IZVEDBENI PLAN NASTAVE - unizd.hr PLAN NASTAVE -RN5-1.pdf · IZVEDBENI PLAN NASTAVE 9 Nastavni plan kolegija Naziv kolegija Metodika nastave matematike 4 ECTS 7 Nastavnici i/ili suradnici

IZVEDBENI PLAN NASTAVE

RN 5 5. GODINA – Uĉiteljski studij- 9. semestar

Odjel za izobrazbu uĉitelja i odgojitelja

Sveuĉilište u Zadru

Franje TuĊmana 24i

Zadar


1


5 . G O D I N A – U Č I T E L J S K I S T U D I J - 9 . S E M E S T A R

Voditelj studijske grupe RN5:

Prof.dr.sc. Mira Klarin

ured 5, prizemlje

termini mjeseĉnih sastanaka : 18. listopada 2017. u 12,30 sati

22. studenog 2017. u 12,30 sati

20. prosinca 2017. u 12,30 sati

17. sijeĉnja 2017. u 12,30 sati

individualne konzultacije: srijedom 13,00-14,00

kontakti: [email protected], 023/345 – 007

Poštovani studenti,

Voditelj studijske grupe jednom mjeseĉno sastaje se sa studentima radi informiranja o tekućim

dogaĊajima, potrebama i problemima vezanim za studiranje. Osim ovih grupnih sastanaka sa studentima

voditelj studijske grupe ima i individualne konzultacije sa studentima, a sve u svrhu rješavanja pitanja o

studiranju, studijskom program i odabiru izbornih kolegija. Ovi susreti imaju za cilj povećati kvalitetu

studiranja na našem Odjelu.

U ovom dokumentu nalazi se kalendar aktivnosti tijekom akademske godine 2017./2018., raspored sati

za aktualnu akademsku godinu, popis ureda i uĉionica, popis vjeţbaonice, red predavanja te nastavni

planovi za kolegije vaše godine.

Srdaĉno,

Mira Klarin

mailto:[email protected]


2

Kalendar nastavnih aktivnosti

1.10.2017. Nedjelja Poĉetak akademske godine 2017./18.

2.10.2017. Ponedjeljak Prijem studenata prve godine preddiplomskog studija.

3.10.2017. Utorak Poĉetak nastave u zimskom semestru akad. godine 2017./18.

8.10.2017. Nedjelja Dan neovisnosti i blagdan sv. Šime

1.11.2017. Srijeda Blagdan Svih svetih – neradni dan

24.11.2017. Petak Blagdan sv. Krševana – dan Grada Zadra – neradni dan

20.11.–24.11.2017. Izvanredni ispitni rok

11.12.-15.12.2017. Apsolventski ispitni rok

24.12.2017.-

5.1.2018. Boţićni i novogodišnji blagdani

6.1.2018. Subota Sv. tri kralja

15.1.2018. Ponedjeljak Blagdan sv. Stošije – nenastavni dan

26.1.2018. Petak Završetak nastave u zimskom semestru akad. god 2017./18.

29.1.-23.2.2018. Zimski ispitni rok

26.2.2018. ponedjeljak Poĉetak nastave u ljetnom semestru akad. god 2017./18.

19.3.-23.3.2018. Apsolventski ispitni rok

19.3.-23.3.2018. Redoviti ispitni rok za vezane kolegije

25.3.2018. Nedjelja Dan sveuĉilišta

29.3.-2.4.2018. Uskrsni blagdani

23.4.-27.4.2018. Izvanredni ispitni rok

23.4.-27.4.2018. Redoviti ispitni rok za vezane kolegije

1.5.2018. Utorak MeĊunarodni praznik rada – neradni dan

31.5.2018. Ĉetvrtak Tijelovo – neradni dan

8.6.2018. Petak Završetak nastave u ljetnom semestru akad. god. 2017./18.

11.6.-6.7.2018. Ljetni ispitni rok

22.6.2018. Petak Dan antifašistiĉke borbe – neradni dan

25.6.2018. Ponedjeljak Dan drţavnosti – neradni dan

18.7.-31.8.2018. Godišnji odmor nastavnika

3.9.-30.9.2018. Jesenski ispitni rok

30.9.2018. Nedjelja Završetak akademske godine 2017./18.

zimski semestar

ljetni semestar


3

Uredi i učionice:

Br.

prostorije

Vrsta

prostorije

Smještaj

prostorije Djelatnici

Telefon

1 Ured

nastavnika Prizemlje

Doc.dr.sc. Saša Ţivković

Karmen Travirka Marĉina, prof.

Doc.dr.sc. Marina Đira

345-001

2 Ured


Doc.dr.sc. Jelena Alić

Mr.sc. Predrag Saratlija

Dr.sc. Donata Vidaković Samarţija

345-002

3 Ured


Izv.prof.dr.sc. Smiljana Zrilić

Doc.dr.sc. Diana Nenadić Bilan

345-003

345-004

4 Ured


Doc.dr.sc. Zorak Škoda

Dr.sc. Tomislav Košta

Josip Cindrić, prof.

345-005

5 Ured


Prof.dr.sc. Mira Klarin

Izv.prof.dr.sc. Teodora Vigato

Izv.prof.dr.sc. Robert Bacalja

345-007

345-006

7 Ured


Doc.dr.sc. Tamara Kisovar Ivanda

Mr.sc. Milena Radovan Burja

345-008

345-049

8 Ured


Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić

Doc.dr.sc. Marija Musa 345-009

11 Tajništvo Prizemlje Emilija Matassi Botunac

Martina Šestan 345-043

13 Ured

proĉelnice Prizemlje Doc.dr.sc. Maja Cindrić 345-035

37 uĉionica Prizemlje / /

35 Informatiĉki

kabinet Prizemlje / /

103 Uĉionica 1. kat / /

103B Ured

nastavnika 1. kat

Snjeţana Habuš Ronĉević,prof.

345-033

104 Ured

nastavnika 1. kat

Izv.prof.dr.sc. Ivica Vigato

Doc.dr.sc. Violeta Valjan Vukić

Dr.sc. Ante Delić

345-032




114 Ured

nastavnika 1. kat

Doc.dr.sc. Katarina Ivon

Doc.dr.sc. Slavica Vrsaljko 345-047


4

Vjeţbaonice:

Tijekom zimskog semestra studenti 5. godine studija za uĉitelje idu na nastavnu praksu u vjeţbaonicu

OŠ Stanovi prema sljedećem rasporedu:

RASPODJELA STUDENATA PO GRUPAMA

A grupa B grupa C grupa D grupa

Adriana Štrapajević Josipa Ergotić Marija Jurjević SlaĊana Ljubiĉić

Ana Kalajţić Josipa Rebić Martina Miletić SlaĊana Sović

Antonela Matić Katarina Ćevid Mateja Klekar Sunĉana Šandrić

Boţena Damjanović Kristina

Matijašević

Mia Ninĉević Suzana Smolić

Damir Kamenar Lucija Karega Nina Vukorepa Tamara Baĉinić

Dora Fanĉović Maja Marija

Brajković

Nives Novotni Valentina Crnoja

Irena Stanković Marcela Marguĉ Marija

Banjedvorec

Sanja Katić

Ivana Sršen

POPIS MENTORA U VJEŢBAONICAMA:

A grupa - 3. razred – Nada Glavan – OŠ Stanovi - 0981979589

B grupa - 4. razred – Ana Stošić - OŠ Stanovi – 0981743930

C grupa - 1. razred – Katica Kalmeta – Oš Stanovi – 0915449360

D grupa - 2. razred – Zvjezdana Barić – OŠ Stanovi - 0989764779

OBAVEZE STUDENATA:

o dolaziti na vrijeme u školu (15 minuta prije poĉetka nastave) – nije dozvoljeno nepotrebno

izlaziti iz uĉionice tijekom nastave i kasniti

o primjerno se oblaĉiti za vrijeme boravka u školi

o uklopiti se u ţivot i rad ustanove


5

o zalagati se u radu – pomagati mentorici, promatrati aktivnosti uĉenika i djelatnika škole

U periodu od 9. do 13. listopada 2017. studenti provode svih pet dana u vjeţbonici kod dodijeljene

mentorice. Predstavnik grupe kontaktira mentoricu i najavljuje dolazak grupe. Na kraju dokumenta

nalazi se uputnica za struĉnu praksu koju potvrĊuje mentorica, a student dostavlja potpisanu

predstojniku odsjeka.

U periodu od 16. listopada do kraja semestra, studenti u vjeţbaonici odrţavaju ispitni nastavni sat u

okviru nastave Metodike nastave hrvatskog jezika i Metodike nastave matematike.


6

Red predavanja

Šifra

predmet

a

Ime i prezime

nastavnika

Naziv predmeta

Ukupno sati

(semestralno)

ECT

S

bodo

vi

Preda

vanja

Semi

nara

Vje

ţbi

A) OBVEZNI (TEMELJNI) PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA:

UĈZ501 Doc.dr.sc. Maja

Cindrić

Metodika nastave matematike

IV

15 0 30 7

UĈZ502 Izv. prof. dr.sc. Ivica

Vigato

Metodika nastave hrvatskog

jezika i knjiţevnosti IV

15 0 0 7

Doc.dr.sc. Slavica

Vrsaljko

0 0 30

UĈZ503 Doc.dr.sc. Elvis Raţov Kultura duha 0 0 0 5

Lic.sc. Ante Sorić 30 15 0

UĈZ504 Izv. prof. dr. sc.

Teodora Vigato

Medijska kultura 15 15 0 3

UĈZ507 Mr.sc. Predrag Saratlija Kineziološka kultura 0 0 60 1

A1

UĈZ505 Izv. prof. dr.sc. Ivica

Vigato

Metodika nastave predmeta

izbornog modula A1

15 15 0 4

A2

Doc.dr.art. Saša

Ţivković


izbornog modula A3

15

15

0

4

Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polaţu sve obvezne (temeljne) predmete s matiĉnog studija.


7

B) IZBORNI PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA*:

UĈZ508 Izv.prof.dr.sc. Smiljana

Zrilić

Djeca sa specifiĉnim

teškoćama u uĉenju

15 15 0 4

UĈZ510 Dr. sc. AnĊelko

Vrsaljko

Ekologija

15 15 0 4

Bilješka: Studenti moraju upisati najmanje 1 izborni predmet. Ukupan broj ECTS bodova za

izborne predmete mora iznositi najmanje 4 ECTS bodova.

C) IZBORNI PREDMETI S DRUGIH SVEUČILIŠNIH STUDIJA, CENTRA ZA

STRANE JEZIKE I CENTRA ZA TJELOVJEŢBU I STUDENTSKI ŠPORT**:

Bilješka: Studentima je ponuĊena mogućnost upisa izbornih predmeta s drugih odjela.

Student/ica pod A), B) i C) mora upisati predmete ĉiji zbroj ECTS bodova iznosi najmanje 30

ECTS bodova.***

D) PREDMETI KOJI SE NUDE STUDENTIMA/CAMA DRUGIH PREDDIPLOMSKIH

SVEUČILIŠNIH STUDIJA I STRUČNIH STUDIJA****

UĈZ508 Izv.prof.dr.sc. Smiljana

Zrilić

Djeca sa specifiĉnim

teškoćama u uĉenju

15 15 0 4

UĈZ510 Dr. sc. AnĊelko

Vrsaljko

Ekologija

15 15 0 4


8

Raspored sati

Sat Predavač Kolegij Dvorana

PONEDJELJAK

8:00-9:30 Izv.prof.dr.sc. Ivica

Vigato


izbornog modula A1

37

9:30-10:30 Izv.prof.dr.sc. Ivica

Vigato

Metodika nastave hrvatskog

jezika i knjiţevnosti II

37

10:30-12:00 doc.dr.sc. Anđelko

Vrsaljko

Ekologija (IZBORNI) 105

12:00-13:30 doc.dr.art. Saša

Ţivković


izbornog modula A2

37

UTORAK

VJEŢBAONICA

SRIJEDA

8:00-10:00 izv.prof.dr.sc. Smiljana

Zrilić

Djeca sa specifičnim

teškoćama učenja (IZBORNI)

107

10:00-11:00 doc.dr.sc. Maja Cindrić Metodika nastave matematike

IV

105

11:00-12:30 Izv.prof.dr.sc. Teodora

Vigato

Medijska kultura 105

ĈETVRTAK

10,00-12,00 Lic.sc. Ante Sorić Kultura duha 107

14:00-15:00 Mr.sc. Predrag Saratlija Kineziološka kultura Dvorana

Višnjik

PETAK


9

Nastavni plan kolegija

Naziv kolegija Metodika nastave matematike 4

ECTS 7

Nastavnici i/ili

suradnici

Doc.dr.sc. Maja Cindrić

Ishodi učenja Nakon poloţenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:

Kreirati plan i program za početnu nastavu matematike na osnovu

propisanih kompetencija

Kreirati i napisati operativne i izvedbene planove za nastavu

matematike u niţim razredima osnovne škole

Napisati pripremu za nastavni sat matematike uz zadanu temu i

aktivnost, sadrţajno iz niţih razreda osnovne škole, aktivnošću vezano

za kompetencije definirane u Nacionalnom okvirnom kurikulumu

Realizirati nastavni sat prema napisanoj pripremi

Preduvjeti za upis nema

Ispitna

literatura

Osnovni matematički koncepti na elementarnoj razini i pristup konceptima sa

aspekta suvremenih teorija učenja i poučavanja u matematici

Dopunska

literatura

Markovac, J., Metodika početne nastave matematike, ŠK, Zagreb,

2001.

Ljubković, J., Metodika početne nastave matematike, IGSA, Pula, 2004.

Ovčar S., Razvijanje mišljenja u nastavi matematike, TIZ „Zrinski“,

Ĉakovec, 1990.

Oblici provođenja

nastave

Liebeck, P. (1995). Kako djeca uče matematiku, Educa, Zagreb

Vlahović-Štetić, V.; Vizek Vidović, V. (1998.). Kladim se da možeš…-

psihološki aspekti početnog poučavanja matematike, Udruga roditelja

„Korak po korak“, Zagreb

Vergnaud G. : The nature of mathematical concepts, in Nunes T.,

Bryant P.:Learning and teaching mathematics: An international

perspectives, Psychology Press,1997.


10

Goldin G.A.: Theory of mathematics education: The contributions of

constructivism, in Steffe L., Nesher P.,Cobb J., Goldin G., Greer

B. :Theories of mathematical learning, Lawrence Erlbaum Associates,

1996.

Carpenter T.P., Lehrer R.: Teaching and learning mathematics with

understanding, u Mathematics classrooms that promote understanding,

19-32, Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates, 1999.

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

1. Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su duţni redovito aktivno

sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu

temu i pripremu za diskusiju izvan nastave – 5% ocjene

2. Pisanje pripreme i odrţavanje nastavnog sata za nastavne jedinica

zadane od strane mentora u vjeţbaonici. – 85% ocjene

3. Završni ispit – 10%

4. Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obaveze navedene pod 1. i 2.

ponavljaju kolegij iduće akademske godine

Jezik poduke hrvatski


11

Naziv kolegija Medijska kultura

ECTS 3

Nastavnici i/ili

suradnici

Izv. prof. dr. sc. Teodora Vigato

Ishodi učenja Nakon poloţenog ispita iz ovog kolegija student će biti sposoban:

- identificirati i imenovati duge, kratke, subjektivne i objektivne

kadrove

- nabrojiti elemente filmskog jezika

- prepoznati i opisati osobitosti filmske vrste

- diskutirati o prikazanom filmu koristeći osobitosti filmskog jezika

- objasniti temi i ideju filma, filmske postupke, antagoniste i

protagoniste i njihove odnose

- saţeti temu filma, smjestiti film u kinematografiju i usporediti film s

ostalim ostvarenjima pojedinog autora

- interpretirati film koji je predviĊen programom medijske kulture u

osnovnoj školi

- protumaĉiti osobitosti filma koji se predstavlja uĉenicima

- analizirati motive iz animiranih i dokumentarnih filmova

- kategorizirati filmove prema razliĉitim kriterijima

- suprotstaviti razliĉite filmske rodove

- usporediti animirane filmove iz razliĉitih razdoblja

- osmisliti sat iz medijske kulture

- povezati sadrţaje iz medijske kulture sa sadrţajima iz knjiţevnosti

- kritiĉki prosuĊivati animirane filmove koji su dostupni u nastavi

Preduvjeti za

upis

Nema

Ispitna

literatura

Peterlić, A. (2001.) Osnove teorije filma, Zagreb, Hrvatska sveuĉilišna

naknada,

Mikić, K. (2002.) Film u nastavi medijske kulture, Zagreb, Educa

Dovniković, B. (1996.) Škola crtanog film, 2. izmijenjeno i dopunjeno

izdanje, Zagreb, Prosvjeta

Dopunska

literatura

Škrabalo, I. (1996.) 101 godina filma u Hrvatskoj, Zagreb, Nakladni zavod

Globus

Oblici

provoĎenja

nastave

Predavanja i seminari


12

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Pisanje kolokvija, pisanje seminara, pismeni i usmeni ispit

Jezik poduke Hrvatski

PREDAVANJA

TERMIN SATI SADRŢAJ

4. 10. 2017. 10-10,45 Uvod u filmsku umjetnost

11. 10 Kadar i sekvenca

18. 10 Kut snimanja i okvir

25. 10 Filmski trikovi

8. 11. Filmski prostor i filmsko vrijeme

15. 11. Filmska montaţa

22. 11. 1. kolokvij

29. 11. Dokumentarni film

6. 12. Škole dokumentarnog filma

13. 12 Igrani film

20. 12 Ţanrovi igranog filma

10. 1. 2018 Crtani film

17. 1. Crtani film u hrvatskoj

24. 1. Wolt Disney

31. 1. 2. kolokvij

Seminar


4.11.2017. 10 -12,30 Braća Lumiere i Georges Melies

11.10. '17. Nijema filmska komedija


13

18.10. '17. Hrvatski dokumentarni film

15.10. '17. Dokumentarni filmovi Krste Papića

22.10. '17. Djeĉji film

29.10. '17. Zagrebaĉka škola crtanog filma

8. 11. Dušan Vukotić Surogat

15.11. Profesor Baltazar

22.11. Filmovi Zlatka Grgića

29.11. Fenomen Spielberga

6. 12 Ante Babaja

13. 12 Milan Blaţeković

10. 1.

2018 Eksperimentalni film

17. 1 GraĊanin Kane Orsona Welsa

UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA


14

Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 70% toĉnih odgovora.

Redovito pohaĊanje nastave (15 ECTS postotnih bodova)

Pisanje seminara (20 ECTS postotnih bodova)

Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. (50 ECTS postotnih

bodova)

Završni ispit - studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom

usmenom ispitu (15 ECTS postotnih bodova)

Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze polaţu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita

je eliminatorski, tj. ako student nije poloţio pismeni dio ispita ne izlaze na usmeni dio.

1. Kolokvij 22. 11. 2017.

2. Kolokvij 31. 1. 2018.

1. Ispitni rok 6. 2. 2018.

2. Ispitni rok 27. 2. 2018.


15

Studij Preddiplomski i diplomski studij za učitelje i odgojitelje predškolske djece

Naziv kolegija Kineziološka kultura

Status kolegija obavezni

Godina 5 Semestar IX

ECTS 2

Nastavnici i/ili

suradnici

Mr.sc. Predrag Saratlija


-razviti kritički i stvaralački odnos prema kineziologijskoj znanosti i

odgojno-obrazovnom području tjelesne i zdravstvene kulture;

-razvijati sposobnosti analize i sinteze primjene kinezioloških operatora

-razvijati interese i osjećaje za angaţirano i kreativno izvođenje

nastave tjelesne i zdravstvene kulture, izvannastavnih, izvanškolskih i

drugih oblika odgojno-obrazovnog rada

-razlikovati, opisati i realizirati sat tjelesne i zdravstvene kulture i

njegove pojedine dijelove;

-definirati i prenijeti motoričke informacije;

-opisati i analizirati metodičke postupke i metodičke organizacijske

oblike rada:

-razlikovati i opisati doziranje i distribuciju opterećenja na satu tjelesne i

zdravstvene kulture;

Preduvjeti za upis nema

Sadrţaj Modeliranje tjelesnog vjeţbanja za povećanje motoriĉkih postignuća u

ustrajnom trĉanju kao jednom od osnovnih prirodnih oblika kretanja;

Kineziološka analiza ustrajnog trĉanja (strukturalna i biomehaniĉka

analiza); Antropološka analiza ustrajnog trĉanja; Planiranje; OdreĊivanje

inicijalnog stanja subjekta; Kuperov test 12 minuta trĉanja; OdreĊivanje

ţeljenog završnog stanja subjekta; OdreĊivanje cilja i zadaća;

Programiranje; OdreĊivanje kinezioloških operatora za razvoj aerobnih

sposobnosti; OdreĊivanje sadrţaja tjelesnih vjeţbi; OdreĊivanje ukupne

koliĉine opterećenja tjelesnim vjeţbama; OdreĊivanje naĉina izvoĊenja

tjelesnih vjeţbi; RasporeĊivanje kinezioloških operatora u zadanom

vremenu tjelesnog vjeţbanja; ProvoĊenje sustava kinezioloških operatora

(provoĊenje kreiranog modela tjelesnog vjeţbanja); Kontrola uspješnosti

primijenjenog modela tjelesnog vjeţbanja i procjena stupnja stvaralaštva

(povećanja motoriĉkog postignuća).


16

Ispitna

literatura

1.Bovverman, W.J., Freeman, W.H. i V. Gambeta (1999): Atletika, Gopal,

Zagreb,

2. Despot, N. (1960): Atletika u školama, Zagreb

3.Milanović, D. i suradnici (1986): Atletika - znanstvene osnove, Zagreb

Dopunska

literatura

Oblici provođenja

nastave

Predavanje i Vjeţbe

Način provjere

znanja i polaganja

ispita

1. Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su duţni redovito aktivno

sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i

pripremu za diskusiju izvan nastave

2.Vjeţbe – 25% ocjene

3.Usmeni ispit- 75% ocjene

Jezik poduke Hrvatski jezik

Način praćenja

kvalitete

Standardiziranom anketom na razini Sveučilišta ispitati će se stavovi

studenata o kvaliteti nastave

Usmenom diskusijom i davanjem prijedloga od strane studenata ispitati će

se također stavovi studenata o kvaliteti i uspješnosti nastave

Pokazatelj kvalitete pratit će se i uspješnosti na ispitu


17

IZVEDBENI PROGRAM

(NASTAVNI SADRŢAJI PO TERMINIMA)

PREDAVANJA

TERMIN

Prostorija 105

Konzultacije Srijeda 10,00

VJEŢBE TERMIN Utorkom

Prostorija Dvorana

Konzultacije Srijeda 10,00

PREDAVANJA


1. Modeliranje tjelesnog vjeţbanja za povećanje motoriĉkih postignuća u

ustrajnom trĉanju kao jednom od osnovnih prirodnih oblika kretanja;

2. Kineziološka analiza ustrajnog trĉanja (strukturalna i biomehaniĉka analiza)

3. Antropološka analiza ustrajnog trĉanja;

4. OdreĊivanje inicijalnog stanja subjekta;

5. Kuperov test 12 minuta trĉanja;

6. OdreĊivanje ţeljenog završnog stanja subjekta

7.

OdreĊivanje cilja i zadaća;

8. OdreĊivanje kinezioloških operatora za razvoj aerobnih sposobnosti;

9. OdreĊivanje sadrţaja tjelesnih vjeţbi;


18

10. OdreĊivanje ukupne koliĉine opterećenja tjelesnim vjeţbama;

11. OdreĊivanje naĉina izvoĊenja tjelesnih vjeţbi;

12. RasporeĊivanje kinezioloških operatora u zadanom vremenu tjelesnog

vjeţbanja;

13.

ProvoĊenje sustava kinezioloških operatora (provoĊenje kreiranog modela

tjelesnog vjeţbanja)

14.

15.

Kontrola uspješnosti primijenjenog modela tjelesnog vjeţbanja i procjena

stupnja stvaralaštva

__________________________________________________________________________

UVJETI POHAĐANJA NASTAVE I POLAGANJA ISPITA


Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su duţni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što

podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i davanje praktičnih primjera – 25% ocjene

Seminarski rad – 25% ocjene

Usmeni ispit- 50% ocjene

Termini ispita:

Prvi ispitni rok 2018. u 11,00 sati

Drugi ispitni rok u 11,00 sati


19

Naziv kolegija Ekologija

ECTS 4

Nastavnici i/ili

suradnici

Dr. sc. AnĊelko Vrsaljko


kritiĉki valorizirati jedinu nam danu prirodu (ekosferu) , te struĉno i

ekološki osviješteno rasuĊivati o sadašnjem uplivu ĉovjeka na ekosferu

komunicirati o valorizacijskoj osnovi ekosfere s djecom u školama,

društvu, kolegama, ljubiteljima prirode (ekologistima), ekolozima,

raznim udrugama i sl. putem svih medija, koristeći pri tome dostupne

nam tehnologije

Objasniti leksiĉke elemente ekologije

Primijeniti egzaktne primjere pri rješavanju ekoloških problema ili upita

djece u uĉionici i prirodi

Razviti ekološku svijest i rasuĊivanje

Pokazati vještinu identificiranja i kategoriziranja ekoloških problema i

ispravno ih komentirati

Vrjednovanje – kritiĉki prosuĊivati i sukladno najvišim ekološkim

standardima valorizirati aktualne ekološke probleme

Preduvjeti za

upis

Ispitna

literatura

Glavaĉ V.:Uvod u globalnu ekologiju, Hrvatska sveuĉilišna naklada,

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureĊenja, Puĉko otvoreno uĉilište

Zagreb, 2001.

Grupa autora. Ekološki leksikon, Barbat, Ministarstvo zaštite okoliša i

prostornog ureĊenja Republike Hrvatske, 2001.

Dopunska

literatura

Springer O. i D. Otrovani modrozeleni planet, Meridijani Samobor, 2008

Kerovec M.: Ekologija kopnenih voda, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb,

1988.

Poţaar-Domac: o biologiji mora, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb, 1988.


20

Oblici

provoĎenja

nastave

Predavanja

Seminari i radionice

Terenska nastava

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Tijekom kolegija vrijednuju se zalaganje studenta na predavanjima i

seminarima, izrada i izlaganje seminara, kolokviji ili pismeni ispit i usmeni

ispit.

Nazoĉnost na nastavi i zalaganje se vrjednuje s 5 bodova.

Student je duţan izraditi seminar i izlagati kao prezentaciju u POWER

POINTU i prilagati kao seminar u pismenom obliku u elektroniĉkoj verziji.

Vrjednovat će se sam seminar, njegovo izlaganje, ali i aktivnosti ostalih

studenata koji će sudjelovati u raspravi i konstruktivno pridonijeti izlaganoj

problematici (20 bodova).

Pismeni dio ispita (50 bodova) student moţe poloţiti na dva naĉina:

1. putem dva kolokvija ili

2. na cjelovitom pismenom ispitu koji se sastoji od cijelog gradiva.

Prvi kolokvij se polaţe nakon 7 nastavnih cjelina, a prije predavanja 8

nastavne cjelina i ako student zadovolji bodovni prag od 60 bodova od 100

mogućih ima pravo izići na drugi kolokvij, koji će se odrţati dan iza zadnjeg

predavanja.

Završnu ocjenu upotpunjuje usmeni dio ispita, ĉiji udio iznosi 25 bodova u

ukupnoj zbirnoj ocjeni.



21

PREDAVANJA


1. 1 Znanstvene osnove ekologije, zaštite prirode i okoliša.Definicija ekologije.

Rašĉlamba ekologije.Zaštita prirode i okoliša.

2. Razlikovnost ekologije, zaštite prirode i zaštite okoliša.

3. Ekosfera. Osnovne znaĉajke ustrojstva. Osnovne funkcionalne osobitosti.

4. Ekološke zakonitosti. Biosfera. Ekološki ĉimbenici okoliša. Ekosustav.

5. Utjecaj ĉovjeka na atmosferu i globalnu klimu. Antropogeni stakleniĉki

uĉinak. Razgradnja stratosferskog ozona. Ublaţavanje klimatskih promjena.

6. Utjecaj ĉovjeka na hidrosferu i kriosferu. Raspodjela voda na zemlji, zalihe i

potrošnja.Oneĉišćenje i iskorištavanje voda.

7. Litosfera i pedosfera. Antropogeni utjecaji na oneĉišćenje tala. Oneĉišćivaĉi

hrane.

8. Proizvodnja hrane. Konvencionalna, integrirana i biološka/organska

proizvodnja.

9. Ekosustavi: Optjecaj energije i tvari. Biogeokemijski ciklusi i ĉovjekov

upliv u biogeokemijske cikluse.

10. Ekosustavi: Optjecaj energije i tvari. Biogeokemijski ciklusi i ĉovjekov

upliv u biogeokemijske cikluse.

11. Ekološka zajedništva. Struktura i sastav ekoloških zajedništava.

12. Bogatstvo, obilje i raznilikost vrsta. Utjecaj ĉovjeka na bioraznovrsnost.

13.

Trajno odrţivi razvoj.

14. Posebno vrijedni djelovi prirode i njihva zaštita.

15. Interpretacija ekoloških informacija.

Seminar

TERMI

N

SAT

I SADRŢAJ


22

1. Upoznavanje s izradom seminara: sadrţaj, udio pojedinih poglavlja, korištena

literatura, citiranje literature, Izrada ppt prezentacije

2. Izrada iz prethodno ispredavane cjeline. Sam naziv seminara će se odrediti

zajedno sa studentima.


























Studenti su duţni redovito pohaĊati predavanja kako bi mogli pratiti tijek izvoĊenja nastave i

postupno se osposobljavati za usvajanje znanja i vještina iz nastavnih cjelina, a za dobivanje


23

potpisa moraju biti nazoĉni najmanje na 70 % predavanja ili donijeti zdravstvenu ispriĉnicu

ako zbog bolesti nisu mogli nazoĉiti u toj postotnoj mjeri.

Seminari će se izlagati kao prezentacija u POWER POINTU i prilagati kao seminar u u

elektroniĉkoj verziji. Vrjednovat će se sam seminar, njegovo izlaganje, ali i aktivnosti ostalih

studenata koji će sudjelovati u diskusiji, odnosno u kojoj mjeri je seminar zanimljiv ostalim

studentima.

Kako smo gore naznaĉili pismeni ispit se moţe poloţiti putem kolokvija ili cjelovito, dok je

usmeni obvezan za sve, izuzetno ne za one studente koji su tijekom nastave pokazali izuzetnu

kreativnost i zainteresiranost, te su skupili neophodnih 100 bodova.

Termini ispita će se usuglasiti sa studentima i bit će u zakonskim rokovima.


24

Naziv kolegija KULTURA DUHA

ECTS 5

Nastavnici i/ili

suradnici

Doc.dr.sc. Elvis Raţov/ Lic.sc. Ante Sorić


Kritiĉki promišljati ĉovjeka kao homo religiosus i njegov utjecaj na

kulturu

Argumentirano obrazloţiti nastanak, razvoj i ulogu religije u

ljudskoj povijesti i njenog odnosa sa kulturom

Istraţiti utjecaj religija na razvoj kulture i društva

Preduvjeti za

upis

Redovito pohaĊanje predavanja, aktivno praćenje i sudjelovanje u

raspravama

Ispitna

literatura

Atanazije J. Matanić, Uvod u duhovnost, KS Zagreb, 1994., 31.-53.,

73.-152.

Hans Küng, Kršćanstvo i svjetske religije, Naprijed, Zagreb, 1994.

Ivan Devĉić, Problem Boga kao polazište međureligijskog dijaloga,

rijeĉki teološki ĉasopis, br. 2, Rijeka 1994.

Joseph Ratzinger / Vittorio Messori, Razgovoru o vjeri, Verbum, Split,

1998.

Tomislav Ivanĉić, Religija i religije, Teovizija, Zagreb, 1998.

Katekizam katoliĉke Crkve, HBK, Zagreb, 1994., 1700.-1748., 2559.-

2758.

Dopunska

literatura

Charles Andre Bernard, Teologia spirituale, Edizioni paoline, 1989.

Milan Špehar, U potrazi za duhovnim iskustvom, GK, Zagreb, 2004.

Alfred Schneider, Na putovima Duha svetoga, FTI, Zagreb 1991., 125-204.

Ivan Pavao II. Prijeći prag nade, Mozaik knjiga, Zagreb 1994.

Josip Blaţević, Novi religiozni pokreti, sekte i kultovi, Hrvatski areopag,

Zagreb, 2014.

Oblici

provoĎenja

nastave

Interaktivna predavanja, individualni rad

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Usmeni


PREDAVANJA


25


5.10.2017 2 Uvodni sat; Etimologija pojmova

12.10.2017

2 Problem Boga u religijama: primitivni oblici religioznosti, antiĉke

religije,Maye,Inke i Vikinzi u religiozno-kulturološkoj analizi, politeizam i

monoteizam

19.10.2017 2 Antiĉke i primitivne religije u odnosu na razvoj ljudske kulture

26.10.2017 2 Hinduizam

2.11.2017 2 Budizam

9.11.2017 2 Ţidovstvo

16.11.2017 2 Islam

23.11.2017 2 Korijeni europske civilizacije; Kršćanstvo

30.11.2017 2 Religiozna tipologija: vjernik iz straha, egzistencijalni ateist, vjernik

korisnoga, praktiĉni ateist, malovjernik, vjernik. Iskustvo vjere.

7.12.2017 2 Odnos Boga i svijeta. Tri sustava mišljenja: ateizam, religija i vjera. Bog

uskrsnuća i paruzije. Problem ateizma u odnosu na odnos vjere i kulture

14.12.2017

2 Nuţnost poznavanja Biblije. Biblija kao Boţja rijeĉ i kao temelj

ĉovjekovih etiĉkih normi. Stvaranje, grijeh i otkup. Utjecaj Biblije na

razvoj kulture ĉovjeka.

21.12.2017 2 Uzroci moralne krize u današnjem svijetu. Pojam naravi i naravnog

morala. Odnos etike i metafizike.

11.1.2018 2 Ekološke prijetnje i odnos prema stvorenome svijetu. Genetiĉki inţenjering

i kloniranje.

18.1.2018 2 Ezoteriĉne i paranormalne pojave u današnjem svijetu. Okultizam. Nove

religiozne sljedbe. New age.

25.1.2018 2 Reinkarnacija ili uskrsnuće

Seminar


1 Antiĉka mitologija


26

1 Abrahamov monoteizam

1 Hinduizam u praksi Istoka i Zapada

1 Budistiĉke škole na Zapadu i problem poimanja Budizma u zapadnoj kulturi

1 Izrael-savez i izabranje

1 Suniti i Šiti

1 Kuran i arapska kultura

1 Kršćanski moral i utjecaj na razvoj kulture

1 Isus Krist i posebnost kršćanske objave

1 Inkarnacija u ţidovskoj kulturi

1 Biblija i razvoj europske kulture

1 Vrste ateizma

1 Sekte

1 Prisutnost New Age-a u suvremenoj kulturi i simboli

1 Vjera i religija u pedagoškom pristupu osnovnoškolaca i djece


Aktivno sudjelovanje na nastavi. Ispiti se polaţu usmeno.

Termini:


27

Naziv kolegija Metodika nastave hrvatskoga jezika i knjiţevnosti IV

ECTS bodovi 7

Nastavnik Izv. prof. dr.sc. Ivica Vigato

Ishodi učenja

Nakon poloţenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti

sposobni:

planirati i izvoditi nastavu knjiţevnosti u niţim razredima

osnovne škole;

otkrivati i razvijati razliĉite literarne sposobnosti uĉenika za

prihvaćanje pjesniĉkih djela kao što su: sposobnost

doţivljavanja, sposobnost racionalnog mišljenja, sposobnost

estetskog spoznavanja, sposobnost izraţavanja.itd.;

motivirati uĉenike za samostalno izvannastavno ĉitanje

knjiţevnih djela;

pojmovno odrediti epsko djelo;

po naĉelima primjerenosti i postupnosti metodiĉki oblikovati

kompozicijsku rašĉlambu epskoga djela;

razvijati kod uĉenika sposobnost karakterizacije epskog lika;

metodiĉki oblikovati nastavu kako bi uĉenici razlikovali

literarnu i teatrološku interpretaciju drama;

rašĉlaniti i komentirati dramsku scenu,

kontrastivno prouĉavati osobitosti knjiţevnih djela;

povezati nastavu knjiţevnosti s ostalim podruĉjima nastave

hrvatskoga jezika kao i s drugim nastavnim predmetima;

prepoznati uĉenike nadarene za literarno izraţavanje;

individualno pristupiti uĉenicima kako bi lakše komunicirali s

knjiţevnim djelom

Preduvjeti za upis Poloţena Metodika nastave hrvatskoga jezika i knjiţevnosti III

Obvezna literatura

1. Dragutin Rosandić (2005.) Metodika književnog odgoja,

Zagreb: Školska knjiga.

2. Kata Luĉuić (2008.) Prožimanje riječi, slike i glazbe / u

3. metodici književnosi u razrednoj nastavi, Zagreb :

Školska knjiga

4. Eva Leniĉek (2002.) Lektira u razrednoj nastavi, Petrinja:

Visoka uĉiteljska škola u Petrinji.

Dopunska literatura

5. Ana Gabrijela Šabić: (1991.) Učenk i lirika, Zagreb:

Školske novine.

6. AnĊelka Peko - Ana Pintarić (1999.) Uvod u didaktiku


28

7. hrvatskoga jezika, Osijek: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera.

8. Zvjezdana Ladika (1970.) Dijete i scenska umjetnost,


9. Ivanka Kunić (1991.) Kultura dječjeg govornog i scenskog

stvaralaštva, Zagreb: Školska knjiga.

10. Luĉić-Mumlek, Kata (2004) Lektira u razrednoj nastavi,

metodički priručnik, Zagreb: Školska knjiga

11. Diklić, Zvonimir, Teţak Dubravka, Zalar, Ivo (1996)

Primjeri iz dječje književnosti, Zagreb: DiViĉ

Oblici provoĎenja

nastave

Predavanje, radionice

Način provjere znanja

i polaganja ispita

redovito pohaĊanje nastave – 5%

ispitno predavanje 35%

pisanje kolokvija dva puta tijekom semestra. Prolaznost na kolokviju

podrazumijeva 50% toĉnih odgovora. – 50% ocjene

završni ispit - studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze

pristupit će završnom usmenom ispitu. – 10%

Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze navedene pod 1-4 polaţu

pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminatorski, tj. ako

student nije poloţio pismeni dio ispita ne izlaze na usmeni dio



9. 10. 9:30-10:30

Razliĉiti pristupi nastavi knjiţevnosti u mlaĊim razredima osnovne

škole

16. 10. 9:30-10:30 Metodiĉki sustavi nastave knjiţevnosti

23. 10. 9:30-10:30 Teorijsko odreĊenje poezije

30. 10. 9:30-10:30 Sposobnosti uĉenika za prihvaćanje pjesniĉkoga djela

6. 11. 9:30-10:30 Razine interpretacije lirske pjesme

13. 11. 9:30-10:30 UvoĊenje u ritam

20. 11. 9:30-10:30 UvoĊenje uĉenika u samostalno ĉitanje poezije

27. 11. 9:30-10:30 Metodiĉki pristup pjesniĉkoj zbirci

4. 12. 9:30-10:30 Pojmovno (literarno) odreĊenje epike

11. 12. 9:30-10:30 Kompozicija epskoga djela

18. 12. 9:30-10:30 Lik u epskom djelu

8. 1. 9:30-10:30 Drama kao knjiţevni rod


29

22. 1 9:30-10:30 Literarna i teatrološka interpretacija drame

Nastavnik:

Ivica Vigato


30

Naziv kolegija Metodika nastave predmeta izbornog modula A1

ECTS bodovi 4

Nastavnik izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato

Ishodi učenja

Nakon poloţenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti

sposobni:

planirati i izvoditi nastavu hrvatskoga jezika u višim razredima osnovne škole.

organizirati nastavu u predmetnoj nastavi u okviru 45 minuta i prilagoditi se učenicima različitih razreda predmetne nastave koji se naizmjenično pojavljuju.

prilagoditi nastavu u predadolescentima kod kojih prestaje zaigranost i maštovitost, a sve više prevladava racionalno mišljene.

izvoditi nastavu jezika, knjiţevnosti, usmenoga i pismenoga izraţavanja te medijske kulture u višim razredima osnovne škole.

prepoznati učenike s poteškoćama u svladavanju znanja i vještina ovoga nastavnoga predmeta, kao i poticati nadarene.

primjenjivati različite oblike rada, metode rada i suvremena nastavna sredstva radi poboljšavanje nastave.

pratiti suvremenu metodičku literaturu za nastavu hrvatskoga. Preduvjeti za upis nema

Sadržaj kolegija

Ispitna literatura

1. S. Teţak (1996.) Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1 Zagreb: Školska knjiga

2. S.Teţak (1998.) Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2


3. Dragutin Rosandić (2005.) Metodika književnog odgoja


4. Dragutin Rosandić (1990.) Od slova do teksta i metateksta, Zagreb: Profil.

5. Anđelka Peko - Ana Pintarić (1999.) Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera

Dopunska literatura

6. Ana Gabrijela Šabić: (1991) Učenk i lirika, Zagreb: Školske novine

7. Dragutin Rosandić (2003.) Kurikulski metodički obzori, Zagreb: Školske novine.

8. Babić-Finka-Moguš (1996.) Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.

9. Stjepko Teţak- Stjepan Babić (1992.) Gramatika hrvatskoga jezika,

Oblici provođenje nastave

Predavanja, seminari

Način provjere znanja i polaganja ispita

Redovito pohađanje nastave – 5% održavanje seminara – 35% Pisanje dva kolokvija tijekom semestra. Prolaznost na kolokviju


31

podrazumijeva 50% točnih odgovora. – 50% ocjene Završni ispit - studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit će završnom usmenom ispitu. – 10% Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze navedene pod 1-4 polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminatorski, tj. ako student nije položio pismeni dio ispita ne izlaze na usmeni dio


TERMIN SATI Naslov

9. 10. 8- 8,45 Organizacija nastavnoga procesa u predmetnoj nastavi 16. 10. 8- 8,45 Nastava jezika u višim razredima osnovne škole

23. 10. 8- 8,45 Sustavno i nesustavno proučavanje fonetike i fonologije u predmetnoj

nastavi 30. 10. 8- 8,45 Morfologija u predmetnoj nastavi 6. 11. 8- 8,45 Proučavanje sintaktičkih odnosa u predmetnoj nastavi

13. 11. 8- 8,45 Rasprava 20. 11. 8- 8,45 Interpretativno čitanje i govorne vrednote 27. 11. 8- 8,45 Pričanje prepričavanje, izvještavanje predavanje, 4. 12. 8- 8,45 Pismene vjeţbe u predmetnoj nastavi

11. 12. 8- 8,45 Ispravak školske zadaće 18. 12. 8- 8,45 Stvaranje teksta

8. 1. 8- 8,45 Lirika u predmetnoj nastavi, Struktura epskoga djela

22. 1 8- 8,45 Teatrološka raščlamba dramskoga lika, Medijska kultura u

predmetnoj nastavi

TERMIN SATI Naslov

9. 10. 9- 10,15 Pravopisna problematika i nastava fonetike

16. 10. 9- 10,15 Metodički pristup izgovoru i pisanju nepčanika

23. 10. 9- 10,15 Glasovne promjene i sklonidba imenica

30. 10. 9- 10,15 Govorne vrednote i interpretativno čitanje

6. 11. 9- 10,15 Sintaksa u predmetnoj nastavi (spiralno vertikalni slijed)

13. 11. 9- 10,15 Nastava leksikologije u predmetnoj nastavi

20. 11. 9- 10,15 Predvjeţbe za pismeno i usmeno izraţavanje

27. 11. 9- 10,15 Nastava govornih vjeţbi (pričanje i prepričavanje)

4. 12. 9- 10,15 Vjeţbe tumačenja, raspravljanja, upućivanja

11. 12. 9- 10,15 Kompozicijske pogreške u pismenim radovima učenika

18. 12. 9- 10,15 izbor tema i motiva za pismene sastave


32

8. 1. 9- 10,15 Ispravak školske zadaće (na konkretnim primjerima)

22. 1 9- 10,15 Vizualni i akustički elementi u pjesmi


33

Naziv kolegija Metodika nastave izbornog modula A3

ECTS 4

Nastavnici i/ili

suradnici

Saša Ţivković, doc.art

Ishodi učenja Studenti će biti sposobni analizirati i vrednovati dječje likovno stvaralaštvo

Studenti će biti sposobni načiniti nacrt istraţivanja dječjeg likovnog stvaralaštva

po zadanim znanstvenim principima.

Steći će znanja o metodama prikupljanja i analize podataka.

Razvijat će sposobnost prepoznavanja osobina dječjeg crteţa prema razvojnim

fazama različitih teorija.

Znati će i razumjeti vaţnost likovnog stvaralaštva za psihofizički dječji razvoj.

Razviti će sposobnosti analize i vrednovanja učeničkih likovnih radova.

Steći će znanje o načinima korelacijskog pristupa nastavi

Steći će znanje o načinima rada s djecom s darovitom djecom

Preduvjeti za

upis

Upisan studij , poznavanje vizualno-likovnog jezika, poznavanje metodiĉke

strukture i naĉina pripreme sata likovne kulture

Ispitna

literatura

Damjanov, Jadranka (1991): Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga,

Zagreb

Jakubin, M. (1999): Likovni jezik i likovne tehnike: Temeljni pojmovi, Educa, Zagreb

Bognar, L., Matijević, M. (2002): Didaktika, Školska knjiga, Zagreb

Oaklander, V. (1996): Put do dječjeg srca : geštaltistički psihoterapijski pristup

djeci, Školska knjiga, Zagreb

Walker,S. (2007): Darovita djeca : Vodič za roditelje i odgajatelje, Velebe,

Zagreb

Muţić V.(2004): Uvod u metodologiju istraţivanja odgoja i obrazovanja, Educa,

Zagreb,

Dopunska

literatura

Winner, E. (2005): Darovita djeca, Ostvarenje, Lekenik

Ayalon, O. (1995): Spasimo djecu, Školska knjiga, Zagreb

Milbrath C.(1998.):Patterns of Artistic Development in Children,Cambridge

university press, Cambridge


34

Oblici

provođenja

nastave

Predavanja i seminari

Konzultacije (ponedjeljkom od 14 do 15 sati)

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Ispit se provoditi pregledom mape s likovnim radovima, pregledom nacrta

istraţivanja, seminarom istraţivanja i usmenim ispitom

Jezik poduke Hrvatski jezik

PREDAVANJA

TERMIN SAT

I SADRŢAJ

2.10.2017. 1 Uvodno predavanje

9.10.2017 2 Vrste i načini istraţivanja dječjeg likovnog stvaralaštva

16.10.201

7.

3 Metode istraţivanja

23.10.201

7.

4 Metodologija i cilj istraţivanja

30.10.201

7.

5 Prikupljanje podataka i načini analize podataka

6.11.2017. 6 Vrednovanje i analiza dječjih radova

13.11.201

7.

7 Razvoj dječjeg likovnog stvaralaštva-pregled različitih teorija

20.11.201

7.

8 Razvoj dječjeg likovnog stvaralaštva-pregled različitih istraţivanja

27.11.201

7.

9 Psihološki pristup dječjem stvaralaštvu

4.12.2017. 10 Sociološki pristup dječjem crteţu

11.12.

2017.

11 Umjetnički pristup dječjem crteţu

18.12.201

7.

12 Istraţivačka nastava nasuprot stereotipne nastave likovne kulture

8.1.2018. 13 Darovitost i talent u dječjoj likovnosti- pregled različitih teorija

15.1.2018. 14 Arhetipski elementi u dječjem crteţu


35

23.1.2018. 15 Završni sat

Seminar

TERMIN SAT

I

2.10.2017. 1 Uvodno predavanje

9.10.2017 2 Analiza i načini analize slike

16.10.201

7.

3 Istraţivanje u području crteţa

23.10.201

7.

4 Istraţivanje u području crteţa

30.10.201

7.

5

Istraţivanje u području crteţa

6.11.2017. 6 Istraţivanje u slikarskom području

13.11.201

7.

7 Istraţivanje u slikarskom području

20.11.201

7.

8

Istraţivanje u slikarskom području

27.11.201

7.

9 Istraţivanje u području modeliranja i građenja

4.12.2017. 10 Istraţivanje u području modeliranja i građenja

11.12.

2017.

11 Istraţivanje u području dizajna

18.12.201

7.

12 Istraţivanje u području modeliranja arhitekture

8.1.2018. 13 Istraţivanje u području modeliranja fotografije

15.1.2018. 14 Istraţivanje u području modeliranja vizualnih komunikacija

23.1.2018. 15 Završni sat


36


Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom usmenom

ispitu: 1)pohaĎanja predavanja i vjeţbi (min. 80% što donosi 10 ECTS postotnih bodova),2)putem

aktivnosti na nastavi (15 ECTS postotnih bodova) ,3) putem mape, nacrta i seminara istraţivanja (40

ECTS postotnih bodova) , 4) putem usmenog ispita (35 ECTS postotnih bodova)

Provjera znanja i ocjenjivanje

Aktivnost Kriterij Max. broj bodova Min. Broj bodova za

prolaz (60%)

Prisustva na nastavi 1 10 6

Aktivnost na nastavi 2 15 9

Mapa s radovima 3 20 12

Istraţivanje (nacrt i

seminar)

4 20 12

Usmeni ispit 5 35 21

100 60

Termini ispita

Zimski rok

31.1.2018. u 11 sati

14.2.2018. u 11 sati

Jesenski rok

5.9.2017. u 11 sati

19.9.2017. u 11 sati


37

Naziv kolegija SPECIFIĈNE TEŠKOĆE UĈENJA

ECTS

Nastavnici i/ili

suradnici

Izv.prof.dr.sc. Smiljana Zrilić


Prepoznati indikatore specifičnih teškoća učenja

Odrediti i primjenjivati adekvatne pedagoške postupke u radu s učenicima

sa specifičnim teškoćama učenja.

Implementirati odredbe Nacionalnog obrazovnog kurikuluma i zakonske

odredbe koje govore o radu s djecom sa specifičnim teškoćama učenja.

Cjelovito i sistematizirano pedagoški djelovati u radu s djecom sa

specifičnim teškoćama učenja.

Realizirati aktivnosti s djecom sa specifičnim teškoćama, surađivali sa

stručnjacima različitog profila, s roditeljima, te kako bi uspješno radili s

njima u grupi.

Osmisliti i primijeniti posebne i prilagođene programe.

Adekvatno ocijeniti uratke učenika sa specifičnim teškoćama učenja.

Učinkovito i djelotvorno surađivati sa stručnjacima različitog profila kako bi

se djeci s posebnim potrebama omogućila uspješna integracija, te otklonile

sve moţebitne emotivne i socijalne teškoće koje mogu biti izazvane tijekom

njihove integracije.

Osmisliti i realizirati brojne aktivnosti kojima bi se dijete s posebnim

potrebama istaknulo u pozitivnom smislu u područjima za koji pokazuje

poseban interes (likovne, glazbene, dramske radionice,…).

Ukazati ostaloj djeci na vaţnost uvaţavanja i prihvaćanja različitosti.

Osmisliti aktivnosti u kojima se djeca sa specifičnim teškoćama naročito

ističu.

Preduvjeti za upis NEMA

Ispitna

literatura

1. Zrilić, S. (2011): Djeca s posebnim potrebama u vrtiću i niţim

razredima osnovne škole. Zrinski, Ĉakovec.

2. Zrilić, S.: (2016): Specifiĉne teškoće uĉenja. Nastavni materijali

objavljeni na web stranici Sveuĉilišta u Zadru. Dopunska

literatura - Galić-Jušić, I. (2004): Djeca s teškoćama u uĉenju. Lekenik.

Ostvarenje, d.o.o.

- Mahesh, C. Sharma (2001): Matematika bez suza, Hermes izdavaštvo,

Zagreb - Zrilić, S., Bedeković, V., Valjan-Vukić, V. (2010). Pedagoško-didaktičke

kompetencije učitelja u radu s djecom sa specifičnim teškoćama učenja U:

Ivanović, J. (ur.): „Modern Methodological aspects“. Zbornik radova

međunarodne konferencije Učiteljskog fakulteta u Subotici, (str. 1074 –

1089).

- Zrilić, S. (2015): Uloga uĉitelja u socioemotivnoj prilagodbi uĉenika sa

specifiĉnim teškoćama uĉenja. U: (ur)Ivon, H. i Mendeš, B.:


38

Kompetencije suvremenog uĉitelja i odgajatelja - izazov za promjene.

Split. (323-340).

Oblici provođenja

nastave

P+S

Način provjere

znanja i polaganja

ispita

Usmeni ispit i prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke

PREDAVANJA


1.

TEŠKOĆE U UĈENJU (povijesni osvrt proučavanja teškoća u učenju, razvojne i teškoće u

školskom učenju, definicija, uzroci, posljedice, specifični poremećaj učenja, osnovni i

posebni znakovi za prepoznavanje.

2. Razvojne i teškoće u školskom učenju, definicija, uzroci, posljedice.

3.

Specifični poremećaji učenja, osnovni i posebni znakovi za prepoznavanje,

Poremećaj čitanja (disleksija),

4. Poremećaj pisanog izraţavanja (disgrafija), tipovi disgrafije,

Analiza pismenih radova.

5. Analiza pismenih radova.

6. Poremećaj matematičkih sposobnosti diskalkulija.

7. Teškoće u matematici i disleksija.

8 Teškoće u matematici i disgrafija.

9. Dodatne teškoće (socijalne, emotivne, školski neuspjeh)

10. Kompetencije učitelja i stručnih suradnika,

Smjernice za rad s djecom sa specifičnim teškoćama učenja (izvadci iz HNOS-a i NOK-

a.

11. Suradnja s roditeljima,


39

12. Prilagodbe u nastavnom radu,

13. Smjernice za rad s djecom sa specifičnim teškoćama učenja (izvadci iz HNOS-a i NOK-

a.

14. Iskustva iz prakse, primjeri učeničkih radova, analiza.

15. KOLOKVIJ



40

Odsjek za razrednu nastavu

U Zadru, 1. listopada 2017.

U P U T N I C A

Student/ica.............................................................. upućuje se na odgojno-obrazovnu praksu u osnovnu školu u

minimalnom trajanju od 20 školskih sati.

Pročelnica Odjela

doc.dr.sc.Maja Cindrić

Potvrđuje se da je student/ica obavila odgojno-obrazovnu praksu u osnovnoj školi Stanovi kod mentorice

_________________________.

Učiteljica mentorica:

.......................................................................


41

Documents

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - unizd.hr PLAN NASTAVE -RN5-1.pdf · IZVEDBENI PLAN NASTAVE 9 Nastavni plan kolegija Naziv kolegija Metodika nastave matematike 4 ECTS 7 Nastavnici i/ili suradnici