Izvješće pučke pravobraniteljice za 2014. godinu.pdf

Zagreb, 31. oujka 2015.

i Izvjee puke pravobraniteljice za 2014. godinu

SADRAJ

1. UVOD ................................................................................................................................... 1

2. STATISTIKI PODATCI ZA 2014. GODINU ................................................................................ 3

2.1. PODATCI O POSTUPANJU UREDA ................................................................................................. 3

2.2. STATISTIKI PODATCI O POJAVAMA DISKRIMINACIJE ................................................................. 6

2.2.1. Podatci Ureda o pritubama na diskriminaciju ..................................................................... 6

2.2.2. Objedinjeni podatci pravobranitelja ..................................................................................... 9

2.2.3. Nedostatno prijavljivanje diskriminacije ............................................................................. 12

3. PODRUJE ZATITE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE .................................... 14

3.1. PRAVOSUE ................................................................................................................................ 14

3.1.1. Pritube pukoj pravobraniteljici ........................................................................................ 14

3.1.2. Besplatna pravna pomo ..................................................................................................... 16

3.2. Pravosudni predmeti vezani uz diskriminaciju ........................................................................... 18

3.3. PRAVA NACIONALNIH MANJINA ................................................................................................ 26

3.4. DISKRIMINACIJA TEMELJEM RASE, ETNIKE PRIPADNOSTI ILI BOJE KOE TE NACIONALNOG

PODRIJETLA ....................................................................................................................................... 32

3.4.1. Romska nacionalna/etnika manjina .................................................................................. 33

3.4.2. Srpska nacionalna/etnika manjina..................................................................................... 34

3.4.3. Migranti, ukljuujui traitelje azila i azilante ..................................................................... 36

3.5. OBNOVA I STAMBENO ZBRINJAVANJE ....................................................................................... 39

3.6. STATUSNA PRAVA GRAANA ..................................................................................................... 47

3.7. POSTUPANJE POLICIJSKIH SLUBENIKA ...................................................................................... 51

3.7.1. Povjerenstvo za postupanje po pritubama u MUP-u i unutarnji policijski nadzor ............ 51

3.7.2. Pritube pukoj pravobraniteljici ........................................................................................ 52

3.8. RADNI I SLUBENIKI ODNOSI .................................................................................................... 55

3.8.1. Prava za vrijeme nezaposlenosti ......................................................................................... 55

3.8.2. Radni odnosi u javnim slubama ......................................................................................... 56

3.8.3. Radni odnosi u gospodarstvu i obrtu .................................................................................. 57

3.8.4. Zlostavljanje na radnom mjestu ili mobing ......................................................................... 59

3.8.5. Slubeniki odnosi ............................................................................................................... 60

ii Izvjee puke pravobraniteljice za 2014. godinu

3.9. DISKRIMINACIJA NA PODRUJU RADA I ZAPOLJAVANJA ......................................................... 63

3.9.1. Diskriminacija pri zapoljavanju .......................................................................................... 65

3.9.2. Diskriminacija na podruju rada i zapoljavanja po pojedinim osnovama ......................... 65

3.9.3. Diskriminacija u procesima utvrivanja vika radnika u trgovakim drutvima ................. 68

3.10. UMIROVLJENICI I STARIJE OSOBE ............................................................................................. 69

3.10.1. Socijalna sigurnost starijih osoba ...................................................................................... 69

3.10.2. Mirovinsko osiguranje ....................................................................................................... 73

3.11. DISKRIMINACIJA TEMELJEM DOBI ............................................................................................ 75

3.12. SOCIJALNA SKRB ....................................................................................................................... 79

3.12.1. Prava iz socijalne skrbi ....................................................................................................... 79

3.12.2. Energetsko siromatvo ...................................................................................................... 81

3.12.3. Socijalno stanovanje .......................................................................................................... 81

3.12.4. Beskunici .......................................................................................................................... 83

3.13. OVRHE ...................................................................................................................................... 85

3.14. BRANITELJI ................................................................................................................................ 88

3.15. CIVILNE RTVE RATA ................................................................................................................. 90

3.16. ZDRAVLJE .................................................................................................................................. 91

3.17. DISKRIMINACIJA U PODRUJU ZDRAVLJA ................................................................................ 95

3.18. OBRAZOVANJE .......................................................................................................................... 99

3.19. DISKRIMINACIJA U PODRUJU I TEMELJEM OBRAZOVANJA ................................................. 100

3.20. DISKRIMINACIJA TEMELJEM VJERE ........................................................................................ 103

3.21. NEPRIHVATLJIVO I DISKRIMINATORNO IZRAAVANJE U JAVNOM PROSTORU ..................... 106

3.21.1. Uloga medija .................................................................................................................... 107

3.21.2. Diskriminatorni sadraji na Internetu .............................................................................. 108

3.21.3. Netolerancija na sportskim natjecanjima........................................................................ 108

3.22. IMOVINSKOPRAVNI ODNOSI .................................................................................................. 109

3.22.1. Stanovanje ....................................................................................................................... 109

3.22.2. Graenje .......................................................................................................................... 110

3.22.3. Naknada za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine .......... 112

3.23. ZATITA OKOLIA I JAVNO ZDRAVLJE ..................................................................................... 114

4. OSOBE LIENE SLOBODE I DJELOVANJE NACIONALNOG PREVENTIVNOG MEHANIZMA ............ 118

4.1. ZATITA PRAVA OSOBA LIENIH SLOBODE, POSTUPANJEM PO PRITUBAMA ........................ 118

4.1.1. Pritube osoba lienih slobode u zatvorskom sustavu ...................................................... 118

4.1.2. Pritube osoba s duevnim smetnjama ............................................................................. 121

iii Izvjee puke pravobraniteljice za 2014. godinu

4.1.3. Pritube graana na rad policije prilikom oduzimanja slobode ........................................ 123

4.2. NACIONALNI PREVENTIVNI MEHANIZAM ............................................................................... 123

4.2.1. Obilasci psihijatrijskih ustanova ........................................................................................ 123

4.2.2. Obilazak Prihvatnog centra za strance (Jeevo) ................................................................ 131

4.2.3. Obilasci policijskih postaja i pritvorskih jedinica ............................................................... 132

4.2.4. Izmjene i dopune Zakona o nacionalnom preventivnom mehanizmu .............................. 134

4.2.5. Meunarodna suradnja u sklopu obavljanja poslova NPM-a ........................................... 135

4.2.6. Kapaciteti Ureda puke pravobraniteljice za obavljanje poslova NPM-a.......................... 136

4.3. OCJENA STANJA POTIVANJA PRAVA OSOBA LIENIH SLOBODE ............................................. 137

4.3.1. Osobe s duevnim smetnjama u psihijatrijskim ustanovama ........................................... 137

4.3.2. Osobe liene slobode u zatvorskom sustavu .................................................................... 142

4.3.3. Traitelji azila, azilanti i nezakoniti migranti...................................................................... 146

4.3.4. Osobe liene slobode u policijskim postajama i pritvorskim jedinicama .......................... 148

5. OPE INICIJATIVE ................................................................................................................... 151

5.1. POPLAVE I PROGLAENJE KATASTROFE NA PODRUJU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE UPANIJE 151

5.2. OKRUGLI STOL O SIROMATVU I STARIJIM OSOBAMA ............................................................ 153

5.3. KONFERENCIJA SUZBIJAMO LI DISKRIMINACIJU? PRIMJENA ZAKONA O SUZBIJANJU

DISKRIMINACIJE U HRVATSKOJ ...................................................................................................... 154

6. SUDJELOVANJE U IZRADI PROPISA ......................................................................................... 155

7. DOMAA I MEUNARODNA SURADNJA TE JAVNO DJELOVANJE U PROMICANJU LJUDSKIH

PRAVA I SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE ........................................................................................ 167

7.1. SURADNJA S DIONICIMA .......................................................................................................... 167

7.1.1. Savjet za ljudska prava puke pravobraniteljice................................................................ 167

7.1.2. Suradnja s posebnim pravobraniteljicama ........................................................................ 168

7.1.3. Suradnja s organizacijama civilnog drutva ....................................................................... 168

7.2. MEUNARODNA SURADNJA .................................................................................................... 169

7.3. ODNOSI S JAVNOU................................................................................................................ 171

7.4. PROJEKTNE AKTIVNOSTI ........................................................................................................... 174

7.5. EDUCIRANJE CILJANIH SKUPINA ............................................................................................... 174

8. LJUDSKI POTENCIJALI, ORGANIZACIJA RADA I PRORAUN UREDA ........................................... 176

9. ZAKLJUAK ............................................................................................................................ 178

iv Izvjee puke pravobraniteljice za 2014. godinu

1 Izvjee puke pravobraniteljice za 2014. godinu

1. UVOD

Izvjee puke pravobraniteljice Hrvatskom saboru za 2014. godinu obuhvaa sve

nadlenosti institucije pukog pravobranitelja, sukladno Zakonu o pukom pravobranitelju,

Zakonu o suzbijanju diskriminacije i Zakonu o nacionalnom preventivnom mehanizmu, a

utemeljeno je na pritubama graana kada se osjeaju diskriminiranima ili smatraju da su im

povrijeena ili ograniena njihova ljudska prava, bilo da se radi o postupku pred

javnopravnim tijelima, zatiti ljudskih prava u irem smislu ili im je ograniena sloboda

kretanja. Utemeljeno je, osim na informacijama prikupljenima u postupcima povodom

pritubi graana ili na inicijativu Ureda, i na odgovorima dravnih tijela, nevladinih

organizacija, socijalnih partnera, vjerskih zajednica i drugih na nae upite, ali i na drugim

izvorima informacija, kao to su izvjea i drugi dostupni materijali razliitih aktera, medijsko

izvjetavanje, struni lanci i istraivanja.

Osim statistikih podataka o postupanju Ureda u 2014. godini, u Izvjeu dajemo i prikaz

podataka o pojavama diskriminacije, kako iz naeg rada, tako i objedinjene podatke svih

pravobraniteljica, a analizu i ocjenu stanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije navodimo

prema pojedinim podrujima. Povrh rada u pojedinanim predmetima, u suradnji s brojnim

domaim i meunarodnim dionicima sudjelovali smo u javnim raspravama, davali prijedloge

prilikom donoenja ili izmjene propisa, promovirali vane teme u javnosti, provodili

projektne aktivnosti, a posebnu panju smo posvetili graanima koji se nalaze u osobito

osjetljivim okolnostima, bilo da su smjeteni u psihijatrijskim ustanovama, prihvatnim

centrima ili su stradali u poplavama.

Najznaajniji dogaaj koji je obiljeio rad Ureda puke pravobraniteljice u 2014. godini je

otvaranje podrunih ureda u Rijeci i Osijeku. Na taj smo nain postali dostupniji graanima i

olakali im podnoenje pritubi, ali i omoguili bolju suradnju sa svim zainteresiranim

dionicima u lokalnoj zajednici. Koliko je to bilo potrebno, najbolje govori injenica da se u

samo 20 radnih dana, u podrunim uredima za pomo obratilo preko 350 graana, a nadamo

se da e tijekom 2015. godine s radom zapoeti i Podruni ured u Splitu.

Teme o kojima smo pisali u Izvjeu za 2013. godinu, u velikoj se mjeri ponavljaju i ove

godine. Problem koji je razvidan iz velikog broja obraanja graana pukoj pravobraniteljici,

je nepovjerenje koje pokazuju prema institucijama. I dalje je velik broj telefonskih, osobnih i

pisanih upita iz kojih je razvidno kako graani nemaju dostatne informacije o tome koje tijelo

je nadleno za neki njihov problem i kako mogu zatititi svoja prava, meutim, sve vie ih

iskazuje veliko nezadovoljstvo i svojim obraanjima propituju pravednost, ali i zakonitost

meritornih odluka donesenih u sudskim ili upravnim postupcima. Mnogi graani su oekivali

pravne savjete ili zastupanja, koje nismo ovlateni davati, obraali se jer drugdje nisu mogli

dobiti informacije, traili intervencije kako bi se ispravile nepravde koje osjeaju.


Teko socijalno stanje takoer je vidljivo kroz brojne pritube, neovisno o podruju na koje

se odnose socijalnu sigurnost, prava iz rada, sudjelovanje u ovrnim postupcima ili druga.

Jedno od vanih je i pitanje socijalnog stanovanja, koje jo uvijek nije adekvatno regulirano, a

sve je akutnije jer se odnosi, kako na obitelji koje su uslijed gospodarske krize i visoke

nezaposlenosti u tekoj socijalnoj situaciji, tako i na korisnike programa stambenog

zbrinjavanja za koje nije osigurano dovoljno stambenih jedinica, ali i na nove beskunike,

primjerice, ranije podstanare u podrujima zahvaenima katastrofalnom poplavom, koji se

nakon gaenja kolektivnog smjetaja nemaju kamo vratiti. Mnoge lokalne jedinice ne

ispunjavaju svoje zakonske obaveze u pogledu subvencioniranja socijalnog stanovanja i ne

financiraju prenoita odnosno prihvatilita za beskunike.

Poloaj starijih osoba takoer je potrebno unaprijediti, kako kroz razvoj dostupnih

izvaninstitucionalnih usluga u zajednici, tako i ujednaavanjem i standardizacijom skrbi i

njege u postojeim domovima za smjetaj starijih osoba. Odravanje tradicionalnih

komunikacijskih naina informiranja, podizanje razine svijesti o zdravom ivotu i aktivno

starenje te bolja zatita osoba starije ivotne dobi od nasilja, ukljuujui i ekonomskog,

podruja su u kojima je potrebno uiniti dodatne napore.

Graani i dalje nemaju dovoljno informacija i znanja o tome to je diskriminacija i kako se od

nje mogu zatititi, a mnogi se prijavljivanja i boje. Broj pritubi na diskriminaciju pukoj

pravobraniteljici u blagom je porastu, ponajvie temeljem rase, etnike pripadnosti ili

nacionalnog podrijetla te na podruju rada i zapoljavanja. I dalje postoje brojni izazovi

vezano uz prava pripadnika nacionalnih manjina, kako to se tie primjene Ustavnog zakona

o pravima nacionalnih manjina, tako i u pitanjima ostvarivanja prava povratnika.

Katastrofalne poplave na podruju Vukovarsko-srijemske upanije, jo su jednom pokazale

iznimnu solidarnost hrvatskih graana. No, unato brzoj reakciji nadlenih institucija,

pokazalo se kako je u velikoj mjeri potrebno unaprijediti uinkovitost sustava zatite i

spaavanja i poboljati meusobnu koordinaciju, kako bi reakcija i spremnost svih ukljuenih

dionika u slijedeoj slinoj kriznoj situaciji, uvaavajui sva postojea iskustva, bila jo

uinkovitija. U prosincu 2014. godine puka pravobraniteljica podnijela je Hrvatskom saboru

posebno Izvjee o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe uzrokovane poplavom u

Vukovarsko-srijemskoj upaniji.

Rad Nacionalnog preventivnog mehanizma u 2014. u najveoj je mjeri bio usmjeren

obilascima psihijatrijskih ustanova, a slijedom toga, puka pravobraniteljica podnijela je

Hrvatskom saboru i Posebno izvjee o ljudskim pravima osoba s duevnim smetnjama u

psihijatrijskim ustanovama. Sukladno Dodatnom protokolu uz Konvenciju protiv torture i

ZNPM-a, dio ovog Izvjea koji se odnosi na zatitu prava osoba lienih slobode i djelovanje

NPM-a, biti e prevedeno i dostavljeno Pododboru UN-a za sprijeavanje muenja i drugim

meunarodnim institucijama i mehanizmima za zatitu prava osoba lienih slobode.


2. STATISTIKI PODATCI ZA 2014. GODINU

2.1. PODATCI O POSTUPANJU UREDA

Tijekom 2014. godine Ured je postupao u ukupno 3.892 predmeta, od kojih su 730 otvoreni

ranijih godina. 2.594 je novih predmeta otvorenih povodom pritubi graana ili na inicijativu

Ureda te 568 za postupanje u opim inicijativama. Ovi podatci pokazuju kako je, nakon ak

63%-tnog porasta broja pritubi tijekom 2013. godine, u 2014. dolo do neto nieg priljeva

pritubi, to je bilo za oekivati, jer je poveano zanimanje graana u prethodnoj godini,

izmeu ostaloga, bilo potaknuto i medijskom prisutnou Ureda prilikom i nakon imenovanja

pravobraniteljice. Meutim, broj novootvorenih predmeta u 2014. i dalje je 40% vei nego u

2012. godini.

Graanima koji su smatrali da su im ugroena ili povrijeena ustavna ili zakonska prava i

slobode odnosno da su diskriminirani omogueno je, sukladno Zakonu o pukom

pravobranitelju (NN 76/12, u daljnjem tekstu: ZoPP) podnijeti pritube u pisanom obliku,

usmeno na zapisnik te elektronikim putem. Osim toga, postupci o moguem ugroavanju ili

povrjeivanju prava graana pokretani su i na inicijativu Ureda, na temelju saznanja iz

medija i drugih izvora, odnosno na prijedlog treih strana, primjerice nevladinih udruga.

Posebna panja je bila posveena graanima koji se nalaze u osobito osjetljivim okolnostima.

Meu takve postupke ubrajamo obilaske psihijatrijskih ustanova u okviru Nacionalnog

preventivnog mehanizma, ali i obilaske poplavama ugroenih podruja te Prihvatnog centra

Strmica kraj Knina, u kojem su smjetene izbjeglice, povratnici i raseljene osobe.

Dodatno, svakodnevno je zapriman velik broj upita telefonom te je u tri ureda, u Zagrebu,

Osijeku i Rijeci, obavljeno vie od 600 razgovora s graanima.

Vano je naglasiti kako su u drugoj polovici studenog otvoreni podruni uredi puke

pravobraniteljice u Osijeku i Rijeci, koji su izazvali izniman interes graana. U samo dvadeset

radnih dana podrunom uredu u Rijeci za pomo se obratilo, dolaskom u ured ili telefonom,

vie od 200 graana, a u Osijeku njih vie od 150, to najbolje govori o opravdanosti

otvaranja podrunih ureda i potrebi institucije da bude dostupnija graanima.

1900 1849

3021 2594

0

1000

2000

3000

4000

2011. 2012. 2013. 2014.

Grafikon: Broj novootvorenih predmeta

povodom pritubi graana ili

na inicijativu Ureda

2010.-2014. godine


Tablica: Usporedni prikaz predmeta po temama/pravnim podrujima od 2012.-2014. godine

Podruje 2012. 2013. 2014.

Pravosue 416 366 339 Diskriminacija (po razliitim podrujima) 202 248 263 Radni i slubeniki odnosi 164 200 226 Postupanje policijskih slubenika 53 186 179 Osobe liene slobode 219 200 178 Imovinskopravni odnosi 55 215 178 Ovrhe 22 119 159 Graditeljstvo, prostorno ureenje i zatita okolia 62 179 143 Zdravstvo 64 221 138 Socijalna skrb 69 93 119 Mirovinsko osiguranje 77 92 98 Obiteljsko pravo 44 88 73 Statusna prava 63 91 70 Stambeno zbrinjavanje i obnova 65 140 84 Komunalne djelatnosti 30 41 61 Prava branitelja i lanova obitelji 27 142 59 Obrazovanje i znanost 28 59 58 Financije 21 97 44 Nacionalni preventivni mehanizam 6 21 31 Ostale pritube 168 223 125 Ope inicijative 260 385 537

Ukupno predmeta 2115 3406 3162

Broj predmeta i dalje je najvei u podrujima pravosua te radnih i slubenikih odnosa.

Zamjetan je i blagi porast broja pritubi na diskriminaciju, iako se diskriminacija i dalje

nedostatno prijavljuje, o emu vie piemo u poglavlju 2.2.3. Drugu godinu zaredom

biljeimo visok broj pritubi u podrujima postupanja policijskih slubenika i prava osoba

lienih slobode, to se odnosi i na podruje imovinsko pravnih odnosa te graditeljstva,

prostornog ureenja i zatite okolia. Broj predmeta koji se odnose na ovrhe i dalje je u

porastu.

Neto manji broj pritubi zaprimljen je u podrujima gospodarstva i obrta, ustrojstva i rada

tijela dravne uprave i lokalne samouprave, prava nacionalnih manjina, statusa povratnika i

drugih.

Od ukupnog broja pritubi, njih 118 zaprimljeno je iz inozemstva: Srbije 42, Bosne i

Hercegovine 21, Njemake 9, Slovenije 6, Austrije 5 te 36 iz ostalih drava. Od pritubi iz RH

najvie ih je iz Grada Zagreba i okolice, odnosno iz Sredinje Hrvatske, to ne udi s obzirom

da se radi o najnaseljenijem podruju, ali i injenici da je Ured do druge polovice studenog

bio dostupan samo u Zagrebu. U slijedeem razdoblju oekujemo povean broj pritubi iz

ostalih dijelova Hrvatske, s obzirom na bolju dostupnost graanima nakon otvaranja

podrunih ureda.


Podrunom uredu u Rijeci graani su se ponajvie obraali zbog nemogunosti ostvarivanja

socijalnih prava, dugotrajnosti sudskih postupaka, ovrha, zbog postupanja policije, statusnih

prava, prava osoba lienih slobode, diskriminacije. Najvei broj graana bio je iz Rijeke, a

manji dio dolazio je iz okolnih gradova i opina Primorsko-goranske i Istarske upanije.

U Osijeku su graani u najveoj mjeri podnosili pritube nezadovoljni funkcioniranjem

pravosudnih tijela, slijedilo je podruje financija i ovrha, prava iz mirovinskog osiguranja te

socijalne skrbi. U neto manjoj mjeri obraali su se zbog nemogunosti ostvarivanja prava iz

podruja zdravstvene zatite, izvlatenja ili drugih imovinskopravnih odnosa, postupanja

policijskih slubenika, nezadovoljstva postupcima stambenog zbrinjavanja i drugih pitanja. U

najveem broju radilo se o graanima iz Osijeka i ue okolice, u neto manjoj mjeri sa ireg

podruja Osjeko-baranjske upanije, a rjee iz ostalih upanija.

Od 2.594 novih predmeta zaprimljenih u 2014. godini, rad je tijekom godine zavren u njih

1.718. Pri tome ih je 597 bilo u nadlenosti puke pravobraniteljice, dok u 1.121 predmetu

sukladno ZoPP-u, Zakonu o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12, u daljnjem tekstu:

ZSD) i Zakonu o nacionalnom preventivnom mehanizmu za spreavanje muenja i drugih

okrutnih, neljudskih ili poniavajuih postupaka ili kanjavanja (NN 18/11, u daljnjem tekstu:

ZNPM), nismo bili nadleni za postupanje.

Razlozi zbog kojih nismo bili nadleni postupati su dvojaki. U jednom dijelu zaprimljenih

pritubi, radilo se o postupovnim razlozima. Primjerice, po istoj pravnoj stvari je bio zapoet

sudski postupak ili se radilo o ve presuenoj stvari, ili pritube nisu sadravale podatke

potrebne za postupanje, a stranke ih niti nakon ponovljenog poziva nisu dopunile. S druge

strane, u odreenom broju sluajeva, graani su nam se obraali radi problema za koje

puka pravobraniteljica nije nadlena niti po jednom od posebnih zakona ili zbog izriite

nadlenosti nekog drugog tijela. Tako su uestala obraanja graana elektronskom potom iz

koje je razvidno da zapravo trae informaciju od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

ili Ministarstva poljoprivrede.

Ovi podatci govore o nedovoljnoj informiranosti graana, primjerice nedovoljnom

poznavanju ovlasti pojedinih institucija i naina na koje mogu ostvariti svoje interese, to

postavlja vaan izazov u buduem radu puke pravobraniteljice u preciznijoj i snanijoj

komunikaciji s graanima te pojanjavanju mogunosti i ovlasti za postupanje.

Od 1.121 predmeta u kojima nismo bili nadleni za postupanje, u 640 dali smo graanima

opu pravnu informaciju, odnosno uputili smo ih u njihova prava i pojasnili pred kojim ih

nadlenim tijelom mogu ostvariti.

Posebnim pravobraniteljicama ustupljeno je 114 predmeta, od toga 98 novotvorenih, na

nadleno postupanje, u skladu sa zakonima koji definiraju nadlenosti pravobraniteljica te

Sporazumom o meuinstitucionalnoj suradnji izmeu pravobraniteljskih ureda.


Od 597 predmeta iz nadlenosti puke pravobraniteljice zavrenih u 2014. godini, nakon

provedenog ispitnog postupka neosnovanim je ocijenjeno 217, a osnovanim 380, nakon ega

smo nadlenim tijelima dali prijedloge, miljenja, preporuke ili upozorenja, u skladu sa ZoPP.

Tijekom 2014. godine biljeimo bolju suradnju s nadlenim tijelima u pogledu dostavljanja

odgovora na nae upite, no i dalje u tome nisu bili aurni Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo

graditeljstva i prostornog ureenja, Ministarstvo poljoprivrede i Dravni ured za upravljanje

dravnom imovinom.

2.2. STATISTIKI PODATCI O POJAVAMA DISKRIMINACIJE

2.2.1. Podatci Ureda o pritubama na diskriminaciju

U 2014. godini Ured je postupao u 542 predmeta: 263 novih predmeta otvorenih povodom

pritubi graana ili na inicijativu Ureda, 99 otvorenih proteklih godina te u 180 opih

inicijativa. To je porast od 6% u odnosu na prethodnu godinu, odnosno najvei broj

predmeta od 2009. godine, kada se poeo primjenjivati ZSD.

U ak 49 pritubi koje smo zaprimili u 2014. godini, odnosno u 18,6%, graani su se

prituivali kako su diskriminirani na temelju rase ili etnike pripadnosti ili boje koe te

nacionalnog podrijetla.1 Slijede pritube na diskriminaciju temeljem dobi (25 ili 9,5%),

obrazovanja (16 ili 6,1%) te vjere, politikog ili drugog uvjerenja i zdravstvenog stanja (po 14

za svaku od ovih osnova ili 5,3%).

1 U ZSD-u rasa ili etnika pripadnost ili boja koe te nacionalno podrijetlo zasebne su osnove diskriminacije, no

mi ih prikazujemo zbirno zbog toga to je u mnogim sluajevima etnika pripadnost u neposrednoj vezi s nacionalnim podrijetlom i obratno.

1121

380

217 Nenadlenost(1121)

Nadlenost -osnovanost(380)

Nadlenost -neosnovanost(217)

Grafikon: Prikaz predmeta u kojima je

tijekom 2014. postupak

otvoren i okonan


Na diskriminaciju po drugim osnovama pojedinano smo zaprimili manje od 5% pritubi, dok

se u ak 18,6% pritubi graani prituuju na diskriminaciju po vie osnova. U tim pritubama

najee prituuju diskriminaciju na temelju rase, etnike pripadnosti ili boje koe te

nacionalnog podrijetla, a potom slijede pritube na diskriminaciju na temelju dobi.

Dodatno, u 39 pritubi ili 14,8% nije se radilo niti o jednoj od osnova zatienih ZSD-om.

Tablica: Broj pritubi iz 2014. godine po osnovama diskriminacije2

Osnova diskriminacije Broj pritubi Postotak

Rasa, etnika pripadnost ili boja koe, nacionalno podrijetlo 49 18,6

Dob 25 9,5

Obrazovanje 16 6,1

Politiko ili drugo uvjerenje 14 5,3

Vjera 14 5,3

Zdravstveno stanje 14 5,3

Spol 11 4,2

Imovno stanje 9 3,4

lanstvo u sindikatu 8 3,1

Invaliditet 7 2,7

Brani ili obiteljski status 4 1,5

Drutveni poloaj 2 0,8

Rodni identitet ili izraavanje 1 0,4

Spolna orijentacija 1 0,4

Viestruka diskriminacija 49 18,6

Nema osnove po ZSD-u 39 14,8

Ukupno 263 100

Promatrano po podrujima, na prvom mjestu se nalaze rad i zapoljavanje, koji zajedno ine

49,4% pritubi. Potom slijede podruja javnog informiranja i medija s 8%, pristupa dobrima i

uslugama s 8% te uprave sa 6,8%. U ostalim podrujima zaprimili smo manje od deset

pritubi po pojedinom podruju. Sedam pritubi sadravale su vie podruja, a u 19 nije bilo

navedeno niti jedno, niti je bilo razvidno o kojem podruju je rije.

2 Statistiki podatci puke pravobraniteljice koji se odnose na osnove diskriminacije razliiti su u odnosu na

statistike prikazane u dijelu Izvjea sa objedinjenim podatcima svih pravobraniteljskih institucija. Razlika

proizlazi iz injenice da su u dijelu sa objedinjenim statistikama pritube na viestruku diskriminaciju

ralanjene prema prevladavajuoj osnovi.


Tablica: Broj pritubi zaprimljenih tijekom 2014. godine po podrujima diskriminacije3

Podruje diskriminacije Broj pritubi Postotak

Rad 87 33,1

Zapoljavanje 43 16,3

Javno informiranje i mediji 21 8

Pristup dobrima i uslugama 21 8

Uprava 18 6,8

Socijalna skrb 9 3,4

Stanovanje 9 3,4

Obrazovanje 8 3

Pravosue 6 2,3

Znanost 5 1,9

Zdravstvena zatita 3 1,1

Mirovinsko osiguranje 2 0,8

Zdravstveno osiguranje 2 0,8

lanstvo u sindikatu, OCD-ovima, politikim strankama 1 0,4

Kulturno i umjetniko stvaralatvo 1 0,4

Sport 1 0,4

Diskriminacija - openito 19 7,2

Pritube s viestrukim podrujima 7 2,7

Ukupno 263 100

Pritube na diskriminaciju u najveem su broju podnosile fizike osobe (186 sluajeva), od

kojih su 90 podnijele ene, a 96 mukarci. Nadalje, njih 60 zaprimili smo od grupa osoba,

dvije su podnesene anonimno, a u 15 sluajeva smo ispitni postupak u vezi diskriminacije

pokrenuli na vlastitu inicijativu.

Od 263 zaprimljene pritube u 2014. godini, postupak je tijekom godine okonan u 139

predmeta. U 29 njih utvreno je kako u konkretnom sluaju puki pravobranitelj ne moe

postupati, zbog toga to stranka niti nakon ponovljenog poziva nije dostavila potpunu

dokumentaciju (nedopunjena prituba), zato to je rije o predmetu u kojem je ve

donesena sudska odluka (presuena stvar) ili zbog toga to je o istoj stvari u tijeku sudski

postupak. U 30 su pritubi graani navodili osnove iz nadlenosti posebnih pravobraniteljica

te smo u tim sluajevima pritube dostavljali posebnim pravobraniteljicama.

U 35 predmeta je nakon ispitnog postupka utvreno kako nema sumnje na diskriminaciju, a

u dodatnih deset je takoer odbaena sumnja na diskriminaciju, no utvreno je kako se radi

3 Statistiki podatci puke pravobraniteljice koji se odnose na podruja diskriminacije razliiti su u odnosu na

statistike prikazane u dijelu Izvjea sa objedinjenim podatcima svih pravobraniteljskih institucija. Razlika

proizlazi iz injenice da su u dijelu sa objedinjenim statistikama pritube na viestruka podruja ralanjene

prema prevladavajuem podruju.


o povredi nekog prava zbog ega je u vezi predmeta nastavljen postupak u Uredu puke

pravobraniteljice, u skladu s drugim mandatima institucije.

Konano, u 35 sluajeva je utvrena sumnja na diskriminaciju te smo izdali miljenje,

preporuku ili priopenje za javnost, u skladu s time koji je nain postupanja bio

najadekvatniji za okonanje ili sprjeavanje daljnje diskriminacije.

Tablica: Pritube po kojima je tijekom 2014. postupak otvoren i okonan prema nainu

rjeavanja

Nain rjeavanja predmeta Broj

Nedoputeno - Nedopunjena prituba 17

Nedoputeno - Presuena stvar 2

Nedoputeno - Sudski postupak u tijeku 10

Nadlenost pravobraniteljice za djecu 7

Nadlenost pravobraniteljice za osobe s invaliditetom 7

Nadlenost pravobraniteljice za ravnopravnost spolova 16

Sumnja na diskriminaciju nije utvrena 35

Sumnja na diskriminaciju nije utvrena prituba se rjeava u skladu s drugim mandatima pukog pravobranitelja

10

Prituba osnovana - Miljenje 12

Prituba osnovana - Preporuka 22

Prituba osnovana - Priopenje javnosti 1

Ukupno 139

2.2.2. Objedinjeni podatci pravobranitelja

Radi cjelovitog prikaza rada po pritubama na diskriminaciju svih pravobraniteljskih ureda,

prikazujemo statistike podatke za 2014. godinu. U skladu s obvezama koje proizlaze iz ZSD-

a, podatci o radu posebnih pravobranitelja u podruju suzbijanja diskriminacije prikupljeni su

i obraeni u uredima pravobraniteljice za djecu, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i

pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.


Tablica: Pritube po kojima je postupano po ZSD-u rasporeene po spolu prituitelja

Uredi pravobranitelja

Spol prituitelja Puki Za osobe s

invaliditetom

Za djecu4 Za ravnopravnost

spolova

ena 90 11 3 197

Mukarac 96 7 3 73

Nepoznato5 2 - - -

Grupa 60 7 18 78

Vlastita inicijativa 15 1 - 19

Ukupno 263 26 24 367

Tablica: Pritube u kojima je postupano po ZSD-u rasporeene po osnovama diskriminacije


Osnova Puki Za osobe s invaliditetom

Za djecu

Za ravnopravnost spolova

Rasa ili etnika pripadnost ili boja koe 23 - 2 - Spol 15 - - 314 Jezik - - - - Vjera 18 - 12 - Politiko ili drugo uvjerenje 17 - 1 - Nacionalno ili socijalno podrijetlo 45 - 1 - Imovno stanje 12 - 1 - lanstvo u sindikatu 8 - 1 Obrazovanje 20 - 1 - Drutveni poloaj 9 - 3 - Brani ili obiteljski status 4 - 3 13 Dob 29 - - - Zdravstveno stanje 15 - - - Invaliditet 7 26 - - Genetsko nasljee - - - - Rodni identitet ili izraavanje 1 - - 2 Spolna orijentacija 1 - - 18 Nema osnove po ZSD-u 39 - - -

Ukupno 263 26 24 348

4 Podatci u ovoj tablici odnose se na djecu koja trpe diskriminaciju, iako su prituitelji, u ime djece, bile odrasle

osobe.

5 Anonimna prituba


Tablica: Pritube po kojima je postupano po ZSD-u po podrujima diskriminacije


Podruje Puki Za osobe s invaliditetom

Za djecu

Za ravnopravnost spolova

Rad i radni uvjeti 135 6 - 119 Obrazovanje, znanost i sport 15 3 20 10 Soc. sigurnost, soc. skrb, mirovinsko i zdravstveno

13 3 2 155

Zdravstvena zatita 3 1 - 11 Pravosue i uprava 25 - - 10 Stanovanje 9 3 - 2 Javno informiranje i mediji 21 1 - 24 Pristup dobrima i uslugama 21 8 1 10 lanstvo u sindikatu, NVO i pol. strankama

1 - - 5

Kulturno i umjetniko stvaralatvo 1 - - 2 Diskriminacija openito 19 1 1 -

Ukupno 263 26 24 348

Tablica: Pritube u kojima je postupano po ZSD-u po prituenim tijelima/osobama


Prituena tijela/osobe Puki Za osobe s invaliditetom

Za djecu Za ravnopravnost spolova

Fizika osoba 38 1 3 51 Pravna osoba 74 7 1 54 Pravna osoba s javnim ovlastima 60 12 10 120 Tijelo dravne uprave 45 4 7 93 Pravosudno tijelo 6 - - 17 Organizacija civilnog drutva 7 - - 5 Tijelo jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave

14 2 3 8

Drugo 19 - - -

Ukupno 263 26 24 348


2.2.3. Nedostatno prijavljivanje diskriminacije

Na problem nedostatnog prijavljivanja diskriminacije pravobraniteljskim institucijama, kao i

na mali broj pokrenutih sudskih postupaka, ukazujemo u nekoliko prethodnih izvjea, kao i

prilikom sudjelovanja na skupovima povezanih s radom na suzbijanju diskriminacije. Ovaj

problem nije specifian za Hrvatsku i s njim se susreu te na njega upozoravaju i druge

institucije lanice Europske mree tijela za suzbijanje diskriminacije. Problem posebno

zabrinjava jer za posljedicu ima manji broj prijavljenih sluajeva od onih u kojima se

diskriminacija zaista pojavljuje, a bez prijavljivanja nije mogue raditi na pomoi i podrci

rtvama niti na njenom suzbijanju.

Meu razlozima neprijavljivanja nalaze se neprepoznavanje nekog postupanja kao

diskriminatornog, neinformiranost kome se moe obratiti, nepovjerenje u institucije i

njihovu uinkovitost, strah od neizvjesnosti, dugotrajnosti ili visine trokova sudskog

postupka, kao i od viktimizacije i drugih posljedica koje prijava diskriminacije moe

prouzroiti.

Upravo strah od viktimizacije, primjerice od gubitka posla ili dodatnog pogoranja radnih

uvjeta nakon to poslodavca prijave za diskriminaciju, pojedine nevladine organizacije istiu

kao determinirajui razlog za neprijavljivanje. Taj bi strah zasigurno bio manji kada bi rtve

diskriminacije znale da nakon to se odlue zatitu potraiti na sudu, postupak nee biti

dugotrajan te kada bi bilo manje neizvjesnosti oko toga kako e postupak zavriti. To bi

takoer djelovalo odvraajue i na poinitelja diskriminacije u namjeri da nastavi s

diskriminatornim postupanjem ili da ga ponovi u budunosti.

Iz podataka dobivenih od nevladinih organizacija, koji proizlaze iz njihovog svakodnevnog

rada s manjinskim skupinama, vidljivo je kako je neprijavljivanje diskriminacije u bliskoj vezi

sa siromatvom graana. Optereeni svakodnevnim razmiljanjem kako zadovoljiti

egzistencijalne potrebe graani nisu zainteresirani za prijavljivanje doivljene diskriminacije,

premda ona nerijetko dodatno utjee na pogoranje njihovih ivotnih uvjeta. Nedostatak

financijskih sredstava posebice ima utjecaja na nepokretanje sudskih postupaka. Takoer,

kada graani za zadovoljenje svojih egzistencijalnih potreba ovise o pomoi koju im

dodjeljuju institucije, malo je vjerojatno da e se prituiti na diskriminatorno postupanje koje

tom prilikom doive. Naalost, i prole godine najvei broj pritubi na diskriminaciju

upuenih pukoj pravobraniteljici ukazuje na diskriminaciju poinjenu od strane tijela

dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnih osoba s

javnim ovlastima. Edukacije o obvezi nediskriminatornog postupanja zasigurno mogu utjecati

na smanjenje ovog trenda, ali jedino ako budu dio obveznog obrazovanja i zaista upoznaju

polaznike sa znaenjem toga to diskriminacija kao zakonom zabranjeno postupanje zaista

jest.

Naposljetku, nedostatno prijavljivanje jasno ukazuje na potrebu informiranja i motiviranja

rtava diskriminacije da ju prijave nadlenim tijelima. Zbog toga kontinuirano provodimo


aktivnosti kako bismo informirali graane o tome to je diskriminacija, kako nam se mogu

obratiti ako smatraju da su ju doivjeli, pri tome pojanjavajui kako je nae postupanje za

njih besplatno. Tako smo sredinom 2014. uspostavili antidiskriminacijsku telefonsku liniju

namijenjenu prijavljivanju diskriminacije, na kojoj graani mogu dobiti informaciju o tome

to jest diskriminacija, kako puka pravobraniteljica moe postupati te kako da podnesu

pritubu. Oko 4.000 letaka o ovoj telefonskoj liniji s primjerima diskriminatornog postupanja

i naljepnica s telefonskim brojem distribuirali smo u urede dravne uprave u upanijama,

centre za socijalnu skrb, podrunice Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, domove za starije i

nemone, nevladine organizacije koje pruaju besplatnu pravnu pomo i vjerske zajednice te

regionalne antidiskriminacijske kontakt toke. Postojanje ovakve telefonske linije, uvjereni

smo, dodatno e potaknuti graane da nam se obraaju.

PREPORUKE:

1. Ministarstvu uprave, da sustavno educira dravne slubenike i slubenike u

lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi o zabrani diskriminacije i obvezi

nediskriminatornog postupanja;

2. Ministarstvu uprave, da Zakon o suzbijanju diskriminacije uvrsti meu pravne

izvore za polaganje Opeg dijela Dravnog strunog ispita;

3. Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, da provodi

aktivnosti kojima e informirati graane o zabrani diskriminacije te

mogunostima i mehanizmima zatite.


3. PODRUJE ZATITE LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJA

DISKRIMINACIJE

3.1. PRAVOSUE

3.1.1. Pritube pukoj pravobraniteljici

Prituba koju navodimo ilustrira najee primjedbe i razloge obraanja graana pukoj

pravobraniteljici u pogledu rada pravosua u 2014. godini.

Prituitelji u svojim obraanjima iznose ogorenje stanjem u pravosuu te navode kako su, u

konkretnim situacijama povodom kojih se prituuju, presude donesene nakon povrno

provedenog postupka i temeljem povrne ocjene dokaza, na nain i pod okolnostima koje ne

odraavaju ni potivanje zakonitosti, niti jamstva pravinog suenja. Upozoravaju na

voluntarizam i arbitrarnost u suenju, istiui da sve vie presuda nema potrebno

obrazloenje u pogledu ocjene izvedenih dokaza pa tako ni odredbi materijalnog prava koje

su primijenjene prilikom odluivanja o zahtjevima stranaka, dok se izjanjavanje o stavovima

stranaka o pravnoj osnovi spora, prijedlozima i prigovorima u presudama zanemaruje.

Zabrinjava da se takvi prigovori ne odnose samo na sudove nieg ranga, ve i na Vrhovni sud

RH. Zabiljeili smo sluaj u kojemu Vrhovni sud nije dopustio reviziju u radnome sporu, u

kojemu je trei puta odluivao u istoj pravnoj stvari u pogledu tubenog zahtjeva na

ivim u jednom naselju koje slovi kao jedno od vodeih u Gradu po stopi kriminaliteta.

Kad ste okrueni takvom sredinom lako se zateknete u nekakvoj neeljenoj situaciji koju ni

pod razno niste oekivali a koja zavri sudskim epilogom - naravno u kojem sam ja niti kriv

niti duan sankcioniran

Problem nastaje nakon te sudske odluke gdje se kao graanin vie ni u vlastitoj kui ne

osjeam sigurno i smatram da gospodin sudac nije dobro razmotrio sve stavke procesa koji

je vodio i nije donio ispravnu odluku, a mislim da se moglo puno kvalitetnije postupiti u

navedenom postupku, jer njegove svakodnevne odluke ogromno utjeu na ivote ljudi.

Ja bih bio najsretniji ovjek na svijetu da sam samo ja doivio takvo iskustvo u ovoj predivnoj

zemlji, al' iz svih dogaaja u zemlji, pratei medije to mi ne daje takvo saznanje niti ulijeva ni

zrno sigurnosti u mojoj budunosti.

Veliko HVALA svima koji budu u budunosti sprijeili ovakve dogaaje, ne traim da se meni

neto nadoknauje, samo elim da se ljudi u budue osjeaju sigurnije i da imaju vie

povjerenja u dravna tijela, jer to je meni drastino promijenilo ivot.


utvrenje da tuitelju nije prestao radni odnos te da ga je tuenik obvezan vratiti na rad.

Vrhovni je sud, odluujui trei puta, zakljuio da se ne radi o sporu u kojem bi revizija bila

uvijek doputena. Postupak u tom radnom sporu (koji je hitne naravi) vodio se 16 godina,

tijekom kojih je o pravnim lijekovima tri puta odluivao upanijski sud, tri puta Vrhovni sud i

dva puta Ustavni sud. upanijski sudovi su u tom predmetu tri puta donijeli potpuno razliite

odluke, kao i Vrhovni sud. Ovakvo postupanje sudova unosi pravnu nesigurnost, a kod

prituitelja izaziva revolt, osjeaj izigranosti i nepovjerenja u pravosue.

U ovoj izvjetajnoj godini puka je pravobraniteljica zaprimila ukupno 339 pritubi iz

podruja pravosua, a graani su se u najveem broju (191) prituivali upravo radi

nezadovoljstva sudskim odlukama. Pritube koje su iznoene u pogledu meritornog

rjeavanja najveim dijelom su motivirane nezadovoljstvom podnositelja nepovoljnim

ishodom sudskih postupaka (136), ali i drugim razlozima koji ukazuju na sve uestalije i

ozbiljnije zloupotrebe poloaja te korupciju u pravosuu (43). Takoer, ovdje valja pridodati

i pritube koje se odnose na nepravilno obavljanje poslova pravosudne uprave (12).

U odnosu na ranije godine, broj zaprimljenih pritubi zbog dugotrajnosti sudskih postupaka

je u padu, vjerojatno i zbog toga jer su graani koristili pravo na podnoenje zahtjeva za

zatitu prava na suenje u razumnom roku nadlenim sudovima. Puka pravobraniteljica je

traila oitovanja predsjednika sudova u sluajevima nepotrebnog odugovlaenja sudskih

postupaka, a predsjednici sudova su uglavnom u zakonskom roku dostavljali oitovanja.

Prema podatcima Uprave za organizaciju pravosua Ministarstva pravosua proizlazi, da je u

2014. godini ukupno zaprimljeno 1.035 novih predstavki graana na rad sudova to je

smanjenje u odnosu na 2013. godinu. Tijekom 2014. godine je u 88 predstavki utvrena

osnovanost podnesenih pritubi na odugovlaenje sudskog postupka odnosno na ponaanje

suca ili drugog djelatnika suda prema stranci. Pravo graana na suenje u razumnom roku je

bolje zatieno, to dokazuje pad broja pritubi iz tog podruja.

Pritube pukoj pravobraniteljici se odnose i na pojedine zemljinoknjine odjele, ukazujui

na nepravilnosti u radu, korupciju, sukob interesa zemljino-knjinih djelatnika ili sudaca.

Zabiljeen je porast zaprimljenih pritubi na rad dravnog odvjetnitva u odnosu na prolu

godinu. Prituitelji su nezadovoljni zbog nedovoljne zatite javnih i dravnih interesa te

iskazuju nepovjerenje prema Glavnom dravnom odvjetniku zbog nepokretanja kaznenih

postupaka povodom njihovih kaznenih prijava, a upuena nam je i zamolba u kojoj se traio

nadzor nad radom dravnog odvjetnitva, kao i poduzimanje kaznenog progona. Budui da je

dravno odvjetnitvo samostalno i neovisno pravosudno tijelo, njegov rad ne podlijee

nikakvom preispitivanju, a pritube su proslijeene su na ispitivanje Glavnom dravnom

odvjetniku ili MP.

Puka pravobraniteljica zaprimila je i pritube graana zbog plaanja visokih iznosa parninih

trokova dravnom odvjetnitvu, u kojima se ukazuje na injenicu da dravni odvjetnik, kada

zastupa dravu, ima pravo na nagradu po pravilima o odvjetnikoj tarifi Hrvatske odvjetnike


komore, koja je strukovna udruga odvjetnika, dok je dravno odvjetnitvo zakonski zastupnik

drave, a ne kvalificirani punomonik. Drava bi za zastupanje putem svojeg zastupnika

trebala donijeti posebnu tarifu kojom odreuje nain vrednovanja, obraunavanja i plaanja

usluga vlastitog zastupanja, koja bi trebala biti nia od odvjetnikih usluga, jer se dravno

odvjetnitvo financira iz dravnog prorauna.

U 2014. godini zaprimili smo svega tri pritube na rad i postupanje javnih biljenika. Pritube

na rad odvjetnika (16) vezane uz probleme s plaanjem odvjetnikog honorara te

nezadovoljstvo obavljenim zastupanjem, prosljeivali smo HOK-u. Meutim, zaprimili smo i

pritube na rad HOK-a radi odugovlaenja odluivanja disciplinskih tijela po prijavama te

neobavjetavanja podnositelja o ishodu disciplinskog postupka.

Pritube koje su se odnosile na rad MP, kao najvieg tijela nadlenog za obavljanje poslova

pravosudne uprave, uglavnom su se odnosile na neodgovaranje na predstavke, odnosno,

nezadovoljstvo odgovorima na predstavke te neprovoenje inspekcijskih nadzora koje su

graani predlagali.

3.1.2. Besplatna pravna pomo

Pored pisanih zahtjeva (15), puka pravobraniteljica zaprimila i velik broj (405) telefonskih i

osobnih upita i zamolbi za pruanjem pravnih savjeta i miljenja, kao i radi zastupanja te

omoguavanja koritenja besplatne pravne pomoi. To ukazuje ne samo na teko financijsko

stanje graana ve i na tekoe u ostvarenju pristupa pravosuu i nedostatke sustava

besplatne pravne pomoi koje u nedovoljnoj mjeri osigurava jednakost svih pred zakonom i

djelotvorno ostvarenje pravne zatite.

Besplatna pravna pomo trebala bi doprinijeti boljem ostvarivanju ljudskih prava u

svakodnevnom ivotu, a svrha joj je omoguiti osobama slabijeg socioekonomskog stanja

pristup pravosuu i javnopravnim tijelima potpunim ili djelominim osiguranjem plaanja

trokova, to se naroito odnosi na sekundarnu pravnu pomo. Pruanjem opih pravnih

informacija, pravnih savjeta i sastavljanjem podnesaka, to se osigurava primarnom pravnom

pomoi, trebalo bi doi i do bolje pravne informiranosti i osobne pravne zatite, a time i do

manjeg broja nepotrebnih postupaka te rastereenja sudova i upravnih tijela. U situaciji

visoke nezaposlenosti i neisplate plaa, niskih mirovina koje ne mogu pokriti osnovne ivotne

potrebe, ovrha i drugih oteavajuih ivotnih okolnosti, uinkovit sustav BPP-a iznimno je

vaan za pravnu sigurnost pojedinca, ali i funkcioniranje sustava na principu jednakosti svih

pred zakonom.

Novi Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi (NN 143/13), koji se primjenjuje od poetka 2014.

godine, debirokratizirao je sustav te proirio krug korisnika i prirodu pravnih stvari za koje se

pomo odobrava. Dodijeljena su vea ukupna financijska sredstva (4.200.000,00 kn u odnosu

na 1.800.000,00 kn u 2013. godini), no jo su uvijek nedostatna s obzirom na ekonomsku

situaciju u Hrvatskoj. Izdvojeno je tek 0,13 EUR po stanovniku, dok su drave lanice EU iz


prvoga kruga proirenja osigurale 0,76 eura po stanovniku. Takoer, i u 2014. godini znatno

je vie izdvojeno za sekundarnu nego za primarnu pravnu pomo (28,9% za primarnu pravnu

pomo), to je podatak koji bi svakako trebalo dobro analizirati te sredstva za primarnu

pravnu pomo poveati.

Sustav BPP-a mora biti stabilan i uinkovit kako bi odrao povjerenje graana kojima je takva

pomo potrebna, odnosno, kako bi im pruio pravnu sigurnost. Jednako tako, vano je i

povjerenje ovlatenih pruatelja koji su im tu pomo duni pruati. Prema popisu na web

stranici Ministarstva pravosua, etrdeset je registriranih udruga i dvije pravne klinike koje

pruaju primarnu pravnu pomo. Znaajnom dijelu njih pruanje primarne pravne pomoi

jedna je od osnovnih djelatnosti za koju su se po vlastitom izboru registrirale, sukladno

ZoBPP-u. Prema podatcima ovlatenih udruga, najea pravna pitanja tiu se statusnih

prava, socijalne pomoi, ovrha, mirovina, obiteljskih odnosa, stambenog zbrinjavanja i prava

vlasnitva, to govori o razliitosti i vanosti potreba zbog kojih im se graani obraaju.

Zabrinjavajui je podatak PGP-a Sisak, jedne od najaktivnijih ovlatenih udruga, kako tek

9,8% njihovih aktivnosti primarne pravne pomoi financira drava, dok 90,2% aktivnosti

financiraju strani donatori putem projekata, a slino je i kod drugih udruga. Pridodamo li

tome petomjeseno kanjenje raspisivanja natjeaja za financiranje projekata pruanja

primarne pravne pomoi, razvidno je koliko je uloga stranih donatora znaajna te koliko

postojei sustav treba ojaati. Oekivanja ovlatenih udruga i pravnih klinika u tom su smislu

s razlogom usmjerena prema dravi, jer ine dio njezinog zakonski ureenog sustava.

Stoga je nuno postii kontinuirano financiranje ovlatenih pruatelja primarne pravne

pomoi, ali i bolju dostupnost BPP-a kroz terenski rad u socioekonomski ugroenim

mjestima, ukljuujui i putem viegodinjeg programskog financiranja te bolju koordinaciju

Ministarstva pravosua s uredima dravne uprave, koji takoer pruaju primarnu pravnu

pomo.

Da su mogunosti i postojeeg sustava BPP-a vee od do sada koritenih primijetili smo u

sluaju katastrofalne poplave iz svibnja 2014. godine, za koju je donesen Program pravne

pomoi za saniranje posljedica katastrofe na podruju Vukovarsko-srijemske upanije

pogoenom poplavom (NN 84/14). Nakon katastrofe je zabiljeen vrlo mali broj zahtjeva

(sedam u Uredu za dravnu upravu Vukovarsko-srijemske upanije: Ispostava upanja, a niti

jedan za primarnu pravnu pomo6) u usporedbi sa znaajnim brojem pravno neinformiranih

osoba i nerijeenim imovinskopravnim predmetima o kojima je ovisila obnova i primanje

novane pomoi od Hrvatskog crvenog kria. MP nas je izvijestilo o samo jednom zahtjevu,

kao i Centar za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomo Vukovar, to potvruje da je bilo

potrebno uloiti vee napore kako bi graani bili upoznati s mogunou ostvarenja

besplatne pravne pomoi.

6 Zakljuno sa 3. listopada 2014.


PREPORUKE:

4. Vladi RH, da za zastupanje u postupcima u kojima je RH stranka, donese posebnu

tarifu kojom odreuje nain vrednovanja, obraunavanja i plaanja zastupanja;

5. Ministarstvu pravosua, da uini dostupnim informacije o besplatnoj pravnoj pomoi

radi osiguravanja jednakosti svih pred zakonom i ostvarenja pravne zatite i pristupa

sudu i drugim javnopravnim tijelima;

6. Ministarstvu pravosua, da povea ukupna izdvajanja za primarnu pravnu pomo;

7. Ministarstvu pravosua, da osigura kontinuitet i odrivost pruanja besplatne pravne

pomoi tijekom cijele godine, kroz viegodinje financiranje programa ovlatenih

pruatelja primarne pravne pomoi, a osobito terenskim radom u socioekonomski

ugroenim mjestima.

3.2. PRAVOSUDNI PREDMETI VEZANI UZ DISKRIMINACIJU

Sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije (u daljnjem tekstu: ZSD) sva su pravosudna tijela

duna voditi evidencije o sudskim predmetima vezanim uz diskriminaciju i osnovama

diskriminacije te ih dostavljati Ministarstvu pravosua, koje ih prosljeuje pukoj

pravobraniteljici. Budui da opinski i upanijski sudovi ne objavljuju sudsku praksu,

nemogue je sadrajno pratiti sve sudske odluke vezane uz diskriminaciju, a time niti

kvalitetu primjene ZSD-a. Puka pravobraniteljica raspolae jednim dijelom sudskih odluka

vezanih uz diskriminaciju, no takva sudska praksa nije kompletna budui da sudovi Uredu i

dalje ne dostavljaju sve relevantne odluke, dok neki dostavljaju i one za koje pogreno

smatraju da su povezane s diskriminacijom. Meutim, iz raspoloivih odluka mogue je

identificirati kritine toke u provedbi antidiskriminacijske pravne regulative te u ovom

Izvjeu po prvi put, uz statistike podatke, donosimo i sadrajnu analizu sudske prakse.

Sveukupno gledano, u est godina primjene ZSD-a i rada na osvjetavanju o pojavnim

oblicima diskriminacije, kontinuirano se poveava broj prekrajnih postupaka pokrenutih

temeljem odredbi ZSD-a i Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, u daljnjem tekstu:

ZRS), konstantno je mali broj kaznenih postupaka, a posljednju je godinu u opadanju i broj

graanskih predmeta. Razlozi tomu su i dalje aktualno neznanje graana o mogunostima

ostvarenja sudske zatite od diskriminacije, neprepoznavanje diskriminacije i kaznenih djela

vezanih uz diskriminaciju, strah od viktimizacije, imovinske prilike koje onemoguuju

snoenje trokova sudskog postupka, dugotrajnost sudskih postupaka te neizvjesnost ishoda.


Posljedino, u opadanju je i broj pravomono okonanih graanskih i kaznenih postupaka, no

broj pravomono okonanih prekrajnih postupaka konstantno je u porastu.

U 2014. godini, to je u skladu s ranijim godinama, najee diskriminacijske osnove na koje

se pozivaju tuitelji su nacionalno podrijetlo, rasa, etnika pripadnost ili boja koe te spol, pri

emu bi zastupljenost postupaka pokrenutih povodom etnike diskriminacije bila jo

uoljivija ukoliko bi se zbrajali podatci za osnovu rasa, etnika pripadnost ili boja koe te za

osnovu nacionalno podrijetlo. U odnosu na ranije godine, u 2014. godini se znatno poveao

broj postupaka radi diskriminacije temeljem drutvenog poloaja te branog ili obiteljskog

statusa.

0

50

100

150

200

250

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Prekrajnipostupci

Graanskipostupci

Kaznenipostupci

0

20

40

60

80

100

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Prekrajnipostupci

Graanskipostupci

Kaznenipostupci

Grafikon: Broj sudskih postupaka

vezanih uz diskriminaciju

od 2010.-2014. godine

Grafikon: Broj pravomonih sudskih

odluka u razdoblju 2010.-

2014. godina


Tablica: Broj svih sudskih postupaka voenih od 2010.-2014. godine po osnovama

diskriminacije

GODINA 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Rasa, etnika pripadnost ili boja koe 19 22 31 35 60 Spol 4 22 43 62 59 Spolna orijentacija 12 25 15 16 13 Jezik 0 0 0 0 0 Vjera 1 2 3 3 6 Politiko ili drugo uvjerenje 0 1 3 3 17 Nacionalno podrijetlo 7 23 39 44 70 Socijalno podrijetlo 0 1 0 0 0 Imovno stanje 5 6 4 5 3 lanstvo u sindikatu 0 6 11 5 18 Drutveni poloaj 2 3 3 3 39 Brani ili obiteljski status 2 3 3 3 36 Roenje 0 0 0 0 1 Dob 2 2 5 5 7 Obrazovanje 5 5 4 7 18 Zdravstveno stanje 2 3 2 8 11 Invaliditet 3 4 5 5 3 Genetsko naslijee 0 0 0 0 1 Rodni identitet 0 0 1 0 4 Izraavanje po svim osnovama 5 10 41 51 8

Ukupno 68 140 227 283 374

Graanski predmeti

Tijekom 2014. godine vodilo se ukupno 148 graanskih postupaka radi diskriminacije i to 117

prenijetih iz prethodnog razdoblja i 31 pokrenut u 2014. godini. Svega 15%, odnosno 22

predmeta je pravomono rijeeno u 2014. godini, od ega niti jedna presuda nije usvajajua,

u 13 predmeta je odbijen tubeni zahtjev, a 9 ih je rijeeno na drugi nain.

Usporedbom dostupne sudske prakse iz 2014. s ranijim godinama, uoeno je da su u

graanskim predmetima, izuzev radnih predmeta, tuitelji bolje upoznati sa zakonskim

pretpostavkama diskriminacije te tvrdnju o nejednakom postupanju sada ee veu uz neku

od diskriminacijskih osnova iz ZSD-a. Meutim, nema niti jedne tube radi neizravne

diskriminacije, to bi ipak pretpostavljalo bolje poznavanje antidiskriminacijskog prava. U

dokaznom postupku se i dalje nedovoljno primjenjuje institut prebacivanja tereta

dokazivanja na tuenika, to rezultira eim odbijajuim sudskim odlukama. Dakle, unato

boljoj educiranosti tuitelja i njihovih punomonika o osnovnim uvjetima utvrenja

diskriminacije, jo uvijek postoji potreba edukacije sudaca kojima se diskriminacijski

predmeti dodjeljuju u rad. S obzirom na oskudnu i neujednaenu nacionalnu sudsku praksu,

nuna je aktivnija primjena europskog antidiskriminacijskog prava, posebice sada pravno

obvezujueg prava EU.


Sukladno podatcima Ministarstva pravosua u 2014. godini nije podnesena niti jedna

udruna tuba to moe ukazivati na pad interesa udruga i drugih organizacija koje su ranijih

godina pokretale ove vrste postupaka, a uglavnom poznaju relevantnu zakonsku regulativu i

kriterije za utvrivanje diskriminacije. Veim brojem uspjenih udrunih tubi olakalo bi se

pojedinanim rtvama diskriminacije ostvarenje prava na naknadu neimovinske tete u

postupcima koji ju slijede. Iako su financijsko rastereenje tuitelja i skraenje dokaznog

postupka po pojedinanim tubama bitni ciljevi udrunih tubi, ova pravna mogunosti je

ostala neiskoritena i to primarno zbog malog broja ove vrste tubi. Do sada je

najzastupljenija diskriminacijska osnova u udrunim tubama bila spolna orijentacija.

Broj udrunih tubi zasigurno je uvjetovan i injenicom to su iste do sada u pravilu odbijane

od strane upanijskih sudova, dok ih je tek dio usvojen u albenom postupku, od strane

Vrhovnog suda RH. Ovakva statistika djeluje odvraajue prema aktivno legitimiranim

tuiteljima. Vrhovni sud je u preinaenim presudama pojasnio odreene kriterije utvrivanja

diskriminacije, nastojei olakati rtvama ostvarenje njihovih prava. Meutim, unato

zauzetom stajalitu da nije bitan subjektivan stav poinitelja prema rtvi, ve objektivan

uinak takvog postupanja, u 2014. godini se i dalje cijeni namjera poinitelja i njegovih

uvjerenja te se zanemaruju posljedice takvog postupanja na rtve diskriminacije.

Dugotrajnost postupka je naroiti problem udrunim tuiteljima. Naime, usvajajuom

presudom eli se poslati poruka drutvu da postupanje tuenika nije ispravno i da se ne smije

ponavljati. Ukoliko se takva poruka alje sa znatnijim vremenskim odmakom, gubi se njezin

uinak, kao i svrha sudskog postupka. Sukladno podatcima Ministarstva pravosua, veina

graanskih diskriminacijskih postupaka traje preko 12 mjeseci, to je predugo.

Radni predmeti

Meu graanskim predmetima veliki je broj radnih predmeta, koji imaju svoje specifinosti u

odnosu na ostale graanske predmete pa se isti u ovome Izvjeu posebno prikazuju. Znatan

broj tuitelja i dalje ne poznaje zakonske pretpostavke za utvrenje diskriminacije te se u

dijelu tubenih zahtjeva uope ne navodi ili se navodi pogrena ili nepostojea

diskriminacijska osnova.

I dalje je prisutno nerazlikovanje mobinga i diskriminacije, to rezultira pogreno

postavljenim tubenim zahtjevima i odbijajuim presudama. Tubenim zahtjevima najee

se trai utvrenje diskriminacije i naknada neimovinske tete radi povrede dostojanstva

radnika, no dosueni iznosi tete ne djeluju preventivno prema tuenicima, tj. oslodavcima

kojima ne predstavljaju osjetan financijski teret pa tako niti uinkovitu i odvraajuu

sankciju.

Tuiteljima je i dalje problematino dokazati uznemiravanje na radnom mjestu, jer su

najee jedini svjedoci nezakonitog postupanja drugi radnici tuenika, koji se boje iskazivati

na sudu. Razlog njihovog straha u velikoj je mjeri bojazan da e im poslodavac raskinuti

ugovor o radu ukoliko svjedoe u korist tuitelja. Stoga se tubeni zahtjevi esto odbijaju


zbog nedostataka dokaza o uznemiravanju ili nejednakom postupanju tuenika prema

tuitelju.

Sudovi dodatno oteavaju poziciju tuitelja nekonzistentnom primjenom instituta

prebacivanja tereta dokaza na tuenika, ustrajanjem na komparatoru te uvjetovanjem

diskriminacije njezinim vremenskim kontinuitetom ili ponavljanjem, to sve dodatno

odugovlai postupak. Kod procjene je li postupanje poslodavca dovelo do uznemiravanja i

povrede dostojanstva tuitelja, primjenjuju se nejednaki kriteriji, pa se ponekad primjenjuje

kriterij emotivne tolerancije prosjenog ovjeka, a ponekad konkretnog tuitelja, to

doprinosi neujednaenoj sudskoj praksi.

Kazneni predmeti

Prema podatcima Ministarstva pravosua u 2014. godini voeno je 19 kaznenih postupaka

povezanih s diskriminacijom, od kojih je 16 prenijeto iz ranijih godina, tri su postupka

pokrenuta tijekom 2014. godine, a samo jedan je pravomono rijeen.

Iako je ve dvije godine na snazi novi Kazneni zakon (NN 125/11, u daljnjem tekstu: KZ), koji

regulira kaznena djela muenja i drugog okrutnog neljudskog ili poniavajueg postupanja ili

kanjavanja, povrede ravnopravnosti graana, povrede slobode izraavanja nacionalne

pripadnosti, spolnog uznemiravanja te javnog poticanja na nasilje i mrnju, u 2014. godini

pokrenut je svega jedan postupak radi nekog od navedenih kaznenih djela, i to radi javnog

poticanja na nasilje i mrnju. Uzrok tome zasigurno nije izostanak kaznenih djela povezanih s

diskriminacijom, ve njihovo jo uvijek nedovoljno poznavanje, neprijavljivanje te

neprocesuiranje poinitelja.

U 2014., kao i u ranijim godinama, meu prekrajnim postupcima pokrenutim temeljem ZSD-

a i ZRS-a nalazimo i djela iji injenini opis odgovara nekom od navedenih kaznenih djela.

Unato tome, poinitelje se prekrajno, umjesto kazneno procesuiralo. Ovakvo postupanje

ukazuje na potrebu daljnje edukacije policijskih slubenika o pojavnim oblicima

diskriminacije, s obzirom da upravo nadlene policijske postaje najee podnose optune

prijedloge. Jedino pravovremenim prepoznavanjem elemenata kaznenog djela povezanog s

diskriminacijom mogue je okrivljenika kazneno procesuirati, adekvatno sankcionirati i

poslati poruku drugim potencijalnim poiniteljima da se takvo postupanje ne tolerira.

Prekrajni predmeti

U 2014. godini voeno je ukupno 207 prekrajnih postupaka povezanih s diskriminacijom, od

kojih je 137 pokrenuto u 2014. godini, dok je 70 predmeta prenijeto iz prethodnih godina.

Pravomono su okonana 94 postupka, od ega 71 osuujuim presudama, dok ih je 113

ostalo nerijeeno.

S obzirom da je meu sudskim predmetima povezanih s diskriminacijom najvei broj upravo

prekrajnih, u ovome podruju najvie je razilaenja u postupanju sudova, a poveavanje


prekrajnih postupaka ukazuje da dosadanje sankcije ne djeluju preventivno prema

okrivljenicima, kako novim, tako niti ponavljajuim.

Prema podatcima Ministarstva pravosua, 106 postupaka je pokrenuto radi uznemiravanja

(l. 25. ZSD-a), jedan radi spolnog uznemiravanja (l. 26. ZSD-a) te 109 postupaka po drugim

propisima, ija specifikacija nije razvidna iz dostavljenih podataka. Meutim, temeljem

sudskih odluka dostavljenih pukoj pravobraniteljici, utvreno je da se prekrajni postupci

takoer pokreu radi prekraja iz ZRS-a, Zakona o sprjeavanju nereda na portskim

natjecanjima, Zakona o prekrajima protiv javnog reda i mira te Zakona o zatiti od nasilja u

obitelji. Prekrajne postupke najee iniciraju policijske postaje te je utvren aktivniji

angaman pojedinih policijskih postaja, a time i prekrajnih sudova na njihovom podruju.

Vrsta prekraja esto je povezana s dobi poinitelja, mjestom njegova prebivalita, odnosno

mjestom poinjenja, socijalnim prilikama poinitelja i rtve te drutvenim dogaajima

aktualnim u trenutku poinjenja prekraja. Tako su kod mlaih okrivljenika, uglavnom iz

veih gradova, ei prekraji poinjeni putem drutvenih mrea na kojima vrijeaju

pripadnike odreenih drutvenih skupina, primjerice policijske slubenike ili osobe

istospolne orijentacije. Vei broj prekraja prema LGBT osobama poinjen je neposredno

prije odravanja Povorke ponosa u Splitu, kada se o toj tematici vie raspravljalo putem

drutvenih mrea.

U sredinama s manjim brojem stanovnika vei je broj prekraja uznemiravanjem po osnovi

nacionalne pripadnosti, ponajvie prema pripadnicima srpske i romske nacionalne manjine,

koji se vode pred manjim prekrajnim sudovima, primjerice u Delnicama, Velikoj Gorici i

akovu. Razlog ovome jest meusobno bolje poznavanje osobnih i obiteljskih prilika lanova

manje zajednice, ukljuujui i njihovo nacionalno podrijetlo ili vjersku pripadnost. Uglavnom

je rije o poiniteljima slabijeg imovinskog stanja, najee nezaposlenima i u vrijeme

poinjenja pod utjecajem alkohola. Dio ovih prekraja poinjen je meu susjedima ili

lanovima obitelji, pri emu postupanje poinitelja nije uvjetovano nekom od

diskriminacijskih osnova, ve privatnim odnosom njega i rtve, ali se diskriminacijska osnova

koristi kao instrument vrijeanja. Ovi prekraji nisu niti povezani s diskriminacijom, iako ih se

kao takve identificira od strane policijskih slubenika i prekrajnog suda.

Prekrajni sudovi vrlo esto primjenjuju institut ublaavanja kazne. ZSD-om su utvrene

novane kazne u rasponu od 5.000,00 do 30.000,00 kn, dok se u prekrajnim odlukama

najee izriu novane kazne od nekoliko stotina do 3.000,00 kn. Pritom, novana kazna se

umanjuje za 1/3 dosuenog iznosa ukoliko ju okrivljenik plati u dodijeljenom roku, a zbog

loeg imovinskog stanja poinitelji su gotovo redovito osloboeni trokova prekrajnog

postupka. Ublaavanja kazne uglavnom se obrazlau ostvarenjem svrhe kanjavanja i s

umanjenom novanom kaznom te olakotnim okolnostima kao to su imovinsko stanje

okrivljenika, njegovo dranje tijekom prekrajnog postupka, ranije nekanjavanje (za tu vrstu

prekraja), kajanje, obeanje da nee ponoviti prekraj, a sve neovisno o teini, okolnostima i

posljedicama poinjenog prekraja. Kao olakotna okolnost ponekad se navodi i izostanak


tete od poinjenog prekraja, pri tome zanemarujui neimovinsku tetu, odnosno povredu

dostojanstva i pretrpljeni strah rtve. Prekraj se ne stavlja u kontekst konkretne situacije i

nedostaje individualizirani pristup poinitelju i rtvi, kako bi izreena sankcija ostvarila svoju

svrhu u odnosu na konkretnog poinitelja, ali i ostale potencijalne poinitelje.

Naroito zabrinjava to se institut ublaavanja novane kazne ponekad primjenjuje i na

okrivljenike koji su ve prekrajno kanjavani te u sluajevima kada je in diskriminacije

dostupan veem broju ljudi (putem drutvenih stranica, na javnome skupu), kada postoji vei

broj rtava i kada su one osobito ranjive.

Iz dosadanje sudske prakse proizlazi da je fokus kriterija za odmjeravanje kazne stavljen

iskljuivo na poinitelja, zanemarujui rtvu i posljedice koje ona trpi pa ak zanemarujui i

nain ili intenzitet prekraja. Ovakvim presuivanjem umanjuje se preventivni uinak

antidiskriminacijskih propisa te institut ublaavanja kazne postaje pravilo, a ne izuzetak. Iako

imovinske prilike mogu biti jedan od kriterija prilikom odmjeravanja kazne, ne smiju biti

primarni kriterij budui takve presude nee imati preventivni uinak za budue prekraje, to

se ve pokazalo kod ponavljanja istovrsnih prekraja od strane istih poinitelja. Takoer, iz

raspoloivih odluka razvidno je da sudovi vrlo rijetko izriu zatitne mjere, koje su propisane

u cilju pomoi poinitelju i rtvi te sprjeavanja ponavljanja prekraja.

Upravnosudski predmeti

Nastavno na praksu od ranijih godina, upravni sudovi, ukljuujui i Visoki upravni sud,

navode kako nemaju predmete vezane uz diskriminaciju. Jedino Upravni sud u Rijeci

dostavlja presude iz postupaka u kojima se stranke pozivaju na neki od oblika diskriminacije,

kao osnov pobijanja upravnog akta. Pritom, svoje postupanje ograniava na procjenu

zakonitosti postupanja upravnog tijela te ne utvruje diskriminaciju primjenom ZSD-a.

Upravni sudovi nisu skloni niti zastati u postupanju i traiti od Ustavnog suda RH ocjenu

ustavnosti pojedinih zakonskih odredbi radi, primjerice, utvrivanja mogue neizravne

diskriminacije temeljem nacionalne pripadnosti u postupcima ostvarivanja prava na obnovu i

opremanje u ratu oteenog stambenog objekta.

Na taj nain, upravni sudovi preputaju opinskim graanskim i radnim sudovima da se bave

utvrivanjem diskriminacije temeljem ZSD-a, koje moe dovesti do iniciranja novih sudskih

postupaka te put rtava diskriminacije do njihove sudske zatite postaje jo dui i

neuinkovitiji.

Zakljuno, iz analize sudske prakse vezane uz diskriminaciju i statistikih podataka za 2014.

godinu, razvidno je da se na sudovima, izuzev prekrajnima, vie predmeta zaprimi tijekom

godine nego to ih se pravomono okona. Statistiki podatci o vrstama odluka kojima su

pravomono okonani, govore o potpunom neuspjehu tuitelja u graanskim i kaznenim

postupcima, u kojima nije usvojen niti jedan tubeni zahtjev, odnosno nije donijeta niti jedna

osuujua presuda.


Grafikon: Odnos broja sudskih postupaka vezanih uz diskriminaciju prenijetih iz prethodnog

razdoblja, zaprimljenih tijekom 2014. godine, pravomono rijeenih tijekom

godine te prenijetih u 2015. godinu

Grafikon: Prikaz uspjenosti tuitelja u sudskim postupcima vezanih uz diskriminaciju u 2014.

godini

Poznavanje antidiskriminacijske regulative je bolje, ali ne u svim vrstama predmeta i ne od

strane svih sudionika postupka. Kako bi rtve diskriminacije to efikasnije ishodile zatitu

svojih prava pred sudom te kako bi poinitelji prekrajnih i kaznenih djela povezanih s

diskriminacijom bili uinkovito sankcionirani, nuno je nastaviti s provoenjem mjera

edukacije svih sudionika pravosudnog sustava.

PREPORUKE:

8. Pravosudnoj akademiji, da u redovnom programu obrazovanja za pravosudne

dunosnike osigura redovito odravanje radionica iskljuivo posveenih

antidiskriminacijskom zakonodavstvu;

70

117

16

137

31 3

71

22 1

113 126

18 0

20

40

60

80

100

120

140

160

Prekrajni postupci Graanski postupci Kazneni postupci

Prenijeto iz prethodnog razdoblja

Zaprimljeno tijekom 2014. godine

Pravomono rijeeno tijekom2014. godine

Prenijeto u 2015. godinu

71

9

14

Prekrajni predmeti

osuujua presuda - 71

oslobaajua presuda - 9

rijeeno na drugi nain - 14

0

13

9

Graanski predmeti

usvojen tubeni zahtjev - 0

odbijen tubeni zahtjev - 13


1

Kazneni predmeti

osuujua presuda - 0

oslobaajua presuda - 0



9. Pravosudnoj akademiji, da u okviru cjeloivotnog obrazovanja za pravosudne

dunosnike osigura redovito odravanje radionica o Europskoj i nacionalnoj

antidiskriminacijskoj sudskoj praksi;

10. Hrvatskoj odvjetnikoj komori, da odvjetnicima osigura edukacije o primjeni hrvatskog

i europskog antidiskriminacijskog prava;

11. Uredu za udruge i Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, da

potiu rad udruga s ekspertizom i kapacitetom za pokretanje udrunih

diskriminacijskih tubi.

3.3. PRAVA NACIONALNIH MANJINA

Prava i slobode pripadnika nacionalnih manjina jame se Ustavom RH, a obveza njihove

zatite proizlazi i iz Okvirne konvencije za zatitu nacionalnih manjina Vijea Europe (NN

MU 14/97), koja je u RH na snazi od 1998. godine, dok je osnovni propis koji ureuje poloaj

i prava pripadnika nacionalnih manjina Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN

155/02, 47/10, 80/10, 93/11, u daljnjem tekstu: UZPNM), donesen 2002. godine.

U ovom poglavlju navodimo potekoe pri ostvarivanju pojedinih prava nacionalnih manjina

koja su garantirana UZPNM, a u poglavlju o etnikoj diskriminaciji obrauju se situacije u

kojima se pripadnike nacionalnih manjina stavlja u nepovoljniji poloaj u odnosu na druge

osobe u razliitim podrujima ivota.

S ciljem poboljanja provedbe UZPNM, Vlada RH je u travnju 2011. godine donijela Akcijski

plan za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za razdoblje od 2011.-

2013. godine (u daljnjem tekstu APPUZPMN). Prema posljednjem dostupnom Izvjeu o

provedbi APPUZPMN, objavljenom u srpnju 2014. godine, u veini podruja dolo je do

daljnjeg pozitivnog pomaka. Od ukupno 88 mjera provedeno je 77, odnosno 87,5 %. No u

pojedinim podrujima, primjerice slubene i javne uporabe jezika i pisma nacionalnih

manjina, zastupljenosti/zapoljavanja pripadnika nacionalnih manjina u tijelima dravne

uprave, upravnim tijelima jedinica samouprave i pravosuu te pristupu sredstvima javnog

priopavanja, pojavljivale su se potekoe ili provoenje mjera nije rezultiralo eljenim

uincima.

Ravnopravna slubena uporaba jezika i pisma pripadnika nacionalnih manjina

Nakon to je 2013. i prvu polovinu 2014. godine obiljeila inicijativa grupe graana

okupljenih u Stoer za obranu hrvatskog Vukovara, nastala nakon postavljanja latinino-

irilinih ploa na zgradama javnih institucija u Vukovaru, za raspisivanjem referenduma

kojim bi se poveao prag za ostvarivanje prava na ravnopravnu slubenu uporabu jezika i

pisma manjina u pojedinom lokalnom podruju, sa dosadanje jedne treine na jednu

polovinu sveukupnog stanovnitva, puka pravobraniteljica je u veljai 2014. godine uputila

pismo Predsjedniku Hrvatskoga sabora u kojemu je istaknula kako bi odravanje


referenduma i izmjena UZPNM predstavljala nedopustivo smanjenje prava pripadnika

nacionalnih manjina, budui da je i Savjetodavni odbor Okvirne konvencije za zatitu

nacionalnih manjina upozorio kako prag za ostvarivanje prava na ravnopravnu uporabu

jezika i pisma nacionalnih manjina ne smije biti postavljen tako da pripadnici manjina moraju

initi polovicu sveukupnog stanovnitva kako bi ostvarivali ovo pravo, odnosno, da je tako

postavljen prag izravna povreda Okvirne konvencije. Pri tome, bilo je vano odgovoriti na

legitimna oekivanja graana koji su traili raspisivanje referenduma te smo Hrvatskom

saboru preporuili da Ustavnom sudu podnese zahtjev za utvrivanje je li sadraj

referendumskog pitanja u skladu s Ustavom, to je Hrvatski sabor i uinio.

Ustavni sud je u kolovozu 2014. godine Odlukom U-VIIR-4640/2014 predloeno

referendumsko pitanje ocijenio neustavnim i nije dopustio raspisivanje referenduma,

ocijenivi kako ono nema jasnu i racionalnu osnovu i objektivno opravdanje. Nadalje,

obvezao je Gradsko vijee Vukovara da u roku od godine dana propie i uredi, za cijelo

podruje Grada odnosno za dio ili dijelove, individualna prava pripadnika nacionalnih

manjina na slubenu uporabu svoga jezika i pisma, da pri tome odabere prava koja

odgovaraju okolnostima u Vukovaru, uvaavajui potrebe veinskog hrvatskog naroda koje

proizlaze iz posljedica velikosrpske agresije, kao i potrebu pravednog i pravilnog tretmana

srpske nacionalne manjine u Vukovaru. Vladu RH je obvezao da u roku od godine dana uputi

u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih

manjina u Republici Hrvatskoj (NN 51/00 i 56/00, u daljnjem tekstu: ZUJPNM), kojima e se

urediti mehanizam za sluajeve kada tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze iz

spomenutog zakona ili ga opstruiraju. Pored toga, Ustavni je sud na podruju Grada

Vukovara do donoenja naloenih izmjena i dopuna izuzeo iz provedbe ZUJPNM, ukoliko ga

je potrebno provoditi uporabom prisilnih mjera. Odluka Ustavnog suda ostavila je prostor

razliitim tumaenjima te je doprinijela odravanju postojeih drutvenih podjela, a tijelima

lokalne vlasti i Vladi RH tek predstoji smiriti narasle tenzije i ispuniti zadatke koje je naloio

Ustavni sud.

Vezano uz dvojezinost, Dravno izborno povjerenstvo u lipnju 2014. godine odbilo je zahtjev

Srpskog demokratskog foruma da se izborni materijali za prijevremene izbore za lanove

gradskog vijea, gradonaelnika i njegovih zamjenika u Gradu Vukovaru osiguraju i na

srpskom jeziku i irilinom pismu. DIP je, razmatrajui zahtjev SDF-a, primijenio ve

postojeu izbornu ustavnosudsku praksu, prema kojoj se pod obvezu izdavanja

dvojezinih/viejezinih isprava i tiskanja takvih obrazaca u jedinicama samouprave,

propisanu ZUJPNM-om, ne mogu podvesti i glasaki listii.

Iako su prema popisu stanovnitva iz 2011. godine te sukladno UZPNM i ZUJPNM, 27 jedinica

lokalne samouprave7 svojim statutima bile dune urediti ostvarivanje prava na ravnopravnu

slubenu uporabu jezika i pisma nacionalne manjine, jer pripadnici odreene nacionalne

7 U 23 jedinice lokalne samouprave najmanje 1/3 stanovnitva ine pripadnici srpske, a u po jednoj jedinici

pripadnici eke, maarske, slovake i talijanske nacionalne manjine.


manjine ine minimalno 1/3 njihova stanovnitva, prema podatcima Ministarstva uprave

samo ih je 10 to u potpunosti i uinilo, detaljno uredivi ostvarivanje prava, odnosno izriito

propisavi svako pojedino pravo ije je ostvarivanje zajameno ZUJPNM. U statutima 12

jedinica sadrana je samo opa odredba o pravu na ravnopravnu slubenu uporabu jezika i

pisma nacionalne manjine, dok pet jedinica lokalne samouprave svojim statutima uope nije

uredilo ostvarivanje ovih prava.

Statistiki podatci o postupcima voenim na manjinskom jeziku pred upravnim tijelima

lokalnih jedinica te pred tijelima dravne uprave prvog stupnja i pravnim osobama koje imaju

javne ovlasti ne postoje, jer jedinstveni i odgovarajui e-sustav za praenje i auriranje

podataka te za izvjetavanje o slubenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u

postupcima pred navedenim tijelima jo uvijek nije uspostavljen.

Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u tijelima dravne uprave, pravosudnim

tijelima te tijelima uprave jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave

U pogledu zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina meu zaposlenima u tijelima

dravne uprave nije postignut eljeni cilj od njihove 5,5% zastupljenosti u ukupnom broju

zaposlenih. Vlada je, u skladu s APPUZPNM, krajem 2011. donijela Plan prijama pripadnika

nacionalnih manjina u dravnu slubu u tijela dravne uprave za razdoblje od 2011. do 2014.

(NN 65/11, u daljnjem tekstu: PPPNM) te kratkorone (godinje) planove prijama, no prema

podatcima Ministarstva uprave postotak zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina 31.

prosinca 2014. godine iznosio je tek 3,65%.

Iako postoji trend blagog porasta udjela pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom broju

zaposlenih u dravnoj upravi, iz podataka koje je Ministarstvo uprave posljednjih godina

dostavljalo pukoj pravobraniteljici, a koji su prikazani u tablici koja slijedi, vidljivo je da

zadani cilj nije realiziran. S obzirom da je Vlada RH krajem 2014. godine donijela (novu)

Odluku o zabrani novog zapoljavanja, kojom je zamijenila slinu Odluku iz 2009. godine, a

koja je openito utjecala na manji broj zapoljavanja (pa tako i pripadnika nacionalnih

manjina), nije za oekivati da e zadani cilj uskoro biti ostvaren.

Na nedostatke PPPNM opetovano ukazuje i Savjet za nacionalne manjine, istiui kako je

razlogom nepostizanja eljenog udjela pripadnika nacionalnih manjina i injenica da se

PPPNM ne odnosi na nova, ve samo na upranjena radna mjesta, i to samo ako nije mogua

preraspodjela poslova izmeu postojeih slubenika. Pri tome se zapoljavanje provodilo uz

primjenu klauzule dva otila za jednog novozaposlenog. Pored toga, njime je bilo propisano

da e se popunjavanje radnih mjesta provoditi postupno od 2011. do 2014. godine sukladno

financijskim mogunostima, iz ega proizlazi da utvrivanje planova ne znai da e se

planirana radna mjesta stvarno i popuniti.


Tablica: Podatci Ministarstva uprave o zaposlenima u tijelima dravne uprave

Godina Ukupan broj zaposlenih u tijelima dravne uprave

Broj zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina

Postotak zaposlenih pripadnika nacionalnih

manjina

2010. 51.559 n/a n/a

2011. 51.645 1.754 3,39

2012. 51.362 1.728 3,36

2013. 52.385 1.832 3,49

2014. 49.400 1.804 3,65

Tablica: Usporedni prikaz postotnog udjela pripadnika (najbrojnijih) nacionalnih manjina s

njihovim udjelom meu zaposlenima u dravnoj upravi

Ukupno

pripadnika manjina

Srbi

Bonjaci

Talijani

Albanci

Romi

Maari

Slovenci

esi

% u ukupnom

stanovnitvu

7,67

4,36

0,73

0,42

0,41

0,40

0,33

0,25

0,22

% u dravnoj upravi

3,65

2,29

0,23

0,15

0,05

0,01

0,24

0,08

0,19

Iako nam do zakljuenja ovoga izvjea nisu dostavljeni podatci o zaposlenima u

pravosudnim tijelima te upravnim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave u 2014.

godini, podatci s kraja 2013. godine takoer ukazuju na podzastupljenost pripadnika

nacionalnih manjina meu zaposlenima u navedenim tijelima.8

Kao i 2013. godine, Ured puke pravobraniteljice i Savjet za nacionalne manjine tijekom

izvjetajne godine zaprimali su pritube koje su se odnosile na neostvarivanje prava

prednosti pri zapoljavanju, koje pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pred ostalim

kandidatima u skladu sa l. 22. UZPNM. Iz pritubi je razvidno da korisnicima prava i dalje

nije poznato da se na pravo prednosti pri zapoljavanju trebaju pozvati ve u prijavi na

natjeaj, a ne, to najee ine, tek u albi nakon to nisu dobili posao. Stoga proizlazi da je

8 U upravnim tijelima jedinica samouprave bilo je zaposleno 4,27% pripadnika nacionalnih manjina. U dravnim

odvjetnitvima 4,5% dunosnika bili su pripadnici nacionalnih manjina, kao i 3,98% slubenika, namjetenika i

vjebenika. U sudovima je meu dunosnicima bilo 3,3% pripadnika nacionalnih manjina, a meu slubenicima,

namjetenicima i vjebenicima 3,45%.


potrebno uiniti dodatne napore kako bi se pripadnike nacionalnih manjina uinkovito

Documents

Izvješće pučke pravobraniteljice za 2014. godinu.pdf