Izv. prof. dr. sc. Tomislav Talanga Životopis, znanstvena, nastavna i stručna djelatnost

Tomislav Talanga rođen je 5. kolovoza 1951. u Županji, gdje je pohađao osnovnu školu. Gimnaziju je završio u Zagrebu 1969. a studij germanistike s pomoćnim predmetima poredbena lingvistika i filozofija završio je 1976. na sveučilištu Rheinische Friedrich-Wilhelms-Universität u Bonnu. Za vrijeme studija jedan semestar je proveo na Sveučilištu u Tübingenu i dva semestra na Sveučilištu u Zagrebu (1972./1973.). Godine 1977. vratio se u Županju, gdje je u Srednjoškolskome centru Vladimir Nazor predavao njemački jezik do kraja 1980. Od 1981. ponovo je u Bonnu, gdje na istom sveučilištu nastavlja doktorski studij pod mentorstvom prof. dr. sc. Wernera Bescha. Disertaciju iz suvremenoga njemačkog jezika s naslovom „Genusschwankung in der deutschen Gegenwartssprache“ obranio je 1986. Postupak nostrifikacije doktorske diplome okončan je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1988. Od 1988. do 1990. radio je kao nastavnik u školi stranih jezika te povremeno kao prevoditelj i sudski tumač. God. 1990. izabran je u zvanje znanstvenog asistenta na Odsjeku za njemački jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Zadru. Ondje je vodio tri kolegija iz njemačkoga jezikoslovlja i sudjelovao u znanstveno-istraživačkome radu. God. 1991. uključio se kao suradnik-istraživač (matični broj 192143) u znanstveno-istraživački projekt iz leksikografije „Nova koncepcija hrvatsko-njemačkoga dvojezičnog rječnika“ (šifra projekta: 6-03-237) Ministarstva znanosti RH a suradnja na projektu traje do zaključno 1995. Iz Zadra pristupnik 1993. odlazi u Osijek, gdje je na Pedagoškome fakultetu Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer najprije izabran u zvanje predavača (1993.) U znanstveno-nastavno zvanje docenta za njemački jezik izabran je 2003. Na istom fakultetu od listopada 2006. godine sudjeluje i u izvođenju nastave na Poslijediplomskom doktorskom studiju Jezikoslovlja, kao nositelj kolegija Komparativna lingvistika i Njemačko-hrvatski jezični dodiri. U siječnju 2009. god. izabran je u zvanje izvanrednoga profesora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana germanistika na Filozofskome fakultetu u Osijeku. Od 2002. god. redovito sudjeluje na međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Od 2003. god. predstojnik je Katedre za njemački jezik i primijenjenu lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Osijeku. Član je Udruge germanista jugoistočne Europe (SOEGV), Udruge germanista srednje Europe (MGV), član je Osječke podružnice Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL). Potpredsjednik je Vinkovačkog ogranka Matice hrvatske a u razdoblju od 2002. do 2008. bio je glavni urednik njegova glasila „Godišnjak“, koje obuhvaća priloge s područja kulture, umjetnosti i društvenih znanosti. I. Nastavna djelatnost Od 1990. do 1993. pristupnik je bio zaposlen kao znanstveni asistent na Odsjeku za njemački jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Zadru gdje je na dodiplomskome studiju držao predavanja i seminare iz predmeta „Historijska gramatika njemačkoga jezika“, „Povijest njemačkoga jezika“ i „Uvod u studij njemačkoga jezika“. Od 1993. do danas neprekidno radi na Odsjeku za njemački jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josip Juraj Strossmeyer u Osijeku. Na dodiplomskome studiju njemačkoga jezika drži predavanja i seminare iz jezikoslovnih predmeta „Morfologija njemačkoga jezika“, „Tvorba riječi njemačkoga jezika“, „Uvod u leksikologiju njemačkoga jezika“, „Povijest njemačkoga jezika“ i „Uvod u kontrastivnu analizu frazeologizama“. Na diplomskome studiju drži predavanja i seminare iz predmeta „Historijska gramatika njemačkoga jezika“.

U okviru Bolonjskoga programa god. 2005. pristupnik je sudjelovao u prilagodbi i usklađivanju nekoliko ranijih te u izradi pet novih studijskih programa dodiplomskog, diplomskog i dvaju programa doktorskoga studija na matičnome fakultetu u Osijeku. Napisao je recenzije za osam studijskih programa s drugih sveučilišta u Republici Hrvatskoj za koje ga je imenovalo Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje. Na doktorskome studiju iz Jezikoslovlja na Filozofskome fakultetu u Osijeku od 2006. god. drži predavanja iz predmeta koje je sam osmislio, priredio i uveo u studij: „Komparativna lingvistika“ i „Njemačko-hrvatski jezični dodiri“. Od 1998. do danas gostujući je profesor na sveučilištima u Bosni i Hercegovini, u Tuzli od 1998. do 2003. god. i u Zenici od 2003. do 2013. god., gdje na dodiplomskim studijima germanistike drži predavanja i seminare iz predmeta „Morfologija njemačkoga jezika“, „Uvod u fonetiku i fonologiju“, „Tvorba riječi“, „Povijest njemačkoga jezika“ i „Uvod u lingvistiku za germaniste“. Tijekom svoje nastavne djelatnosti pristupnik je bio mentor pri izradi jednoga doktorskoga rada, 38 diplomskih radova i 33 završna rada na dodiplomskome, diplomskome i poslijediplomskome studiju germanistike na Filozofskim fakultetima u Osijeku i Zadru kao i na Pedagoškim fakultetima u Zenici i Tuzli. U okviru doktorskoga studija iz Jezikoslovlja na Filozofskome fakultetu u Osijeku pristupnik je u srpnju 2011. izabran za mentora doktorandici Ameli Ćurković iz Zenice (tema „Semantika prijedloga u njemačkome jeziku“). Kandidatkinja je disertaciju obranila 18. rujna 2013. u Osijeku. U lipnju 2012. je izabran za mentora doktorandu Borislavu Marušiću iz Iloka s temom „Sintagme s funkcionalnim glagolima u njemačkome korporativnom jeziku“ čije dovršenje se očekuje još tijekom ove godine. II. Znanstvena djelatnost Disertacijom „Das Phänomen der Genusschwankung in der deutschen Gegenwartssprache“ (1987.) pristupnik naznačuje svoje opredjeljenje za povijesnojezičnu, kontaktnolingvističku i leksikološku tematiku. Na reprezentativnome leksikografskom korpusu njemačkoga jezika istražuje probleme leksikografske obradbe njemačkih imenica kolebljiva gramatičkoga roda i ukazuje na niz nedosljednosti i kontradiktornosti u njihovu bilježenju. Dijakronijskim, dijatopskim i dijastratskim postupcima razjašnjava narav ovih nedosljednosti. U članku „Markiranje gramatičkoga roda njemačkih imenica u našim dvojezičnim rječnicima“ (1988.) pristupnik proširuje analizu njemačkih imenica kolebljiva gramatičkoga roda na korpus dvojezičnih njemačko-hrvatskih rječnika (Hurm i Šamšalović) i predlaže postupke za prikladniju leksikografsku obradbu ove skupine imenica. Za tematsko područje njemačko-hrvatskih jezičnih dodira vezan je najveći broj pristupnikovih radova do izbora u zvanje docenta, među kojima ističemo sljedeće: „Germanizmi naši svagdašnji“ (1990.), „Njemačke posuđenice iz sporednoga kuta“ (1996.), „Germanizmi u nas motivirani pučkom etimologijom“ (1996.), „Dodiri orijentalnoga i njemačkoga supstrata na hrvatskome jezičnom prostoru“ (1997.), „Neka njemačka imena u ’hrvatskome’ izgovoru“ (1998.), „Volksetymologisch belastete deutsche Entlehnungen im Kroatischen“ (2001.) i „Pučka etimologija među nekim njemačkim posuđenicama“ (2002.). U navedenim radovima pristupnik s različitih aspekata opisuje način i okolnosti ulaska njemačkih riječi u hrvatski jezik. U odnosu na radove drugih autora, koji su se bavili njemačko-hrvatskim jezičnim vezama, pristupnik je najviše zaokupljen govornim prostorom istočne Hrvatske (Slavonija), gdje pronalazi kronološki i dijatopski višeslojna, do danas nedovoljno istražena prožimanja hrvatskoga jezika s njemačkim, mađarskim i orijentalnim jezicima. Proučavajući njemački jezični prostor, pristupnik vodi računa o činjenici da njemački jezik nije dijatopski jedinstven, te na odabranim leksičkim korpusima rasvjetljava

međusobne utjecaje regionalnih supstandarda unutar njemačkoga jezičnog prostora (njemački, austrijski i švicarski) i učinke tih utjecaja na procese primanja njemačkoga leksika u raznim razdobljima hrvatske jezične povijesti. Od izbora u zvanje docenta do izbora u zvanje izvanrednoga profesora pristupnik je objavio jednu (1) znanstvenu knjigu i tri (3) izvorna znanstvena rada, od kojih su dva (2) objavljena u a1 časopisima, a jedan (1) kao poglavlje u knjizi. U tome razdoblju pristupnik glavno težište svojih znanstvenih interesa stavlja na proučavanje povijesti njemačkoga jezika. Iz toga područja je objavio radove „Deutsche Namen der Jahreszeiten“ (2003) i “Die deutsche Sprache im 16. Jh. und Luther. Der Kampf um eine überregionale deutsche Sprache„ (2003) kao i autorsku knjigu „Einführung in die Geschichte der deutschen Sprache - Uvod u povijest njemačkoga jezika” (2006). Pored toga je objavio rad iz suvremenoga njemačkog jezika „Hochsprachliche Varietäten in Österreich und in der Schweiz“ (2005) koji se bavi istraživanjem dijatopske heteronimije njemačkoga standardnog jezika u Švicarskoj. Nakon izbora u zvanje izvanrednoga profesora (2009.) dr. sc. Talanga nastavlja već ranije započeti istraživački rad na kontaktnolingvističkim i leksikološkim temama. Objavljena su mu dva znanstvena rada „Kroatische Phraseologismen mit einem deutschen Lehnwort als Basiskomponente“ (2009.) i „Kolebanje imeničkoga roda u hrvatskome jeziku“ (2011.). Također se bavio ortoepijom njemačkoga jezika iz koje je objavio dva rada „Zur Normierung der deutschen Aussprache“ (2012.) i „O stvaranju nadregionalne ortoepije njemačkoga jezika“ (2013.). Svoje znanstvene interese dr. sc. Talanga u ovome razdoblju usmjerava novim aspektima proučavanja i podučavanja tvorbe riječi s posebnim obzirom na studij germanistike. U tim znanstvenim okvirima nastala je njegova druga autorska knjiga „Einführung in die Wortbildung der deutschen Sprache“ (2013.) i znanstveni rad pod naslovom „Feminine Sexusmarkierung im Deutschen - Möglichkeiten und Tendenzen“ (poglavlje u knjizi). Pristupnik je do sada objavio ukupno 2 knjige, 9 radova (a1) i 8 radova (a2) što ukupno čini 17 radova. Pristupnik dr. sc. Tomislav Talanga je sudjelovao na 21 znanstvenom skupu od toga na 9 međunarodnih od čega s izlaganjima na 7 skupova, to su:

1. Međunarodni germanistički kongres u gradu Sibiu (Rumunjska) na temu: Die

Valenztheorie. Bestandaufnahme und Perspektiven, održan od 19. do 24. veljače 2002. Izlaganje: „Die Valenz der deverbalen Substantive auf -ung ’Hoffnung’ und ’Begegnung’ und ihre kroatischen Entsprechungen“.

2. Međunarodni simpozij u Mariboru (Slovenija) na temu: Germanistik im Kontaktraum

Europa II, održan od 18. do 20. travnja 2002. Izlaganje: „Die deutsche Sprache im 16. Jahrhundert und Luther - Der Kampf um eine überregionale deutsche Sprache“.

3. Međunarodni skup germanista u Sarajevu (BiH) Udruge germanista jugoistočne Europe na temu: Transformationsräume - Aspekte des Wandels in deutscher Sprache, Literatur und

Kultur, održan od 15. do 17. studenog 2007. Izlaganje: „Germanohungarismen im Kroatischen”.

4. Međunarodni skup germanista u Zadru Udruge germanista jugoistočne Europe od 20. do 22. studenoga 2008.: Mobilität und Kontakt - Deutsche Sprache, Literatur und Kultur in ihrer

Beziehung zum südosteuropäischen Raum. Izlaganje: „Kroatische Phraseologismen mit einem deutschen Lehnwort als Basiskomponente”.

5. Međunarodni skup germanista na Ohridu (Makedonija) Udruge germanista jugoistočne Europe održan od 28. do 30. listopada 2009.: Nomen est omen – Name und Identität in

Sprache, Literatur und Kultur. Izlaganje: „Entlehnte deutsche Phraseologismen im Kroatischen”.

6. međunarodni kongres germanista u Beču (Austrija) Udruge germanista srednje Europe održan od 8. do 10. travnja 2010.: Mittlerin aus Europas Mitte - Fundamente und

Perspektiven der deutschen Sprache und ihrer Literatur im ostmittel- und südosteuropäischen

Raum. Izlaganje: „Ungarisch als Vermittlersprache des deutschen Lehnguts im Kroatischen“.

7. Međunarodni znanstveni skup HPDL-a u Osijeku na temu: Proučavanje diskursa i dijaloga

između teorije, metoda i primjene, Osijek, 20.-22. svibnja 2010. Izlaganje: „Kolebanje roda nekolicine hrvatskih imenica”. U nastavku se daje prikaz knjige i znanstvenih članaka dr. sc. Tomislava Talange u razdoblju poslije izbora u zvanje izvanrednog profesora.: 1. Tomislav Talanga (2013): Einführung in die Wortbildung der deutschen Sprache. -

Uvod u tvorbu riječi njemačkoga jezika. Osijek. Filozofski fakultet Osijek. (ISBN 978-953-314-056-8) Knjiga na ukupno 214 stranica obrađuje tvorbu riječi u njemačkome jeziku, a podijeljena je na dva glavna dijela. Prvi se dio sastoji od pet poglavlja u kojima je najprije teorijski pa zatim praktično, kroz primjere i zadatke, predstavljena tvorba glavnih vrsta riječi: imenica (str.17-64), pridjeva (str.65-92), glagola (str.93-146) i, što je novo među usporedivim radovima, tvorba priloga (str.147-149). Iz ovoga je vidljivo da je autor najviše prostora posvetio obradbi tvorbe riječi glagola i imenice koji i statistički imaju naveći udio u tvorbi novotvorenica u njemačkome jeziku. Iza toga slijedi dodatak s nekoliko daljnjih poglavlja koja korisniku olakšavaju razumijevanje i snalaženje u građi: rješenje zadataka (str.151-168), glosar najvažnijih stručnih termina korištenih u knjizi (str.169-177), bibliografija (str.179-181), kratice i simboli (str.183) i registar s 5000 tvorbenica koje su navedene u teoretskome dijelu knjige ili su obrađene u vježbama (str.185-214). U usporedbi s postojećim priručnicima tvorbe riječi inozemnih ili domaćih autora, a posebno ako se uzme u obzir trosveščani sveučilišni priručnik o tvorbi njemačkih imenica, glagola i pridjeva autora V. Petrovića, knjiga T. Talange „Einführung in die Wortbildung der deutschen Sprache“ odlikuje se svojom primarno pedagoškom orijentacijom, prilagođenom strukturom i takvim opsegom građe koju student može savladati u 45 predviđenih sati nastave u jednome semestru studija germanistike. Treba napomenuti da je u knjizi teorijska osnova tvorbe riječi dobila dostatan prostor, a vježbe i zadatci prate poticajno sva poglavlja i potpoglavlja pa korisniku znatno pomažu u shvaćanju zakonitosti tvorbe riječi njemačkoga jezika i pružaju mu mogućnost za samostalan rad i kreativni pristup strukturnim modelima riječi u produkciji i analizi raznih vrsta tekstova. 2. Tomislav Talanga (2009): Kroatische Phraseologismen mit einem deutschen Lehnwort

als Basiskomponente. Prilozi s međunarodnoga znanstvenoga skupa Udruženja germanista jugoistočne Europe (SOEGV) u Zadru od 20. do 22. studenog 2008. Zadar, srpanj 2009. S. 129-140. (ISBN 978-953-7237-56-1) Autor polazi od teze da se frazeološki paraleksemi (frazemi) u međujezičnim dodirima mogu posuđivati, premda, kako se pokazalo, daleko rjeđe nego takozvani monoleksemi. Posuđeni frazemi načelno su pokazivali određene posebnosti koje je bilo potrebno istražiti i preciznije ih lingvistički opisati. Građa za istraživanje prikupljana je u dostupnoj pisanoj literaturi ali i u hrvatskome govornom jeziku. Budući da se broj popeo na više stotina frazema, bilo je potrebno izvršiti selekciju građe. Među mnogobrojnim pronađenim frazemima autor je uočio dvije glavne skupine koje se temelje na načinu preuzimanja: jednu skupinu čine frazemi koji su u hrvatski jezik ušli kao prevedene grupe riječi a drugu skupinu čine frazemi koji su u hrvatskome jeziku poluprevedene grupe riječi. Autor je za osnovu svoga istraživanja odabrao

frazeme koji su imali neku njemačku riječ kao baznu komponentu, jer bi za istraživanje prevedenih frazema trebalo primijeniti potpuno drugačiju metodu kojom bi se dokazalo da su frazemi posuđeni. Nakon selekcije ostala su ukupno 172 frazema koji su sadržavali njemačku riječ kao baznu komponentu. Daljnji postupci istraživanja doveli su do spoznaje da se i među 172 frazema nalaze dvije različite podgrupe. Prva, manja podgrupa obuhvatila je frazeme koji imaju svoje ekvivalente u njemačkome jeziku kao što su: imati peh, dati nekome korpu, biti u

cajtnotu, davati ton, platiti ceh, imati pik na nekoga, biti kvit s nekim, praviti komu scenu, iza

kulisa itd. Radi se očito o frazemima koji su posuđivani tijekom vremena u hrvatsko-njemačkim dvojezičnim sredinama. Druga, daleko veća podgrupa obuhvatila je frazeme koji nemaju ekvivalente u njemačkome jeziku kao što su npr. završiti u ladici, gurati pod tepih, imati putra na glavi, imati šlifa, biti u dreku, ići na blind, igrati flaster, imati lufta, imati pun

kufer nečega, biti pod gasom, gutati knedle, imati knedlu u grlu, nekoga (is)peglati, peglati

karticu, dobiti šupkartu, biti šlag na kraju, biti švorc, nešto je samo šminka, biti u štosu, u

nečemu (ni)je štos, ispasti (izaći) iz štosa, ući u štos, hvatati na štosove itd. Autor zastupa mišljenje da je ova druga podgrupa frazema nastala interno, u hrvatskome jeziku, to jest prvo je posuđena bazna komponenta kao monoleksem a potom je tijekom vremena nastao frazeološki paraleksem s posuđenicom kao baznom komponentom. Razmatranje tijeka posudbe i nastanka frazeoloških jedinica nadopunjuje se u ovome istraživanju obradbom i usporedbom morfoloških i tvorbenih osobina njemačkih baznih komponenata frazema iz korpusa. Znanstveni prinos rada jest otvaranje nedovoljno istraženoga područja posudbe frazema u međujezičnim dodirima na primjeru hrvatskoga i njemačkoga jezika. 3. Tomislav Talanga (2011): Kolebanje imeničkoga roda u hrvatskome jeziku. Jezik 58/5. Zagreb, str. 161-181. (ISSN 0021-6925) Ovo je do sada najopsežnije istraživanje o kolebanju imeničkoga roda u hrvatskome jeziku. Polazište je da se običnim zbrajanjem primjera kolebanja imeničkoga roda u jezičnim priručnicima ne mogu sagledati razmjeri te pojave, stoga ovaj rad nudi uvid u svekolike aspekte te problematike i u mogućnosti daljnjega istraživanja. Građu za ovaj istraživački rad autor je prikupljao postupno dvadesetak godina i to uglavnom iz devet reprezentativnih hrvatskih jednojezičnih rječnika i priručnika nastalih u vremenskome razdoblju od stotinjak godina, to jest od „Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika” (1880.-1976.) u izdanju HAZU sve do „Rječnika hrvatskoga jezika” Leksikografskoga zavoda (2000.) glavnoga urednika Jure Šonje. Dvadesetak dvorodnica, kako se još nazivaju imenice iz ove skupine, autor je prikupio vlastitim zapažanjem iz tekstova u javnim medijima i u svakodnevnome govoru. Čitav korpus sadrži 145 imenica čiji se imenički rod koleba u suvremenome jeziku ili se kolebao u starijim fazama jezika. Zanimljiv je podatak da od toga broja čak 129 imenica (88,3%) koleba između muškoga i ženskoga roda, za razliku od njemačkoga jezika gdje prema pristupnikovim paralelnim istraživanjima imenički rod najčešće koleba između muškoga i srednjega roda (77,8%). Od prvotno 145 imenica iz prikupljena korpusa, za koje se pretpostavljalo da su dvorodnice, preostalo je njih 91 jer ostale nisu ispunile strogo postavljene kriterije, koji su se temeljili na unosima recentnih relevantnih rječnika i priručnika. Autor u ovome radu potvrđuje postavku da su gramatički rodovi dvorodnica vrlo rijetko u potpunosti zamjenjivi i da je u pravilu jedan od njih dominantan, dok je drugi ili rjeđi ili pak u sebi nosi neku obilježenost, npr. pisani jezik, pokrajinski, razgovorni, pjesnički itd. Na pitanje ima li u odabranome korpusu višeznačnih dvorodnica, čiji različiti gramatički rodovi služe razgraničenju pojedinih značenja, može se dati potvrdan odgovor, iako je takvih svega nekoliko i nema naznaka da bi se njihov broj mogao značajnije povećati. Zaključno se može reći da su imenice i-vrste najistaknutija tipološka klasa kolebljiva roda. Ima ih zajedno sa sufiksalnim izvedenicama na -ež ukupno 70, a to čini udio od oko 80%. Tek 17 imenica kolebljiva roda pripadaju e- i a-vrsti. Znanstveni prinos rada je u tome što je autor prikupio do

sada najveći broj dvorodnica u hrvatskome jeziku, znanstveno ih temeljito obradio i razvrstao u tipološke skupine s obzirom na morfološke i semantičke kriterije, te postavio hipotezu o uzrocima ovih genusnih kolebanja. Na taj način stvorio je bazu koju će daljnja istraživanja na tome području u svakom slučaju trebati uvažavati. 4. Tomislav Talanga (2012): Zur Normierung der deutschen Aussprache. Strani jezici. Zagreb, 41, 4, str. 347-355. (ISSN 0351 0840) Studija se bavi najvažnijim odrednicama njemačkoga standardnog izgovora s posebnim težištem na njegovoj dijatopskoj različitosti. Pobrojani su svi izgovorni varijeteti južno-njemačkog jezičnog prostora kao i švicarske i austrijske posebnosti standardnoga izgovora. Sve ove izgovorne pojavnosti su sastavnice takozvane umjerene izgovorne norame, koja je u posljednjih pedesetak godina u govornim masovnim medijima i javnome životu cjelokupnoga njemačkog jezičnog prostora u potpunosti prihvaćena. Autor također obrađuje i pobraja ortoepske osobine takozvane stroge izgovorne norme koja je danas svedena na područja kazališno-scenske i glazbene umjetnosti. Jednako tako rad obrađuje vrlo raširene regionalne izgovorne posebnosti cjelokupnoga njemačkog jezičnog prostora koje njemački standardni jezik ne prihvaća i svrstava ih u regionalizme. 5. Tomislav Talanga (2013): O stvaranju nadregionalne ortoepije njemačkoga jezika. U: Didaktički putokazi 64/XIX. Časopis za nastavnu teoriju i praksu. Pedagoški fakultet u Zenici. Zenica, str. 2-4. (ISSN 1512 - 5998) Rad predstavlja znanstvenu studiju o proučavanju kronološkoga redoslijeda i postupaka normiranja njemačkog izgovora. Iz suvremenih pozicija autor redefinira razvojne smjernice i područja primjene takozvane „stroge izgovorne norme“, nastale u 19. stoljeću u kazališnim krugovima, i, s druge strane, specifičnosti takozvane „umjerene izgovorne norme“, nastale pedesetih i šesdesetih godina 20. stoljeća. Umjerena norma je po mišljenju autora bliža stvarnoj suvremenoj izgovornoj praksi i opće je prihvaćena u govornim masovnim medijima i javnome životu cjelokupnoga njemačkog jezičnog prostora. Ona ima širu primjenu i zastupljena je također u regionalnim izgovornim varijetetima, npr. u Austriji i Švicarskoj. Uporaba tzv. stroge izgovorne norme danas je ograničena na područja scenske i glazbene umjetnosti, na kazalište i djelomično film, na interpretaciju klasičnih drama te na vokalnu klasičnu glazbu. 6. Tomislav Talanga (2013): Feminine Sexusmarkierung im Deutschen – Möglichkeiten

und Tendenzen. U: Nedeljković, D./Vujčić, N. (Hrsg.): Sprache und Literatur dies- und jenseits der Mauer(n) / Jezik i književnost s obe strane zida, Festschrift für Božinka Petronijević zum 65. Geburtstag, Kragujevac: FILUM, str. 75-81. (ISBN 978-86-85991-40-0)

Studija istražuje jezične mogućnosti markiranja spola u njemačkome jeziku s težištem na mar-kiranju ženskoga spola. Njemački jezik posjeduje cijelu paletu izražajnih mogućnosti marki-ranja ženskoga spola. Sufiksalno markiranje s dočetkom -in je statistički najzastupljenije (Lehrerin, Studentin), iako treba spomenuti i ono čisto gramatičko (e Kranke, e Studierende) kao i markiranje pomoću složenica (Patentante vs. Patenonkel) koje, kako istraživanje potvrđuje, nije posebno produktivno. Treba napomenuti da se sve do sredine 20. stoljeća navođenje ženskih oblika u javnome životu vrlo rijetko rabilo. Markiranje ženskoga spola se posljednjih nekoliko desetljeća u njemačkome jeziku rapidno umnožilo, za što su osobito zaslužne aktivistice ženskih pokreta 60-ih i 70-ih godina. Danas je javnoj komunikaciji uobičajena dosljedna paralelna uporaba muških i ženskih oblika. U studiji je pobrojan cio niz

imenica koje se ne daju movirati kao npr. *Hebamer kao i druge imenice koje su gramatički ženskoga roda ali označavaju i muški i ženski spol (npr. Geisel, Waise, Person.) III. Stručna djelatnost Tomislav Talanga je napisao tri stručna rada, a od 2002. do 2009. (7 godina) je bio glavni urednik časopisa za kulturu, umjetnost i društvena pitanja „Godišnjak” Ogranka Matice hrvatske Vinkovci i priredio 7 brojeva. Recenzirao je petnaest članaka za časopise Jezikoslovlje, Strani jezici, Ekonomski vjesnik kao i u zbornicima HDPL-a. Recenzirao je dvije knjige, i to: Akcionalnost i tvorbeni modeli glagola u njemačkom i b/h/s jeziku. Zenica 2008. autorice Memnune Hasanice i sveučilišni udžbenik Gordane Todorović Fachsprache

Chemie für Anfänger und Fortgeschrittene - Predavanja i vježbe za studente kemije, objavljeno na mrežnoj stranici http://web.ffos.hr/kzs/?id=14, Osijek 2009. Također je recenzirao i dva rječnika i to: Bosansko-njemački frazeološki rječnik. Bihać 2010. autorice Zrinke Ćoralić i Njemačko-hrvatski rječnik jezikoslovnoga nazivlja. Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2013. autora Stefana Rittgassera i Ljiljane Kolenić. Pod njegovim je mentorstvom uspješno obranjen jedan doktorski rad, 38 diplomskih radova i 33 završna rada.

Odbor za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja Osijek, 17. veljače 2014 prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo, predsjednica prof. dr. sc. Ivan Balta, član prof. dr. sc. Mario Brdar, član prof. dr. sc. Zlatko Miliša prof. dr. sc. Ana Pintarić, članica Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 31000 Osijek L. Jägera 9 Razmatrajući prijavu na natječaj za izbor nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstveno polje filologija, znanstvena grana germanistika, Odbor za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja, slijedom Odluke Fakultetskoga vijeća Filozofskog fakulteta u Osijeku o raspisivanju natječaja od 7. ožujka 2013. podnosi sljedeće IZVJEŠĆE Rektorat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku dana 4. ožujka 2013. dao je suglasnost za raspisivanje natječaja i izbor nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstveno polje filologija, znanstvena grana germanistika (Klasa: 112-02713-01/1 Urbroj: 2158-60-01-13-113). Na natječaj objelodanjen dana 8. ožujka 2013. u Glasu Slavonije, na mrežnim stranicama Fakulteta i Sveučilišta i Zavoda za zapošljavanje, 13. ožujka 2013. u Narodnim novinama za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstveno polje filologija, znanstvena grana germanistika, pristupnik izv. prof. dr. sc. Tomislav Talanga podnio je prijavu dana 12. ožujka 2013. (Klasa: 112-02/13-01/23, Ur. broj 2158-83-02-13-3). Prijavi za natječaj priložio je svu potrebitu dokumentaciju koja se prilaže uz ovo izvješće. Životopis Dr. sc. Tomislav Talanga rođen je 5. kolovoza 1951. u Županji, gdje je pohađao osnovnu školu. Gimnaziju je završio u Zagrebu 1969. Studij germanistike s pomoćnim predmetima poredbena lingvistika i filozofija završio je 1976. na sveučilištu Rheinische Friedrich-Wilhelms-Universität u Bonnu. Za vrijeme studija jedan semestar proveo je na Sveučilištu u Tübingenu i dva semestra na Sveučilištu u Zagrebu (1972./1973.). Godine 1977. vratio se u Županju, gdje je u Srednjoškolskome centru Vladimir Nazor predavao njemački jezik do kraja 1980. Od 1981. ponovo je u Bonnu, gdje na istom sveučilištu nastavlja doktorski studij pod mentorstvom prof. dr. sc. Wernera Bescha. Disertaciju iz suvremenoga njemačkog jezika s naslovom „Genusschwankung in der deutschen Gegenwartssprache“ obranio je 1986. Postupak nostrifikacije doktorske diplome okončan je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1988. Od 1988. do 1990. radio je kao nastavnik u školi stranih jezika te povremeno kao prevoditelj i sudski tumač. God. 1990. izabran je u zvanje znanstvenog asistenta na Odsjeku za njemački jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Zadru. Ondje je vodio tri kolegija iz njemačkoga jezikoslovlja i sudjelovao u znanstveno-istraživačkome radu. God. 1991. uključio se kao suradnik-istraživač (matični broj 192143) u znanstveno-istraživački projekt iz leksikografije „Nova koncepcija hrvatsko-njemačkoga dvojezičnog rječnika“ (šifra projekta:

6-03-237) Ministarstva znanosti RH a suradnja na projektu traje do zaključno 1995. Iz Zadra pristupnik 1993. odlazi u Osijek, gdje je na Pedagoškome fakultetu Sveučilišta Josip Juraj Strossmeyer najprije izabran u zvanje predavača (1993.) i kasnije u znanstveno-nastavno zvanje docenta (2003.) za njemački jezik. U siječnju 2009. god. izabran je u zvanje izvanrednoga profesora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana germanistika na Filozofskome fakultetu u Osijeku. Od 2002. god. redovito sudjeluje na međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Od 2003. god. predstojnik je Katedre za njemački jezik i primijenjenu lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Osijeku. Član je Udruge germanista jugoistočne Europe (SOEGV), Udruge germanista srednje Europe (MGV), član je Osječke podružnice Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL). Potpredsjednik je Vinkovačkog ogranka Matice hrvatske a u razdoblju od 2002. do 2008. bio je glavni urednik njegova glasila „Godišnjak“, koje obuhvaća priloge s područja kulture, umjetnosti i društvenih znanosti. Nastavna, znanstvena i stručna djelatnost Od 1990. do 1993. pristupnik je bio zaposlen kao znanstveni asistent na Odsjeku za njemački jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Zadru gdje je na dodiplomskome studiju držao predavanja i seminare iz predmeta „Historijska gramatika njemačkoga jezika“, „Povijest njemačkoga jezika“ i „Uvod u studij njemačkoga jezika“. Od 1993. do danas neprekidno radi na Odsjeku za njemački jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josip Juraj Strossmeyer u Osijeku. Na dodiplomskome studiju njemačkoga jezika drži predavanja i seminare iz jezikoslovnih predmeta „Morfologija njemačkoga jezika“, „Tvorba riječi njemačkoga jezika“, „Uvod u leksikologiju njemačkoga jezika“, „Povijest njemačkoga jezika“ i „Uvod u kontrastivnu analizu frazeologizama“. Na diplomskome studiju drži predavanja i seminare iz predmeta „Historijska gramatika njemačkoga jezika“. U okviru Bolonjskoga programa god. 2005. pristupnik je sudjelovao u prilagodbi i usklađivanju nekoliko ranijih te u izradi pet novih studijskih programa dodiplomskog, diplomskog i dvaju programa doktorskoga studija na matičnome fakultetu u Osijeku. Napisao je recenzije za osam studijskih programa s drugih sveučilišta u Republici Hrvatskoj za koje ga je imenovalo Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje. Na doktorskome studiju iz Jezikoslovlja na Filozofskome fakultetu u Osijeku od 2006. god. drži predavanja iz predmeta koje je sam osmislio, priredio i uveo u studij: „Komparativna lingvistika“ i „Njemačko-hrvatski jezični dodiri“. Od 1998. do danas gostujući je profesor na sveučilištima u Bosni i Hercegovini, u Tuzli od 1998. do 2003. god. i u Zenici od 2003. do 2013. god., gdje na dodiplomskim studijima germanistike drži predavanja i seminare iz predmeta „Morfologija njemačkoga jezika“, „Uvod u fonetiku i fonologiju“, „Tvorba riječi“, „Povijest njemačkoga jezika“ i „Uvod u lingvistiku za germaniste“. Tijekom svoje nastavne djelatnosti pristupnik je bio mentor pri izradi 38 diplomskih radova i 33 završna rada na diplomskome i dodiplomskome studiju germanistike na Filozofskim fakultetima u Osijeku i Zadru i Pedagoškim fakultetima u Zenici i Tuzli. Sudjelovao je kao član povjerenstava pri obrani diplomskih, magistarskih i doktorskih radova te završnih radova i bio predsjednik povjerenstava za obranu doktorskih radova s područja njemačkoga jezikoslovlja (2007. i 2010.). U okviru doktorskoga studija iz Jezikoslovlja na Filozofskome fakultetu u Osijeku pristupnik je u srpnju 2011. izabran za mentora doktorandici Ameli Ćurković iz Zenice (tema „Semantika prijedloga u njemačkome jeziku“). Kandidatkinja je disertaciju obranila 18. rujna

2013. u Osijeku. U lipnju 2012. je izabran za mentora doktorandu Borislavu Marušiću iz Iloka („Sintagme s funkcionalnim glagolima u njemačkome korporativnom jeziku“). Glavno područje pristupnikovih znanstvenih interesa do izbora u zvanje docenta (2003.) predstavljaju njemačko-hrvatske kontaktnolingvističke teme, leksikologija i leksikografija. Do izbora u znanstveno zvanje docenta dr. sc. Tomislav Talanga je osim disertacije objavio ukupno devet (9) izvornih znanstvenih radova od čega su četiri (4) objavljena u a1 časopisima, dva (2) u a2 časopisima, dok su tri (3) objavljena u ostalim časopisima i zbornicima. Nakon izbora u zvanje docenta (od 2003.) pristupnik glavno težište svojih znanstvenih interesa stavlja na proučavanje povijesti njemačkoga jezika. U tome razdoblju tj. od izbora u zvanje docenta do izbora u zvanje izvanrednoga profesora pristupnik je objavio jednu (1) znanstvenu knjigu i tri (3) izvorna znanstvena rada, od kojih su dva (2) objavljena u a1 časopisima, a jedan (1) kao poglavlje u knjizi. Dr. sc. Talanga je u razdoblju nakon izbora u zvanje izvanrednoga profesora objavio autorsku knjigu „Einführung in die Wortbildung der deutschen Sprache. Uvod u tvorbu riječi njemačkoga jezika“. Također je od posljednjega izbora objavio pet (5) recenziranih znanstvenih radova od čega tri (3) u a1 časopisima. Nakon izbora u zvanje izvanrednoga profesora (2009.) dr. sc. Talanga nastavlja već ranije započeti istraživački rad na kontaktnolingvističkim i leksikološkim temama. Objavljena su mu dva znanstvena rada „Kroatische Phraseologismen mit einem deutschen Lehnwort als Basiskomponente“ (2009.) i „Kolebanje imeničkoga roda u hrvatskome jeziku“ (2011.). Također se bavio ortoepijom njemačkoga jezika iz koje je objavio dva rada „Zur Normierung der deutschen Aussprache“ (2012.) i „O stvaranju nadregionalne ortoepije njemačkoga jezika“ (2013.). Svoje znanstvene interese dr. sc. Talanga u ovome razdoblju usmjerava novim aspektima proučavanja i podučavanja tvorbe riječi s posebnim obzirom na studij germanistike. U tim znanstvenim okvirima nastala je njegova druga autorska knjiga „Einführung in die Wortbildung der deutschen Sprache“ (2013.) i znanstveni rad pod naslovom „Feminine Sexusmarkierung im Deutschen - Möglichkeiten und Tendenzen“ (poglavlje u knjizi). Odlukom Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti 10. veljače 2014. pristupnik dr. sc. Tomislav Talanga izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u znanstvenom području humanističkih znanosti, znanstveno polje filologije. Pristupnik je priložio pozitivno ocijenjene rezultate studentske ankete. Od propisanih uvjeta Rektorskoga zbora (Narodne novine br. 106/06.) za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora pristupnik treba ispuniti četiri (4) od osam (8) uvjeta, a izv. prof. dr. sc. Tomislav Talanga ispunjava pet (5) uvjeta Rektorskoga zbora, što se vidi iz donje tablice. Popis uvjeta za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora prema Odluci Rektorskoga zbora Uvjeti Rektorskog zbora (preuzeto iz Odluke Rektorskoga zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstvena nastavna zvanja koja je donesena na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju „Narodne novine br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07, 45/09, 63/11, 94/13 i 139/13)

UVJET ISPUNJAVA DA - NE

1.

da je autor ili koautor dva (2) sveučilišna udžbenika, dvije (2)

Pristupnik je objavio dvije autorske knjige:

ispunjava uvjet

znanstvene knjige ili dva (2) priručnika, odnosno da je na web stranici visokog učilišta postavio svoja predavanja

1. Einführung in die Geschichte der

deutschen Sprache. Uvod u povijest

njemačkoga jezika. Osijek, 2006., str. 1-204. Filozofski fakultet Osijek. (UDK 811.112.2(091) ; ISBN 953-6456-65-6) 2. Einführung in die Wortbildung der

deutschen Sprache. Uvod u tvorbu

riječi njemačkoga jezika. Osijek, 2013., str. 1-214. Filozofski fakultet Osijek. (ISBN 978-953-314-056-8)

2.

da je pod njegovim mentorstvom obranjeno najmanje deset (10) završnih ili diplomskih radova i da je pri tome objavio barem četiri (4) rada u koautorstvu sa studentom

ne ispunjava uvjet

3.

da se dokazao kao sposoban mentor/komentor u poslijediplomskom (doktorskom) studiju što dokazuje objavljivanjem barem dva (2) znanstvena rada u znanstvenom časopisu u koautorstvu sa studentom koji je završio poslijediplomski studij

U okviru doktorskoga studija Jezikoslovlje Filozofskoga fakulteta u Osijeku izabran je u studenome 2011. za mentora doktorandice Amele Ćurković iz Zenice (tema: Semantika

prijedloga u njemačkome jeziku). Kandidatkinja je disertaciju obranila u Osijeku 18. rujna 2013. U lipnju 2012. je izabran za mentora doktoranda Borislava Marušića iz Iloka (Sintagme

s funkcionalnim glagolima u

njemačkom korporativnom jeziku). Godine 2007. i 2010. u Zadru je kao prvi ocjenjivač i član povjerenstva predsjedavao obranama doktorskih disertacija kandidatkinja Zrinke Ćoralić i Anite Pavić Pintarić.

ne ispunjava uvjet

4.

da je održao najmanje sedam (7) priopćenja na znanstvenim skupovima, od toga najmanje četiri (4) priopćenja na međunarodnim znanstvenim skupovima, ili barem jedno pozvano predavanje na međunarodnom znanstvenom skupu

Pristupnik je s priopćenjima sudjelovao na 7 međunarodnih i 14 domaćih skupova. Niže navodimo samo međunarodne skupove: Međunarodni germanistički kongres u gradu Sibiu (Rumunjska) na temu: Die

Valenztheorie. Bestandaufnahme und

Perspektiven, održan od 19. do 24. veljače 2002., a na kojem je izlagao rad pod naslovom: „Die Valenz der deverbalen Substantive auf –ung ’Hoffnung’ und ’Begegnung’ und ihre

ispunjava uvjet

kroatischen Entsprechungen” Međunarodni simpozij u Mariboru (Slovenija) na temu: Germanistik im

Kontaktraum Europa II, održan od 18. do 20. travnja 2002., a na kojem je izlagao rad pod naslovom: „Die deutsche Sprache im 16. Jahrhundert und Luther - Der Kampf um eine überregionale deutsche Sprache“. Predavanje je objavljeno u zborniku simpozija: Germanistik im

Kontaktraum Europa II. (2003.) Maribor/Ljubljana. Sammelband Linguistik. S. 125-134. Međunarodni simpozij u Beogradu (Srbija) na temu: Tempus und Aspekt

im Deutschen - Germanistik im

Kontaktraum Europa II, koji je održan od 26. do 29. rujna 2005. Međunarodni skup u Ljubljani (Slovenija) na temu: DaF an den

Germanistiken im südosteuropäischen

Raum: Neue Programme, neue

Herausforderungen, neue regionale

Zusammenarbeit im Bologna-Prozess, koji je organizirao DAAD od 22. do 24. veljače 2007. Međunarodni skup germanista u Sarajevu (BiH) Udruge germanista jugoistočne Europe na temu: Transformationsräume - Aspekte des

Wandels in deutscher Sprache,

Literatur und Kultur, održan od 15. do 17. studenog 2007., a na kojem je izlagao rad: „Germano-hungarismen im Kroatischen”. Međunarodni skup germanista na Zadru Udruge germanista jugoistočne Europe od 13. do 15. studenoga 2008.: Mobilität und Kontakt - Deutsche

Sprache, Literatur und Kultur in ihrer

Beziehung zum südosteuropäischen

Raum, na kojem je izlagao rad: „Kroatische Phraseologismen mit einem deutschen Lehnwort als

Basiskomponente”. Prilozi s

međunarodnoga znanst. skupa

Udruženja germanista jugoistočne

Europe (SOEGV) u Zadru od 20. do

22. studenog 2008. Zadar, srpanj 2009. S. 129-140. Međunarodni skup germanista na Ohridu (Makedonija) Udruge germanista jugoistočne Europe održan od 28. do 30. listopada 2009.: Nomen

est omen – Name und Identität in

Sprache, Literatur und Kultur, na kojem je izlagao rad: „Entlehnte deutsche Phraseologismen im Kroatischen”. 3. međunarodni kongres germanista u Beču (Austrija) Udruge germanista srednje Europe održan od 8. do 10. travnja 2010.: Mittlerin aus Europas

Mitte - Fundamente und Perspektiven

der deutschen Sprache und ihrer

Literatur im ostmittel- und

südosteuropäischen Raum, na kojem je izlagao rad: „Ungarisch als Vermittlersprache des deutschen Lehnguts im Kroatischen“. Međunarodni znanstveni skup HPDL-a u Osijeku na temu: Proučavanje

diskursa i dijaloga između teorije,

metoda i primjene, Osijek, 20.-22. svibnja 2010. Izlagao je rad: „Kolebanje roda nekolicine hrvatskih imenica”.

5.

da je bio najmanje četiri godine član uređivačkog odbora znanstvenog časopisa ili da je bio urednik najmanje dvaju zbornika radova sa znanstvenih skupova ili zbirnih znanstvenih knjiga

Pristupnik je 2002. do 2009. (7 godina) bio glavni urednik časopisa za kulturu, umjetnost i društvena pitanja „Godišnjak” Ogranka Matice hrvatske Vinkovci i priredio je 7 brojeva

ispunjava uvjet

6.

da je recenzirao barem deset članaka u znanstvenim časopisima ili zbornicima radova sa znanstvenih skupova

Pristupnik je ocijenio 19 radova: Explizite und implizite Kodierung von

Deontizität und Epistimizität. Elisabeth Leiss Znanstvena studija. Jezikoslovlje 3.1-2. 69-98. Osijek 2002. (tisak: 2003.) Leksem „Geld” u njemačkim

frazeologizmima općega i

ispunjava uvjet

gospodarstvenog jezika. Časopis: „Ekonomski vjesnik”, Osijek, 2008. Akcionalnost i tvorbeni modeli glagola

u njemačkom i b/h/s jeziku. Sveučilišni udžbenik, Zenica 2008. Prostor u pravu i pravo u prostoru i

vremenu - lingvistički pogled. Zbornik radova sa savjetovanja HPDL-a održanoga 2008. godine u Osijeku. Višejezičnost u varaždinskim i

zagrebačkim općim gimnazijama. Zbornik radova sa savjetovanja HPDL-a održanoga 2008. godine u Osijeku. Imperijalizam angloamerikanizama u

njemačkim tjednicima. Zbornik radova sa savjetovanja HPDL-a održanoga 2008. godine u Osijeku. Linguistische Analyse literarischer

Texte: am Beispiel des Romans ’Die Aufzeichnungen des Malte Laurids Brigge’ von Rainer Maria Rilke, Jezikoslovlje. Osijek 2009. Prostorna i dobna raslojenost leksika

u idiomima. Međ. znan. skup HPDL-a, Osijek 2009. Texasdeutsch: Analiza dijalekta

njemackog jezika. Međ. znan. skup HPDL-a, Osijek 2009. Hrvatski i njemački jezik pod

utjecajem drugih jezika iz i izvan

okruženja. Međ. znan. skup HPDL-a, Osijek 2009. Fachsprache Chemie für Anfänger

und Fortgeschrittene - Predavanja i vježbe za studente kemije, objavljeno na mrežnoj stranici http://web.ffos.hr/kzs/?id=14, Osijek 2009. Syntaktische Merkmale der

gesprochenen Sprache – Analyse eines

Radiogesprächs. Zbornik radova 14. međ. znan. skupa HPDL-a, Osijek, 2010. Marko Tulije Ciceron: Prvi govor

protiv Katiline. Zbornik radova 14. međ. znan. skupa HPDL-a, Osijek, 2010. Proučavanja diskursa i dijaloga

između teorije, metoda i primjene.

Zbornik radova 14. međ. znan. skupa HPDL-a, Osijek, 2010. O sociolingvističkom položaju

luksemburškog. Jezikoslovlje, Osijek 2010. Jezična politika u multilingvalnoj

sredini grada Osijeka – Povijesni

pristup. Strani jezici 2010. Bosansko-njemački frazeološki

rječnik. Bihać 2010. Connectives in Student Writig – A

Learner Corpus Study. Strani Jezici, Zagreb 2011. Njemačko-hrvatski rječnik

jezikoslovnoga nazivlja. Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2013.

7.

da je vodio najmanje jedan znanstveno-istraživački projekt ili sudjelovao u barem jednom međunarodnom

Pristupnik je bio suradnik u znanstveno-istraživačkom projektu: God. 1991. uključio se kao suradnik-istraživač

KLASA: 112-02/14-01/14 URBROJ: 2158-83-02-14-2 Osijek, 27. veljače 2014. Na temelju članaka 93. stavka 2. podstavka 2. i 95. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine” br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13 i 139/13) i sukladno članku 43. Statuta Filozofskoga fakulteta i Pravilnika Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku o izboru u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna, suradnička i stručna zvanja i odgovarajuća radna mjesta od 10. srpnja 2012. (pročišćeni tekst), a na temelju pozitivnog Izvješća Odbora za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja o ispunjavanju uvjeta za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora od 17. veljače 2014. Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta na 5. sjednici u akademskoj 2013./2014. održanoj 26. veljače 2014., pod točkom 6. dnevnog reda donijelo je sljedeću

O D L U K U

1. Prof. dr. sc. Tomislav Talanga bira se u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja filologije, znanstvene grane germanistika, na Filozofskom fakultetu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

2. Prof. dr. sc. Tomislav Talanga izabran je na vrijeme od 5 godina u skladu s člankom 102.

Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07, 45/09, 63/11, 94/13 i 139/13).

3. Ova Odluka stupa na snagu nakon potvrde izbora u znanstveno-nastavno zvanje redovitog

profesora od strane Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, sukladno članku 93. stavku 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07, 45/09, 63/11, 94/13 i 139/13).

O b r a z l o ž e n j e

Na osnovi suglasnosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku od 4. ožujka 2013. (Klasa: 112-02/13-02/2 Urbroj: 2158-60-01-13-113) Fakultetsko je vijeće na sjednici održanoj 7. ožujka 2013. donijelo odluku o raspisivanju natječaja za izbor nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja filologije, znanstvene grane germanistika. Na natječaj objavljen 8. ožujka 2013. u Glasu Slavonije, na mrežnim stranicama Fakulteta, Sveučilišta i Zavoda za zapošljavanje, te 13. ožujka 2013. u Narodnim novinama, za izbor nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja filologije,