oko nas? Izreke nam dajunagovjeπtaj πto bi to moglo biti. Pogledajte ponovno 18. poglavlje, 4. redak:“Duboke su vode rijeËi iz usta neËistih”, razorne i nepredvidljive, a “izvor mu-drosti bujica πto se razlijeva”. RijeËi koje izlaze iz usta bezumnika zadaju rane,tako da mudrost djeluje kao protuotrov. A mudrost je izdaπna i besplatna! Tekstu Jakovljevoj poslanici 1,5 glasi: “Ako komu od vas nedostaje mudrosti, nekaiπte od Boga, koji svima daje obilno i bez prigovora, i dat Êe mu je.”

To nam ulijeva nadu — nijedan Ëovjek ne moæe ukrotiti svoj bezumni jezik.Ali viπe se ne moramo boriti sami. Bog nam je obeÊao izobilnu mudrost bezograniËenja. Sve πto je potrebno jest da shvatimo svoju potrebu i traæimo pomoÊod Njega.

ODGOVORITE1. Ako postoji netko u vaπem æivotu tko vas je povrijedio rijeËima, molite se za

njega. Postoji li netko koga ste moæda vi povrijedili rijeËima? Molite se i zatu osobu. Molite Boga za mudrost da biste odsada mogli pronaÊi prave rijeËi,bilo da se radi o isprici za neπto iz proπlosti, ili jednostavno da biste sobnovljenim srcem iπli naprijed.

2. Razmislite na koji naËin i πutnja moæe povrijediti ili biti od pomoÊi. Kakomoæemo znati kada treba govoriti, a kada πutjeti? Boæja mudrost nam moæepomoÊi i u tome. Pogledajte tekst u Izrekama 25,11 koji vas poziva da upo-trijebite prave rijeËi u pravo vrijeme.

Katy Van Arsdale, Washington, SAD

Bog nam je obeÊao izobilnu mudrost bez ograniËenja.

66

Petak, 13. veljaËe

Hodajte oprezno — u ratu smo

ISTRAÆIVANJEMarko 8,36; Ivan 8,1-11.

ZAKLJU»AKZhou Enlai, Ëuveni diplomat i prvi kineski premijer, izjavio je: “Diplomacija

je produæetak rata, ali drugim sredstvima.” DojuËeraπnji protivnik u bitci, danasnam moæe biti partner u miru ili saveznik u dræavniËkim poslovima sutra. Postojetri upozorenja na koja trebamo paziti u ratu, bilo duhovnom ili fiziËkom. Prvo,moramo znati protiv koga se borimo. Pravi neprijatelj nije bila æena uhvaÊena upreljubu, ni njezini progonitelji, veÊ Sotona koji optuæuje sve njih. Drugo, po-vedimo raËuna kako se borimo. Budimo pozorni. Hodajmo oprezno. Napredujmomudro i poπteno. TreÊe, razmiπljajmo obazrivo o tome kako pobjeujemo. “©to,dakle, koristi Ëovjeku ako dobije cijeli svijet, a izgubi svoj æivot?” (Marko 8,36)

RAZMOTRITEu Odvojite jedan sat da biste razmiπljali o krπÊaninu koji poboænim æivljenjem

nastoji zadobiti svojeg braËnog druga za Krista (1. Petrova 3,1.2). Primijeniteu praksi to πto ste zamislili u maπti. Ili izrazite svoja zapaæanja u oblikucrteæa, proze ili poezije.

u Sastavite skraÊeni oblik “Æenevske konvencije” (pravila o tome kako da nepovreujemo druge) za vaπu crkvu ili obitelj. Ako æelite, dajte im neki zaba-van naziv, kao πto je “Konvencija o ljubavi za XYZ obitelj” ili “XYZ crkvu.”

u Posluπajte neki govor o jedinstvu i miru — kao πto je govor Martina LutheraKinga “Ja imam san” (“I Have a Dream”), ili neki drugi njegov govor.

u Proglasite jedan dan Danom miroljubivih odnosa, kao πto je “Dan osmijeha”,ili “Dan rukovanja s neznancima”. UkljuËite u to desetero svojih prijatelja,roaka i/ili Ëlanova subotnjoπkolskog razreda. Napiπite kratak izvjeπtaj otome za vaπ lokalni list.

u Napiπite prijateljsku dobrodoπlicu u ime drugog izgubljenog sina (onoga kojije ostao kod kuÊe) koju on treba predati svojem bratu koji se vraÊa kuÊi.

u Provedite 5—10 minuta u molitvi za oprost vaπih verbalnih grijeha (ako stenekoga ogovarali, uvrijedili itd.).

u Pripremite dvije “liste ljubaznosti” — po jednu za svaku stranu — s rijeËimai izrazima koji bi mogli biti korisni za diplomate koje se pripremaju zapregovore izmeu Sjeverne i Juæne Koreje, Kube i SAD-a, ili Izraela i Irana.Ili, Ëisto iz zabave, za pregovore izmeu lava i miπa.

POVEÆITEPostanak 37,12-28; 50,15-21; 2. o kraljevima 6,8-23; Ivan 8,1-11.Ellen G. White, Isusov æivot, 50. poglavlje.

Frank A. Campbell, Ajax, Kanada

67



RijeËi mudrosti

“Mnogi se naziva dobrim Ëovjekom, ali tko Êe naÊi vjernaËovjeka?” (Izreke 20,6)

68

Subota, 14. veljaËe

Put k izvoru mudrosti

UVODIzreke 20,6.

“Traæi πto da ti dadem.” (2. Ljetopisa 1,7) Vjerojatno bi svaki Ëovjek i dijetekoje razumije πto to znaËi voljelo Ëuti kako mu Bog postavlja to pitanje. Bilibogati ili ne, ljudi uvijek priæeljkuju joπ neπto πto bi ispunilo njihove snove.PoËetkom dvadesetog stoljeÊa, u vrijeme “zlatne groznice”, mnogi su bili spre-mni prevaliti put od nekoliko tisuÊa kilometara kako bi se obogatili. A πto bistevi traæili od Boga koji stvara ex nihilo (iz niËega)? To pitanje zadire u samu srævaπeg srca. Pokazuje li vaπ odgovor da vam je srce sebiËno ili nesebiËno?

Bog je rekao mladom kralju Salomonu: “Traæi πto da ti dadem.” A Salomonje zatraæio mudrost i znanje (2. Ljetopisa 1,10). Takav bi trebao biti i naπ od-govor na Boæje pitanje. Salomon je bio svjestan problema koje stvara sebiËnost.Vidio je kako njegov brat Abπalom pokuπava ubiti Davida, njihovog oca, kako bisvu moÊ i slavu prigrabio za sebe. Doæivio je suparniπtvo svojeg brata Adonijekoji je odluËio preuzeti prijestolje. Salomon je znao kako opasna moæe biti æeljaza samouzviπenjem. Zato je odluËio traæiti od Boga da mu pomogne. Znao je dase mudrost moæe naÊi jedino u Njemu.

Hebrejska rijeË za mudrost je chokmah. (Bible Study Tools.com, http://www.biblestudytools.com/lexicons/hebrew/kjv/chokmah.html) Chokmah je mu-drost koja vam pomaæe da iziete na kraj sa æivotnim izazovima, bez obzira nato jesu li oni egzistencijalne, emotivne ili duhovne naravi (Isto). Mudrost se,dakle, odnosi na vjeπtinu æivljenja. Nije li nesebiËno srce sve πto nam je potre-bno, Ëak i kad smo okruæeni svijetom usredotoËenim na sebe? Salomon se pita:“Ali tko Êe naÊi vjerna Ëovjeka?” (Izreke 20,6) To pitanje naglaπava potrebu zaautentiËnim krπÊanstvom — za æenama i muπkarcima koji æive u skladu s vje-rom koju ispovijedaju svojim usnama. Salomon pred nas stavlja izazov: hoÊemoli biti ubrojeni meu vjerne i istinite?

Dok budete prouËavali pouku za ovaj tjedan, molite se za mudrost i sposob-nost da usvojite vrijednosti iz Boæje rijeËi. Mudrost koja se iznosi u Izrekamamoæe nam pomoÊi da æivimo bolje i imamo bolji odnos s Bogom.

Uæivajte ovaj tjedan u zanimljivim otkriÊima na uzbudljivom putovanju pre-ma Izvoru mudrosti!

David »ipliÊ, GospiÊ, Hrvatska

Salomon pred nas stavlja izazov.

69


Tajna uspjeπnog odgoja

DOKAZIzreke 22,6.

Kada je postao izraelski kralj, Salomon je traæio od Boga: “Daj mi sadamudrost i znanje da uzmognem upravljati ovim narodom, jer tko Êe upravljatitolikim narodom kao πto je ovaj tvoj!” (2. Ljetopisa 1,10) Bog je Ëuo njegovumolitvu i dao mu znanje, mudrost i pronicavost. Prema tome, kad prouËavamoMudre izreke, mi zapravo prouËavamo Boæju mudrost.

Knjiga Izreka ima posebnu namjenu. Ona nam daje mnoπtvo dragocjenih,nadahnutih savjeta koji nam pomaæu da steknemo mudrost. To je izuzetnovrijedna knjiga koja nam moæe pomoÊi da budemo razumni i pribliæimo se Bogu.Moæemo je upotrijebiti i da bismo druge uËili kako da æive razumno.

Kamo god se okrenuli u danaπnje vrijeme, naiÊi Êemo na neodgojenu djecukojoj su njihovi roditelji dopustili da provode vlastitu volju. Meutim, tekst uIzrekama 22,6 kaæe nam da trebamo upuÊivati “dijete prema njegovu putu, pakad i ostari, neÊe odstupiti od njega”. U biblijsko vrijeme pripadnici Boæjegnaroda uËili su svoju djecu veliËanstvenim, neprolaznim naËelima Boæjeg zako-na i kod kuÊe i u sinagogi.

Ako æelite dobro odgojiti svoju djecu, ne prepuπtajte taj posao svojim su-sjedima, uËiteljima ili rodbini. Nitko ne moæe odgajati djecu bolje od njihovihroditelja. Apostol Pavao je savjetovao djecu: “Djeco, pokoravajte se svojim rodi-teljima u Gospodinu, jer je to pravedno. Poπtuj svoga oca i majku — to je prvazapovijed popraÊena obeÊanjem: da ti dobro bude i da dugo æiviπ na zemlji!”(Efeæanima 6,1-3)

Kao dijete, Isus je rado pomagao svojem ocu Josipu u njegovoj stolarskojradionici. Djeca mogu pruæiti veliku pomoÊ u kuÊanstvu ako nauËe obavljatizadatke u skladu sa svojim uzrastom. Na taj Êe naËin steÊi odgovornost i samo-pouzdanje. Meutim, roditelji im uvijek moraju davati primjer rijeËima i djelima.U Izrekama se nalazi prava riznica savjeta i uputa koje moæemo svakodnevnoËitati. U njima moæemo potraæiti Boæju mudrost da bismo svoju djecu izveli napravi put.

ODGOVORITE1. Koje savjete vi osobno nalazite ovoga tjedna u Izrekama koji vas mogu voditi

na æivotnom putu?2. Na koje posebne situacije u svojem æivotu moæete primijeniti te savjete?3. Ako uËite odgajati malu djecu, ili ako oËekujete svoje prvo dijete, kako vam

knjiga Izreka moæe pomoÊi da budete bolji uËitelj ili roditelj?

Dijana Majcan, Buzet, Hrvatska

U Izrekama se nalazi prava riznica savjeta i uputa.

70


»initi dobro u palom svijetu

LOGOSIzreke 19,17; 20,6.9.17; 21,6; 22,2.6; Jeremija 9,23.24; Matej 25,31-46.

Naglo πirenje grijeha (Izreke 20,9)Nakon pada Adama i Eve, svijetom se poËeo πiriti grijeh. Danas smo svjedoci

posljedica grijeha koje se vide svuda oko nas, pa i u naπem vlastitom æivotu.“Tko moæe reÊi: OËistih srce svoje, oprah se od grijeha svoga?” (Izreke 20,9)

Nitko od nas ne moæe reÊi da nikad nije pogrijeπio. Nitko od nas ne moæereÊi da je bolji ili vaæniji od bilo koga drugog, jer smo svi greπnici.

Ljubaznost je od Boga (Izreke 20,6)Iako smo svi greπni, ne moæemo reÊi da nema nikog tko Ëini dobro i vjeruje

u Boga. Mnogi ljudi, i ne samo krπÊani, sretni su kad mogu pomoÊi onima kojisu u nevolji, ohrabriti nekoga, biti Ëasni i poπteni u postupanju prema ljudimai uËiti druge kako mogu bolje æivjeti.

Meutim, to ne znaËi da ne trebamo vjerovati u Boga da bismo Ëinili dobradjela. Ali kako uoËiti razliku izmeu vjernih i nevjernih kada su i jedni i drugiukljuËeni u Ëinjenje dobrih djela? Boæji vjerni Êe priznati da je ljubaznost kojupokazuju motivirana njihovom ljubavlju prema Bogu i rezultat je djelovanjaSvetoga Duha u njima. To im daje prednost nad nevjernima jer ljubaznost kojuoni pokazuju ovom svijetu nadilazi ovozemaljsku mudrost. Isus kaæe: “Tko æelibiti prvi, neka bude zadnji od sviju i sluga svima!” (Marko 9,35) Takva nebeskamudrost je potpuna besmislica za ovaj svijet, ali za Boæji narod ona je vaæankorak na putu u vjeËni æivot.

Dvije vrste mudrosti (Izreke 20,17; 21,6)U skoro svakoj teπkoj situaciji morat Êemo birati izmeu ovozemaljske i

nebeske mudrosti (Izreke 9,1-5.13.17). Mudrost ovoga svijeta Ëesto Êe nam nala-gati da s vremena na vrijeme kompromitiramo svoja naËela da bismo uspjeli.Meutim, to je zamka. Takvi kompromisi mogu se praviti u πkoli, kod kuÊe, ustudentskom domu i u druπtvu uopÊe, ali oni na kraju dovode do velikog gubi-tka.

Mudrost ovoga svijeta katkad Êe nam izgledati kao jedino moguÊe i razumnorjeπenje u nekoj napetoj situaciji. Meutim, nebeska mudrost nas uËi da je tolaæ. “Blago steËeno jezikom laæljivim nestalna je ispraznost onih koji traæesmrt.” (Izreke 21,6) Moæda Êemo za neko kratko vrijeme uæivati u grijehu imisliti da on ne ostavlja loπe posljedice. Meutim, nebeska mudrost kaæe da jei to laæ! Jedno kratko vrijeme Adam i Eva su uæivali u slatkom ukusu ploda sastabla spoznaje dobra i zla, ali uskoro se ta slast pretvorila u gorku æalost.Tekst u Izrekama 20,17 ovako to opisuje: “Sladak je Ëovjeku kruh prijevare, alimu se usta poslije napune pijeskom.” Ævakanje pijeska sigurno bi nam uniπtilo

71

zube. A kako bi tek okus bio grozan! Isto tako, grijeh nosi sa sobom uæasneposljedice i moæe uniπtiti naπ æivot. Iako nam katkada moæe djelovati opravdano,grijeh uvijek naruπava naπ odnos s Kristom.

©to kaæe nebeska mudrost? (Izreke 19,17; 22,2.6; Matej 25,31-46)Nebeska mudrost nas poziva da budemo poπteni i vodimo raËuna o dobrobiti

ljudi koji imaju manje sreÊe od nas. Isus nam to kaæe u Mateju 25,31-46, kaoi Salomon u svojim Izrekama. Zaπto je toliko vaæno hraniti gladne i oblaËitisiromaπne? Zato πto nismo stvoreni da sluæimo sebi, veÊ da blagoslivljamo onekoji su oko nas.

Naæalost, veÊina ljudi u svijetu æivi i radi samo za svoju osobnu korist idobitak. To moæe biti veliki izazov za Kristove sljedbenike. Svi smo mi, a poseb-no mladi, pod pritiskom da s vremena na vrijeme zanemarimo Boæju mudrost ikompromitiramo svoja krπÊanska naËela. Meutim, imajmo uvijek na umu da setakvi kompromisi nikad ne isplate. Nebeska mudrost nas upuÊuje da æivimoËasnim, poπtenim, smislenim æivotom i da blagoslivljamo druge. ÆiveÊi na tajnaËin, otkrit Êemo pravu sreÊu. Mi smo djeca nebeskog Oca koji nas sve podjed-nako ljubi.

Istu nebesku mudrost koju pronalazimo u Izrekama, Ëuli smo i s Isusovihusana. On kaæe: “Zaista, kaæem vam, meni ste uËinili koliko ste uËinili jednomuod ove moje najmanje braÊe.” (Matej 25,40) Ne moæemo oËekivati Njegov povra-tak a da se ne radujemo tome i ne pomaæemo drugima da saznaju za njega. Nemoæemo promijeniti Ëinjenicu da æivimo u greπnom svijetu, ali Isusova nebeskamudrost nas poziva da Ëinimo dobro bez obzira na to πto drugi o tome misle ilikaæu.

Osim πto Ëinimo dobro, trebamo uËiti i druge da Ëine dobro. Kao oni kojiosobno poznaju Izvor istinske dobrote, imamo plemenit zadatak da pomognemodrugima da prihvate Boæji put. To moæemo postiÊi rijeËima, primjerom i dobrimdjelima na koja nas nadahnjuje Sveti Duh.

ODGOVORITE1. Koliko ste puta imali priliku Ëiniti dobro, ali niste? Zaπto ste se suzdræali?

©to moæete uËiniti da biste sljedeÊi put kad budete u prilici pomoÊi drugimato rado uËinili?

2. Kako vi osobno moæete svakodnevno pokazivati svijetu Boæju dobrotu?

Josip PaviÊ, Zagreb, Hrvatska

Mi smo djeca nebeskog Oca koji nas sve podjednako ljubi.

72


Pravo znanje


Katkad je ono πto znamo beskorisno. Na primjer, ja znam kako se rijeË“jaje” kaæe na pet razliËitih jezika, a ni omlet ne znam ispeÊi. Izgleda da suËinjenice i znanje za nas postali idoli. ©to viπe znamo, to smo viπe uvjereni daÊemo biti uspjeπniji. »esto izgleda da ima previπe toga πto treba nauËiti i previπetoga πto treba uËiniti tako da nemamo dovoljno vremena za marljivo prouËavanjeBoæje rijeËi. Ali, nauËimo neπto na primjeru valdenza i Wycliffea:

“Valdenzi su zbog istine ærtvovali napredovanje u svijetu i ustrajnim str-pljenjem borili se za svakidaπnji kruh. Obradili su svaki dio obradive zemljemeu planinama, doline i manje plodne obronke obraivali su da donesu svojurod. ©tednja i strogo samoodricanje bili su dio odgoja πto su ga djeca primalakao svoje jedino naslijee. UËili su ih da je Bog odredio da æivot bude πkola ida svoje potrebe mogu podmiriti samo osobnim trudom, dalekovidnoπÊu, brigomi vjerom. Ovakav je postupak bio teæak i zamoran, ali je bio sveobuhvatan,upravo onakav kakav je bio potreban Ëovjeku u njegovom greπnom stanju, πkolakoju je Bog odredio za njegovo obrazovanje i razvitak. Dok su mlade tako pri-vikavali na rad i trud, ni razvijanje uma nije bilo zapostavljeno. UËili su ih dasve njihove snage pripadaju Bogu i da ih sve treba usavrπavati i razvijati zaNjegovu sluæbu. ...

Mlade su pouËavali njihovi pastori. Iako su posveÊivali pozornost predme-tima opÊeg obrazovanja, glavni predmet prouËavanja bila je Biblija.” (Ellen G.White, Velika borba, str. 53,54)

“Wycliffeov karakter dokaz je odgojne i preobraæavajuÊe sile Svetoga pisma.Biblija je od njega naËinila ono πto je bio. Nastojanje da se shvate velike istineboæanske objave daje svim sposobnostima svjeæinu i energiËnost. Ono razvijarazum, izoπtrava pronicljivost i daje zrelost prosuivanju. ProuËavanje Biblijeoplemenit Êe svaku misao, osjeÊaj i teænju kako to ne moæe nijedno drugoprouËavanje. Ono daje odluËnost, strpljivost, hrabrost i ËvrstoÊu; ono Ëisti ka-rakter i posveÊuje duπu. Ozbiljno i ponizno prouËavanje Svetoga pisma kojedovodi um istraæivaËa u neposrednu vezu s beskonaËnim Umom, dalo bi svijetuljude snaænijeg i aktivnijeg razuma kao i plemenitijih naËela nego πto ga jenajbolje obrazovanje koje pruæa ljudska filozofija ikada dalo. ‘Objava rijeËi tvo-jih prosvjetljuje,’ kaæe David, ‘bezazlene urazumljuje.’” (Psalam 119,130) (Isto,str. 73,74)

ODGOVORITE©to vas spreËava da redovno prouËavate Bibliju i kako moæete ukloniti te

prepreke da biste poËeli redovno prouËavati?

Marija MiljkoviÊ, Zagreb, Hrvatska

73


PraktiËno krπÊanstvo

PRIMJENAIzreke 6,12-14; 19,17; 20,22; Matej 25,31-46.

»injenica da je svijet pao u svakom pogledu, negativno utjeËe na nas. Paipak, mi imamo Svetoga Duha i Boæju rijeË koji nam pomaæu da budemo krπÊanina praktiËan naËin. U nastavku se nalaze joπ tri pojedinosti koje nam mogupomoÊi da njegujemo praktiËno krπÊanstvo.

Jedinstvo (Izreke 6,12-14). Ne postoje dvije potpuno iste pahuljice. (JohnRoach, “No Two Snowflakes the Same Likely True, Research Reveals”, http://news .nationalgeographic.com/news/2007/02/070213-snowflake.html) Svaka jeprelijepa jedinka. Ali tko bi mogao reÊi da je jedna pahuljica vaænija od druge?Tek zajedno, mnoπtvo razliËitih pahuljica moæe stvoriti prekrasan zimski pej-zaæ. Isto tako, i svaki krπÊanin se razlikuje od drugih krπÊana. Bog svakom odnas daje razliËite talente koje moæemo upotrijebiti u radu za Njega. I kad svatkoupotrijebi svoj talent, mi svi zajedno Ëinimo jednu prelijepu aktivnu crkvu.

Strpljenje (Izreke 20,22). G. Campbell Morgan kaæe: “»ekati na Boga znaËi... ne Ëiniti niπta dok ne stigne zapovijed.” (Goodreads.com, https://www.good-reads.com/quotes/333742-waiting-for-god-is-not-laziness-waiting-for-god-is) Kadpokuπamo sami rjeπavati probleme, Ëesto se na kraju razoËaramo. David jepisao: “U Jahvu se uzdaj, ojunaËi se, Ëvrsto nek’ bude srce tvoje: u Jahvu seuzdaj!” (Psalam 27,14)

SuosjeÊanje (Izreke 19,17; Matej 25,31-46). Mi obiËno nismo svjesni kolikoimamo i koliko smo blagoslovljeni. Ali Ëak i kad postanemo toga svjesni, za-nemarujemo one koji imaju manje od nas. Bog æeli da mi svoje blagoslovedijelimo s onima koji imaju manje sreÊe. SebiËnost potjeËe od avla i zato jemrska Bogu. Bog je i sam najveÊi darodavac. On je dao svojeg Sina da umre zanaπe grijehe.

Naπ primjer je Krist. Sjetimo se s koliko se ljubavi i brige On odnosio premadrugima dok je æivio na Zemlji. Naπa misija se ne razlikuje od Njegove. Dopusti-mo joj da ona otvori naπe oËi za ljude koji su oko nas. Kome je potrebnaljubazna rijeË, topla odjeÊa, zagrljaj ili neπto za jelo? Kada svoje sebiËne æeljeostavimo po strani, bit Êemo sposobni zapaziti potrebe onih koji su bilo duhov-no, bilo materijalno siromaπni.

ODGOVORITE1. Zaπto ima toliko razlika meu nama? Zaπto je tako teπko postiÊi jedinstvo?2. Je li teπko pokazati praktiËno krπÊanstvo u æivotu? Objasnite svoj odgovor.

Aleksandra-Saπa Tikulin, Pula, Hrvatska

Bog je i sam najveÊi darodavac. On je dao svojeg Sina da umre za naπegrijehe.

74


Uravnoteæiti praktiËno i teorijsko obrazovanje

MI©LJENJEIzreke 12,11.

U graevinarstvu postoji neπto πto se zove suprotstavljeni zahtjevi. Na pri-mjer, kada je graen most Gate Bridge u Tokiju, trebalo je osmisliti takvu kon-strukciju koja Êe biti dovoljno visoka da bi brodovi mogli nesmetano prolazitiispod nje, ali i dovoljno niska da ne bi stajala na putu avionima koji slijeÊu naobliænji aerodrom. (http://en.wikipedia.org/wiki/Tokyo_Gate_Bridge) To je zahtije-valo precizne izraËune, originalne ideje i pravljenje razumnih kompromisa.

Kada Ëitamo Boæju rijeË i njezine nadahnute savjete, izgleda nam da semnogo toga zahtijeva i oËekuje od mladih adventista. Naæalost, neki od tihzahtjeva djeluju nam kontradiktorno. Na primjer, od naπih mladih se oËekuje dabudu vjeπti u praktiËnim stvarima kako bi se mogli, ako zatreba, baviti nekomvrstom fiziËkog posla. S druge strane, od nas se oËekuje i da budemo obrazo-vani i dobro obavijeπteni, da imamo πiroke, napredne ideje i dræimo korak snajnovijim dostignuÊima kako bismo mogli sa svakim ravnopravno razgovaratio tim pitanjima. PostiÊi oba ta cilja izgleda nemoguÊe, jer je naporan tjelesni radi jednostavan seoski æivot Ëesto povezan s totalitarnim, antiintelektualnim sta-vovima, dok je progresivni poziv na intelektualno usavrπavanje Ëesto udruæen sprijezirom prema fiziËkom radu.

Konfucije nam nudi izlaz iz te dvojbe: “Kada hodam zajedno s joπ dvojicom,oni mi mogu posluæiti kao uËitelji. Odabrat Êu njihove dobre osobine koje tre-bam slijediti i Ëuvat Êu se njihovih loπih osobina koje trebam izbjegavati.” (http://www.iwise.com/PTPGH)

Moramo se strateπki postaviti tako da budemo od najveÊe koristi drugima,dok istodobno koristimo svaku priliku koja nam se ukazuje da uËimo i istra-æujemo, Ëak i nakon zavrπenog formalnog obrazovanja. Meutim, ima mnogoteorija, mnogo izgovorenih i zapisanih misli koje su zbunjujuÊe i pogreπne.Boæja rijeË nam savjetuje da to izbjegavamo (Izreke 12,11; 14,7.23; 19,27).

Godine 600. pr. Kr., Konfucije je ovako preispitivao neke od svojih æivotnihteænji: “Nagomilavanje znanja u tiπini, nezasitna glad za uËenjem ili neumornopouËavanje drugih — πto mi od toga odgovara?” (Isto)

ODGOVORITE1. Jeste li kada u svojoj crkvi naiπli na antiintelektualne stavove ili prijezir

prema tjelesnom radu? Kako im se moæete suprotstaviti na osnovi Biblije?2. Kako vi pomirujete samousavrπavanje i sluæbu?

Stjepan Henc, Zagreb, Hrvatska

Ima mnogo teorija, mnogo izgovorenih i zapisanih misli koje su zbu-njujuÊe i pogreπne.

75

Petak, 20. veljaËe

Siguran put do uspjeha

ISTRAÆIVANJE2. Ljetopisa 1,7-10.

ZAKLJU»AKKao izvor mudrosti, Bog osigurava pravo rjeπenje za sve æivotne izazove. U

svojim Izrekama Salomon nas poziva da pijemo s tog izvora da bismo imali boljaiskustva u svojem svakidaπnjem æivotu s Bogom i ljudima. Salomonove Izrekepruæaju pouke svakoj starosnoj skupini. To je najpotpuniji izvor mudrosti zarazuman æivot. Boæja mudrost zahtijeva od nas da budemo ljubazni prema dru-gima, jer nam ljubaznost moæe pomoÊi da ljude uputimo na stazu vjeËnog æivo-ta. Kao πto moæemo saznati iz iskustva Adama i Eve, ljudska mudrost Ëestoizgleda privlaËno, ali ima kobne posljedice. ProuËavanje Biblije uz vodstvo Sve-toga Duha siguran je naËin za napredovanje u æivotu.

RAZMOTRITEu Razmiπljajte o tekstu u Mateju 5,7. Na koji je naËin Salomon bio milostiv

kad je trebalo rijeπiti probleme? S kojim problemom se vi muËite? Kako vamMatej 5,7 moæe pomoÊi?

u Podijelite Ëlanove svojeg razreda u parove po dvoje i dajte svakom parurazliËitu kiticu pjesme “Take Time to Be Holy” koju moæete naÊi na web-adresi: http://library.timelesstruths.org/music/Take_Time_to_Be_Holy/. Pozovitesvaki par da prepozna mudru misao koja se nalazi u njihovoj kitici i daobjasne kakve bismo koristi mogli imati ako je primijenimo u æivotu.

u Napravite listu razliËitih faza kroz koje prolazi vaπe omiljeno voÊe poËevπiod sjemena ili sadnice do sazrijevanja. Zatim zamislite da je obiËan komaddrveta stavljen u zemlju na isto vremensko razdoblje koje je æivom drvetupotrebno da donese zreo plod. Usporedite stabljiku æivog drveta s obiËnomcjepanicom. Kakve zakljuËke moæemo izvesti u vezi s tim na osnovi BoæjegËina opisanog u Postanku 1,11.12?

u Napiπite pjesmu ili kratak esej o tome kako se ljudi mogu pripremiti zapustoπ izazvanu poplavama, potresima, snjeænim meÊavama i drugim razor-nim silama prirode (vidi Matej 7,13-27).

u Razmislite πto biste rekli ili uËinili kako biste uvjerili nekog od vaπih prijate-lja ateista da je Bog mudar i da Êe naπ æivot biti bolji ako budemo slijediliNjegove pouke.

POVEÆITEMudre izreke 13 u nekom suvremenom prijevodu.Ellen G. White, Odgovorno roditeljstvo, poglavlje 10.George R. Knight, My Gripe with God, poglavlja 4—7.

Albert A. C. Waite, Berkshire, Velika Britanija

76



RijeËi istine

“Napisah ti trideset πto savjeta πto pouka, da te pouËimrijeËima istine da uzmogneπ pouzdanim rijeËimaodgovoriti onomu tko ta zapita.” (Izreke 22,20.21)

77


Istina ili laæ?

UVODIzreke 22,20.21.

U jednom dalekom mjestu prepunom znamenitih graevina, odræano jenatjecanje izmeu dvije skupine ljudi koje su zidale dva veliËanstvena dvorca.Jedan je bio graen od opeka istine, a drugi od opeka laæi. Kada su oba dvorcabila dovrπena, mjeπtani su bili oduπevljeni njihovim veliËanstvom i sjajem. Alitada se poËelo dogaati neπto Ëudno. Dvorac sagraen od opeka laæi poËeo seiskrivljavati i mijenjati. Zatim je pao krov. Zidovi su se poËeli ruπiti i pretvaratiu praπinu. Svaka opeka laæi promijenila je oblik i raspala se i na kraju nije ostaoËak ni temelj. Meutim, dvorac sagraen od opeka istine ostao je na mjestuusprkos vremenu koje je prolazilo.

Ova priËa ilustrira ono πto se trenutaËno dogaa u naπem druπtvu. »esto seizgovaraju laæi. Umjesto da govore istinu, mnogi Êe rado reÊi ili uËiniti bilo πtoπto Êe im donijeti korist ili osigurati odreenu prednost. Da, istina katkad moæebiti ruæna. Meutim, laæ ima skrivenu, uæasnu narav. »ak i laæi koje izgledajubezazleno mogu nanijeti viπe πtete nego πto moæemo i zamisliti. Laæi na krajuotkrivaju svoju razornu narav, baπ kao πto su se i opeke od kojih je bio sagraendvorac u naπoj priËi raspale. One mogu izdræati provjeru neko vrijeme, ali Êe nakraju popustiti i slomiti se pod pritiskom istine.

Bog æeli da æivimo posveÊenim æivotom — æivotom bez laæi, æivotom vrlinei istine. Neka ono πto govorite i zastupate bude istinito jer je to dio procesaposveÊenja. To otkriva kakav odnos imate sa svojim nebeskim Ocem. Vidjet Êese da provodite vrijeme s Njim jer Êete poËeti odraæavati Njegov karakter (2.KorinÊanima 3,18). Pokaæite istinoljubivost u svojem svakidaπnjem æivotu. Oslo-nite se na vjerodostojnost Biblije i neka vas ona vodi u svemu πto govorite iËinite.

Ako poznajemo istinu kakva je u Isusu (Ivan 8,31.32), onda Êe i naπa moral-na shvaÊanja (Matej 5,37; Izreke 15,29) biti u skladu s njom. To je jedini naËinda ne zidamo dvorac laæi.

Ovaj Êemo tjedan prouËavati kako istina treba utjecati na naπ æivot i naπeodnose s drugima.

Melissa Hinostroza Sáenz de Cowgill, Indianopolis, SAD

Pokaæite istinoljubivost u svojem svakidaπnjem æivotu.

78


Oblikovani istinom

LOGOSIzreke 22,17-23; 23,1-8; 24,23-28.

Kako istina treba utjecati na naπ æivot (Izreke 22,17-23)Salomonove nadahnute rijeËi potiËu nas da obratimo posebnu pozornost na

uzviπeni poziv koji smo primili kao krπÊani i dopustimo da on postane dio naπegæivota — i to takav dio koji upravlja svim onim πto govorimo i Ëinimo. Isus jerekao: “Ja sam put, istina i æivot.” (Ivan 14,6) On je naπ uzor. Njega trebamooponaπati, a ne neku filmsku zvijezdu ili rock-glazbenika. Naπ se æivot trebazasnivati na istini kakva je otkrivena u Isusu Kristu.

Naπ neprijatelj, Sotona, preuzeo je inicijativu u suprotstavljanju svemu ono-me πto Ëini Isus. Mediji pokuπavaju, malo-pomalo, umanjiti privlaËnost istine.Ipak, poklonimo svoje povjerenje Gospodinu. (Izreke 22,19) On jedini posjedujeistinu koja moæe raskrinkati laæne doktrine.

PljaËkanje siromaπnih (Izreke 22,22.23; 23,10)Od trenutka kad je u svijet uπao grijeh, ljudi se ophode loπe prema si-

romaπnima. Salomon je imao sve πto mu je trebalo, i viπe od toga, ali njegovobogatstvo nije umanjilo njegov osjeÊaj za prave vrijednosti. Uostalom, on je ipakbio sin kralja Davida, Ëovjeka po Boæjem srcu (1. Samuelova 13,14). Tako je zanjega bilo sasvim prirodno da upozori svoj narod da ne pljaËka siromaπne i daih ne zloupotrebljava ni u kojem smislu.

U vijestima Ëesto sluπamo kako korumpirane vlade i bogataπi zloupotreblja-vaju siromaπan narod. Za razliku od toga, Boæja rijeË nam u Izaiji 58,6.7 kaæeda u Njegovom kraljevstvu graani trebaju hraniti gladne, oblaËiti siromaπne irazvezivati “spone jarmene”.

Zavidjeti zlima (Izreke 23,17; 24,1.2.19.20)Jeste li se kada zapitali da li moæda zavidite zlima? U jednom trenutku

svojeg æivota ja sam se morao ozbiljno preispitati u vezi s tim. I πto sam zaklju-Ëio? Da — zavidio sam zlima! A zaπto? Zato πto oni Ëesto imaju baπ ono πto jaæelim i rade upravo ono πto bih ja æelio raditi. Salomon nas, meutim, opominjeneka ne æelimo ono πto zli imaju i Ëine.

Naravno, grijeh moæe biti vrlo privlaËan. Eva je riskirala posluπavπi zmijukoja je plod stabla spoznaje dobra i zla prikazala kao vrlo privlaËan. “Triput jespomenuto kako je on poæeljan: ukusan, lijep na oko, privlaËan zbog Ëeænje zaveÊim znanjem. Promatranje stabla na takav naËin, sa æeljom da okusi njegovplod, veÊ je znaËilo popuπtanje Sotoninom nagovaranju. U svojem umu ona jeveÊ prekrπila boæansku zapovijed ‘Ne poæeli’ (Izlazak 20,17). Sam Ëin ubiranja ijedenja ploda bio je samo prirodna posljedica stupanja na stazu bezakonja.”(The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 1, str. 230)

79

©to stavljamo u usta (Postanak 3,1-7; 9,20.21; Matej 4,3; Izreke23,1-8.29-35)

Prva kuπnja koju je avao osmislio za ljudski rod imala je veze s onim πtostavljamo u usta (Postanak 3,1-7). Nakon πto je Ëetrdeset dana postio u pustinji,Isusa je Sotona kuπao rijeËima: “Ako si zaista Sin Boæji, naredi da ovo kamenjepostane kruh.” (Matej 4,3) Takva kuπnja zadovoljava naπe stvarne potrebe. Midoista moramo jesti da bismo preæivjeli.

Zatim, ima trenutaka kad moæemo biti kuπani da udovoljimo svojem apetituonda kada bismo ga trebali obuzdati. Popuπtanjem takvoj kuπnji moæemo uni-πtiti svoju “priliku za viπu sluæbu”. (Isto, sv. 3, str. 1024)

Naπe odgovornosti (Izreke 24,11.12.23-28; Ezekiel 33,8)Bog nam je povjerio mnoge odgovornosti. Jedna od njih je da opominjemo

zle da se nalaze na pogreπnom putu. Tekst u Ezekielu 33,8 kaæe nam da Êemo,ako ne upozorimo zle da Êe umrijeti zbog nepokajanih grijeha, mi biti odgovorniza njihovu smrt.

Salomon nam joπ savjetuje da ne odugovlaËimo (Izreke 24,27) i da “svojeposlove obavljamo prema odreenom redu. Ako ratar zida kuÊu u proljeÊe, pro-pustit Êe sjetvu i ostat Êe cijele godine bez hrane. Ako poslovni Ëovjek uloæi svojnovac u kuÊu dok se njegov posao tek razvija, moæe ostati i bez jednog i bezdrugog. Moæe se dogoditi da naporno radimo, a opet sve izgubimo samo zato πtosmo izabrali pogreπno vrijeme ili smo sredstva za obavljanje posla pogreπnouloæili.” (Life Application Study Bible, Tyndale House Publishers, Inc.: Wheaton,Ill, 1991., str. 1118)

ODGOVORITE1. S Ëim vi odugovlaËite? ©to moæete uËiniti da se tako ne biste ponaπali

ubuduÊe?2. Zavidite li na stvarima koje gledate na televiziji ili u Ëasopisima? Umjesto da

zavidite zlima, πto moæete uËiniti da biste oponaπali Spasitelja?

Antonio Lopez, Indianapolis, SAD

Naravno, grijeh moæe biti vrlo privlaËan.

80


Srce naπeg Oca

SVJEDO»ANSTVOIzreke 22,22.23.

Kada Ëitamo tekst kao πto je onaj u Izrekama 22,22.23, Ëudimo se kakva jeto osoba koja je u stanju krasti od siromaπnih. VeÊina nas, bez obzira na toæivimo li na istoku, zapadu, sjeveru ili jugu, slaæe se da ono o Ëemu ti redcigovore ne treba raditi. »ija se savjest moæe spustiti tako nisko? U svijetu kojise brzo kreÊe k relativizmu i nijekanju apsoluta, ipak primjeÊujemo da je pljaË-kanje siromaπnih neπto πto je neprihvatljivo za mnoge ljude. Mi pljeπÊemo oni-ma koji brane slabe i pomaæu obespravljenima, a zapanjeni smo kad Ëujemo zanove zakone koji zakidaju siromaπne i spreËavaju ih da zarade za æivot.

A πto Bog, naπ Otac, æeli da Ëinimo sa siromaπnima?Odgovor koji se nalazi u Levitskom zakoniku 19,9.10 otkriva narav OËevog

srca koje je puno ljubavi i suÊuti. On ne samo da se pobrinuo za siromaπne, veÊim je pomogao i da saËuvaju svoje dostojanstvo time πto su hranu mogli osigu-rati pabirËenjem, pa nisu trebali prositi.

“Gospodin se ne brine za udovice i siroËad tako πto bi Ëinio Ëuda i slao immanu s neba, ili πto bi slao gavrane da ih hrane; veÊ Ëudom πto ga Ëini na srcimaljudi, kojim iz njih izgoni sebiËnost i otvara izvore ljubavi kojoj je uzor Kristovaljubav. Kao dragocjeno blago On povjerava svojim sljedbenicima one koji sutuæni i ucviljeni gubitkom svojih najmilijih. Njima je naπe razumijevanje najpo-trebnije.

U domovima u kojima je izobilje udobnosti æivota, u posudama i spremni-cima punim prinosa obilnih æetvi, u robnim kuÊama punim proizvoda svih vrsta,u pohranama punim zlata i srebra, Bog je osigurao moguÊnosti za pomaganjesiromasima. On nas poziva da postanemo kanali Njegove dareæljivosti.” (Ellen G.White, Sluæba lijeËenja, str. 122)

“DovodeÊi meu njih bespomoÊne i siromaπne koji Êe biti ovisni o njihovojbrizi, Krist svoje sljedbenike stavlja na kuπnju. Svojom ljubavlju i sluæbom zaNjegovu djecu koja su u nevolji, mi dokazujemo istinitost svoje ljubavi premaNjemu. Ako ih izbjegavamo, pokazat Êemo da smo laæni uËenici, stranci Kristui Njegovoj ljubavi.” (Isto, str. 124)

“»esto se æalimo na oskudne zalihe, meutim, kad bi krπÊani ovo posveshvatili, te bi zalihe mogli strostruko umnoæiti. Ono πto stoji kao prepreka naputu naπoj upotrebljivosti jest sebiËnost, ugaanje sebi.” (Isto, str. 125)

ODGOVORITE1. ©to mislite o naËinu na koji Bog pomaæe siromaπnima? Objasnite zaπto tako

mislite.2. Na koji naËin i vi u svojem æivotu moæete pokazati Njegovu ljubav?

Patience Liss, Indianapolis, SAD

81


©to je istina?

DOKAZIzreke 22,20.21; Ezekiel 33,8.9.

ZnaËenje rijeËi uvelike se mijenja tijekom vremena. “Istina” je jedna takvarijeË koja je doæivjela promjenu perspektive. Hebrejska rijeË za istinu je emeth.(The Englishman’s Hebrew and Chaldee Concordance of the Old Testament, str.134) U vrijeme kada su pisane Izreke, na istinu se gledalo mnogo drugaËije negodanas. U vrijeme kralja Salomona istina je bila neπto πto se pokazivalo u æivotuna vidljiv naËin. To je bilo neπto objektivno, πto se svakodnevno prakticiralo.Nije bilo sive zone izmeu istine i laæi. Meutim, danas, u postmoderno vrijeme,istina ima mnogo drugaËije znaËenje. Mi æivimo u subjektivistiËkom svijetu gdjeono πto je za nekog istina, za nekoga drugog je izmiπljotina. Nema apsolutnotoËnih i pogreπnih odgovora. Nema ispravnog i neispravnog. Mnogi ljudi viπeuopÊe ne vjeruju da postoji sveopÊa istina koju odreuje neka viπa sila.

Meutim, krπÊani znaju da postoji apsolutna istina koja nam dolazi izravnoiz Boæje svete RijeËi. Biblijske istine su isto tako odræive danas kao πto su bilei u proπlosti. Salomonove Izreke iznose brojne istine koje se mogu primijenitiu naπim odnosima s onima koji nas okruæuju. Mi te istine moæemo pokazatisvojim kolegama, prijateljima i Ëlanovima obitelji. PrimjenjujuÊi istinu u povi-jesnom smislu, moæemo navesti druge da je otkriju preko naπeg ponaπanja. Nemoramo viπe prolaziti svaki trenutak svakog dana strahujuÊi o koju Êemo serastezljivu, promjenjivu istinu spotaknuti. Nema potrebe za kompromisom, zaulaskom u sivu zonu, jer mi slijedimo Boæju istinu.

Zaπto trebamo slijediti biblijske istine? Zato πto nas Bog upozorava naodgovornost koju imamo kao nositelji istine. Nedvosmislenim izrazima On nampriopÊava da Êemo biti odgovorni ako ne objavljujemo istinu, ako ne æivimo ponjoj. Ako osuujemo druge, a ne objavljujemo Radosnu vijest, ne slijedimosmjernice koje nam je Bog dao. Pozivam vas da primijenite brojne savjete izMudrih izreka u svojem æivotu. Upotrijebite ih za neπto dobro. Pokaæite istinuljudima oko sebe. Kada shvate da postoji dosljedna, trajna istina, vaπe kolege,prijatelji i obitelj moÊi Êe razumjeti da je vjera u Boga jedini naËin da se ostvaripotpuno i radosno æivljenje.

ODGOVORITE1. Na koje naËine moæete primijeniti istinu u svojem svakidaπnjem æivotu?2. ©to vas spreËava da objavite Radosnu vijest o istini kakva je u Isusu?

Chad Cowgill, Indianapolis, SAD

Pokaæite istinu ljudima oko sebe.

˘

82


Ærtve predrasuda

PRIMJENAIzreke 24,23.

Koliko vremena vam treba da donesete sud o nekome koga ste tek upoznali?Prema jednom istraæivanju, prvi dojmovi koji se zasnivaju na neËijem licu moguse formirati u desetom djeliÊu sekunde. (Janine Willis and Alexander Todorov,“First Impressions. Making Up Your Mind After a 100-MS Exposure to a Face”,Psychological Science, sv. 17, 2006., str. 592—598) Dakle, moglo bi se zakljuËitida je to intuitivan, a ne promiπljen proces. Drugim rijeËima, mi to radimo ne-svjesno!

Sinonim za “predrasude” je “pristranost”. Salomon nam savjetuje da nesudimo pristrano. Pristranost uvijek iskljuËuje istinu. Kad se to dogodi, dono-simo pogreπan sud koji moæe naruπiti naπu sposobnost da uspostavljamo zdravemeuljudske odnose.

©to moæemo uËiniti da bismo izbjegli te zamke?»ekajte! Ne æurite. U Jakovu 1,19, Ëitamo da trebamo biti spori na rije-

Ëima i spori na gnjev. To je opomena da ne dopustimo sebi da reagiramoimpulzivno. Bog æeli da priËekamo prije nego πto neπto kaæemo, prije nego πtodonesemo sud. Nije lako vladati svojim mislima i impulsima. Zapravo, mi tosami uopÊe i ne moæemo. Moramo biti povezani s Bogom da bismo mogli bitisuzdræani.

Razmislite! Naπi dojmovi lako nas mogu zavarati (Jeremija 17,9). Mnogo jelakπe odmah stvoriti miπljenje o nekome prije nego πto ga upoznamo, jer je unaπoj naravi da tako radimo. Ne moæemo se osloniti na svoj prvi dojam da bismostekli miπljenje o nekome. Da bismo se suprotstavili toj prirodnoj sklonosti,potreban je svjestan i postojan napor volje. Pokuπajte promatrati ljude IsusovimoËima i ugledat Êete potpuno drugaËiju stvarnost.

ODGOVORITE1. Sjetite se situacije kada ste nekog pogreπno procijenili i kad se pokazalo da

niste bili u pravu. Kako ste se osjeÊali? Je li vam to iskustvo pomoglo dase oslobodite vlastitih predrasuda ubuduÊe? Ako nije, zaπto?

2. Krijete li kojim sluËajem svoje pravo lice od drugih? Na koji naËin takvoponaπanje moæe navesti druge da steknu pogreπno miπljenje o vama?

Cristina Petcut i Israel Hinostroza, Bures-sur-Yvette, Francuska

Ne moæemo se osloniti na svoj prvi dojam da bismo stekli miπljenje onekome.

83


Istina koju treba objaviti

MI©LJENJEIzreke 24,11.12.23-28.

U danima koji su prethodili ameriËkoj revoluciji, istaknuti bostonski kovaËpo imenu Paul Revere preuzeo je na sebe zadatak da upozori doseljenike napribliæavanje britanske vojske. JaπuÊi na konju, prenosio je tu opomenu do ljudiod kojih su je mnogi i sami prenosili dalje. Jahao je cijelu noÊ bez odmoranoseÊi poruku opomene do svake kuÊe do koje je mogao stiÊi.

I nama, kao adventistima sedmoga dana, upuÊena je opomena i istina kojutrebamo prenijeti umiruÊem svijetu. Tekst u Izrekama 24,11 opisuje taj vaæanzadatak: “Izbavi one koje vode u smrt; i spasavaj one koji posrÊuÊi idu nastratiπte.” Dok velik dio svijeta odbacuje Kristovu poruku o ljubavi i spasenju,mnogi nikada nisu imali priliku ni da je Ëuju. Krist nam je dao tu istinu ne daje zadræimo za sebe, veÊ da je dijelimo s drugima. Osim toga, Ëinjenica da namje povjerena tako velika i vaæna poruka znaËi da je i naπa odgovornost da jeobjavimo utoliko veÊa (Luka 12,48).

Kristovu poruku trebamo objavljivati ne samo rijeËima, veÊ i svojim æivotom.ReËeno nam je da ne zaboravljamo Boæji zakon i da Njegove zapovijedi Ëuvamou srcu (Izreke 3,1). Tekst u Izrekama 3,3 kaæe da milost i istina moraju bitiupisane na ploËi naπeg srca. Mi zapravo moæemo naËiniti viπe πtete nego koristiako drugima govorimo o Kristovoj spasonosnoj sili dok istodobno pokazujemoneokajane grijehe u svojem æivotu. Ako budemo tako æivjeli, odvratit Êemo ljudeod Kruha æivota. Ali ako smo spremni, Krist Êe ispisivati svoj Zakon na naπemsrcu dok god odræavamo zajednicu s Njim (Jeremija 31,33).

Krist je umro za naπe grijehe i On Êe ponovno doÊi da nas povede kuÊi.Trebamo biti spremni za Njegov dolazak i trebamo opomenuti svijet, jer se usuprotnom izlaæemo opasnosti da ostanemo u tami kad se On vrati (Matej 25,1-13). Objavljivanje te poruke moæe izgledati zastraπujuÊe. Ali mi nismo sami. Dokgod odræavamo usku zajednicu s Kristom, On Êe biti s nama na svakom korakunaπeg puta (Matej 28,20).

ODGOVORITE1. Kako vi objavljujete poruku opomene onima koji su oko vas? RijeËima?

Djelima? I na jedan i drugi naËin?2. Kada ste posljednji put govorili nekome o Kristu i o Njegovom daru spasenja

i promijenjenog srca?3. Na koji su naËin Kristov zakon, milost i istina napisani na vaπem srcu?

Objasnite.

Daniel i Maresa Goodin, Indianapolis, SAD

On Êe biti s nama na svakom koraku naπeg puta.

84

Petak, 27. veljaËe

Pokazana istina

ISTRAÆIVANJEIzreke 22,20.21; Ivan 14,6.

ZAKLJU»AKKoliko ste sigurni u postojanje apsolutne istine? Na svojem æivotnom

putovanju, bez sumnje Êete se susresti s izazovnim tvrdnjama o istini jer mnogimisle da ne postoji sveopÊa istina niti neka viπa sila. Meutim, kada ozbiljnotragamo za istinom u Boæjoj rijeËi, naÊi Êemo viπe istine nego πto bi nam svijetikada mogao ponuditi. Ta trajna istina ima temelj u Osobi Isusa Krista koji kaæe:“Ja sam put, istina i æivot.” (Ivan 14,6) Kada se sretnemo i upoznamo s Isusom,istina za nas postaje æivotna stvarnost. Osobni utjecaj tog preobraæavajuÊegodnosa u naπem æivotu pokazat Êe onima oko nas istinu koju Isus nudi svima.

RAZMOTRITEu Donesite odluku da Êete iznositi Boæju istinu i svoje osobno vjersko iskustvo

jednoj osobi jedanput tjedno sljedeÊa Ëetiri tjedna.u ProuËavajte biblijske retke koji govore o Isusu kao o istini i zapisujte odgo-

vore na izjavu: “Istina je...”u Pregledajte nekoliko intervjua s danaπnjim slavnim liËnostima na portalu

YouTube. Kako ocjenjujete ono πto one govore u pogledu poπtenja i istine?Kako to moæete usporediti sa sljedeÊom izjavom koju je Isus dao o sebi: “Jasam put, istina i æivot” (Ivan 14,6)? Poπteno razmislite na koga se vi najviπeugledate u svojem æivotu.

u Otiite na neko javno mjesto (autobusni kolodvor, kafiÊ itd.) i izbrojite ljudekoji pokazuju odreenu vrstu predrasuda prema drugima u odnosu na onekoji su ljubazni prema svima. ©to vam to govori o vaπoj druπtvenoj zajednicii njezinoj potrebi za Isusom?

u Promatrajte ljude Isusovim oËima tako πto Êete pomagati nekoj obitelji uvaπoj okolini koja ima neku potrebu (za novcem, hranom, vaπim vremenomili nekom uslugom). Razmislite moæete li takvim obiteljima ili pojedincimapreko svojih djela ljubaznosti biti Kristove ruke i noge.

POVEÆITEPonovljeni zakon 5,32.Ellen G. White, Isusove usporedbe, 1. poglavlje.Danny Shelton and Jim Gilley, Pillars of the Christian Faith.

Nina Atcheson, Margate, Australija

85


Pouka 1028. veljaËe—7. oæujka 2016.

Ispod maske

“Ne veliËaj se pred kraljem i ne sjedaj na mjestovelikaπko.” (Izreke 25,6)

86


Svakidaπnji æivot

UVODIzreke 3,5.6; 1. Ivanova 2,6.

Katkad se pitam jesam li uopÊe dostojna da boravim u Gospodnjoj prisutno-sti? Pitate li se i vi to katkad? Uvijek sam smatrala sebe nedostojnom, posebnokad se pokuπam usporediti s Isusom. Pokuπavala sam shvatiti πto GospodinoËekuje da postignem u svojem æivotu i koji plan On ima za mene. Kako moguzadovoljiti Njegova oËekivanja? Ta oËekivanja su æivotna stvarnost za mnoge odnas koji svaki tjedan odlazimo u crkvu. Kako moæemo dostiÊi tako uzviπenistandard? U tim trenutcima sumnje, Ëesto se okreÊem Bibliji da bih pronaπlaohrabrenje i vodstvo. Tu pronalazim odgovor. “Uzdaj se u Jahvu svim srcem i neoslanjaj se na vlastiti razbor. Misli na nj na svim svojim putovima, i on Êeispraviti tvoje staze.” (Izreke 3,5.6)

Ako se ne oslonimo na Gospodina za ohrabrenje i vodstvo, moæemo pastikao ærtve jedne od Sotoninih mnogobrojnih zamki (1. Petrova 5,8). Joπ od padaAdama i Eve, i samo naπe biÊe je greπno i mi se moramo neprekidno boriti protivsvojih greπnih sklonosti (Izreke 14,12). Moramo biti svjesni zavodljivosti zmije(Postanak 3,1-6). Koliko Ëesto vas ona iskuπava? Izgovorene rijeËi su vrlo mo-Êne i zato moramo biti vrlo oprezni. BuduÊi da su njezine rijeËi tako ugodnenaπim uπima, vaæno je da dobro sluπamo i razmislimo prije nego πto reagiramo(Izreke 17,28). Zbog toga moramo traæiti od Gospodina da nas vodi u naπemsvakidaπnjem æivotu (Jakov 4,6).

Svijet ima mnogo naËina da zaokupi naπ um koji je neprekidno izloæensjaju, zvukovima i ostalim uznemirujuÊim sadræajima ovog pokvarenog svijeta.Razmislite o tome na ovaj naËin. Kako se uopÊe moæemo nadati da Êemo preæiv-jeti bez Isusa na naπoj strani? To je nemoguÊe. Bog æeli da budemo kao Isus (1.Ivanova 2,6). Uz pomoÊ Svetoga Duha mi trebamo razviti kristoliki karakter. Kaogusjenica koja se preobraæava u leptira, i mi se trebamo preobraziti u NjegovoobliËje, tako da drugi mogu vidjeti Njega u nama.

Dok budete prouËavali pouku za ovaj tjedan, imajte na umu da nam je Bogdao smjernice kako trebamo æivjeti na ovom svijetu. Isus je naπ uzor, naπ vodiË.Bez Njega smo niπta, a s Njim imamo sve. On pruæa utjehu onima koji Ga traæeu svijetu koji izgleda beznadno.

Yuris Robles, Pearland, SAD

Isus je naπ uzor, naπ vodiË.

87

Nedjelja, 1. oæujka

Graani Neba

DOKAZPonovljeni zakon 29,29; Izreke 18,8; Rimljanima 11,33.34.

Ponovljeni zakon moæe se smatrati Mojsijevim oproπtajnim rijeËima koje jeuputio Izraelcima. Knjiga se moæe podijeliti na tri dijela, odnosno na tri Mojsi-jeve propovijedi: (1) povijesni izlazak Izraelaca iz ropstva (poglavlja 1—4), (2) nizzakona i propisa (poglavlja 4—28) i (3) opomene da se sjeÊaju i poπtuju Savezs Bogom.

“©to je sakriveno, pripada Jahvi, Bogu naπemu, a objava nama i sinovimanaπim zauvijek, da vrπimo sve rijeËi ovoga Zakona.” (Ponovljeni zakon 29,29)Iako ne moæemo dokuËiti tajne Sveviπnjega (Rimljanima 11,33.34), mi trebamomarljivo prouËavati Sveto pismo kako bismo razumjeli ono πto nam je Bogotkrio. Jedno od biblijskih veliËanstvenih otkrivenja jest istina o Isusovom dru-gom dolasku. Uvijek sam se pitala kako se Mojsije osjeÊao dok je stajao na vrhuPisge, na granici ObeÊane Zemlje znajuÊi da mu nije dopuπteno da ue u nju(Ponovljeni zakon 34,1-4). OËekujemo li mi kao adventisti cijelim srcem Kristovdrugi dolazak koji nam je obeÊan? Odraæava li naπ æivot naπu Ëeænju za vjeË-noπÊu?

Glavne teme u Izrekama podupiru naπu æelju da postanemo graani Neba. Teteme obuhvaÊaju mudrost, meuljudske odnose, govor, rad i uspjeh. (Life Appli-cation Study Bible, Grand Rapids, Mich.: Tyndale House Publishers/ZondervanPublishing House, 1991., str. 1071) “Ono πto govorimo pokazuje naπ pravi odnosprema drugima. NaËin na koji govorimo otkriva kakvi smo zapravo. Naπ govorukazuje na to koliko smo doista postali mudri.” (Isto)

“Da bismo bili mudri u govoru, moramo vladati sobom. Naπe rijeËi trebajubiti iskrene i mudro odabrane.” (Isto)

Zatim, tu je i problem ogovaranja. U Izrekama 18,8 Ëitamo da su “klevetniko-ve rijeËi kao poslastice: spuπtaju se u dno utrobe”. Smatra se da izraz “spuπtajuse” potjeËe od “glagola koji znaËi ‘pohlepno gutati’...” (The Seventh-day Advent-ist Bible Commentary, 2. izd., sv. 3, str. 1008) “Odbiti ogovaranje podjednako jeteπko kao odbiti neku ukusnu poslasticu. Samo jedan zalogaj budi apetit dauzmemo joπ viπe. Glasinama se moæete oduprijeti na isti naËin na koji se netkotko je na dijeti odupire slatkiπima — ne otvarajte kutiju. Ako ne pristanete naprvi ‘zalogaj’ ogovaranja, neÊete dobiti ni drugi, ni treÊi.” (Life Application StudyBible, str. 1104)

Sruti Lam, Houston, SAD

“Naπ govor ukazuje na to koliko smo doista postali mudri.”

88

Ponedjeljak, 2. oæujka

Budimo realni

LOGOSIzreke 21,23; 23,1-8; 25,2.3; 26,17-27; 27,1-7.17; 29.

Upoznati sebe (Izreke 21,23; 23,1-8)“Motke i kamenje mogu mi polomiti kosti, ali rijeËi me nikad neÊe povrije-

diti” — kaæe jedna djeËja pjesmica. To privlaËno zvuËi, ali kao πto mnogi od nasznaju, uopÊe nije istina. RijeËi, kada se njima rukuje kao oruæjem ili strateπkimoruem prijevare, mogu duboko povrijediti. U Izrekama se iznose savjeti i upo-zorenja o moguÊim posljedicama rijeËi koje koristimo.

Neπto u vezi s naπom ljudskom naravi podrazumijeva i uroenu sklonost kmanipulaciji. Mi paæljivo biramo rijeËi kada pokuπavamo izbjeÊi nevolju ili dobitineπto πto æelimo, a ne zasluæujemo (Izreke 21,6). ©to joπ naπe rijeËi govore onama — kakvi smo uistinu, πto tvrdimo za sebe i πto æelimo biti? Zaπto katkadsvojim rijeËima oblikujemo i preoblikujemo stvarnost koja nas okruæuje? Mo-guÊe je da naπe rijeËi govore o nama viπe nego πto mislimo!

Tekst u Izrekama 23,6.7 podsjeÊa nas da su rijeËi koje izgovaramo jednostavnonusproizvod onoga πto se nalazi u naπem srcu. Moæda je stoga najbolji naËin daupravljamo posljedicama onoga πto govorimo da obratimo izuzetno veliku po-zornost na svoje srce. “Tko Ëuva usta i jezik svoj, Ëuva sebe od nevolje.” (Izreke21,23)

IÊi u dubinu (Izreke 25,2.3)Boæje znanje je beskonaËno i Njegova sposobnost skrivanja stvari samo je

joπ jedan razlog da Ga slavimo i uzvisujemo. “Njemu nije potrebno da bilo πtoistraæuje, jer je pred Njegovim prodornim pogledom sve jasno i otkriveno i niπtase ne moæe sakriti od Njega. Pa ipak, ‘kroz more put se otvori tebi i tvoja stazakroz vode goleme’ (Psalam 77,20). U Njegovim savjetima ima nedokuËive dubine(Rimljanima 11,33).” (Matthew Henry, Complete Commentary on the Whole Bi-ble, “Proverbs Chapter 25”, http://www.blueletterbible.org/Comm/mhc/Pro/Pro_025.cfm)

Joπ od samog stvaranja mi nastojimo razumjeti i objasniti svijet i prirodnepojave oko nas. Od prosvjetiteljstva do tehnoloπke ere fascinirani smo veliËinomprirodnog svijeta, vidljivog i nevidljivog. Meutim, radovi koji osvajaju Nobelovunagradu i druga dostignuÊa akademskih napora pomiËu granice naπih spoznajasamo u okviru onoga πto nam je Bog otkrio. »ovjekovo srce i skriveni motivi joπuvijek su velika nepoznanica. Salomonove Izreke to ocjenjuju kao uzaludannapor da izmjerimo visinu neba i dubinu zemlje — o Ëemu “moæemo nagaati,ali ne moæemo izmjeriti”. (Isto)

89

Gorivo za vatru (Izreke 26,17-27)Svijet vapi za autentiËnoπÊu. IroniËno je, meutim, da πto je neπto viπe

namjeπteno kako bi izgledalo “stvarno”, moæemo pretpostaviti da je zapravolaæno. Uzmite, na primjer, skoro svaki “reality show” koji se trenutaËno prika-zuje. I u obiËnom æivotu mi se olako posluæimo obmanom da bismo se “naπalili”na neËiji raËun. Iako to u poËetku izgleda zabavno, takve neistine se πire nekon-trolirano i dodaje im se sve viπe “materijala”.

Izreke nude jedino rjeπenje za suzdræavanje od razornih posljedica ogova-ranja i laæi — ukloniti “kresivo”, jer ne moæe biti vatre tamo gdje nema materi-jala koji je potpiruje (Izreke 26,20.21). U Izrekama se razotkrivaju i drugi naËinina koje moæemo biti neiskreni u svojem postupanju s drugima. Laskave rijeËikoje zaklanjaju zle namjere su kao “srebrna glea preko zemljana sua” (Izreke26,23). Izgledaju lijepo izvana, ali su u osnovi porozne.

Mrænja moæe biti osnova za prijevaru koja razdire ljude. Savjetuje nam se dane vjerujemo Ëak ni umiljatim rijeËima onoga tko je pun mrænje (Izreke 26,24,26).Nije ni Ëudo πto je mrænja izjednaËena s ubojstvom! Ona navodi ljude koji sunjome zaraæeni da izazivaju uniπtenje. Stoga Êe oni koji zavode druge samiupasti u zamku koju su postavili (Izreke 26,27).

Strah se krije u tami, ljubav objelodanjuje (Izreke 27,6.17; 29)Bog æeli da budemo otvoreni prema Njemu i drugima. On naπe srce sagledava

u potpunosti i poznaje nas bolje nego πto poznajemo sami sebe. Katkada za-varavamo sebe misleÊi da se moæemo sakriti od Boga i prevariti Ga u pogledunaπih namjera. Uostalom, i Adam i Eva su to pomislili kad su se sakrili od Boga.

Mi ne poznajemo prave namjere drugih, ali nam to ne daje pravo da ihzavodimo radi vlastite koristi. ©to je naπ odnos s Bogom dublji i πto boljeupoznajemo jedni druge, bolje Êemo oponaπati ljubav koju Bog ima prema nama.Gdje je ljubav savrπena, tu nema straha. A gdje nema straha, nema ni razlogaza prijevaru (1. Ivanova 4,18-21).

ODGOVORITE1. Zaπto je tako teπko biti iskren? Drugim rijeËima, zaπto je u izvjesnim situ-

acijama lakπe malo zaobiÊi istinu?2. ©to vas najviπe plaπi u vezi s iskrenoπÊu?3. Kako se moæete suzdræati od potpirivanja vatre ogovaranja ili laæi u svojem

æivotu?

J. Kijana Knight-Torres, Austin, SAD

Gdje je ljubav savrπena, tu nema straha.

90

Utorak, 3. oæujka

Birane rijeËi izgovorene na pokvaren naËin


“Laskave rijeËi su slatke neposveÊenom srcu i neki za koje se misli da supostojani, bivaju oπamuÊeni, oËarani i zavedeni nadama koje se nikad neÊe i nemogu ostvariti. U ovom smislu uËinjene su velike pogreπke. Svi trebaju bitiskromni u miπljenju o sebi i svojim sposobnostima, i jako paziti da ne potiËuoholost i uobraæenost kod drugih. Moralne sile muπkaraca i æena koji nisu upotpunosti posveÊeni Bogu oslabljene su i nepouzdane, i oni mogu potpunopogrijeπiti u procjenjivanju ljudskih sposobnosti i vjernosti jednog krπÊanina.Ne iznosite miπljenja ili zakljuËke koji Êe umanjiti zanimanje za podizanje usta-nove koju po Boæjem nalogu treba podizati.” (Ellen G. White, Testimonies for theChurch, sv. 5, str. 478)

“Ovaj svijet je prepun æurbe, oholosti, sebiËnosti, lakomosti i nasilja; i moæenam se uËiniti da ne vrijedi gubiti vrijeme u nastojanju da u svakom trenutkui u svakoj prilici, usprkos vrtlogu opÊe zbunjenosti, zbrke i sukoba, govorimorijeËi koje su plemenite, Ëiste, uzviπene, Ëedne i svete. Pa ipak su prikladnerijeËi koje dolaze iz Ëistog srca i s posveÊenih usana, i joπ kad su praÊenepoboænim i dosljednim krπÊanskim ponaπanjem doista ‘zlatne jabuke u srebr-nim sudovima’. GovoreÊi prazne rijeËi, ti si se pokazao kao privræenik ovogasvijeta. Katkad si bio toliko nepaæljiv u svojim rijeËima i nepromiπljen u svojimrazgovorima da si kao krπÊanin padao jako nisko u oËima nevjernika. Zato, kadasi govorio o istini, tvoje rijeËi nisu gorjele onom ozbiljnoπÊu i usrdnoπÊu kojemogu ganuti srce. RijeËi su ti bivale praÊene povrπnim i neozbiljnim primjed-bama, πto je one koji su te sluπali navodilo na zakljuËak da tvoja vjera nijeistinita i da ne vjerujeπ u ono πto drugima propovijedaπ. RijeËi u korist istine,izgovorene u smirenoj pribranosti, dobronamjerno i iz Ëistog srca, mogu uËinitimnogo da se protivnik razoruæa i da se pridobiju duπe. Dok se grubim i sebiË-nim, potkazivaËkim duhom duπe joπ viπe udaljuju od istine i potiËe duh protiv-ljenja.” (Isto, sv. 3. str. 247)

ODGOVORITESjetite se neke prigode kad vam je netko rekao “rijeËi istinite”. ©to vas je

navelo da prihvatite (ili ne prihvatite) te rijeËi? Navedite neke naËine na kojemoæemo rijeËima i djelima priopÊiti “rijeËi istinite” ljudima u svojem æivotu.

Heidi Martella Baumgartner, Auburn, SAD

“RijeËi u korist istine, izgovorene u smirenoj pribranosti ... mogu uËi-niti mnogo da se protivnik razoruæa i da se pridobiju duπe.”

91

Srijeda, 4. oæujka

Bez maske


Mnogi od nas godinama su se pokuπavali predstaviti kao neπto πto nisu. Kaodjeca, nosili smo kostime superjunaka pretvarajuÊi se da smo to doista i posta-li. U osnovnoj πkoli oËajniËki smo pokuπavali pokazati da smo isto tako “cool”kao i svi ostali. Tijekom srednje πkole oponaπali smo sve πto se smatralo nor-malnim. Nevolja nastaje kad pokuπamo zavarati sebe, kad pomislimo da sveznamo. Meutim, Ëinjenica je da ni sada nismo niπta savrπeniji nego kad smokao “superjunaci” skakali s kauËa.

Noπenje maske nikome ne pomaæe. U najboljem sluËaju obmanjujete sve onekoji vas poznaju. U najgorem sluËaju uvjerite Ëak i sebe da vam nije potrebnanikakva pomoÊ. Time skrivate istinu o sebi od sebe samih i svakog drugog —istinu da ste greπnik kojem je potrebna Boæja milost (Rimljanima 3,23).

Izreke nas opominju da ne mislimo za sebe da imamo sve odgovore, ali nasistodobno podsjeÊaju da smo odgovorni uzdizati druge (Izreke 27,17). JedininaËin da to postignemo jest da budemo iskreni. Odloæite masku i otvorite sepred Bogom i svojim prijateljima da biste mogli uspjeπnije pomoÊi i sebi i njima.

Budite ponizni. Priznajte da moæda niste tako sreeni kao πto ste mislili.Prihvatite dobronamjerni ukor iz Biblije ili od prijatelja u Kristovom duhu i, uzmolitvu razmotrite kako moæete promijeniti svoje ponaπanje.

Budite iskreni. Kada jasno sagledate sebe, moÊi Êete bolje razumjeti dru-ge. NeÊete reÊi prijateljici da odliËno izgleda, a preπutjeti da njezina bluza imaveliku mrlju na leima. Sposobnost da se kaæe istina obiljeæje je pouzdaneosobe.

Budite ljubazni. Ne trebate vikati preko pretrpane dvorane da je bluza vaπeprijateljice umrljana. Skidanje maske ne znaËi poniæavanje ljudi. Priite imiskreno s Kristovom ljubavlju u mislima (Efeæanima 4,15-17).

Budite paæljivi. Iskreno i s ljubavlju reÊi nekome neπto πto se njega tiËenije isto πto i priËati svima ostalima o manama u karakteru vaπeg prijatelja.Moæda bi to bilo iskreno, ali ne bi bilo ljubazno. Iskrenost se ne zahtijeva odvas baπ u svakoj situaciji. Izbjegavajte ogovaranje i ulaæenje u sukob. »ak i akoje ono πto kaæete istina, ne moraju svi to Ëuti, a vi vjerojatno niste ni ovlaπteniposrednik u tuim prepirkama (Izreke 26,17.20).

ODGOVORITE1. Kako to πto vi laæete sebi moæe povrijediti druge? Na koji naËin vaπe miπlje-

nje o sebi utjeËe na vaπe prijatelje?2. ©to se u Izrekama cijeni viπe: iskrenost ili ljubav? Obranite svoj odgovor.

Esther Myers, Ooltewah, SAD

92

»etvrtak, 5. oæujka

Sve provjeravajte

MI©LJENJEIzreke 25,2.3.

Kao krπÊani mi nastojimo prepoznati razliku izmeu dobra i zla, izmeuprijatelja i neprijatelja. Katkad rjeπavamo to pitanje jednostavnim uzreËicama:“Prijatelji su uvijek tu da pomognu”; “Iskrenost je najbolja politika”; “Iditeputem kojim se rjee ide.” Meutim, æivot je mnogo kompliciraniji nego πto senekim nejasnim aforizmom moæe obuhvatiti. Na taj naËin se lako moæemo uhva-titi u zamku nekog pseudointelektualca koji proËita jedan redak iz Biblije ipomisli da je odjednom postao teolog, ili nekog studenta prve godine ekonomijekoji tvrdi da zna kako treba voditi gospodarsku politiku.

Prema definiciji, pseudointelektualac “je osoba koja æeli da se o njoj mislikao o vrlo inteligentnoj i obrazovanoj, ali koja to zapravo nije.” (“Pseudo-intel-lectual”, http://www.learnersdictionary.com/definition/pseudo-intellectual) Dakle,u osnovi to znaËi imati laænu mudrost i razmetati se njome. To znaËi govoritio neËemu o Ëemu navodno mnogo znate, ali bez dubljeg razumijevanja onogaπto se pretvarate da znate i πto sluπatelju nije ni od kakve koristi.

S tim u vezi Pavao nam kaæe da ne bi trebalo brzopleto ni prihvaÊati, ali niodbacivati svaku poruku koju Ëujemo: “Nego sve provjeravajte, πto je dobrozadræavajte. Uklanjajte se svakom zlu!” (1. Solunjanima 5,21.22) Pitanje je nakoji naËin sve trebamo provjeravati. Za poËetak, dobro je da prouËavamo Bibliju.Izreke mnogo toga govore o ljudima i idejama koje sluπamo, ali, na kraju kra-jeva, sposobnost da preispitamo dvosmislenosti ovog kompliciranog svijeta moradoÊi od Boga — iz naπeg osobnog odnosa s Njim.

U Izrekama 25,2.3 tvrdi se da o odreenim pitanjima Bog πuti nadajuÊi se daÊe mudri upotrijebiti svoje Bogom dane sposobnosti da bi ih sami prouËili isaznali neπto o tome. Isus je govorio u usporedbama kako bi zamaglio njihovoznaËenje, jer ljudi nisu bili spremni za Njegovu radikalnu otvorenost. Ali svojimvjernim uËenicima On je otvarao oËi da bi mogli razumjeti. Po ugledu na to, akonas neπto zbunjuje, i mi trebamo traæiti od Boga da nam otvori oËi mudroπÊukoju dobivamo jedino u svakidaπnjoj komunikaciji s Njim.

ODGOVORITE1. Opiπite i navedite primjere razlike izmeu prave mudrosti i bezvrijednih

savjeta.2. Na koji nam naËin koncept pseudointelektualca i laænog prijatelja oteæava da

uoËimo razliku izmeu neËega pouzdanog i neËega laænog?

Claude Marc Hardy, Houston, SAD

Na koji naËin sve trebamo provjeravati?

93

Petak, 6. oæujka

Razmisli prije nego πto neπto izgovoriπ (ili uËiniπ)

ISTRAÆIVANJEIzreke 14,12; 17,28; 18,8; 21,23.

ZAKLJU»AKNeki ljudi vrlo lako neπto kaæu ili uËine bez razmiπljanja. Drugi obiËno

paæljivo odmjere svoje rijeËi ili dobro razmisle o posljedicama svojih postupakaprije nego πto neπto kaæu ili uËine. U pouci za ovaj tjedan iznosi se mudar savjetiz Izreka koji je koristan za Kristove sljedbenike. RijeËi i djela mogu izazvatiduboku bol ili donijeti mir i utjehu nama samima ili drugima. U vezi s izgovore-nim rijeËima, Ëitamo: “Tko Ëuva usta i jezik svoj, Ëuva sebe od nevolje.” (Izreke21,23) Razmiπljanje o tome πto nas navodi da neπto kaæemo ili uËinimo moæebiti stresno, ali takvo samopreispitivanje Êe nam pomoÊi da na bolji naËin po-kazujemo prema drugima ljubav koju Bog pokazuje prema nama.

RAZMOTRITEu Analizirajte πto vas pokreÊe da se ponaπate na odreeni naËin. Pomaæete li

rado drugima? Jeste li paæljivi prema æivotinjama? Jeste li nestrpljivi premanekim ljudima? Zaπto? Sjetite se nekih stvarnih situacija i razmislite zaπtogovorite neke stvari ili se ponaπate na odreeni naËin.

u Javite se nekome tko vam je uËinio neπto posebno lijepo, ili vam je rekaoneπto πto vam je posebno znaËilo i pomoglo vam. Pitajte ga πto ga je naveloda to uËini.

u Sjetite se nekog trenutka kada ste vi ili netko koga poznajete patili zbognekog traËa o vama ili o toj osobi. Zatim proËitajte Izreke 18,8. Katkad seogovaraË pokaje i ispriËa osobi koju je povrijedio primijenivπi na taj naËinmudrost iz Izreka 21,23.

u Razgovarajte o tome kakvu ulogu bi poπtovanje tog mudrog savjeta iz Izrekamoglo odigrati na podruËju druπtvenih medija. Zatim se usredotoËite naprimjere kada su druπtveni mediji izazvali bol ili neπto joπ gore zato πtonetko nije razmiπljao o posljedicama svojih rijeËi ili postupaka.

u Nacrtajte karikaturu ili duhovitu sliku koja ilustrira uvodni redak za ovajtjedan, ili neki drugi koji vama posebno znaËi. Evo nekih primjera: http://www.christianfunnypictures.com/2013/11/proverbs-31-girl.html.

u Ispecite kolaËe koje Êete podijeliti Ëlanovima svojeg razreda u oblicima kojiilustriraju odreene retke iz Izreka i ispiπite retke na glazuri. To moæe bitisrce (3,5); æeludac (18,8); jezik ili usta (21,23); noga (25,6); pseÊe uπi (26,17).

POVEÆITEPsalam 50,23.Ellen G. White, Isusove usporedbe, “UmijeÊe govora”, str. 225—228.

Rick Blondo, Clarksville, SAD

94


Pouka 117.—14. oæujka 2015.

Æivjeti vjerom

“Strah Ëovjeku postavlja zamku, a tko se uzda u Jahvu,nalazi okrilje.” (Izreke 29,25)

95

Subota, 7. oæujka

Uzbudljivo iπËekivanje

UVODPsalam 32,10.

Kao majka bila sam sretna kad bi moj sinËiÊ, joπ kao sasvim mali, suoËava-juÊi se s bilo kojom teπkoÊom, povikao: “Pitaj Isusa!” Ako ne bi mogao pronaÊisvoju omiljenu igraËku, ili otvoriti staklenku, on bi uzviknuo: “Pitaj Isusa!” Azatim bi Ëekao da se problem rijeπi. Njegova oËekivanja poticala su me da traæimod Boga da se pozabavi svakim problemom koji mi se nae na putu. Ali bilo jetrenutaka kada Bog nije odmah odgovarao na moje molitve. Tada bi mali Lit biorazoËaran, a ja bih mu morala objasniti neke Boæje osobine.

Baπ kao i moj sin, i mi se povremeno naemo u dilemi razmiπljajuÊi moæemoli se osloniti na Boga. Misaona zbrka koja iz toga proizlazi mogla bi nas navestida biramo izmeu “djetinje” vjere ili da se pouzdamo u svoje “zrelo” prosuiva-nje. Mi Ëesto uzimamo stvari u svoje ruke i ako kojim sluËajem postignemoodreeni uspjeh, postajemo pretjerano sigurni u vlastite sposobnosti. U 1.Samuelovoj vidimo kako se odvijao æivot kralja ©aula — drama koja je utjelov-ljena u Psalmu 32,10. Mnogi jadi zadesili su tog velikog kralja kojem je nedosta-jala vjera u istog onog Boga koji ga je postavio na ovozemaljsko prijestolje kakobi izvrπavao Njegove zapovijedi. Veliki ©aul postao je obeπËaπÊen kada mu jeoduzeto kraljevstvo. Njegovo samopouzdanje pretvorilo se u zbrku destruktiv-nih emocija — ljubomore, paranoje i ruπilaËkog gnjeva. MladiÊ koji Êe biti po-mazan da zauzme njegovo mjesto ulazi u ovu dramu u 16. i 17. poglavlju 1.Samuelove — pun nepokolebljive vjere u Boga. Njegova oËekivanja od Bogadavala su mu hrabrost i revnost kada se suoËio sa zastraπujuÊim Golijatom. Bogje nagradio Davidovu vjeru tako πto mu je pruæio zaπtitu na bojnom polju iosigurao konaËnu pobjedu u toj bitci.

Taj kratak uvid u biblijsku povijest vrlo je znaËajan kada je rijeË o povje-renju u Boga. ZakljuËak nije da nam povjerenje u Boga donosi uzviπen poloæajniti da Êemo uvijek biti poπteeni razoËaranja. Meutim, vidimo da potpunopovjerenje u Njega podrazumijeva oslanjanje na Njegovu neograniËenu sposob-nost da nam pomogne da uËinimo ono πto On traæi od nas. Æelim vam daspoznate mir koji nastaje kad poklonite potpuno povjerenje sveznajuÊem Bogupunom ljubavi!

Shirna Browne, Brown Hill, Zapadnoindijsko otoËje

Potpuno povjerenje u Njega podrazumijeva oslanjanje na Njegovu neo-graniËenu sposobnost da nam pomogne da uËinimo ono πto On traæi odnas.

96


Odluka, zamka i sigurnost

LOGOSIzreke 9,10; 10,27; 15,16; 19,23.

Uvodni redak za ovaj tjedan suprotstavlja dva pristupa æivotu: strah od ljudinasuprot povjerenju u Gospodina. Osoba koja se uzda u Boga njegovat Êe po-πtovanje i posluπnost prema Njemu (Ponovljeni zakon 10,20). Meutim, onaj tkoto ne Ëini “zanemaruje svoje duænosti, ili radi ono za πto zna da je pogreπno”(The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 3, str. 1048) i na tajnaËin ugroæava vlastito spasenje. Meutim, Biblija ne osuuje automatski svakistrah. Ona preporuËuje da pokaæemo zdravu mjeru straha prema naπim rodite-ljima (Izlazak 20,12), duhovnim (Hebrejima 13,17), pa i svjetovnim voama (Izre-ke 24,21; Rimljanima 13,1). Prema tome, ovaj zdravi strah ne moæe biti predmetnaπeg teksta. Umjesto toga, kao πto nam otkriva naπa usporedba, strah od ljudikoji nas navodi da varamo odnosi se na bilo koji strah koji zamjenjuje naπepovjerenje u Gospodina.

Odluka (Postanak 3)Uzdanje u Gospodina zamijenili su strahom upravo prvi stvoreni ljudi. Bib-

lija ne zalazi u detalje u vezi s odlukom Adama i Eve da jedu zabranjeni plodniti otkriva misaoni proces koji je doveo do takve odluke. Meutim, ona jasnokaæe da su oni viπe vjerovali nekome drugome nego Bogu. Eva je odluËila poslu-πati zmiju. Adam je odluËio posluπati Evu.

Od tog trenutka svi ljudi su morali i morat Êe odluËiti kako Êe odgovoriti naSotonine kuπnje. Bilo svjesno ili nesvjesno, mi svakodnevno odluËujemo izmeustraha od ljudi i povjerenja u Gospodina. Kada biramo svoj stil oblaËenja, pri-jatelje, braËnog druga, zanimanje, vrstu zabave itd., mi biramo izmeu svjetov-nih rjeπenja i boæanskih prioriteta. HoÊemo li slijediti primjer Adama i Eve? IliÊemo slijediti Isusov primjer tako πto Êemo svoje pouzdanje u Boga staviti iznadsvega ostalog (Ivan 8,29)?

Ljudska ograniËenja (Psalam 39,5; Ivan 2,23-25; 1. KorinÊanima1,27; 1. Ivanova 4,7.8)

Ako prihvatimo biblijski nauk u vezi s Boæjom naravi i naravi palog Ëovje-Ëanstva, dvije tvrdnje iz uvodnog retka za ovaj tjedan postaju oËite. Sveto pismouvijek iznova naglaπava ljudska ograniËenja, ali i nevjerojatnu Boæju silu. Ljudiimaju ograniËen æivotni vijek (Psalam 39,6), ali Bog je oduvijek postojao i uvijekÊe postojati (Psalam 90,2). Ljudska mudrost je ograniËena (1. KorinÊanima 1,27),a sva mudrost pripada Bogu (Daniel 2,23). Ljudska vjernost je ograniËena (Ivan2,23-25), a Boæja vjernost je “do oblaka” (Psalam 36,5). Ljudska ljubav je ogra-niËena (1. Ivanova 4,7.8), a Boæja ljubav je vjeËna (Jeremija 31,3). Mi smo ogra-niËeni Ëak i kad je rijeË o sposobnosti da upoznamo vlastito srce (Jeremija

97

17,9). Ali slava Bogu! On zna πto se nalazi u srcu svakog od nas (2. Ljetopisa6,30). Bez obzira na neËiju inteligenciju, rjeËitost, ljepotu, dostignuÊa ili popu-larnost — staviti bilo Ëiji savjet ispred ili iznad savjeta naπeg bezgraniËnogStvoritelja, moæe nas jedino baciti u Sotoninu zamku.

Kada se pojave nesuglasice u vezi s podrijetlom æivota, definicije uspjeha,prikladne seksualnosti, ispravne poslovne etike ili bilo kojeg drugog pitanja,Salomonove rijeËi odzvanjaju istinom: “Tko se uzda u Jahvu, nalazi okrilje.”(Izreke 29,25)

Sigurnosna mreæa (1. Samuelova 17)Nitko tko vjeruje u Bibliju neÊe intelektualno odbaciti tvrdnju da nam uzda-

nje u Gospodina donosi sigurnost. Meutim, kada se suoËimo s problemima idilemama koje kuπaju naπu vjeru, u ljudskoj je naravi da posumnja u Boæjevodstvo. SreÊom, kao i uvijek, Biblija nam pruæa mnoπtvo primjera o tome kakomoæemo premostiti jaz izmeu intelektualnog vjerovanja i naπih postupaka.

Jedan takav primjer je priËa o Davidu i Golijatu. U odgovoru na Davidovuspremnost da se bori s divom, ©aul kaæe: “Ne moæeπ ti izaÊi na toga Filistejcada se boriπ s njim, jer si ti joπ dijete, a on ratnik od svoje mladosti.” (1.Samuelova 17,33) Bilo bi jedino logiËno da David visoko cijeni ©aulov savjet.Sigurno taj vjeπti i iskusni vojskovoa i kralj zna πto je najbolje. Ali David seodluËio osloniti na Gospodina. Njegov odgovor ©aulu otkriva zaπto je doniotakvu odluku. DjeËak kaæe kako ga je Bog osposobio da ubije lava i medvjeda(1. Samuelova 17,34-36), a zatim izjavljuje: “Jahve koji me izbavio iz lavlje pan-dæe i medvjee πape, izbavit Êe me i iz ruku toga Filistejca.” (1. Samuelova17,37) Tako saznajemo na koji se naËin David nauËio uzdati u Gospodina.

Upravo na osnovi osobnog iskustva s Gospodinom, i mi se uËimo uzdatijedino u Njega. Nama ne nedostaju iskustva, ali ne uËimo iz njih. ©aul je sigurnomnogo toga doæivio πto ga je moglo nauËiti da se uzda u Gospodina. Meutim,on nije zastao i razmislio kako mu ti dogaaji mogu pomoÊi da vjeruje Bogu.

David, s druge strane, izjavljuje: “Spominjem se dana minulih, mislim o svimdjelima tvojim.” (Psalam 143,5) Ako se, kao David, budemo sjeÊali trenutaka usvojem æivotu kada nam je Bog pokazao da je dostojan povjerenja, onda Êemoi mi umjesto straha izabrati sigurnost oslanjanja na Gospodina.

ODGOVORITE1. U kojim ste situacijama skloni strah od Ëovjeka staviti iznad uzdanja u

Gospodina?2. Koja ste iskustva imali s Gospodinom koja su vas nauËila da se moæete

osloniti na Njega?

Ean Nugent, Bowie, SAD

David se odluËio osloniti na Gospodina. Njegov odgovor ©aulu otkrivazaπto je donio takvu odluku.

98


Koliko je duboka vaπa vjera?

SVJEDO»ANSTVOIzreke 28,4.7.9.

“Mi neÊemo iznositi svoje molbe Bogu da bismo provjeravali hoÊe li ispunitisvoju rijeË, veÊ zato πto Êe je ispuniti; ne da bismo provjeravali da nas voli, veÊzato πto nas voli. ‘A bez vjere nemoguÊe mu je ugoditi, jer onaj koji æeli pristu-piti Bogu mora vjerovati da postoji Bog i da nagrauje one koji ga traæe.’ (He-brejima 11,6)

Meutim, vjera ni u kom smislu nije sjedinjena s nagaanjem. Samo onajkoji ima pravu vjeru zaπtiÊen je od nagaanja. Jer nagaanje je Sotonino kri-votvorenje vjere. Vjera polaæe pravo na obeÊanja i donosi rod u posluπnosti.Pretpostavka takoer polaæe pravo na obeÊanja, ali ih koristi kao πto ih jekoristio Sotona, da bi opravdao prijestup. Vjera bi dovela naπe praroditelje dasteknu povjerenje u Boæju ljubav i posluπaju Njegove zapovijedi. Pretpostavka ihje dovela do prijestupa Njegova Zakona, vjerujuÊi da Êe ih Njegova velika ljubavspasiti od posljedica njihovog grijeha. Vjera ne polaæe pravo na naklonost Nebabez ispunjavanja uvjeta uz koje se daje milost. Prava vjera ima svoj temelj naobeÊanjima i svemu onome πto nam pruæaju Pisma.

»esto nas Sotona, kad ne uspije u nama izazvati nepovjerenje, uspijevanavesti na nagaanje. Ako nas navede da nepotrebno stanemo na put kuπnjama,on zna da je pobjeda njegova. Bog Êe saËuvati sve koji idu stazom posluπnosti,ali odvojiti se od nje znaËi stupiti na Sotonino tlo. Tu Êemo sigurno pasti.Spasitelj nam je zapovjedio: ‘Bdijte i molite, da ne padnete u napast!’ (Marko14,38) Razmiπljanje i molitva saËuvat Êe nas od samovoljnog srljanja na putopasnosti i tako Êemo biti saËuvani od mnogih poraza.” (Ellen G. White, Isusovæivot, str. 89,90)

Ipak, katkad se osjeÊamo kao da nema odgovora na naπe molitve. Ako neslijedimo Boæji zakon, ne moæemo ni oËekivati da Êe On odgovoriti na naπemolitve. Na primjer, dobri roditelji ne bi nagradili svoju djecu za neobavljeneposlove.

ODGOVORITE1. Je li vaπa vjera duboka koliko bi trebala biti? Ako nije, kojim aktivnostima

moæete jaËati svoju vjeru?2. U Ëemu primjeÊujete da krπite Boæji zakon? Ako uopÊe postoji neπto πto

moæete uËiniti da biste se promijenili, πto bi to bilo?

Fredine Daley, Houston, SAD

“»esto nas Sotona, kad ne uspije u nama izazvati nepovjerenje, uspijevanavesti na nagaanje.”

99

Utorak, 10. oæujka

Voeni zakonom

DOKAZGalaÊanima 3,24.

Suvremena psihologija pokuπava nas uvjeriti da vlastitim naporima moæemopostiÊi sve πto æelimo. Meutim, takva samodovoljnost se onda uvlaËi u svaku“poru” u naπem æivotu oduzimajuÊi nam spasonosni odnos s Kristom. Kadapovjerujemo da znamo viπe nego Bog, mi postajemo plijen Sotoninih obmana.SreÊom, Bog nam nudi plan koji nas upuÊuje na Njega. Taj plan ukljuËuje NjegovZakon ljubavi.

Zakon je okarakteriziran i kao “uËitelj”. RijeË “uËitelj” ili “skrbnik” vodipodrijetlo od grËke rijeËi paidagogos. “U grËkom domaÊinstvu paidagogos jebio netko tko nadgleda i prati djeËake. On ih je pratio do πkole, πtitio, pazio nanjihovo ponaπanje i imao ih pravo kaænjavati. ...

Uloga takvog pedagoga je prigodna ilustracija. ... ‘Zakon’ sluæi kao nadgled-nik, Ëuvar, ili skrbnik izabranog naroda [u starozavjetno vrijeme] i, poput pe-dagoga, bio je zaduæen da ih uËi moralu.” (The Seventh-day Adventist BibleCommentary, 2. izd., sv. 6, str. 961)

Prema Psalmu 19,8.9, savrπeni zakon Gospodnji krijepi duπu, uËi neuka iprosvjetljuje oËi. Zakon otkriva naπe jadno ljudsko stanje i uzaludnost pokuπajada budemo sami sebi dovoljni. On jasno pokazuje da nas nikakva naπa mudrost,snaga ili djelo ne moæe spasiti.

Kada prepoznamo oËajno stanje u kojem se nalazimo kao ljudi, Ëeznut Êemoza rjeπenjem koje nas moæe spasiti — za silom koja nadmaπuje naπ intelekt,mudrost i sposobnosti. To rjeπenje je Isus, a Zakon nas upuÊuje na Njega —jedinog koji nas moæe opravdati u Boæjim oËima.

Mi moramo vjerom prihvatiti ono πto je Isus uËinio za nas. Kada se vjernokreÊemo u smjeru u kojem nas Zakon vodi, i kad vjerom prihvatimo Kristovupravednost umjesto naπe nepravednosti, mi se stavljamo pod nadzor najveÊegUËitelja koji je ikada æivio. Jedino se na Njega moæemo osloniti. S Njim doæiv-ljavamo slobodu, novi æivot i radost koja nastupa kada se predamo Bogu.

ODGOVORITE1. ©to vas u vaπem æivotu i vaπem iskustvu s Bogom uvjerava da je Njegov

Zakon dan za vaπe najveÊe dobro?2. Kako se vi osobno moæete oduprijeti samodovoljnosti?3. ©to pokuπaj da budete dovoljni sami sebi otkriva o naravi vaπe vjere u Boga?

Dentrecia Blanchette, St. Kitts, Zapadnoindijsko otoËje

Mi moramo vjerom prihvatiti ono πto je Isus uËinio za nas.

¯ ¯

100

Srijeda, 11. oæujka

NauËi hodati

PRIMJENAHebrejima 11,1.

Kada uËe hodati, kod djece se moæe javiti nesigurnost, strah, nada i mnogedruge emocije koje Êe ih ili potaknuti da uËine prve korake, ili Êe ih sprijeËitiu tome. Meutim, kad svladaju te osjeÊaje i stanu na noge, ona otkrivaju da sasvakim novim korakom postaju sve stabilnija dok konaËno ne poËnu trËati iradosno skakati.

Poput djece koja vjeæbom uËe hodati, krπÊani moraju razvijati svoju vjeruprimjenjujuÊi je. Sa svakim novim iskustvom njihova Êe vjera neizbjeæno rasti.Kako moæemo primjenjivati i razvijati vjeru?

Dræite se za “uzde”. Svatko od nas se mora pokazati “poπten pred Bogom”(2. Timoteju 2,15). Mi se moramo udubiti u Njegovu RijeË da bismo se upoznalis njezinim savjetima, naËelima i obeÊanjima koja nam sluæe kao potpora dokuËimo hoditi u vjeri. Ta naËela, savjeti i obeÊanja upuÊuju nas kako trebamoæivjeti. Oni nas udaljavaju od grijeha i dovode do spasenja. Dok se dræimo zanjih, saznajemo Ëemu se moæemo nadati.

Kada smo kao djeca uËili hodati, pridræavali smo se za svoje roditelje ilinamjeπtaj. Dok uËimo πto znaËi æivjeti vjerom, trebamo se Ëvrsto dræati BoæjerijeËi.

Dræite se Ëak i kad ne vidite u kojem smjeru trebate napravitisljedeÊi korak. Bit Êe trenutaka u naπem æivotu kad neÊemo znati πto daradimo i koju odluku da donesemo. Bit Êemo u opasnosti da izgubimo nadu, dapustimo “uzde”, da odustanemo od Boæjih obeÊanja. Ipak, Ëak i tada Bog naspoziva da Ga ispitamo. A kada to uËinimo, naπa vjera svakodnevno Êe jaËati. Sasvakim korakom stjecat Êemo novu snagu i veÊu sigurnost u “blago na nebu”(Matej 6,19-21).

Pazite na zamke. Malo je vjerojatno da Êe svaki korak koji napravimo nasvojoj krπÊanskoj stazi proÊi bez teπkoÊa, da nikad neÊemo pasti ni izgubitinadu. Katkad Êemo moæda Ëak ispustiti i “uzde”. Stoga, kada padnemo ili iz-gubimo nadu, trebamo potraæiti savjet. Trebamo se sjetiti ushiÊenja koje smodoæivjeli kada smo prvi put prihvatili Krista kao svojeg Spasitelja. Tada Êemo sesjetiti i da “onima koji ljube Boga sve ide na dobro” (Rimljanima 8,28 — DK).

ODGOVORITE1. Sjetite se neËega u πto ste se uzdali i zapitajte se zaπto ste to Ëinili. Zatim

razmislite kako je to utjecalo na vaπ æivot. Na osnovi svojeg odgovora, raz-mislite πto Êete od toga morati odbaciti.

2. Zapitajte se kako vam odgovor na prvo pitanje moæe pomoÊi da izgraditevjeru u Boga.

Stephan Joseph, St. Kitts and Nevis, Zapadnoindijsko otoËje

101


O, mi malovjerni!

MI©LJENJEIzreke 28,5; Matej 6,33; Hebrejima 11.

Krist je ponio sve naπe grijehe. ZnaËi li to da je ponio Ëak i naπe malovjerje?Zamislite da je svako vlakno drveta od kojeg je bio naËinjen Njegov kriæ jedanosobni grijeh Ëiju teæinu On osjeÊa dok istodobno sagledava i njegov uzrok. Zarne bi bilo divno da imamo vjeru koja se pruæa metar iznad naπe glave i govorinam toËno koliko je joπ potrebno da bismo premjestili tu planinu? Ne! To ne biimalo smisla. Vjera je po naravi nematerijalna i nemjerljiva i samim tim naspotiËe da je uveÊamo. Kako to da su junaci vjere iz Hebrejima 11 imali takomnogo vjere? Oni su æivjeli i umrli u skladu sa svojom vjerom i Zakonom! Bognije uspostavio svoje zakone iz zabave. Za svaki od njih postoji dobar razlog,razumjeli mi to ili ne. Dræite se Njegove RijeËi Ëak i ako vam se Ëini da biodstupanje od nje iπlo vama u prilog.

Posluπnost Boæjoj volji raa u naπem srcu vjeru i æelju da Ga bolje razu-mijemo. Takva posluπnost Ëesto nadilazi samo poznavanje Ëinjenica i uvijekvodi k mudrosti. Razmislite je li Abel svoju ærtvu prinio u skladu s nekim veÊobjavljenim zakonom, ili na osnovi vjere u Gospodnju moÊ da pruæi i viπe odonoga πto je ærtvovano. To je divan primjer dræanja Zakona vjerom!

©to dovodi do toga da izgubimo vjeru? Ako neka naπa molitva nije usliπana,moæemo se zapitati nedostaje li nam vjere. Meutim, imajmo na umu da se naπemolitve mogu ispuniti na mnogo razliËitih naËina. ©to ako se dvije osobe moleza suprotne stvari? Zaπto jedna od njih biva usliπana, a druga ne? Ima li onakoja je usliπana viπe vjere? Je li druga osoba previπe zla pa zato njezine molitvenisu usliπane, kao πto nagovjeπtava tekst u Izrekama 28,9? Molimo li se da budeispunjena Njegova volja, a ne naπa? »uli ste izraz: “Prizovi u postojanje”. Ali odkoga potjeËe takva vjera — od vas ili od Boga? Ako stavimo Boga na prvo mjestoi æivimo u skladu s Njegovim Zakonom, dobit Êemo sve πto nam je potrebno(Matej 6,33). Na taj naËin postupno Êe nestajati sebiËne æelje koje proistjeËu iznaπeg nerazumijevanja Boga. Njegov Zakon umanjuje naπu Ëeænju za svim onimπto nam nije potrebno i daje nam mudrost da bismo znali πto trebamo traæiti(Izreke 28,5).

Æivite li po Boæjem zakonu i svakodnevno hodate s Njim? Ja pokuπavamzamisliti kako Sveti Duh lebdi ispred mene dok je Isus pokraj mene, ili me nosikao dijete na svojim ramenima, a Bog je svuda oko nas. Ta slika obiËno trajedesetak sekundi prije nego πto mi neπto odvuËe pozornost. Koliko dugo trajevaπa slika?

Neil Braithwaite, District of Columbia, SAD

Ta slika obiËno traje desetak sekundi prije nego πto mi neπto odvuËepozornost.

102

Petak, 13. oæujka

Æivjeti u skladu s vjerom

ISTRAÆIVANJEMarko 9,24.

ZAKLJU»AKU Ëemu pronalazite olakπanje kada se suoËite s kuπnjama? U brzoj hrani,

πopingu ili alkoholu? Pribjegavate li tim loπim navikama zato πto vjerujete da Êevas one nekako spasiti od briga? Ne zaboravite da postoji samo jedan Lijek zastres koji vas je veÊ spasio. Ako zavapite Isusu kao otac onog djeËaka opsjednu-tog demonima: “Vjerujem, Gospodine! Pomozi moju nevjeru”, bit Êete zaπtiÊeniod teπkoÊa zahvaljujuÊi Njegovoj ljubavi prema vama. Nema potrebe da ikadzamijenimo Boga nekom “laænom utjehom” koja nas mami. Umjesto toga, zava-pimo Njemu kad se nalazimo pod stresom.

RAZMOTRITEu RuËajte u omiljenom restoranu. Izlazak na ruËak zahtijeva povjerenje u kuha-

re, peraËe posua i konobare. Molite se za ruke koje pripremaju vaπu hranu.u Pronaite nekog duhovnog mentora, Ëlana obitelji ili prijatelja kojem se

moæete povjeriti. Molite se zajedno i, kad izgradite povjerenje, govorite ovaπim usponima i padovima. Stariji (pa i mlai) ljudi imaju dosta iskustva imogu vam dati mnoge korisne savjete.

u Redovno dajte desetinu i darove. Dajte deseti dio od svih svojih primanja uskladu s biblijskim naËelom (Ponovljeni zakon 14,22). Podupirite svoju cr-kvu i propovijedanje Evanelja πirom svijeta. Imajte vjeru da Êe Bog upotrijebitivaπ novac kako bi ubrzao svoj drugi dolazak.

u Budite vjerni u svojoj vezi. Bilo da se tek upoznajete ili ste veÊ zaruËeni,vjernost i ljubav prema vaπem izabraniku potrebna je za uspjeh vaπe veze.Bog je vjeran nama i On zahtijeva da i mi budemo vjerni onima koje volimo(Izlazak 20,14).

u Organizirajte na otvorenom utrku s preprekama pod nazivom “Igra povjere-nja”. Moæete upotrijebiti naranËaste klupe ili stolice. Okupite skupinu prija-telja, veæite oËi jednom izmeu vas, a ostali neka ga navode tako da prijeepreko staze bez dodirivanja prepreka.

POVEÆITEIzaija 7,9; Matej 6,30; 8,10; Rimljanima 5,1; Hebrejima 11.Ellen G. White, Faith and Works.George E. Vandeman, Faith Lift; John Thomas McLarty, The Faith I Highly

Recommend: Adventist Spirituality for Thinkers and Seekers.

Cam Biakabutuka, Zaire, Kongo

103


Pouka 1214.—21. oæujka 2015.

Poniznost mudrih

“Blago siromasima u duhu, jer je njihovo kraljevstvonebesko!” (Matej 5,3)

104

Subota, 14. oæujka

Poniznost na ispitu

UVODIzreke 30,5; Matej 18,1-4.

Æivot je pun izazova. Jednog dana se moæete probuditi sretni, a veÊ sutradanbiti razoËarani i tuæni. Danas moæda imate sve πto poæelite, a veÊ sutradanmoæete sve to izgubiti. Takvi izazovi stavljaju na kuπnju naπu vjeru i sposobnostda ustrajemo u teπkim vremenima. To se meni dogodilo dok sam æivio sa svojimbratom i njegovom obitelji. U poËetku je sve bilo u redu i svi smo bili sretni.Meutim, iznenada se dogodila tragedija. Naπ otac je poginuo u teπkoj promet-noj nesreÊi, a majka je ostala bespomoÊna udovica.

Nikada prije se nismo suoËili sa smrÊu nekog Ëlana obitelji i oËeva smrt nasje sve teπko pogodila. A zatim, za manje od πest mjeseci, brat kod kojeg samæivio ostao je bez posla. Njegova djeca nisu mogla ostati u istoj πkoli i svi smose morali preseliti u unutraπnjost gdje je πkolovanje jeftinije. Moj brat je moraotraæiti novi posao. Ja sam studirao, a plaÊanje moje πkolarine bilo je joπ jedanproblem viπe.

Ta situacija me je podsjetila na priËu o Jobu koji je izgubio svu ovozemalj-sku imovinu i proπao kroz mnoge patnje. On je bio primjer pravednosti, poniz-nosti i nevinosti. Njegov sluËaj doveo je Boæji ugled u pitanje jer Sotona æeli dapovjerujemo kako Bog ne bi smio dopustiti da se loπe stvari dogaaju Njegovomnarodu. Meutim, Job je ostao vjeran. Zato πto je hodao smjerno s Bogom, nakraju je trijumfirao.

Mnogi meu nama su isto tako doæivjeli teπke, bolne trenutke. Katkad mo-ramo proÊi kroz takve situacije ne zato πto smo uËinili neπto da bismo tozasluæili, veÊ zato πto na taj naËin raste naπa vjera u Boga. U takvim je trenut-cima vaæno da ostanemo smjerni i odani Njemu. U mnogim sluËajevima shvatitÊemo da patnja nije posljedica neËega loπeg πto smo uËinili, veÊ samo ispitnaπeg povjerenja u Boga. U takvim okolnostima On zahtijeva da se oslonimo naNjega, koliko god prilike izgledale beznadno. Tema ovoga tjedna je naπa potrebada ostanemo ponizni i kako nam ta vrlina moæe pomoÊi da budemo mudra djecaBoga koji je “πtit onima koji se u nj uzdaju” (Izreke 30,5).

Peter Mwaka, Nairobi, Kenija

Vaæno je da ostanemo smjerni i odani Njemu.

105


©to trebamo znati o poniznosti

DOKAZIzreke 15,33; 18,12; 1. Petrova 5,6.

Poniznost je vrlina koju mora posjedovati svaki krπÊanin, a posebno oni kojiimaju ulogu voe. Najbolji naËin da se nauËimo poniznosti jest da razmiπljamoo Kristovom æivotu. Mnogi ljudi, ukljuËujuÊi i Njegove uËenike, nisu razumjeliπto je on mislio kada je govorio o voama koji sluæe. NapuπtajuÊi najviπi poloæajna Nebu da bi æivio na Zemlji s greπnim ljudskim biÊima bilo je samo po sebiËin poniznosti. Meutim, veÊina ljudi u ono vrijeme smatrala je, kao i danas, daje poniznost manje vrijedna osobina. Meutim, naËin na koji ju je Krist pokazaou svojem æivotu moæe promijeniti naπe miπljenje o tome (Matej 20,28; Filiplja-nima 2,3-8).

John Dickson, povjesniËar i komentator druπtvenih zbivanja, smatra da jevaæno razumjeti sloæen odnos izmeu vodstva i poniznosti kako bi rukovoditeljimogli upravljati uz pomoÊ uvjeravanja, primjera i utjecaja, a ne zloupotrebomvlasti. Roboam je primjer πto zloupotreba vlasti moæe uËiniti ljudima (1. o kra-ljevima 12,1-24). Tvrdoglavost, oholost i moÊ nisu poæeljna kombinacija za do-brog vou. Dobar voa mora biti ponizan i pomagati ljudima da im se æivotpromijeni nabolje.

“Prava moÊ uspjeπnog rukovoenja podrazumijeva upotrebu potencijala dru-gih, πto znaËi da se i njima neizbjeæno moraju priznati odreene zasluge. Akonam naπe ‘ja’ ne dopuπta da unaprijedimo drugog, uspjeπnost Ëitave organizacijeopada. Kada se voe dræe rezervirano i nepristupaËno, mi ih poπtujemo, ali neæelimo biti kao oni. Meutim, kada su voe ponizni — ne samo da im se divimo,veÊ ih nastojimo oponaπati.” (John Dickson, Humilitas: A Lost Key to Life, Love,and Leadership, http://whatsbestnext.com/2011/08/the-best-message-on-humility-i-have-ever-heard/)

Poniznost nam pomaæe da steknemo novo znanje i sposobnosti jer kad smoponizni, prepoznajemo svoje slabosti. Takav je bio karakter Krista koji je napu-stio svoje mjesto na Nebu da bi poboljπao naπ greπni æivot na Zemlji. Njegov kriætrebao bi oblikovati i naπe razumijevanje poniznosti da bismo mogli prepoznatisvoje slabosti i dopustiti Mu da upravlja naπim æivotom. Ohol Ëovjek je rijetkokad spreman uËiti. Meutim, ponizna osoba teæi novom znanju, osobito kad jerijeË o njezinom odnosu s Kristom.

ODGOVORITE1. Kako moæete usuglasiti poniznost i moÊ uspjeπnog voe?2. Kako poniznost moæe pomoÊi vama kao pojedincu da ostvarite svoje duhov-

ne ciljeve?3. Kako vas Kristovo raspeÊe uËi o tome πto znaËi biti ponizan?

David Onyango, Nairobi, Kenija

106


Postati krotak i mudar

LOGOSIzreke 30,1-3.7-9.11-14.17.20.32.33; Luka 18,18-25.

Shvatiti tko smo (Izreke 30,1-3.32.33)Kao ljudska biÊa, skloni smo slijediti teænje svojeg srca. Mi se uglavnom

volimo baviti onim πto doprinosi naπem ugledu. Drugim rijeËima, postajemooholi. Biblija na mnogo mjesta govori o oholosti kao o loπoj navici koja nikadne sluti na dobro, pogotovo u æivotu krπÊanina (Izreke 8,13). Biblija tvrdi da jeoholost iskonski uzrok grijeha (Ezekiel 28,15). Prije nego πto je Lucifer pao,“bio je drugi do Krista u sili i vlasti i voa aneoske vojske”. (The Seventh-dayAdventist Bible Dictionary, 2. izd., Lucifer) Meutim, ponos zbog njegovog polo-æaja konaËno je nadvladao ono najbolje u njemu.

Oholost moæe obuzeti i nas isto tako lako kao i Lucifera (Izreke 16,18). Akoæelimo postati mudri sinovi i kÊeri Boæje, trebamo biti ponizni. Poniznost nampomaæe da radije budemo sluge nego gospodari. Poniznost nam pomaæe i da sespremno pokorimo Boæjoj volji i da Ëeznemo za boæanskim znanjem i mudro-πÊu. Izmeu mudrosti i poniznosti postoji uzajamna povezanost jer poniznostomoguÊava da shvatimo koliko smo slabi i nerazumni i koliko nam je potrebnoBoæje vodstvo. Poniznim dræanjem dopuπtamo Bogu da ispuni prazninu u naπemæivotu tako πto Êe nam poslati Svetoga Duha. Mi moæemo biti spaπeni tek kadashvatimo da smo bez Boga nesposobni bilo πto postiÊi. Poniznost, prema tome,ima vaænu ulogu u naπem spasenju.

Bogatstvo, poniznost i mudrost (Luka 18,18-25)Bogatstvo je privremeni blagoslov koji nam Bog katkada daje da bismo mogli

pomagati drugima. Sotona se, meutim, nada da Êe nas taj blagoslov odvratiti odBoga (Matej 19,16-24). Ako se pogreπno koristi, bogatstvo i drugi blagoslovimogu voditi u oholost koja na kraju uniπtava naπu poniznost. Bog æeli da bogatiljudi budu ponizni. Kada nas Bog blagoslovi bogatstvom, trebamo ga koristititako da proslavimo Njega pomaæuÊi ljudima koji su u nevolji. Ne smijemo dopu-stiti da nas ikad, u bilo kojem trenutku, bogatstvo koje nam je Bog dao odvratiod tog cilja.

Ni siromaπtvo ni bogatstvo (Izreke 30,7-9)Kad bi vam se pruæila prilika da birate izmeu bogatstva i siromaπtva, πto

biste izabrali? Vjerojatno bogatstvo. Meutim, pisac Izreka uËi nas da je najboljeda ne budemo ni bogati ni siromaπni. Bogatstvo lako navede Ëovjeka da seponaπa bahato, a siromaπtvo ga, s druge strane, moæe navesti da krade. Stogaje dobro imati tek toliko koliko nam je dovoljno.

Ako imamo samo ono πto je dovoljno, to nam moæe pomoÊi da ostanemoponizni. To nam moæe pomoÊi da traæimo Boæje vodstvo u svemu πto Ëinimo.

107

Umjesto da æudimo za ovozemaljskim blagom, usredotoËimo se na nebesko kojesabiru oni koji su ponizni.

Negativan utjecaj oholog dræanja (Izreke 30,11-14.17.20)Oholost nas moæe voditi u svaku vrstu nemoralnog ponaπanja, kao πto je

bahatost i æelja da u svemu budemo na prvom mjestu. Pretjerani ponos dovodido Ëovjekovog pada. Prava mudrost nam daje poniznost, koja nas zauzvrat ospo-sobljava da prepoznamo potrebu za Boæjim vodstvom. Oholi ljudi obiËno misleda im Bog nije potreban. Ponizni Êe, meutim, prvi poæeljeti Boæju prisutnostu svojem æivotu. Oholi se rugaju Bogu, dok ponizni traæe Njegovo vodstvo.

Peta zapovijed nas poziva da poπtujemo svoje roditelje (Izlazak 20,12). Tonam pomaæe da razumijemo i cijenimo sve πto su oni veÊ uËinili za nas i sveono πto joπ uvijek æele uËiniti. ShvaÊajuÊi da bismo bez roditeljskog usmjerenjabili zakinuti, poËet Êemo ih viπe poπtovati i manje se hvalisati onim πto mislimoda smo sami postigli.

Posljedice oholosti (Izreke 30,17.20)“S oholoπÊu dolazi sramota, a u smjernih je mudrost.” (Izreke 11,2) Ljudi

koji su previπe ponosni na sebe i svoja dostignuÊa, koji ne prepoznaju Boæjuruku u vlastitom uspjehu, izabrali su put bezumlja. S druge strane, poniznimaje obeÊano mjesto u Boæjem kraljevstvu (Matej 5,3). Kada smo mladi, naπ æivotje dinamiËan i aktivan. Bez obzira na to da li joπ uvijek uËimo da bismo steklidiplomu ili radimo posao koji smo izabrali, vaæno je da ostanemo ponizni itraæimo Boæju pomoÊ.

ODGOVORITE1. Kako vidite sebe pred Bogom? Na osnovi onoga πto posjedujete, druπtvenog

poloæaja koji zauzimate i znanja koje ste stekli u razliËitim obrazovnimustanovama, smatrate li da moæete upravljati svojim æivotom bez Boæje po-moÊi? Objasnite svoj odgovor.

2. Kako moæete upotrijebiti to πto imate da biste proslavili Boga?3. Koja je razlika izmeu oholosti i smjernosti?4. Kakva je nagrada za smjernost? Kakva je nagrada za oholost?

Tony Philip Oreso, Nairobi, Kenija

Oholi se rugaju Bogu, dok ponizni traæe Njegovo vodstvo.

108

Utorak, 17. oæujka

Stopama krotkog Ëovjeka

SVJEDO»ANSTVOHebrejima 11,24.25.

Iako je bio veliki voa, Mojsije je pokazivao poniznost i strahopoπtovanjeprema Bogu. “Mojsije je bio osposobljen da zauzme istaknuto mjesto meuvelikanima na Zemlji, da blista na dvoru najslavnijeg kraljevstva i dræi æezlonjegove sile. Njegova intelektualna snaga uzdiæe ga iznad velikih ljudi svih vje-kova. Kao povjesniËar, pjesnik, filozof, vojskovoa i zakonodavac, njemu nemaravna. Ipak, premda je svijet bio pred njim, on je imao moralne snage da odbijelaskavu priliku da stekne bogatstvo, veliËinu i slavu.” (Ellen G. White, Patrijarsii proroci, str. 199)

Ponizno i skruπenog srca Mojsije je napustio palaËu i pobjegao u midjanskuzemlju gdje je postao pastir (Izlazak 2,11-15). Danas bi takvu drastiËnu pro-mjenu mnogi smatrali neprihvatljivom. Meutim, Mojsije je postao pozitivanprimjer za sve naraπtaje time πto je “iznad blistave palaËe, iznad kraljevskekrune stavio visoku Ëast koju Êe primiti sveci Sveviπnjega u kraljevstvu neupr-ljanom grijehom”. (Isto, str. 200)

“U svima koji su izabrani da ostvare Boæje djelo vidi se ljudski element.Ipak, oni nisu bili ljudi stereotipnih navika i ponaπanja koji su bili zadovoljnitim stanjem. Oni su æarko æeljeli da od Boga prime mudrost i nauËe raditi zaNjega.” (Isto, str. 201,202)

“Da bi primio Boæju pomoÊ, Ëovjek mora prepoznati svoje slabosti i nedo-statke, on svoj um mora prilagoditi velikoj promjeni koja se u njemu dogaa, onmora biti potaknut na æarku i ustrajnu molitvu i napore. Pogreπne navike iobiËaji moraju se odbaciti, a samo se odluËnim naporima mogu ispraviti zabludei slijediti ispravna naËela kako bi se postigla pobjeda.” (Isto, str. 202)

Poniznost koja je viπe od svega drugog odlikovala Mojsijev æivot, moæe voditii naπ æivot danas. “Poniznost i strahopoπtovanje trebaju obiljeæiti ponaπanjesvih koji dolaze u Boæju prisutnost. Mi pred Njega moæemo stupiti sa sigurno-πÊu u Isusovo ime, ali ne smijemo pristupati s drskom uobraæenoπÊu, kao da jeOn ravan nama.” (Isto, str. 203)

ODGOVORITE1. Trebamo li biti ponizni samo pred Bogom, ili i pred naπim bliænjima? Obja-

snite svoj odgovor.2. Kako biste opisali odnos izmeu poniznosti i mudrosti?

Patience Achieng, Nairobi, Kenija

“»ovjek se mora osloboditi svojih loπih navika...”

109


Koraci k poniznosti

PRIMJENAIzreke 30,1-3.32.33; Matej 18,1-4.

Poniznost zahtijeva da se oslobodimo svojeg “ja” i oholosti. Osim toga, onazahtijeva i da se odreknemo natjecateljskog duha u meusobnim odnosima.Natjecanje obiËno podrazumijeva da je jedna osoba prva i najbolja dok drugizaostaju. To na kraju moæe dovesti do toga da oni koji su naprijed postanupreviπe ponosni, a da oni koji zaostaju budu poniæeni i da se osjeÊaju manjevrijednima.

Krist æeli da mi izbjegavamo oholost i uznositost, sastavne elemente natje-cateljskog duha. On æeli da mi, kao Njegovi sljedbenici, podupiremo jedni drugei da pomaæemo onoj braÊi i sestrama koji su u nekoj teπkoj situaciji. Mi totrebamo Ëiniti bez obzira na naπ poloæaj u druπtvu, naobrazbu ili koliËinu novcakoju imamo u banci.

Ne moæemo postati ponizni tako πto Êemo se truditi, potiskivati svoju oho-lost i skrivati sebiËnost. Mi primamo poniznost kada se molimo Bogu za pomoÊi zanemarujemo vlastiti status u interesu drugih.

U nastavku se nalazi nekoliko pojedinosti koje trebamo imati na umu akoæelimo biti ponizni:

Stavite sebe na posljednje mjesto. Ako æelite biti ponizni, stavite inte-rese drugih ljudi na prvo mjesto. To Êe u vama pokrenuti duh nesebiËne sluæbe.Molite Boga da vam pomogne da prepoznate potrebe drugih i doprete do njih saspremnim srcem.

Pokorite se. Ponizna osoba se pokorava Boæjim ukorima i traæi razumijeva-nje od Njega. Poniznost je sinonim za krotkost, koja je rod Svetoga Duha (Gala-Êanima 5,22.23). Poniznost ne moæe boraviti u oholoj osobi koja misli da jeuvijek bolja od drugih.

Ne oËekujte da vam kaæu “hvala”. Kada poniznost zavlada u vaπemsrcu, blagoslivljat Êete druge ne oËekujuÊi niπta zauzvrat. To je duh voe-slugekoji je Krist zastupao.

ODGOVORITE1. Kako moæete ostati ponizni?2. Trebamo li ostati ponizni Ëak i ako to nitko ne primjeÊuje? Objasnite svoj

odgovor.3. Kakav je odnos izmeu poniznosti i mudrosti?

Josephine Nyawira, Nairobi, Kenija

Poniznost je sinonim za krotkost, koja je rod Svetoga Duha.

110


Poniznost u crkvi

MI©LJENJEIzreke 3,11-14.17.20; 1. Petrova 5,5.6.

Poniznost nije osobina koja treba krasiti samo pojedince. RazliËite skupineu crkvenoj zajednici trebaju razvijati kolektivnu poniznost. Mjesne crkve ËestoobuhvaÊaju razliËite skupine — bebe, djecu, tinejdæere, mlade i sredovjeËneljude, starije graane, muπkarce, æene, ljude s posebnim potrebama, a moæda iljude iz razliËitih dijelova svijeta. I, naravno, meu Ëlanovima crkve uvijek po-stoji mnoπtvo razliËitih miπljenja. Mladi uglavnom spremnije sudjeluju u crkve-nim aktivnostima kao πto su pjevanje u zboru ili druπtveno koristan rad. OniËesto traæe savjet starijih vjernika. Meutim, u nekim sluËajevima te dvije sku-pine moæda neÊe dobro suraivati. Ako u crkvi nema poniznosti, vjerojatno jeda Êe meu razliËitim skupinama dolaziti do razmimoilaæenja u miπljenju.

Krist æeli da Njegov narod æivi u slozi Ëak i kad postoje razliËita miπljenja.Poniznost priznaje da je Krist najviπi autoritet. »lanovi crkve bi zbog toga tre-bali poπtovati jednakost i biti spremni sasluπati jedni druge i ravnopravno slu-æiti jedni drugima. Crkvene aktivnosti se najbolje odvijaju kad se pokazujeponiznost u odnosima izmeu razliËitih skupina.

Svatko je blagoslovljen razliËitim darovima. Mi moæemo zauzimati rukovo-deÊe poloæaje, ili sudjelovati u drugim crkvenim aktivnostima ovisno o naπojnaobrazbi ili struËnom iskustvu. Meutim, dok se nalazimo na takvim poloæa-jima, trebamo prije svega sluæiti drugima, prije nego πto upotrijebimo svoj auto-ritet i utjecaj. Poniznost nam pomaæe da na ispravan naËin shvatimo svoj polo-æaj u odnosu na Boga i naπe bliænje. Poniznost je suprotnost agresivnosti iaroganciji, hvalisanju i taπtini.

U crkvi smo svi jedna obitelj s uroenim dostojanstvom koje Bog dodjeljujesvakom od nas. Kad u naπem æivotu nema poniznosti, mi smo nesposobni po-πtovati dostojanstvo i vrijednost Boæjeg naroda, bez obzira na to o kojem jepojedincu rijeË. Imajte uvijek na umu biblijsko zlatno pravilo koje nam je Kristdao: “Sve πto æelite da ljudi Ëine vama, Ëinite i vi njima! U tome je sav Zakoni Proroci.” (Matej 7,12)

Poniznost nam pomaæe da priznamo da nismo struËnjaci u svemu. Uvijek Êebiti viπe onoga πto ne znamo nego onoga πto znamo. Zbog toga nikad ne tre-bamo smatrati sebe boljim od bilo koga drugog, niti koristiti ono πto znamo dabismo omalovaæavali tue ideje. Poniznost Ëini razliku izmeu mudrog i ohologi vlastoljubivog Ëovjeka.

ODGOVORITE1. Slaæete li se s idejom o njegovanju poniznosti u crkvi? Zaπto?2. Kako biste opisali poniznog vou?

Philip Opudo, Eldoret, Kenija

111

Petak, 20. oæujka

Æivotni paradoks: Gubitnici dobivaju sve

ISTRAÆIVANJEMatej 5,3.

ZAKLJU»AKIz ljudske perspektive poniznost se ne nalazi visoko na listi poæeljnih oso-

bina. Mnogi ljudi poniznost povezuju sa slaboπÊu i manjkom samopouzdanja.Meutim, iz krπÊanske perspektive poniznost je neπto Ëemu treba teæiti. To jeispit koji nas osposobljava da postanemo svjesni svojih sposobnosti i talenatai pomaæe nam da prepoznamo veliku potrebu za Boæjom prisutnoπÊu u naπemæivotu. Poniznost nas osposobljava da vidimo druge iz Boæje perspektive i dapotpunije cijenimo Njegovu nevjerojatnu ærtvu. Ona nas motivira da ostavimo postrani sve ono πto nas odvaja od naπega æivog nebeskog Oca.

RAZMOTRITEu Stavite sunËane naoËale i zapazite kako one mijenjaju vaπe vienje prosto-

rije u kojoj se nalazite. Zamislite da je poniznost neka vrsta sunËanih nao-Ëala i razmislite kako ponizan duh mijenja naËin na koji doæivljavate ovajsvijet.

u Pitajte petero ljudi πto po njihovom miπljenju znaËi biti ponizan. U kojoj semjeri njihova miπljenja slaæu s biblijskim shvaÊanjem poniznosti?

u Uzmite veliki list papira i nacrtajte obrise svojih stopala, a zatim ih izreæitepo rubovima. Na jednom zapiπite rijeËi ili nacrtajte neπto πto ilustrira po-niznost. Objesite ga na zid s prstima okrenutim prema gore. Na drugomzapiπite rijeËi ili nacrtajte neπto πto ilustrira oholost i objesite ga s prstimaokrenutim prema dolje. Tijekom tjedna promatrajte ta stopala i dodajte joπneke rijeËi i ilustracije. Koje od njih bolje opisuje vaπ æivot?

u Pjevajte ili sluπajte pjesmu “Seek ye first the kingdom of God”: http://www.hymnal.net/hymn.php/ns/120.

u Izbrojite koliko puta tijekom dana date prednost nekom drugom.u Napiπite rijeË VO–A vertikalno na listu papira. Pokraj svakog slova zapiπite

neku osobinu poniznog voe. Na primjer: V — voli sasluπati.

POVEÆITEIzaija 2,9; Mihej 6,7.8; Matej 23,12; Filipljanima 2,1-8.Ellen G. White, Isusove usporedbe, “Dva molitelja”, str. 97—106; Misli s Gore

blaæenstava.Crkveni pravilnik, “Protivnici jedinstva nepogodni za sluæbu” i “Obred pra-

nja nogu”

Audrey Andersson, St. Albans, Velika Britanija

112


Pouka 1321.—28. oæujka 2015.

Æene i vino

“Ne daj snage svoje æenama, ni putova svojih zatiraËimakraljeva. Nije za kraljeve, Lemuele, ne pristaje kraljevima

vino piti, ni glavarima piÊe opojno.” (Izreke 31,3.4)

113

Subota, 21. oæujka

Bogatstvo mudrosti

UVODIzreke 31,8.9.

Da ste vi, kao kralj Salomon, Ëuli Boæji glas kako vam kaæe: “Traæi πto dati dadem”, πto biste odgovorili? Biste li traæili bogatstvo? Uspjeh? Ljubav æivo-ta? Salomonov odgovor je zabiljeæen u 1. o kraljevima 3,6-9. S poniznoπÊu,poπtovanjem i zahvalnoπÊu on je zatraæio mudrost od Gospodina.

Mudrost! Kako je dobro traæiti je od Boga jer, kao πto tekst u Izrekama 3,13kaæe: “Blago Ëovjeku koji je stekao mudrost i Ëovjeku koji je zadobio razbori-tost.”

Izreke zavrπavaju savjetima koje majka daje svojem sinu, kralju Lemuelu, ato je moæda sam Salomon. Ona ga upozorava na dvije velike opasnosti: alkoholi æene. Naæalost, Biblija biljeæi da Salomon nije pazio na to upozorenje. UPropovjedniku (Ëiji je autor najvjerojatnije Salomon), zapisano je: “OdluËih tijelokrijepiti vinom. ... Nabavih pjevaËe i pjevaËice i svakoga raskoπja ljudskog. ... Ispoznadoh da je bolja mudrost od ludosti, kao πto je svjetlost bolja od tame.“(Propovjednik 2,3.8.13) Nesumnjivo je da su te gorke rijeËi dokaz njegovog kaja-nja, jer Salomon nije posluπao taj mudri savjet! I za nas bi bilo bolje da neslijedimo njegov primjer u tome.

U Izrekama 31,8.9, majka daje sinu sljedeÊi savjet: “Otvaraj usta svoja zanijemoga i za pravo sviju nesretnika πto propadaju. Otvaraj usta svoja, sudipravedno i pribavi pravo siromahu i nevoljniku.” Tekst u Jakovu 1,27 kao da jeodjek tih rijeËi: “»isto i nekaljano bogosluæje pred Bogom i Ocem sastoji se uovomu: pohaati sirote i udovice u njihovoj nevolji i Ëuvati samoga sebe Ëistimod ovog svijeta.”

Iako su zapovijedi zapisane u Izrekama 31 upuÊene jednom kralju, zar seone ne odnose na sve nas? Za sve nas je dobro da traæimo mudrost, da prezremogrijeh i proslavimo Isusa Krista kao Gospodina u svojem srcu. Pozivam vas dapreispitate sebe ovaj tjedan i odredite jeste li odani Isusu Kristu kao svojemSpasitelju i UËitelju. Ako niste, pozovite se na ime Gospodnje. Priznajte svojegrijehe i slabosti i oslonite se u potpunosti na Njegovu milost. Ako veÊ hodateIsusovim stopama, teæite za pravednoπÊu — iskreno i s mnogo molitve. Gospo-din Bog Êe sigurno darovati mudrost onima koji je ponizno traæe i vjeruju!

Anna Sophia Auger, Lincoln, SAD

Gospodin Bog Êe sigurno darovati mudrost onima koji je ponizno traæei vjeruju!

114


Viπe od mudrih izreka

LOGOSIzreke 1,20-33; 3,13-20; 4,5-9; 8; 10,28; 11.7.10; 19,9; 21,28; 28,28; 31.

Stigli smo do kraja knjige Izreka. Ova knjiga poËinje pozivom mudrosti kojise moæe podijeliti u pet dijelova (poglavlja 1—9): mudrost, preljub, ostali savjeti,preljub i mudrost. Poglavlja 10—31 sastoje se od mudrih izreka iz nekolikorazliËitih izvora. Knjiga zavrπava nekim praktiËnim savjetima u vezi s mudroπÊu(izbjegavanje alkohola koji pomraËuje um) i æenama (pronalaæenje dobre supru-ge).

“Ne pristaje kraljevima vino piti” (Izreke 1,20-33; 8; 31,4.5)MajËino prvo upozorenje sinu Lemuelu (drugo ime za Salomona) jest da “ne

pristaje kraljevima vino piti” (Izreke 31,4.5). Kralj je voa naroda, njegov sudaci zaπtitnik. Alkohol bi oslabio njegovo prosuivanje navodeÊi ga da “zaboravizakon” i da “izvrne pravo nevoljnika” (Izreke 31,5.8.9 — ©ariÊ). Alkohol bi samoonemoguÊio kralja da odgovori na Boæji poziv.

Bog je odvojio svoj narod kao kraljevsko sveÊenstvo (Izlazak 19,6; Otkrivenje1,6). Nama je poznato kakvu πtetu alkohol moæe nanijeti. Meutim, vaænije je dauvidimo koliko je opasno sve ono πto umanjuje naπu sposobnost da obavimodjelo na koje nas Bog poziva.

“Viπe vrijedi ona nego biserje” (Izreke 31,10-31)Drugi majËin savjet odnosi se na izbor supruge. Lemuelova majka smatra da

je, poput bisera, dobra æena vrednija od bilo Ëega. Ovdje ima nekoliko dobrihsavjeta za mladiÊe (na πto trebaju gledati), kao i za djevojke (Ëemu da teæe).Vrsna æena je voljena i njezin muæ i djeca imaju povjerenja u nju. Ona oblaËii hrani svoju obitelj i dobro upravlja novcem. Jaka je i kvalitetu cijeni viπe odkvantitete. Mudra je, taktiËna, ljubazna i marljivo radi brinuÊi se o svojem do-mu. ©to je najvaænije, boji se Gospodina. Hebrejska rijeË koja je ovdje upotrijeb-ljena za “vrsnu æenu” moæe se protumaËiti kao “æena Ëvrstog karaktera”. (TheSeventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 3, str. 1053)

©ira slika — viπe od mudrih izreka (Matej 7,15; 15,8.9; 24,24; 2.Solunjanima 2,1-12; Koloπanima 2,6-9)

Krist, Kralj, traæi æenu kakva je opisana u Izrekama 31. Ta æena ima uzviπenpoziv — ona sluæi tjelesnim i duhovnim potrebama svojih ukuÊana, πtedljivokoristi vrijeme i novac i pokazuje mudrost i taktiËnost u onome πto govori. Toje i naπ poziv kao Crkve ostatka.

Jedna od najvaænijih osobina ove æene i Crkve ostatka je mudrost. Tekst uIzrekama 31,26 glasi: “Svoja usta mudro otvara, i poboæan joj je nauk na jezi-ku.” U Izrekama 1,33, Ëitamo da Êe oni koji posluπaju poziv mudrosti ostati

115

“bezbriæni” i “spokojno æivjeti” (Izreke 1,33). “Dok su njihova srca ganuta saæa-ljenjem prema onima koji pate, oni se ne plaπe za sebe. Oni s pouzdanjemËekaju spasenje koje je obeÊano (vidi Psalam 16,9).” (The Seventh-day AdventistBible Commentary, 2. izd., sv. 3, str. 951) Ali neki ljudi Êe odbiti poziv mudrosti.Bog poπtuje njihovu slobodu izbora prepuπtajuÊi ih njihovom “vinu” (Izreke1,28-31), prijevari u koju vjeruju.

Za svaku dobru stvar koju je Bog dao Sotona ima krivotvorinu — ukljuËujuÊii laænu mudrost. To vidimo i u Edenskom vrtu. Zmija izravno proturjeËi BoæjojrijeËi govoreÊi: “Ne, neÊete umrijeti! ... Bit Êete kao bogovi, koji razluËuju dobroi zlo.” (Postanak 3,4.5) Sotona je kuπao Adama i Evu preko njihovih osjetila, azatim je tvrdio da je to put k veÊoj mudrosti i spoznaji Boga. ZvuËalo je logiËno,ali je bilo u suprotnosti s Boæjom rijeËju i zato je imalo poraæavajuÊe posljedice.

Upozoreni smo da Êe se u posljednjim danima Crkva ostatka morati Ëuvatilaænog nauka (Matej 7,15; 15,8.9; 24,24; 2. Solunjanima 2,1-12; Koloπanima 2,6-9). Takav nauk, kao vino æene preljubnice iz Izreka, utjeËe na osjetila. On jeprivlaËan i zvuËi logiËno. Ali sve ono πto odvraÊa od prouËavanja Boæje rijeËi inavodi da se ljudi oslanjaju viπe na osjeÊaje nego na vjeru, u stvari je prijevara.

Prava mudrost nalazi se u Boæjoj rijeËi. Mudre izreke nam savjetuju datraæimo tu mudrost i da slijedimo savjete naπeg Oca. Nema sumnje da Êemo sesresti s nekim laænim uËenjima, pogotovo u posljednjim danima. Te laæi pokuπatÊe nas odvratiti od Boæje rijeËi da bismo se oslanjali samo na svoja osjetila. Onetvrde da donose mudrost, a zapravo vode u preljubniËki odnos s laænom religi-jom. Ostanimo trijezni (1. Solunjanima 5,6-8) i Ëuvajmo svoju ËistoÊu. Dræimose Boæje rijeËi kako bismo bili vrsna zaruËnica. Brinimo se s ljubavlju za onekoji su u nevolji i koje je Bog doveo u naπ æivot. Na taj naËin Êemo pokazatimudrost u svojem svakidaπnjem æivotu.

ODGOVORITE1. Koju vam je zadaÊu Bog dao? Postoji li neπto u vaπem æivotu πto vas, kao

vino, spreËava da ispunite tu zadaÊu?2. U kojoj mjeri, po vaπem miπljenju, AdventistiËka crkva æivi u skladu s mje-

rilima koja nam je Bog postavio? Potrudite se da navedete razloge za svojodgovor.

Rachelle Nelson, Lincoln, SAD

Za svaku dobru stvar koju je Bog dao Sotona ima krivotvorinu —ukljuËujuÊi i laænu mudrost.

116


Datum za koji se vezuje vaπ uspjeh ili neuspjeh


“Mladi previπe podlijeæu dojmovima. Ne bi trebali dopustiti da ih lako zavedeprivlaËna vanjπtina. Udvaranje koje je danas u modi nosi obiljeæje obmane ilicemjerja, u Ëemu neprijatelj duπa ima viπe posla nego Gospodin.” (Ellen G.White, Fundamentals of Christian Education, str. 105)

“Nitko ne moæe tako uspjeπno uniπtiti æeninu sreÊu i korisnost i pretvoritinjezin æivot u muËan teret, kao πto to moæe njezin vlastiti muæ. I nitko ne moæeuËiniti ni stoti dio onoga πto Êe ohladiti nade i teænje muπkarca, paraliziratinjegove snage i uniπtiti ugled i izglede za buduÊnost, kao πto to moæe njegovavlastita æena. Trenutak stupanja u brak za mnoge muπkarce i æene je datum zakoji se vezuje njihov uspjeh ili neuspjeh u ovom, i njihova nada u buduÊi æivot.”(Ellen G. White, Review & Herald, 2. veljaËe 1886.)

“MladiÊ neka izabere za æenu djevojku koja je sposobna nositi svoj diotereta u æivotu; onu Ëiji ga utjecaj uzdiæe i oplemenjuje i koja ga usreÊujesvojom ljubavlju.” (Ellen G. White, Poruka mladima, 1988., str. 272)

“Mladi prijatelji, traæite savjet od Boga i od svojih roditelja koji se boje Boga.Molite se Bogu za ovu stvar. Ispitujte briæljivo sve osjeÊaje, sve crte karakteraonoga s kime se æelite sjediniti za æivot. Vi stojite pred najvaænijim korakom uæivotu: ne æurite se! Volite, ali ne volite slijepo!” (Isto, str. 280)

“‘Od Jahve je æena razumna.’ ‘Muæevljevo srce se uzda u nju. ... Ona mu Ëinidobro, a ne zlo, u sve dane vijeka svojeg. ... Svoja usta mudro otvara i poboæanjoj je nauk na jeziku. Na vladanje pazi ukuÊana i ne jede kruha besposlice.Sinovi njezini podiæu se i sretnom je nazivaju, i muæ njezin hvali je: ‘Mnoge suæene bile vrsne, ali ti ih sve nadmaπujeπ.’ Onaj tko je naπao takvu æenu ‘naπaoje sreÊu i stekao milost od Jahve’. (Izreke 19,14; 31,11.12.26-29; 18,22)” (EllenG. White, The Adventist Home, str. 46)

ODGOVORITEAko ste u vezi, postavite sebi pitanje: “HoÊe li mi ta zajednica pomoÊi na

putu u Nebo i hoÊe li ona proπiriti moje podruËje korisnosti u ovom æivotu?”(Ellen G. White, Fundamentals of Christian Education, str. 105)

Oscar Enrique Quezada Llanes, Mexicali, Meksiko

“Vi stojite pred jednim od najvaænijih koraka u æivotu...”

117

Utorak, 24. oæujka

Idealan æivot s idealnom æenom

DOKAZIzreke 31.

Izreke 31 poËinju majËinim savjetima o vinu. “Opojno piÊe” kao πto je pivoili vino moæda mogu biti prihvatljiv oblik anestezije za otupljivanje tjelesne iliemotivne boli. (“An Examination of Proverbs 31,6-7”, http://philgons.com/docs/pro31.6-7.pdf) Ali taj aspekt mentalnog bijega jednostavno nije prihvatljiv zajednog kralja koji mora imati bistar um.

To nas podsjeÊa na tekst u Luki 12,48, koji kaæe: “Kome je god mnogo dano,od njega Êe se mnogo iskati.” Kao kralj, Salomon se trebao pridræavati viπihmjerila nego ostali. U cijeloj knjizi Izreka provlaËi se zajedniËka tema kojausporeuje æive s mrtvima, pravedne sa zlima. Crtu izmeu njih ilustrira jed-nostavna razlika: nada. Zli æive bez nade i zato se od njih moæe i oËekivati daumrtvljuju svoj um alkoholom. Za razliku od njih, kralj bi trebao æivjeti kaoËovjek nade, bistrog uma i pun energije.

Druga tema koja se pojavljuje u 31. poglavlju Izreka bavi se Salomonovimizborom æene. “Vrsna” æena naporno radi, odræava kuÊanstvo, Ëuva snagu, suo-sjeÊajna je i ljubazna u rijeËima. Ona je jaka, energiËna i posjeduje izuzetnevrline. Hebrejska rijeË koja je imenuje moæe se prevesti kao “æena Ëvrstog ka-raktera”. (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 3, str. 1053)

Doista, vrsna æena koja je opisana u kljuËnim tekstovima djeluje kaonedostiæno savrπenstvo. C. S. Lewis iznosi zanimljivo zapaæanje u vezi s tim:“Ono πto je iznad i izvan svega toliko je muæevno, da smo svi mi æenstveni uodnosu na to.” (C. S. Lewis, That Hideous Strength: A Modern Fairy-Tale forGrown-ups, str. 316) Nitko od nas ne dostiæe ideal koji nam je prikazan, ali onoπto premoπÊuje udaljenost izmeu nesavrπenstva i ideala je posveÊenost Boæjojsluæbi. U Izrekama 31,30 stoji: “Æena sa strahom Gospodnjim zasluæuje hvalu.”Taj redak nalazi se na kraju knjige Izreka, sliËno zapovijedi: “Boj se Boga,izvrπuj njegove zapovijedi.” (Propovjednik 12,13) Nema sumnje da smo svi po-zvani da usvojimo taj jednostavni izraz vjere. Iako nitko od nas nije idealan,Salomonu je reËeno da traæi æenu Ëije srce je ispravno. Kao πto je strahopoπto-vanje prema Gospodinu oËvrsnulo Salomonov karakter kao kralja, tako ÊeoËvrsnuti i naπ karakter kao onih koji pripadaju Bogu.

ODGOVORITE1. Vjerujete li da æena sa svim tim vrlinama koje su navedene u 31. poglavlju

Izreka danas uopÊe postoji?2. Mislite li da se alkohol kao vrsta “anestetika” koristio samo u proπlosti?

Cassandra Johnson, Lincoln, SAD

118


Oblikovanje naπe duπe


Za neiskusnog lonËara oblikovanje gline moæe biti priliËno teπko, jer onanije prirodno savitljiva. Meutim, uz dosta vjeæbe oblikujete grumenËiÊ s kojimmoæete raditi. Zatim taj grumenËiÊ stavljate na kolo koje poËinjete okretati. Alikad stavite ruke oko gline, ona vam poËinje curiti izmeu prstiju. NemoÊnopromatrate kako se glina uvija naprijed i natrag. SreÊom, prilazi vam uËitelj,postavlja vaπe ruke u ispravan poloæaj i glina se poËinje pravilno oblikovati predvaπim oËima.

Koliko puta mi pokuπavamo sami oblikovati svoju “vazu” (duπu)? Mislimo daimamo dovoljno sposobnosti i znanja da postanemo ono πto Bog æeli da budemo— a zapravo nemamo. On æeli da Mu priznamo svoju bespomoÊnost i zamolimoGa da oblikuje naπu duπu. Koje korake moramo poduzeti da bi nas Bog mogaooblikovati?

Priznajmo da ne znamo i da ne razumijemo sve (Izreke 30,2). To jeprvi korak (kao mijeπenje gline) i Ëesto je najteæi dio u oblikovanju naπe duπe.Teπko je priznati da ne posjedujemo pravo boæansko znanje.

Traæimo pomoÊ od Boga. Agur je traæio samo dvije stvari od Boga: (1) dase licemjerje i laæ udalje od njega i (2) da ima toËno toliko sredstava koliko muje potrebno za æivot (Izreke 30,7.8). On je æelio da mu Bog da samo ono πto muje prijeko potrebno jer se plaπio da Êe, ako bude imao viπe nego πto mu treba,zaboraviti na Boga. Bog treba biti srediπte naπeg æivota. U suprotnom, mi sesavijamo naprijed-natrag kao glina na lonËarskom kolu.

UsredotoËimo se na Boga. On sve zna i sve vidi. Gledajte na Njega. Do-pustite Njemu da oblikuje vaπ karakter. Uvijek imajte na umu Njegovu beskrajnumilost i nikad ne zaboravljajte koliko je On moÊan. Zamislite kako bi æivotizgledao kad bismo dopustili Bogu da oblikuje naπu duπu!

Kada dopustimo Bogu da bude dio tog procesa oblikovanja, mi se usredo-toËujemo na Njegovu volju. Djelovanjem Svetoga Duha oblikujemo se u ljudekakvi Bog æeli da budemo. Njegova golema snaga Ëini da postanemo savitljivi.On nas umiruje dok se svijet oko nas okreÊe velikom brzinom. Ali πto jenajvaænije, Njegova prisutnost se otkriva preko nas samim tim πto smo obliko-vani na Njegovu sliku. Bog nas toliko ljubi da je spreman oblikovati naπu duπui oduπevljen je kad Ëeznemo za tim da nam pomogne.

ODGOVORITE1. Kako moæemo pomoÊi drugima da ih Bog oblikuje?2. Zaπto je vaæno dopustiti Bogu da nas oblikuje da bismo bili onakvi kakvi

bismo trebali biti?

Amy Matsuda, Lincoln, SAD

119


Æene i vino — πto time hoÊete reÊi?

MI©LJENJEIzreke 31,3.4.

U biblijsko vrijeme, Izraelac koji bi se oæenio pripadnicom neke druge vjere,Ëesto je potpadao pod njezin utjecaj i poËinjao se klanjati idolima kojima je onasluæila. U 11. poglavlju 1. o kraljevima zabiljeæeno je da se Salomon oæeniomnogim æenama iz razliËitih naroda i da se s vremenom poËeo klanjati njihovimbogovima. U tom kontekstu tekst u Izrekama 31,3.4 donosi razborit, vaæansavjet odreenom kralju. U tom smislu ja razumijem zaπto pouka za ovaj tjedannosi naslov “Æene i vino”. Kralj je trebao dobro razmisliti s kim se æeni jer Êenjegov izbor u velikoj mjeri utjecati na njega osobno, kao i na njegovo kraljev-stvo. Trebao je isto tako saËuvati prisebnost time πto Êe izbjegavati tvari kojemogu utjecati na njegovu sposobnost prosuivanja.

Meutim, izvaen iz tog okvira, ovaj tekst i njegov naslov moæe promicatiπtetno vjerovanje koje mnogi, svjesno ili nesvjesno, veÊ imaju o æenama —vjerovanje da su æene, kao i vino, po samoj svojoj naravi destruktivne i da njimatreba vladati. Kao æena dvadeset prvog stoljeÊa, koja joπ uvijek svakodnevnoosjeÊa utjecaj tih patrijarhalnih stavova koji i danas prevladavaju u naπoj kul-turi, pa Ëak i u ovoj crkvi koju svim srcem volim, æelim upozoriti na πtetnostbilo kakve izjave koja, makar i ovlaπ, doprinosi tome da se vrijednost nekeosobe uzima zdravo za gotovo.

Treba razumjeti da opuπteno usporeivanje æene i vina doprinosi ruænoj,prevladavajuÊoj pojavi da se æena promatra kao objekt. Æenama se uporno odu-zima njihovo ljudsko dostojanstvo preko medija, u poslovnom svijetu, politici,πkolama i domovima, i to u tolikoj mjeri da su i muπkarci i æene poËeli gledatina to kao na neπto “normalno”. Ponaπati se prema æeni, ili bilo kojem ljudskombiÊu, kao da je manje vrijedno — nije neπto πto Isus odobrava. U svim evane-ljima On pokazuje ljubav i poπtovanje prema svim ljudima. On nije diskrimini-rao nikoga, niti je ikoga promatrao kao objekt. Naprotiv, On je cijenio i prihva-Êao svakoga. Ja pozivam naπu crkvu da se ugleda na Krista u svemu, bez izuzet-ka.

Stoga i ja dodajem svoj savjet. Æene, ne dajte “snage svoje” muπkarcima kojisu korumpirani, koji se ponaπaju neetiËki i nemoralno. Æivite punim pluÊimakao snaæne, inteligentne, ljubazne, suosjeÊajne i poærtvovane kÊeri Boæje. Neprepuπtajte se nijednoj osobi, niti tvari, koja Êe ometati vaπ razvoj, bilo da jerijeË o muπkarcu ili koktelima.

ODGOVORITEKako mi, kao crkva, moæemo slati poruku o jednakosti i vrijednosti svih

druπtvenih skupina?

Sarah Ventura, Lincoln, SAD

120

Petak, 27. oæujka

ZakljuËak Izreka

ISTRAÆIVANJEIzreke 31,3.30.

ZAKLJU»AKIzreke, knjiga mudrosti, dubokih uvida, znanja i savjeta, zavrπava rijeËima

upuÊenim muπkarcima (Izreke 31,1-9) i æenama (Izreke 31,10-31). Zavrπno po-glavlje saæima savjete ljudima koji trebaju æivjeti kao kraljevsko sveÊenstvo i bitiu svemu bolji od drugih.

RAZMOTRITEu Posluπajte savjete o izbjegavanju vina i opojnih piÊa koje moæete naÊi u

Izrekama 31,4-9.u Skicirajte ili nacrtajte sliku æene opisane u Izrekama 31,10-31.u Primijenite u praksi ono πto stoji u Izrekama 31,28 tako πto Êete napisati

poruku svojem braËnom drugu ili roditelju hvaleÊi osobine koje kod njegacijenite.

u Razgovarajte s dvoje ili troje Ëlanova crkve o tome zaπto se oni suzdræavajuod alkoholnih piÊa.

u Molite se dok Ëitate Izreke 31 i traæite od Boga da vam pomogne da steknetekarakterne crte koje su tu opisane.

u Potraæite na internetu nakit naËinjen od dragog kamenja kao πto su dija-manti, rubini, smaragdi i biseri. Pogledajte cijene takvih komada nakita.Zatim dobro razmislite o znaËenju teksta u Izrekama 31,10.

POVEÆITEIzaija 5,11.12; Daniel 1,8-18; 1. KorinÊanima 6,9.10.Ellen G. White, Counsels for the Church, str. 101, odlomak 5.“The Truth About Alcohol, Foundation for a Drug Free World”, http://www.drug-

freeworld.org/drugfacts/alcohol/short-term-long-term-effects.html.Elizabeth George, Discovering the Treasures of a Godly Woman: Proverbs

31.“Is Alcohol Really Good for You?” (traktat Ëasopisa Vibrant Life)

Sonia Huenergardt, Chehalis, SAD

121

NaruËite preko povjerenika za literaturuu svojoj mjesnoj crkvi ili kod nakladnika!

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

122

01 » Izaija 43,2 S tobom sam02 P Izreke 2,8 Bog Ëuva svoju djecu03 S Izreke 2,20 Dræimo se pravedniËkih staza

04 N 1. KorinÊanima 12,6.7 RazliËiti duhovni darovi05 P Izaija 45,2 Bog Êe iÊi pred nama06 U Filipljanima 4,13 Bog daje snagu07 S Ivan 13,35 Imajmo ljubavi jedni prema drugima08 » 1. Solunjanima 4,16 Bog Êe doÊi po svoje09 P Propovjednik 9,10 »inimo dobro dok je prilika10 S 2. Samuelova 22,31 Bog je naπ πtit

11 N Psalam 91,4 Sigurna zaπtita12 P Propovjednik 11,6 Sijmo Boæju rijeË13 U Psalam 23,5 Prepuna Ëaπa14 S Ivan 6,47 Bog obraÊa ljude15 » Job 13,15 Jedina nada je u Bogu16 P Psalam 119,176 Bog traæi zalutale17 S Luka 10,2 Velike moguÊnosti za sluæbu

18 N 2. Petrova 3,9 Bog strpljivo Ëeka19 P Postanak 28,12 Aneli nam pomaæu20 U Daniel 6,28 Bog nas Ëudesno spaπava21 S Jona 3,1.2 Ustani i propovijedaj22 » Ivan 15,8 Proslavimo Boga23 P Psalam 75,2 Propovijedajmo Boæja Ëudesa24 S Propovjednik 11,5 Viπe nego πto moæemo zamisliti

25 N Otkrivenje 14,13 Prate nas naπa dobra djela26 P Otkrivenje 22,17 Pozvani na vodu æivota27 U Jeremija 29,13 Traæimo Boga svim srcem28 S Ponovljeni zakon 31,8 Nemojmo se bojati29 » Psalam 118,19 Otvorena vrata30 P Psalam 25,2 Uzdajmo se u Boga31 S 1. KorinÊanima 3,6 Boæji suradnici

JUTARNJI REDCI — SIJE»ANJ 2015.

S tobom sam

123

01 N 2. KorinÊanima 5,7 Æivimo po vjeri02 P Izaija 41,10 Bog upravlja dogaajima03 U Matej 19,26 Bogu je sve moguÊe04 S Otkrivenje 3,8 Bog otvara vrata05 » Otkrivenje 3,11 Dræimo ono πto imamo06 P Ezekiel 34,11 Pastir traæi svoje ovce07 S Ivan 1,41 Traæenje Mesije

08 N Matej 7,7 Molimo se svakog trenutka09 P Propovjednik 11,1 SvjedoËimo u svako doba10 U Jakov 1,3.4 Nagrada za upornost11 S Izaija 60,1 Potreba za svjetlom12 » Matej 18,19 Snaga zajedniËke molitve13 P Psalam 120,1 Molitva u nevolji14 S Matej 13,45.46 Skupocjeni biser

15 N Marko 1,26 Susret sa zlim duhovima16 P Matej 13,31 Mala sjemenka, veliko drvo17 U Izreke 16,20 Blago onom tko se uzda u Boga18 S 2. KorinÊanima 2,17 Govorimo o Kristu19 » Psalam 139,9.10 Vodi nas Boæja ruka20 P Psalam 139,14 Hvala Bogu πto nas je stvorio21 S Otkrivenje 18,4 Iziimo iz svijeta

22 N Psalam 116,6 Bog izbavlja iz nevolje23 P Psalam 23,4 Ne bojimo se zla24 U Izaija 52,7 Glasnici Radosne vijesti25 S Jeremija 33,3 Traæimo Boæju objavu26 » Izreke 3,6 Bog ispravlja naπe staze27 P Izreke 22,29 Pohvala marljivosti28 S Izaija 61,1 Oslobaanje zarobljenika

JUTARNJI REDCI — VELJA»A 2015.

Æivimo po vjeri

124

01 N Matej 24,14 Propovijedajmo cijelom svijetu02 P Izaija 9,2 Svjetlo u tami03 U 1. KorinÊanima 13,7 Upornost se isplati04 S Otkrivenje 21,4 Bog Êe otrti suze05 » 2. Timoteju 4,2 PouËavajmo Boæju rijeË06 P 1. Timoteju 2,3.4 Bog æeli da se svi spase07 S Job 42,12 Bog izvodi na dobro

08 N Ivan 4,35 Njive su spremne za æetvu09 P Nehemija 8,10 Radost u Bogu10 U 2. KorinÊanima 12,9 Dostatna Boæja milost11 S Zaharija 3,2 IzvuËeni iz ognja12 » Ivan 16,13 Vaæne pouke13 P Djela 9,15 Boæji izabranici za misiju14 S Matej 13,31.32 Skromni poËetak

15 N 2. KorinÊanima 5,7 Hodajmo vjerom16 P Jakov 1,25 Savrπeni Zakon slobode17 U Psalam 19,8 Zakon krijepi duπu18 S Ivan 8,32 Istina izbavlja19 » Izaija 58,14 Milina je u Bogu20 P Psalam 94,9 Bog Ëuje i vidi21 S Izreke 27,10 Prijatelji su dragocjeni

22 N Psalam 1,3 Stablo kraj potoka23 P Matej 6,8 Bog zna πto nam treba24 U Luka 6,38 Duh davanja25 S Luka 6,35 Ljubimo Ëak i neprijatelje26 » Luka 6,36 Budimo milosrdni poput Oca27 P Otkrivenje 21,5 Boæja rijeË je pouzdana28 S Marko 16,15 Mi smo Isusovi suradnici

29 N Psalam 36,6 Boæja dobrota i vjernost30 P GalaÊanima 6,6 Dijelimo to πto imamo31 U Izaija 29,18 Slijepi Êe progledati

JUTARNJI REDCI — OÆUJAK 2015.

Propovijedajmo cijelom svijetu

125

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pisce, pjesnike...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednosta-van naËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma— najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËa-vajte ovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnimputem, besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovara

te naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:http://biblija-govori.hr/otkrijmo/

www.biblija.hr

126

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

SIJE»ANJ

01. Psalam 1.02. Psalam 2.03. Psalam 3.

04. Psalam 4.05. Psalam 506. Psalam 6.07. Psalam 7.08. Psalam 8.09. Psalam 9.10. Psalam 10.

11. Psalam 11.12. Psalam 12.13. Psalam 1314. Psalam 1415. Psalam 15.16. Psalam 16.17. Psalam 17.

18. Psalam 18,1-25.19. Psalam 18,26-50.20. Psalam 19.21. Psalam 20.22. Psalam 21.23. Psalam 22,1-16.24. Psalam 23,17-31.

25. Psalam 24.26. Psalam 25.27. Psalam 26.28. Psalam 27.29. Psalam 28.30. Psalam 29.31. Psalam 30.

VELJA»A

01. Psalam 31.02. Psalam 32.03. Psalam 33.04. Psalam 34.05. Psalam 35,1-1206. Psalam 35,13-2807. Psalam 36.

08. Psalam 37,1-1909. Psalam 37,20-40.10. Psalam 38.11. Psalam 39.12. Psalam 40.13. Psalam 41.14. Psalam 42.

15. Psalam 43.16. Psalam 44,1-1217. Psalam 44,13-2718. Psalam 45.19. Psalam 46.20. Psalam 47.21. Psalam 48.


OÆUJAK

01. Psalam 56.


09. Psalam 64.10. Psalam 65.11. Psalam 66.12. Psalam 67.13. Psalam 68,1-1914. Psalam 68,20-3615. Psalam 69,1-13

16. Psalam 69,14-3717. Psalam 70.18. Psalam 71,1-1319. Psalam 71,14-2420. Psalam 72.21. Psalam 73,1-1722. Psalam 73,18-28

23. Psalam 74.24. Psalam 75.25. Psalam 76.26. Psalam 77.27. Psalam 78,1-1628. Psalam 78,17-3929. Psalam 78,40-55

30. Psalam 78,56-7231. Psalam 79.

127

»ITANJE BIBLIJE REDOM

SIJE»ANJ

01. Postanak 1-402. Postanak 5-703. Postanak 8-10

04. Postanak 11-1305. Postanak 14-1606. Postanak 17-2007. Postanak 21-2308. Postanak 24-2709. Postanak 28-3010. Postanak 31-33

11. Postanak 34-3612. Postanak 37-3913. Postanak 40-4314. Postanak 44-4615. Postanak 47-5016. Izlazak 1-417. Izlazak 5-7

18. Izlazak 8-1119. Izlazak 12-1420. Izlazak 15-1721. Izlazak 18-2022. Izlazak 21-2423. Izlazak 25-2724. Izlazak 28-30

25. Izlazak 31-3426. Izlazak 35-3727. Izlazak 38-4028. Lev. zakonik 1-329. Lev. zakonik 4-730. Lev. zakonik 8-1031. Lev. zakonik 11-13

OÆUJAK

01. Joπua 7-1002. Joπua 11-1403. Joπua 15-1804. Joπua 19-2205. Joπua 22-2406. Suci 1-407. Suci 5-7

08. Suci 8-1109. Suci 12-1410. Suci 15-1811. Suci 19-2112. Ruta 1-413. 1. Sam. 1-414. 1. Sam. 5-7

15. 1. Sam. 8-1016. 1. Sam. 11-1317. 1. Sam. 14-1618. 1. Sam. 17-2019. 1. Sam. 21-2520. 1. Sam. 26-2821. 1. Sam. 29-31

22. 2. Sam. 1-323. 2. Sam. 4-624. 2. Sam. 7-1025. 2. Sam. 11-1326. 2. Sam. 14-1827. 2. Sam. 19-2128. 2. Sam. 22-24

29. 1. Kralj. 1-330. 1. Kralj. 4-731. 1. Kralj. 8-11

VELJA»A

01. Lev. zakonik 14-1602. Lev. zakonik 17-1903. Lev. zakonik 20-2304. Lev. zakonik 24-2705. Brojevi 1-406. Brojevi 5-707. Brojevi 8-11

08. Brojevi 12-1409. Brojevi 15-1710. Brojevi 18-2011. Brojevi 21-2312. Brojevi 24-2713. Brojevi 28-3014. Brojevi 31-33

15. Brojevi 34-3616. Ponov. zakon 1-317. Ponov. zakon 4-618. Ponov. zakon 7-919. Ponov. zakon 10-1320. Ponov. zakon 14-1621. Ponov. zakon 17-19

22. Ponov. zakon 20-2223. Ponov. zakon 23-2524. Ponov. zakon 26-2825. Ponov. zakon 29-3126. Ponov. zakon 32-3427. Joπua 1-328. Joπua 4-6

128

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 2.1. 9.1. 16.1. 23.1. 30.1. 6.2. 13.2. 20.2. 27.2. 6.3. 13.3. 20.3. 27.3.

Beli Manastir 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.03 18.12Biograd 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Bjelovar 16.23 16.31 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Borovo 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11BraË 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.23 17.33 17.45 17.53 18.02 18.10 18.19Cres 16.36 16.43 16.52 17.01 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Crikvenica 16.33 16.41 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.38 17.51 18.01 18.10 18.19 18.28»akovec 16.22 16.29 16.38 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.21Dalj 16.16 16.23 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Daruvar 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Delnice 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.17 17.28 17.38 17.50 18.00 18.09 18.19 18.28Dubrovnik 16.28 16.35 16.43 16.52 17.00 17.09 17.18 17.27 17.39 17.47 17.55 18.04 18.11Dugi Otok 16.35 16.42 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.37 17.50 17.59 18.07 18.16 18.25–akovo 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.13 17.23 17.35 17.45 17.54 18.03 18.12Gareπnica 16.24 16.31 16.40 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19GospiÊ 16.33 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.15 18.24Grubiπno Polje 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Hvar 16.33 16.40 16.48 16.57 17.05 17.15 17.24 17.34 17.36 17.54 18.02 18.11 18.19Ilok 16.14 16.22 16.30 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.32 17.41 17.50 17.59 18.08Karlovac 16.29 16.37 16.45 16.55 17.04 17.14 17.24 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Knin 16.30 16.37 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.32 17.45 17.54 18.02 18.11 18.20Koprivnica 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.18 17.28 17.41 17.52 18.01 18.10 18.20KorËula 16.31 16.38 16.46 16.55 17.04 17.13 17.22 17.31 17.43 17.51 17.59 18.07 18.16Kornat 16.36 18.43 16.52 17.01 17.09 17.19 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Krapina 16.25 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.22 17.32 17.46 17.55 18.05 18.14 18.24Kriæevci 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.20Krk 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Kutina 16.25 16.32 16.41 16.50 16.59 17.10 17.20 17.29 17.43 17.52 18.01 18.10 18.19Lastovo 16.34 16.41 16.49 16.58 17.06 17.15 17.24 17.33 17.45 17.53 18.01 18.10 18.17Lipik 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.50 17.59 18.08 18.17Loπinj 16.37 16.44 16.52 17.02 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Makarska 16.29 16.37 16.45 16.54 17.02 17.11 17.21 17.30 17.42 17.51 17.59 18.08 18.16Maruπevec 16.23 16.31 16.40 16.49 16.58 17.09 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.22MetkoviÊ 16.29 16.36 16.44 16.53 17.01 17.11 17.20 17.29 17.41 17.50 17.58 18.06 18.14

PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2015.

129

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 2.1. 9.1. 16.1. 23.1. 30.1. 6.2. 13.2. 20.2. 27.2. 6.3. 13.3. 20.3. 27.3.

Mljet 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.41 17.50 17.58 18.07 18.14Naπice 16.18 16.26 16.34 16.44 16.53 17.03 17.13 17.23 17.36 17.46 17.55 18.04 18.13Nova Gradiπka 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.25 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Novska 16.24 16.32 16.41 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Opatija 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.20 18.29Osijek 16.16 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11OtoËac 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Pag 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.25Pakrac 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Peljeπac 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.42 17.50 17.59 18.07 18.14Petrinja 16.26 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.21 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20PloËe 16.29 16.36 16.44 16.53 17.02 17.11 17.20 17.29 17.51 17.50 17.58 18.07 18.15PoreË 16.37 16.45 16.53 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Poæega 16.21 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.16 17.36 17.39 17.48 17.58 18.07 18.16Pula 16.39 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.33 17.43 17.55 18.04 18.13 18.22 18.31Rab 16.35 16.43 16.52 17.01 17.10 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.19 18.27Rijeka 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 17.01 18.10 18.19 18.28Rovinj 16.38 16.45 16.54 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Sinj 16.31 16.38 16.47 16.56 17.04 17.14 17.23 17.32 17.44 17.53 18.02 18.10 18.19Sisak 16.25 16.33 16.41 16.51 17.00 17.10 17.20 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20Slatina 16.20 16.28 16.37 16.46 16.55 17.05 17.16 17.26 17.38 17.48 17.58 18.07 18.16Slavonski Brod 16.19 16.26 16.35 16.44 16.53 16.04 17.14 17.23 17.37 17.46 17.55 18.04 18.13Slunj 16.29 16.37 16.46 16.55 17.04 17.14 17.25 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Split 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.24 17.33 17.45 17.54 18.02 18.11 18.19©ibenik 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.06 18.14 18.23Varaædin 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.21Vinkovci 16.17 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11Virovitica 16.20 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.14 17.26 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Vis 16.34 16.41 16.49 16.58 17.07 17.16 17.25 17.34 17.46 17.55 18.03 18.11 18.20Vukovar 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Zadar 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Zagreb 16.27 16.35 16.44 16.53 17.02 17.13 17.23 17.33 17.46 17.56 18.05 18.14 18.23Æupanja 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.12 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11

PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2015.

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju.)

130

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za mlade — 1/2015.

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade priprema Odjel za crkvene sluæbeGeneralne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripremaju pod nad-zorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji su Ëlanovi konzultati-

vni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvatska;Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Prijevod s engle-skog: Tamara BabiÊ • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Prijelom: Miroslav VukmaniÊ •

Tisak: Znaci vremena, Zagreb

www.adventisti.hrwww.znaci-vremena.com

COLLEGIATE QUARTERLY — 1/2015 • Printed in Croatia

131

Sjevern

oameriËk

a divizija

GR

EN

LA

ND

Unije

Crkve

SkupineVjernika

StanovnikaAtlantska unija

57270

113.62534.442.859

Kanadska unija

37273

66.78935.256.000

Kolum

bijska unija712

77140.298

51.011.461Jezerska unija

50258

85.77835.273.432

SrednjeameriËka unija

45667

67.61826.837.795

SjevernopacifiËka unija440

6799.033

14.229.323PacifiËka unija

699118

225.92151.973.265

Juæna unija1.102

185273.855

62.801.941Jugozapadna unija

57492

109.50439.655.924

Guam

-Mikronezija

2011

5.068410.000

Ukupno

5.450818

1.187.514351.892.000

Misijski projekti

1.E

vangelizacija “Æetva A

ppalachia”, Zapadn

a Virdæin

ija.2.

Ureen

je soba i kupaon

ica u kam

pu za m

lade Polaris,A

ljaska.3.

Izgradnja dvoran

a za tjelesni odgoj u

adventistiËkim

πklama u

Mikron

eziji.4.

DJE

»JI PR

OJE

KT: Leæajevi za djeËji kam

p Polaris.

Viπe: w

ww

.Ad

ventistM

ission.org

Tih

i ocean

ArktiËki ocea

n

Atla

ntski ocea

n

KA

NA

DA

KO

LU

MB

IJA

SJE

DIN

JEN

E A

ME

RI»

KE

DR

ÆA

VE

Ottaw

a

Wash

ington

D.C

.

ME

KS

IKO

BE

RM

UD

A

Bah

ami

Gu

am

Papu

a Nova

Gvin

eja

Haw

aii

Federalne

Dræave

Mik

ronezije

Documents

IZREKE - Adventisti