Izv. prof. dr. sc. Marija Omazić Životopis, znanstvena, nastavna i stručna djelatnost Izv. prof. dr. sc. Marija Omazić rođena je 21. lipnja 1969. godine u Osijeku. Hrvatska je državljanka. 1994. godine diplomirala je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku i stekla zvanje profesora engleskog jezika i književnosti i njemačkog jezika i književnosti. 1994. godine počela je raditi kao vanjska suradnica, a 1995. godine zaposlila se na Katedri za engleski jezik i književnost Pedagoškog fakulteta u Osijeku kao lektorica za engleski jezik. Iste je godine upisala poslijediplomski magistarski studij lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom dodiplomskog i poslijediplomskog studija kao uspješnoj studentici dodijeljene su joj brojne stipendije, što joj je omogućilo boravak i usavršavanje na sveučilištima u Njemačkoj (Universität Augsburg), Velikoj Britaniji (University of the West of England) i SAD-u (Western Michigan University i Northern Arizona University). Akademski stupanj magistrice znanosti iz područja humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje stekla je 2000. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Akademsku 2001./2002. provela je kao gost-istraživač u okviru programa Fulbright američkog State Departmenta i Ministarstva znanosti Republike Hrvatske na Northern Arizona University u SAD-u. Akademski stupanj doktorice znanosti iz područja humanističkih znanosti, znanstveno polje jezikoslovlje, stekla je 2003. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc. Vladimira Ivira. Iste je godine izabrana u zvanje docentice, a 2009. izabrana je u zvanje izvanredne profesorice. 2004. bila je predstavnica Filozofskog fakulteta u Senatu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Od 2005. do 2007. bila je voditeljica Katedre za primijenjenu lingvistiku pri Odsjeku za anglistiku na Filozofskom fakultetu u Osijeku, a od 2007. do 2009. voditeljica Odsjeka za anglistiku na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Od 2009. do danas obnaša dužnost prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

NASTAVNA DJELATNOST Izv. prof. dr. sc. Marija Omazić od zaposlenja na Filozofskome fakultetu u Osijeku 1995. predavala je Jezične vježbe engleskog jezika II i III, Morfosintaksu I i II, Sintaksu fraze, Uvod u frazeologiju engleskog jezika i Prijevodne vježbe. U okviru provođenja reforme hrvatskih sveučilišta prema bolonjskom procesu razradila je koncepciju diplomskog studijskog programa prevoditeljskog smjera na studiju engleskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku, čija je voditeljica od osnutka. Za diplomski studij prevođenja izradila je opis i izvodi nastavu iz obveznih i izbornih kolegija Korpusna lingvistika za prevoditelje, Osnove konsekutivnog prevođenja i Osnove simultanog prevođenja. Za poslijediplomski doktorski studij Jezikoslovlje na Filozofskom fakultetu u Osijeku izradila je opis i izvodi nastavu iz kolegija Frazeologija i radionice iz Korpusne lingvistike. Od akademske godine 1998. do 2007. godine sudjelovala je kao vanjski suradnik u pokretanju studija engleskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Tuzli te od 2002. do 2006. na Pedagoškom fakultetu u Zenici u Bosni i Hercegovini. 2013. godine od Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli primila je zahvalnicu za izuzetnu profesionalnu podršku i dugogodišnju predanost razvoju Odsjeka za engleski jezik i književnost.

Nastavni rad izv. prof. dr. sc. Marije Omazić visoke je kvalitete i odlikuje se uvođenjem novih tema i sadržaja te rezultata vlastite istraživačke djelatnosti u nastavu, kao i uspješnom interakcijom i komunikacijom sa studentima. Dodatno je angažirana na uspostavljanju kvalitetnih veza s vanjskim dionicima, predstavnicima jezične industrije i velikim europskim poslodavcima poput Glavne uprave za prevođenje Europske komisije (DGT), kako bi se studentima omogućili najnoviji uvidi u prevoditeljski svijet, prilagodili ishodi učenja pojedinih kolegija i prevoditeljskih programa potrebama tržišta, uveli novi CAT alati i oprema u nastavu, te osuvremenio i unaprijedio studijski program. Izuzetan trud ulaže u organizaciju gostujućih predavanja vodećih stručnjaka i praktičara, studentske prakse, radionica, terenske nastave te umrežavanje studija putem inicijativa i mreža kao npr. ELIA Exchange i CEEPUS. Na studentskim anketama, čiji su rezultati priloženi, njezin je nastavni rad redovito ocijenjen iznimno visokim ocjenama. Pod njezinim mentorstvom na Filozofskom fakultetu u Osijeku 12 studenata izradilo je završne radove a preko 70 studenata izradilo je i obranilo diplomske radove. Bila je mentor 3 magistarska rada na poslijediplomskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu u Tuzli i 5 doktorskih radova obranjenih na Filozofskom fakultetu u Osijeku (Goran Schmidt, Alma Vančura, Nihada Delibegović Džanić, Mirza Džanić, Mirna Begagić). Trenutačno je mentor jednoj doktorandici na poslijediplomskom doktorskom studiju Jezikoslovlje u Osijeku (Dragana Božić Lenard) i jednoj doktorandici na poslijediplomskom doktorskom studiju Lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Jelena Parizoska), čiji radovi su u izradi.

ZNANSTVENA DJELATNOST Izv. prof. dr. sc. Marija Omazić bavi se istraživanjima iz područja frazeologije, kognitivne i korpusne lingvistike, te svoje znanstvene interese nadograđuje temama iz područja višejezičnosti i translatologije. Tijekom svoje znanstvene karijere dr. sc. Marija Omazić vrlo se aktivno bavila radom na znanstvenim projektima, usavršavala se na brojnim sveučilištima u inozemstvu i profilirala kao jedan od vodećih i priznatih stručnjaka iz područja frazeologije u Hrvatskoj i Europi, o čemu svjedoči iznimno velik broj izlaganja na znanstvenim skupovima u inozemstvu, znanstveni radovi objavljeni kod renomiranih stranih izdavača te održana pozvana i plenarna izlaganja na skupovima u zemlji i inozemstvu. O njezinoj prepoznatljivosti na europskoj razini svjedoči i angažman pri Europskom istraživačkom vijeću (ERC) u postupcima vrednovanja europskih projekata i programa Horizon 2020 i European Cooperation in Science and Technology (COST). Izv. prof. dr. sc. Marija Omazić sudjelovala je kao istraživač u radu četiri znanstveno-istraživačka projekta: MZT 122013 Komplementacijski sustav pridjeva u engleskom i hrvatskom jeziku, MZT 0122001 Metonimija između leksikona i gramatike, te MZT 122-1301149-0606 Kognitivno-lingvistički pristup polisemiji u hrvatskome i drugim jezicima, čiji je voditelj bio prof. dr. sc. Mario Brdar. Trenutačno sudjeluje u radu velikog kolaborativnog FP7 projekta Europske komisije MIME Mobility and Inclusion in Multilingual Europe (2014.-2018.), na kojem radi konzorcij od 22 međunarodna partnera, a kojim koordinira prof. dr. sc. François Grin sa Sveučilišta u Ženevi. Na projektu je dio središnjeg koordinacijskog tima i vodi radni paket WP7 DATE Dissemination, Awareness, Training, Exchange. Sudjelovala je na 45 znanstvenih skupova, od toga na 24 u inozemstvu, te održala tri plenarna i dva pozvana predavanja. Objavila je 52 rada: 17 radova u publikacijama (a1), 26 radova u publikacijama (a2), 1 znanstvenu monografiju i 1 sveučilišni udžbenik (a3), te 7 uredničkih izdanja, od čega su 34 rada izvorni znanstveni radovi, 5 je stručnih, a 5 preglednih radova.

Osim u Hrvatskoj, radove objavljuje u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Belgiji, Švicarskoj, Mađarskoj, Španjolskoj i Poljskoj. Njezine radove karakteriziraju dvije važne odlike: inovativnost i interdisciplinarnost. Pristupnica se u svome znanstvenome radu oslanja na spoznaje i metodologiju istraživanja iz kognitivne i korpusne lingvistike, a u novije vrijeme teorije prevođenja i kritičke analize diskursa. Kroz više od 40 priopćenja na znanstvenim skupovima omogućila je da rezultati njezinih istraživanja budu dostupni međunarodnoj znanstvenoj zajednici. U nastavku se daje prikaz znanstvene monografije i odabranih znanstvenih radova objavljenih poslije izbora u zvanje izvanredne profesorice: Omazić, Marija (2015) Phraseological units through the looking glass. Osijek: Filozofski fakultet. ISBN 978-953-314-079-7 Znanstvena monografija Phraseology through the looking glass napisana je na engleskom jeziku i sadrži 186 stranica teksta organiziranog u 7 poglavlja, bogato opremljenog odabranim ilustracijama, tablicama i dijagramima koji prikazuju rezultate provedenih istraživanja. Knjiga ima za cilj prikazati frazeologiju iz perspektive srodnih lingvističkih disciplina kao što su kognitivna lingvistika i translatologija, koristeći metodološki aparat analize diskursa i korpusne lingvistike. Tematska poglavlja obilno su potkrijepljena primjerima i rezultatima istraživanja autorice, na kojima se temelje novi metodološki i teorijski uvidi u frazeologiju. U uvodnom se poglavlju navode ciljevi knjige i obrazlaže odabir teorijskih i metodoloških pristupa koji će se u knjizi primijeniti. Drugo poglavlje daje pregled frazeologije kao discipline, osnovnih pravaca u frazeološkim istraživanjima, frazeološke građe, funkcije frazeoloških jedinica i otvorenih pitanja. U trećem se poglavlju primjenjuju korpusno-lingvističke metode na obradu frazeološke građe s ciljem prikaza različitih pojavnosti frazeoloških jedinica u stvarnoj jezičnoj upotrebi. U četvrtom poglavlju frazeologija se promatra iz perspektive kognitivnih teorija: teorije konceptualne metafore i metonimije i konceptualne integracije, koje imaju ulogu u rasvjetljavanju motivacije značenja, nastanka, procesiranja i modificiranja frazeoloških jedinica. Peto poglavlje kritička je analiza diskursa koja prati ulogu frazeologije u kreiranju suvremenog političkog i medijskog diskursa. U poglavlju se iznose rezultati tri studije i predlažu metodološki alati za obradu frazeoloških i figurativnih profila govora i govornika, kojima bi se pratila figurativna i frazeološka upotreba u diskursu. Metoda frazeološkog profiliranja koju predlaže i testira autorica knjige novi je model praćenja frazeologije u diskursu. U šestom poglavlju tematizira se frazeologija iz perspektive usmenog i pismenog prevođenja, te daju preporuke za adekvatnije strategije i taktike prevođenja frazeoloških jedinica, te kvalitetniju obuku prevoditelja. U zaključnom poglavlju sumiraju se nalazi istraživanja prezentiranih u knjizi i daju prijedlozi za razradu teorijske i metodološke podloge za sustavnije proučavanje frazeologije. Iz teorijske i metodološke perspektive ova knjiga predstavlja važan doprinos suvremenim frazeološkim istraživanjima, posebno zato što jasno prikazuje koristi i dosege interdisciplinarnog pristupa proučavanju frazeologije. Posebno vrijedan doprinos knjige razvoj je novih metodoloških alata za opis frazeološke građe i njenog ponašanja u stvarnoj jezičnoj upotrebi i diskursu. Omazić, Marija (2014) Konceptualna metafora u frazeologiji. In Stanojević, M. (ur.) Metafore koje istražujemo: suvremeni uvidi u konceptualnu metaforu. Zagreb: Srednja Europa, 27-45. ISBN 978-953-7963-12-5 U radu se o donosi prikaz mjesta i uloge konceptualne metafore u frazeologiji i razmjera njene primjenjivosti na frazeološku građu, koji se ilustrira analizom odabranih primjera. U središtu su pozornosti tri osnovne teme: pitanje motiviranosti frazema (činjenice da odnos značenja frazema i njegovih sastavnica nije proizvoljan), tradicionalne i suvremene teorije

razumijevanja frazema i te kritike teorije konceptualne metafore u frazeologiji. Važnost i primjenjivost konceptualne metafore u frazeologiji oslikava se i u njenoj ulozi u dvije najrecentnije teorije figurativnog jezika: teoriji dinamičkih sustava koja služi interpretaciji figurativnog jezika uopće i teoriji konvencionalnog figurativnog jezika koja je izrađena isključivo za figurativnu frazeološku građu. Ovim je radom pristupnica pridonijela dubljem razumijevanju uloge konceptualne metafore i metonimije u frazeologiji, u procesima kreiranja značenja i teorijama razumijevanja frazema. Schmidt, Goran; Omazić, Marija (2011) Time metaphors in English and Croatian: A corpus-based study. In Brdar, Mario; Omazić, Marija; Pavičić Takač, Višnja; Gradečak-Erdeljić, Tanja; Buljan, Gabrijela (ur.) Space and Time in Language. Frankfurt am Main, Berlin, Bern, Bruxelles, New York, Oxford, Wien: Peter Lang, 235-246. ISBN 978-3-631-61312-2 U radu se korpusnom kontrastivnom metodom analize metaforičkih obrazaca uspoređuje metaforički sustav za iskazivanje vremena u engleskom i hrvatskom. Rezultati analize Britanskog nacionalnog korpusa i Hrvatskog nacionalnog korpusa pokazuju da su sustavi u dva jezika slični i temelje se na tri apstraktna preslikavanja: VRIJEME JE PROSTOR, VRIJEME JE MATERIJA i VRIJEME JE KRETANJE. Međutim, postoje određene razlike u distribuciji, npr. VRIJEME JE KRETANJE zastupljenija je metafora u hrvatskom korpusu, dok je u engleskom nešto zastupljenija metafora VRIJEME JE PROSTOR. U engleskom jeziku većina metaforičkih obrazaca temelji se na podvrsti metafore VRIJEME JE ODREĐENA TOČKA U VREMENU, dok je u hrvatskom najčešća podvrsta VRIJEME JE SPREMNIK. U ovom se radu uspješno kombinira kognitivni teorijski okvir s metodologijom korpusne lingvistike kako bi se ispitala univerzalnost konceptualnih mehanizama i razjasnile konceptualne i leksičke razlike između engleskog i hrvatskog jezika. Omazić, Marija; Schmidt, Goran, and Čačija, Romana (2009) The Role of Cognitive Mechanisms – Conceptual Metaphor and Metonymy in the Translation Process. In Brdar, Mario; Omazić, Marija and Pavičić Takač, Višnja, (ur.) Cognitive Approaches to English: Fundamental, Methodological, Interdisciplinary and Applied Aspects. Newcastle upon Tyne: Cambridge Scholars Publishing, 345-359. ISBN 978-1-4438-1111-8 U radu se propituje uloga, dobrobiti i praktični aspekti primjene kognitivnolingvističke teorije i metodologije u znanosti o prevođenju kako bi se rasvijetlila uloga kognitivnih mehanizama u procesu prevođenja, posebno kod prevođenja metonimijski zasnovanih kulturoloških pojmova i frazema. Poznavanje najproduktivnijih metonimijskih obrazaca i vijest o razlikama u konceptualizaciji i metaforičkom odnosno metonimijskom konstruiranju značenja u različitim jezicima može pomoći prevoditeljima kod odabira odgovarajuće prijevodne strategije. Istraživanjem je utvrđena tendencija da se frazemi zasnovani na metonimiji najčešće prevode neutralnom parafrazom, čak i kada postoje frazeološki ekvivalenti u jeziku cilju, no zasnovani na metonimijskoj projekciji nekog drugog elementa. U radu se autori zalažu za unapređenje programa prevoditeljskih studija sadržajima iz konstrukcije značenja i relevantnim kognitivnim teorijama. Znanstveni se doprinos ovoga rada ogleda na dvjema razinama: istraživanje je jedno od malobrojnih u svijetu koji istražuje ulogu konceptualnih mehanizama u procesu prevođenja, te identificira metonimijski model konstrukcije značenja kao posebno velik izazov u prevođenju. Omazić, Marija, Tanacković, Goran (2009) Culture, Cognition, Translation. Translatologia Pannonica I, 52-60. ISSN 2061-1757

U radu se razmatra uloga konceptualne integracije u lingvističkom kodiranju kulturoloških pojmova i postupak prevođenja takvih pojmova. Razmatra se također i pitanje hoće li prevedeni pojam ili izraz u ciljnom jeziku rezultirati rekonstrukcijom iste mreže koja je dovela do nastanka pojma ili izraza u ishodišnom jeziku, hoće li doći do kidanja određenih vitalnih odnosa i poništavanja nekih od inputa. Na temelju analize pokazuje se da će preveden kulturološki pojam u velikom broju slučajeva rezultirati rekonstrukcijom drugačije mreže u kojoj će neki elementi biti poništeni, neki drugi uvršteni, ovisno o kontekstu i ciljnom jeziku i kulturi. Doprinos ovoga rada je u rasvjetljavanju uloge konceptualne integracije u procesu kreiranja kulturoloških pojmova i u procesu njihova prevođenja i razumijevanja u ciljnom jeziku. Delibegović Džanić, Nihada, Marija Omazić (2011) Conceptual Blending in Political Cartoons. In: Tomović N. i Vujić J. (ur.) English Language and Literature Studies: Image, Identity, Reality. ELLSSIIR Proceedings. Volume I. Beograd: Filološki fakultet, 51-64. ISBN 978-86-6153-005-0 U radu se na odabranim političkim karikaturama iz američkih i lokalnih medija prikazuje mogućnost primjene teorije konceptualne integracije kao mehanizma za kreiranje značenja. Kod političkih karikatura u integriranom se prostoru stvara nepodudarnost koja je rezultat supostavljanja dva nekongruentna scenarija iz ulaznih prostora, političkog s jedne a bizarnog ili apsurdnog s druge strane, a koja rezultira humorom. Projekcije iz ulaznih prostora i njihova kombinacija u integriranom prostoru omogućuje nam da sagledamo konkretan politički kontekst u novom svjetlu i iz nove perspektive, što često ima humorističan učinak, kao i učinak društvene kritike političke situacije. U ovom se izvornom znanstvenom radu rasvjetljava uloga konceptualne integracije kao mehanizma za nastanak humora u političkim karikaturama. Vančura, Alma and Omazić, Marija (2012) Is Speed Detrimental to Culture - How do Students Simultaneously Interpret Culture-Bound Terms? In: Akbarov, A. and V. Cook: Contemporary Foreign Language Education: Linking Theory Into Practice, Sarajevo: International Burch University, 45-56. ISBN 978-9958-834-08-0 U radu se razmatra utjecaj brzine govora na ishodišnom jeziku na način na koji studenti prevođenja simultano prevode kulturološke pojmove. Analizom snimaka originalnih govora i njihovih simultanih prijevoda na hrvatski jezik utvrđeno je da brzina originalnih govora nema presudan učinak na ishod prijevoda kulturoloških pojmova. Utvrđeno je da presudnu ulogu ima poznavanje pojma, odnosno enciklopedijsko znanje o svijetu, a da brzina eventualno utječe na odabir odgovarajuće prijevodne strategije odnosno stilski manje ili više pogođene varijante. Opisanim istraživanjem pristupnica je dala važan doprinos razumijevanju relevantnih aspekata procesa prevođenja kulturoloških pojmova u simultanom prevođenju. Omazić, Marija (2011) Svoje i posuđeno u frazeologiji jučer i danas. Strani jezici 40; 301-307. ISSN 0351-0840 U radu se donosi osvrt na rad Antice Menac Svoje i posuđeno u frazeologiji objavljen u 1972. godine u Stranim jezicima 1. Taj se pionirski rad hrvatske frazeologije stavlja u dijakronijski i sinkronijski kontekst frazeoloških istraživanja u Hrvatskoj i svijetu, a posebice u kontekst rezultata najnovijih istraživanja međunarodne frazeologije u Europi, koja, iako većeg opsega i dosega nego što su to mogla biti istraživanja provedene prije više od 40 godina, po svojoj srži

i pristupu nisu bitno drugačija od ovog temeljnog rada, čiji rezultati i danas mogu biti primjenjivi u međujezičnim komparativnim studijama. Ovim se preglednim radom pionirsko istraživanje hrvatske frazeologije stavlja u sinkronijski i dijakronijski okvir europskih istraživanja.

STRUČNA DJELATNOST Izv. prof. dr. sc. Marija Omazić bavi se vrlo aktivnim stručnim uredničkim, recenzentskim, organizacijskim, voditeljskim i administrativnim radom. Objavila je 5 stručnih radova i velik broj prijevoda. Od 2003. članica je uredništva časopisa Jezikoslovlje. Članica je i znanstvenog odbora časopisa Explorations in English Language and Linguistics ExEll. Recenzirala je velik broj sažetaka radova prijavljenih na znanstvene skupove, više od 30 članaka u domaćim (Jezikoslovlje, Suvremena lingvistika, SIC, Strani jezici, Život i škola) i inozemnim časopisima (Fachsprache, International Journal of Specialized Communication, ExEll). Recenzirala je i više od 30 priloga u zbornicima radova i knjigama, kao i pet knjiga. U suautorstvu s više suradnika uredila je ukupno 7 uredničkih izdanja (4 zbornika radova, 2 zbirne znanstvene knjige objavljene kod inozemnih izdavača i 1 sveučilišni udžbenik). Članica je sljedećih stručnih i znanstvenih društava: European Society for Translation Studies (EST), European Society of Phraseology (EUROPHRAS), Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), Hrvatsko društvo za anglističke studije (HDAS). Od 2007. do 2009. godine bila je tajnica Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku. Sudjelovala je u radu znanstvenih odbora 7 konferencija u zemlji i inozemstvu i u organizaciji tri godišnje konferencije HDPL-a u Osijeku (2008. - 2010.), u organizaciji skupa 30 godina studija anglistike u Osijeku (2007.), i međunarodne prekogranične konferencije Concepts and Consequences of Multilingualism (2011.) u suradnji sa Sveučilištem u Amsterdamu i Sveučilištem u Pečuhu. Angažirana je kao vanjski evaluator za European Personnel Selection Office (EPSO) u postupku odabira i zapošljavanja prevoditelja i voditelja odjela za institucije Europske unije.

Osijek, 26. lipnja 2015. Odbor za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja prof. dr. sc. Vlasta Rišner, predsjednica prof. dr. sc. Loretana Farkaš, članica prof. dr. sc. Vladimir Karabalić, član prof. dr. sc. Zlatko Miliša, član prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog, članica

Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

31000 Osijek Lorezna Jägera 9

Razmatrajući prijavu na natječaj za izbor nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstveno polje filologija, znanstvena grana anglistika, Odbor za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja, slijedom Odluke Fakultetskoga vijeća Filozofskog fakulteta u Osijeku o raspisivanju natječaja od 24. rujna 2014., podnosi sljedeće

IZVJEŠĆE Rektorat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku dana 16. rujna 2014. dao je suglasnost za raspisivanje natječaja i izbor nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstveno polje filologija, znanstvena grana anglistika (Klasa: 112-01/14-02/2 Urbroj: 2158-60-01-14-94). Na natječaj za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto redovitog profesora, objavljen 26. rujna 2014. u Glasu Slavonije, Narodnim novinama, na mrežnim stranicama Filozofskog ffakulteta i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Zavoda za zapošljavanje, Područne službe Osijek te na službenom internetskom portalu za radna mjesta Europskog istraživačkog prostora 24. listopada 2014. prijavila se izv. prof. dr. sc. Marija Omazić s Filozofskog fakulteta u Osijeku (Klasa 112-02/14-01/26 Urbroj: 2158-83-02-14-3). Prijavi na natječaj priložila je potrebnu dokumentaciju koja se prilaže uz ovo izvješće.

Životopis

Izv. prof. dr. sc. Marija Omazić rođena je 21. lipnja 1969. godine u Osijeku. Hrvatska je državljanka. 1994. godine diplomirala je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku i stekla zvanje profesora engleskog jezika i književnosti i njemačkog jezika i književnosti. 1994. godine počela je raditi kao vanjska suradnica, a 1995. godine zaposlila se na Katedri za engleski jezik i književnost Pedagoškog fakulteta u Osijeku kao lektorica za engleski jezik. Iste je godine upisala poslijediplomski magistarski studij lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom dodiplomskog i poslijediplomskog studija kao uspješnoj studentici dodijeljene su joj brojne stipendije, što joj je omogućilo boravak i usavršavanje na sveučilištima u Njemačkoj (Universität Augsburg), Velikoj Britaniji (University of the West of England) i SAD-u (Western Michigan University i Northern Arizona University). Akademski stupanj magistrice znanosti iz područja humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje stekla je 2000. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Akademsku 2001./2002. provela je kao gost-istraživač u okviru programa Fulbright američkog State Departmenta i

Ministarstva znanosti Republike Hrvatske na Northern Arizona University u SAD-u. Akademski stupanj doktorice znanosti iz područja humanističkih znanosti, znanstveno polje jezikoslovlje, stekla je 2003. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc. Vladimira Ivira. Iste je godine izabrana u zvanje docentice, a 2009. izabrana je u zvanje izvanredne profesorice na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Bavi se istraživanjima iz područja frazeologije, korpusne lingvistike, kognitivne lingvistike i znanosti o prevođenju. Sudjelovala je u radu triju nacionalnih znanstveno-istraživačkih projekata i jednog međunarodnog FP7 projekta Europske komisije. Sudjelovala je na 45 znanstvenih skupova, od toga na 24 u inozemstvu, te održala tri plenarna i dva pozvana predavanja. Objavila je više od 50 radova, znanstvenu monografiju i sveučilišni udžbenik, te bila urednica dvije zbirne znanstvene knjige, četiri zbornika radova i jednog sveučilišnog udžbenika. 2004. g. bila je predstavnica Filozofskog fakulteta u Senatu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Od 2005. do 2007. bila je voditeljica Katedre za primijenjenu lingvistiku pri Odsjeku za anglistiku na Filozofskom fakultetu u Osijeku, a od 2007. do 2009. bila je voditeljica Odsjeka za anglistiku na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Od 2009. do danas obnaša dužnost prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Nastavna, znanstvena i stručna djelatnost

1. Nastavna djelatnost Izv. prof. dr. sc. Marija Omazić od zaposlenja na Filozofskome fakultetu u Osijeku 1995. predavala je kolegije Jezične vježbe engleskog jezika II i III, Morfosintaksa I i II, Sintaksa fraze, Uvod u frazeologiju engleskog jezika i Prijevodne vježbe. U okviru provođenja reforme hrvatskih sveučilišta prema bolonjskom procesu razradila je koncepciju diplomskog studijskog programa prevoditeljskog smjera na studiju engleskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku i izradila nove obvezne i izborne kolegije koje i danas predaje: Korpusna lingvistika za prevoditelje, Osnove konsekutivnog prevođenja i Osnove simultanog prevođenja. U svojstvu nastavnika zaposlenoga na neodređeno radno vrijeme na Filozofskom fakultetu u Osijeku (u znanstveno-nastavnom zvanju docenta i izvanrednog profesora) 12 godina izvodila je ukupno više od 3000 norma sati nastave na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku (nužno 600 norma sati). Za poslijediplomski doktorski studij Jezikoslovlje na Filozofskom fakultetu u Osijeku izradila je opis i izvodi nastavu iz kolegija Frazeologija i radionice iz Korpusne lingvistike. Od akademske godine 1998. do 2007. godine sudjelovala je kao vanjski suradnik u pokretanju studija engleskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Tuzli te od 2002. do 2006. na Pedagoškom fakultetu u Zenici u Bosni i Hercegovini. 2013. godine od Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli primila je zahvalnicu za izuzetnu profesionalnu podršku i dugogodišnju predanost razvoju Odsjeka za engleski jezik i književnost. Nastavni rad izv. prof. dr. sc. Marije Omazić visoke je kvalitete i odlikuje se uvođenjem novih tema i sadržaja te rezultata vlastite istraživačke djelatnosti u nastavu, kao i uspješnom interakcijom i komunikacijom sa studentima. Dodatno je angažirana na uspostavljanju kvalitetnih veza s vanjskim dionicima, predstavnicima jezične industrije i velikim europskim poslodavcima poput Glavne uprave za prevođenje Europske komisije (DGT), kako bi se

studentima omogućili najnoviji uvidi u prevoditeljski svijet, prilagodili ishodi učenja pojedinih kolegija i prevoditeljskih programa potrebama tržišta, uveli novi CAT alati i oprema u nastavu, te osuvremenio i unaprijedio studijski program. Izuzetan trud ulaže u organizaciju gostujućih predavanja vodećih stručnjaka i praktičara, studentske prakse, radionica, terenske nastave te umrežavanje studija putem inicijativa i mreža kao npr. ELIA Exchange i CEEPUS. Na studentskim anketama, čiji su rezultati priloženi, njezin je nastavni rad redovito ocijenjen iznimno visokim ocjenama. Pod njezinim mentorstvom na Filozofskom fakultetu u Osijeku 12 studenata izradilo je završne radove a preko 70 studenata izradilo je i obranilo diplomske radove. Bila je mentor 3 magistarska rada na poslijediplomskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu u Tuzli i 5 doktorskih radova obranjenih na Filozofskom fakultetu u Osijeku (Goran Schmidt, Alma Vančura, Nihada Delibegović Džanić, Mirza Džanić, Mirna Begagić). Trenutačno je mentor jednom doktorandu na poslijediplomskom doktorskom studiju Jezikoslovlje u Osijeku (Dragana Božić Lenard) i jednom doktorandu na poslijediplomskom doktorskom studiju Lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Jelena Parizoska), čiji radovi su u izradi. 2. Znanstvena djelatnost Izv. prof. dr. sc. Marija Omazić bavi se istraživanjima iz područja frazeologije, kognitivne i korpusne lingvistike, te svoje znanstvene interese nadograđuje temama iz područja višejezičnosti i translatologije. Tijekom svoje znanstvene karijere dr. sc. Marija Omazić vrlo se aktivno bavila radom na znanstvenim projektima, usavršavala se na brojnim sveučilištima u inozemstvu i profilirala kao jedan od vodećih i priznatih stručnjaka iz područja frazeologije u Hrvatskoj i Europi, o čemu svjedoči iznimno velik broj izlaganja na znanstvenim skupovima u inozemstvu, znanstveni radovi objavljeni kod renomiranih stranih izdavača te održana pozvana i plenarna izlaganja na skupovima u zemlji i inozemstvu. O njezinoj prepoznatljivosti na europskoj razini svjedoči i angažman pri Europskom istraživačkom vijeću (ERC) u postupcima vrednovanja europskih projekata i programa Horizon 2020 i European Cooperation in Science and Technology (COST). Izv. prof. dr. sc. Marija Omazić sudjelovala je kao istraživač u radu četiri znanstveno-istraživačka projekta: MZT 122013 Komplementacijski sustav pridjeva u engleskom i hrvatskom jeziku, MZT 0122001 Metonimija između leksikona i gramatike, te MZT 122-1301149-0606 Kognitivno-lingvistički pristup polisemiji u hrvatskome i drugim jezicima, čiji je voditelj bio prof. dr. sc. Mario Brdar. Trenutačno sudjeluje u radu velikog kolaborativnog FP7 projekta Europske komisije MIME Mobility and Inclusion in Multilingual Europe (2014.-2018.), na kojem radi konzorcij od 22 međunarodna partnera, a kojim koordinira prof. dr. sc. François Grin sa Sveučilišta u Ženevi. Na projektu je dio središnjeg koordinacijskog tima i vodi radni paket WP7 DATE Dissemination, Awareness, Training, Exchange. Sudjelovala je na 45 znanstvenih skupova, od toga na 24 u inozemstvu, te održala tri plenarna i dva pozvana predavanja. Objavila je 52 rada: 17 radova u publikacijama (a1), 26 radova u publikacijama (a2), 1 znanstvenu monografiju i 1 sveučilišni udžbenik (a3), te 7 uredničkih izdanja, od čega su 34 rada izvorni znanstveni radovi, 5 je stručnih, a 5 preglednih radova. Osim u Hrvatskoj, radove objavljuje u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Belgiji, Švicarskoj, Mađarskoj, Španjolskoj i Poljskoj. Njezine radove karakteriziraju dvije važne odlike: inovativnost i interdisciplinarnost. Pristupnica se u svome znanstvenome radu oslanja na spoznaje i metodologiju istraživanja iz kognitivne i korpusne lingvistike, a u novije vrijeme teorije prevođenja i kritičke analize diskursa. Kroz više od 40 priopćenja na znanstvenim

skupovima omogućila je da rezultati njezinih istraživanja budu dostupni međunarodnoj znanstvenoj zajednici. 3. Stručna djelatnost Dr. sc. Marija Omazić bavi se vrlo aktivnim stručnim uredničkim, recenzentskim, organizacijskim, voditeljskim i administrativnim radom. Objavila je 5 stručnih radova i velik broj prijevoda. Od 2003. članica je uredništva časopisa Jezikoslovlje. Članica je i znanstvenog odbora časopisa Explorations in English Language and Linguistics ExEll. Recenzirala je velik broj sažetaka radova prijavljenih na znanstvene skupove, više od 30 članaka u domaćim (Jezikoslovlje, Suvremena lingvistika, SIC, Strani jezici, Život i škola) i inozemnim časopisima (Fachsprache, International Journal of Specialized Communication, ExEll). Recenzirala je i više od 30 priloga u zbornicima radova i knjigama, kao i pet knjiga. U suautorstvu s više suradnika uredila je ukupno 7 uredničkih izdanja (4 zbornika radova, 2 zbirne znanstvene knjige objavljene kod inozemnih izdavača i 1 sveučilišni udžbenik). Članica je sljedećih stručnih i znanstvenih društava: European Society for Translation Studies (EST), European Society of Phraseology (EUROPHRAS), Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), Hrvatsko društvo za anglističke studije (HDAS). Od 2003. članica je uredništva časopisa Jezikoslovlje. Recenzirala je više od 30 članaka u domaćim časopisima, više od 30 priloga u zbornicima radova i knjigama i pet knjiga. Od 2007. do 2009. godine bila je tajnica Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku. Sudjelovala je u radu znanstvenih odbora 7 konferencija u zemlji i inozemstvu, u organizaciji tri godišnje konferencije HDPL-a u Osijeku (2008. - 2010.), skupa 30 godina studija anglistike u Osijeku (2007.), i međunarodne prekogranične konferencije Concepts and Consequences of Multilingualism (2011.) u suradnji sa Sveučilištem u Amsterdamu i Sveučilištem u Pečuhu. Angažirana je kao vanjski evaluator za European Personnel Selection Office (EPSO) u postupku odabira i zapošljavanja prevoditelja i voditelja odjela za institucije Europske unije, te kao recenzent pri Europskom istraživačkom vijeću (ERC) u postupcima evaluacije projekata u okviru programa Horizon 2020 i European Cooperation in Science and Technology (COST). Odlukom Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti 18. lipnja 2015. dr. sc. Marija Omazić izabrana je u znanstveno zvanje znanstvene savjetnice u znanstvenom području humanističkih znanosti, znanstveno polje filologije. Pristupnica je priložila pozitivno ocijenjene rezultate studentske ankete.

Od propisanih uvjeta Rektorskoga zbora (Narodne novine br. 106/06.) za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora pristupnik treba ispuniti četiri (4) od osam (8) uvjeta, a izv. prof. dr. sc. Marija Omazić ispunjava 6 u potpunosti, kako je navedeno u tablici:

Popis uvjeta za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora prema Odluci Rektorskoga zbora

Uvjeti Rektorskog zbora (preuzeto iz Odluke Rektorskoga zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstvena nastavna zvanja koja je donesena na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju „Narodne novine br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07, 45/09, 63/11, 94/13 i 139/13)

UVJET

ISPUNJAVA

DA - NE

1. da je autor ili koautor dva (2) sveučilišna udžbenika, dvije znanstvene knjige ili dva priručnika, odnosno da je na web stranici visokog učilišta postavio svoja predavanja iz dva (2) kolegija, kao nastavne tekstove koji su pozitivno ocijenjeni od stručnog povjerenstva

1) Brdar, Mario; Kučanda, Dubravko; Omazić, Marija (2001) Grammatical Functions and Categories. Part One: The English Verb. Osijek: Pedagoški fakultet Sveučilišta u Osijeku. ISBN 953-6456-23-0

2) Omazić, Marija (2015) Phraseology through the looking glass. Osijek: Filozofski fakultet. ISBN 978-953-314-079-7

DA

2. da je pod njegovim mentorstvom obranjeno najmanje deset (10) završnih ili diplomskih radova i da je pri tome objavio barem četiri (4) rada u koautorstvu sa studentom

Pristupnica je bila mentorica 12 završnih i 70 diplomskih radova. Objavila je tri (3) znanstvena rada u koautorstvu sa studentima kojima je bila mentor diplomskog rada. Diplomski radovi (izbor): 1) Anamarija Antunović: Strategies of Translating

Croatian Phraseology into English: Case Study of Dubravka Ugrešić's The Ministry of Pain, Baba Yaga Laid an Egg and Nobody's Home (2010.)

2) Anđela Horvat: Phraseological Units In The News On The World Wide Web (2010.)

3) Ivana Ilak: Strategies of Translating Phraseological Units in Conference Interpreting (2010.)

4) Marina Matasović: A Cognitive Analysis of Idioms Related to Thinking – Thought, Learning – Teaching, Understanding – Knowing in English and Croatian (2010.)

5) Josipa Vešligaj: Case Study of Censorship in Film Translation (2011.)

6) Sonja Vidaković: Different Approaches to Interpreting Studies (2011.)

7) Jelena Mesić: Analysis of Screen Translation of Slang (2011.)

8) Martina Šarf: The Use of Idioms in Cartoons (2011.)

9) Larisa Bašić: Translating Humour and Irony in Literary Translation (2011.)

10) Sanja Žalac: Translating Features of Short Stories: A Case Study of Elizabeth Strout’s Olive Kitteridge (2011.)

11) Ivana Milanović: Strategies of Translating Croatian Phraseology into English: A Case Study of Slavenka Drakulić's How We Survived a Communism and Even Laughed, S.:a Novel about the Balkans and They Would Never Hurt a Fly (2011.)

12) Helena Magovac: Redundancy in the Process of Subtitling (2012.)

13) Dunja Knežević: Dub localization strategies in Shrek, Shrek 2, Shrek 3, Ratatouille, The Princess and the Frog and Valiant (2011.)

14) Sivija Arpaš: Cognitive analysis of idioms related to attention, memory andintelligence in

NE

English and Croatian (2012.) 15) Goran Vukašinac: Machine translation (2012.) 16) Aleksandra Živković: Analysis of Morphological,

Syntactic and Other Errors in Simultaneous Interpretation from English into Croatian (2012.)

17) Renata Tot: Translating culture-bound terms in subtitling: case study of "Carry on Matron". (2013.)

18) Martina Turković: Memory in interpreting (2013.)

19) Doris Golubović: Characteristics of simultaneously interpreted speech – case study of a student corpus (2013.)

20) Tea Tosenberger: Development of note-taking systems for consecutive interpreting (2013.)

21) Ivana Kujundžija: Rendering of collocations in simultaneous interpretation from English into Croatian (2013.)

22) Marinela Lovrić: Translating cultural capital from Croatian into English - Case study of 'Naš čovjek na terenu' by Robert Perišić and its translation into English (2014.)

3. da se dokazao kao sposoban mentor/komentor u poslijediplomskom (doktorskom) studiju što dokazuje objavljivanjem barem dva (2) znanstvena rada u znanstvenom časopisu u koautorstvu sa studentom koji je završio poslijediplomski studij

Pristupnica je bila mentorica 5 doktoranada koji su završili doktorski studij: 1) Begagić, Mirna. Semantic preference and

semantic prosody of the most common verb-noun collocations in English. A corpus-based study. / doktorska disertacija. Osijek: Filozofski fakultet, 31.1. 2013.

2) Schmidt, Goran. Kognitivno-lingvistički pristup prevođenju metafore s engleskog na hrvatski jezik / doktorska disertacija. Osijek: Filozofski fakultet, 01.03. 2012.

3) Džanić, Mirza. Pragmatic and semiotic aspects of the relationship between text and image in print advertising / doktorska disertacija. Osijek : Filozofski fakultet, 15.11. 2011.

4) Vančura, Alma. Karakteristike, indikatori kvalitete i kriterijivrednovanja simultanog prijevoda studenata prevođenja: implikacije za teoriju i praksu usmenog prevođenja / doktorska disertacija. Osijek: Filozofski fakultet Osijek, 15.12. 2011.

5) Delibegović Džanić, Nihada. Cognitive and linguistic analysis of humour in American Political Cartoons / doktorska disertacija. Osijek : Filozofski fakultet, 28. 10. 2010.

Objavila je 7 znanstvenih radova u koautorstvu sa studentima kojima je bila mentor: 1) Omazić, Marija, Schmidt, Goran (2008) Polysemy

in phraseology. In Álvarez de la Granja, María (ed.) Lenguaje figurado y motivación Una perspectiva desde la fraseología. Studien zur romanischen Sprachwissenschaft und interkulturellen Kommunikation. Vol. 41 Frankfurt

DA

am Main, Berlin, Bern, Bruxelles, New York, Oxford, Wien: Peter Lang, 97-109. ISBN 978-3-631-57419-5, ISSN 1436-1914

2) Omazić, Marija: Delibegović, Nihada (2009) Constraints to mechanisms of idiom modification. In: Földes, Csaba (ed.): Phraseologie disziplinär und interdsiziplinär. Tübingen: Günter Narr Verlag, 211-222. ISBN 978-3-8233-6534-1

3) Delibegović Džanić Nihada, Omazić Marija (2008) There Is More to Idioms than Meets the Eye: Blending Theory in Idiom Modifications. In: Rasulić Katarina, Trbojević Milošević Ivana (eds.) International Conference: English Language and Literature Studies across Cultures. ELLSSAC Proceedings. Volume I. Belgrade: Faculty of Philology, University of Belgrade, 403-411. ISBN 978-86-86419-45-3

4) Omazić, Marija; Schmidt, Goran, and Čačija, Romana (2009) The Role of Cognitive Mechanisms – Conceptual Metaphor and Metonymy in the Translation Process. In Brdar, Mario; Omazić, Marija and Pavičić Takač, Višnja, eds. Cognitive Approaches to English: Fundamental, Methodological, Interdisciplinary and Applied Aspects. Newcastle upon Tyne: Cambridge Scholars Publishing, 345-359. ISBN 978-1-4438-1111-8

5) Vančura, Alma and Omazić, Marija (2012) Is Speed Detrimental to Culture - How do Students Simultaneously Interpret Culture-Bound Terms? In: Akbarov, A. and V. Cook: Contemporary Foreign Language Education: Linking Theory Into Practice, Sarajevo, International Burch University, 45-56. ISBN 978-9958-834-08-0

6) Schmidt, Goran; Omazić, Marija (2011) Time metaphors in English and Croatian: A corpus-based study. In: Brdar, Mario; Omazić, Marija; Pavičić Takač, Višnja; Gradečak-Erdeljić, Tanja; Buljan, Gabrijela (eds.) Space and Time in Language. Frankfurt am Main, Berlin, Bern, Bruxelles, New York, Oxford, Wien: Peter Lang, 235-246. ISBN 978-3-631-61312-2

7) Delibegović Džanić, Nihada, Marija Omazić (2011) Conceptual Blending in Political Cartoons. In: Tomović N. i Vujić J. (ur.) International Conference: English Language and Literature Studies: Image, Identity, Reality. ELLSSIIR Proceedings. Volume I. Beograd: Filološki fakultet, 51-64. ISBN 978-86-6153-005-0

4. da je održao najmanje sedam (7) priopćenja na znanstvenim skupovima, od toga najmanje četiri (4) priopćenja na međunarodnim znanstvenim skupovima, ili barem jedno pozvano predavanje na međunarodnom znanstvenom skupu

Pristupnica je održala 45 priopćenja na međunarodnim znanstvenim skupovima (od toga 24 u inozemstvu). Održala je 3 plenarna i 2 pozvana predavanja na međunarodnim znanstvenim skupovima, od čega 2 u inozemstvu. 1) Corpus linguistics, Lancaster, Velika Britanija,

2003. izlaganje The Metacommunicative Setting Of Phraseological Units And Their Modifications–Evidence From The British National Corpus

2) Imagery in language - a cognitive linguistics conference in honour of profesor Ronald W. Langacker, Lodz, Poljska, 2003. izlaganje Imagery in Phraseology

3) Europhras 2004, Basel, Švicarska, 2004. izlaganje Patterns of Modifications of Phraseological Units

4) New trends in pragmatics, Lodz, Poljska, 2004. izlaganje The pragmatic aspects of creative language use in andvertising

5) Many faces of phraseology, Louvain la Neuve, Belgija, 2005. izlaganje Processing of idioms and idiom modifications. A vew from cognitive linguistics.

6) Europhras 2005: Phraseology in linguistics and other branches of science, Strunjan, Slovenija, 2005. izlaganje Phraseological blends

7) JETOU, Toulouse, Francuska, 2005. izlaganje Le rôle des corpus en phraséologie: apports et limites méthodologiques.

8) The interdisciplinary aspects of translation and interpreting, Pečuh, Mađarska, 2005. izlaganje Metonymy across languages, cultures, and translations.

9) International conference on phraseology and paremiology, Santiago de Compostela, Španjolska, 2006. izlaganje Polysemy in phraseology

10) Europhras 2006: Disciplinary and interdisciplinary phraseology, Veszprém, Mađarska, 2006. izlaganje Constraints to mechanisms of idiom modification

11) Europhras 2008, Helsinki, Finska, 2008. izlaganje Modified phraseological units, their interpretation and humour in the light of the conceptual integration theory

12) Dialogue of cultures in a multilingual Europe, Pečuh, Mađarska, 2008. plenarno predavanje Culture, Cognition, Translation

13) HUPE 2010, Opatija; plenarno predavanje Phraseology in TEFL

14) Linguistics circle lecture series, Bangor, UK, 2012.; pozvano predavanje Phraseology and cognitive linguistics: mechanisms and constraints on idiom creation and modification

15) Terminology and specialized translation serving intercultural communication, Zadar, 2014. plenarno predavanje Terminology management for conference interpreting

DA

5. da je bio najmanje četiri godine član uređivačkog odbora znanstvenog časopisa ili da je bio urednik najmanje dvaju zbornika radova sa znanstvenih skupova ili zbirnih znanstvenih knjiga

12 je godina članica je uredništva časopisa Jezikoslovlje (od 2003.). Bila je suurednica 2 zbirne znanstvene knjige, jednog sveučilišnog udžbenika i 4 zbornika sa znanstvenih skupova. 1) Brdar, Mario; Omazić, Marija; Pavičić Takač,

Višnja (eds.) (2009) Cognitive Approaches to English. Fundamental, Methodological, Interdisciplinary and Applied Aspects. Newcastle upon Tyne: Cambridge Scholars Publishing. ISBN 978-1-4438-1111-8

2) Brdar, Mario; Omazić, Marija; Pavičić Takač, Višnja; Gradečak-Erdeljić, Tanja; Buljan, Gabrijela (eds.) (2011) Space and Time in Language. Frankfurt am Main, Berlin, Bern, Bruxelles, New York, Oxford, Wien. ISBN 978-3-631-61312-2

3) Mario Brdar, Marija Omazić, Višnja Pavičić Takač, Tanja Gradečak-Erdeljić and Gabrijela Buljan (eds.) (2010) Prostor i vrijeme u jeziku: Jezik u prostoru i vremenu. Zagreb - Osijek: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku - Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera. ISBN 978-953-314-017-9

4) Pavičić Takač, Višnja; Bagarić, Vesna; Brdar, Mario; Omazić, Marija (eds.) (2009) Lingvistika javne komunikacije: Komunikacija u nastavi i komunikacijska gramatika. Zagreb, Osijek: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku i Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera. ISBN 978-953-6456-97-0

5) Omazić, Marija; Karabalić, Vladimir; Brdar, Mario (eds.) (2009) Lingvistika javne komunikacije: Translatološki, terminološki, međukulturni i problemi jezika struke. Zagreb, Osijek: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku i Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera. ISBN 978-953-314-003-2

6) Brdar, Mario; Omazić, Marija; Belaj, Branimir; Kuna, Branko (eds.) (2009) Lingvistika javne komunikacije: Sociokulturni, pragmatički i stilski aspekti. Zagreb, Osijek: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku i Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera. ISBN 978-953-314-002-5

7) Karabalić, Vladimir, Omazić Marija (ur.) (2008) Istraživanja, izazovi i promjene u teoriji i praksi prevođenja/Explorations, challenges and changes in translation theory and practice/Theorie und Praxis des Übersetzens: Alte Fragen und neue Antworten. Osijek: Filozofski fakultet. ISBN 978-953-6456-83-3

DA

6. da je recenzirao barem deset članaka u znanstvenim časopisima ili zbornicima radova sa znanstvenih skupova

Recenzirala je više od 60 članaka za znanstvene časopise Jezikoslovlje, Suvremena lingvistika, ExEll, SIC, Strani jezici, Život i škola, Fachsprache International Journal of Specialized Communication) te zbornike Hrvatskoga društva za primijenjenu

DA

KLASA: 112-02/15-01/23 URBROJ: 2158-83-02-15-4 Osijek, 10. srpnja 2015. Na temelju članaka 93. stavka 2. podstavka 3. i 95. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine” br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13 i 101/14) i sukladno članku 43. Statuta Filozofskoga fakulteta i Pravilnika Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku o izboru u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna, suradnička i stručna zvanja i odgovarajuća radna mjesta od 10. srpnja 2012. (pročišćeni tekst), a na temelju pozitivnog Izvješća Odbora za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja o ispunjavanju uvjeta za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice od 26. lipnja 2015. Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta na 9. sjednici u akademskoj 2014./2015. održanoj 10. srpnja 2015., pod točkom 5. dnevnog reda donijelo je sljedeću

O D L U K U 1. Prof. dr. sc. Marija Omazić bira se u znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice

i na radno mjesto redovite profesorice iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja filologije, znanstvene grane anglistika, na Filozofskom fakultetu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

2. Prof. dr. sc. Marija Omazić izabrana je na vrijeme od 5 godina u skladu s člankom

102. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13 i 101/14.).

3. Ova Odluka stupa na snagu nakon potvrde izbora u znanstveno-nastavno zvanje

redovite profesorice od strane Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, sukladno članku 93. stavku 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13 i 101/14.).

O b r a z l o ž e n j e

Na osnovi suglasnosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku od 16. rujna 2014. (Klasa: 112-02/14-02/2 Urbroj: 2158-60-01-14-94) Fakultetsko je vijeće na sjednici održanoj 24. rujna 2014. donijelo odluku o raspisivanju natječaja za izbor nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja filologije, znanstvene grane anglistika. Na natječaj objavljen 26. rujna 2015. u Glasu Slavonije, Narodnim novinama, mrežnim stranicama Fakulteta, Sveučilišta i Zavoda za zapošljavanje, te na službenom internetskom portalu za