Izv Rpoo Skripta Prirodoslovlje

8/17/2019 Izv Rpoo Skripta Prirodoslovlje

1/237

Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

- Prirodoslovlje -

Ime i prezime:____________________________________________________

1


2/237

TEMELJNA OBILJEŽJA ŽIVOTA

Živa bića pojavljuju se u mnoštvu različitih oblika i svuda su oko nas. Nošto je to što razlikuje živa od neživih bića? Jedan od mogućih odgovora nato pitanje je navesti osobine koje su zajedničke većini organizama. ritome je bitna činjeni!a da su sve od tih karakteristika prisutne. "ekarakteristike su# organiziranost$ prilagodbe$ metabolizam$ pokretljvost$podražljivost$ naslje%ivanje$ razmnožavanje$ rast i evolu!ija.

Organiziranost se odnosi na ure%enost i ustroj na svim razinama života.&ve strukture i pro!es me%usobno su povezani i regulirani. ' živom svijetuuočavamo odre%enu stupnjevitost (hijerarhiju) organiza!ijskih razina. *ko

krenemo od najviše$ tu je bios+era koju sačinjavaju svi ekosustavi na,emlji. Najviši i najsloženiji stupanj u organiza!iji živog svijeta je ekosustavkoji čine životne zajedni!e i njihov okoliš. Životne zajedni!e sačinjavajurazličite popula!ije koje žive na istom području. Životne zajedni!e su uneprekidnom me%usobnom odnosu i u odnosu sa -zičkim okolišem (tlom$zrakom$ vodom). opula!ija je pak skupina jedinki neke vrste koje žive nanekom staništu i me%usobno se razmnožavaju. Najmanja jedini!a upopula!iji je pojedinačan organizam. &vaki organizam je sačinjen odorganskih sustava$ koji su sačinjeni od pojedinačnih organa a oni pak od

tkiva. Najmanje +unk!ionalna jedini!a svakog živog bića je stani!a. &tani!esu gra%ene od manjih ili većih molekula kao što su ugljikohidrati$bjelančevine$ nukleinske kiseline itd. dok su pak one gra%ene od atoma isubatomskih česti!a.

& obzirom na ključne razlike u njihovom tipu stani!e$ svi organizmi svrstanisu u tri domene. uba!teria$ *r!haea i ukar/a. 0omena ukar/a sastoji seod četiri !arstva# protisti$ gljive$ biljke životinje.

&va živa bića razlikuju se brojnim osobinama kao što su oblik$ veličina iboja. "eško se bilo snaći u mnoštvu životnih oblika. "rebalo ih je

prepoznati$ odrediti$ imenovati te slične organizme povezati i rasporediti uskupine. "og velikog posla prihvatio se u 1. stoljeću švedski prirodoslova!2arl 3inne. 'veo je dvoimeno nazivlje ili binarnu nomenklaturu. &vakojbilj!i i životinji dao je po dva latinska imena. rvo ime označuje rod a drugovrstu organizma.

4za toga stavlja se ime autora koji je vrstu opisao i godina kada je touradio. 2arl 3inne (&lika 1) se stoga smatra osnivačem sistematike ilitaksonomije$ grane biologije koja se bavi imenovanjem i razvrstavanjem(klasi-!iranjem) različitih oblika živih bića.

5rsta je skupina organizama koji imaju mnogo zajedničkih osobina te se

mogu me%usobno razmnožavati i dati plodno potomstvo. Nekoliko srodnihvrsta čini rod. &rodni rodovi udružuju se u porodi!e$ porodi!e u redove$redovi u razrede dok su razredi povezani u koljena. Najviša i najšira

jedini!a u klasi-ka!iji živih organizama su !arstva.


3/237

6


4/237

&lika 1. 2arl 3inne$ osnivač sistematike ili taksonomije.

Prilagodbe su posebne strukture i ponašanja koja omogućavaju sigurnijepreživljavanje u nekom okolišu. &ve prilagodbe su nasljedne$ nastajupostupno tijekom mnogih naraštaja$ pri čemu se organizmi sa boljimprilagodbama uspješnije razmnožavaju.

Metabolizam čini izmjena tvari i energije sa okolišem. "o su sve kemijskereak!ije u organizmu koje omogućavaju njegovo skladno +unk!ioniranje.

nergija oslobo%ena metabolizmom omogućuje kretanje tvari na mjestagdje su one potrebne. 7rganizam tako vlastitim snagama može pokretatisebe ili svoje pojedine dijelove.

Živa bića prepoznaju svoj okoliš$ primaju podražaje iz okoliša te reagirajuna njih. Podražli!ost omogućava opažanje izvora hrane$ vode$

neprijatelja$ temperature te omogućava primjerenu aktivnost koja održavatjelesnu organiza!iju i spriječava razgradnju.

Jedini!e nasle"i!ana$ kojima se prenosi in+orma!ija o konstruk!iji i+unkioniranju organizma$ su geni. 8enske in+orma!ije su pohranjene umolekulama deoksiribonukleinske kiseline (0N*). &kup gena$ genom$ je nizsastojaka u re!eptu ta izgradnju organizma.

#azmnoža!ane je stvaranje potomaka sličnih sebi čime se omogućava

kontinuiranost života. 9azmnožavanje može biti jednostavno poputbinarnog !ijepanja bakterija$ pri čemu iz jedne majčinkske nastaju dvijestani!e kćeri. &loženiji organizmi prolaze kroz složenije spolno


5/237

razmnožavanje u kojem iz dvije spe!ijalizirane stani!e$ jajne stani!e ispermija nastaje prva stani!a nove jedinke$ zigota.

:


6/237

"ijekom života$ nastali potom!i rast$ i postaju sve složeniji organizmi svedo trenutka kada i sami nisu spremni razmnožiti se i postati roditelji.

,adnja karakteristika svih živih bića je e!ol$%ia. 9aznolikost vrsta danasprisutnih na ,emlji rezultat su dugogodišnjih stupnjevitih promjena ugenetskoj strukturi$ nastalih muta!ijama$ i djelovanja prirodne selek!ije.

Odgo!orite na pitana&

1.;emu organizmima služi pokretanje?


7/237

PO#IJE'LO ŽIVOTA NA (EMLJI

5ećina astronoma smatra da je &vemir nastao Velikim praskom prije )*miliardi godina$ dok geolozi smatraju da je ,emlja nastala pred +,-

miliardi godina.7d svih planeta &unčevog sustava$ samo ,emlja ima uspješnu kombina!ijukemijskog sastava$ geološke aktivnosti$ veličine i udaljenosti od &un!a.5eličina ,emlje i udaljenost od &un!a omogućavaju zadržavanje atmos+eregravita!ijskim silama. 5odena para i ugljikov dioksid zadržavaju &unčevozračenje u atmos+eri (e+ekt staklenik) i održavaju toplinu površine planetaugodnom za živa bića te povoljnom za tekuće stanje vode.

Jedna od najvećih zagonetki postanka života na ,emlji je podrijetlo prvih

organskih monomera koji su izgradili prve stani!e. 9uski biokemičarAleksandar Oparin je pretpostavio da su prve organske molekule nastaleod plinova u primitivnoj ,emljinoj atmos+eri. 4zvori energije koja jepokretala sintezu molekula mogli su biti toplina vulkana$ pad meteorita$munje i &unčevo zračenje. Audući da tada u atmos+eri nije bilo kisika kojibrzo oksidirao nastale molekule$ niti mikroorganizama koji bi ih potrošilikao hranu$ one su se mogle nakupljati u pramorima$ koja su bila poputaprajuhe iz koje su proizašli prvi obli!i života.

.tanle/ Miller i 0arold 1re/ su proveli eksperiment (&lika 6) koji je

podržao 7parinovu pretpostavku. &mjesi vodene pare$ metana$ amonijakai vodika izložili su električnim izbojima i '5 zračenju$ pri čemu su sesintetizirale male organske molekule.

&lika 6. okus BillerCa i 're/Ca.


8/237


9/237

&toga su za kemijsku evolu!iju ključni sljedeći doga%aji#

*biotička sinteza monomera$ malih organskih molekula koje sugra%evne jedini!e za složenije molekule

ovezivanje monomera u polimere $ poput nukleinskih kiselina iproteina&pajanje abiotički nastalih molekula u kapljičaste nakupine Dprotobionte

9azvoj iz!ora nasle"i!ana (genetičke in+orma!ije) sa mogućnostisamoreplika!ije$ koja je po mišljenju većine biologa bila molekula#NA

9azvoj !anske membrane9azvoj metaboli2ki3 pro%esa

rve stani!e su bile anaerobi zbog toga što primitivna atmos+era nije imalakisika. 5jerojatno su bili heterotro- koji su absorbirali energiju iz gotovihorganskih molekula u okolišu. Najstariji nalaz života na ,emlji sustromatoliti$ čiji su +osilizirani osta!i$ stari :.. milijarde godina$ prona%eniu zapadnoj *ustraliji. 0anašnji stromatoliti nastaju slojevitim rastomkolonija modrozelenih algi (!ijanobakterija). &tromatoliti su bili prviautotro+ni organizmi koji su započeli osloba%anje kisika u atmos+eru. rvestani!e su$ dakle bile prokariotske.

Eako je došlo do evolu!ije eukariotske stani!e? E$kariotske stani%e su$

čini se$ evoluirale iz simbiontske zajedni!e prokariotskih stani!a. 7rganelikoji sadrže vlastitu 0N*$ kao što su mitohondriji i kloroplasti$ nastali su odsimbioze prethistorijske aerobne proteobakterije te prethistorijske!ijanobakterije sa endosimbiotskim prethistorijskim arhebakterijskimprokariotom.

4stražujući eukariotsku stani!u$ znanstveni!i su uočili da ona sadržielemente koji su karakteristični za prokariotsku stani!u. Npr.$ otkrili su dase mitohondriji (organeli koji koriste kisik i proizvode energiju u stani!i) ikloroplasti (organeli odgovorni za pro!es +otosinteze) dijele binarnom

diobom$ da imaju !lastit$ 4NA koja je pri tome i kr$žna te jednimdijelom upravlja pro!esima koji se doga%aju unutar tih organela. "ako%er$veličinom su slični prokariotskoj stani!i.

red FGH milijuna godina završava se doba mikroba i započinje razvojmnogostaničnih životinja. Nakon pojave morskih organizama mekanogtijela$ tijekom idućih 16H milijuna godina$ pojavile su se životinje sačvrstom zaštitnom ljuskom. 5eličina i aktivnost ovih organizamapovećavale su se usporedno sa povećanjem kon!entra!ije kisika uatmos+eri. rije oko 6HH do >HH milijuna godina$ atmos+era se izjednačujesa današnjom$ u kojoj je kon!entra!ija kisika oko 6HI.

E!ol$%ia proučava povijest nastanka i razvoj života i životnih oblika$ odpojave prvih stani!a do danas. 0olazi do postupne promjene genetičkogmaterijala zahvaljujući muta!ijama$ koje su izvor varija!ija koje su dovele


10/237

do sadašnje biološke raznolikosti na ,emlji. "ako tijekom duljegvremenskog razdoblja iz izolirane popula!ije jedne vrste može doći dorazvitke druge$ srodne vrste ili pak u nekom novom staništu$ sa drugačijimokolišnim uvjetima može doći do promjene u nekoj od karakteristikaorganizma koja im omogućava uspješnije preživljavanje.

F


11/237


1.Nabrojite ere na koje se dijeli geološka prošlost ,emlje$ od najstarijeprema najmla%oj=


12/237

G


13/237

.TANI5A

.tani%a je osnovna +unk!ionalna jedini!a živog organizma. Još u 1.stoljeću$ troji!a prirodoslova!a# &!hleiden$ &!hKann i 5ir!hoK (&lika :)$postavili su stani2n$ teori$. "vrdnje moderne stanične teorije su#1.&va živa bića su gra%ena od jedne ili više stani!a.

6. &tani!e su temeljne žive jedini!e organizama$ a unutar njih se zbivajukemijske reak!ije života.:.&ve stani!e nastaju iz već postojećih stani!a.

&lika :. Batthias &!hleiden$ "heodor &!hKann$ 9udol+ 5ir!hoK.

9azlikujemo 6 temeljna tipa stani!a# prokariotske i eukariotske.

Bale jednostavne prokariotske stani!e nalazimo kod uba!teria$2/anoba!teria i *r!haea. ojam prokariot znači Lprije jezgreM. 5jerojatnonajočitija osobitost prokariota je nedostatak jezgre. rokarioti sadrže

jednolančanu kružnu molekulu 0N* koja slobodno pliva u %itoplazmi i činidio koji se naziva n$kleoid. 2ijela stani!a je ome%ena stani2nommembranom i stani2nom stienkom koje daju oblik i potporu stani!i. '!itoplazmi se nalaze i slobodno plivajući ribosomi$ česti!e na kojima seodvija sinteza proteina. rokarioti se stani!e razmnožavaju se binarnom

diobom$ od jedne majčinske nastaju dvije stani!e kćeri.E$kariotske stani%e karakterizira prisustvo prave jezgre a nalazimo ihkod jednostaničnih protista$ kod biljaka$ gljiva i životinja. Njihove stani!emnogo su veće$ prosječno 1H do 6 puta veće$ i kompleksnije gra%ene odprokariotskih. 'nutrašnjost stani!e tako%er je ispunjena %itoplazmom ukojoj se nalazi mreža %itoskeleta ili staničnog kostura koji stvara potporustani!e i omogućava pokrete stani!e i njenih dijelova. ' !itoplazmi senalaze i organeli$ uključujući i ezgr$ u koju je spakirana linearnamolekula 0N*. Na površini stani!e nalaze se stani2na membrana istani2na stienka ili samo stanična membrana.


14/237


15/237

(aedni2ke karakteristike prokariotske i eukariotske stani!e#• sadrže 4NA kao genetički material• obavijene su stani2nom membranom• u %itoplazmi imaju ribosome•

imaju slične temelne metaboli2ke p$to!e• obje skupine su vrlo raznolike

#azlike prokariotske i eukariotske stani!e#• e$kariotske su stani!e prosječno deset puta !e6e od prokariotskih• eukarioti imaju stani2n$ ezgr$ i membranske organele

• organeli u e$kariota omogućuju visok stupanj $n$tarstani2nedi7eren%ia%ie kakva u prokariota nije moguća• kr$žna molekula 0N* prokariota slobodno pl$ta u !itoplazmi• linearna molekula 0N* eukariota znatno je složenija i smještena u ezgri

stani2na stienka prokariota gra%ena je od peptidoglikana (polimerašećera i aminokiselina)$ biljne eukariotske stani!e imaju !eluloznu stijenku

)8 Prokariotska stani%a

Eao što i naziv odaje (grč. pro O prije$ karyon O jezgra)$ prokariotski tipstani!e karakterizira odsutstvo jezgre. 8enetski materijal u obliku kružnemolekule 0N* koja slobodno pluta u !itoplazmi$ naziva se n$kleoid. '!itoplazmi se nalaze i ribosomi$ stanični skelet$ ponekad plazmidi). &tani!a

je obavijena staničnom membranom$ sijenkom te kapsulom na čijoj sepovršni nalaze pili koji služe za prihvaćanje na domaćinsku stani!u te priizmjeni genetičkog materijala. 8ra%a prokariotske stani!e prikazana je nasli!i >.

&ika >. 8ra%a prokariotske stani!e.


16/237


17/237

&tani!e prokariota su jednostavne i male te se razmnožavaju binarnomdiobom$ što znači da od jedne stani!e nastaju dvije. rokariotski organizmisu jednostanični te im pripadaju bakterie (uba!teria) i modrozelenealge (2/anoba!teria). 0o nedavno su se u domenu bakterija svrstavale i

prabakterije (*r!haea) no zahvaljujući modernim istraživanjima ustvr%eno je kako iako je većinska struktura stani!e nalik prokariotskoj$ neki pro!esisu slični eukariotskima (npr. transkrip!ija i transla!ija) dok su nekisvojstveni samo prabakterijama.

)8)8 Bakterie

Aakterije su najbrojnija skupina organizama. Nastanjuju brojna staništa utlu$ u vodi$ u ljudskim i životinjskim organizmima. atogene bakterije susamo mali dio pripadnika prokariotskog !arstva Bonera$ dok ih je većina

zapravo korisna (pr. bakterije vrenja$ proizvodnja lijekova$ simbiontskebakterije u ljudskom organizmu kao što je !rijevna bakterija Escherichiacoli (&lika ) itd.).

&lika . Aakterija Escherichia coli.

Neke bakterije tijekom razdoblja nepovoljnih životnih uvjeta stvarajuendospore$ čiji višeslojni omotač osigurava iznimnu otpornost naisušivanje$ visoku temperature$ kemijske tvari koje su otrovne za bakteriju.ndospore nekih bakterija primjeri!e mogu preživjeti kuhanje od satvremena$ a u huhom tlu mogu preživjeti više desetaka godina. ,aštićenivitalni bakterijski sastoj!i preživljavaju tako u stadiju mirovanja sve douspostave povoljnih uvjeta$ kada endospore proklija u bakterijsku stani!ukoja je ponovno sposobna za rast i razmnožavanje.


18/237


19/237

Podela bakteria prema mor7olo9kim s!ost!ima (obliku stani!e$ slikaF)

Euglaste bakterije ili koki@tapićaste bakterije ili ba!ili,avojite bakterije ili spirili

&lika F. 7bli!i bakterijskih stani!a.

)8:8 5ianobakterie

2ijanobakterije (slika G) su najstarija grupa +otoautotro+nih organizama.8otovo svi obli!i imaju +otosintetske pigmente kloro-l a i b$ koji im dajemodričastoCzelenu boju.Bodrozelene alge žive na velikom broju različitih tipova staništa. 4akovećina vrsta živi u kopnenim vodama$ nalazimo ih u moru$ tlu$ na vlažnimpovršinama$ kori drveta. ' organski opterećenim vodama$ kao što sumanja jezera$ lokve$ bare$ stvaraju guste prevlake što nazivamo!vjetanjem vode. Nakon što stani!e !ijanobakterija uginu i razgrade se$dolazi do osloba%anja toksina što taj mrtvi !ijanobakterijski pokrov možečiniti vrlo otrovnim i dovesti do pomora riba i ostalih organizama.

4ako su !ijanobakterije jednostanični organizmi$ njihove stani!e mogu bitipovezane zajedničkim sluzavim ovojem u kuglaste ili nitaste nakupine$odnosno kolonije koje se nazivaju tri3omi8 Na površini trihoma mnogih!ijanobakterija nalazi se sluzavi želatinozni omota2 koji ih štiti odisušivanja$ te one mogu živjeti i izvan vodene sredine na područjima kojasu povremeno vlažna.


20/237

11


21/237

&lika G. Bodrozelena alga Scytonemia sp.

)8;8 Ar%3aea

*rhebakterije ili prabakterije su prokariotski organizmi prvotno svrstavaniu domenu bakterija$ no re!entna istraživanja su pokazala da njihovestani!e zapravo posjeduju strukture koje ih odvajaju i od bakterija i odeukariota. 5eći dio osobina stanične strukture i metabolizma *r!haea ličina druge prokariote. No$ njihova genetska transkrip!ija i transla!ija C dvaosnovna pro!esa molekularne biologije C pokazuju tipične osobinebakterija$ ali su vrlo slični onima$ koji se sreću kod eukariota.

0ruge osobine$ kao što je primjeri!e gra%a stanične membrane$ ih opetsvrstavaju u zasebnu skupinu (npr. stanične membrane bakteria i

e$kariota su gra%ene pretežno od lipida koji su gli%erolni esteri$ dok sumembrane ar!haea gra%ene od lipida koji su gli%erolni eteri).

5ećina *r!haea su ekstremo


22/237

16


23/237

:.,aokruži točan odgovor= rokarioti imajuQnemaju staničnu stijenku.

>.7znači dijelove bakterijske stani!e=(ribosomi$ nukleoid$ !itoplazma$ stanična membrana$ stanična stjenka$kapsula)

:8 E$kariotska stani%a

ukariotske stani!e su 1H do preko 1HH puta veće od prokariotskih. 7d njihse razlikuju i posjedovanjem prave ezgre u kojoj se nalazi genetskimaterijal. 7sim toga$ posjeduju i stanične prostore ome%ene membranomkoji imaju spe!i-čnu +unk!iju a nazivaju se organeli. "i organeli sustanična stijenka$ plazmatska membrana$ jezgra$ jezgri!a$ ribosomi$endoplazmatski retikulum$ 8olgijevo tijelo$ vakuole$ lizosomi$ mitohondriji$kloroplasti i ostali plastidi$ stanični kostur$ trepetljike i bičevi te !entrioli.'nutrašnjost stani!e ispunjena je !itoplazmom u kojoj su smješteniorganeli.

Protisti$ gli!e$ bilke i ži!otine spadaju pod eukariotske organizme.

Životinjska i biljna stani!a dijele mnoge strukturne oblike (jezgra$mitohondriji$ ribosomi$ endoplazmatski retikulum$ 8olgijev aparat$!itoskelet) no postoje i neke razlike me%u njima

(&lika ). ' biljaka osim stanične membrane nalazimo i staničnu stijenku$velike spremišne organeleCvakuole$ te kloroplaste zahvaljujući kojima vrše

+otosintezu. Životinjske stani!e pak mogu probavljati hranu i imati bičeveza pokretanje.


24/237

1:


25/237

&lika . &ličnosti i razlike biljne i životinjske stani!e.

&matra se da je nastanak eukariotske stani!e usko vezan uz simbiozu tj.kako je riječ o simbiozi unutar stani!e$ kažemo da je vezan uzendosimbiozu. "ako se davno jedan prokariot našao unutar drugogprokariota i u njemu jednostavno ostao$ pošto su oboje od toga imali korist.7va teorija je najprihvaćenija teorija nastanka eukariotske stani!e jer zanju postoje prilično uvjerljivi dokazi. Naziva se LendosimbiontskateoriaM jer je jedan od sudionika ove simbioze doslovno LprogutanM. 4akoLprogutanM$ prokariot je nastavio obavljati svoje +unk!ije te je zauvijekostao vezan uz svog LdomaćinaM$ koji se danas naziva D eukariotskastani!a. "aj prokariot nije više prokariot u pravom smislu riječi (nije višebakterijska stani!a)$ nego je od njega evolu!ijom nastao mitohondrij$odnosno od jednog drugog prokariota je nastao kloroplast.

4stražujući eukariotsku stani!u$ znanstveni!i su uočili da ona sadržielemente koji su karakteristični za prokariotsku stani!u. Npr.$ otkrili su dase mito3ondrii (organeli koji koriste kisik i proizvode energiju u stani!i) ikloroplasti (organeli odgovorni za pro!es +otosinteze) imaju sljedećekarakteristike prokariotskih stani!a#

1.imaju vlastitu 0N*$ dakle vlastite gene6.sadrže ribosome koji odgovaraju ribosomima prokariota

:.sintetiziraju neke od svojih proteina (ostali se sintetiziraju u !itoplazmipa zatim odlaze u organele)>.dijele se neovisno o diobi jezgre

. u njihovim membranama ima molekula koje nalazimo i u bakterijama aline i u ostalim dijelovima eukariotske stani!eF.organiza!ija gena slična je organiza!iji u bakterija

@to se tiče stanične jezgre i membranskih sustava poput 9$ vjerojatno su

nastali stvaranjem uvrata plazmatske membrane. Jezgrina ovojni!a jeizravan nastavak 9Ca i nema nekih izravnih pokazatelja da bi jezgrapotje!ala od nekog samostalnog organizma.


26/237

1>


27/237


1. 7značite dijelove biljne stani!e (jezgra$ jezgri!a$ mitohondrij$ ribosomi$glatki endoplazmatski retikulum$ hrapavi endoplazmatski retikulum$8olgijeve !isterne$ 8olgijeve vezikule$ lizosom$ kloroplast$ vakuola$ kristal$

!itoplazma)=

6. 7značite dijelove životinjske stani!e (jezgra$ jezgri!a$ jezgrine pore$mitohondrij$ ribosomi$ glatki endoplazmatski retikulum$ hrapaviendoplazmatski retikulum$ 8olgijeve !isterne$ 8olgijeve vezikule$ !entrioli$kloroplast$ !itoplazma)=


28/237

1


29/237

:. ovežite pojmove=

Jezgra sustav plosnatih i šupljih tubula i !isterni&tanična membrana tvorba proteina9ibosomi kontrola staničnih +unk!ija i smještaj genetskogmaterijalandoplazmatski retikulum reguliranje protoka tvari u i iz stani!eBitohondriji proizvodnja iskoristive energije

VI#1.I = biolo9ki s$bekti bez stani2nestr$kt$re

Nakon otkrića bakterija u 1G. stoljeću$ dugo se vjerovalo da su bakterijenajprimitivniji oblik života. Eao rezutat istraživanja mozaične bolestiduhana (&lika )$ krajem 1. stoljeća pokazalo se da to nije tako te dapostoje uzročni!i bolesti još manji od bakterija. Eako su virusi staničniparaziti submikroskopskih veličina$ možemo ih vidjeti samo elektronskimmikroskopom.

5irusi nema$ stani2ni $stro već su složene makromolek$lesastavljene od n$kleinske kiseline (0N* ili 9N*) koja nosi genetičkuin+orma!iju i proteina koji čine zaštitni omotač.Neki virusi imaju i dodatnu vanjsku ovojni!u sastavljenu od proteina$ lipidai ugljikohidrata sačije površine strše izboj!i.

&lika . Bodel virusa mozaične bolesti duhana.

Eako su neživa organska tvar sve dok se ne na%u u stani!i odre%enogdomaćina$ smatraju se trukturama na grani!i živog i neživog svijeta.


30/237

Nakon što u%u u domaćinsku stani!u$ dolazi do razmnožavanja i prijenosagenetičke in+orma!ije na virusno potomstvo.

1F


31/237

'množavanje virusa se odvija u +aza#

1)ričvršćivanje na stani!u domaćina# virus prepoznaje spe!i-čna mjestatzv. re!eptore na stani!i domaćina pomoću svojih antire!eptora na

proteinskom omotaču. 7ni si me%usobno odgovaraju po prin!ipu ključCbrava$ što čini viruse selektivnim prema odre%enoj vrsti domaćina.

6) rodiranje virusa u stani!u. ored prodiranja u stani!u domaćina$ virusuba!uje i svoj genom tj. nukleinsku kiselinu (0NE ili 9NE) u nju. Ailjni virusiulaze u biljnu stani!u preko mehaničkih oštećenja stanične stijenke.

:)'množavanje virusa u stani!i domaćina. 'nutar domaćinske stani!e sesintetiziraju virusni dijelovi D nukleinske kiseline i proteini. Nukleinskakiselina virusa se mora umnožiti kako bi budući virusi imali odgovarajućinasljedni materijal. Nove virusne nukleinske kiseline sintetizraju se izstaničnih nukleotida. 4stovremeno$ nukleinska kiselina virusa se prepisujeu mC9NE koja će omogućiti stvaranje proteinskih dijelova virusa.>)Raza sazrijevanja virusa u kojoj se sklapaju virusni dijelovi. "ijekom ove+aze viruse nije moguće detektirati.

) Raza sloba%anja virusa u me%ustanični prostor u !ilju in+ek!ije novihstani!a. Eod životinjskih virusa$ osloba%anje se odvija raspadanjemživotinske stani!e ili prolaskom kroz staničnu membranu.

& obzirom da stani!a koristi veliku količinu energije kako bi sintetiziralavirusne dijelove a ne vlastite$ da neki virusi razaraju stani!u prilikom

osloba%anja svojih repli!iranih česti!e te da neki virusi uvjetuju daimunološki sustav napada !lastitu stani!u i uništi ju$ dolazi do stanjaorganizma koje se naziva bolest.

1G


32/237

BILJNI .VIJET

MA0OVINE >Br/op3/ta?

Bahovine (&lika 1H$ 11) su najjednostavnije gra%ene kopnene stablaši!e.Eao i druge kopnene biljke prilagodile su se životu na kopnu. 4maju voštanuk$tik$l$ koja ih štiti od dehidra!ije$ p$2i za izmjenu plinova$ a zigotaostaje zaštićena unutar ženskog spolnog organa(arhegonija) razvijajući se u mnogostanični embrij.

Bahovine imaju i neka spe!i-čna obilježja koja ne nalazimo kod drugihkopnenih biljaka što ih čini posebnom biljnom skupinom. Ne!ask$larne subiljke$ što znači da za opskrbu vodom i hranjivim tvarima nemaju

provodnog sustava u obliku Soema i ksilema te vodu mogu upijatičitavom površinom tijela. Audući da im stanična stijenka ne sadrži tvrdutvar lingin$ spoj prisutan u staničnim stijenkama kopnenih biljaka na višemstupnju razvoja$ nemaju unutarnji potporni sustav. Njihovo vegetativnotijelo nije di+eren!irano u tri osnovna dijela# korijen$ stabljiku i list$ kojenalazimo u ostalih stablaši!a$ već postoje analogne tvorevine. 'mjestokorijena$većina ih ima tanke$ dlači!ama nalik !jevči!e (koje nalazimo i kodalgi) a nazivaju se rizoidi. omoću njih se učvršćuju za podlogu teopskrbljuju hranjivim tvarima iz tla. 0io koji odgovara stablji!i naziva se

stabal%e (kauloid) dok umjesto listova mahovine imaju listi6e (-loide).

&lika 1H# Bahovine. &lika 11# 7braštaj mahovina na deblu drveta.

Bahovine se razmnožavaju izmjenom spolne i nespolne genera!ije (&lika16). ,a razliku od ostalih biljaka stablaši!a$ imaju jedinstven životni !iklusu kojem je vegetativno zeleno tijelo biljke gameto-t odnosno spolna

genera!ija$ te je kao takav dominantan u odnosu na sporo-t ili nespolnugenera!iju. Baleni sporo-t$ koji nema posebne asimila!ijske organe$parazitira na gameto-tu te je -ziološki potpuno ovisan o njemu. Eod

http://hr.wikipedia.org/wiki/Biljkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kopnohttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDenahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Embrijhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vodahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tvarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Korijen_(biljke)http://hr.wikipedia.org/wiki/Stabiljkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dlakahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Listhttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDivothttp://hr.wikipedia.org/wiki/Spolhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Organhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kopnohttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDenahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Embrijhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vodahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tvarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Korijen_(biljke)http://hr.wikipedia.org/wiki/Stabiljkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dlakahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Listhttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDivothttp://hr.wikipedia.org/wiki/Spolhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Organhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Biljka


33/237

odvedenijih stablaši!a situa!ija je upravo suprotna te je prisutan trendsmanjivanja gameto-ta i istovremenog razvoja

1


34/237

sporo-ta u dominantnu genera!iju. ,bog svih navedenih obilježjamahovine se često smatraju svojevrsnom prijelaznom skupinom izme%usteljnjača i stablaši!a.

Eozmopolitski su rasprostranjene. Eako nemaju vaskularni sustav koji biprovodio vodu kroz njihovo tijelo$ naseljavaju vlažna i pretežito zasjenjenastaništa gdje rastu u busenastim skupinama. ojedine vrste rastu naodre%enom substratu$ primjeri!e na stijenama$ kiselom tlu$ karbonatnomtlu$ humusu$ te na kori stabla odre%ene biljne vrste (&lika 11).

&lika 16# Životni !iklus mahovina.

Odgo!orite na pitana#

1. @to su anteridiji i arhegoniji i što se u njima doga%a?


35/237

PAP#ATNJA@E >Pter/dop3/ta?

0atirajući još iz davnog karbona (pred oko :FH milijuna godina)papratnjače su jedne od najstarijih kopnenih biljaka. ,a razliku odmahovina$ !ask$larne su stablaši!e koje posjeduju i ksilem i Soem.Životni !iklus (&lika 1:) uključuje izmjenu spolne (haploidne$ gameto-tske)i nespolne (diploidne$ sporo-tske) genera!ije. ,a razliku od sjemenjača kodkojih se gameto-t razvija unutar sporo-ta$ kod papratnjača je on slobodnoživući organizam. Eao i razvijenije stablaši!e (golosjemenjače ikritosjemenjače) posjeduju osnovne vegatative organeCkorijen$ stabljiku ilist koji sačinjavaju sporo-t. 7d njih se razlikuju po načinu razmožavanja

jer ne posjeduju niti sjemenku niti !vijet. 3istovi sporo-ta mogu bititro+o-lni (analogni zelenim listovima sjemenjača$ služe za+otosintetiziranje) te sporo-lni (analogni češerima golosjemenjača iprašni!ima i tučku kritosjemenjača$ a služi proizvonji spora). &tabljika je

puzajuća$ većinom podzemna (rizom) ali može biti i nadzemna. Eorijensporo-ta služi za upijanje vode i mineralnih tvari iz tla i strukturno je vrlosličan korijenju sjemenjača.

&poro-t proizvodi haploidne spore iz kojih se razvija gameto-t. 8ameto-tpapratnjača se pak znatno razlikuje od onog u sjemenjača te se uglavnomsastoji od protalia (koji sadrži anteridije i arhegonije) te rizoida$struktura nalik korijenu koje se zapravo svaka sastoji od jedne produženestani!e koja služi za upijanje vode i mineralnih tvari iz tla. Anteridiji sumuški spolni organi koji proizvode bičaste spermije koji pomoću vode

plivaju do jajne stani!e u ženske spolne organe arhegonije gdje dolazi dooplodnje i nastanka embrija koji potom klija u sporo-t.


36/237

4ako žive na raznim tipovima staništa$ u našem podneblju najčešće ihmožemo naći na vlažnim sjenovitim šumskim staništima. Na svijetu je zasada zabilježeno oko 16HHH vrsta$ uPrvatskoj 1HH.

6H


37/237

&lika 1:# Životni !iklus papratnjača.

Odgo!orite na pitana

1.@to je mikoriza?


38/237

#ACA I 1LOA 'O#IJENA VIDI0BILJA'A

Eorijenje uz stabljiku i list$ jedan od temeljnih vegetativnih organavaskularnih biljaka.

&vojom gra%om je prilago%en dvjema osnovnim +unk!ijama# učvršćivanjuizdanka i opskrbljivanju vodom i mineralnim tvarima iz zemlje. 7simosnovnih +unk!ija$ korijen preuzima i niz drugih$ što rezultira različitimmetamor+ozama korijena$ oblikuju se organi homologni korijenu.Najpoznatije takvo korijenje je spremišno (pohrana hranjivih tvari)$adventivno (pr. prianjanje)$ zračno (upijanje atmos+erske vlage)$ štakastokorijenje (potporna +unk!ija).

Na vršku korijena (i svakog ogranka) je vršni meristem. 0iobama njegovihstani!a omogućen je produžni rast korijena. rema van se pak razvijajustani!e koje obamiru oblikujući zaštitni sloj vršnog meristema$ korjenovukapu. 4znad zone produžnog rasta korijena stani!e rizoderme izrastaju ukorjenove dlačice koje imaju +unk!iju upijanja vode i mineralnih tvari.


1. Eako se naziva staničje koje štiti korijen prilikom njegova

prodiranja kroz tlo?


39/237

66


40/237

>. Na sli!i označite dijelove uzdužnog presjeka korijena#

područje staničnih di+eren!ija!ija$ područje produženog rasta stani!a$područje staničnih dioba$ vršni meristem$ korjenova kapa$ sloj sluzi$korjenove dlači!e$ epiderma.

.TABLJI'A

A? ra"a stablike

8ra%a stabljike kod različitih biljnih skupina dosta je različita$ no kod svihse mogu razlikovati tri osnovna dijela# epiderma$ primarna kora i !entralni!ilindar (&lika 1>). Epiderma je tanak površinski dio koji se obično sastojiod jednog sloja stani!a. Na epidermu se prema unutra naslanja drugi dio uobliku šupljeg !ilindra$ koji se zove primarna kora$ koja je za razliku odepiderme redovito višeslojna$ ponekad kod nadzemnih stabljika sadržikloroplaste$ a kod podzemnih velike količine rezervne tvari. "reći$ središnjidio stabljike je %entralni %ilindar. Na grani!i izme%u primarne kore i

!entralnog !ilindra nalaze se često ili endoderma ili škrobni ovoj$ koji seuvijek sastoje od jednog sloja stani!a$ tvoreći njen granični sloj primarnekore prema !entralnom !ilindru. Eada nije prisutan niti jedan od tih slojeva$


41/237

nema oštre grani!e izme%u primarne kore i !entralnog !ilindra. '!entralnom !ilindru i primarnoj kori ima dosta

6:


42/237

parenhima. 8lavni dio !entralnog !ilindra su žile koje provode vodu ihranjive tvari. 4zme%u žila i endoderme nalazi se pojas tkiva koji se naziva

pericikal. Eod dvosupni!a i golosjemenjača u sredini !entralnog !ilindranalazi se parenhimsko staničje koje tvori srčiku i proteže se izme%u žila

gdje tvori trake srčike. ' njoj se tijekom vegeta!ijskog mirovanja nakupljajurezervne tvari.

&ika 1># oprečni prerez stabljke#

a# jednosupni!e b# dvosupni!e.


1. Eoja je razlika u anatomskoj gra%i stabljike jednosupni!a i dvosupni!a?


43/237

6>


44/237


1. Eoja je uloga metamor+ozirane stabljike krumpira te sukulentne stabljikepoput one u porodi!e žednjaka?


45/237

6


46/237

tvorevine nazivaju se lenti%ele.

8ra%a i veličina puči te njihov raspored i gustoća razlikuju se kod pojedinihbiljnih vrsta. ' većini dvosupni!a pojavljuju se samo na donjoj epidermi akod većine jednosupni!a na obje strane lista.

7tvor puči (porus) ome%uju dvije stani!e stani%e zaporni%e oko kojih seobično nalaze dodatne pomoćne stani!e$ stani%e s$sedi%e. &rani!ezaporni!e su jedine stani!e epiderme koje sadrže kloroplaste. 7visno okoličini vode u njima$ one mijenjaju oblik (&lika 1F)$ što je povezano saulaskom kalijevih iona u zaporni!e za kojima osmozom ulazi voda. "adaone bubre i puč se otvara. &uprotni pro!es dovodi do zatvaranja puči i nataj način se regulira izmjena plinova u bilj!i. Najvažniji plinovi su ugljikovCdioksid koji mora ući kako bi se mogla odvijati +otosinteza$ te vodena parakoja pro!esom transpira!ije izlazi iz biljke.

&lika 1# uči.

&lika 1F# 7tvaranje i zatvaranje puči.

7pćenito gledajući$ puči se otvaraju za danjeg svjetla a zatvaraju navečer ipreko noći.

4zme%u gornje i donje epiderme nalazi se parenhimsko staničje prepunokloroplasta$ mezoasimila%iski? paren3im koji čini više


47/237

6F


48/237

redova visokih i uskih gusto pakiranih stani!a. Runk!ija palisadnogparenhima je proizvodnja hrane +otosintezom te je on stoga glavnofotosintetsko tkivo biljke. 4spod njega se nalazi sp$ž!asti>transpira%iski? paren3im gra%en od stani!a nepravilnog oblika me%u

kojima su prisutni veliki me%ustanični prostori. 7ni su preko puči ukontaktu sa atmos+erom što omogućuje da plinovi (posebno važan ugljičnidioksid) slobodno di+undiraju do +otosintetskih stani!a unutar lista.

'nutar lista nalazi se i provodno tkivo gra%eno od provodnih žila kojeprolaze kroz mezo-l. rovodni sustav sastoji se od ksilema koji listovimadovodi vodu i otopljene mineralne tvari te oema koji iz njih odvodiprodukte +otosinteze. rovodni sustav lista povezan je žilama peteljke saprovodnim sustavom stabljike.*natomska gra%a lista prikazana je na sli!i 1G.

&lika 1G# *natomska gra%a lista.


1. 7pišite pro!es +otosinteze=


49/237

6G


50/237

B? Mor7olo9ka gra"a lista

3istovi su zeleni organi u kojima se odvija +otosinteza. ravi listovi suraščlanjeni na plojku$ peteljku te podinu ili bazu. 3isna plojka može biti

dorziventralna ili bi+a!ijalna (karakteristična za dvosupni!e) ili uni+a!ijalna$nastala sraštavanjem rubova lista (karakteristična za jednosupni!e). oobliku može biti !jelovita$ razdijeljena ili sastavljena. 2jeloviti ili

jednostavni listovi mogu biti različitog oblika D igličasti$ duguljasti$ sr!asti$bubrežastiT3isna plojka je u nekih biljnih vrsta preobražena u+unk!ionalno i mor+ološki druge oblike (pr. kod graha u viti!e$ vrčonoše irosike u organ za hvatanje kuka!a$ nepačke u korjenčić). Žilni sustav lisneplojke tako%er može biti vrlo različit. Eod nekih papratnjača i ginkaprisutno je viličastoQdihotomsko grananje žila$ kod jednosupni!aparalelnoQprugasto te kod dvosupni!a mrežasto.

Odgo!orite na pitana&1. Na!rtajte i označite (plojka$ peteljka i baza) list !jelovite$ razdijeljene isastavljene plojke=

6. Eakvog oblika su listovi prikazani na slikama a$ b i !?

a)


51/237

6


52/237

5VIJET

2vijet je biljni organ koji nosi rasplodne organe biljaka$ te posjedujenektarije$ organe za primamljivanje kuka!a$ u svrhu oprašivanja (oplodnje).

2vijet je tipični organ kritosjemenjača. Osno!ni dielo!i %!ieta (&lika 1)su# !vjetna stapka$ !vjetište$ lapovi (sepala$ čaška)$ lati!e (petala$ vjenčić)$tučak (plodni!a $ vrat i njuška tučka)$ te prašni!i (držakQ-lament iprašni!e).

&lika 1# 7snovni dijelovi !vijeta.

Aitni dijelovi !vijeta su prašni!i koji nose prašni!e i plodni listovi koji kodkritosjemenjača čine t$2ak koji u svojem donjem dijelu plodni%i zatvarasemene zametke. Eao prilagodba na oprašivanje kuk!ima razvilo se živoobojeno o%!e6eFperiantU perigon oko !vijeta. Njegova uloga je i uzaštiti spolnih organa biljke.

2vjetovi su pričvršćeni na !vjetnoj stap!i. ,a njen vršni dio$ !vjetnu os$

pričvršćeni su o!vijeće$ prašni!i$ tučak.2vjetovi koji imaju ili samo prašnike ili samo plodne listove su

ednospolni$ dok d!ospolni imaju oboje. Ailjka koja nosi samo muške ilisamo ženske !vjetove je d!odomna$ dok se kod ednodomne biljke imuški i ženski !vjetovi nalaze na istoj biljnoj jedin!i.


53/237

6


54/237

(adatak # 7značite sljedeće dijelove !vijeta na sli!i# !vjetište$ lapovi$lati!e$ plodni!a$ sjemeni zametak$ tučak$ vrat tučk$ njuška tučka$ prašničkanit$ prašni!a.

(adatak # Na!rtajte prašnik i označite njegove dijelove (prašni!a$prašnička nit)=

(adatak # Na!rtajte tučak i označite njegove dijelove (plodni!a$ vrat injuška tučka)=


55/237

:H


56/237

.JEMEN'E I PLO4OVI

.emenka je mlada biljka u pritajenom (latentnom) stanju. &astoji se odembrija$ hranjvog staničja i sjemene lupine (&lika 1). &jemenjače se

me%usobno razlikuju prema smještaju sjemenih zametaka$ te se dijele udvije skupine golosjemenjače (sjemeni zame!i su smješteni otvoreno naplodnim listovima) i kritosjemenjače (sjemeni zame!i su zatvoreni uposebnom organu$ plodni!iU prilikom razvitka sjemenki nastaje plod (&lika6H)).

&lika 1# 8ra%a sjemenke.

lodni listovi oblikuju zatvoreni organCplodni!u$ te služe zaštiti sjemenih

zametaka. Eada se plodni listovi tijekom razvoja preobraze u usplo%e$ kojeobavija sjemenke dovorimo o pravom plodu. Nepravi plod pak ima usplo%eizgra%eno od plodnih listova ali i dodatno još od nekih drugih dijelova$ npr.!vijetne osi (jabuka$ jagoda)$ listova perigona (dud)$ osi !vata (smokva)itd.

&lika 6H# 8ra%a ploda.


57/237

:1


58/237

Podela plodo!a (&lika 61)#

)8 Prema gra"i $splo"a

A? .10I

a) N'2*5241.orahCbukva 6. žirChrast

:.pšenoCkukuruz >. roškaCmaslačak

b) '2*5241. mjehurCkukurijek 6. mahunaCbagrem

:6


59/237

:. tobola!Cljubiči!a >. komuškaCkomušći!aCrusomača

!) E*3*5*2 C javor

d) 2J*5*2 C gavez

::


60/237


61/237

:>


62/237

:8 Prema na2in$ rasprostrani!ana

a) *NB7E79N4 (rasprostranjivanje vjetrom) D pavitina$ javor$ breza...

b) ,77E79N4 (rasprostranjivanje životinjama)1. endozookorni D trešnja$ šljiva$ jabuka...

6. epizookorni D mrkva

:


63/237

!) P4097E79N4 (rasprostranjivanje vodom) D kokos

d) *N"977E79N4 (rasprostranjivanje čovjekom)

:F


64/237

e) *'"7E79N4 (samorasprostranjivanje) D nedirak

;8 Prema poriekl$ $splo"aa) 9*54 370 (usplo%e izgra%eno od plodnih listova) D šljiva$ trešnjamareli!a...

b) N9*54 370 (usplo%e izgra%eno od plodnih listova i drugih dijelova$pr. osi !vata$ smokva)

:G


65/237


1. @to je plod?


66/237

:


67/237

ŽIVOTNJ.'I .VIJET

P#AŽIVOTINJE >Protozoa?

raživotinje su jednostanični eukariotski organizmi veličine od 6 do više od>HH Vm. 7d njihovih različitih predaka razvili su se mnogostaničniorganizmi. 4maju eukariotski tip stani!e. Neke praživotinje imaju egzoskeletkoji se izlučuje na površinu stani!e a naziva se ljuštura ili kući!a$ kodtrepetljikaša lorika. 7rgani za pokretanje praživotinja su bičevi$ trepetljike ipseudopodiji. 5ećinu podražaja prima i prenosi stanična membrana.rehrana se vrši pro!esima endo!itoze i +ago!itoze. @tetni produkti izmjenetvari odstranjuju se uglavnom !ijelom površinom tijela. Runk!iju regula!ije

količine vode u tijelu imaju organeli stežljivi mjehurići ili kontraktilnevakuole. 9azmnožavati se mogu splono i nespolno. Eod praživotinjakopnenih voda i nametnika često je izlučivanje zaštitne čahure (!iste) unepovoljnim životnim uvjetima ili tijekom razmnožavanja. 9azlikujemo oko6 HHH vrsta. 5ećinom su kozmopolitski rasprostranjeni$ a rasprestranjujuse strujanjem vode$ vjetrom$ životinjama.

'lasiGLAELLATA?

&lika 66# Euglena viridis.

&lika 6:# Trichomonas vaginalis.


68/237

:


69/237

:8 .L1(AV5I >.A#5O4INA?

&lika 6># Amoeba proteus.

&lika 6# Entamoeba hystolitica.

&lika 6F# Roramini+era C krednja!i

;8 T#1.'OV5I >.PO#O(OA?

&lika 6G# regarina sp.

>H


70/237

&lika 6# !lasmodium sp.

+8 5NI4O.PO#A

&lika 6# "y#obolus cerebralis.

H8 T#EPETLJI'ADI >5ILIOP0O#A?

&lika :H# !aramecium caudatum.

>1


71/237

(ada%i

1. Na shematskom prikazu euglene označite# bič$ očnu pjegu$ ždrijelo$ jezgru$ jezgri!u$ kloroplast$ stežljivi mjehurić$ pelikulu.

6. Na shematskom prikazu papuči!e označite# stežljivi mjehurić$ probavnimjehurić$ pelikulu$ trepetljike$ !itostom (stanična usta)$ makronukleus$mikronukleus$ !itoplazmu.

:. Na shematskom prikazu amebe označite# pseudopodij$ ektoplazma$endoplazma$ jezgra$ stanična membrana$ hranidbeni mjehurić$ stežljivimjehurić.


72/237

>6


73/237


1.@to su bičevi i trepetljike a što pseudopodiji? ,a koga su karakteristični?


74/237

>:


75/237

(OOPLAN'TON

Plankton obuhvaća zajedni!u živih bića koja ne raspolažu znatnijimsposobnostima za kretanje te u svojim pomi!anjima sa mjesta bitno

za!ise od gibana !ode. "o su organizmi koji slobodno lebde $ !odizbog čega se mogu razviti u većim količinama uglavnom u stajaćimvodama gdje čine osnovi!u za razvoj !ijele životne zajedni!e. lanktonskuzajedni!u čine !iroplankton$ bakteriplankton$ mikoplankton$


76/237


77/237

'OLNJA5I (9otatoria) (&lika :6) su jedna od najrasprostranjenijihživotinjskih skupina. 5rlo su malene životinje$ veličine izme%u H.H>H i 6.mm. 5rlo su otporni i mogu preživjeti u različitim životnim uvjetima.5ećinom se hrane algama i detritusom$ no postoje i grabežljive i parazitskevrste.

&lika :6# Eolnjak.

XVE.LONOD5I (2opepoda) (slika ::) su mali ra!i različitog oblika. Na tijeluveslonoža!a uvijek se najviše ističu prednja ti!ala na kojima su osjetnedlači!e. Eod planktonskih oblika ona znatno povećavaju površinu tijela teolakšavaju njihovo lebdenje u vodi. ostoje slobodne i nametničke vrste.&lobodni veslonoš!i se hrane malim biljnim planktonom. Jednako su česti u

morskim i kopnenim vodama. 8lavna su komer!ijalno iskorištavanih riba(pr. srdela$ sle%eva itd. ) te kitova usana. rilago%eni su nepovoljnimživotnim uvjetima (pr. suša) koje preživljavaju u začahurenom stanju.oznato je oko >HHH vrsta.

&lika ::# 5eslonoža!$ $yclops sp.$ ženka.

X#ADLJOTI5AL5I (2lado!era) ili vodenbuhe (&lika :>)$ su maleni račići

dugački samo koji milimetar. Najveći broj vrsta živi u kopenim vodama$mnogo manji broj u moru. Prane se -toplanktonom. 4maju listaste noži!ena trupu$ koje sa unutrašnje strane imaju gusto poslagane jake i dugačkedlači!e za pro!je%ivanje vode te one zajedno sa prostorom izme%u ljusaka


78/237


79/237

odmaknu od trupa voda se usiše u šupljinu ljuske ispod trbuha$ a kada seone privuku trupu$ voda se pro!ijedi izme%u njihovih dlači!a$ te hranazaostane izme%u nogu i trbušne strane$ na kojoj se nalazi žlijeb po kojemse česti!e hrane odvode do usta.5ažna su$ ponekad i jedina hrana ribama u kopnenim vodama. oznato jeoko >6H vrsta.

&lika :># 9ašljoti!ala!$ %aphnia sp.

XLJ1.'A#I (7stra!oda) (&lika :) su još jedna skupina malih račića$ rijetkoduljih od 6 mm$ koji žive u moru i kopnenim vodama. 7bično se drže dna

gdje ruju po mulju ili obilaze po biljkama. 5ećina ih može plivati. 'glavnomse hrane životinjskom hranom. Njihovo tijelo je zatvoreno u dvodijelnojljus!i$ koja se može kao u školjkaša$ otvarati i zatvarati. 7ba para ti!ala suvelika i imaju duge dlači!e za veslanje. ' europskim kopnenim vodamapoznato je:6 vrsta.

&lika :# 3juskar.

X@[email protected] (2haetognatha) (&lika :F) žive u planktonskim

zajedni!ama pelagijala. 7vom koljenu pripada samo jedan razred$strijeličari. 4maju tanko prozirno tijelo streličastog izgleda a veličina tijelavarira od nekoliko mm do nekoliko !m.


80/237

Na glavinom dijelu i djelomi!e trupu$ imaju vijena! trepetljika čija +unk!ija još nije razjašnjena. Na glavi se nalaze oči i aparat za hvatanje plijena kojise sastoji od hitinskih nazubljenih kuki!a. 4maju 1 ili 6 para bočnih peraja ineparnu repnu.

>F


81/237

8rabežljiv!i su te u hranidbenim lan!ima planktona imaju ulogu predatora.0o danas je opisano oko H vrsta$ od toga je u Jadranu poznato njih 1>.

&lika :F# ;etinočeljusti.

Odgo!orite na pitana=

1.@to je plankton?


82/237

ŽIVOTNJ.'I .VIJET 4NA VO4ENI0.TANIDTA

Bentos je skupni naziv za sve biljne i životinjske organizme koji žive nadnu mora ili slatke vode. rirasle biljke i životinje zovu se sesilni bentos$ apokretne vagilni bentos.

ojam je 1H. uveo rnst Pae!kel kako bi razdvojio organizme koji žive nadnu od organizama koji slobodno plivaju otvorenim vodama mora iunutrašnjih voda (plankton i nekton). 0anas se bentosom nazivaju životnezajedni!e koje žive na dnu$ bilo u moru ili slatkoj vodi$ kao i neovisno odubini na kojoj žive.

rema veličini bentos se dijeli na#

makrobentos (Y1 mm)meiobentos (1 mm do H$HF:mm) mikrobentos (manji odH$HF: mm)

&astav zajedni!e bentosaovisi o# brzinistrujanja vode

karakteru podloge

drugim abiotičkim čimbeni!ima$ kao što je temperatura$ količina

organske tvari$ otopljenog kisika$ ugljik dioksidaT

Aentos je zastupljen biljnim i životinjskim organizmima pa razlikujemo zooCi -tobentos. ,oobentos sačinjavaju predstavni!i gotovo svih skupinaslatkovodnih životinja koje žive u bentalu$ manje ili više ukopane u mulj ilise zadržavaju na bilju$ kamenju ili drugim predmetima u vodi. ostojerazlike u sastavu zajedni!a u tekućim i stajaćim vodama.

Neki od najznačajnijih predstavnika makrozoobentosa koje nalazimo u

našim slatkim vodama su#

X VI#NJA5I ("'9A33*94*$ &lika :G)Cplošnja!i koji većinom žive u moru ikopnenim vodama. ojedini žive kao komenzali ili paraziti u !rijevubeskralježnjaka.

http://wapedia.mobi/hr/Biljkahttp://wapedia.mobi/hr/%C5%BDivotinjahttp://wapedia.mobi/hr/Organizamhttp://wapedia.mobi/hr/Morehttp://wapedia.mobi/hr/1890http://wapedia.mobi/hr/Ernst_Haeckelhttp://wapedia.mobi/hr/Planktonhttp://wapedia.mobi/hr/Nektonhttp://wapedia.mobi/hr/Biljkahttp://wapedia.mobi/hr/%C5%BDivotinjahttp://wapedia.mobi/hr/Organizamhttp://wapedia.mobi/hr/Morehttp://wapedia.mobi/hr/1890http://wapedia.mobi/hr/Ernst_Haeckelhttp://wapedia.mobi/hr/Planktonhttp://wapedia.mobi/hr/Nekton


83/237

&lika :G# 5irnjak.

>


84/237

X ME'1D5I (B733'&2*)

=P$že!i (8astropoda$ &lika :)C skupina mekuša!a najbrojnija vrstama.Nesimetričmo tijelo smješteno je unutar spiralne kući!e. &latkovodnipuževi prilično su aktivne životinje$ koje se kreću pomoću mišićavog

stopala po kamenju i bilju hraneći se uglavnom prevlakama zelenih algikoje prekrivaju predmete.

&lika :# už.

CDkolka9i (Aivalvia$ &lika :)C"ijelo školjkaša je bilateralno simetrično tesmješteno unutar 6 ljuštura. 7drasli školjkaši žive u bentalu gdje uglavnomprovode polusjedilački način života. ,bog -ltra!ijskog načina prehraneznačajnu ulogu imaju u održavanju kvalitete vode.

&lika :# @koljkaš.


85/237

>


86/237

XMALO@ETINADI (734872P*"*$ &lika >H)Ckolutićav!i sa potpunomunutarnjom i vanjskom kolutićavosti. 5ećinom su kopnene životinje no velikbroj vrsta živi i u vodi. 8uste popula!ije nekih maločetinaša javljaju se uorganski onečišćenim vodama gdje je onemogućen opstanak mnogimdrugim vrstama životinja

&lika >H# Baločetinaš.

XPIJAVI5E (P49'04N*$ &lika >1)C razlikujemo od maločetinaša poprianjaljkama na prednjem i stražnjem kraju tijela$ te po tome što nemajučekinja. 5ećina pijavi!a sišu krv i druge tjelesne tekućine$ dok su ostalemesojedi koji se hrane maločetinašima$ puževima$ ličinkama kuka!a itd.&ve pijavi!e mogu preživjeti duže vrijeme bez hrane. 'glavnom žive ukopnenim vodama.

&lika >1# ijavi!a.


87/237

H


88/237

XA#T0#OPO4A (;3*NE7N7@24)

VO4EN#INJE (PZ09*2*94N*$ &lika >6) C ličinački i adultni dio životaprovode u vodi.arazitiraju na raznim kuk!ima.

&lika >6# 5odengrinje.

#A'OVI (29'&"*2*$ &lika >:) C predstavni!i ovog razreda dobro suzastupljeni u kopnenim vodama$ posebi!e onima stajaćeg tipa. Bnogirakovi se hrane biljnim planktonom$ živim ili uginulim životinjama$ a ima ibiljojeda.

&lika >:# 9akovi.

'1'5I (4N&2"*$ &lika >>) D čine vrlo velik dio zajedni!e bentosa$susrećemo vrlo različite vrste u velikom broju jedinki. ostoje oni kod kojihse !ijeli životni !iklus odvija u vodi (primjeri!e kornjaši i stjeni!e) te oni kojiličinački dio života provode u vodi te nakon propbrazbe u imago životnastavljaju na kopnu (primjeri!e neki kornjaši$ zatim vreten!a$ tulari$obalčari$ voden!vjetovi$ muljari).


89/237

1


90/237

&lika >>. &latkovodni redovi kuka!a#

a) Voden%!eto!i (phemeroptera)

4mago 3ičinka

b)Vreten%a (7donata)*) nejednakokril!i (*nisoptera)

4mago 3ičinka

A) sličnokril!i (,/goptera)

4mago$ kopula!ija 3ičinka

6


91/237

!) Obal2ari (le!optera)

4mago 3ičinka

d) T$lari ("ri!hoptera)

4mago 3ičinka

e) 4!okril%i (0iptera)

4mago 3ičinka

:


92/237

+) 'orna9i (2oleoptera)

4mago 3ičinke

g) M$lari (Begaloptera)

4mago$ kopula!ija 3ičinka

h) .teni%e (Peteroptera)

>


93/237

'1'5I >Inse%ta?

Živimo u dobu kuka!a. 7ni su nedvojbeno dominantni oblik života nanašem planetu sa oko

HHHH do milijun poznatih vrsta$ a pretpostavlja se da ih ima preko milijuna. Naselili su gotovo sva staništa osim otvorenog o!eana i polarnogleda$ a za svaku moguću vrstu hrane koja postoji ima barem nekoliko vrstakoje su se spe!ijalizirale baš za nju.

,ašto su kuk!i toliko brojni? 5iše je +aktora pridonijelo uspjehu kuka!a. Eaoprvo$ evolu!ijski gledano$ pr!i su$ puno prije kralježnjaka$ uspjelikolonizirati kopneno stani9te. ;lankonoš!i su prva životinjska skupinakoja je savladala problem lokomo!ije$ respira!ije (trahealni sustav (&lika>)D!ijevči!e koje dovode kisik do svake stani!e u tijelu)$ i očuvanja vode

(zahvaljujući voštanom sloju (&lika >F) na površini tijela) u kopnenomokolišu .

&lika ># "rahealni sustav. &lika >F# Eutikula.

7sim kopna$ prvima im je pripao i zrak . Euk!i su letjeli naokolo mnogoprije pti!a i sisava!a .

Boć letenja omogućila im je da napuste nepovoljna staništa$ i kolonizirajunova$ ponekad na velikim udaljenostima. Erila su prednost u bježanju odpredatora$ pronalaženju partnera$ traženju hrane$ i mjesta za polaganje

jaja. No$ jedan od najbitnijih +aktora spe!ija!ije su noge. "očnije$ !isokaadapti!nost egzoskeleta$ posebno nogu. Naime$ kuk!i imaju : paranogu$ a svaki par se može spe!ijalizirati potpuno nezavisno od druga dva.Aogomoljka je spe!ijalizirala prednji par za lov$ a sa srednjim i stražnjimhoda. &kakava! ima stražnji par preobražen za skakanje$ pčela zaskupljanje peluda... 9azvijaju se noge za hodanje$ trčanje$ skakanje$plivanje$ kopanje$ veslanje$ čišćenje ti!ala$ hvatanje plijena..."o imomogućuje veliku moć prilagodbe$ a time i naseljavanje raznihmikrostani9ta. Bikrostaništa još i naseljavaju zato što mogu$ tj. jer su

mali8 Mala !eli2ina tiela tako%er je bitan +aktor uspjeha kuka!a. ,bogsvoje veličine$ kuk!i mogu okupirati ogroman broj malih mjesta koja sunezamisliva kao stanište većim životinjama...7sim toga$ zbog male mase$mišići mogu biti e-kasnije iskorišteni. "u je još i !ariabilnost $snog


94/237

aparata (čeljusti)$ zahvaljujući kojima nema hrane koju kuk!i neće pojesti.4ma ih biljojeda$ grabežljiva!a$ strvinara$ parazita...

Naravno$ ne smijemo zaboraviti ni kratko generati!no !rieme$ i velikbroj potomaka$ koji tako%er omogućuju brz$ spe%ia%i$ (nastanak novihvrsta).


95/237

Euk!i su se pojavili pred :HH milijuna godina$ davno prije ljudi$ čak i prijedinosaura. Nekadašnji prakuk!i su izumrli$ no nalazimo neke sličnosti sadanašnjim vreten!ima i žoharima. rvi kuk!i su bili pravreten!a (&lika >G)$+osilni osta!i pokazuju da se u izgledu i gra%i tijela nisu mijenjali milijunima

godina. Neki prastari obli!i bili su vrlo veliki$ promjera krila do 1 m.0anašnja najveća vreten!a imaju promjer krila 1F !m.

&lika >G# Rosilni otisak pravreten!a u kamenu.

Eada su se pred 1HH milijuna godina razvile biljke sa velikim !vjetovima$kuk!i su dobili 6 nova izvora hraneCpolen i nektar. ,ahvaljujući tome$ kuk!isu napredovali u svom razvoju$ oprašivali su !vijeće$ te su se mnoge novevrste kuka!a i biljaka razvile zajedno.

8ra%a kuka!a#

"ijelo kuk!a (slika > a$b) se sastoji od ; diela D gla!e (sa ti!alima$očima$ usnim aparatom$ prsa (toraksa) na kojem se nalaze : para nogu$na svakom kolutiću po jedan$ te 6 ili 1 par krila$ te zadka (abdomena) ukojem se nalaze probavni i spolni sustav. Eostur se nalazi oko tijela(egzoskelet) te +ormira snažni zaštitni oklop oko nježnih unutarnjih organa.

&lika > a$b# 5anjska gra%a kuk!a.


96/237

F


97/237

Metamor7oza >preobrazba?

Bladi kuka! naziva se ličinka$ larva. rije nego postane odrasli oblik moraproći nekoliko +aza preobražaja. Eako se ličinka hrani i raste$ mora odba!iti

tvrdi vanjski oklop$ egzoskelet. Eada naraste prevelika za svoj trenutnioklop$ on pu!a$ te ispod njega izvira novi$ veći .ostoje 6 tipa preobrazbe # potpuna i nepotpuna.

Potp$na preobrazba (&lika >) ima > glavna stadija# jaje$ ličinku$kukulji!u$ te odrasli oblik$ pri čemu se ličinka u potpunosti razlikuje ododraslogDleptiri$ ose$ muhe$ kornjaši.

&lika ># životni !iklus leptira

Nepotp$na preobrazba (&lika H) sadrži : glavna stadija Djaje$ nim+u(mladog kuk!a) i odraslog kuk!a. 7vaj pro!es se zasniva na postupnojtrans+orma!iji mladog kuk!a$ koji je minijaturna verzija odraslog$ u odraslu

jedinku. Eako rastu$ nim+e nekoliko puta promjene egzoskelet prije nego

dosegnu konačni oblikCskakav!i$ paličnja!i$ bogomoljke.

&lika H# Životni !iklus skakav!a.


98/237

G


99/237

P#EŽIVLJAVANJE

redatori (pti!e$ šišmiši$ ježevi$ ribe itd.) pohlepno hvataju ličinke$ pošto suvrlo spore$ mekane$ bogate hranjivim tvarima. 0a bi osigurali opstanak$većina kuka!a proizvodi veliki broj mladih koji vrlo brzo rastu. 5ećina

li!inaka se ne mogu obraniti od predatora$ te su razvile posebne načinesakrivanja od njih$ bilo pod zemljom$ bilo u vodi pod pijeskom i kamenjem$bilo hraneći se noću kada njihovi predatori nisu aktivni$ bilo obojanjemtijela slično okolini u kojoj živeT *li isto tako$ i mnoge ličinke kuka!a su isame vrlo uspješni i proždljivi predatori$ koji se hrane drugim malimbeskralježnja!ima.

Euk!e čija se boja tijela podudara sa bojom pozadine u kojoj žive$ gotovo jenemoguće vidjeti. 7va metoda skrivanja poznata je pod nazivomkamuSaža (kripti2ka oboenost) (primjeri!e bogomoljka$ &lika 1).

&lika 1# Eriptička obojenost u bogomoljke.

Jedno od najvažnijih pravila uspješnog sakrivanja jest mirovanje$ bitipotpuno miran$ jer svaki i najmanji pomak moze uočiti predatorovo oštrooko.

Neki kuk!i koriste drugi tip kamuSiranja koji se naziva disruptivna(ometa$6a) obojenost (&lika 6)$ kojom maskiraju svije tijelo razbijajući

mu oblik sa prugama $ točkama i sl.....

&lika 6# 7metajuća obojenost.

ti!e$ sisav!i$ i drugi inteligentni predatori nauče kroz iskustvo da su nekikuk!i otrovni i da im mogu naškoditi. "akvi kuk!i se ne kamuSiraju kako bi


100/237

se sakrili$ već imaju jarko obojena tijela$ čija boja upozorava predatora dasu gadnog okusa$ ili da ih mogu ubosti$ opeći.


101/237

Najčešća $pozora!a$6a oboenost (&lika :) je !rvena$ žuta i !rna$ te jesvaki kuka! s takvim obojenjima najvjerojatnije otrovan.

&lika :# 'pozoravajuća obojenost.

redatori obično izbjegavaju loviti opasne životinje. Bnogi bezopasni kuk!i

to iskoristavaju oponašajući otrovne vrste$ što se naziva mimikriom Dmimikrirajući kuka! kopira oblik i obojenje tijela neke druge$ opasne vrste. "ako%er se i ponašaju kao i životinje koje kopiraju$ kako bi to prerušavanjebilo uvjerljivije. rimjer su leptiri staklokril!i koji oponašaju ose (&lika >).

&lika ># Bimikrija.

"ako%er$ mnogi kuk!i oponašaju granči!e na kojoj sjede$ list$ !vijet$ što senaziva


102/237


103/237

&lika b# Noćni leptir$ oponašanje lista danjuU aktivni po noći te sedanju odmaraju kad su mnogi predatoriaktivni.

&lika !# Aogomoljka$ oponašanje !vijeta.

'ako se k$k%i 3rane

Euk!i imaju složeni usni aparat sastavljen od više dijelova$ od kojih je svakiprilago%en vrsti hrane koju jede. 4maju par jakih čeljusti$ za žvakanje$ parmanjih čeljusti kojima pridržavaju hranu$ te 6 para osjetilnih organa (palpi)koji služe za okus. 7ko 1Q: vrsta kuka!a su karnivorne (jedu meso).

Bogu se hraniti#

Ž5*E*NJB se hrane oni koji jedu biljke$ teimaju samljeti (npr. gusjeni!e). Jake oštrečeljusti imaju i kuk!ima i ostalim malimbeskralježnja!ima (&lika Fa).

jake čeljusti sa zubićima da ihmogu kuk!i predatori koji sehrane drugim


104/237

FH


105/237

&lika Fa# 'sni organi za žvakanje.

34,*NJB se hrane pčele (&lika Fb)$ kojima su dijelovi usnog aparatapreobraženi u jeziča!. 7ne skupljaju polen i nektar$ i tada ih obra%ujupomoću voštanih žlijezda u propolis i vosak (kojim izgra%uju i dezin-!irajusvoje gnijezdo).

&lika Fb# 'sni organi za lizanje.

&4&*NJB (&lika F!$ Fd) se hrane kuk!i čija se ishrana temelji na nektaru(koji je bogat šećerima) i krvi toplokrvnih životinja (koja je bogataproteinima).

&lika F!# 'sni organi za sisanje leptiraU imaju dugačko sisalo kojimsisaju nektar kojim se hrane $ i ovisno o načinu uzimanja nektaraiz !vijeta$ varira i njegova duljina.


106/237

F1


107/237

&lika Fd# 'sni organi za sisanje komar!aU komar!i i muhe imaju izdijelova usnog aparata oblikovanu bodlju kojom ubodu svoju žrtvu$ itim putem sišu krv kojom se hrane.

de k$k%i ži!e

Euk!i žive svuda gdje je toplo i vlažno. Bnogi imaju spe!ijalizirane zahtjeveza staništem na kojem mogu živjeti$ mogu živjeti samo na odre%enimmjestima$ i lako izumiru ako čovjek promjeni ili uništi njihov okoliš. 0rugevrste se pak mogu prilagoditi promjeni uvjeta na staništu$ te takviadaptibilni kuk!i često postaju štetočine. Nalazimo ih u šumamaumjerenog pojasa$ travnja!ima$ livadama$ stepama$ rijekama$ jezerima$pustinjama$ spiljama$ u tlu$ u gradovima$ vrtovimaT

(adatak 7dredi kojem redu kuka!a pripadaju sljedeće jedinke#

9ed#


108/237


109/237

9ed#


110/237

9ed#


111/237

ME'1D5I >MOLL1.5A?

7d svih beskralješnjaka$ mekuš!i imaju najrazličitije oblike tijela. "ijelo jemekano i nekolutićavo$ bilateralno simetrične ili asimetrične gra%e. &vi

mekuš!i imaju jednu ili više od sljedećih osobina# niz rožnatih zubića uustima (treni!a ili radula) koj imaju samo mekuš!i$ ljušturu od kal!ijevakarbonata koja pokriva gornju stranu tijela$ plašt i plaštanu šupljinu.rilago%eni su životu u vodi$ na kopnu ali ima i parazitskih vrsta.Bekuš!ima spadaju školjkaši$ puževi$ glavonoš!i te manje poznati

jednoljušturaši$ mnogoljušturaši$ bezljušturaši$ koponoš!i. oznato ih je oko1:H HHH vrsta.

P1ŽEVI (&lika G$ ) su asimetrične životinje. Na le%noj strani nalazi sespiralno smotana utroba obavijema plaštem koji izlučuje vapnenačku

kući!u. ' najjednostavnijem slučaju kući!a puža je šuplji čunj koji se savijaoko zamišljene vertikalne osi. Na trbušnoj strani nalazi se potplatastostopalo koje puž zajedno sa glavom može uvući u kući!u.

rema ishrani$ puževi su svejedi$ biljojedi$ grabežljiv!i$ strvinari ikonzumenti organskog detritusa tako da se hrane na razne načine# lovom$pasenjem ili struganjem$ ishranom suspendiranim tvarima$ dok su pak nekiparaziti. Eod većine vrsta spolovi su odvojeni$ nekoliko skupina pripadaherma+roditima dok kod nekih životinje jedinke tijekom života mijenjajuspol.

5odeni puževi imaju posebno izgra%ene organe za disanjeCperaste škrge$dok kod kopnenih puževa prokrvljeni plašt preuzima +unk!iju dišnepovršine.

rema broju vrsta puževi su najbrojnija skupina mekuša!a. Najvećimdijelom žive u moru$ manji broj vrsta na kopnu a najmanji u kopnenimvodama.

&lika G# Eopneni puž. &lika # Borski puž.

5anjska gra%a puževe kući!e#

Eod promatranja vanjske gra%e kući!e$ prvo je treba orijentirati$ i to takoda se vrh kući!e postavi gore a ušćeQotvor prema promatraču. *ko otvorleži na desnoj strani$ onda je kući!a dešnjakinja (dekstrozna)$ ako leži nalijevoj$ onda je ljevakinja (sinistrozna). ,a odre%ivanje puževa vrlo su


112/237

važna sljedeća obilježja# oblik kući!e$ visina kući!e$ visina zavojni!e i brojzavoja$ oblik ušća$ njegova širina$ visina$ dubina šava izme%u zavoja$ širinaposljednjeg zavoja i zubići na ušću.

F


113/237

(adatak # Na!rtajte kući!u puža i označi dijelove bitne za njihovoodre%ivanje=

D'OLJ'ADI (&lika ) su bilateralno simetrične životinje. lašt koji obavijatijelo izlučuje višeslojnu dvodijelnu ljušturu. 3jušture su na le%noj stranispojene ligamentom. 3ijeva i desna ljuštura zajedno čine školjku a !ijelaživotinja je školjkaš. Najstariji dio ljušture je umbo. 7ko njega suraspore%ene zone prirasta. 5ećina školjkaša na rubu ljušture$ ispodligament ima bravu koja se sastoji od sistema zubića i udubina. ,ubići

jedne ulaze u udubine druge ljušture. 8ra%a brave je vrlo važan kriterij zaodre%ivanje vrsta. rema bravi školjkaši se dijele na jednakozupke$raznozupke i bezupke.

0išu pomoću perastih škrga. 5ećina školjkaša su -ltratori i služe semodi-!iranim škrgama kako bi izdvojile hranu iz morske struje. 5oda seuglavnom uvlači i izvlači kroz !jevči!e ili si+one. Najveći broj vrsta nalazimou moru$ slabo su zastupljene u kopnenim vodama$ dok kopnene vrste nepostoje. Žive na dnu mora$ od obalnog pojasa do dubokog mora. Najvećimdijelom su polusjedilački obli!i ali ima i potpuno sjedilačkih. 'glavnom surazdvojenog spola iako ima i dvospola!a. 0anas postoji oko 6 HHH

različitih vrsta dok ih je u Jadranu prona%eno oko :6H.

&lika # @koljkaši.


114/237

FF


115/237

(adatak # Na!rtaj vanjsku gra%u školjkaša te označi umbo$ ligament i zoneprirasta na ljušturama.

@koljkaš se orijentira tako da se njegov najstariji dio ljuštura$ umbo$ okreneprema gore a prednji dio od promatrača. "ada lijeva strana odgovara lijevoja desna desnoj ljušturi.

FG


116/237

ŽA#NJA5I >5nidaria?

Žarnja!i su beskralježnja!i zrakasto (radijalno) simetričnog tijela koji upravilu imaju 6 strukturalno različita oblika sedila2ki polip i slobodno

pli!a$6$ med$z$.4zme%u epidermalnih stani!a uklopljene su žarne stani%e koje dajuosnovno obilježje ovoj životinjskoj skupini. 'nutrašnjost žarni!e jeispunjena otrovnom tekućinom. Ead žrtva ili predator dotakne žarnjaka$dolazi do vrlo složenih -zikalnih i biokemijskih pro!esa$ žarni!a eksplodira idolazi do istje!anja otrovne tekućine. Bnogi žarnja!i izgra%uju vrlo složenezadruge te žive u moru$ dok samo manji broj vrsta možemo naći u slatkimvodama. 0o danas je opisano oko 1H HHH vrsta žarnjaka koji su podijeljeniu : razreda korali$ režna%i i obr$bna%i.

X'orali (*nthozoa) su isključivo morski žarnja!i. ;ini ih velik broj polipapovezan u opsežne zadruge (&lika FH)$ no ima ih i pojedinačnih$ kao što jenajpoznatiji predstavnik$ moruzgva (&lika F1). Njezino tijelo je polip koji jeučvršćen za podlogu. 7drasle !rvene moruzgve prosječno su visoke oko CG !m. Na proširenom bazalnom dijelu imaju bazalnu ili podnožnu pločukojom se čvrsto drže za podlogu pomoću ljepljivog sekreta žljezdanoCmišićnih stani!a epiderme. Na vršnom dijelu se nalazi ravno usno polje učijem središtu su ovalna usta. 7ko usnog polja poredane su brojen lovke ušest kon!entričnih redova. Boruzgve će pojesti gotovo sve što mogu uloviti

(najviše školjkaše$ račiće$ puževe$ mahovnjake...).oput svih žarnjaka$ koralji su mesojedi$ iako neje vrste nadopunjavajuhranu tvarima koje su proizvele mikroskopske alge smještene u njihovutijelu. Na gornjem dijelu !jevastog tijela imaju lovke sa žarnim stani!amakoje koriste za prehranu ili obranu od grabežljiva!a (puževa$mnogočetinaša$ morskih pauka$ zvjezdača). ' Jadranu živi oko H vrstakoralja.

&lika FH# ,adružni koralji (!ara&oanthus sp.).


117/237

F


118/237


119/237

!m i ima čaškasti oblik. Na vršnom dijelu nalazi se brežuljkasto usno poljeokruženo lovkama$ kojih

F


120/237

može biti od > do 16. Na vrhu usnog polja su usta. Na bazalnom dijelunalazi se podnožna ploča s kojom se hidra drži za podlogu.

&lika F:a# Eudendrium racemosum$ jedna od najpoznatijih jadranskihvrsta obrubnjaka.

&lika F:b# $raspedacusta so(erbyi$ slatkovodna meduza.

&lika F:!# ,elena hidra ()ydra viridissima).

GH


121/237


122/237

G1


123/237

ŽIVOTINJ.'I .VIJET TLA

Tlo je rahli površinski sloj ,emljine kore. Nastalo je tijekom dugogvremena trošenjem stijena pod utje!ajem atmos+erskih prilika.

Rauna tla znatno $te2e na nego!e osobine tako što miješa$ premještatlo$ pomaže u njegovoj agrega!iji$ stvara hodnike što pomaže uprozračivanju tla. Neki predstavni!i +aune tla u svojem probavnom sustavuutječu na promjene pojedinih sastojaka tla razgra%ujući neke njegovekomponente. 0jelomičnom dekompozi!ijom stvaraju uvjete za aktivnostmikroorganizama.' tlu žive različiti organizmi$ i to !ijeli život ili samo njegov jedan dio.

7rganizmi životinjskog porijekla se prema s!oo !eli2ini mogu podijelitina#

mikro+aunu$ [ H.6mm mezo+aunu$H.6C6 mmmakro+aunu$ 6C6H\mm

mega+aunu (kralježnja!i)

&ljedeće sk$pine ži!otina nalazimo me%u +aunom tla#

X OBLIKI (Nematoda) su većinom male životinje$ do 6 mm$ iako ima i vrlodugačkih vrsta (&lika F>). "ijelo im je nitasto i nekolutićavo$ bez pigmenta$bijele do žućkaste boje. Bogu biti paraziti na biljkama$ životinjama ičovjeku$ i takve vrste žive samo dio života u tlu$ dok su one koji !ijeli životprovedu u tlu sapro-ti. ' poljoprivredi se mogu koristiti kao pestistati$životinjski organizmi za suzbijanje nametnika (puževi$ gusjeni!e$ raznikornjašiT).

&lika F># 7blići.


124/237


125/237

XME'1D5I (Bollus!a) su životinje sa mekanim nekolutićavim tijelom.Be%u +aunom tla susrećemo puževe (&lika F)$ skupinu mekuša!anajbrojniju vrstama. 'glavnom su noćne životinje$ izlaze na površinu noćuili za oblačnog i kišnog vremena. reko dana se zadržavaju u tlu$ pod

kamenjem$ listin!em ili na donjoj strani lišća. Prane se lišćem$ korijenjem igomoljima raznih biljaka$ organskom tvari u raspadanju te plodovima.Bogu se hraniti i kuk!ima i drugim puževima.

&lika F# uževi.

X'OL1TIKAV5I (*nnelida) su životinje čije je tijelo i iznutra i izvana jasnopodijeljeno u kolutiće. 8ujavi!e (&lika FF) su najpoznatiji kolutićavipredstavni!i stanovnika tla. 5rlo su korisne jer prorahljuju zemlju isudjeluju u mineraliza!iji organskih tvari. ' koži gujavi!e nalaze se sluzne

žlijezde koje joj omogućavaju lakše kretanje kroz tlo. 8ujavi!e se koriste zadobivanje visokokvalitetnog humusa$ na način da se u aerobnim uvjetimaorganski otpad!i razgra%uju uz pomoć gujavi!a i mikroorganizama.

&lika FF# 8ujavi!a.


126/237

G:


127/237

X@LAN'ONOD5I (*rthropoda) imaju tijelo podijeljeno u članke. Najbrojnijasu i najrasprostranjenija skupina životinja. 5iše od ] do danas opisanog iistraženog životinjskog svijeta pripada člankonoš!ima. 9asprostranjeni suu svim staništima na ,emlji. Be%u +aunom tla brojni su pau!i$ kuk!i istonoge.

Pa$%i (*raneae) su najbrojniji red razreda paučnjaka. aučnja!i sunajstarije kopnene životinje$ prve životinje koje su se prilagodile životu nakopnu. auka je poznato oko 6H HHH vrsta.

"ijelo pauka podijeljeno je u 6 dijela spojeni uskim dijelom$ drškom. Jednood glavnih obilježja pauka su s predljive bradavi!e$ žlijezde kojimaproizvode paučinu i pletu mreže. Breža im izme%u ostalog služi kao životniprostor i za lovljenje plijena. au!i koji žive na tlu love plijen iz trka iliskoka$ a paučinom oblažu svoje podzemne nastambe. au!i sugrabežljiv!i$ tj. love plijen (uglavnom druge beskralješnjake) i nalaze se na

vrhu hranidbenih lana!a. 7d naših pauka najčešći je pauk križar (&lika FG).Naseljavaju sve prostore na ,emlji osim otvorenog mora i zraka.

&lika FG# auk križar.

.tonoge (B/riapoda) su kopneni jednakomjerno kolutićavi člankonoš!i.Aroj kolutića i nogu se razlikuje me%u vrstama$ no zanimljivo je da je broj

parova nogu uvijek neparan. 'nutar razreda stonoga razlikujemo oko 1:HHH vrsta$ smještenih u > podrazreda# strige (&lika Fa)$ dvojenoge (&likaFb)$ malonoš!i (&lika F!)$ kratkonoš!i (&lika Fd). &tonoge su kopneneživotinje koje nastanjuju vlažna staništa jer kroz površinu tijela i otvore zadisanje gube znatne količine vode. 'glavnom su aktivne noću a po danu seskrivaju. Najčešće se hrane trulim lišćem.


128/237

G>


129/237

&lika F a) &triga b) 0vojenoga.

&lika F !) Balonoža! d) Eratkonoža!.

'$k%i (4nse!ta) su najbrojnija skupina živih bića$ naseljavaju sve biotope$a velik broj vrsta susrećemo upravo me%u predstavni!ima +aune tla (biloda žive u tlu samo dio ili !ijeli život$ ili na površini uz tlo). Najbrojnijaskupina kuka!a su kornjaši$ zatim leptiri i opnokril!i. &vojom anatomskom i-ziološkom organiza!ijom su prvenstveno kopnene životinje$ no kasnije suse prilagodili i životu u vodi.

Be%u +aunom tla mogu se naći kornjaši$ mravi$ razni skakav!i$ uholaže$stjeni!e$ biljne uši itd (&lika F).

&lika Fa) 'holaža b) Eornjaš (trčak) !) 9avnokrila! (skakava!).

G


130/237

#IBE

9ibe su pr!i krale9na%i koji su se pojavili na ,emlji. rve ribe su sepojavile pred više od H mili$na godina a razvile su se najvjerojatnije

iz beskralježnjaka mekog tijela koji su se hranili -ltriranjem. rve ribe suimale okrugla mesnata usta bez čeljusti$ premda su imale zube. rve ribesa pokretnim čeljustima (*!anthodii$ &lika GH) pojavile su se pred oko >HHmilijuna godina. & razvojem čeljusti povezan je i razvoj zubi a posjedovanječeljusti sa zubima omogućilo je ishranu različitom hranom.

&lika GH# *!anthodii$ prve ribe sa pokretnim čeljustima.

9ibe imaju neke biološke prilagodbe za život u vodi. "ijelo im je običnotakvog oblika da je prilago"eno str$i !ode$ prekriveno je glatkim

l$skama te ima perae koje mu osiguravaju snagu$ kormilarenje istabilnost (&lika G1). &ve ribe imaju 9krge za uzimanje kisika iz vode.

3juske osiguravaju zaštitu i omogućavaju djelotvorno kretanje vode prekotijela a da pri tome omogućuju ribi slobodno kretanje. 9ibe imaju nekolikotipova l$saka. Prskavičnjače imaju plakoidne ljuske (kožne zubiće).Eoštunjače imaju tanke ljuske izgra%ene od kosti čiji je jedan kraj utaknut ukožu a drugi izložen prema van. "akve ljuske su !ikloidne$ sa glatkomizloženom površinom$ ili ktenoidne koje su hrapave ili bodljaste. Žlijezde ukoži luče sl$z koja štiti ribe od nekih bakterija a kod nekih vrsta pomaže

pri smanjenju trenja. &ve ribe imaju peraje. 9azlikujemo 6 osnovna tipaperaa$ parne i neparne. Neparne dolaze samostalno$ na le%noj ili trbušnojliniji tijela i uključuju le%nu (dorzalnu)$ podrepnu (analnu) i repnu(kaudalnu) peraju. arne peraje dolaze u paru$ svaka s jedne strane tijela$a to su trbušne(ventralne) i prsne (pektoralne) (slika 6).


131/237


132/237

&lika G1# Bor+ološka gra%a riba.

9ibe dobivaju in+orma!ije o svom okolišu osjetilnim sustavima kojenalazimo i kod drugih životinja a to uključuje vid$ sluh$ opip$ okus i miris.9azlike u razvijenosti tih sustava ovise o okolišu u kojem žive. rimjeri!e$ribe koje žive u bistroj vodi imaju uglavnom dobar vid$ dok one koje žive utamnim uvjetima poput muljevite vode$ špilje$ velike dubine$ ili imaju slabvid ili su u potpunosti izgubile oči. & druge strane$ neke dubokomorske ribeimaju ogromne oči kako bi mogle prikupiti što više svjetla. 7sjetilo

spe!i-čno za ribe je organ bo2ne pr$ge$ koji služe za osjećanje vibra!ijate promjene u tlaku vode i strujama. Bnoge ribe mogu osjetiti električnevalove i impulse.

9iba se kroz vodu prema naprijed pokreće radom svojih mišića.Eontrak!ijom mišićnih svežnjeva duž obje strane kralježni!e$ riba stvaravalovit pokret koji putuje duž njezina tijela od naprijed prema nazad i nakraju uzrokuje gibanje repa s jedne strane na drugu. "akav valoviti pokretgura ribu prema naprijed u vodi (&lika G6). 5ažnu ulogu za pogon i kretanjeimaju peraje. 3e%na i podrepna peraja djeluju slično kao kobili!a broda te

stabiliziraju tijelo. arne peraje imaju više uloga$ većina riba ih koristi zapomi!anje goreCdolje (kod koštunjača$ u tome pomaže i plivaći mjehur.Prskavičnjače nemaju plivaći mjehur ali imaju jetru bogatu uljem koja jerje%a od vode pa pomaže u plutanju).


133/237

&lika G6# livanje ribe.

GG


134/237

Oblik tiela ribe obično odražava njezin način plivanja. 7ne koje morajudulje plivati većim brzinama u otvorenoj vodi$ imaju torpedo oblik tijela(&lika G:a). 9ibe koje žive uz grebene$ te moraju raditi nagle okrete okogustog bilja ili kamenitih površina$ imaju bo2no splo9teno tijelo (&lika

G:b). 9ibe tankog %ilindri2nog tijela$ poput jegulje (&lika G:!)$ lako semogu uvlačiti u pukotine kako bi pobjegle predatoru ili pronašle hranu.5rste koje obitavaju uz dno u pravilu imaju le"no=trb$9no splo9tenotijelo koje im pomaže da ostanu neprimjetne na dnu mora (slika G:d).

&lika G:a# "orpedo oblik tijela$ tuna.

&lika G:b# 9ibe bočno spljoštenog tijela$ stanovni!i grebena.

&ika G:!# 9iba tankog !ilindričnog tijela$ jegulja.

G


135/237

&lika G:d# 9iba le%noCtrbušno spljoštenog tijela$ riba list.

9ibama su potrebni mehanizmi za održa!ane kon%entra%ie !ode i soliu njihovu tijelu u stabilnom stanju. 5ećina riba u svom tijelu ima drukčijukon!entra!iju soli od one u okolnoj vodi$ što zbog osmoze može dovesti doštetnih promjena u njihovoj unutrašnjoj kemiji. Eod morski3 riba$kon!entra!ija soli u tijelu je niža od one u okolnoj vodi$ te se one susrećusa tenden!ijom g$bitka !ode i povećanja unutar tjelesne kon!entra!ijesoli. Eako bi to spriječile$ većina ih pije velike količine morske vode$izlučuju većinu soli no samo malo vode. Neke koštunjače u škrgama imajutzv. kloridne stani!e pomoću kojih izlučuju višak soli iz tijela. &uprotnomorskim ribama$ slatko!odne su u opasnosti g$bitka soli u okoliš jer jenjena kon!entra!ija veća u njihovim tijelima nego u okolnoj vodi. 7ne zatopiju vrlo male količine vode i dobivaju dodatnu sol iz hrane.

9eproduktivno ponašanje riba je različito$ u većini slučajeva oplodna sezbiva izvan tijela ženke (mužjak prelijeva spermuQmliječ preko

jajaša!aQikre)$ i mladi izlaze kao ličinke$ postoje i vrste sa unutrašnjomoplodnjom (pr. morski psi) gdje ženke ra%aju žive mlade. Eod nekih vrstase u plića!ima skuplja velik broj mužjaka i ženki na mrijest$ bez ikakvaudvaranja. No$ neke ribe provode složene rituale udvaranja kako bipovećale svoje izglede prilikom privlačenja odgovarajučeg partnera. Nekimužja!i prije samog razmnožavanja mijenjaju boju$ ona primjeri!e postajeintenzivnija (&lika G>) tijekom niza kružnih pokreta koje izvodi pred

partneri!om.

&lika G># $allionymus lyra$ mužjak.


136/237

G


137/237

0anašnje ribe dijele se na : skupine# besčeljusti$ hrskavičnjače ikoštunjače. ,a sada je poznato oko 6>HH vrsta.

(adatak # Na!rtajte ribu i označite dijelove njena tijela (glava$ usta$ škrge$tijelo$ rep$ peraje)=

PTI5E >A!es?

,račni prostor uspjelo je osvojiti više skupina životinja$ no savršeni letačime%u kralježnja!ima postale su samo pti!e. 7vladavanje zračnimprostorom donijelo je sa sobom mnoge važne prednosti# veće mogućnostiizbjegavanja predatora$ lakši pronalazak novih izvora hrane$ novih staništai spolnog partnera.

Najvažnije značajke njihovog razvoja bile su stvaranje pera za čuvanjetopline$ stalna tjelesna temperat$ra (endotermnost)$ po!e6anepredni3 $do!a (u krila)$ lagane kosti ispunjene zrakom$ prsni ko9$2!r96en nastav!ima rebara$ aerodinamični oblik tiela tevisokoorganizirani raz!o mozga. "akav razvoj odvijao se postupnotijekom milijuna godina.

rona%eno je vrlo malo +osila koji bi mogli predočiti kako je tekao razvojpti!a iz njihovih predaka$ gmazo!a podreda T3eropoda. Eod &ulho+enau Aavarskoj$ u škriljav!ima iz jure (starima oko 6HHC1H milijuna godina)prona%eni su otis!i prapti%e$ Archaeoptery# litographica (&lika G).5eličine je vrane$ imala je krila$ perje$ kljun$ čeljusti sa zubima$ tri prsta sapandžama$ dugački rep sastavljen od mnogobrojnih kralježaka$ i rebra bezpotpornih nastavaka$ dakle zna2ake i gmazo!a i pti%a. 9aznolike pti!e


138/237

razvile su se u razdoblju krede (pred oko 1>6CF milijuna godina)$ u tomrazdoblju pojavili su se pre!i današnjih pti!a.

H

Documents

Izv Rpoo Skripta Prirodoslovlje