Izvoz Kongresni turizam Investicijski vodič Mobilno ...€¦ · Kongresni turizam Investicijski vodič Mobilno poslovanje Transport i logistika prvi besplatni poslovni časopis -

tema brojaIzvoz

posebni prilozi

intervjuIvana Kolar

Kongresni turizamInvesticijski vodičMobilno poslovanjeTransport i logistika

prvi besplatni poslovni časopis - primorska hrvatska broj 19, godina IV, veljača 2012.

ISSN

184

7-16

5X

32 BIZdirekt � veljača 2012. www.mirakul.hr

Sadržaj13 tema broja: Izvoz

Hrvatskim izvoznicima ulaskom u Europsku uniju otvara se tržište od pola milijarde ljudi koje mogu iskoristiti nakon što prestane članstvo u regionalnoj organizaciji CEFTA. Poduzet-nici trebaju iskorištavati sve mogućnosti koje pružaju europski pretpristupni fondovi kako bi bili konkurentniji na EU tržištu.

27 Investicijski vodič

53 Mobilno poslovanje 61 Transport i logistika

34 Kongresni turizam

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Ivana Kolar, direktorica Termi Tuhelj

Upravljanje kvalitetom- Standardizacijom do konkurentnosti u okvirima EU

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju - Lihtenštajn

Zdravlje i medicina - Ostati zdravi – misija koja nije nemoguća

Energija i zaštita okoliša - Projekti obnovljivih izvora energije – novi

poduzetnički trend

Poljoprivreda- U očekivanju poljoprivredne strategije i strogo defini-

rane agrarne politike

Uređenje interijera - Dobro uređen ured – dodatni plus u poslovnim pre-

govorima

Upravljanje ljudskim potencijalima - Kvalitetnim upravljanjem ljudskim resursima prema

smanjenju nezaposlenosti

Poslovni kalendar

50

58

68

72

81

5

6

8

19

24

47


Ne daj, Bože, nikome ovako… krv si mi popila… što si mi to učinila… Neki pjevaju tako svojim ljubavima, a poduzetnici Vladi. Prošloj, ovoj… A kako stoje stva-ri, i nekoj budućoj. Najnovija Vlada obećala je pružiti maksimalnu podršku realnom gospodarstvu, ali kad se sve zbroji i oduzme, opet je realno gospodarstvo najviše „popušilo“. Bez lažnih finjaka od izraza, „ski-damo rukavice“. Ajmo redom. S većim PDV-om su popušili svi. S većom osnovicom nisu popušili samo najsiromašniji. S manjim poticajima i proračunima većine ministarstava najviše je popušilo realno go-spodarstvo (i oni koji su mažnjavali lovu na prekovre-mene i politička uhljebljivanja, ali njih, u pravilu, ne možemo žaliti, osim iznimaka koje su popušile zbog ovih prvih). Nepriznavanjem troškova osobnih vozila opet su popušili, naravno, poduzetnici, koji još od prije nisu mogli kupiti čak niti jedno odijelo za direktora. No krajnja nebuloza je obračun dodatnog poreza na svu neisplaćenu dobit od 2000. nadalje. Dakle, kazni poduzetničku gamad koja je ostavljala krvavo zarađena sredstva u tvrtki, kako bi ulagali u njenu stabilnost (bez kamata ili bilo kakvih nadoknada za jedno tako plemenito djelo), a nagradi one koji „nisu ničije buda-le“ i koji su davnih dana isisali sve što se isisati može. Također, proglasi budalama sve idiote koji na vrijeme podmiruju obveze državi, a nagradi one koji „nisu blesavi“ da državi nešto plaćaju. Jedva čekam suvislo objašnjenje ovog monstruoznog poteza, jer ga još ni-sam pronašao. Brutalno urednički i pomalo prostački, ali to je naše okruženje, pa ga treba tako i nazvati, dok se stvari ne promijene nabolje. Dalje neću komentirati, nekim stvarima treba dati i vremena, pa ćemo vidjeti.

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fijačko, Janoš Giber, Simona Goldstein, Bruno Jurić, Siniša Košutić,

Igor Kovačević, Danijela Kuna, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Daniela Maršalek, mr.sc. Elvi-

ra Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Damir Podhorski, Ivana Sučić, Dario Šafarić, Lovorka Šimić-

Bošnjak, Helena Štimac, Marko Štimac, Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac, Anita Zelić

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medić, dr.med.spec. Dragan Terzić

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafički urednik Ivan Bašić

Zamjenici grafičkog urednika Darija Lalić, Antun Debak

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

Mi poduzetnici smo ključ izlaska iz krize, pri tome mi-slim, naravno, na kvalitetne i dobronamjerne, i dok to vladajući ne shvate, „ne bu bolje“.

Sukladno tome, našu Temu broja posvetili smo izvozu, kao iznimno logičnom rješenju dobrog dije-la gospodarskih problema koje jednostavno bode u oči sve osim – vladajućih, koji su i u ovom sastavu slijepi. A izvoznici, pogotovo iz IT sektora, obaraju rekorde, rastu po troznamenkastim godišnjim stopa-ma, zapošljavaju sve koji znaju spojiti „IF… THEN“, pa dobro, što još trebaju napraviti da ih se primijeti? Izaći na ulice i razbijati tipkovnice po cesti? Nedavno je pokrenut Klub izvoznika, hvale vrijedna inicijativa poslovnog časopisa Lider, nadamo se da će to pomoći u malo većoj medijskoj prepoznatljivosti izvoznika i boljoj artikulaciji problema s kojima se suočavaju (samo da mi ne spominju više devalvaciju kao rješenje svih njihovih problema, jer su se time i zakopali u očima vladajućih, a i dobrog dijela ostalih gospo-darstvenika).

Za kraj vam mogu poželjeti i malo sreće, jer možda više znanje, energija, brojni prekovremeni i čitanje BIZdirekta neće biti svima dovoljni. Mi smo i u ovom broju dali sve od sebe, okupili vrhunske sugovornike, imamo i neke nove izvrsne stručne autore, pa vje-rujemo da ćemo vam pružiti barem malo snage za još jednu rundu…

Misli svatko da je poduzetnicima lako

Uvodnik


BIZ vijesti

Grad Zagreb objavio je 23. siječnja natječaj za dodje-lu poduzetničkih kredita i subvencioniranje kamata preko Centar banke s kreditnim fondom od ukupno 30 milijuna kuna na rok od šest godina. Natječaj je objavljen u dnevnom tisku i na web-stranici Grada Zagreba, a otvoren je do utroška sredstava, odnosno najdulje šest godina od formiranja ovoga fonda.Kredite po ovom natječaju mogu zatražiti obrti, dje-latnosti slobodnih zanimanja, mala trgovačka druš-tva, ustanove i zadruge sa sjedištem na području Zagreba. Prednost će imati projekti poduzetnika koji nude razvoj i novo zapošljavanje, a posebno oni u prerađivačkoj industriji, izvozno usmjerenoj pro-izvodnji te u području novih tehnologija. Najniži iznos kredita je 35.000 kuna, a najviši 400.000 kuna. Svi odobreni krediti koristit će se preko Centar banke koja će ugovarati i dinamiku odobravanja i povrata kredita. Ta će banka, na prijedlog zagrebačkog grado-načelnika, donositi i konačnu odluku o odobravanju kredita i subvencioniranju kamata. Grad će subven-cionirati kamatu s tri postotna boda godišnje, fiksno, a razliku do visine redovne kamatne stope snosit će korisnik kredita. Redovna kamatna stopa je tromje-sečni Euribor +5,50 postotnih bodova godišnje. Ka-mata je promjenjiva, a kredit ima valutnu klauzulu. Rok otplate kredita je šest godina s počekom od jedne godine.

Natječaj Grada Zagreba za dodjelu poduzetničkih kredita

U prodajnom salonu tvrtke Tomić & Co. u Zagrebu, u četvrtak 16. veljače predstavljen je novi BMW serije 3 (F30). Šesta generacija ovog najprodavanijeg premium au-tomobila u svijetu predstavljena je hrvatskoj javnosti u tri osnovne linije: Sport Line, Luxury Line i Mo-dern Line. Sve ove linije pružaju kupcu mogućnost dojmljivog i personaliziranog izgleda te da svoje in-dividualne preferencije stopi u jedan model. Pažljivi

Tomić & Co. u Zagrebu predstavio novi BMW serije 3

izbor opreme koji obuhvaća i vanjske dijelove kao i izbor materijala i boja u unutrašnjosti za svaki poje-dini model. M Sport paket opreme s posebnim vanj-skim i unutarnjim značajkama predviđen je za ljeto 2012. godine.

Mogućnost izbora između četiri poboljšana, ekono-mična i snažna motora – koji svi uključuju BMW TwinPower Turbo tehnologiju – bit će dostupna od trenutka izlaska nove BMW serije 3 na tržište. Kao dodatak dvama optimaliziranim dieselskim motorima i poznatoj 6-cilindarskoj benzinskoj jedinici koja je već imala veliki uspjeh, kupci također mogu uživati u izvedbi nove 4-cilindarske varijante turbopunjača u BMW-u 328i.

Rezultati novog vala istraživanja GfK Barometra, objavljenog sredinom siječnja, pokazuju da kućan-stva u Hrvatskoj i dalje ne očekuju poboljšanje ži-votnih uvjeta u sljedećih godinu dana. Oko 7% ku-ćanstava ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana, 46% kućanstava smatra da su ostali na istom, ali za oko 47% kućanstava njihovo sadašnje financijsko stanje lošije je nego prije godinu dana. U sljedećih godinu dana oko 12% kućanstava se nada da će im financijska situacija biti barem malo bolja. Oko 50% kućanstava procjenjuje da će im financijska situacija ostati približno ista, ali trećina (34%) kućanstava ocjenjuje da će im biti još lošije. Usporedba s nekim tranzicijskim zemljama u EU po-kazuje da su gotovo identične ocjene dali i građani u Češkoj, dok je u Poljskoj oko 14% građana izjavi-lo da im je u proteklih godinu dana bilo bolje, 46% smatra da su ostali na istom (kao u HR i Češkoj), a 39% ocjenjuje da im je ipak bilo lošije.

U našoj zemlji dosta lošije stanje financija najviše ističu u Lici, Kordunu i u Banovini (63%) te Slavo-niji (51%). Ovaj puta su i kućanstva u Istri, Primorju i G. Kotaru istaknula lošije ocjene, odnosno pogor-šanje financija za 52% kućanstava. Pogoršanje su također značajnije (61%) iskazala kućanstva s mje-sečnim prihodima kućanstva do 3.500 kuna. Boljem financijskom stanju u sljedećih godinu dana nada se najviše Čeha (17%), zatim Rumunja (16%) te Po-ljaka (12%).U Hrvatskoj su buduće lošije financijsko stanje (u sljedećih godinu dana) najviše istaknuli ispitani-ci u Lici, Kordunu i Banovini (43%), te u Slavoniji (40%), a najmanje u Dalmaciji (32%).Hrvatska kućanstva koja jedva spajaju kraj s krajem najviše su zastupljena u Slavoniji (50%), a najmanje u Zagrebu (41%). No, u Zagrebu je najviše onih koji moraju smanjivati postojeću štednju (15%).

Potrošačka klima na početku 2012. godine

BIZ vijesti

Najveća ruska banka Sberbank zaključila je 15. ve-ljače proces akvizicije stopostotnog udjela u gru-paciji Volksbank International (VBI) u koju spada i Volksbank Hrvatska. Zaključenje kupoprodaje pred-stavlja završetak procesa koji je otpočeo 8. rujna 2011. godine, kada je Sberbank s dioničarima VBI-ja - Österreichische Volksbanken-AG (VBAG), BPCE S.A. (BPCE), DZ BANK AG (DZ Bank) i WGZ BANK AG (WGZ Bank) - potpisao ugovor o uvjetima ku-poprodaje. Ova transakcija ne uključuje rumunjsku banku-kćer VBI grupacije - VB Rumunjska. U razdo-blju od potpisivanja ugovora o uvjetima kupoprodaje u rujnu 2011. godine do dovršetka transakcije, dioni-čari VBI-ja uplatili su dodatni kapital kako bi pokrili gubitke iz trećeg kvartala 2011. godine, te pristali na smanjenje prvobitno dogovorene cijene od 585 mi-lijuna eura za 80 milijuna eura. Konačna kupopro-dajna cijena time iznosi 505 milijuna eura. Kao dio konačnog dogovora, Sberbank je također od VBAG-a, DZ BANKA, WGZ BANKA te BPCE-a preuzeo du-goročno refinanciranje dioničara u iznosu od oko 2,1 milijardi eura, dok su VBAG ili skupina banaka pred-vođena VBAG-om odobrili Sberbanku financiranje na rok od 5 godina u iznosu od 500 milijuna eura.

Sberbank novi vlasnik Volksbank Internationala (VBI)

Svjetski nakladnik za grafički dizajn i vizualne ko-munikacije Index Book uvrstio je dizajn suveni-ra Hrvatske turističke zajednice u izbor najboljih u svijetu u svom ovogodišnjem izdanju Basic Promo, koje obuhvaća najbolja kreativna rješenja u katego-riji promidžbe. Projekt Hrvatske turističke zajednice u drugom je izdanju ove knjige predstavljen na dvi-je stranice, čime se hrvatski dizajn našao u samom svjetskom vrhu, dobivši tako veliko priznanje za Stu-dio International dizajnera Borisa Ljubičića, koji je ujedno i autor nagrađenog dizajna suvenira Hrvatske turističke zajednice, inače poznata po brojnim među-narodnim nagradama i citiranjem u prestižnim publi-kacijama diljem svijeta. No ovo nije prvo priznanje dizajnu Hrvatske turistič-ke zajednice, i u ranijem Indeks Book-ovom izdanju iz serije Basic, knjizi Basic Logo, logotip Hrvatske tu-rističke zajednice u međunarodno razumljivoj izved-bi CROATIA, autora Borisa Ljubičića s obvezna dva kvadratića, zauzeo je posebno mjesto. Prepoznatljivi kvadratići kao vizualni kod Hrvatske u komunicira-nju na međunarodnoj sceni inače su odlično prihva-ćeni u svim svjetskim medijima u kojima se Hrvatska predstavlja kao turističko odredište. Izvor: HTZ

Dizajn suvenira Hrvatske turističke zajednice uvršten među najbolja kreativna rješenja u svijetu

U organizaciji Infoarena Grupe uz generalno partner-stvo Konzuma, 1. veljače prvi je put održana Supply Chain Management Arena. Suorganizator konferen-cije je Hrvatska udruga za upravljanjem lancem op-skrbe, u ime koje je pozdravni govor održao predsjed-nik udruge Milan Lečić. Istaknuto je kako u tvrtkama u regiji još uvijek ne-dostaju pravi rezultati, bez obzira na brojne inve-sticije u lanac opskrbe. Kako bi u budućnosti tvrtke što bolje poslovale, lideri moraju razumjeti promje-njivost tržišta i ekonomije. Darko Knez, predsjednik Uprave Konzuma, u svojem se predavanju osvrnuo na trenutno stanje koje karakteriziraju velik broj pre-uzimanja robe po poslovnicama, slaba volumenska i vremenska iskoristivost kamiona te visok udio troška distribucije u vrijednosti isporučene robe. Najavljeni su i preduvjeti za promjene infrastrukture i operacija – točnost podataka u zalihama, noćne dostave, lakša manipulacija robom roll kontejnerima, slaganje robe po kategorijama itd. Suradnja s dobavljačima i par-tnerima isto je bitna za buduće poslovanje, posebno zajedničko planiranje i praćenje, unaprjeđenje pakira-nja i elektronska izmjena podataka.

Održana Supply Chain Management Arena

„Inteligentna energija u Europi“ je program usta-novljen radi razvoja netehnoloških akcija na području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energi-je. Osnovni mu je cilj podržati održivi rast u ener-getici, osiguravanje stalne opskrbe energijom, posti-zanje konkurentnosti energetskog sektora EU i bolju zaštitu okoliša. Ovaj program čini jednu od kompo-nenti Okvirnog programa za konkurentnost i ino-vacije (Competitiveness and Innovation Framework Programme - CIP), a provodi ga Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije (Executive Agency for Competitiveness and Innovation - EACI), uz surad-nju i nadzor Opće uprave za promet i energetiku (DG TREN). Rok za podnošenje prijedloga je 8.5.2012.

Otvoren natječaj za 2012. za program “Inteligen-tna energija u Europi” - IEE


Budućnost wellnessa je u ozbiljnom zdravstvenom preventivnom turizmuOd svoga prvog posla u tekstilnoj industriji, Ivana Kolar nije se nadala da će jednoga dana, u vrlo bliskoj budućnosti, preuzeti upravljanje Termama Tuhelj, danas velikim kompleksom koji nudi potpunu uslugu wellness, kongresnog i sportskog turizma. Zahtjevno mjesto direktorice opravdala je kontinuiranim ulaganjem u kvalitetu ponude i stabilnim poslovanjem.

Velik dio ponude kontinentalnog turizma Hrvatske odnosi se na toplice, a većina njih danas svoju ponudu temelji na wellnessu kao modernom turističkom tren-du. Mnoge toplice i terme još uvijek nisu prepoznale ovu granu turizma kao potencijal za razvoj poslovanja, no Terme Tuhelj postale su atraktivno i prepoznato odredište. O novim investicijama, proširenju ponude i budućnosti wellness i kongresnog turizma kontinen-talne Hrvatske razgovarali smo s direktoricom Termi Tuhelj, Ivanom Kolar.

Intervju mjeseca

Razgovarao: Krešimir Šimac

Intervju mjeseca

Osim individualnih gostiju i termalnog turizma, Terme Tuhelj imaju i velik broj poslovnih i sportskih gostiju.

Vrlo mladi, s 27 godina, postali ste direktorica Termi Tuhelj, danas najvećega termalnog centra u Hrvatskoj. Kako je tekao Vaš profesionalni put do tada? Razvoj moga poslovnog puta od početka je krenuo po-malo ubrzano. Iako nisam imala neki jasan plan, bila sam sigurna da želim raditi u razvojno orijentiranoj srediti s mogućnošću učenja, ali i prilikom za utjeca-nje na taj razvoj. Moj prvi posao bio je u tekstilnom poduzeću Regeneracija, odmah nakon pripravništva radila sam kao asistent uprave za organizaciju i mar-keting, što je uključivalo gotovo sve odjele i procese te bilo prilično zanimljivo i aktivno. Nakon toga preuzela sam mjesto Brand managera za domaću modnu liniju LaDivina u modnoj kući Emka iz Pregrade, što je bilo izuzetno izazovno i kreativno, jer sam vodila procese od kreiranja kolekcije, usklađivanja s proizvodnjom, preko prodaje i marketinga do postprodajnih aktivno-sti. S obzirom na to da je već tada tekstilna industrija u Hrvatskoj upadala u sve veće probleme, krenula sam prema grani s velikim potencijalom – turizmu. Imala sam sreću što sam na razgovoru za posao u Termama Tuhelj srela vrlo otvorenog i proaktivnog predstavnika vlasnika i direktora Terma Olimia, Zdravka Počivalše-ka, koji je prepoznao moje potencijale i odlučio mi re-lativno mladoj dati priliku i povjeriti vođenje poslova-nja i razvoja Termi Tuhelj.

Kompleks Termi Tuhelj izgrađen je početkom ‘80-ih, a u veliko se preuređenje krenulo 2003. godine, nakon prelaska u vlasništvo slovenskih Termi Olimia. Od samog početka poslovanja želja nam je bila stvoriti pravi wellness resort te pokrenuti tada pomalo uspava-ni tuheljski objekt, kao i sam zagorski turizam. Odmah se krenulo u pripremu prvog investicijskog ciklusa i u 2,5 godine uspjeli smo realizirati veliki projekt izgrad-nje i preuređenja centra te pokretanja novih sadrža-ja. Izgradili smo najveći kupališni i wellness centar u kontinentalnoj Hrvatskoj i ostvarili veliko zanimanje za naše nove sadržaje te višestruko uvećali posjeće-nost, ali i prihode.

Što se sve tada preuredilo?Izgradili smo pet potpuno novih bazena te s tri postoje-ća uredili kupalište s više od 5.000 m² vodene površine i

mnoštvom vodenih sadržaja. Uredili smo najveći well-ness u Hrvatskoj sa sedam različitih sauna i popratnim suvremenim sadržajima te SPAeVITA centar njege i ljepote. Osim toga, preuređena je i 1/3 hotelskih soba te dodatni ugostiteljski objekti. No, ključni su bili novi programi, suvremena usluga i stalan razvoj kvalitete u svim segmentima.

Kako su ‘krizne’ godine, počevši od 2008., utjecale na poslovanje Termi Tuhelj?Poslovanje se iz godine u godinu mijenja, zajedno s promjenama na tržištu. S obzirom na stalna ulaganja i razvoj te širenje našeg opusa usluga, jer centar nam je velik i razveden, trudimo se prilagođavati našim go-stima i uvjetima oko nas. Osim individualnih gostiju i termalnog turizma, Terme Tuhelj imaju i velik broj poslovnih i sportskih gostiju. Značajnije prilagodbe bile su nužne tek u 2010. s jačanjem krize i pada kupovne moći. Budući da imamo većinom goste iz Hrvatske, osjetili smo i sami tu situaciju. Prvi znaci bili su opa-danje poslovnog turizma, jer su se svi okrenuli štednja-ma, no to se počelo oporavljati u drugoj polovici prošle godine. U prošloj se godini manja stagnacija osjeća kod kretanja broja individualnih gostiju.

Prošle ste godine započeli sa značajnim investicijama. Što one obuhvaćaju? U travnju 2011. godine započeli smo gradnju novog hotela, koji će omogućiti kategorizaciju 4* i novu udobnost te kvalitetu usluge. Gradimo objekt sa 126 dvokrevetnih soba, kongresnim centrom za 500 osoba i podzemnom garažom. S obzirom na blizinu Zagreba, već i sad smo jaka poslovna destinacija. Preuređujemo i dio postojećeg hotela te proširujemo wellness sadržaje. Vrijednost investicije je 12 mil. eura.

Kada planirate završetak radova i stavljanje u funkciju novih prostora? Radovi idu uredno prema terminskom planu i otvore-nje planiramo u travnju ove godine, a dio preuređenih prostora već smo otvorili našim gostima. Kontinental-na Hrvatska dobit će prvi cjeloviti turistički resort, što je izuzetno važno za daljnji razvoj turizma u Krapin-sko-zagorskoj županiji, ali i za afirmaciju 12-mjesečnog turizma u Hrvatskoj.

Kakva očekivanja imate od poslovne 2012. godine?Moja očekivanja u ovoj godini uglavnom se vežu uz otvaranje novog hotela i predstavljanje nove ponude te puno sofisticiranijih poslovnih i wellness sadržaja. Pripremamo niz noviteta i uglavnom se, uz investiciju, time bavimo. Predstavit ćemo se i na nekim potpuno novim tržištima, što za nas znači i promjene u orga-nizaciji prodajnih i marketinških aktivnosti. Sigurna sam da će nam to donijeti nove prilike, ali i nove iza-zove. Tako će ova godina za nas biti i lakša i teža od dosadašnjih. Generalno, očekujem daljnju stagnaciju Ivana Kolar, direktorica Termi Tuhelj

na domaćem tržištu i tek za godinu do dvije promjenu te situacije. Do tada će biti nužne mnoge promjene u domaćem turizmu, a nadam se da će i nova Vlada po-držati napore hrvatskog turizma i omogućiti nam veću konkurentnost u okruženju, prvenstveno tu mislim na snižavanje stope PDV-a na sve turističke usluge, po uzoru na gotovo sve europske destinacije.

Kongresni turizam još uvijek nije u Hrvatskoj ostvario svoj puni potencijal, a glavna i najveća kongresna do-gađanja održavaju se na Primorju. Kako ih premjestiti u kontinentalnu Hrvatsku?Jedan od naših ciljeva je upravo to – organizirati ozbi-ljan poslovni turizam u kontinentalnom dijelu Hrvat-ske. Terme Tuhelj imaju velik potencijal za to, poslu-jemo cijele godine, nadomak glavnog grada smo, samo 35 km od Zagreba, a opet u prekrasnoj prirodi i mirnoj oazi, gdje se poslovni gosti i grupe gostiju mogu u pot-punosti posvetiti svom radu ili edukaciji. Uskoro ćemo otvoriti kongresni centar sa suvremeno opremljenim dvoranama i nizom dodatnih usluga za poslovne goste. Planiramo pokrenuti pravi poslovni centar i ponuditi im čitavu lepezu usluga za njihov profesionalni i osobni razvoj.

Koliki udio u ukupnim prihodima očekujete od kon-gresnog turizma, budući da se gradi i višenamjenski kongresni centar u sklopu Termi?Gradimo dvije velike dvorane, jednu za 350 osoba i drugu za 150 osoba, a koje će se moći pregraditi u po tri manje. Dvorane će biti multifunkcionalne za sve potrebe, opremljene suvremenom opremom, s prirod-nim osvjetljenjem, pogledom na zelene zagorske brege i naš Vodeni planet te s mogućnošću organizacije coffee breakova u atriju hotela i wellness vrtu s pogledom na barokni dvorac Mihanović. S obzirom na pokretanje poslovnog kluba te sve ostale usluge koje već i sada nu-dimo našim poslovnim grupama, očekujemo da će kon-gresni turizam postati gotovo ravnopravan prihodima wellnessa, što znači oko 30% ukupnih prihoda.

Što obuhvaća ponuda Termi Tuhelj, danas najvećih to-plica u Hrvatskoj? Terme Tuhelj stvarno su veliki kompleks koji nudi pot-punu uslugu wellness, kongresnog i sportskog turizma. Hotel sadrži 138 soba, a uskoro ćemo ih imati gotovo dvostruko ili 540 kreveta. Kupalište Vodeni planet sa-drži osam različitih bazena s vodenim atrakcijama i to-boganima, a prostire se na više od 20.000 m² površine. Svijet sauna i SPAeVITA centar njege i ljepote, pored bazena, čine osnovu našeg wellnessa koji temeljimo na prirodnim bogatstvima koje imamo – termalnoj vodi, prirodnom ljekovitom blatu, prirodi i domaćoj hrani te iskustvu i znanju naših terapeuta. Više restorana nudi zagorske specijalitete, pizze iz krušne peći i meksičku kuhinju, a barokni dvorac Mihanović u kojem se nalazi a la carte restoran omogućuje nam uključivanje i kul-

Od samog početka poslovanja želja nam je

bila stvoriti pravi well-ness resort te pokrenuti

tada pomalo uspavani tuheljski objekt, kao i

sam zagorski turizam.


Intervju mjeseca

Još uvijek se ponuda hrvatskih hotela bazira na premalo razrađenoj

ponudi i zadržava se na osnovnim wellness

uslugama, tako da specifičnost hrvatskog

wellnessa kao takvog u biti još ne postoji.

turne baštine u naše pakete boravka, koje pripremamo za goste s velikom pažnjom. Sportski park od više različitih terena pripremljen je za profesionalne i amaterske sportaše, što nadopunjuje sportska dvorana u hotelu i fitness centar te trim staza. Za goste željne adrenalina tu je Pustolovni i adrenalin-ski park ili poligon na visini od 9 m s nizom prepreka, velika ljuljačka i Flying fox te niz drugih team building aktivnosti. Za obitelji i najmlađe goste tu je Tuhi ma-skota koja uveseljava naše goste svojim animacijskim događanjima.

Kako se nosite s konkurencijom, budući da je wellness turizam jedna od grana turizma s velikim potencijalom u budućnosti, a Terme Tuhelj kategorizirane su i kao wellness hotel?Dobroj konkurenciji se veselimo, jer znamo da je jedini pravi i mogući put za stvaranje prepoznatljivosti Hrvat-ske kao kontinentalne destinacije upravo razvoj i jača-nje sličnih centara i ponude. Nažalost, još uvijek nas je u Hrvatskoj premalo. U susjednim državama, kontinen-talni centri se više cijene i potiče se njihovo poslovanje, jer se razumije važnost i potencijal cjelogodišnjeg tu-rizma. Kao prvenstveno termalna i wellness destinacija, svjesni smo nužnosti konstantnog razvoja naše ponude, u što ulažemo velike napore. Razvijamo svoje vlastite proizvode i tretmane, koristeći upravo specifičnosti i prirodne vrijednosti našeg kraja, čiju kvalitetu gosti prepoznaju. Wellness nisu samo tretmani, pa razvijamo čitav niz dodatnih usluga koje pomažu našim gostima opustiti se, odmoriti i revitalizirati se. U sklopu nove ponude koju pripremamo, ponudit ćemo čitav niz no-vih usluga kako kvalitetnije živjeti i činiti dobro za svo-je tijelo, ali i cjelokupno osjećanje, što je bit wellnessa.

Očekujete li rast wellness industrije u Hrvatskoj i u kojoj mjeri? Wellness industrija sigurno će još rasti i na domaćem i na svjetskom tržištu, s obzirom da nam je svima po-treban zbog današnjeg ubrzanog i često stresnog na-čina života. Sve više tražimo nove načine i varijante brzog opuštanja i punjenja baterija i vrlo smo zahval-ni za nove tehnike koje možemo u kratkom vremenu savladati i primijeniti u svakodnevici. No, smatram da je budućnost wellnessa u ozbiljnom zdravstvenom pre-ventivnom turizmu, kojim ćemo aktivno brinuti kako ostati zdravi i u dobroj formi.

Kakva je wellness ponuda Hrvatske u odnosu na Slo-veniju i ostatak regije? U Hrvatskoj još uvijek zaostajemo za Slovenijom, ali i drugim susjednim državama. Još uvijek se ponuda hr-vatskih hotela bazira na premalo razrađenoj ponudi i zadržava se na osnovnim wellness uslugama, tako da specifičnost hrvatskog wellnessa kao takvog u biti još ne postoji. S obzirom na velike potencijale i morskog i kontinentalnog wellnessa, još uvijek je velik posao

ispred nas.

Kakve su mogućnosti za ulaganje u wellness kroz EU fondove?Nadam se da ćemo uskoro dobiti priliku za ulaganja u wellness kroz EU fondove, kao i susjedne države, s obzirom da za sada za to još uvijek ne postoji moguć-nost, barem ne za privatna poduzeća ili veće projekte. Naša matična kuća Terme Olimia izvrstan je primjer kako takve mogućnosti mogu, uz malo hrabrosti, ali i nešto iskustva, stvoriti vrhunske europske centre zavid-ne kvalitete.

Prošle ste godine dobili priznanje Managera godine za poduzeća sa stranim vlasništvom, koje je dodijelio Upravni odbor Hrvatskog udruženja managera - CRO-MA. Što za Vas znače priznanja struke?Svaka nagrada i priznanje poticaj je za nastavak razvoja i dosadašnjih aktivnosti te potvrda da dobro radiš svoj posao. Priznanje CROMA-e ipak je posebno jer dolazi od kolega, a oni najlakše procijene rezultate i potreban trud za iste. Ova nagrada potvrda je da sam dobro iza-brala i da sam na pravom putu. Veliki je to poticaj, jer nagrada, koliko je zadovoljstvo, toliko je i obveza. Jer, rezultate treba održati, razvoj treba nastaviti i opravdati ukazano povjerenje. No, pored te, puno znače i druga priznanja koja su Terme Tuhelj primile u posljednjih nekoliko godina, od kojih su sigurno najznačajnija četi-ri uzastopna Turistička cvijeta „Kvaliteta za Hrvatsku“ - nagrada HGK i Ministarstva turizma za najbolji ho-tel 3* u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a ove godine i Posebno priznanje za kontinuiranu kvalitetu. Primili smo i Gala wellness nagradu za najbolji hrvatski well-ness hotel 2011, što je posebno važno s obzirom da na-grada ne ovisi o kategorizaciji, odnosno broju zvjezdica. Posebno su nam draga i priznanja naših gostiju Best Buy Award i Superbrands.

Uz sve obveze koje nosi odgovornost direktorice, aktiv-ni ste i kroz projekte TZ Krapinsko-zagorske županije. Je li turistički potencijal Zagorja dovoljno iskorišten?Ne, zasigurno nije, no na dobrom smo putu. Zagorje može biti mala Toscana ili Provansa s obzirom na pri-rodne ljepote i termalne izvore, iznimno bogatu tradici-ju i kulturnu baštinu te zanimljivu i originalnu gastro i eno ponudu. Ponekad mi se čini da je upravo bogatstvo specifičnosti problem što su iste premalo prepoznatlji-ve. Županijski projekt brandiranja regije pod nazivom Bajka na dlanu, što slikovito objedinjuje sve naše ljepo-te, omogućio je, ali i potaknuo, povezivanje turističkih subjekata i ponude u zajedničke proizvode. Zajedničkim projektima pokazali smo da je moguće uspješno sura-đivati, međusobno si ne konkurirati, ali i pokazati da sami možemo pokrenuti ozbiljan razvoj cjelogodišnjeg turizma, s kojim ciljem smo pokrenuli i povezivanje s Gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom kroz pro-jekt Heart of Croatia. ■


IzvozHrvatskim izvoznicima ulaskom u Europsku uniju otvara se tržište od pola milijarde ljudi koje mogu iskoristiti nakon što prestane članstvo u regionalnoj organizaciji CEFTA. Poduzetnici trebaju iskorištavati sve mogućnosti koje pružaju europski pretpristupni fondovi kako bi bili konkurentniji na EU tržištu.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Tema broja


Hrvatskim izvoznicima potrebna je pomoć u pribavlja-nju što povoljnijih sredstava za financiranje njihovih projekata, ali i savjetovanje iz područja financija. Eu-ropska investicijska banka (EIB) samo u 2012. godini kroz HBOR će plasirati 250 milijuna eura za poticanje izvoza hrvatskih tvrtaka.

Nužnost jačanja hrvatske izvozne pozicijePoznati gospodarstvenik, predsjednik Vijeća članica Hrvatske udruge poslodavaca i većinski vlasnik Munje d.d., mr.sc. Ivan Miloloža, predsjednik je i Poslovnog kluba Croatica od rujna prošle godine.

-Poslovni klub Croatica osnovan je s ciljem međusob-nog povezivanja hrvatskih gospodarstvenika u zemlji i inozemstvu kako bi se pospješilo kretanje i protok ljudi, ideja, znanja, kapitala, roba i usluga, posebno hrvatskog proizvoda. Do sada smo imali više tribina i prezentacija u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. Pred osnivanjem su podružnice u Berlinu, Sidneyu, Saraje-vu i cilj nam je prezentirati našu zemlju i njene proi-zvode te turističku ponudu. Nažalost, realno i stvarno stanje našeg izvoza je vrlo loše, da ne kažem katastro-falno. On slabi konstantno, a problemi u eurozoni, ko-joj najviše gravitira naš izvoz, još će više utjecati na to stanje. Također, i problemi nakon našeg ulaska u EU će se javiti na tržištima zemalja CEFTA-e, gdje će nam se uvesti određene carine, odnosno ugrozit će nam sadaš-nje carinske povlastice – upozorava Miloloža.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju teško da će uzleta biti za bilo koje naše grane na EU tržištu, mi-šljenja je Miloloža. Možda će povoljnije biti drvnoj i konditorskoj industriji, a sve ostalo je i sada na besca-rinskom uvozu u zemlje EU, pa će nam teško donijeti nešto bitno.

-Svi hrvatski proizvodi su, nažalost, vrlo nekonku-rentni na svjetskom tržištu. Sav repromaterijal u svijetu je na burzi i nije on problem, kao ni tehnička opremljenost hrvatske proizvodnje (hrvatskog čovje-ka). Problem je „skupa država“ sa svojim porezima i izvanporeznim davanjima, te niska produktivnost hr-vatske proizvodnje. Hrvatska mora provesti reforme i kroz njih smanjiti porezna opterećenja i povećati pro-duktivnost. Bez toga ćemo još više zaostajati – zaklju-čuje Miloloža.

No s druge strane, optimističniji su iz udruge Hrvatski izvoznici, predstavničkog tijela tvrtaka i organizacije čija je misija promocija i zastupanje interesa hrvatskog izvoza. Oni su projektom „Dubinska analiza hrvatskog izvoznog potencijala“ identificirali sljedeće industrije kao one s većim izvoznim potencijalom: prerađivač-ka industrija (prijevozna sredstva–plovila, željeznička vozila), metalna industrija (kotlovi, strojevi i oprema za industriju, proizvodnja elektromotora, generatora i

transformatora), kemijska i petrokemijska, industrija kože i obuće, industrije s resursnom osnovom (gra-đevinarstvo, drvna, prehrambena, gastro), turizam, kreativne industrije (zdravstveni turizam), ekologija, energetika, financijske i poslovne usluge, call centri, električni strojevi, elektronika, ICT–softver, farmace-utska industrija te biotehnologija.

Programi poticanja i kreditni programi namijenjeni izvoznicima te financiranje izvozaHBOR je kao izvozna banka razvio niz programa na-mijenjenih izvoznicima u cilju omogućavanja njihova ravnopravnog natjecanja na međunarodnom tržištu. Najveći interes za osiguranje dolazi iz drvne, tekstilne, farmaceutske i metalne industrije, i to za izvoz prema kupcima u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju i Rusiju. Uz osigurani promet od 1,13 milijardi kuna, u prvih devet mjeseci HBOR je isplatio 3,81 miliju-na kuna odšteta hrvatskim izvoznicima iz navedenih grana industrije, što je direktno posljedica neplaćanja i stečajeva njihovih inozemnih kupaca.

Kada govorimo o tzv. kapitalnim izvoznim projekti-ma, prema podatcima za devet mjeseci 2011. godine, HBOR je osigurao 760 milijuna kuna izvoza i to naj-većim dijelom za izvoznike iz sektora energetike, gra-đevine, telekomunikacija i brodogradnje. Riječ je sve više o zahtjevima za osiguranje izvoznih poslova, osim na tradicionalna tržišta poput Bosne i Hercegovine i zemalja Sjeverne Afrike te na tržišta kao što su Bjelo-rusija, Rusija, Kazahstan, Uzbekistan i Turska. U lipnju 2011. HBOR je uveo novi program osiguranja činidbenih garancija vezanih za izvozne ugovore te je najveći interes za ovaj proizvod došao iz građevinskog sektora.

-U proteklom razdoblju HBOR-ovi programi osigura-nja izvoznih poslova također su prepoznati i od strane banaka kao pomoćni alat kod financijskog praćenja izvoznika u fazi proizvodnje i pripreme izvoza, te u tom dijelu poslovanja HBOR-a bilježimo sve veći broj zahtjeva za osiguranje – izdvaja Andreja Mergeduš, rukovoditeljica Direkcije osiguranja.

Promatrajući sveukupno HBOR-ovu aktivnost u se-gmentu poslova osiguranja izvoza od komercijalnih i političkih rizika, temeljem podataka za devet mjeseci prošle godine, bilježi se porast aktivnosti u odnosu na 2010. godinu od 2%, usprkos stanju u gospodarstvu RH, kao i činjenici što su dio portfelja osiguranja izvo-znih poslova od tržišnih rizika kao državni osiguratelj prepustili privatnom tržištu osiguranja sukladno regu-lativi EU (dio portfelja je preuzelo Hrvatsko kreditno osiguranje d.d. u većinskom vlasništvu HBOR-a).

HBOR-ove police osiguranja izvoza, naročito u ovo vrijeme gospodarske krize, prepoznate su ne samo kao

Hrvatska mora pro-vesti reforme i kroz

njih smanjiti porezna opterećenja i povećati

produktivnost.

Ukupan izvoz Republike Hrvatske u razdoblju od siječnja do prosinca 2011., prema privreme-nim podatcima DZS-a, iznosio je 65,5 milijardi kuna.

Tema broja

instrument za zaštitu vlastitih potraživanja, već i kao alat za bolje tržišno pozicioniranje.

Robna razmjena RH s inozemstvomAko kao zemlje regije gledamo tržišta s kojima Hr-vatska trguje u sklopu sporazuma CEFTA, može se reći da otprilike tri četvrtine izvoza čine industrijski proizvodi, dok jednoj četvrtini izvoza doprinose poljo-privredni proizvodi. Kako navodi Odbor izvoznika u Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Makedoni-ju i Sloveniju udruge Hrvatski izvoznici, tu prednjači izvoz sljedećih proizvoda: rafiniranih naftnih proizvo-da, farmaceutskih pripravaka, plastike u primarnim oblicima, gnojiva i dušičnih spojeva, aluminija, uređaja za distribuciju i kontrolu električne energije, cemen-ta, žitarica, duhanskih proizvoda, prehrambenih proi-zvoda, šupljeg stakla, kakaa, čokoladnih i bombonskih proizvoda, osvježavajućih napitaka, sapuna i deterdže-nata te izvoz piva. Bosna i Hercegovina tradicionalno je najveće hrvatsko izvozno tržište od zemalja u regiji. Prošle godine tako je izvoz u BiH porastao za oko 5% te je u 2011. BiH bila drugo najznačajnije hrvatsko izvozno tržište, odmah nakon Italije.

Kako bi se povećao izvoz u susjedne države, Hrvatski izvoznici redovito održavaju kontakte s partnerskim asocijacijama u regiji, sve s ciljem stvaranja bolje po-vezanosti hrvatskoga gospodarstva s gospodarstvima tih zemalja. Ističu nedavno uspostavljenu suradnju s Udruženjem srpskih izvoznika, koje je u siječnju 2012.

održalo osnivačku skupštinu. Zamjenik predsjednika Hrvatskih izvoznika Dubravko Miholić i tajnica Kri-stina Gaća, s ciljem stvaranja bolje veze dvaju gos-podarstava, 7. veljače gostovali su na tribini srpskog udruženja izvoznika.

Ukupan izvoz Republike Hrvatske u razdoblju od si-ječnja do prosinca 2011., prema privremenim podatci-ma DZS-a, iznosio je 65,5 milijardi kuna. Istodobno je uvoz iznosio 108,8 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 43,2 milijarde kuna.

U razdoblju od siječnja do prosinca 2011., prema pri-vremenim podatcima, najveći izvoz ostvarila je župa-nija Grad Zagreb, u iznosu od 21,7 milijardi kuna, što čini 33,2% ukupnog izvoza Republike Hrvatske. Isto-dobno, Grad Zagreb županija je s najvećim uvozom koji iznosi 63,5 milijardi kuna i čini 58,4% ukupnog uvoza Republike Hrvatske. Grad Zagreb u razdoblju od siječnja do prosinca 2011. bilježi najveći vanjskotr-govinski deficit u iznosu od 41,8 milijardi kuna. U raz-doblju od siječnja do prosinca 2011. suficit je ostvarilo 11 županija. Županije sa znatnim udjelom u ukupnom izvozu i uvozu Republike Hrvatske te ostvarenim sufi-citom jesu: Istarska, Varaždinska, Sisačko-moslavačka, Osječko-baranjska i Međimurska.

Konkurentnost na EU tržištu kroz pretpristupne fon-doveSvjetsko gospodarstvo postalo je pod utjecajem globa-

G-1. Robna razmjena s inozemstvom od prosinca 2010. do prosinca 2011.Foreign trade in goods, december 2010 – december 2011

Izvor: DZS, privremeni podatci

Tema broja


gama, tri grant sheme (dodjela bespovratnih sredsta-va), dva ugovora o nabavi roba, dva okvirna ugovora i jedan ugovor o radovima (izgradnja Bio-Centra), navode iz Službe za odnose s javnošću Ministarstva gospodarstva.

Korištenje sredstava u okviru pretpristupnog instru-menta IPA dobra je priprema za Republiku Hrvatsku, vezano uz buduće korištenje strukturnih instrume-nata kohezijske politike EU. Nakon što Republika Hrvatska postane zemlja članica EU, OP Regionalna konkurentnost će se financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj koji ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju iz-među regija unutar EU. Sredstva će biti usmjerena na infrastrukturne i proizvodne investicije u cilju otva-ranja radnih mjesta, razvoja malog i srednjeg podu-zetništva, poticanja inovacija i aktivnosti usmjerenih na istraživanje i razvoj te povećanje atraktivnosti hr-vatskih regija putem njihove sektorske specijalizacije, brandiranja i razvoja regionalnih klastera. Procjena je da će godišnja alokacija namijenjena ovom Operativ-nom programu biti oko 200-300 milijuna eura, što je deset puta više od godišnje alokacije unutar IPA-e.

Tri su prioritetna područja na kojim će se raditi kroz konkretna djelovanja na razini Republike Hrvatske i na regionalnoj i lokalnoj razini kroz Operativni pro-gram za regionalnu konkurentnost nakon ulaska Re-publike Hrvatske u Europsku uniju:

1. Jačanje regionalnih potencijala za ekonomski ra-zvoj

- specijalizacija regija po sektorima koji imaju naj-veće mogućnosti za rast konkurentnosti na glo-balnom tržištu na temelju analize teritorijalnog kapitala, povijesnog nasljeđa, dostupne radne snage i inovacijskog potencijala

- uspostava regionalnih klastera i formiranje regio-nalne mape klastera

- razvoj poslovne i turističke infrastrukture i poslov-nih potpornih institucija

- brandiranje regija i promicanje Republike Hrvatske kao poželjne ulagačke destinacije

2. Razvoj poduzetništva - jačanje konkurentnosti i povećanje produktivnosti

malih i srednjih poduzetnika- stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja- edukacija poduzetnika i ulaganje u cjeloživotno ob-

razovanje- razvoj tržišta rizičnog kapitala- proaktivni pristup stranim ulaganjima

3. Poticanje inovacija i istraživačke izvrsnosti - jačanje kapaciteta za istraživanje i razvoj- tehnološki transfer i komercijalizacija inovacija

Tema broja

- poticanje tehnoloških platformi za konkurentne sektore u RH.

Postavljeni ciljevi kompatibilni su s aktualnim smjer-nicama Europske unije za ostvarivanje ciljeva Kohezij-ske politike: Konvergencije, Konkurentnosti i zapošlja-vanja i Europske teritorijalne suradnje i omogućit će učinkovito korištenje strukturnih instrumenata Kohe-zijske politike EU nakon što Hrvatska postane zemlja članica Europske unije.

Učinak pri ostvarivanju postavljenih ciljeva očitovat će se u:1. Povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva2. Povećanju stope gospodarskog rasta3. Smanjivanju regionalnih razlika i uravnoteženom

razvoju Republike Hrvatske4. Poticanju novog zapošljavanja i osnivanju malih i

srednjih poduzeća5. Povećanom udjelu I&R u BDP-u Republike Hrvat-

ske6. Povećanju izvoza i priljevu i kvaliteti izravnih stra-

nih ulaganja.

-Korištenje sredstava iz pretpristupnih fondova za-sigurno će pozitivno utjecati na konkurentnost ko-risnika sredstava iz tih fondova. Korištenje njihovih

sredstava obilježava zahtjevna procedura unutar koje korisnici moraju zadovoljiti brojne kriterije i prila-goditi svoje poslovanje standardima EU. Također, nji-hovoj konkurentnosti doprinosi i aktiviranje lokalnih uprava i samouprava na tom području te im olakšava poslovanje ukoliko i lokalne vlasti izgrade novu infra-strukturu koja je u skladu sa standardima EU – smatra Andreja Mergeduš iz HBOR-a.

Što ulazak u EU donosi hrvatskim izvoznicimaUlazak u Europsku uniju donijet će nove izazove i neke promjene u poslovanju hrvatskih izvoznika. Otvara im se veliko tržište s jedne strane, ali se suoča-vaju i s velikom konkurencijom. Također, suočit će se i s promjenom politike vezane uz carine.

-Kao zemlji potpisnici CEFTA ugovora o slobodnoj trgovini, koji su tijekom godina međusobno sklopile zemlje JI Europe, Hrvatskoj, pa tako i izvoznicima do ulaska u EU, bio je olakšan izvoz u zemlje članice. Ula-skom u EU prestaje članstvo u CEFTA-i, te će se mora-ti plaćati veće carine za izvoz u spomenute zemlje, što predstavlja izazov hrvatskim izvoznicima - napominje Andreja Mergeduš, rukovoditeljica Direkcije osigura-nja u HBOR-u.

Ono što je prezentirano kao rezultat pregovora jest da

Tema broja

lizacijskih procesa fleksibilno, otvoreno i integrirano. Tehnološki napredak, znanje, obrazovanje, stručno os-posobljavanje, slobodno kretanje rada i kapitala te dru-gi čimbenici kvalitete postali su generatori rasta koji uzrokuju stalne promjene na putu razvoja i podizanja nacionalne konkurentnosti.

Svijet danas postaje sve više zasnovan na specijaliza-ciji. Kreira se jedno, globalno tržište. Zasnovanost na razvoju i različitosti regija postaje nova vrsta konku-rentnosti globalne ekonomije. Regije postaju glav-ni čimbenici konkurentnosti u globalnoj ekonomiji. Izgradnja regija baziranih na znanju i na jakom par-tnerstvu između javnog i privatnog sektora zahtije-va integriranu razvojnu platformu koja se temelji na umrežavanju javnog, privatnog i poslovnog sektora i u tom cilju treba graditi konkurentnost Hrvatske.

Dolaskom nove Vlade, između ostaloga, došlo je i do reforme pojedinih ministarstava, tako da je Ministar-stvo gospodarstva, rada i poduzetništva podijelilo ovla-sti i djelovanje u dva nova: Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo poduzetništva i obrta.

U cilju razvoja konkurentne ekonomije temeljene na učinkovitoj upotrebi resursa, znanju i inovacijama, čiji će rezultat biti ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija u Republici Hrvatskoj, novac iz EU fondova u okviru Operativnog programa za regionalnu kon-kurentnost, usmjerava se na razvoj poslovne i turi-stičke infrastrukture, jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, poticanje komercijalizacije inovacija i transfera tehnologije, poručuju iz novog Ministarstva gospodarstva.

Ukupno dodijeljena EU IPA sredstva za Operativ-ni program Regionalna konkurentnost za razdoblje 2007.-2011. iznose 75,23 milijuna eura (63,94 miliju-na eura EU sredstva + 11,28 milijuna eura nacionalna sredstva). Ukupno je predviđena provedba dvadeset operacija/projekata, od toga dvanaest ugovora o uslu-

Korištenje sredstava u okviru pretpristupnog

instrumenta IPA dobra je priprema za Repu-

bliku Hrvatsku, vezano uz buduće korištenje

strukturnih instrumena-ta kohezijske politike EU

Ulazak u Europsku uniju donijet će nove izazove i neke promjene u poslovanju hrvatskih izvoznika.

Kriza eurozone i njezin utjecaj na potražnju roba i uslugaMeđu zemljama Europske unije kojima je nedavno snižen kreditni rejting tri su ze-mlje - Italija, Austrija i Slovenija, koje su uz Njemačku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske. Na godišnjoj razini u 2011. od važnijih izvoznih tržišta iz eurozone značajnije je smanjen obim izvoza s Italijom te nešto ma-nje s Njemačkom. Kako je naš izvoz tradicionalno vezan uz tržišta eurozone, može se očekivati da će svaka situacija na tim tržištima imati većeg ili manjeg utjecaja na naš izvoz, navode iz udruge Hrvatski izvoznici.

Iz HBOR-a smatraju da će kriza u eurozoni zasigurno utjecati na smanjenje potra-žnje, ali vjeruju da će kvalitetni i konkurentni proizvodi naših izvoznika uvijek pronaći svoje kupce.


će članstvo u Uniji obogatiti ponudu financijskih uslu-ga i povećati konkurenciju na tržištu. Dakle, ulazak u EU mogao bi nam otvoriti značajne vanjske izvore fi-nanciranja i povećati konkurentnost izvozno orijenti-ranih sektora, navode iz Odbora za financiranje izvoza HIZ-a.

No također, vrlo važan rezultat pregovora jest da su kreditne unije koje posluju na teritoriju Hrvatske, kao

I.–XII. 2010. I.–XII. 2011. IndeksiI.–XII. 2011.I.–XII. 2010. tis. kuna % tis. kuna %

Ukupan izvoz 64 891 583 100,0 65 530 270 100,0 101,0

Redoviti izvoz 42 438 051 65,4 43 651 984 66,6 102,9

Izvoz radi vanjske proizvodnje 1 333 446 2,1 931 883 1,4 69,9

Izvoz nakon unutarnje proizvodnje (sustav

odgode plaćanja carine)21 115 221 32,5 20 941 825 32,0 99,2

Izvoz nakon unutarnje proizvodnje (sustav

povrata carine)4 866 0,0 4 579 0,0 94,1

Ukupan uvoz 110 296 840 100,0 108 755 629 100,0 98,6

Redoviti uvoz 99 613 330 90,3 99 915 312 91,9 100,3

Uvoz nakon vanjske proizvodnje 425 242 0,4 437 141 0,4 102,8

Uvoz radi unutarnje proizvodnje (sustav

odgode plaćanja carine)10 255 442 9,3 8 400 188 7,7 81,9

Uvoz radi unutarnje proizvodnje(sustav

povrata carine)2 826 0,0 2 989 0,0 105,8


Izvoz Uvoz

I.–XII. 2010. I.–XII. 2011.

indeksi

I.–XII. 2011.

I.–XII. 2010.

I.–XII. 2010. I.–XII. 2011.

indeksi

I.–XII. 2011.

I.–XII. 2010.

Ukupno 64 891 583 65 530 270 101,0 110 296 840 108 755 629 98,6

Hrana i pića 6 165 456 6 433 537 104,3 10 031 279 10 010 828 99,8

Industrijski materijali, d. n. 20 110 671 21 033 207 104,6 32 108 097 31 816 969 99,1

Goriva i maziva 8 064 201 8 090 527 100,3 20 457 296 23 291 429 113,9

Kapitalni proizvodi (osim prijevoznih sred-

stava), njihovi dijelovi i pribor12 417 478 11 514 891 92,7 18 208 358 16 350 198 89,8

Prijevozna sredstva, njihovi dijelovi ipribor 8 014 499 8 343 774 104,1 10 007 378 8 711 666 87,1

Proizvodi za široku potrošnju, d. n. 9 644 324 9 758 929 101,2 19 359 816 18 282 907 94,4

Proizvodi, d. n. 474 955 355 406 74,8 124 616 291 632 234,0


Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom u kunama1. Izvoz i uvoz prema statističkim procedurama

2. Izvoz i uvoz prema međunarodnoj klasifikaciji ekonomske namjene proizvoda (BEC)

i Hrvatska banka za obnovu i razvitak, trajno izuze-te od primjene propisa Europske unije o kreditnim institucijama. Iznimno je važno da HBOR, kao izvo-zna i razvojna banka usmjerena našim izvoznicima, ulaskom u EU ostane samostalna u kreiranju svojih usluga. HIZ već godinama zahtjeva od izvršne vlasti jačanje HBOR-a putem povećanja temeljnog kapitala upravo kako bi HBOR bio samostalan u kreiranju svo-jih paketa prema našem gospodarstvu. ■

Upravljanje kvalitetom

Standardizacijom do konkurentnosti u okvirima EUPočetkom 2012. Hrvatska je odlučila postati dijelom EU. Velika ekonomska zajednica podrazu-mijeva novi način ponašanja u svim segmentima te nameće vlastite standarde. Od početka pre-govora s EU, Hrvatska se nastoji prilagoditi tim standardima i u najvećem dijelu je to i uspjela. Međutim, ulaskom u EU, hrvatsko se tržište zatvara prema susjednim zemljama koje još nisu članice i ne zadovoljavaju spomenute EU standarde.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Kao buduća članica EU, Hrvatska će se kao tržište za-tvoriti prema zemljama koje nisu članice zbog njihove nemogućnosti da ispune standarde koje EU traži. Bu-dući da je to većina susjednih zemalja s kojima Hrvat-ska ima najveću trgovinsku razmjenu, okretanje no-vom tržištu preduvjet je za opstanak i rast hrvatskoga gospodarstva.

Posve je jasno da globalno tržište, od preko 500 mi-lijuna ljudi, nameće određena pravila i standarde, gledajući vrlo uopćeno. Raspitali smo se stoga koli-ko hrvatskih tvrtaka primjenjuje sustav upravljanja kvalitetom ili neki drugi oblik međunarodne stan-dardizacije poslovanja i proizvodnje. Kako je poja-snio dr.sc. Miroslav Drljača, predsjednik Hrvatskog društva managera kvalitete, normizacija je u Hrvat-skoj kao proces prisutna u gotovo svim područjima djelovanja. Radi se o primjeni brojnih međunarodnih normi koje su preuzete kao hrvatske i sukladno tome se primjenjuju. Kada je riječ o normama koje se od-nose na sustave upravljanja, govori se o normama: ISO 9001:2008 – Sustav upravljanja kvalitetom; ISO 14001:2004 – Sustav upravljanja okolišem; OHSAS 18001:2007 – Sustav upravljanja zdravljem i sigur-nošću na radu; ISO 27001:2005 – Sustav upravlja-nja informacijskom sigurnošću; ISO 22000 – Sustav upravljanja sigurnošću hrane, itd.

Uspoređujemo li Hrvatsku s EU, zanimljivo je istaknu-ti da se broj organizacija koje su uvele neki od sustava upravljanja iz godine u godinu povećava. Pritom je kvaliteta kao poslovna filozofija više prisutna u proi-zvodnim nego u neproizvodnim organizacijama (bez poljoprivrede), a isto tako, veći je broj certificiranih izvoznika nego certificiranih uvoznika, objašnjava dr.sc. Drljača.

Do poboljšanja poslovanja uvođenjem međunarodnih standardaUvođenjem međunarodnih standarda hrvatske firme neće samo otvoriti put na novo tržište. Neki su od ciljeva i poboljšanje kvalitete poslovanja, smanjenje troškova i sl. Kako nam je ispričao Pavle Koprivanec,

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

201020092008200720062005

Certifikat 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

ISO 9001Sustav upravljanja kvalitetom

1287 1608 2078 2313 2567 2861

ISO 14001:2004Sustav upravljanja okolisem

124 181 265 343 469 591

ISO 27001:2005Sustav upravljanja informacij-skom sigurnoscu

0 1 4 9 20 26

OHSAC 18001 - Sustav upravljanja zdravljem i sigur-noscu na radu

17 31 38 45 67 95

ISO 22000:2005 - Sustav upravljanja sigurnoscu hrane

2 17 68 86 91 105

Kretanje broja certifikata po godinama u Hrvatskoj Izvor: ISO Survey, 2010.

0

5

10

15

20

Razlika

Uvoznici

Izvoznici

Certificirani među najvećim izvoznicima i uvoznicima (2000. – 2010.)Izvor: dr.sc. M. Drljača, 2011.

Ulazak u EU mogao bi nam otvoriti značajne vanjske izvore finan-

ciranja i povećati konkurentnost izvozno

orijentiranih sektora.

Tema broja


Upravljanje kvalitetomUpravljanje kvalitetom

vlasnik tvrtke Adria Kvaliteta, u posljednje dvije godi-ne, najvjerojatnije uslijed otežanog poslovanja uzro-kovanog recesijom i smanjenjem potrošnje, hrvatske tvrtke više su usmjerene na kontrolu troškova proi-zvodnje, kontrolu troškova kvalitete, povećanje pro-duktivnosti i optimizaciju procesa.

Ovakvi napori, usmjereni na bolju kontrolu vlastitih procesa (što predstavlja dio sustava upravljanja kva-litetom i osnovnih načela ISO 9001), svakako su po-zitivni, ali u većini slučajeva, toj se problematici ne pristupa na sustavan način, kaže Koprivanec. Naime, u gospodarski razvijenim zemljama, tijekom niza godina razvijeni su specifični alati za poboljšanje procesa koji su direktno vezani uz sustav upravljanja kvalitetom. Ti alati upravljanja rijetko su implementirani u postoje-će sustave upravljanja, a direktne posljedice su dobro poznati, visoki trošak proizvodnje i visoka cijena pro-izvoda proizvedenih u RH. Neki od spomenutih alata za upravljanje su: TPM - Total Productive Maintenan-ce, WCM - World Class Manufacturing, KPI - Key Performance Indicators, sustavno praćenje troškova kvalitete i dr. Upravo u tom smjeru bi se mogao nada-lje razvijati sustav upravljanja jer će tvrtke koje žele opstati na tržištu i ući u borbu sa sve jačom konkuren-cijom jednostavno morati optimizirati svoje procese i na taj način poboljšati svoje sustave upravljanja, kaže Pavle Koprivanec.

Uvođenje ISO standarda – preduvjet za proboj na EU tržište Hrvatska je već dugi niz godina prisutna na među-narodnom tržištu, što, naravno, podrazumijeva da je određene međunarodno prihvaćene standarde i prije zadovoljavala. Tako je, primjerice, u Petrokemiji još 1995. uveden sustav upravljanja kvalitetom po normi ISO 9001 (među prvih 10 u RH), 2004. certificiran je sustav upravljanja okolišem po normi ISO 14001. Zasad, međutim, nisu certificirani po OHSAS-u 18001

– sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu, saznajemo iz razgovora s Jadrankom Špikić, voditelji-com sustava upravljanja kvalitetom.

Slična je situacija kod većine velikih hrvatskih tvr-taka. U Hrvatskoj je najzastupljeniji standard koji obuhvaća zahtjeve upravljanja kvalitetom ISO 9001, objašnjava Koprivanec. U posljednje vrijeme primjećuje se porast primjene standarda IS0 14001 i OHSAS 18001. U području hrane najzastupljeniji standard je HACCP prema smjernicama Codex Ali-mentarius i ISO 22000 - sustav upravljanja sigur-nošću hrane. Međutim, zahtjevi za primjenu novih standarda će se kontinuirano povećavati s približa-vanjem ulaska RH u EU. Prema Koprivančevim ri-ječima, za očekivati je porast specifičnih sektorskih standarda, kao što su IFS i BRC na području pro-izvodnje hrane, Global GAP u području poljopri-vrede, ISO 14040 sustav upravljanja okolišem Life Cycle Assesment i ISO 5001 - Energy Management System na području zaštite okoliša te ISO 27001 - sustav upravljanja informacijskom sigurnošću.

Certificiranje sustava upravljanja okolišem Od 2005. godine u Hrvatskoj je sustav upravljanja okolišem ISO 14001:2004 po učestalosti uvođenja od-mah iza sustava upravljanja kvalitetom, koji je najče-šći. Krajem 2010. u Hrvatskoj je izdan 591 certifikat ISO 14001:2004. Prema podatcima Hrvatskog društva za kvalitetu, najveći broj ove vrste certifikata u Hrvat-skoj izdan je u sektoru građevinarstva.

Pitanje sustava upravljanja okolišem u Europi je oso-bito važno, pojašnjava Miroslav Drljača iz HDMK. I u Hrvatskoj je ovo pitanje regulirano zakonima i pod-zakonskim aktima. Tako je, primjerice, za svaku oz-biljniju investiciju i projekt potrebno izraditi studiju utjecaja na okoliš.

Za usporedbu, najveći broj ISO 14001:2004 certifikata u Europi ima Španjolska, zatim Italija, Velika Britanija, Rumunjska, Češka, Njemačka i Švedska, a najveći broj u svijetu imaju Kina i Japan.

Uvođenje standarda u upravljanju ljudskim poten-cijalimaU doba krize i izrazito velike nezaposlenosti, standar-dizacija u području upravljanja ljudskim potencijalima bila bi od iznimno velike koristi, kako za tražitelje po-sla koji zapravo ne znaju što mogu očekivati od po-tencijalnog poslodavca, tako i za zaposlene koji bi se osjećali zaštićenijima, ali i za poslodavce koji bi pak mogli biti sigurni da su učinili sve kako bi zaposlili najkvalitetnije ljude.

Na tragu takvih pomaka u području HR-a u Hrvatskoj od 2005. godine u okviru tvrtke Selectio djeluje pro-

Pozivamo vas, postanite članom Hrvatskog društva za kvalitetu

Stalno smo okruženi pozivima i poticajima da bi trebalo uraditi ili proizvesti nešto na kvalitetan način. Tome svi težimo, više ili manje uspješno. Međutim, postoje ljudi koji se u svom poslu brinu upravo za tu kvalitetu, kako ju ostvariti i kako ju stalno unapređivati, što je, uostalom, i imperativ globalne ekonomije. Hrvatsko društvo za kvalitetu (HDK) okuplja multidisciplinarne stručnjake iz raznih pod-ručja kojima je cilj ostvariti i unaprijediti kvalitetu onog posla ili proizvoda kojim se bave. HDK trenutno okuplja oko 70 institucija i ukupno preko 400 pojedinaca iz 17 hrvatskih gradova, povezujući tako cijelu Hrvatsku u veliku mrežu kvalitete.

Jednom godišnje Hrvatsko društvo za kvalitetu organizira Hrvatsku konferenciju o kvaliteti, koja se ove godine održava na Brijunima, od 10. do 12. svibnja. Zlatni sponzor ovogodišnje konferencije je poslovni časopis BIZdirekt. Na posljednjih sedam godišnjih konferencija Hrvatskog društva za kvalitetu sudjelovalo je preko tisuću stručnjaka, od čega čak 19% inozemnih. Konferencije su mjesto razmjene ideja, poslovnih dogovora i ugodnih druženja.

Svake godine u studenom, na svečanosti obilježavanja hrvatskog Dana kvalitete, HDK dodjeljuje Povelju za poticanje i primjenu kvalitete u hrvatskom gospodar-stvu, Povelju za poseban doprinos u edukaciji i promociji kvalitete te Povelju za životno djelo. Hrvatsko društvo za kvalitetu aktivan je sudionik i jedan od suorga-nizatora tribine ISO Forum Croaticum, koja se u organizaciji Hrvatske gospodar-ske komore održava u HGK-u već više od deset godina, pa članovi Društva imaju priliku održati zapažena predavanja o temama iz područja kvalitete u kojima su stručnjaci.

HDK izdaje svoje Glasilo u elektroničkom obliku, koje se distribuira svim čla-novima i ostalim pretplatnicima, istovremeno uz objavljivanje na internetskim stranicama. Članstvo organizacije ili pojedinca u HDK-u omogućava i članstvo u Hrvatskom zavodu za norme, čime se mogu ostvariti uštede prilikom kupnji normi te vam se pruža prilika za rad u njegovim tehničkim odborima.

Hrvatsko društvo za kvalitetu aktivan je član Europske organizacije za kvali-tetu (EOQ) pa mu je tako povjerena organizacija 53. godišnjeg EOQ kongre-sa, održanog u Cavtatu 2009. godine. Sve dodatne informacije o Hrvatskom društvu za kvalitetu i njegovim članovima možete pronaći na http://www.hdkvaliteta.hr, gdje se možete i učlaniti.

Gotovo sva umjeravanja na jednom mjestuMetroteka, hrvatski laboratorij s najviše ISO 17025 akreditiranih metoda umjeravanja u Republici Hrvatskoj (ukupno petnaest metoda iz područja temperature, relativne vlažnosti, duljine i gustoće), najavio je proširenje područja akreditacije na još četiri metode (klipne pipete, mjerila tlaka, pH-metri i infracrveni termometri).-Želimo da naši klijenti što manje vremena i živaca troše na organizaciju umjera-vanja - kaže Siniša Prugovečki, voditelj laboratorija. -Zato od ove godine nudimo i calibration and accuracy management uslugu, u sklopu koje mi preuzimamo brigu o instrumentima i njihovim rokovima umjeravanja.Osim svih umjeravanja koje Metroteka provodi u laboratoriju i na terenu, organizirat će vam i akreditirano umjeravanje vaga i utega, a ljubazni djelatnici pomoći će vam osigurati certifikaciju i za sve vaše ostale instrumente, u potpunosti u skladu sa za-htjevima HACCP, ISO 9001, ISO 14001, ISO 22000, ISO/TS 16949, ISO 17025 itd.Zanimljivo, akreditirane potvrde o umjeravanju koje izdaje Metroteka priznate su u još 64 države svijeta, uključujući EU, SAD, Rusiju, Kinu i Japan.

Zemlje s najvećim brojem certifikata ISO 14001:2004 (sustav upravljanja okolišem) u 2010., Izvor, ISO Survey 2010.

0

1000020000300004000050000600007000080000

Kina

Japan

panjolsk

aIta

lija

Velik

a

Brit

anija

Juna

Koreja

Rumunjsk

a e

ka

Njema

ka

vedsk

a


12. Hrvatska konferencija o kvaliteti

Što pomislite kad na nekom proizvodu pročitate „Made in Germany“, „Made in Sweden“ ili „Made in Switzerland“? Kako to da su neke zemlje pojam kvalitete same po sebi? Zašto i Hrvatska ne bi postala jednom od takvih zemalja?U današnje vrijeme preispitujemo vrijednosne sustave te tražimo nove ideje i nove načine kako poboljšati svoje poslovanje.Hrvatsko društvo za kvalitetu u suorganizaciji s Hrvatskom gospodarskom komo-rom poziva vas na međunarodni stručni i znanstveni skup

12. HRVATSKU KONFERENCIJU O KVALITETI i 3. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu

pod motom „KVALITETOM DO USPJEŠNOG DRUŠTVA“Kvaliteta za najbolji učinak

koja će se 10. - 12.05.2012. održati na Brijunima.

Pronađite ideju u nekom od sljedećih tematskih područja i pridružite nam se sa svojim stručnim ili znanstvenim člankom:

Kvaliteta za uspješno društvo Učinkovito gospodarstvo

Sastavnice uspješnog društva

Razvoj i promjene u sustavu obrazovanja

Kvaliteta u zdravstvu

Kvaliteta u javnoj upravi

Društvena odgovornost

Energetska učinkovitost

Zaštita okoliša

Komunikacija unutar i izvan organizacije

Uloga medija u promicanju kvalitete

Primjena alata u planiranju i analizi rezultata

Održivi razvoj, upravljanje rizicima

Razvoj ljudskih potencijala i motiviranje zauspjeh

Sigurnost dobavnih lanaca

Sigurnost i kvaliteta proizvoda na tržištu

Kvaliteta turističkih usluga

Norme i njihova uloga u sustavima upravljanja

Infrastruktura kvalitete na globalnom tržištu

Ili jednostavno dođite poslušati predavače koje smo okupili za vas (www.hdkvaliteta.hr).Informacije i kontakti koje ćete prikupiti u ugodnom ambijentu NP Brijuni, kroz plenarna predavanja, poster sekciju, radionice i okrugle stolove te kroz neformalna druženja tijekom stanki zasigurno će opravdati vaš dolazak.Upravni odbor Hrvatskog društva za kvalitetu

jekt Certifikat Poslodavac Partner, kojim se certificiraju tvrtke u području kvalitete sustava upravljanja ljud-skim potencijalima. Uključivanjem u ovaj projekt or-ganizacije dobivaju: temeljitu i strukturiranu procjenu stanja procesa upravljanja ljudskim resursima, prijed-loge za dalje poboljšanje funkcije i primjere najboljih svjetskih praksi, a ako zadovolje standarde Certifikata i mogućnost korištenja znaka Poslodavac Partner u pro-mociji, kako smo doznali iz razgovora s Anom Vojnić Tunić, koordinatoricom projekta Certifikat Poslodavac Partner. Od 2005. do danas u Hrvatskoj je ovaj certifi-kat steklo 50 tvrtaka.

Organizacije koje se odluče ući u projekt prolaze proces certifikacije u kojem tročlani certifikacij-ski tim ocjenjuje preko četrdeset procesa upravlja-nja ljudskim resursima, grupiranih u pet područja: strategija; regrutiranje i selekcija; rad, motivacija i nagrađivanje; usavršavanje i razvoj; odnos prema zaposlenicima. Da bi dobile Certifikat, organizacije moraju ostvariti barem 75% svih mogućih bodova, ali i 70% mogućih bodova u pojedinom području. Organizacije koje zadovolje te standarde dobivaju Certifikat na razdoblje od godinu dana, nakon čega slijedi proces recertifikacije.

Gledajući s drugog aspekta na ovu problematiku, više je nego očigledno da nema adekvatnog certificiranog obrazovanja u području ljudskih resursa. Antea Po-pović, HR managerica iz Amadeus Jeansa i izvršna direktorica HR Centra, ispričala nam je kako postoji tek nekolicina programa kojima se može dobiti zva-nje stručnjaka u ljudskim resursima. Također, postoje i edukacije koje su priprema za internacionalnu certi-fikaciju, ali certifikacija koja bi u hrvatskim okvirima bila priznata i poznata trenutno ne postoji. Udruga profesionalaca unutar HR područja, HR Centar, za jednu od svojih strateških smjernica ima upravo oformljivanje jednog takvog sustava, kako bi posta-vili standarde u upravljanju ljudskim potencijalima u RH i u regiji.

Standardizacija na tržištu prehrambenih proizvoda Ulazak Hrvatske u EU donosi i određene promjene na tržištu prehrambenih proizvoda. Kako pojašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede, budući da je zakono-davstvo Republike Hrvatske u području sigurnosti hrane usklađeno s relevantnim propisima Europske unije, te se uglavnom već i primjenjuje, ne treba oče-kivati promjene u tom pogledu niti nakon pristupa-nja u članstvo EU. Ono što će se mijenjati jest način označavanja hrane životinjskog podrijetla, s obzirom da, do pristupanja, RH izvozi svoje proizvode u EU kao treća zemlja, te se i hrana životinjskog podrijetla označava na odgovarajući način. Nakon pristupanja članstvu EU, hrana životinjskog podrijetla koja potje-če iz objekata čiji se proizvodi mogu stavljati isključi-

vo na domaće tržište, morat će biti označena poseb-nom, drugačijom oznakom. Zanimljivo je za istaknuti da je Hrvatska dobrom pri-mjenom zakonske regulative vezane uz proizvodnju i uvoz hrane za ishranu životinja uspjela spriječiti pojavu bolesti kravlje ludilo, koja je pogodila većinu zemalja EU. Kako doznajemo od Uprave za veterinar-stvo Ministarstva poljoprivrede, u RH je još 1997. radi zaštite zdravlja ljudi i životinja od transmisivih spon-giformnih encefalopatija uvedena zabrana o upotrebi proteina podrijetlom od preživača u prehrani preživa-ča, dok je 2001. uvedena zabrana o upotrebi proteina životinjskog podrijetla u prehrani svih vrsta životinja čije se meso koristi u prehrani ljudi.

Može se zaključiti da je proizvodnja i prerada hrane za ishranu ljudi i životinja dobrim dijelom regulira-na na razini države, i to vrlo uspješno. Ulaskom u EU Hrvatska će u ovom području samo nadograditi već postojeće standarde. Pojedine hrvatske tvrtke već su uvele standarde poput Global GAP-a (Good Agricultu-ral Practice), BIO i sl., a radi povećanja konkurentnosti i proboja na specifična tržišta mnoge će to tek učiniti. Prođe li standardizacija uspješno, za očekivati je da, s obzirom na kvalitetu tla i dobre klimatske uvjete, hr-vatski prehrambeni proizvodi s vremenom postanu prepoznatljivi i traženi u zemljama EU. ■

Hrvatsko društvo za kvalitetu - Osiguranje međunarodne sljedivosti umjeravanja mjer-nih instrumenata Davne 1965. godine osnovan je Komitet za tehničku kontrolu u industriji, a 1971. Društvo za kontrolu kvalitete Hrvatske. Kao njihov nasljednik, od 1993. djeluje Hrvatsko društvo za kvalitetu, koje je i član EOQ-a (European Organization for Quality). Između ostalog, HDK radi i na osiguranju međunarodne sljedivosti umjeravanja mjernih instrumenata. O tome smo razgovarali sa Sinišom Prugo-večkim, tajnikom društva.

Budući da partneri iz EU i drugih zemalja očekuju potpunu sljedivost u mjerenju tijekom proizvodnog procesa, ispitivanja i sl., ponekad dolazi do problema u po-slovanju s hrvatskim tvrtkama. Da bi se osigurala sljedivost umjeravanja mjernih instrumenata, potrebno je zadovoljiti tri temeljne komponente - sljedivost opreme, kompetentnost umjernog laboratorija i mjernu nesigurnost.

U Hrvatskoj, nažalost, velik dio korisnika usluge umjeravanja razmišlja samo o za-dovoljenju sljedivosti opreme, no pozitivno je to što postoji infrastruktura koja in-dustriji i laboratorijima omogućava da ostvare potpunu sljedivost, pojašnjava Pru-govečki. Vrlo pojednostavljeno, kompetentnost umjernog laboratorija u Hrvatskoj može potvrditi Hrvatska akreditacijska agencija, a po pitanju mjerne nesigurnosti važno je da se u sklopu redovitog akreditacijskog nadzora provjeravaju izračuni i rezultati koje je umjerni laboratorij izdao u proteklih godinu dana. Dakle, ne provje-rava se samo kompetentnost, nego i dosljednost.

Upravljanje kvalitetomUpravljanje kvalitetom


Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: Helena Štimac

Važni linkoviNacionalna banka Lih-tenštajnawww.llb.li Službeni državni portal www.llv.li Ministarstvo vanjskih poslova www.liechtenstein.li Statistički zavod Lihten-štajna www.as.llv.li Gospodarska komora Lihtenštajna www.lcci.li

Opće informacije Naziv: Kneževina Lihtenštajn Glavni grad: VaduzPovršina: 160 km2Stanovništvo: 35 000Službeni jezik: njemačkiValuta: 1$ = 0.92 švicarskih franaka

Robna razmjena s Lihtenštajnom

Izvoz Hrvatske u Lihtenštajn (2011.) Uvoz Hrvatske iz Lihtenštajna (2011.)

Strojevi i oprema 13% Farmaceutski proizvodi 17%

Električni strojevi 11% Strojevi i oprema 13%

Drvo i proizvodi od dr-veta 9% Električni strojevi 11%

Aluminij 7% Optička i medicinska oprema 5%

Kemijski proizvodi 5% Mineralna gnojiva, ulje 2%

UKUPNI IZVOZ 9 mil € UKUPNI UVOZ 655 tis €

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Važne adrese:

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U ŠVICARSKOJ KON-FEDERACIJI POKRIVA KNEŽEVINU LIHTENŠTAJN

Veleposlanik: Jakša Muljačić Adresa: Thunstrasse 45, 3005 Bern, Švicarska tel: 0041 31 352 0275, 352 0279 fax: 0041 31 352 0373 e-mail: [email protected]

VELEPOSLANSTVO KNEŽEVINE LIHTENŠTAJN U ŠVICARSKOJ KON-FEDERACIJI POKRIVA REPUBLIKU HRVATSKU

Veleposlanik: Denis Knobel Adresa: Bogovićeva 3, 10000 Zagreb, Hrvatska tel: 00385 01 4878 800 fax: 00385 01 4810 890 e-mail: [email protected]

Vaduz

Lihtenštajn, unatoč svojoj maloj površini, nije jako urbaniziran. Najmanja je zemlja na svijetu u kojoj se govori njemački jezik te jedina europska država čije susjedne zemlje također nemaju izlaz na more. Imala je vrlo mirnu povijest s obzirom na svoju neutralnost, zbog koje nije sudjelovala u ratovima. Život je olak-šan upravo zbog mirnoće u zemlji, stoga su i uvjeti zadovoljavajući. Očekivana životna dob je iznad osam-deset godina, a 100% populacije koja je starija od de-set godina zna čitati i pisati. Gospodarstvo se ubraja među najbogatija na svijetu, budući da su sklapanjem monetarne, carinske i gospodarske unije sa Švicar-skom osigurali povoljan gospodarski položaj. Liberal-na ekonomija i porezni sustav čini državu sigurnom i orijentiranom ka uspjehu za privatne i poslovne svrhe. Članica je EFTA-e.

Lihtenštajn - porezni rajLihtenštajn danas ima visoko razvijenu industrijaliziranu ekonomiju, što je postignuto izni-mno malom poreznom stopom (maksimalna stopa je 18%) i nekompliciranim pravilima ud-ruživanja. Jedna je od tek nekoliko zemalja u svijetu u kojoj je veći broj registriranih poduze-ća od broja stanovnika.

Struktura gospodarstvaGlavna poljoprivredna grana je mliječno stočarstvo, dok se na njivama uzgaja silažni kukuruz i krumpir. Tek se nakon Drugoga svjetskog rata država razvi-la iz agrarne u industrijsku zemlju s vrlo razvijenim uslužnim djelatnostima. Danas ima visoko razvijenu industrijaliziranu ekonomiju, što je postignuto izni-mno malom poreznom stopom (maksimalna stopa je 18%) i nekompliciranim pravilima udruživanja. Jedna je od tek nekoliko zemalja u svijetu u kojoj je veći broj registriranih poduzeća od broja stanovnika. Uvozi više od 90% energentskih potreba, ali zbog malog doma-ćeg tržišta uglavnom su usmjereni na izvoz. Prevla-dava jednodevni izletnički turizam, a glavno središte zimskog turizma je u gornjem dijelu doline Samine na oko 1600m. Uslužne djelatnosti snažno su razvijene s

važnim financijskim sektorom koji uključuje mnoštvo povezanih uslužnih poduzeća.

Mogućnosti poslovne suradnjeUgovor o slobodnoj trgovini između Hrvatske i država EFTA-e (Island, Lihtenštajn, Norveška, Švi-carska) stupio je na snagu 2002. godine. Ugovor uključuje trgovinu industrijskim, ribljim i ostalim morskim proizvodima te odredbe o tržišnom na-tjecanju, zaštiti intelektualnog vlasništva, javnim nabavama i državnom monopolu. Između pojedinih država EFTA-e i Hrvatske sklopljeni su na bilateral-noj osnovi ugovori o trgovini poljoprivredno-pre-hrambenim proizvodima, koji se odvijaju kroz za-sebne Protokole iz područja poljoprivrede sklopljene sa svakom zemljom EFTA-e pojedinačno, i to kroz liste proizvoda ili djelomičnim ukidanjem carina te kvote sa sniženim carinama. Izvoz industrijskih proizvoda iz Hrvatske u zemlje EFTA-e u potpuno-sti je oslobođen carina.

Postupak uvoza roba i usluga u LihtenštajnZemlja je vrlo otvorena za međunarodnu trgovinu. Carine su niske i postoji vrlo malo trgovinskih bari-jera. Carine na uvoz industrijskih proizvoda u EU u prosjeku iznose 4%, ali se uvelike primjenjuju povla-štene stope i često slobodan uvoz za robu iz susjednih država, iz gospodarstava u razvoju i u tranziciji, te iz država kandidatkinja za članstvo u EU. Osim toga, Ugovorom o Europskome gospodarskom prostoru (EEA) Norveškoj, Švicarskoj, Islandu i Lihtenštajnu zajamčen je neograničen pristup Europskoj carinskoj uniji i uživanje temeljnih sloboda unutarnjeg tržišta.

Puna primjena Zajedničke carinske tarife ograničena je na trgovinu s razvijenim državama poput SAD-a, Kanade i Japana. Glavni čimbenici poticanja vanjske trgovine su liberalna ekonomija, atraktivni porezni sustav i sofisticirani infrastrukturni objekti.




Gospodarstvo Lihtenštajna

BDP: 5,0 mlrd USD

BDP per capita: 134,045 USD

Stopa rasta BDP-a: 1,1%

BDP prema sektorima: usluge (58%), industrija (36%), poljoprivreda (6%)

Izvoz (2010.): 2,79 mlrd USD

Izvozni proizvodi: strojevi, stomatološki proizvodi, poštanske marke, keramika

Zemlje izvoza: zapadna Europa (62%), Azija (13%), Sj. Amerika (12%)

Uvoz (2010.): 1,73 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi, proizvodi od metala, tekstil, roba široke potrošnje,

motorna vozila

Zemlje uvoza: Zemlje EU-e, Švicarska

Stopa inflacije: -0,5%

Nezaposlenost: 3%

Internetski kod zemlje: .li

Pozivni broj: +423

Dvorac u Vaduzu, slu¡bena rezidencija kraljevske obitelji

Ugovor o slobodnoj tr-govini između Hrvatske i država EFTA-e (Island, Lihtenštajn, Norveška, Švicarska) stupio je na

snagu 2002. godine.

UlaganjaStrana ulaganja u Lihtenštajn opala su od 2008. godine, uglavnom zbog financijske krize koja je zahvatila zemlju, što ukazuje i na smanjenje stranih ulaganja tijekom slje-dećih godina. Zbog niskih stopa oporezivanja tvrtaka, zakonskih jednostavnosti pri osnivanju i strogih propi-

sa u bankarskom sustavu, Lihtenštajn je postao središte za međunarodne tvrtke. Ipak, takvi čimbenici olakšavaju „pranje novca“ u zemlji. Bankarski i financijski sektor usluga privlači najviše izravnih stranih ulaganja. Glavni ulagači su države Europske unije i Švicarska.

Poslovni običajiLihtenštajnci su vrlo tradicionalni i imaju formalnu poslovnu kulturu. Rezervirani su i ponekad je teško uspostaviti poslovni odnos. Cijene točnost te je od veli-ke važnosti unaprijed sve dogovoriti i doći na vrijeme. Odijevaju se vrlo skromno, formalno i konzervativno za poslovne sastanke - odijelo za muškarce i elegantne suknje ili haljine za žene. Pozdrav se očituje stiskom šake ili poljupcem u obraz, ukoliko se bolje poznaje-te. Ime se rijetko koristi u poslovnoj kulturi te uvijek oslovljavajte poslovne ljude stručnom ili osobnom ti-tulom i prezimenom. Lihtenštajnci vole svoje privatne stvari zadržati za sebe. Vrlo su organizirani i sistema-tični te je poslovni sastanak uglavnom uređen po odre-đenoj agendi. Komunikacijski je stil formalni i rezer-vni, te šale i emocije nemaju svoje mjesto u poslovnom svijetu. Vaša prezentacija mora biti jasna i temeljita jer jako paze na detalje. Budući da su konzervativni, tre-bat će vam dosta nagovaranja kako bi prihvatili nove pristupe. Iako postoji hijerarhija i odluke se donose od strane uprave, ipak je na svim razinama dopušteno da-vati svoja mišljenja i poglede na postavljene planove. ■

Blagi optimizam na tržištima kapitalaDomaći bankarski sustav stabilan je i siguran, a analiza HNB-a Financijska stabilnost pokazuje da su banke u Hrvatskoj otporne na moguće makroekonomske šokove, no dio njih (konkretno, devet banaka koje drže 9% imovine bankarskog sustava) ne bi preživjelo produ-bljivanje krize. Ipak, vjerojatnost toga šok scenarija mala je i iznosi tek 5%.

Studija koju je izradio odjel za strateške analize UniCredita, Studija bankarskog sektora u SIE u 2012. godini, pokazuje da u srednjem i dugom roku ban-kovni sektor u Srednjoj i Istočnoj Europi i dalje ima potencijal da ostvari prosječan rast poslovnih prihoda i profitabilnosti veće od prosjeka u EU, jer još uvijek po-stoji prostor za povećanje financijske penetracije i oče-kuju da će ekonomije u regiji SIE nastaviti trend pri-bližavanja EU. Iz Hrvatske udruge banaka napominju da je hrvatski bankovni sustav stabilan i siguran, pri čemu doprinosi i visoka kapitalna adekvatnost hrvat-skih banaka, koja iznosi preko 18%, što je znatno više od zakonske (12%). Drugim riječima, naše banke osta-le su među najbolje kapitaliziranim bankama u Europi i svijetu. Kapital, u kombinaciji s profitom (zbog toga je bitno da banke posluju profitabilno), glavni je ele-ment stabilnosti sustava i garantira da i dodatno po-goršanje uvjeta (povećanje teže naplativih kredita) neće ugroziti tu stabilnost, napominju iz HUB-a.

Kretanje tečaja vodećih svjetskih valuta u 2012.Na deviznom tržištu RH formira se isključivo tečaj kune u odnosu na euro na temelju ponude i potražnje, dok se ostali tečajevi poput tečaja HRK u odnosu na USD i CHF formiraju posredno te je presudan utje-caj tržišnih kretanja na svjetskim deviznim tržištima (valutni rizik). Tako odnos između dolara i eura (EUR/USD) ima izravan utjecaj na tečaj USD/HRK, ali ne i na tečaj EUR/HRK, navode iz Odjela za odnose s jav-nošću, Direkcije Brand Managementa, Raiffeisenbank Austrija d.d. U RBA smatraju da će HNB nastaviti s politikom stabilnosti tečaja te da neće dopustiti jače fluktuaci-je, odnosno jače deprecijacijske pritiske, već će u tom slučaju poduzeti odgovarajuće mjere. U razdoblju do predturističku sezonu tako u RBA očekuju raspon tr-govanja između 7,55 i 7,60 kuna za euro. Analitičari Erste Group Research-a u svojoj publikaci-ji Currency Analysis EUR/USD procjenjuju kretanje odnosa EUR/USD na razini 1,25 tijekom godine. Ovaj odnos sada se kreće na razinama 1,30, no sredinom godine procjenjuje se kretanje odnosa prema 1,25. U RBA očekuju da bi prosječni tečaj EUR/USD mogao iznositi 1,30 dolara za euro u prvoj polovici godine, a u drugoj polovici očekuju jačanje aprecijacijskih pritisaka na euro i prosječni tečaj od 1,35 dolara za euro.

Pripremila: Jasmina Fijačko

Sukladno kretanjima na svjetskim deviznim tržištima i prognoziranom tečaju EUR/HRK, tečaj kune u odnosu na švicarski franak tijekom 2012. godine kretat će se na razini između 6,10 i 6,20 kuna za franak, navode iz RBA.

Zaštita od rizika (hedging) poduzetnikaPoduzetnici su sve više izloženi raznim tržišnim ri-zicima, poput tečaja, kamatnih stopa ili cijeni robe. Hedging proizvodi mogu im u tome pomoći, a banke sve veću pažnju posvećuju razvoju ove vrsta proizvo-da. Tako Volksbank d.d. u sklopu ponude proizvoda namijenjenih zaštiti od financijskih rizika nudi ugova-ranje terminskih tečajeva na rokove do godine dana, ugovaranje valutnih zamjena na rokove do godine dana te ugovaranje kamatnih zamjena na rokove do deset godina. Zagrebačka banka korporativnim klijentima pruža mogućnost zaštite od tržišnih rizika korištenjem deri-vativnih instrumenata. Najviše se koriste FX forward ugovori za zaštitu od tečajnog rizika i kamatni swapovi

Hedgingom se koriste kompanije svih veličina, što svjedoči o konti-nuiranom povećanju interesa i svojevrsnom osvješćivanju hrvatskih kompanija.

Investicijski vodič


za zaštitu od kamatnog rizika. Uz navedene proizvode, sve je veći interes za kombiniranim proizvodima kao što je međuvalutni kamatni swap koji se istovremeno može koristiti kao instrument osiguranja od tečajnog i kamatnog rizika. Zagrebačka banka svojim klijentima omogućuje edukaciju o mogućnostima zaštite te proi-zvode prilagođava pojedinačnoj potrebi klijenta.Raiffeisen banka nudi sve osnovne i derivativne pro-izvode deviznog i novčanog tržišta kojima se moguće zaštititi od tržišnih rizika. Na zahtjev klijenta izra-đuju individualnu preporuku zaštite temeljem iden-tifikacije rizika. Instrumenti kojima se klijenti mogu štititi od valutnih rizika su instrumenti deviznog tr-žišta: FX Spot i FX Forward, a instrumenti kojima se klijenti mogu štititi su instrumenti tržišta novca: FRA (Forward Rate Agreement), kamatni swap i CCS (Cro-ss Currency Swap).Erste banka i Erste grupa u svojoj ponudi imaju razne proizvode koji poduzetnike štite od rizika, a raduje ih činjenica da se hedgingom koriste kompanije svih ve-ličina, što svjedoči o kontinuiranom povećanju inte-resa i svojevrsnom osvješćivanju hrvatskih kompanija kada je u pitanju potreba za zaštitom od rizika, a ko-jima kompanije mogu upravljati korištenjem bankar-skih proizvoda. Jedan od proizvoda koji se često koristi za zaštitu od promjene tečaja je FX Outright Forward. Njegovim ugovaranjem klijenti se štite od promjene tečaja te na taj način minimiziraju tečajne razlike koje potencijalno proizlaze iz njihova poslovanja.

Bankarski proizvodi za poduzetnikeBankarski proizvodi sve se više prilagođavaju specifič-nim potrebama klijenata. U RBA izdvajaju mogućno-sti kreditiranja s fleksibilnim rokom otplate, dopušte-no prekoračenje po transakcijskom računu ili Business MasterCard revolving kreditnu karticu. U ponudi je i MasterCard Business debitna kartica, namijenjena pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju registri-ranu djelatnost u RH. Izdvajaju i posebne programe financiranja u suradnji s HBOR-om, županijama ili jedinicama lokalne samouprave, čija je svrha poticanje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva, osobito poduzetnika–početnika, razvoj proizvodnih, poljopri-vrednih i izvoznih djelatnosti te ulaganje na područji-ma od posebne državne skrbi.

Erste banka intenzivno je fokusirana na segment malog i srednjeg poduzetništva i praćenje kvalitet-nih projekata koji potiču razvoj realnog sektora i rast zaposlenosti u tom segmentu. Krajem prošle godine predstavljen je program zapošljavanja kojim Erste banka pokušava dati doprinos povećanju broja novo-zaposlenih te potaknuti nove projekte. Govoreći op-ćenito o financiranju, Erste banka nudi širok spektar proizvoda usmjerenih na financiranje tekućeg poslo-vanja, investicijskih aktivnosti poduzetnika, projektno financiranje te akreditivno-garantne poslove.

Dana 10. veljače ove godine u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Anton Kovačev i potpredsjednik Europs-ke investicijske banke zadužen za EIB-ovo djelovanje u Hrvatskoj Anton Rop, potpisa-li su Ugovor o Zajmu u iznosu od 150 milijuna eura za financiranje malog i srednjeg poduzetništva te srednje kapitaliziranih poduzeća u Republici Hrvatskoj. Potpisivanju su prisustvovali ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras i zamjenik ministra financija Boris Lalovac.

Potpisivanje predstavlja zaključivanje prve tranše Ugovora o Zajmu za financiranje malog i srednjeg poduzetništva te srednje kapitaliziranih poduzeća u Republici Hr-vatskoj, koji je Europska investicijska banka odobrila HBOR-u u ukupnom iznosu od 250 milijuna eura. Očekuje se da će se druga tranša tog Zajma zaključiti u drugoj polovici ove godine, po iskorištenju sredstava iz prve tranše.

Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, ovom je pri-likom izjavio: -Ugovor koji smo danas potpisali još je jedna potvrda izuzetnog ugleda HBOR-a u međunarodnim financijskim institucijama i nastavak odlične dugogodišnje suradnje s EIB-om. Ovaj zajam od velike je važnosti za razvoj cjelokupnog hrvatskog gospodarstva, kojemu će HBOR, kao i uvijek do sada, nastojati osigurati najpovoljnije uvjete financiranja i tako mu omogućiti što veću konkurentnost na svjetskom tržištu.

Anton Rop, potpredsjednik EIB-a zadužen za EIB-ovo djelovanje u Hrvatskoj, istakao je: -Jedan od EIB-ovih prioriteta je unaprijediti i olakšati malim i srednjim poduzećima, kao i srednje kapitaliziranim poduzećima, pristup dugoročnim izvorima financi-ranja. Ova poduzeća predstavljaju značajan sektor hrvatskog gospodarstva u smi-slu zapošljavanja, stvaranja BDP-a i uvođenja modernih proizvodnih tehnologija, a oni, nažalost, često pate zbog nedostatka mogućnosti za daljnja financiranja, što ih najteže pogađa u vrijeme krize.

Suradnja HBOR-a i EIB-a započela je 2001. godine tijekom koje je realizirano šest zajmova u ukupnom iznosu 644 milijuna eura, a HBOR je u Republici Hrvatskoj fi-nancirao preko tisuću projekata, od čega se najveći dio odnosi upravo na projekte malih i srednjih poduzetnika.

HBOR uspješno pribavlja sredstva s ciljem poticanja hrvatskog gospodarstva i u teškim kriznim uvjetima



Malim i srednjim poduzetnicima te obrtnicima na raspolaganju je cjeloviti servis Zagrebačke banke koji povoljno, jednostavno i brzo olakšava njihovo svakod-nevno poslovanje – od platnog prometa dostupnog 24 sata do palete povoljnih kredita i efikasnih savjeta za početak ili za unaprjeđenje poslovanja. Banka nudi tri modela paket-računa 1 za sve: model Start, model Po-duzetnik i model Partner. Zagrebačka banka jedan je od glavnih partnera Programa Obrtnik&partner koji je nastao s ciljem promicanja interesa hrvatskog obrtniš-tva, a u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom.

Trend kamata na štednju građana Depoziti građana dominantan su oblik štednje. Iz Er-ste banke navode kako štednju građana u Hrvatskoj od početka krize 2008. godine karakteriziraju razmjer-no stabilan rast, usprkos nepovoljnom gospodarskom okruženju i općenito trendovima na tržištu rada. Erste banka u ovom trenutku nema planove povećavati ka-matne stope na štednju u eurima i kunama, trenutno se kamatne stope na štednju u kunama kreću ovisno o vrsti štednje i roku oročenja, između 2,50% i 4,40%, a kamatne stope na štednju u eurima kreću se ovisno o vrsti, iznosu i roku oročenja od 1,50% do 4,00%.Iz RBA navode da, ukoliko u nastavku godine dođe do pada hrvatskog rejtinga, možemo očekivati daljnji pri-tisak na rast cijene zaduživanja i posljedično i na rast kamatnih stopa na oročene depozite, a ako obranimo rejting, doći će do uravnoteženja na postojećoj razini, pod uvjetom da izostanu dodatni šokovi na vanjskim tržištima kapitala.

Optimističan početak godine na tržištu kapitalaOva je godina, unatoč i dalje prisutnoj nestabilnosti, počela jako optimistično. Hoće li se takav trend nasta-viti ovisi o tome kojim će se tempom nastaviti rješava-nje dužničkih problema u Europi te hoće li ponuđena rješenja imati odgovarajući ishod, navodi Marko Re-pecki s portala Hrportfolio.

Što se tiče Zagrebačke burze i regije općenito, i dalje je prisutna vrlo niska likvidnost, ali isto tako treba imati na umu da regionalna tržišta od početka krize nisu niti imala značajnije oporavke, tako da tu postoji određeni potencijal koji će se osloboditi u budućnosti, a ponajviše će to ovisiti o rastu likvidnost tržišta. Ono što bi mogao biti okidač za pokretanje pozitivnog tren-da eventualne su buduće privatizacije, ukoliko će biti izvedene putem burze.

Procjena trenda investicijskih fondovaPoslovanje investicijskih fondova prvenstveno ovisi o kretanjima na tržištima kapitala, a ukoliko se nastave pozitivni trendovi, to će se odraziti i na prinose fondo-va. Ova godina počela je vrlo dobro te su najuspješniji dionički fondovi ostvarili visoke prinose i sada (podatci 31.01.2012.) već imamo dva dionička fonda s prino-

som većim od 10%, a trinaest ih je ostvarilo porast veći od 5%, navodi Repecki. Također, dva mješovita fonda porasla su za više od 4%. Ukoliko se svjetska gospodarstva stabiliziraju, to će se, naravno, pozitivno odraziti i na tržišta kapitala, pa tako i na fondove.U 2011. godini obveznički fondovi ostvarivali su uglavnom pozitivne rezultate, a kod novčanih fondova nije bilo padova vrijednosti udjela na godišnjoj razi-ni. S obzirom na nestabilne prilike koje su vladale na dioničkim tržištima, jasno je da su posljedice najviše osjetili fondovi koji su im i najizloženiji - dionički i mješoviti fondovi, napominje Repecki.

Sredstvo upravljanja rizicima, a ne trošakU Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno razvijena svi-jest o prednostima osiguranja. Poduzetnici štede na osiguranjima od svih dodatnih rizika kao što su: po-plava, potres, lom stroja, lom stakla, provalna krađa i razbojstvo. Građevinari osiguravaju izgradnju, ali rjeđe i montažu postrojenja i građevina. Nerijetko se zaboravlja i na rizik od prekida rada, primjerice, zbog požara ili neke druge opasnosti, kao i na sva osigura-nja od odgovornosti, navode iz Službe za korporativne komunikacije Croatia osiguranja d.d. Poduzetnici bi na osiguranja trebali gledati kao sredstvo upravljanja ri-zicima, a ne dodatni trošak.Iz Triglav osiguranja preporučuju tzv. All risk policu koja pokriva uništenje, oštećenje ili nestanak osigura-nih stvari (nekretnina, strojeve, opremu, zalihe i dru-go) zbog nenadanih i iznenadnih događaja kao što su požar, poplava, oluja, ali i od svih drugih opasnosti, a dobro se osigurati i od raznih odštetnih zahtjeva pu-tem Osiguranja od opće odgovornosti, ali i Osiguranja od profesionalne odgovornosti i Osiguranja od odgo-vornosti iz upotrebe proizvoda.Croatia osiguranje osmislila je poduzetničke pakete u kojima se minimalno ugovaraju tri vrste osiguranja, a korisnici biraju proizvode iz ponude imovinskih osi-guranja, osiguranja motornih vozila, osobnih neživot-nih osiguranja te osiguranja prijevoza i kredita. Veći obujam paketa osigurava veću uštedu koja iznosi do 25% na godišnju premiju. Od prošle godine posebni paketi osmišljeni su i za obrtnike u sklopu projekta Obrtnik&partner.

Dostupni EU programi Korištenje sredstava u okviru pretpristupnog instru-menta IPA dobra je priprema za RH vezano uz buduće korištenje strukturnih instrumenata Kohezijske poli-tike EU. Nakon što RH postane zemlja članica EU, OP Regionalna konkurentnost će se financirati iz Europ-skog fonda za regionalni razvoj, koji ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU. Procjena je da će godišnja alokacija namijenjena ovom Operativnom programu biti oko 200-300 milijuna eura, što je deset puta više od godišnje alokacije unutar IPA-e, navode iz


Želimo li osigurati primjerena mirovinska primanja za mirniju životnu dob, o tome bismo trebali početi razmišljati već prilikom prvog zaposlenja. Mogućnost korištenja mirovine već s 50 godina života daje nam veću sigurnost u slučaju da ostanemo bez posla ili nam životne okolnosti nametnu potrebu ranijeg umirovljenja. Sredstva na računu osobna su imovina člana i nasljedna su u slučaju smrti. Uplate se mogu vršiti prema financijskim mogućnostima člana, a privremeni prestanak ne znači i presta-nak članstva. Privremeni gubitak posla utjecat će na visinu uplaćenih doprinosa u obveznom osiguranju, a time i na manju mirovinu, a mogućnost povećanja uplata u III. stup kod novog zaposlenja opet može nadoknaditi tu razliku. Članovi koji ne uspiju uštedjeti planirani iznos za mirovinu i na računu imaju manje od 10.000 kuna, a navršili su 50 godina, mogu podići ušteđeni iznos jednokratno, isplatom na tekući račun. Članovi koji su navršili 50 ili više godina života sredstva mogu prebaciti u mirovinsko osiguravajuće društvo i izabrati privremeni ili doživotni oblik mirovine.

Pored mladih ljudi koji bi trebali preuzeti odgovornosti za svoju financijsku budućnost dio te odgovornosti nosi i država, ali i poslodavci. Porezne olakšice poslo-davcima na uplatu premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja dobra su prilika da što bolje stimuliraju svoje zaposlenike, postanu konkurentni na tržištu rada i stvore društveno odgovornu zajednicu u kojoj će država i poslodavci pomoći radniku da lakše uštedi pristojnu sumu novca. Poslodavci i porezni obveznici, koji obavljaju sa-mostalnu djelatnost, oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak do visine 500 kuna mjesečno, odnosno do 6.000 kuna godišnje, na uplate premije dobrovoljnog miro-vinskog osiguranja koje uplaćuju sebi ili svojim radnicima.

Erste Plave dobrovoljne mirovinske fondove izabralo je više od 30.000 članova, neki od njih već uživaju plodove svoje štednje, a ukupna imovina ostalih članova koji još uvijek štede iznosi 140 milijuna kuna.

U proteklih sedam godina Erste plavi članovima je ostvario sljedeće prinose:

Budući da se u većini zemalja EU, zbog nepovoljnih demokratskih kretanja, očekuje sve veći teret mirovina u narednih 15-20 godina, dobna granica za odlazak u mirovinu sve se više povećava. Želimo li se zaštititi od rizika promjene propisa i povećanja granice za punu starosnu mirovinu, moramo što prije započeti s dobrovoljnom mi-rovinskom štednjom.

Dobrovoljna mirovinska štednja – pametno ulaganje u sigurnu budućnost

Prinosi po godinama EP Expert EP Protect

31.12.2005. 9,97% * 5,13% *

31.12.2006. 16,44% 5,31%

31.12.2007. 10,54% 1,55%

31.12.2008. -23,02% 2,66%

31.12.2009. 13,42% 5,28%

31.12.2010. 8,88% 8,02%

31.12.2011. -3,53% 3,28%

Prosječan anualizirani prinos od osnutka 3,90% 4,58%

*Erste Plavi dobrovoljni mirovinski fondovi počeli su sa radom u ožujku 2005.godine.


Odjela za odnose s javnošću Ministarstva gospodar-stva.

Tri su prioritetna područja na kojim će se raditi kroz konkretna djelovanja na razini RH i na regionalnoj i lokalnoj razini kroz Operativni program za regio-nalnu konkurentnost nakon ulaska RH u EU: jačanje regionalnih potencijala za ekonomski razvoj, razvoj poduzetništva te poticanje inovacija i istraživačke iz-vrsnosti.

Iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Eu-ropske unije navode da će se, imajući u vidu činjenicu da će RH biti na raspolaganju iznos od oko 450 mili-juna € samo u drugoj polovici 2013. godine, proširiti mogućnosti za financiranje raznih projekata. U tom smislu, ulaskom RH u EU očekuje se pozitivan učinak jer su EU fondovi prilika, dok je na RH odgovornost, usmjeravanje sredstava te nadzor nad tim da novci iz EU fondova budu smisleno potrošeni.

Preduvjet korištenja sredstava iz EU fondova izrada je operativnih programa po područjima u kojima se defi-niraju okvirni projekti za financiranje. Tako operativni programi nude sljedeće programske mogućnosti: Ope-rativni program Promet (koji će se financirati iz Ko-hezijskog fonda), Operativni program Zaštita okoliša (koji će se financirati iz Europskog fonda za regional-nog razvoja), Operativni program Regionalna konku-rentnost (ERDF), Operativni program Razvoj ljudskih potencijala (Europski socijalni fond). Svi natječaji za financiranje bit će javno objavljeni, kako na službenim stranicama Ministarstva regionalnog razvoja i fon-dova EU, tako i na službenim stranicama operativnih struktura koje upravljaju određenim operativnim pro-gramom (npr. za projekte zaštite okoliša na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode).


Koncem 2011. godine 1,8 milijuna osoba bili su članovi mirovinskih fondova, od čega 1,6 milijuna članovi obaveznih mirovinskih fondova, 184 tisuće u otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima (III. stup) i nešto više od 18 tisuća članova u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Prema Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima mirovine za sada može isplaćivati samo mirovinsko osiguravajuće društvo, a u RH postoji samo jedno. Croatia osiguranje inicijator je ideje po kojoj bi se mirovine iz II. i III. stupa mirovinske reforme isplaćivale preko osiguravajućih društava i mirovinskih fondova, pri čemu bi građani dobili konkurent-niji sustav u kojemu bi sami mogli odlučiti gdje će i uz koju naknadu raspolagati svojom dodatnom mirovinom.

Štednja za mirovinu - mirovinski fondovi i prijedlozi osiguravatelja

Coface - rizik ulaganja u državuCofaceova procjena rizika ulaganja u državu mjeri prosječnu razinu neizvršavanja obaveze plaćanja od strane trgovačkih društava u okviru njihovih poslovnih transakcija. Procjena se ne odnosi na državni dug.

Kako bi se odredio rizik ulaganja u državu, u Cofaceu se kombinira gospodarski, financijski i politički pregled države, Cofaceovo iskustvo plaćanja i procjena poslov-ne klime. Rejting se sastoji od ljestvica sa sedam razi-na, podijeljenih u dvije kategorije: nizak do umjeren rizik (Investment Grade): A1, A2, A3, A4, te povećan do visok rizik (Non-investment Grade): B, C i D.

Povećana ranjivost tranzicijskih europskih gospodar-stava na smanjenje europske potražnjeKod Slovenije se nakon umjerenog oporavka u 2010. i 2011. očekuje slabljenje rasta u 2012. godini. Izvoz, koji iznosi 60% BDP-a, patit će od recesije u eurozoni, a posebno od inertnosti na njemačkom tržištu potra-žnje. Ako očekujemo oporavak u privatnim investici-jama, posebice u građevinskom sektoru, on bi mogao biti pogođen smanjenom pristupu kreditima. Sloven-ske banke tek su prošle stres test i njihova potreba za dokapitalizacijom će ostati visoka u kontekstu u kojem je teško doći do kapitala na tržištu i gdje država nema više manevarskog prostora kako bi podržala svoj ban-karski sustav.Mađarskoj je smanjena ocjena s A4 na B, zbog nepo-vjerenja ulagača te zbog izloženosti situaciji u Italiji i smanjenja aktivnosti zbog valutnog šoka. Očekuje se da će se mađarsko gospodarstvo vratiti u recesiju u 2012. Ta će činjenica biti utjecaj krize u eurozoni. Naime, Mađarska kroz komercijalne kanale ima 66% izvoza usmjerenog na eurozonu. Jednako tako, kroz financijske kanale, odnosno kroz izravna inozemna ulaganja koja iznose 160% mađarskog BDP-a, odbija investitore zbog nepredvidljivosti makroekonomske politike i porezne politike. Krediti poduzećima i sta-novništvu će se smanjiti, kao posljedica lošeg kredita u 2011. godini (10%). Pad priljeva kapitala imat će utjecaj na volatilnosti forinte i može dovesti do krize likvidnosti, u kontekstu u kojem su pregovori između vlade i MMF-a o stand-by sporazumu posebno napeti.Hrvatskoj je smanjen status od A4 negativnog trenda na rejting B. Nakon vrlo slabog skoka u 2011., gos-podarstvo će se vratiti u recesiju u 2012. godini. Do-maća potražnja, glavni pokretač rasta prije krize, ostat će slaba. Na potrošnju kućanstva će utjecati vrlo viso-ka razini nezaposlenosti (17%). Javna ulaganja bit će ograničena na proračun konsolidacije, s udjelom jav-nog duga u iznosu od 50% BDP-a u odnosu na 30% prije krize. Privatna ulaganja će patiti od slabog pristu-pa kreditima. Zapravo je 91% aktive hrvatskih banaka zatočeno od strane banaka eurozone i 43% talijanskih

banaka. Kreditna ponuda će biti dodatno ograničena na visokoj razini nezajmova (13%). Upravo zbog eu-rizacije bankarskog sustava (74% od kredita su deno-minirane u eurima), hrvatski građani, kao i tvrtke, bit će i nadalje izloženi valutnom riziku i riziku averzije investitora.

Tranzicijske države žrtve povrata političkog rizikaPolitički nemiri u Sjevernoj Africi i na Srednjem Isto-ku 2011. godine bili su prekretnica kod tranzicijskih ekonomija koja je najavila povratak političkih rizika. Val promjena režima može se pripisati neumoljivom porastu želje za promjenom društva u tranzicijskim državama. To odražava duboku gospodarsku i politič-ku frustraciju, koju podržava rastuća srednja klasa te društvene i kulturološke promjene. U novim ekonomi-jama, poput latinoameričkih država, nezadovoljstvo se iskazuje visokom stopom kriminala, dok do promjena režima u autoritarnim državama dolazi kad nositelji funkcija više nisu u stanju zadovoljavati povećana na-danja stanovništva u smislu političkih prava i pristupa zapošljavanju te poduzetništvu.Ukoliko imate bilo kakvih pitanja vezanih uz rizik dr-žave ili trebate bonitetno izvješće za neku tvrtku, Co-face vam stoji na raspolaganju. ■

Coface Hrvatska d.o.o.Avenija Dubrovnik 46/310000 ZagrebT: +385 (0)1 4697 510F: +385 (0)1 4697 515www.coface.hr


Rating A1: Corporate default probability is very low on averageRating A2: Corporate default probability is low on averageRating A3: Corporate default probability is quite acceptable on averageRating A4: Corporate default probability is still acceptable on averageRating B: Corporate default probability is appreciableRating C: Corporate default probability is highRating D: Corporate default probability is very high

BulgariaB

RomaniaB

MacedoniaC

SerbiaC

UkraineD

HungaryB

BosniaD

CroatiaB

SloveniaA2Italy

A4

AlbaniaC

MontenegroC

MoldovaD

SlovakiaA3

PolandA3

SpainA4

PortugalA4

LuxembourgA1

UKA3

IrelandA4

MaltaA2Copyright: Coface Austria

positive Watchlist

negative Watchlist

TurkeyA4

AustriaA2

GreeceC

CyprusB

Czech RepublicA2

GermanyA2

SwitzerlandA1

FranceA2

BelarusD

RussiaB

LithuaniaA4

LatviaB

EstoniaA3

SwedenA1

NorwayA1

FinlandA2

DenmarkA2

NetherlandsA2

BelgiumA2

Country Risk Assessment January 2012


Gotovo je nemoguće sa sigurnošću utvrditi koliki su stvarni prihodi od kongresnog turizma, budući da se statistike bave brojem sudionika i održanih događanja, no nemoguće je obuhvatiti prihode ostalih popratnih sadržaja. U svakom slučaju, udio kongresnog turizma u sveukupnim prihodima nije niti najmanje zanema-riv.

Što nam donosi kongresna 2012.Do konca svibnja u ovom trenutku u objektima Maistre imaju ugovoreno petnaestak konferencija različitih veličina, kroz koje će ostvariti gotovo 11.000 noćenja. U najvećem dijelu to su kongresi iz područja medicine, IT tehnologije, prirodnih znanosti, financi-ja, među kojima su najznačajniji po broju sudionika zasigurno 7. Hrvatski kongres o osteoporozi i VIPnet konferencija, koji će se održati u ožujku, zatim 12. Microsoft Windays u travnju, 70. Dani dijabetologa i Forex 2012., koji će se održati u svibnju. S obzirom na veliki broj upita, očekuju da će se realizacija za razdo-blje predsezone još dodatno poboljšati, a za posezonu je još prerano govoriti.

Nakon dobre prošlogodišnje kongresne sezone, u Li-burnia riviera hotelima očekuju daljnji rast u 2012. godini. -Nove investicije u LRH hotele idu u smjeru poboljšanja kvalitete ponude i u kongresnom dijelu:

najveća opatijska dvorana, Kristalna dvorana hotela Kvarner, dobiva platno velikih dimenzija i pozadinsko ozvučenje koje će olakšati bolje praćenje poslovnih skupova i različite prezentacije. Uređuje se i terasa hotela Kvarner i postaje elegantno mjesto za organi-zaciju različitih koktel partyja i zabava s jedinstvenim pogledom na more. U petozvjezdanom hotelu Amba-sador uređuje se poslovni kat hotela (tzv. executive floor) prilagođen potrebama suvremenog poslovnog čovjeka (uređuje se 20 novih soba i poluapartmana minimalističkog uređenja s wi-fijem), a značajna ula-ganja idu i u poboljšanje eno-gastronomske ponude hotela, koja je važan dio ponude kongresnog turizma – navodi Giorgio Cadum, član uprave LRH za prodaju i marketing.

Od događanja u LRH izdvajaju 9. Kongres hrvatskog kardiološkog društva, Tradicionalne dane ovlaštenih inženjera građevinarstva 2012., 10. Simpozij o su-stavu vođenja EES-a, 7. Kongres internista 2012., 1st Optometry Conference of Central and South-Eastern Europe-OCCSEE 2012. te 8th Central European On-cology Congress.

Prema riječima Ivana Liovića, voditelja prodaje u Ho-telu Antunović, najavama i rezervacijama za tekuću godinu zadovoljni su, no pravo stanje moći će iznije-

Udio kongresnog turizma u sveukupnim

prihodima nije niti najmanje zanemariv.

Sve informacije o izradi Strategije bit će dostupne na web stranicama Ministarstva turizma i na stranicama Instituta za turizam.

www.mirakul.hr

ti kada vide stvarnu realizaciju. -Napominjemo da je najava broja događanja slična kao i prethodnih go-dina, samo što primjećujemo trend smanjenja broja sudionika (pogotovo kod otvorenih seminara ili kon-gresa koji ovise o uplati kotizacija). Od nadolazećih događanja posebno bismo željeli istaknuti nekoliko liječničkih kongresa, od koji su neki i s više od 600 su-dionika te neke manje kongrese s 200 do 400 sudionika raznih tematika – kaže Liović.

U Radisson Blu Resort & Spa, Dubrovnik Sun Gar-densu, također su zadovoljni najavama za kongresnu sezonu. Već u ožujku imaju potvrđena tri veća po-slovna skupa i više manjih, a pozitivan trend nastavlja se kroz travanj i svibanj, kaže Marija Matana Glunčić, Sales Manager, Meetings & Events, te dodaje da su li-panj i rujan tradicionalno dobro popunjeni poslovnim skupovima, a dosta je najava i za sam kraj godine.

-Sretni smo da sve više tvrtaka, ali i individualnih osoba, prepoznaje Hypo centar kao idealno mje-sto za organizaciju velikih kongresa, predstavljanje svojih proizvoda i usluga, ali i mjesto za organizaciju vjenčanja. Svi atraktivni datumi već su odavno rezer-virani, a interes je sve veći. Nadamo se da će iskustvo s održanih evenata podići svijest klijenata o kvaliteti Hypo centra te da će se samim time još više povećati

Kongresni turizam

broj rezervacija. Zasigurno najveća marketinška kon-ferencija u regiji s predavačima iz cijelog svijeta te najboljih i najvećih svjetskih kompanija, The Marke-ting Kingdom, na rasporedu je 1. i 2. ožujka - kaže Mirta Kišak Mučnjak iz Mozaik grupe.

Izrada nove strategije razvoja turizmaMinistar turizma Veljko Ostojić održao je krajem prošle godine sastanak s predstavnicima Instituta za turizam kojem je povjerena izrada Glavnog plana i strategije razvoja turizma RH. Dogovoreno je skoro održavanje radionica u organizaciji Instituta za turi-zam, u koje će se moći uključiti javnost te sudjelovati u izradi dokumenta. Tako će proces izrade Strategije biti javno dostupan.

Sve informacije o izradi Strategije bit će dostupne na web stranicama Ministarstva turizma i na stranicama Instituta za turizam. To će biti prva prava strategija od samostalnosti RH, a dat će novu razvojnu viziju hr-vatskog turizma i biti osnova za povećanje konkurent-nosti te za povlačenje sredstava iz fondova EU.

Ostojić je istaknuo kako se namjerava baviti smanjenjem stope PDV-a u turizmu, ubrzati proces donošenja promjena vezanih za zakon o turističkom zemljištu, pozabaviti se restrukturiranjem, a ka-

Kongresni turizam

Sve veći udio prihoda od kongresnog turizmaKongresni turizam još je uvijek neiskorištena grana hrvatskog turizma. Važna je ne samo zbog povećanja turističke potrošnje, već i zbog produljenja turističke sezone jer se kongresi uglavnom odvi-jaju izvan glavne sezone.


Centar za poslovni turizam sa svojim projektom PoslovniTurizam.com, odnosno Croatia-Meetings.com, dobitnik je regionalne nagrade Meetings Star za 2011. godinu. Nagrada je dodijeljena tijekom nedavno održane kongresne burze Conventa u Ljubljani, a primila ju je voditeljica projekta Daniela Kos.

Meetings Star regionalna je nagrada za iznimna ostvarenja u kongresnom turizmu Jugoistočne Europe, koju dodjeljuje međunarodni specijalizirani časopis Kongres, i to u području marketinške komunikacije destinacija, kongresa, evenata i dobavljača kongresnih usluga.

U obrazloženju nagrade dodijeljene Centru za poslovni turizam, stručni žiri je, između ostalog, istaknuo: „U vrlo kratkom vremenu portal PoslovniTurizam.com je postao izvorište cijelog niza informacija o hrvatskom kongresnom turizmu, a nagradu zaslužuje zahvaljujući integralnom pristupu i kvalitetnom sadržaju. Dubinski intervjui, korisni savjeti, primjeri najbolje prakse i slični sadržaji doveli su portal u prvi plan novog načina komunikacije u hrvatskoj i regionalnoj kongresnoj industriji.“

PoslovniTurizam dobitnik nagrade Meetings Star


Kongresni turizamKongresni turizam

luju u organizaciji studijskih i inspekcijskih putovanja, poput nedavno uspješno organiziranog studijskog pu-tovanja za grupu ‘buyera’, koje su nakon Convente u Ljubljani doveli na upoznavanje kongresne ponude Dubrovnika.

Kako kaže Romana Vlašić, još jedna važna aktivnost je istraživanje tržišta te praćenje trendova i ciklusa or-ganiziranja kongresa i ostalih skupova koji se još nisu pojavili na našem području ili u široj regiji. Jedan od primjera je Sail Training International koji organizira svjetski atraktivna događanja, koja privlače nevjeroja-tan broj sudionika i gostiju.

-Nakon što sam stupila u kontakt s čelnim ljudima ove organizacije, osobno sam ih upoznala na njihovoj godišnjoj konferenciji u Toulonu i predstavila Du-brovnik kao moguću destinaciju za jednu od sljedećih konferencija, ali i za organizaciju regate velikih je-drenjaka, s obzirom na velike operativne mogućnosti Luke Dubrovnik. I za ovu priliku je najavljeno in-spekcijsko putovanje – zaključuje Vlašić.

Profesionalni organizatori – od planiranja i promocije do realizacije Kao i u svakom poslovnom projektu, dobar plan i or-ganizacija osiguravaju ne samo kvalitetu krajnje pro-

vedbe, nego i ono što se očekuje - kreativnost! -Tu su najveći izazovi, i rekla bih, jedna od ključnih uloga PCO agencije gdje se uistinu dodaje vrijednost even-tu. Dakle, osmisliti kreativnu ideju poštujući osnovne zahtjeve klijenta, pretvoriti ju u relevantan plan, sve organizirati i koordinirati, te time osigurati kvalitetnu provedbu i ne manje važno, eliminirati sve rizike tijekom nje – pojašnjava Sanja Ivančević, Managing Director agencije MeetME.

Veliki eventi zahtijevaju čitav niz aktivnosti, od idejne faze do same realizacije. Ivančević izdvaja dvije stvari. Prvo, osnovna ideja eventa ne smije izgubiti osobinu da je relevantna za sami cilj eventa, ali i da je provedi-va. Kreativno ne znači uvijek odlično, ako ne ispunjava te elemente. Drugo, istinski partnerski odnos između klijenta i agencije, odnosno povjerenje i jasna podjela uloga i odgovornosti tijekom cijelog procesa, ključan je čimbenik uspjeha.

Visoki kriteriji kongresnih hotelaDa bi se hotel profilirao kao kongresni, mora zado-voljiti određene standarde poput broja zvjezdica, broja soba, kapaciteta dvorane, kvalitete tehnike, dostupnosti wirelessa, profesionalnog osoblja i sl.

No pored tehničkih detalja koje svaki hotel mora za-

snije i privatizacijom turističkih kompanija koje su u državnom vlasništvu.

Kongresni uredi – pomoć pri izboru kongresnog odredištaKongresni i insentiv ured Dubrovnik aktivno djeluje na promociji destinacije, predstavljajući svoju visoko pozicioniranu kongresnu ponudu. -Članica smo istaknutih međunarodnih asocijaci-ja kao što su ICCA, ECM i SITE, koje nam pružaju kontinuirane mogućnosti za jačanje svoje pozicije na tržištu. Uz pogodnost korištenja njihovih baza podataka te uvidom u široku kongresnu potražnju, konkretnije određujemo smjernice svoga djelovanja prema određenim tržištima. Sudjelovanjem na speci-jaliziranim MICE sajmovima, kao što su IMEX, IMEX America i EIBTM te na poslovnim radionicama ciljano organiziranim za pojedina tržišta, ostvarujemo kon-takt s novim potencijalnim organizatorima kongresa, a prema prošlogodišnjem iskustvu bilježimo izuzetan interes za Dubrovnik kao poželjnu kongresnu i insen-tiv destinaciju – pojašnjava Romana Vlašić, voditeljica Kongresnog i insentiv ureda Dubrovnik.

Uz navedene aktivnosti, uloga im je povezivanje i usmjeravanje ponude te pružanje profesionalne pomoći i informacija organizatorima skupova. Sudje-

U svojim ponudama vezanim uz održavanje radnih sastanaka, poslovnih skupova i seminara manji hoteli u tehničkim mogućnostima uglavnom minimalno zaostaju za kongresnim hotelima. Sve više ovakvih hotela, kojima uglavnom upravljaju njihovi vlasnici, spoznali su važnost ulaganja u ponudu koja obuhvaća i poslovne goste.

Svi hoteli većinom imaju vlastita parkirališta s dovoljnim brojem mjesta, sobe su opremljene direktom telefonskom linijom te priključkom za Internet, ukoliko već ne postoji wireless pristup Internetu na razini cijeloga hotela. Dvorane su, naravno, manjih kvadratura, no to ne umanjuje njihovu funkcionalnost i mogućnost prila-godbe svakom poslovnom klijentu. Bilo da se radi o seminaru, predavanju, prezen-taciji, poslovnom sastanku ili manjem poslovnom skupu, oprema koja je na raspola-ganju mora biti prvoklasna, a mnogi hoteli nude i tehničku podršku, kao i mogućnost organiziranja simultanog prevođenja. Raspoloživa tehnička oprema ne naplaćuje se posebno, već je uglavnom uključena u cijenu najma dvorane, a sva dodatna tehnička oprema kojom hotel ne raspolaže može se iznajmiti na zahtjev klijenta.

Pojedini hoteli nude dnevne ili poludnevne konferencijske pakete, a klijent može iza-brati onaj koji najbolje odgovara njegovim potrebama. Manji broj hotela nudi i do-datne popuste vlasnicima pojedinih kartica, preko kojih mogu ostvariti popuste na konferencijske prostorije i prostorije za proslave i domjenke, kao i dodatni popust na smještaj.Uz komfor, ljubazno osoblje i mirno okruženje hotela, ugodna poslovna i radna atmo-sfera također neće nedostajati.

Organizacija poslovnih skupova i stručnih seminara – što nude manji hoteli

Kao i u svakom po-slovnom projektu,

dobar plan i organizacija osiguravaju ne samo kvalitetu krajnje pro-

vedbe, nego i ono što se očekuje - kreativnost!


Kongresni turizam

dovoljiti, od ključne važnosti jest i dostupnost same destinacije. Ono što Maistru karakterizira, te joj po-red kvalitete turističkih objekata i usluge daje veliku prednost, jest i geografski položaj Rovinja kao jedne od najbližih mediteranskih kongresnih destinacija za zemlje srednje i zapadne Europe. Kvalitetna cestovna povezanost te blizina pet međunarodnih zračnih luka prednost su koju cijene svi organizatori i sudio-nici kongresa. Za kongresni turizam vrlo je važna i vrhunska ponuda zabave i doživljaja, kvalitetan well-ness centar, off-site programi, sportski sadržaji te kul-turne i povijesne atrakcije. Upravo stoga Maistra ima in-house DMC odjel zadužen za destinacijski manage-ment koji kreira i operativno izvodi programe specijal-nih interesa.

Svojim gostima kongresni hotel mora nuditi niz uslu-ga: pristup Internetu osiguran 24 sata dnevno, radni stol u sobama, izravnu telefonsku liniju, pristup po-slovnom centru. Uz tehničke specifikacije, izuzetno je važna i kvaliteta usluge te profesionalnost i stručnost osoblja, upozorava Marija Matana Glunčić, nadodavši kako kongresni hoteli imaju koordinatore događanja koji su uvijek na raspolaganju klijentu i brinu se da svaki dio kongresa/sastanka protekne u najboljem redu.

Kako pojašnjava Giorgio Cadum, član uprave LRH za prodaju i marketing, hrvatsko zakonodavstvo pozna-je nekoliko vrsta hotela koji služe u te svrhe. To su poslovni hoteli, kongresni i hoteli za sastanke, čiji su standardi regulirani pravilnikom Ministarstva tu-rizma.

-Hotel Ambasador je registrirani poslovni i kongre-sni hotel. Ako hotel može ponuditi prostorije za sa-stanke u kojima broj sjedećih mjesta iznosi najmanje 40% od ukupnog broja kreveta u hotelu, a najmanja površina takve prostorije može biti 30 četvornih me-tara te ima najmanje dvije dodatne zasebne prostorije za sastanke minimalne površine 20 kvadrata, onda za-dovoljava i neke od standarda hotela za sastanke. Uz još jednu prostoriju kapaciteta od najmanje 250 osoba, objekt zadovoljava i standarde za kongresni hotel. Po-slovni centar pak u hotelu mora osigurati Internet i faks dostupan 24 sata na dan, aparat za fotokopiranje, računalo, pisač, projektor, TV, platno za projiciranje, video i dr. U standarde ulaze i garderobe i sanitarije, koje su obvezno blizu takvih poslovnih centara.

Kongresni gosti, osim vrhunske tehnologije, najčešće žele imati i vrhunski gastronomski doživljaj, kvali-tetnu uslugu i smještaj, a podrazumijeva se i da je ho-tel na atraktivnoj lokaciji – mišljenja je Cadum.

Liović kaže kako je kriterije odredilo Ministarstvo turizma još 2007. godine, a Hotel Antunović Zagreb

Dvorane najvećih kongresnih kapaciteta u Hrvatskoj (I)

Dvorana Kornati, Hypo EXPO XXI, Zagreb

Dvorana Mare, Dubrovnik Palace

Dvorana Mistral, Rixos Libertas Dubrovnik


Kongresni turizam

ih je debelo premašio, budući da je jedinstveni spoj hotela i kongresnog centra. Vrhunska opremljenost smještajnih kapaciteta i high-tech oprema te kapacitet znatno proširenog kongresnog prostora aduti su hote-la na kongresno-turističkom tržištu.

Što ponuditi kongresnom gostu?Sudionik kongresa boravi poslovno u određenoj de-stinaciji, pa tako i u hotelu, a slobodno vrijeme je ograničeno. Ovakvom gostu potrebno je omogućiti nesmetano odvijanje njegovih pojačanih poslovnih obveza.

-Uz uobičajene standarde kvalitetne hotelske usluge, neophodno je osigurati, po mogućnosti besplatan, bežični pristup Internetu u svim dijelovima hotela. Wellness sadržaji važan su i nezaobilazan dio hotels-ke ponude za ovu vrstu gostiju. Kongresni gosti često dolaze ranije ili ostaju iza konferencije u destinaciji, pa im kongresni organizatori u suradnji s lokalnim DMC-evima pripreme odgovarajuće programe za njihov pre&post conference boravak – smatra Romana Vlašić.

Obično je riječ o gostima više platežne moći koji uglavnom borave u hotelima visoke kategorije, na put češće dolaze sami, budući da je svrha putovanja posao, te u prosjeku dnevno potroše 30% više od odmorišnog gosta. Marija Matana Glunčić mišljenja je da im je potrebno ponuditi kvalitetne smještajne kapacitete, dobru gastronomsku ponudu, izbor barova i noćnih klubova, kulturno-zabavnih sadržaja i trgovina, a da-nas je neizbježna i kvalitetna ponuda wellness usluga i tretmana.

-Kongresni gosti specifični su iz više razloga, a pogoto-vo se to odnosi na velike međunarodne kongrese kada dolaze sudionici iz 40 i više različitih zemalja. Tada je od iznimne važnosti koordinacija organizatora kon-gresa i nas kao kongresnog centra. Postoji tisuću de-talja koje treba usuglasiti, predvidjeti sve što bi moglo krenuti kako ne treba i, u konačnici, sve dogovoreno s obje strane odraditi kako bi svi gosti s kongresa otišli zadovoljni - zaključuje Liović.

Iz Maistre navode kako su u hotelu Lone, vodećem kongresnom hotelu u regiji s kongresnom dvoranom kapaciteta 650 ljudi, osigurali niz dodatnih ponuda i usluga za ugodniji boravak kongresnih gostiju, i to od najsitnijih detalja, kao što su besplatni dnevni ti-sak, usluga prijevoza od i do aerodroma, postavljanja plazmi u svim javnim prostorima s prijenosom vije-sti putem telopa, dok su uz stolove i sjedeće garnitu-re postavljene utičnice za lakše punjenje prijenosnih računala.

S druge strane, wellness centar nudi posebne tride-

Dvorana Tomislav, Hotel Antunović, Zagreb

Konferencijska dvorana Hotela Lone, Rovinj

Kristalna dvorana Hotela Kvarner, Opatija

Dvorane najvećih kongresnih kapaciteta u Hrvatskoj (II)


Kongresni turizam

setminutne tretmane za opuštanje, dok se u Night clu-bu organizira večernja zabava za sve sudionike.

-Kongresna djelatnost pokreće turističku predsezonu i posezonu, a da bi zadovoljili sve zahtjevnije klijente, prateći trendove LRH kontinuirano podiže kvalite-tu kongresne ponude ulaganjem ne samo u dvorane i opremu, već i u obogaćivanje boravka kongresnih gostiju. Sudionicima i organizatorima poslovnih sku-pova hotelski smještaj i kongresne pogodnosti samo su okosnica oko koje se izgrađuje bogat dodatni sadržaj tijekom održavanja sastanaka, kao što su wellness, eno-gastronomija, dodatni eventi… Sama organizaci-ja skupova kompleksan je i sveobuhvatan posao koji, osim rezervacija smještaja, brine i o tehničkoj podršci praćenja skupova, ponudi ugostiteljskih usluga, izle-ta, transfera, kao i o nizu drugih elemenata koji pra-te skupove te koje je potrebno koordinirati i dodatno razvijati – naglašava Giorgio Cadum.

Izvrsnost kongresnog odredištaBroj održanih poslovnih skupova određuje konku-rentnost kongresnog odredišta, što se u konačnici može protumačiti kao izvrsnost. Mnogi elementi čine konkurentnost kao što su dostupnost destinacije, kvalitetni kongresni sadržaji, odgovarajući hotelski kapaciteti, atraktivnost same destinacije (kultura, po-vijest, arhitektura, priroda, gastronomija). Ako su svi ti elementi optimalno posloženi, možemo govoriti o izvrsnosti destinacije.

-U Dubrovniku iz godine u godinu bilježimo povećanje broja poslovnih skupova, u principu su ravnomjerno raspoređeni, pa trećina otpada na kon-grese i konferencije, trećina na korporativne sastanke i trećina na insentiv putovanja i teambuildinge. Raduje nas činjenica da je Dubrovnik podjednako zanimljiv svim segmentima MICE potražnje, a sudeći po iskaza-nom velikom interesu organizatora poslovnih skupo-va, Dubrovnik bilježi izvrsnost – kaže Romana Vlašić.

Profesionalne udruge kongresnog i poslovnog turizma u HrvatskojHrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma (HUPKT) neprofitna je organizacija osnovana u rujnu 2011. godine i vodeća je profesionalna udruga kongre-snog i poslovnog turizma u Hrvatskoj. Udruga teži po-dizanju standarda usluga kod svojih članova, ali i svih ostalih subjekata iz sektora kongresnog turizma stal-nim edukacijama, suradnjom, povezivanjem i uzajam-nim djelovanjem s drugima. HUPKT stalno surađuje s Hrvatskom turističkom zajednicom, Hrvatskim kongresnim i incentive uredom, Udrugom hrvatskih putničkih agencija, javnim i privatnim sektorom na nacionalnoj i lokalnoj razini u razvoju Hrvatske kao značajnog međunarodnog odredišta za kongresni tu-rizam.

Dvorana Elafiti, Valamar Lacroma Dubrovnik

Dvorana Grand Ballroom Soderini, Dubrovnik Sun Gardens

Dvorana Grand Dalmacija, Le Meridien Lav, Split

Dvorane najvećih kongresnih kapaciteta u Hrvatskoj (III)


HYPO CENTAR - mjesto poslovnih i privatnih susreta u gradu ZagrebuUvijek povezivan s Hypo bankom, Hypo centar donedavno nije imao priliku staviti fokus na prostor koji slovi kao najbolje opremljen konferencijski centar u Zagrebu, no uz nove programe i događaje koji privlače sve veći broj gostiju, dolaze i promjene.

Nakon uspješno organiziranog dočeka Nove godine, gdje je ekipa RNB Confusiona okupila više od dvije tisuće gostiju, Hypo centar imao je priliku biti doma-ćin glazbenih koncerta poput Valentinova uz Mariju Husar 14. veljače, a za sve one koji vole plesati, idealna prilika pružila se od 17. do 19. veljače, kada je u čak tri dvorane na prvom katu održana Salsoteca. U nadolaze-ćem razdoblju će se održati nekoliko međunarodnih i domaćih poslovnih kongresa, poput Marketing King-doma, 1. i 2. ožujka. Kraj ožujka predviđen je za one koji su u potrazi za (novim) poslom na Sajmu poslova, ali i za ljubitelje dobre kapljice na Sajmu vina. Kongresni centar HYPO EXPO, na idealnoj lokaciji Slavonske avenije, a pored jedne od najprometnijih zagrebačkih ulica, Savske ceste, ponosno drži titulu jednog od najatraktivnijih konferencijskih centara u Hrvatskoj. Čak sedam potpuno opremljenih konferen-cijskih dvorana, od 48m² do 903m², nude mogućnost

organizacije seminara, konferencija i kongresa, go-dišnjih sastanaka, predstavljanja novih usluga i proi-zvoda, božićnih domjenaka, dodjela nagrada, modnih događanja i glazbenih koncerata. Hypo centar nudi mogućnost organizacije svih vrsta događanja. Od otvorenja 2007. pa sve do danas, organizirano je preko dvije tisuće poslovnih, kulturnih i zabavnih događanja. Od ljeta 2011. godine upravljanje Kongresnim cen-trom preuzela je tvrtka Mozaik grupa d.o.o., koja svoje poslovanje bazira na pružanju usluga najma prostora i organiziranja događanja različitih karaktera.Posebni naglasak stavlja se na dvoranu Kornati, koja je otvorila svoja vrata za mala i velika vjenčanja te ma-turalne večere, za koje svi znamo da su jedna od onih stvari koje nam tijekom cijelog života izmame osmi-jeh na lice. Ukoliko do sada niste imali priliku posjetiti neko od događanja u Hypo centru, ove godine to će biti mjesto koje zaslužuje vašu pažnju.

Od otvorenja 2007. pa sve do danas,

organizirano je preko dvije tisuće poslovnih,

kulturnih i zabavnih događanja.

Kongresni turizam

Opatija – destinacija za vrhunska događanjaOpatija je desetljećima poznata kao destinacija za organizaciju kongresa i seminara, glazbenih festivala i večeri, vjenčanja i drugih posebnih događanja čitave godine.

Razvijajući kulturni turizam, Liburnia riviera hoteli za 2012. godinu pripremili su kvalitetan glazbeni pro-gram ozbiljne glazbe u hotelu Kvarner: koncert vio-lončelistice Ane Rucner održat će se 21. travnja, dok je 4. svibnja na repertoaru koncert „Carski susret“ koji, u izvedbi Zagrebačkog kvarteta, obilježava susret austro-ugarskog i pruskog cara Franza Josipa Habsburškog i Wilhelma II 1894. godine. Pijanistica Ida Gamulin na-stupa 13. listopada također u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner, u kojoj će se održati i niz koncerata iz serije Festivala Kvarner europskih glazbenika ozbiljne glaz-be. Izdvajamo nastupe Jordi Savalla (2. lipnja) i Nigela Kennedyja (8. lipnja). Preuređena terasa hotela Kvarner na proljeće postaje najelegantnija terasa za organizaciju iznimnih doga-đanja: koncerata, gala večera, domjenaka, vjenčanja, cateringa i dr. Nova terasa hotela Kvarner i novi eno gastronomski koncept donose novu kvalitetu u organi-zaciji evenata, a dodatno tehničko opremanje Kristalne dvorane hotela doprinijet će kvalitetnijoj organizaciji različitih poslovnih i društvenih događanja. Ovoga proljeća hotel Ambasador (5*) doživljava svo-jevrsnu renesansu: preuređuje se najviši 10. kat hotela i postaje tzv. executive floor s novih 12 dvokrevetnih soba i 8 polu-apartmana uređenih u minimalističkom stilu kako bi se udovoljilo potrebama suvremenih po-slovnih ljudi koji često spajaju posao i odmor. Terasa uz bazen hotela i vrtni restoran Hortenzija, nakon pre-uređenja, postat će nove atraktivne lokacije za organi-zaciju poslovnog domjenka, cocktail partyja, romantič-nih svadbenih večeri ili drugog eventa.

Za vrrtni restoran Hortenzija možemo reći da posta-je nova gastro zvijezda Opatije: skriven u miru me-diteranskog zelenila, a istovremeno uz samo more, Hortenzija donosi novi eno-gastro koncept medite-ranskog sushi bara. Ovdje će se, naime, danju služiti domaća, ručno rađena tjestenina nadjevena lokalnim namirnicama poput kvarnerskog škampa i raznolike toplo-hladne salate, dok će navečer postati medite-ranski sushi bar s jelima spravljenima od vrhunskih namirnica poput boškarina i divlje ribe uz vrhunsko ekstra djevičansko maslinovo ulje. Restoran će imati i bogatu vinsku kartu najboljih hrvatskih vinara koji će ljeti održavati i prezentacije gostima. ■

Terasa hotela Kvarner i terasa uz bazen hotela Ambasador nove su lokacije za posebna događanja.

Kongresni turizam

Svadbene večere u hotelu Ambasador Događanja u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner

Vrtni restoran Hortenzija (simulacija)


Zdravlje i medicina

Preventivni pregled već u svom nazivu sadrži odgovor na pitanje o njegovu utjecaju na smanjenje kasnijih oboljenja. Naime, ti pregledi prvenstveno služe redo-vitom utvrđivanju zdravstvenog stanja pojedinca, te ukoliko se sistematično provode, omogućavaju otkri-vanje oboljenja u ranom stadiju, pri čemu je liječenje kraće i učinkovitije. -S druge strane, redovita briga o vlastitu zdravlju kroz preglede, kao i bavljenje tjelesnom aktivnošću, uzro-kuje stvaranje stimulativnog mišljenja o kvaliteti ži-vota, te uredan nalaz preventivnog pregleda također izaziva vrlo pozitivne osjećaje – smatra dr.sc. Vladimir Mozetič, dr.med., ravnatelj Poliklinike Medico.Pravilnu brigu o zdravlju čine uređen privatni i profe-sionalni život, pravilna prehrana i primjerena tjelesna aktivnost uz redovite (najčešće jednogodišnje) preven-tivne preglede. Istovremeno je potrebno prepoznati negativne promjene koje tijelu i umu donosi svakod-nevnica te ih pravovremeno spriječiti.

Vitaminima protiv proljetnog umoraUmornom organizmu potrebno je osigurati namirnice bogate vitaminom C, vitaminima B kompleksa, vita-minom E i omega3 masnim kiselinama. To su namir-nice bogate energijom koje djeluju stimulativno na imunološki sustav, a većinu se tih prirodnih antioksi-dansa nalazi u hrani.Ukoliko svako jutro natašte pojedete žlicu meda po-miješanu s cvjetnim prahom, osigurat ćete dovoljnu dnevnu količinu antioksidansa. Pritom pazite da med uzimate plastičnom ili drvenom žlicom jer u dodiru s metalom med oksidira. U borbi s depresijom i umorom vaši su saveznici orašasti plodovi, cjelovite žitarice, ze-leno povrće, banane i začini poput cimeta koji djeluju stimulirajuće na živčani sustav. Uz to, pokušajte što više boraviti na zraku i piti velike količine vode.

Živjeti sa stresomIako stres uglavnom doživljavamo kao nešto što zabrinja-va i opterećuje, stres je zapravo sve što od nas zahtijeva prilagodbu, svaka povoljna ili nepovoljna promjena. Na tržištu postoje razni bezreceptni lijekovi koji utječu na smanjenje razine stresa. Užurbani stil života, ne-brojeni napori i stres dovoljni su razlozi za posezanjem nekog sredstva kako bi naše tijelo što bolje izdržalo i premostilo nabrojene uvjete i situacije. Vrlo se često

Ostati zdravi – misija koja nije nemogućaVal hladnoće koji nas je okovao snijegom tek je iza nas i trebali bismo se već polako pripremati za proljeće. No, saniranje prehlada, proljetni umor u najavi i između toga, tradicionalna sezona gripe koja se očekuje, tjera nas da se ozbiljnije pozabavimo svo-jim zdravljem.


Važnost svakodnevne tjelesne aktivnosti

Istraživanje provedeno u 52 zemlje na šest kontinenata potvrdilo je kako je tjelesna aktivnost usko povezana sa smanjenjem rizika za srčani udar, prenosi portal Pliva-zdravlje.hr. Smanjenje rizika bilo je uočljivo bez obzira na to je li tjelesna aktivnost bila sastavni dio posla ili je prakticirana tijekom slobodnog vremena. Podatci prikupljeni od 29000 osoba pokazali su i kako u zemljama sa srednjim i niskim prihodima dolazi do povećanja rizika za srčani udar kod vlasnika automobila i televizora. Istraživači vjeruju kako je ovaj nalaz također moguće objasniti posljedi-cama tjelesne neaktivnosti. Novo istraživanje proveli su švedski znanstvenici iz Sve-učilišne bolnice u Uppsali, a rezultate je objavio European Heart Journal. Ovisno o intenzitetu i trajanju tjelesne aktivnosti, zabilježeno je smanjenje rizika za srčani udar u rasponu od 11 do 24%.

odlučujemo na pripravke koji sadrže sastojke iz priro-de jer ne kaže se bez razloga ‘priroda liječi’.Evelina Vranić, Brand Manager OTC, Sandoz d.o.o., navodi kako je Persen najprodavaniji biljni lijek, na bazi odoljenovog korijena, mente i matičnjaka. Lijek se ko-risti za smirenje i ublažavanje znakova blage i prolazne nervoze kao što su psihička napetost, nemir, razdražlji-vost ili poremećaj koncentracije. Aktivne tvari u lijeku

Pravilnu brigu o zdravlju čine uređen privatni i profesionalni život, pravilna prehrana i primjerena tjelesna aktivnost uz redovite preventivne preglede.

49www.mirakul.hr

Uzimajući u obzir raspored uređaja po regijama (Sre-dišnja i sjeverna Hrvatska; Panonska Hrvatska-za-padna i istočna Slavonija; Istra, Primorje i Lika; Sje-verna i južna Dalmacija), broj MR uređaja/1.000.000 stanovnika kreće se od 11.2/1.000.000 u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj, 8,3/1.000.000 u panonskoj Hr-vatskoj, 10,4/1.000.000 u Istri, Primorju i Lici, te 10,1/1.000.000 u sjevernoj i južnoj Dalmaciji. Što se tiče analize stanja opremljenosti sustava zdravstva CT uređajima (javni i privatni sektor), standard broja CT uređaja/100.000 stanovnika u Republici Hrvatskoj iznosi 1,62, a u EU 1,45. Uzimajući u obzir raspored uređaja po spomenutim regijama, broj CT uređa-ja/100.000 stanovnika kreće se od 1.82/100.000 u sre-dišnjoj i sjevernoj Hrvatskoj, 1,42/100.000 u Panon-skoj Hrvatskoj, 1,57/100.000 u Istri, Primorju i Lici, te 1,35/100.000 u Sjevernoj i južnoj Dalmaciji. Iz Ministarstva zdravlja najavljuju i da će posebna pozornost biti posvećena politici lijekova utvrđenih osnovnom i dopunskom listom. Redefinirat će se liste lijekova i proširiti osnovna A lista lijekova, odnosno ograničiti porast potrošnje na lijekova na recept.

Osim navedenog, značajne predstojeće aktivnosti usmjerene unapređenju i racionalizaciji sustava od-nose se na razvoj i standardizaciju zdravstvene in-frastrukture i ulaganje u ljudske potencijale, infor-matizaciju sustava zdravstva, organizaciju i uvođenje telemedicinskih usluga u zdravstveni sustav, unap-ređenje Nacionalnog transplantacijskog programa, uspostavu sustava praćenja i zaštite zdravlja radnika radi sprječavanja štetnog utjecaja rada na zdravlje, restrukturiranje i racionalizaciju akutnih bolničkih kapaciteta kroz masterplan, okrupnjivanje bolničke nabave električne energije, poštanskih usluga i po-trošnih materijala, racionalizacija nezdravstvenih djelatnosti bolnica kroz outsourcing i spin-off, izra-du nacionalne klasifikacije i okrupnjivanje tenderske nabave financijski „najtežih“ medicinskih proizvoda i ugradbenih materijala, poticanje razvoja privatnih zdravstvenih osiguranja koja bi preuzela dio potra-žnje za zdravstvenom zaštitom. ■

Zdravlje i medicinaZdravlje i medicina

Smanjenje listi čekanja za pojedine dijagnostič-ke i terapijske postupke osigurat će jednaku dostupnost svih zdrav-stvenih usluga.

imaju sedativni učinak i tradicionalno se koriste za smi-renje i uspavljivanje. Dobro je istaknuti da Persen ne stvara ovisnost i navikavanje te ne utječe na pamćenje. Mogu ga koristiti i djeca, ali s naglaskom da ga koriste uz nadzor i odobrenje liječnika, dodaje Vranić.Bitno je da se prije konzumacije bilo kojeg bezreceptnog lijeka ili pripravka savjetujete sa svojim liječnikom ili ljekarnikom, koji će vam najbolje znati preporučiti koji preparat najbolje odgovara vašim potrebama.

Jačanjem imuniteta do zdravljaZa opće stanje organizma i njegovo zdravlje prven-stveno je zadužena otpornost organizma koja se stječe rođenjem te u prvih pet godina života. Tijekom cije-loga života bitno je da se hranimo zdravo, vježbamo i izbjegavamo stres. Stres i užurbani način života u veli-koj mjeri narušavaju otpornost i imunitet organizma.Ponekad je potrebno, pogotovo prije sezone prehlada i gripe, uz zdravu prehranu koristiti i poneki bezre-ceptni lijek ili dodatak prehrani kako bi organizam obranili od nepovoljnih vanjskih utjecaja. Takvih pre-parata ima jako puno i nalaze se u obliku vitamina i minerala, biljnih preparata te probiotika. U Sandozo-vom bezreceptnom portfoliu je Immunal, biljni pripra-vak na bazi ehinaceje, namijenjen za jačanje otpornosti organizma kod prehlade i gripe, općih lakših infekcija ili kao pomoćno sredstvo pri liječenju kroničnih infek-cija antibioticima.

Osim općeg imuniteta, od izuzetne je važnosti i održa-vanje ravnoteže normalne fiziološke flore u pojedinim organskim sustavima, kao što je probavni sustav, koji vrši ulogu izbacivanja štetnih i suvišnih tvari. Njegovo

uredno funkcioniranje od velike je važnosti za cijeli organizam, tj. njegovo zdravlje. Kao vrijedan do-

datak prehrani koji omogućava uredno funkci-oniranje probavnog sustava iz Sandoza ističu Linex, preparat koji održava ravnotežu crijev-ne flore. Crijevna flora može biti izvan rav-noteže zbog raznih virusnih i bakterijskih infekcija, liječenja antibioticima te preko-mjernog uživanja u alkoholnim napitcima. Probavne smetnje pojavljuju se također kao posljedica nezdrave prehrane i stresa, naglašava Evelina Vranić.

Medicinska pomagala Suprotno uobičajenom mišljenju, medi-cinska pomagala ne podrazumijevaju samo pomagala izravno vezana uz nadomjestak fizičkog nedostatka, već je ovaj pojam puno kompleksniji. Naime, ova pomaga-la obuhvaćaju sve ono što može olakšati svakodnevnu egzistenciju i što normalniji život. To su, primjerice, pomagala za kupa-onicu (daska, sjedala i držači za kadu, stolci za kupanje), medicinski madraci i jastu-

ci, anatomska obuća, pomagala za hodanje i stajanje (hodalice, štake, štapovi) te, naravno, različita dizala i kolica.

Novosti u laserskoj korekciji vidaPrema riječima prof.dr.sc. Nikice Gabrića, osnivača i vlasnika Poliklinike Svjetlost iz Zagreba, novost na po-dručju laserske korekcije vida je Excimer laser Schwind Amaris 750S, za korekciju kratkovidnosti, dalekovid-nosti ili astigmatizma, koji kombinacijom 6D sustava praćenja oka i skidanjem jedne dioptrije u 1,5 sekundi omogućuje značajnu brzinu rada i preciznost, rezultira-jući kratkom, sigurnom i ugodnom operacijom u potpu-nosti neovisnoj o suradnji pacijenta. Također, najnoviji softver Technolas Perfect Vision 520F lasera omogućuje osobama iznad 45 godine života mogućnost skidanja staračke dalekovidnosti, čime se rješavaju naočala za či-tanje, što je do sada bilo nemoguće. -Specijalna bolnica za oftalmologiju Svjetlost poznata je po najvišim standardima tehničke podrške i ljudskog znanja te se redovito dokazuje kao predstavnik najno-vijih tehnologija, a svojim pacijentima pruža komplet-nu oftalmološku uslugu. Jedina u regiji posjeduje četiri lasera, među kojima i Technolas Perfect Vision 520F, jedan od svega nekoliko u svijetu – napominje Gabrić.

Ministarstvo zdravlja – najave novih reformiGlavne aktivnosti Ministarstva zdravlja usmjerene su na zaštitu, očuvanje i unaprjeđenje zdravlja stanov-ništva Republike Hrvatske, kako bi se osigurao pra-vodobni pristup zdravstvenim uslugama, zadovoljile potrebe građana za kvalitetnom stručno-medicinskom zdravstvenom zaštitom i osigurala zaštita javnozdrav-stvenog interesa s posebnim naglaskom na uključiva-nje udruga pacijenata u donošenje odluka o ključnim zdravstvenim uslugama.Iz Ministarstva poručuju kako se, u cilju osiguranja jednake dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite, na-stavlja reorganizacija sustava hitne medicinske službe kao važnog segmenta zdravstvenog sustava u zbrinja-vanju akutno ugroženih pacijenata te jačanje segmenta primarne zdravstvene zaštite. U cilju poštivanja svih načela zdravstvene zaštite i osiguranja adekvatne skr-bi osobama koje su u terminalnoj fazi bolesti, osigurat će se dostupna palijativna skrb. Nakon izmjene Mreže javne zdravstvene službe u bolničke ustanove uvodi se djelatnost palijativne skrbi s određenim brojem poste-lja namijenjenim bolesnicima u terminalnoj fazi bole-sti. Proširenje djelatnosti palijativne skrbi i na sekun-darnu (bolničku) razinu zdravstvene zaštite stvoreni su temelji za daljnji razvoj te djelatnosti u Hrvatskoj, osnivanjem regionalnih centara za palijativnu skrb. Također, smanjenje listi čekanja za pojedine dijagno-stičke i terapijske postupke dodatno će osigurati jedna-ku dostupnost svih zdravstvenih usluga za sve korisni-ke zdravstvene zaštite. Premda postojanje listi čekanja za bolničke zdravstvene ustanove nije specifično samo

za hrvatsko zdravstvo, njihovo smanjenje svakako je prioritet među planiranim aktivnostima Ministarstva zdravlja. Liste čekanja za bolničke zdravstvene uslu-ge posljedica su razlike između realnih mogućnosti, odnosno postojećih kapaciteta bolnica i povećanih za-htjeva od strane pacijenata (odnos ponude i potražnje). Vrijeme čekanja za određene bolničke usluge značajno se razlikuje od ustanove do ustanove, ovisno o kate-goriji bolničke ustanove, ugovorenim djelatnostima te specifičnostima pojedine bolnice. Pritom se razlikuju liste čekanja za dijagnostičke postupke i liste čekanja za terapijske postupke, među kojima se posebno izdva-jaju operacijski zahvati (ugradnja endoproteze kuka/koljena, operacija očne mrene).

Snimka stanja listi čekanja provedena početkom 2012. godine pokazala je da su među najčešćim razlozima postojanja dugotrajnih listi čekanja nedovoljan broj liječnika, nedovoljan broj ili starost medicinskih ure-đaja i financijsko ograničenje za ugradbeni materijal kao što su proteza kuka i koljena. Među ostalim ra-zlozima ističu se: višestruko naručivanje pacijenata za istu uslugu u više bolnica, nedolazak pacijenta na za-kazane termine te osobni izbor ustanove, liječnika ili termina od strane pacijenata. Paket mjera za smanjenje postojećih listi čekanja uključuje osiguranje dodatnog ugradbenog materijala, nabavu medicinske opreme, si-nergiju javnog i privatnog sektora, prilagodbu radnog vremena pacijentima, otvaranje dnevnih bolnica, pove-ćanje produktivnosti i učinkovitosti te informatizaciju cjelokupnog zdravstvenog sustava.Opremljenost sustava zdravstva Republike Hrvatske visoko-sofisticiranom medicinskom opremom, među kojima se ističu uređaji za magnetsku rezonanciju (MR) i kompjutoriziranu tomografiju (CT) za provo-đenje suvremenih dijagnostičkih postupaka, jedan su od indikatora kvalitete zdravstvene skrbi stanovništva. Analizom stanja MR uređaja u cjelokupnom zdrav-stvenom sektoru, uključujući i privatni, utvrđeno je da se prema broju MR uređaja/1.000.000 stanovnika od 10,32, Hrvatska nalazi nešto ispod prosjeka EU, koji je 11,91 MR uređaja/1.000.000 stanovnika.

Stres i užurbani način života u velikoj mjeri

narušavaju otpornost i imunitet organizma.

48 BIZdirekt � veljača 2012.


Projekti obnovljivih izvora energije – novi poduzetnički trendDanašnji trend ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije u usponu je, što proizlazi iz sve veće osviještenosti o važnosti zaštite okoliša i sprječavanja klimatskih promjena, ali i iz osiguravanja stabilnosti opskrbe i smanjenja ovisnosti o uvozu električne energije. Podršku takvim projektima, kroz razne modele financiranja, proizvoda i usluga, pruža Europska unija, ali i institucije, banke i tvrtke u Hrvatskoj.

Europska komisija pruža financiranje projektima i inicijativama koje promoviraju prioritete europskih politika diljem Europske unije i šire. Kroz razne as-pekte svojeg djelovanja i financijskih potpora, Europ-ska unija nastoji trajnim ulaganjem poboljšati razvoj gospodarstva kako bi sve zemlje članice imale jednake gospodarske mogućnosti i prava. Neosporno, najiza-zovniji europski trend ulaganja odnosi se upravo na projekte obnovljivih izvora energije. Paralelno s tim i institucije, banke i tvrtke u Hrvatskoj sve više prepo-znaju važnost takvih ulaganja, što proizlazi iz sve veće osviještenosti o važnosti zaštite okoliša i sprječavanja klimatskih promjena, ali i iz osiguravanja stabilnosti opskrbe i smanjenja ovisnosti o uvozu električne ener-gije. Ministarstvo gospodarstva u Odjelu za obnovljive izvore i energetsku učinkovitost vodi Registar projeka-ta i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora ener-gije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (Registar OIEKPP), koji su u sustavu poticanja, odnosno u pro-

Energija i zaštita okoliša

Pripremio: Tomislav Marjanović, predsjednik Saveza za energetiku Zagreb, glavni urednik portala croenergo.eu i CBTour.eu


cesu stjecanja statusa povlaštenog proizvođača. Stanje projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, su-kladno raspoloživim podatcima u navedenom registru, vidljivo je u donjoj tablici.Trend privatnih ulaganja u, primjerice, solarne elek-trane, prilično je pozitivan, a to proizlazi iz činjenice relativno brzog povrata investicije. Dakako, ugovor o otkupu električne energije na 12 godina još je jedan od razloga zašto se sve veći broj malih i srednjih poduzet-nika odlučuje na ovu investiciju.Direktor zagrebačkog poduzeća Struja iz prirode d.o.o., Zdravko Vugrinec, tvrtke koja iza sebe ima niz primjera instaliranih solarnih elektrana, objašnjava ovisnost lokacije instalirane solarne elektrane i godiš-nje proizvodnje: -Mogući su razni scenariji. U konti-nentalnom dijelu Hrvatske za 1 kWp instalirane snage moguća je godišnja proizvodnja od 1 MWh, u Istri i Kvarneru za 1 kWp instalirane snage moguća je godiš-nja proizvodnja od 1,1 do 1,2 MWh, dok je u Dalmaciji i na otocima za 1 kWp instalirane snage moguća proi-zvodnja od 1,25 do 1,45 MWh.Podršku za financiranje projekata obnovljivih izvora energije odnedavno, i to vrlo uspješno, pruža i Banco Popolare Croatia kroz jednu od najzanimljivijih tržiš-nih linija zelenih kredita.-Banco Popolare Croatia u svojoj ponudi ima zelene kredite za građane i poduzetnike. U segmentu poslo-vanja s pravnim osobama u ponudi su sljedeće vrste zelenih kredita: financiranje investicijskih ulaganja u unaprjeđenje poslovnih procesa u cilju postizanja energetske učinkovitosti, zaštite okoliša i korištenja obnovljivih izvora energije; financiranje investicijskih ulaganja u uređenje postojećih proizvodnih i poslov-nih objekata u cilju postizanja energetske učinkovito-sti, zaštite okoliša i korištenja obnovljivih izvora ener-gije, financiranje obnove stambenih zgrada s ciljem uštede energije i korištenja obnovljivih izvora energi-je, financiranje proizvođača opreme i proizvoda kojima se postiže ušteda energije te se iskorištavaju obnovljivi izvori energije i naposljetku financiranje razvoja ino-vativnih proizvoda, materijala, procesa i usluga koji za cilj imaju veću resursnu učinkovitost, štede energiju i

omogućuju zaštitu okoliša - objasnila je Sanja Pančić, voditeljica marketinga i korporativnih komunikacija Banco Popolare Croatia.

Pojam mikro, malog i srednjeg poduzetništvaDana 6. svibnja 2003. Komisija je usvojila Preporuku 2003/361/EC u pogledu definicija malog i srednjeg gospodarstva kojom se od 1. siječnja 2005. zamijenila Preporuka 96/280/EC. Revizija je uzela u obzir eko-nomska kretanja od 1996. te konkretne pouke iz pri-mjene definicije. Podignute su financijske granice kako bi se u obzir uzelo povećanje cijene i produktivnosti od 1996. te se uvodi tipologija tvrtaka (razlika između kategorija: neovisnih, partnerskih i povezanih), kao i metoda izračuna pragova, čime se dobiva realna slika njihove ekonomske snage.Tvrtke mogu biti mikro, mala i srednja poduzeća (SME) ukoliko ispunjavaju kriterije utvrđene tablicom u Preporuci, a koji su sažeti u tablici koja slijedi. Osim maksimalnog broja zaposlenika, tvrtka može biti SME ukoliko ispunjava određenu razinu prometa ili bilance, ali ne nužno oboje.Mikro, mala i srednja poduzeća socijalno i ekonomski su važna jer predstavljaju 99% svih tvrtaka u EU. Ona osiguravaju oko 90 milijuna radnih mjesta i doprinose poduzetništvu i inovacijama.

Program za poduzetništvo i inovacije (EIP) – Eko-ino-vacijeEko-inovacije, potprogram Programa Zajednice CIP, podrazumijevaju sve oblike inovacijskih aktivnosti koje rezultiraju ili čiji je cilj bitno poboljšanje zašti-te okoliša. Eko-inovacije uključuju nove proizvodne procese, nove proizvode ili usluge te nove metode po-slovanja i upravljanja, čije će korištenje ili provedba spriječiti ili znatno smanjiti rizike za okoliš, zagađenje i sve druge negativne posljedice uporabe resursa tije-kom životnog ciklusa srodnih aktivnosti. Prioritetna

područja sukladno politici Europske unije su recikli-ranje i iskorištavanje otpadnih materijala, smanjenje potrošnje resursa i otpada u proizvodnji, prehrambeni proizvodi i učinkovito korištenje vode, zeleno poslova-nje i ‘inteligentna’ nabava. Fond je namijenjen uglav-nom za male i srednje poduzetnike, a godišnji budžet iznosi nešto manje od 40 milijuna eura. Predviđa se kako će natječaj za 2012. godinu biti otvoren u mje-secu svibnju.Najsvjetliji hrvatski primjer korištenja toga fon-da je projekt Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom “Betonske barijere za zašti-tu od buke s apsorbirajućim slojem od reciklirane gume” - “RUCONBAR – Rubberissed Concrete No-ise Barriers”. Ovim projektom predstavljeno je novo, eko-inovativno rješenje betonskih barijera za zaštitu od buke.-Kod kandidiranja nekog proizvoda ili projekta za sredstva iz EU fondova, posebice kod programa koji traže inovativan i konkurentan proizvod kao što je program CIP Eko-inovacije, mora se voditi računa da s proizvodom ili nekim projektom podižemo konkuren-tnost ne na lokalnoj razini, već na području Europske unije. Važno je znati da sredstva koja se izdvajaju iz EU fondova jesu sredstva poreznih obveznika EU te se povjerenici u Bruxellesu na taj način i rukovode. Ovo je i jedna od prvih napomena koja se navodi kod pre-govora s povjerenicima EU komisije, ukoliko projekt bude izabran za sufinanciranje - pojasnio je prof.dr.sc. Stjepan Lakušić, glavni voditelj projekta RUCONBAR.

Inteligentna energija u Europi (IEE)Cilj Inteligentne energije, također potprograma pro-grama zajednice CIP, jest doprinijeti sigurnoj, održivoj i cjenovno kompetitivnoj energiji za Europu kroz poti-canje energetske učinkovitosti i racionalnog korištenja energetskih resursa, promicanje novih i obnovljivih izvora energije, potporu energetskoj diversifikaciji i

Najizazovniji europski trend ulaganja odnosi se

upravo na projekte ob-novljivih izvora energije.

Važno je znati da sredstva koja se izdvajaju iz EU fondova jesu sredstva poreznih obveznika EU te se povjerenici u Bruxellesu na taj način i rukovode.

Vrsta postrojenjaBroj

projekata

Broj nositelja projekata

Električna snaga [MW]

Toplinska snaga [MW]

Elektrana na biomasu 89 72 221.3860

Elektrana na bioplin 54 48 76.1640

Elektrana na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda

3 3 4.1500

Geotermalna elektrana 1 1 4.7100

Hidroelektrana 95 38 198.8916

Kogeneracije 9 8 46.6430 88.0000

Sunčana elektrana 125 87 53.9273

Vjetroelektrana 143 70 6702.6600


Mobilno poslovanje

Mobilno, umreženo i pametno – na dlanuPametni telefoni u ovoj će godini zavladati i tržištem mobitela, gdje će nadmašiti broj prodanih ‘stan-dardnih’ mobitela. Razlog tome je pojava sve više (i sve pristupačnijih) modela pametnih mobitela koji privlače sve skupine korisnika, a poslovne ljude prije svih ostalih.

Pripremio: Ante Vekić

Ako u posljednjih pola sata niste pročitali niti jedan e-mail na svom mobilnom uređaju, slobodno se možete smatrati pripadnikom vrste koja u poslovnom svijetu sve brže izumire. Mnogo je podataka koji idu u prilog ovoj tvrdnji. Najeklatantniji je primjer činjenica da je u protekloj godini prvi put prodaja pametnih telefona nadmašila prodaju osobnih računala. Prodano je 488 milijuna smarthphoneova naspram 415 milijuna PC-a.

Nadalje, pametni telefoni će (prema istraživanjima tvrtke Infonetics Research) u ovoj godini zavladati i tržištem mobitela, gdje će nadmašiti broj prodanih ‘standardnih’ mobitela. Razlog tome je pojava sve više (i sve pristupačnijih) modela pametnih mobitela koji privlače sve skupine korisnika, a poslovne ljude prije svih ostalih.

Mobilni trendovi na koje treba obratiti pažnju u 2012.Takva situacija ne samo da nudi mogućnost jedno-stavnijeg obavljanja posla i uobičajenih radnih zada-taka, nego i otvara mnoge prilike za poduzetnike koji su ih u stanju vidjeti i pravovremeno na njih reagirati. Osim povećane prodaje (i kupnje) pametnih telefona, te prilike obećavaju i rast tekstualnih poruka, poveza-ni rast sektora mobilnog oglašavanja i rast potrebe za

strateškim pristupom mobilnom marketingu. Osim tih, donosimo pregled još nekoliko trendova koji su se iskristalizirali na mobilnoj svjetskoj sceni u prvim mjesecima ove godine.

1. Stiže LTE 4G – svi veći proizvođači pametnih te-lefona i tableta svoje su nove modele opremili 4G kapacitetima. Potez je na operaterima koji svoje 4G mreže već testiraju i realno je za očekivati da bi nova generacija mobilnog komuniciranja mogla ove godine doživjeti svoju komercijalnu premijeru.

2. Veće je bolje – ekrani pametnih telefona rastu i proizvođači ih ne namjeravaju smanjivati. Potvrda su HTC-ov Titan II i Samsunov Galaxy Note s ogromnim zaslonima koji se sve više približavaju tabletima.

3. Klasični mobiteli su mrtvi – nema proizvođača koji se više zamara izradom klasičnih mobitela. Svi su se bacili na tržište pametnih telefona, nude ih po sve po-voljnijim cijenama i neće proći puno vremena do si-tuacije u kojoj će klasične mobitele koristiti samo oni najmlađi i oni najstariji. Svi ostali za telefoniranje (i sve ostale komunikacijske potrebe) koristit će pametne telefone.

Ekrani pametnih telefo-na rastu i proizvođači ih ne namjeravaju smanji-vati.


Eko-inovacije, potpro-gram Programa Zajedni-ce CIP, podrazumijevaju

sve oblike inovacijskih aktivnosti koje rezulti-raju ili čiji je cilj bitno

poboljšanje zaštite okoliša.

promicanje energetske učinkovitosti i korištenja novih i obnovljivih izvora energije u transportu. Program je ustanovljen radi razvoja netehnoloških akcija na po-dručju energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.U operativnom smislu pokriva djelovanje u sljedećim područjima: energetska učinkovitost i racionalno kori-štenje energetskih resursa (SAVE), novih i obnovljivih izvora energije (ALTENER) i energije u transportu (STEER), kojim se potiče energetska učinkovitost i ko-rištenje novih i obnovljivih izvora energije u prome-tu. Natječaj za 2012. godinu otvoren je do 8. svibnja, a ukupni indikativni proračun iznosi oko 67 milijuna eura.

Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnostiU okviru IPARD mjere 302 - “Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti” moguće je financi-rati i projekte obnovljivih izvora energije. Pravo su-djelovanja na javnom natječaju imaju fizičke i prav-ne osobe, u rangu mikropoduzeća, u sustavu PDV-a, 100% u privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba. Maksimal-na ukupna vrijednost prihvatljivih ulaganja po pro-jektu je 150.000 EUR, osim za ulaganja u obnovljive izvore energije, gdje je ograničeno na 675.000 EUR. Maksimalni udio potpore iznosi do 50% ukupnog pri-hvatljivog ulaganja u projekt, a rok za prijavu na na-tječaj je 29. veljače 2012. godine.

Korištenje solarne energije u poljoprivrediSolarna energija može osigurati niz energetskih za-

htjeva u poljoprivredi, no prije kupovine i instalacije solarnih sustava treba uzeti u obzir niz faktora. Kako bi se skratilo razdoblje otplate preporučujemo ugrad-nju sustava koji istovremeno zadovoljavaju više potre-ba. Korištenje sunčeve energije za sušenje usjeva jedna je od najčešćih primjena sunčeve energije. Osnovne komponente sušilice su spremište, okviri za sušenje i solarni kolektor. Uzgoj stoke i mljekarstvo imaju odre-đene zahtjeve vezane uz toplinu zraka i vode. Većina farmi za uzgoj pilića i svinja su zatvoreni prostori sa strogom kontrolom temperature i kvalitete zraka. U ovim objektima potrebna je stalna kontrola i izmjena zraka. Grijanje objekata također zahtijeva velike koli-čine energije. Još jedna primjena solarne energije je grijanje stakle-nika. Komercijalni staklenici kao energent uglavnom koriste plinske ili naftne grijače. Solarni staklenici pak koriste sunčevu energiju za rasvjetu i zagrijavanje. Solarni električni sustavi (PV) pretvaraju sunčevu svjetlost u električnu energiju. Oni mogu izravno napajati uređaje ili pohranjivati energiju u solarne baterije. Ovi sustavi u većini su slučajeva jeftiniji od postavljanja vodova i transformatora kod električnih ograda, rasvjete ili opskrbe vodom.

Eko-razmjena Eko-razmjena olakšava razmjenu upotrebljivih mate-rijala. Ona omogućava odlaganje stvari koje više nisu potrebne, ali su i dalje uporabljive. Sustav radi putem dvosmjerne elektroničke komunikacije. Glavni princip koji ga razlikuje od online aukcija je da dobra moraju biti dana besplatno ili u zamjenu za drugi proizvod. Građani se povezuju u bolje organizirane zajednice koje smanjuju količinu otpada. Metode primjene ra-znolike su, a najbolje se odražavaju korištenjem susta-va.

Kodirane vrećice za otpadU prostorno ograničenim zajednicama, kao jedan od sustava povećanja recikliranja je uvođenje kodiranih vrećica za otpad. Svako kućanstvo s računom za ko-munalne usluge prima određeni broj vrećica (bijela za papir, zelena za plastiku itd). Građani postaju aktivniji u recikliranju, komunalna poduzeća lakše saznaju toč-ne količine otpada po kućanstvu te na osnovu njega obračunavaju daljnje račune.

Otpad kao energetski resursOtpad je dio civilizacije i središnji problem zaštite oko-liša. Moderne tehnike omogućavaju potpuno iskoriš-tavanje svih vrsta otpada. Pretvorba otpada u gorivo proces je kojim se ovaj resurs koristi u proizvodnji energije i goriva. Najrasprostranjeniji sustav pretvorbe su spalionice. Spaljivanjem nastaje toplinska energija koja se koristi u sustavima centralnog grijanja, a na-stala električna energije za opskrbu mreže. ■

Kategorija Broj zaposlenih Promet Ukupna bilanca

Srednje veliko < 250 ≤ € 50 milijuna ≤ € 43 milijuna

Malo < 50 ≤ € 10 milijuna ≤ € 10 milijuna

Mikro < 10 ≤ € 2 milijuna ≤ € 2 milijuna


4. Mobilno plaćanje ćemo još malo pričekati – ono što još nije zaživjelo u većoj mjeri su mobilni uređaji opremljeni NFC (near field communication) podrškom za mobilno plaćanje. Samsung Galaxy Note jedan je od novih uređaja koji će to moći obavljati, ali ve-lika većina drugih novih pametnih uređaja nema tu mogućnost.

5. Konkurencija je žestoka – zahvaljujući tome, mo-bilna industrija na krilima inovacija žestoko grabi na-prijed. Nokia, koja je plesala po rubu ponora, sad se vraća i s Microsoftom seli Windowse na pametni tele-fon, bacajući rukavicu u lice Androidu i iOSu. Mobilni operateri natječu se u brzini i propusnosti broadbanda i dodatno raspiruju vatru.

6. Društvene mreže vole mobilno – korisnici preferi-raju mobilni pristup društvenim mrežama. Facebook, primjerice, aktivno koristi njih 350 milijuna – putem mobilnog uređaja. Geolokacijske mreže uglavnom se oslanjaju na mogućnosti pametnih telefona, na čemu je temeljen i rast lokacijskog marketinga.

7. Čeka nas još jedna ‘godina tableta’ – gotovo da nema proizvođača koji u prvim mjesecima 2012. nije svojim uređajem ušao na tržište tableta. Prema prvim recenzijama, nitko osim Samsunga nije se ozbiljnije primaknuo Apple iPadu (kojemu je prodaja iPada kra-jem prošle godine porasla za 111% u odnosu na godi-nu dana ranije).

Proizvođači mobitela i tableta otkrili adute na CES sajmuPrva polovica siječnja bila je rezervirana za najveći svjetski show potrošačke elektronike. Kao i prijašnjih godina, proizvođači elektronike ondje su izložili svoje ovogodišnje uzdanice, a među brojnim novitetima istaknuto su mjesto zauzeli mobiteli, tableti i ulatrabo-ok prijenosnici kao perjanice mobilnog komuniciranja, igranja, ali i poslovanja.

Ove je godine na otvorenu scenu istupio ultrabook – supertanko prijenosno računalo, ugodne dijagona-le radnog zaslona koja će, kako najave predviđaju, u prijevremenu mirovinu poslati koncept netbooka. U ring se, u velikom stilu, vratila i Nokia, a ono što je dominiralo jest bežična tehnologija koja je povezivala sve – od diskova, do automobila, s ‘oblacima’.

Iako su u pravilu velike najave u svijetu mobilnih uređaja ostavljene za Mobile World Congress koji se ove godine održava 27. veljače u Barceloni, Sony, HTC, Nokia, Motorola i LG nisu htjeli čekati sa svojim adutima. Nakon što je Sony ‘apsorbirao’ Ericsson još uvijek se moglo naći uređaja s Ericsson brandiranjem, ali Sony Xperia S je prvi bez dva imena. Iako vrlo sličan SE Xperia Arc modelu, nova Xperia S dolazi s nekoliko poboljšanja: 4.3” reality zaslonom, 12 mega-pikselnom kamerom, a u planu je i Android Ice Cream Sandwich nadogradnja u narednim mjesecima. I HTC je ponudio osvježene modele. Tako Titan donosi čak 16 mpix kameru, širokokutnu leću, dvojnu LED bljeska-licu i podršku za LTE. No, megapikseli ne zabrinjavaju Nokiu i LG. Obje tvrtke odlučile su investirati energi-ju u druge stvari. Nokia je izazvala pažnju s modelom Lumia 900, koji podržava LTE, ima veliki 4.3” zaslon, a pogone ju mobilni Windowsi. LG Spectrum pohvalio se zaslonom od 4.5” dijagonale, a svojim IPS LCD-om konkurira iPhoneovom 4s retina displayu. U sjedni Appleovog iPada čija prodaja ruši rekorde (ukupno prodano 15,43 milijuna komada), na tržište stižu brojni tableti koji pokušavaju doći do svog dije-la ovog brzorastućeg segmenta tržišta. Tako je Acer predstavio Iconia Tab A700 s četverojezgrenim proce-sorom, na tržište ulazi Toshiba s uređajem nazvanim Excite 10, a Lenovo je predstavio čak dva modela – IdeaPad S2 i K2, koji bi trebali biti u prodaji ove go-dine.

Četiri besplatne iPad aplikacije za svaki poslovni putDok novi tableti ne stignu na tržište treba maksimal-no iskoristiti ono što imamo na raspolaganju. Ako je to slučajno iPad, proizvođači aplikacija već su smislili kako olakšati život onima koji su neprestano u pokre-tu. Iako je većina korisnika Appleovog tableta (pogoto-vo oni koji su pokušali unijeti tekst putem tipkovnice na zaslonu) svjesna da taj uređaj nikako nije zamjena za sve mogućnosti koje nudi prijenosno računalo, nje-

gove druge karakteristike u paru s dobro odabranim softverom mogu ga učiniti iznimno korisnim suput-nikom na poslovnom putovanju. Uz ove aplikacije u to ćete se uvjeriti i sami.

1. FileApp – besplatni upravitelj datoteka omogućava jednostavniji prijenos dokumenata s računala, putem WiFi mreže ili USB-a. Verzija koja se plaća 5 USD nudi vam mogućnost kreiranja uređivanja tekstualnih dokumenata, stavljanje višestrukih dokumenata u pri-vitak e-mailova te preimenovanje, micanje, kopiranje i brisanje višestrukih datoteka i mapa.

2. PaperDesk Lite – još jedan ‘notebook’ za hvatanje bilježaka, ali s mogućnošću ubacivanja fotografija i zvučnih zapisa u stranicu. Unos bilježaka moguć je putem tipkovnice ili ‘pisanjem’ po zaslonu. Verzija od 4 USD omogućava otvaranje neograničenog broja bilježaka, njihovo ‘skladištenje’ u oblaku.

3. Nightstand Central – putna budilica i podsjetnik koji pretvara zaslon u veliki digitalni sat s podatcima o vremenskoj prognozi, a buditi vas može 15 različitih zvukova, uz mogućnost ponavljanja, postupnog pojačavanja i stišavanja, te legendarnom snooze opci-jom.

4. Pandora – iPad verzija besplatnog servisa za inter-netski radio. Možda nije najsretnija aplikacija za kori-stiti tijekom rada, ali bez nje nikad ne morate biti bez omiljene glazbe.

Mobilne aplikacije: što nas čeka u 2012.?Aplikacije poput navedenih u raznim situacijama mogu olakšati život, ali brojni su primjeri kad se zbog mogućnosti koje nam je ponudila mobilna tehnologija život u potpunosti mijenja. Kako će se mijenjati u ovoj godini, kao i obično pokušava prognozirati konzul-

Mobilno poslovanje

tantska kuća Gartner. U svojoj prognozi ‘posljednjeg krika’ u segmentu mobilnih aplikacija navodi da će najbolje aplikacije biti one koje su u potpunosti okre-nute mobilnom okruženju, a ne one koje su eksten-zija postojećih online servisa. O kojim se trendovima točno radi?

1. Lokacijski servisi – očekuje se rast korisnika ovakvih usluga do brojke 1.4 milijarde do 2014. go-dine. Cilj je isporučiti potreban sadržaj i/ili funkcio-nalnost korisnicima u skladu s lokacijom na kojoj se nalaze, osobnim preferencijama, godinama, spolu, za-nimanju i slično…

2. Društveno umrežavanje ¬– mobilne društvene mreže su najbrže rastuća kategorija mobilnih apli-kacija. Mreže postaju portali, razdjelnici i skladišta ogromne količine poruka, video i foto sadržaja, igara i tržišta.

3. Mobilna pretraga – očekuje se korak naprijed i u ovom segmentu: potrošači će moći na licu mjesta oba-viti pretragu, ali i poduzeti konkretne daljnje akcije

Mobilno poslovanje

Dok novi tableti ne stignu na tržište, treba maksimalno iskoristi-

ti ono što imamo na raspolaganju.

Bankarska industrija u Hrvatskoj vrlo je ozbiljno odlučila prigrliti mobilnu tehnologiju.


Mobilno poslovanjeMobilno poslovanje

vezane uz rezultate: obaviti poziv pronađenoj proda-vaonici, realizirati rezervaciju, kupiti kartu, naručiti uslugu itd.

4. Mobilno tržište – za razliku od pukog obavljanja online kupnje, mobilno iskustvo moglo bi postati bitno različitije: kupac bi se mogao ‘čekirati’ u prodavaoni-cu i obavijestiti prodavača da je ondje, fotografiranjem kodova dodati proizvode u košaricu…

5. Mobilno plaćanje – iako se NFC već dugo na-javljuje, njegova se široka uporaba ne očekuje prije 2015. godine.

6. Kontekstualni servisi – aplikacije koje poznaju vaše navike, interese, povijest, aktivnosti kojima se bavite, dnevni raspored i prioritete moći će vam, sukladno o situaciji u kojoj se nalazite, ponuditi pravovremenu asistenciju, pomoći u odlučivanju i slično…

7. Prepoznavanje objekata – pametni telefoni već su opremljeni senzorima visokih računalnih mogućnosti, pa se očekuje sve više aplikacija koje će moći iskori-stiti te mogućnosti. Uz kameru i tradicionalne aplika-cije, korisnicima će na raspolaganju biti broje dodatne funkcionalnosti ili informacije o objektima koje budu gledali kroz leću uređaja.

8. Mobilne instant poruke – počelo je sa Skype-om, a sad je sve više aplikacija koje objedinjavanju mogućnosti komuniciranja putem poruka, glasa i vi-dea, oslobađajući korisnika veze s tradicionalnim gla-sovnim uslugama.

9. Mobilni e-mail – jednostavnost korištenja i lako pamtljive e-mail adrese omogućile su masovni prihvat ove tehnologije. Očekuje se da će e-mailu mobilno pri-stupati 713 milijuna korisnika do 2014. godine.

10. Mobilni video – veliki ekrani pametnih telefo-na odličan su medij za konzumaciju video sadržaja, što otvara vrata marketinškim i edukacijskim mogućnostima.

“Uradi sam” aplikacije uz vukovarski frameworkSvi trendovi baziraju se na razvoju aplikacija od strane developera, čudnih tipova koji posjeduju znanja nedo-stupna običnim smrtnicima. Ali kao što je Prometej bogovima ukrao vatru, tako i vukovarska K-informati-ka pokušava znanje developera ‘zapakirati’ u nešto što su nazvali Advanced Mobile Framework i ponuditi ga korisnicima.

-Riječ je o novom proizvodu koji namjeravamo lan-sirati na svjetsko tržište jer ima potencijal promije-niti pogled na izradu mobilnih aplikacija. Radi se o platformi koja omogućuje izradu nativne aplikacije

uz osnovno informatičko znanje i proučavanje jedno-stavnog tutoriala. AMF je prilagođen za iOS i Android. Stvaranje aplikacija (turističkih vodiča, aplikacija za zoološke vrtove, studentske centre ili bilo što drugo) sada je lakše nego ikad. Uz gore navedeno, potreban je još samo materijal za aplikaciju u digitalnom forma-tu (fotografije, tekst, video isječci). Naša ekipa će vam rado pomoći ukoliko zapnete na nekom dijelu, vaše je da samo pitate. Prednost je i sto nema “mjesečnog” plaćanja, nego jednom kupiš Framework i radiš aplika-cija koliko želiš - poručuju iz K-informatike.

OVI ne zaostaje: 3 aplikacije za pametne NokieNokia OVI Store broji više od 50.000 aplikacija, a dnevno ih se preuzme oko 5 milijuna. Ako ste vlasnik Nokia pametnog telefona, a do sada niste imali prili-ke isprobati neke od aplikacija iz te ‘trgovine’, nudimo vam tri na koje vrijedi baciti oko:

1. TOSHL – omogućava praćenje i optimizaciju pri-vatnih i poslovnih troškova, od izdataka za hranu, režija ili poslovnih računa. Unos troškova je jedno-stavan i aplikacija traži unos jednostavnih informacija poput iznosa troškova i tagova kojima se oni opisuju. Ako se iznos često ponavlja, aplikacija ga može za-pamtiti i automatski ga upisivati. Za što bolje praćenje potrošnje, aplikacija Toshl vam omogućuje i stvaranje budžeta. S Nokia Trgovine ovu aplikaciju možete preuzeti potpuno besplatno.

2. REMOTER – nudi mogućnost daljinskog upra-vljanja osobnim računalom putem virtualne tipkovni-ce i sučelja osjetljivog na dodir, a može se koristiti za različite namjene, primjerice, za upravljanje prezenta-cijama ili audio i video sadržajima. Ova je aplikacija dostigla čak milijun preuzimanja na Nokia Trgovini, što je izniman uspjeh jer nema puno developera koji su ovu brojku dosegli na globalnoj razini. Aplikaciju Remoter su početkom prošle godine izradila dvojica asistenata na Varaždinskom fakultetu organizacije i informatike, Zlatko Stapić i Boris Tomaš, uz podršku Nokia Hrvatske i globalnog developer tima iz Nokije.

3. Nokia Drive i Nokia Karte - Nokia Drive aplikacija je dodatno usavršena te je kretanje po novim ili manje poznatim mjestima sada besprijekorno, posebno uz oznake poznatih mjesta ili pojedinih gradskih zname-nitosti. Navigacija sada još bolje slijedi potrebe kori-snika i pruža mu upravo one informacije koje su mu potrebne: određivanje položaja, izračun rute, udalje-nost i vrijeme potrebno do odredišta, a sve to na in-tuitivno postavljenom sučelju koje vozaču ne odvlači pozornost i omogućuje mu jednostavno snalaženje. Nokia Drive podržava i neke druge korisne značajke kao što su 3D ili 2D tehnologija, noćni način ili sate-litski pogled. Osim izračuna vaše rute kretanja Nokia Karte vam nude i opciju da u blizini vašeg položaja ili

odredišta pronađete i neka zanimljiva mjesta poput restorana, klubova, trgovina ili lokalnih znamenito-sti te informacija o njima. U Nokia Kartama možete i zabilježiti svoja posebna mjesta te ih podijeliti s pri-jateljima na društvenim mrežama. Obje su aplikacije besplatne.

Mobilna promidžba: kako do kupaca putem mobitela?Jedan od trendova koji ne treba posebno isticati je i mobilna promidžba. Odlična vijest za sve one koji žele komunicirati sa svojim klijentima, koji ih žele pronaći i pretvoriti ih u kupce jest ta da je sve više onih koji ne izlaze iz kuće bez tehnologije. A upravo nam tehnolo-gija omogućuje taj kontakt.

Jedan od najraširenijih oblika mobilnog marketinga jesu SMS kampanje. Kratke poruke može primiti sva-ka osoba koja posjeduje mobilni telefon (a u Hrvatskoj gotovo da nema kućanstva koje ne posjeduje barem je-dan), poruke mogu biti u velikoj mjeri personalizirane, kampanju je moguće mijenjati u hodu i prilagođavati, sistem SMS poruka je jednostavan, a što je najvažnije – nude visok stupanj mjerljivosti, jer oglašivači su u mogućnosti dobiti izuzetno točnu ocjenu uspješnosti ili zamijećenosti svoje kampanje. Druga mogućnost mobilne promidžbe jesu mobilni kuponi. Praksa je pokazala da je takav način poticanja kupnje vrlo uspješan, agencije koje nude tehnička rješenja relativno su jeftine za angažiranje, nema po-trebe voditi računa o papirima (nema fizičkih kupona, printanja i njihovog skladištenja), kupcima se nudi na-grada za vjernost…

Nadalje tu su mogućnosti koje nudi bluetooth tehno-logija, gdje promotivne poruke stižu izravno na za-slon mobitela svima koji se nalaze u Bluetooth zoni te imaju uključenu Bluetooth opciju. Krajnji korisnik može odbiti primanje poruke i ista Bluetooth zona više se neće s njim povezati, čime se Bluetooth marketing svrstava u user friendly marketinške alate koji ne zasi-paju korisnike neželjenim porukama. ■

Fiksni telefon i Internet, mobilni telefon i Internet na samo jednom računu zvuče nemoguće. Hoćete se kladiti?

Vipnet svojim korisnicima donosi nove Kombi pakete s fiksnim i mobilnim uslugama, odnosno prvi na tržištu nudi potpuno komunikacijsko rješenje za razgovore i sur-fanje. U skladu sa svojim potrebama korisnici mogu odabrati jedan od preporučenih paketa ili samostalno izabrati dio ponude, složiti svoj Kombi paket za koji će pak dobiti jedan i transparentan račun. Tako se, na primjer, uz ugovor na 24 mjeseca za 204 kune mjesečno može odabrati Kombi paket s fiksnom i mobilnom telefonijom te fiksnim i mobilnim Internetom.

Korisnici koji odaberu ovaj paket imaju neograničene besplatne minute prema svim fiksnim mrežama i Vip mobilnoj mreži te potpunu kontrolu troškova mobilnog In-terneta kojeg plaćaju po potrošnji, bez mjesečne naknade. Onima koji prije svega žele brz Internet posebno će biti zanimljiva Vipnetova ponuda fiksne telefonije i In-terneta preko kabla za neograničene razgovore i flat pristup Internetu s brzinom do 32 Mbit/s. Područja pokrivenosti za ponudu preko kabla su u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Velikoj Gorici, Zadru i Solinu.

Bez obzira koji paket odabrali, korisnici znaju da je Vip sigurna oklada.

Poslovanje je ubrzano, a radno mjesto dostupno bilo kad i bilo gdje. No, žele li svi biti u mogućnosti raditi bilo kad i bilo gdje? Odgovor nije jednoznačan, ali znakovita je rasprava koja se povela među internetskim opinion makerima vezana uz ‘huma-ni’ zakon koji se pojavio u Brazilu. A zakon kaže da je e-mail od poslodavca nakon radnog vremena jednak njegovoj usmenoj uputi za posao. To znači da se obavljanjem posla koji se od radnika u tom mailu traži može smatrati prekovremenim radom koji se kvalificira za dodatno plaćanje. Brazilska inicijativa svidjela se i određenim krugovima u SAD-u, pa su razmišljanja na tu temu sve glasnija. Takvih problema još nemamo u Hrvatskoj, ali povezanost i dostupnost koju nam mobilna tehnologija omogućava, čini se, ima i svojih protivnika.

Vipnet ima potpuno komunikacijsko rješenje - jedan račun za fiksne i mobilne usluge

Drugačiji pogled na mobilno poslovanje: je li e-mail nakon radnog vremena preko-vremeni rad?

Jedan od najraširenijih oblika mobilnog marke-tinga jesu SMS kam-panje.


U očekivanju poljoprivredne strategije i strogo definirane agrarne politikeHrvatska radi razvijenosti poljoprivrednih resursa koje posjeduje, poljoprivrednog zemljišta, raznolikih prirodnih i klimatskih pogodnosti, ali i razvijenosti vodnih resursa, ima velike izglede za snažan razvoj poljoprivrede, kako intenzivne, tako i ekstenzivne. Sa svojih 0,65 hektara poljoprivrednog, odnosno 0,45 hektara obradivog zemljišta po stanovniku, pripada kategoriji zemalja koje su bogate poljoprivrednim zemljištem.

Brojne analize pokazuju da je zemljište u Hrvatskoj dobre plodnosti i jedno od bolje očuvanih u Europi. Zvuči sjajno, ali, nažalost, brojni su čimbenici zbog kojih su toliki potencijali dugim nizom godina osta-li neiskorišteni. Problemi poput davno naslijeđenih i visoko usitnjenih privatnih zemljišta, uz nerazrađeno gospodarenje državnim zemljištem, visok udio neobra-đenoga i zapuštenog zemljišta, tehnološko zaostajanje malih gospodarstava, nelikvidnost, neprilagođeni su-stav financijske i institucijske potpore, općenito nepo-voljna porezna politika svim poduzetnicima, odgađanje reformi sustava te na kraju i mali broj obrazovanih u poljoprivredi, predstavljaju glavne prepreke u razvoju hrvatske poljoprivrede.

S druge strane, pridruživanjem EU, neke nove politike i trendovi postaju aktualni pa se tako u vodećim po-ljoprivrednim zemljama govori o velikom zaokretu s poljoprivrede orijentirane na količinu proizvoda pre-ma poljoprivredi orijentiranoj na kvalitetu, koja će biti neprijeteća za okoliš i prirodne resurse, jednom riječju, održivoj poljoprivredi. Možda je u našem slučaju velik broj trenutnih malih gospodarstava i malih zemljišnih površina prednost? No ono što se zasigurno može za-ključiti kao primarni i najveći problem na kraju sva-kog analiziranja pojedinih grana poljoprivrede u RH, što navode i agroekonomski analitičari, jest da Hrvat-skoj nedostaje poljoprivredna strategija i strogo defini-ranje agrarne politike.

Poljoprivreda

Pripremili: Boris Lukić i Igor Kovačević

Poljoprivreda

U okviru pregovora pristupanju Europskoj uniji, jedno od zahtjevni-jih područja bilo je poglavlje o sigurnosti hrane.

Važnost strategije hrvatske poljoprivredeHrvatskim poljoprivrednicima nije poznato koju biljnu kulturu sijati i koliko, na kojim površinama i s kojom namjenom, stoga je uobičajena praksa među seljacima povoditi se povoljnije poticanim kulturama. Trebamo li, primjerice, EU postavljene kvote za proizvodnju mlijeka i mesa postići proizvodnjom na velikim far-mama s intenzivnom proizvodnjom ili na malim obi-teljskim gospodarstvima, s naglaskom na autohtone pasmine, ili kombinacijom navedenog i u kojem omje-ru, u kojim regijama? Trebamo li tako ekstenzivnu proizvodnju usmjeriti u brdovitije i napuštene kraje-ve? Sve su to pitanja na koja će nova koalicijska Vlada morati uskoro odgovoriti. Čitajući strateški plan ra-zvoja poljoprivrede 2012.–2014. godine, vidljivo je da nadolazeće razdoblje prate intenzivna informatizacija sustava u poljoprivredi, strukturne reforme po pita-nju poljoprivrednog zemljišta s ciljem okrupnjavanja i izmjene u sustavu poticaja, no kojim će se mjerama postići navedeni ciljevi pokazat će vrijeme. Po mišlje-nju mnogih agroekonomista i sociologa, u razvoju hr-vatske poljoprivrede glavni ograničavajući čimbenik je izmiješanost gospodarskih mjera i socijalne zaštite, iz čega se da zaključiti kako će formiranje dugoročne i tržišno orijentirane agrarne politike morati biti pri-marni cilj.

Hrvatski autohtoni proizvodiOčuvanje tradicije, stvaranje identiteta i prepoznatlji-

vosti regije ili krajolika važni su čimbenici u određiva-nju poljoprivredne strategije, kako na državnoj razi-ni, tako i na razini poslovanja manjih gospodarstava. Ispunjavanje ovih kriterija moguće je usmjeravanjem malih obiteljskih gospodarstava prema proizvodnji autohtonih proizvoda. Autohtoni prehrambeni pro-izvodi pripadaju višoj cjenovnoj kategoriji te mogu uvelike pridonijeti povećanju dohotka proizvođača. Osim više komercijalne vrijednosti, lakši je i plasman proizvoda s obzirom na obujam proizvodnje, što je učestali problem kod malih proizvođača. Osim toga, ovakav sustav zaštite proizvoda potiče proizvođače na udruživanje i zajednički nastup na tržištu, što djelo-mično umanjuje troškove. Na razini RH zaštićenih proizvoda ima neznatno u odnosu na Europsku uniju, na čijoj je listi broj registriranih zaštićenih proizvo-da prešao tisuću i gdje na vrhu zaštićenih proizvoda prednjači Italija s udjelom preko čak 30%. Približava-njem Uniji možemo očekivati i hrvatske proizvode na toj listi. Sustav registracije i zaštite naziva prehram-benih proizvoda organiziran je i podijeljen u tri kate-gorije, oznaku izvornosti (eng. Protected Designation of Origin-PDO), oznaku zemljopisnog podrijetla (eng. Protected Geographical Indication-PGI) i oznaku tra-dicionalnog ugleda hrane (eng. Traditional Speciality Guaranteed-TSG). U RH, Ministarstvo poljoprivrede nadležno je tijelo za zaštitu ovih oznaka za poljopri-vredne i prehrambene proizvode te vina i jaka alkohol-na pića (MPS). Do sada je oznaka izvornosti dodijelje-na za Dalmatinsko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje i Istarski pršut, dok oznaku zemljopisnog podrijetla imaju Drniški pršut, Krčki pršut, Lički krumpir, Meso zagorskog purana i Poljički soparnik. Osim spomenu-tih oznaka, Hrvatska gospodarska komora potaknula je inicijativu zaštite izvornih proizvoda pod nazivima „Izvorno hrvatsko“ te „Hrvatska kvaliteta“. Ukoliko se RH želi dobro pozicionirati na EU tržištu, zasigurno treba maksimalno stimulirati poduzetnike na zaštitu svojih proizvoda na EU razini. U slučaju da se neki proizvođač želi uključiti u proizvodnju proizvoda iz zaštićene kategorije, imat će mogućnost korištenja pripadajuće oznake, ukoliko zadovolji sve propisane uvjete i standarde iz specifikacije proizvoda.

Sigurnost hrane u HrvatskojU okviru pregovora pristupanju Europskoj uniji jedno od zahtjevnijih područja bilo je poglavlje o sigurnosti hrane (Poglavlje 12.), s kojim je u cijelosti izmijenjen pristup sigurnosti hrane. Novim je zakonodavstvom obuhvaćen cjelokupan proizvodni lanac, počevši od polja, odnosno farme na kojoj se životinje uzgajaju, pa sve do proizvodnje hrane, odnosno krajnjeg potrošača. Najprije su učinjene izmjene u zakonodavstvu, dok su pred proizvođače postavljeni visoki standardi sigurno-sti i kvalitete hrane. Temeljna odredba Zakona o hrani koja najviše utječe na sigurnost hrane jest obveza uvo-đenja sustava samokontrole utemeljene na načelima

sustava analize opasnosti i kritičnih kontrolnih toča-ka (eng. Hazard Analysis and Critical Control Point - HACCP) za sve objekte u poslovanju s hranom, osim na razini primarne proizvodnje. Ova je odredba stupila na snagu 1. siječnja 2009. godine. Ukoliko osobe koje provode službenu kontrolu utvrde nesukladnosti u od-nosu na zahtjeve propisa o hrani, naredit će poduzi-manje korektivnih mjera ili zabraniti poslovanje ako je poslovanje prijetnja ljudskom zdravlju. HACCP su-stav je u RH pozitivno prihvaćen, no problemi podu-zetnika vezani uz ovaj pristup uglavnom su povećana papirologija te dodatni troškovi. Za krajnjeg potrošača uvođenje ovakvog sustava garantira proizvodnju pre-ma higijenskim standardima, dok za poduzetnike znači podizanje proizvodnje na višu higijensku razinu.

Budućnost malih obiteljskih gospodarstava i distribu-cija proizvodaO složenosti poljoprivrede kao djelatnosti govori i podatak o političkim pitanjima u EU, gdje je oko tri četvrtine ukupnih zakonskih propisa izravno veza-no za uređivanje poljoprivrednog sektora. Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) jedno je od najvažnijih operativnih područja kojima se bavi Europska unija. Osim što je namijenjena poljoprivrednicima, ona uve-like utječe na živote svih stanovnika Europske unije. Cilj te politike je osigurati prihvatljive cijene i kvalite-tu prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda za europ-ske potrošače, kontroliranu međunarodnu razmjenu i distribuciju te primjereni dohodak poljoprivrednicima, kao i očuvati ruralno nasljeđe. Kada se govori o bu-dućnosti obiteljskih gospodarstava, iz EU nam dolaze samo pozitivne vijesti, a Hrvatskoj je u nadolazećem razdoblju najbitnije prilagoditi se i, koliko je moguće, maksimalno izmijeniti postojeće neučinkovite zakone. Poljoprivrednici svih dvanaest mladih zemalja članica (2004. i 2007.) bili su najveći kritičari Europske unije, strahovali su da će im se primanja smanjiti, da će se poremetiti domaće tržište poljoprivredno-prehrambe-nim proizvodima i da neće moći kvalitetom i količi-nom konkurirati proizvodima iz starih zemalja članica. Podatci govore upravo suprotno. U razdoblju od 2000. do 2007. godine u Latviji su se prihodi poljoprivredni-ka (kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost) utro-stručili. U Estoniji, Litvi i Poljskoj u istom razdoblju prihodi poljoprivrednika su se udvostručili, a u Češ-

Po mišljenju mnogih agroekonomista i socio-loga, u razvoju hrvatske

poljoprivrede glavni ograničavajući čimbenik

je izmiješanost gospo-darskih mjera i socijalne

zaštite.

Veličina posjeda u ha

Udio u ukupnom broju 1991. (%)

Udio u ukupnom broju 2003. (%)

Sitna Do 1 ha 20 50,6

Mala 1,1 – 3,0 ha 36 25

Srednja 3,1 – 5,0 ha 22 10,2

Velika Iznad 5,1 ha 22 14,2

Tablica 1: Struktura OPG-ova u RH od 1991. do 2003. godine


Transport i logistika

Transformacija u logističke operatoreStrah od nove globalne krize sve je izraženiji, a lanac nabave, transport i logistika izrazito su značajni čimbenik za opstanak tvrtaka na tržištu te zadovoljenje potreba sve zahtjevnijih potrošača.

Pripremila: Jasmina Fijačko

Na prvoj Supply Chain Management Areni 2012. naglašeno je da suradnja između partnera u lancu op-skrbe postaje iznimno važna za opstanak kompanija u nepredvidivim vremenima koja dodatno otežavaju uvjete poslovanja.

Nedavno objavljeni rezultati globalnog istraživanja A.T. Kearneya pokazuju kako su u različitim in-dustrijskim sektorima upravo oni najuspješniji u upravljanju lancima opskrbe višestruko rasli u odnosu na svoju konkurenciju. Tako je, primjerice, Apple, lider u lancu opskrbe u području potrošačke elektronike, na-rastao skoro pet puta u proteklih pet godina, dok je u isto vrijeme njegova konkurencija bilježila rast manji od 50% pa čak i pad. Ipak, unatoč brojnim investicija-ma u lanac opskrbe, analize pokazuju da mnoge kom-panije ne postižu očekivane rezultate.

U području logistike na domaćem tržištu prednjače svjetske tvrtke. Prema riječima mr.sc. Pere Škorputa s Fakulteta prometnih znanosti, Zavoda za Inteligent-ne transportne sustave, kao vodeće tvrtke u ovom području prema broju uposlenika, broju poslovnica, dostupnim informacijama o broju godišnje odrađenih pozicija te ostvarenim prihodima ističu se global-ni tvrtke koje posluju na našim prostorima, poput Schenker, Kuhne & Nagel, Gebruder Weiss te domaći logistički operatori kao što su In Time, Intereuropa, Transadria i drugi.

Logistički trendovi na domaćem tržištuDomaće tržište nastoji pratiti svjetske trendove u lo-gistici. Prema Škorputovim riječima, Hrvatska je, kao i zemlje regije, pod utjecajem globalnih logističkih trendova i virtualne ekonomije. Takvi trendovi imaju dva epicentra. Prvi se nalazi u nastojanjima domaćih tvrtaka da poslove izvan osnovne djelatnosti, a u do-meni logistike, prepuste za to specijaliziranim tvrtka-ma. Drugi opći trend je rezanje troškova, što u ovoj domeni znači smanjenje broja manipulacija robama, odnosno koncentraciju aktivnosti na manji broj speci-jaliziranih logističkih centara.

Usluge distribucije Svjestki trendovi u području distribucije i logistike sve će više primoravati sudionike na tržištu da se iz klasičnih prijevoznika koji pružaju usluge distibucije

transformiraju u logističke operatere i distribucijske centre koji će proizvoditi dodatnu vrijednost.

-Težište uloge distribucije u RH je u robno-transport-nim aktivnostima. S obzirom na trenutnu strukturu gospodarskih subjekata na domaćem tržištu i mali udio domaćih proizvoda u distribuciji, tržišnu nišu vidim u segmentu razvoja proizvodno-logističkih cen-tara i logističkih operatora koji bi uz klasične funkcije obavljali i funkcije završne dorade, te na taj način stva-rali dodatnu vrijednost. Prethodno spomenuti globalni trendovi na domaćem tržištu otvaraju mogućnosti u kojima se od logističkih operatora očekuje da tržištu ponude inovativna rješenja i logistički “know-how” – naglašava Škorput.

Hrvatska je, kao i zemlje regije, pod utjecajem globalnih logističkih trendova i virtualne ekonomije.

Poljoprivreda

Proizvodnja povrća u Hrvatskoj nije dostatna niti za domaće potrebe, a prinosi povrća su čak

3–4 puta niži od prinosa u nama susjednim

državama.

koj i Slovačkoj su se povećali za 50%. Takvi pozitivni rezultati nastali su zbog poboljšanih tržišnih uvjeta nakon proširenja EU, povećanih izravnih plaćanja i ra-znolikih mjera ruralnog razvoja i ribarstva.

Broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava se sma-njuje i, po mišljenju mnogih, još će se neko vrijeme smanjivati, najviše na štetu sitnih OPG-ova, no isto tako predviđa se povećana produktivnost uslijed oče-kivanog unaprjeđenja tehnologije i modernizacije po-slovanja.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva u RH posje-duju većinu poljoprivrednog zemljišta s preko 60%, drugim riječima, nadolazeća državna politika mora regulirati njima namijenjene poticaje. S druge strane, veliki agro-businessi već su usvojili modernu tehno-logiju i poslovanje i dovoljno su produktivni da mogu povećati proizvodnju kao odgovor na globalne pro-

mjene cijena. Takvim gospodarstvima državne sub-vencije nisu potrebne, no sigurno je da su u idućem razdoblju obiteljska gospodarstva prva koja trebaju znatne investicije kako bi povećala produktivnost i bila u poziciji odgovoriti na stanje tržišnih cijena s poveća-nom proizvodnjom i izvoznom konkurentnošću. EU je 1992. godine znatno izmijenila politiku potpora i pre-usmjerila ih kao direktne potpore poljoprivrednicima jer bi ih takve direktne investicije potaknule na veću produktivnost njihovih farmi. Takav se model očekuje ubrzo u RH, a u kojoj ćemo ga mjeri iskoristiti ovisi najprije o sposobnosti proizvođača. Sve u svemu, čeka nas uzbudljivo razdoblje.

Povrće ili žitarice – prednosti i nedostatci uzgoja i pre-radeAnaliziranjem strukture zasijanih površina RH u određenim segmentima poljoprivredne proizvodnje, vidljivo je kako proizvodnji povrća do sada nije po-klonjena dovoljna pozornost. Proizvodnja povrća u Hrvatskoj nije dostatna niti za domaće potrebe, a pri-nosi povrća su čak 3–4 puta niži od prinosa u nama susjednim državama. Stanje u proizvodnji žitarica je obrnuto, što je opet problem proizašao iz detaljno ne-definirane strategije proizvodnje. Nadalje, samo se oko 3% povrća od te količine proizvodi u plastenicima ili staklenicima, iz čega se može vidjeti koliko je potenci-jal za razvoj povrća u RH neiskorišten. Mogućnost za spas sitnih OPG-ova leži upravo u proizvodnji povrća. Po mišljenju stručnjaka, za ekonomski isplativu pro-izvodnju povrća u stakleniku ili plasteniku potrebno je izgraditi i opremiti jedan ili više objekata od naj-manje 1.000 m2 ukupno obradive površine u kojima se tijekom cijele godine, bez obzira na godišnje doba, može intenzivno proizvoditi povrće. Prednosti za ovu proizvodnju je mnogo, dok se za glavne nedostatke smatraju nedovoljna zainteresiranost poljoprivredni-ka, viša početna ulaganja (ukoliko se radi o intenzivnoj proizvodnji), visoka cijena gnojiva, nerazrađene mo-gućnosti za plasman proizvoda itd.

Također, u Hrvatskoj se malo institucija sustavno bavi oplemenjivanjem i stvaranjem novih sorti povrća, tako da se u komercijalnoj proizvodnji povrća za tržište go-tovo isključivo koriste strane sorte i hibridi. Zatim, velika barijera pri intenziviranju povrćarstva je na-vodnjavanje zemljišta. Procijenjeno je da u RH ima preko 600.000 ha (od ukupno 2,9 mil. ha) poljopri-vrednog zemljišta visoke pogodnosti za navodnjavanje, no ti potencijali su i dalje neiskorišteni. Racionalnije korištenje organskih gnojiva također može umanjiti troškove u povrtlarstvu. Zaključno, kako bi se barem djelomično ublažili negativni trendovi u povrtlarstvu, na Ministarstvu poljoprivrede je da u nadolazećem razdoblju detaljno razradi poticajni sustav i povoljnim kreditima potakne razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. ■

Godina Broj OPG (u 000)

1900. 407

1931. 569

1949. 670

1955. 667

1960. 653

1969. 615

1981. 569

1991. 534

2003. 448

2010. 230

Tablica 2: Broj OPG-ova u razdoblju od 1900. do 2010. godine

Nastavak na stranici 64.


Najširi izbor usluga u kurirskom prijevozuHrvatska je zbog svoje strateške pozicije idealno odredište za mnogobrojne logističke tvrt-ke koje djeluju u Hrvatskoj i regiji, a jedna od najuspješnijih, s tradicijom dugom dvadeset godina, svakako je In Time. O proteklom razdoblju poslovanja, trenutnoj poziciji na tržištu i budućim planovima razgovarali smo s Goranom Gašparićem, voditeljem prodaje i marketinga u tvrtki In Time d.o.o. - TNT Express.

Kako je teklo poslovanje In Time-a u proteklih dvade-set godina?Nakon dvadeset godina osjećamo da smo na početku jer je još puno posla pred nama, puno prilika za rast i razvoj tvrtke. Već sljedeće godine smo u Uniji, gdje nam se otvara niz mogućnosti daljnjeg širenja u regiji. Kako smo od samog osnutka zastupnici za međuna-rodnu tvrtku TNT Express, imali smo priliku učiti od vrhunskih stručnjaka koji su u tom poslu još od daleke 1946. godine. Takvo veliko iskustvo maksimalno smo iskoristili i krenuli u osvajanje domaćeg tržišta. Po-četkom ’90-ih najmanji je problem bio otvoriti tvrtku, veći problem bio je tvrtku postaviti na noge, izboriti se za svoje mjesto pod suncem i održati se svih ovih godina. 1997. godine otvorili smo podružnicu u Bosni i Hercegovini. Taj se potez pokazao odličnim jer smo ubrzo postali tržišni lider na području BiH i tu smo poziciju zadržali do danas. Godine 2001. otvorili smo podružnicu u Srbiji, a 2005. u Sloveniji, iako smo tamo već bili prisutni od 1995. preko tadašnjih ugovornih partnera.

Gdje je danas In Time na hrvatskom tržištu?Danas smo vodeća kurirska tvrtka u regiji s preko 350 djelatnika, predstavništvom u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sloveniji te ugovorenim partnerima u Crnoj Gori i Makedoniji. Prije svega smo stabilna tvrtka s konstantnim rastom i velikim brojem stalnih poslov-nih partnera. Nismo najveći na tržištu niti nam je to bila namjera. Cilj nam je nuditi kvalitetnu i pouzdanu uslugu uz korektne cijene, dakle, na tržištu ponuditi uslugu koju će kupac rado platiti, znajući da je za svoj novac dobio adekvatnu kvalitetu.

Fleksibilnost i stalna komunikacija s našim klijentima uz održavanje tradicije pouzdanog poslovnog partnera u posljednjim je godinama krize dobila potvrdu isprav-nosti. Također, trudimo se biti dobar poslodavac, što se može vidjeti u činjenici da je vrlo mala fluktuacija za-poslenih, gdje je polovica djelatnika zaposlena desetak i više godina.

Po čemu je In Time prepoznat na tržištu?Nudimo najširi izbor usluga u kurirskom prijevozu - naši poslovni partneri mogu obaviti sve na jednom mjestu. Od velikog broja usluga u prijevozu želim izdvojiti samo nekolicinu usluga po kojima smo po-znati: IN TIME Express domaća distribucija kojom pokrivamo područje cijele Republike Hrvatske, zatim IN TIME Express međunarodna distribucija koja nudi najoptimalniji prijevoz pošiljaka unutar regije, upra-vo zahvaljujući našim predstavništvima u susjednim zemljama, te TNT Express usluga koja nudi međuna-rodni kurirski prijevoz pošiljaka širom svijeta uz sve zastupljeniju uslugu TNT Economy Express, koja nudi najpovoljniji kurirski prijevoz težih pošiljaka po cije-lom svijetu.Tu je i naša usluga carinskog posredovanja, koja omo-gućava da gore navedene međunarodne prijevoze rea-liziramo u najkraćem mogućem vremenu.

Zadovoljavaju li Vaši sadašnji kapaciteti potrebe klije-nata u regiji?Vlastiti distributivni centar u Zagrebu, poslovnice u svim većim gradovima u Hrvatskoj, 75 dostavnih vozila i kamiona, distributivno skladište i carinsko skladište kapaciteti su koji će zadovoljiti potrebe na-ših klijenata u Hrvatskoj za duže vrijeme. U Sarajevu trenutno gradimo još jedan distributivni centar, dok su operativni kapaciteti jednaki onima u Hrvatskoj. Uz stabilne podružnice u Sloveniji i Srbiji vjerujem da smo u mogućnosti zadovoljiti i najzahtjevnije klijente. U planu imamo proširenje postojećeg centra u Zagre-bu gradnjom dodatnih skladišta koja bi trebala biti dio budućeg distributivnog centra za cijelu regiju.

Kakvi su planovi In Time-a za budućnost?Godinama smo redovno uvrštavani u top 1000 tvrtaka i namjera nam je to održati još dugi niz godina. Skori ulazak u EU donosi nam puno mogućnosti, a planovi kako iskoristiti nove prilike su pripremljeni.

Skori ulazak u EU donosi nam puno

mogućnosti, a planovi kako iskoristiti nove

prilike su pripremljeni.

Goran Gašparić, voditelj prodaje i marketinga



Visoko moderna skladištaIz Sektora za promet i veze Hrvatske gospodarske ko-more navode da je prema podatcima iz Registra po-slovnih subjekata HGK u Hrvatskoj registrirano oko pedeset tvrtaka kojima je glavna djelatnost skladištenje robe (prema šifri djelatnosti po kojoj se vode kod Državnog zavoda za statistiku). Međutim, za najveći broj tih tvrtaka HGK nema informaciju bave li se i u kojoj mjeri ovom djelatnošću. S druge strane, postoji velik broj tvrtaka kojima je glavna djelatnost (prema DZS ili stvarno) neka druga, ali se u svom poslovanju bave i skladišnim poslovanjem za javne potrebe. Među njima ima privatnih tvrtaka koje imaju svoja skladišta (npr. neke otpremničke i logističke tvrtke, distribute-ri robe...), javna poduzeća kao što je Zagrebački Hol-ding, koji u svom sastavu ima i robne terminale sa skladištima, morske i riječne luke i drugo.

Tvrtke znatno ulažu u modernizaciju svojih skladišnih prostora, cijene se slobodno formiraju sukladno tržišnim potrebama. Tako visokoregalna skladišta osiguravaju efikasnu upotrebu skladišnog prostora, a mogu i informatički povezati poslovne procese, pose-bice proizvodnju i sustave upravljanja prodajom. Još

2002. godine u Krašu je u rad pušteno visokoregalno skladište gotovih proizvoda, vrijedno 50 milijuna kuna. Na ovaj način u potpunosti je automatiziran pogon za skladištenje i distribuciju robe, a u potpunosti su po-vezani i svi poslovni procesi – nabava, proizvodnja, razvoj, prodaja i financije.

Sustavi za upravljanje skladištimaWarehouse menagement sistemi (WMS) implementi-rani su u velikom broju tvrtaka u Hrvatskoj, navode iz Sektora za promet i veze HGK. Radi se o tvrtkama koji se bave trgovinom robe široke potrošnje (veliki trgovački lanci) ili specijaliziranim trgovcima (npr. au-todijelovi, farmaceutski proizvodi...), proizvođačkim tvrtkama u raznim sektorima industrije (prehrambe-noj, elektroindustriji...), tvrtkama kojima je pretežita djelatnost logistika i distribucija robe i drugim.WMS sistemi predstavljaju podršku cjelokupnom procesu poslovanja – proizvodnji, planiranju, logisti-ci, a rad skladišta bez ovih suvremenih sustava danas bi bio nezamisliv. Ovi sustavi omogućuju potpunu analizu rada skladišta, praćenje kretanja svakog poje-dinog artikla kroz skladište, pretraživanje artikala, lakšu manipulaciju artiklima (bar kôd čitači, skeneri), praćenje stanja zaliha, lakše inventure te niz drugih prednosti. Neke se tvrtke odlučuju na implementaciju

Visokoregalna skladišta osiguravaju efikasnu upotrebu skladišnog

prostora, a mogu i informatički povezati

poslovne procese.

U svijetu je zabilježen porast prometa zamrznute hrane, a nepravilno skladištenje zamrznute hrane može narušiti kvalitetu i zdravstvenu ispravnost proizvoda.

Transport i logistika Transport i logistika

Hrvatsko poštansko tržište već se zadnjih nekoliko godina priprema za liberalizaciju koja će nastupiti početkom 2013. godine. Tada će svim poštanskim operaterima biti dopušteno baviti se uslugama koje su trenutno rezervirane samo za državnog operatera. Pritom se prvenstveno misli na adresira-nu distribuciju pošiljaka do 50 grama, koja čini najveći udio na poštanskom tržištu.

U utrku za novim klijentima svakako će se uključiti i Post d.o.o. Tvrtka Post d.o.o., koju je osnovala Austrijska pošta, već dvije godine ima dozvolu za obavljanje univerzalnih poštanskih usluga i trenutno nudi usluge koje prema Zako-nu o poštanskim uslugama ima pravo nuditi te je stoga spe-cijalizirana za adresiranu distribuciju pisama težine preko 50 grama, direktne pošte i tiskanica na gotovo cijelom području Hrvatske. Kroz mrežu od 45 poslovnica u cijeloj Hrvatskoj te infrastrukturu sestrinske kompanije Weber Escal (market le-adera u neadresiranoj distribuciji), u mogućnosti je dostaviti za 48-72 sata vaše poštanske pošiljke na blizu milijun adre-sa u Hrvatskoj. Po pokrivenosti to Post čini alternativnim operaterom s najširom i najboljom mrežom. Svakodnevno

poboljšavanje kvalitete usluga uz IT rješenja te konstantno širenje distributivne mreže rezultiralo je time da su Postu svoje povjerenje već ovog trena dali brojni domaći i inozemni klijenti.

Nakon liberalizacije poštanskog tržišta, poslovna strategija tvrtke Post d.o.o. je postati vodeći alternativni poštanski operater. Potpora Austrijske pošte i njezino dugogodišnje iskustvo u poslovanju, cjenovna konkurentnost, kvaliteta usluge i moderna informatička rješenja zasigurno će pridonijeti tome da Post zauzme čvrstu poziciju na tržištu.

Post d.o.o. - alternativni poštanski operater u Hrvatskoj!

informatičkih rješenja prilagođenih vlastitim potre-bama, a u ponudi su i web based rješenja kojima se može pristupiti s bilo kojeg mjesta koje ima pristup Internetu.

Kako se distribucijske tvrtke trebaju pripremiti za EU?S obzirom na ulazak RH u EU i brisanje granica u pro-cesima distribucije, domaće špediterske tvrtke trebaju čim prije krenuti u procese transformacije iz klasičnih špediterskih operatora u logističke operatore kako bi osigurale opstanak i konkurentnost na tržištu bez granica, naglašava mr.sc. Škorput sa Zavoda za Inte-ligentne transportne sustave. Logistički operatori bit će usmjereni na globalno tržište, razvijat će vlastita rješenja (sustave) i nastojati minimizirati troškove. Špediterske tvrtke vrlo vjerojatno će se morati pove-zivati, a ne konkurirati na tržištu te će sustavno mo-rati pratiti promjene na tržištima kako bi udovoljile zahtjevima sve zahtjevnijih potrošača, odnosno kako bi na takvom globalnom tržištu mogle konkurirati svojim uslugama.

Integrirana logistička usluga u hladnom lancu Podatci govore da je u svijetu zabilježen porast pro-meta zamrznute hrane, a nepravilno skladištenje zamrznute hrane može narušiti kvalitetu i zdravstve-nu ispravnost proizvoda, stoga je zamrznute proizvo-

de potrebno skladištiti na pravilan način, odnosno na odgovarajućoj temperaturi. Među liderima u pružanju logističkih usluga u hladnome lancu na domaćem tržištu ističe se RALU logistika, koja je tijekom 2011. godine otvorila moderan logistički centar koji ima kapacitet od 1200 paletnih mjesta. Na ovome mjestu pruža se mogućnost skladištenja do -25 stupnjeva cel-zijusa u najmodernijim hladnjačama.

Optimizacija skladišnih procesaIako su informatička rješenja i automatizacija skladišta u znatnom broju smanjila broj zaposle-nih u skladištima, poslovanje skladišta i optimizacija skladišnih procesa i dalje ovisi o ljudskom faktoru, odnosno njihovom radu, manipulaciji robom i ru-kovanjem sredstvima za rad. Radnici se prilikom uvođenja u posao moraju upoznati sa sredstvima rada, a današnji sustavi omogućuju efikasno i točno ruko-vanje robom koja prolazi kroz skladište. Minimizirana je potreba za vođenjem dodatnih evidencija, budući da se većina robe od prijema u skladište, odlaganja, isporuke prema kupcima prati u stvarnom vremenu. Suvremena skladišta povezuju logističke centre i pro-dajna mjesta bez uključivanja posrednika. Praćenje inventure u skladištima danas je mnogo jedno-stavnije uz bar kôd čitače, no način na koji će se roba preuzeti, skladištiti i isporučiti kupcu i dalje ovisi o

Nastavak sa stranice 61.



zaposlenicima skladišta. Na tržištu je i nekoliko edukacija koje zaposlenike u skladištima obučavaju kako upravljati skladištem. Konačni rezultat dobro obučenog radnika je efikasno upravljanje skladištem i minimiziranje manjaka. Transportne burze (burze prijevoza) kao jedna od mogućnosti spajanja ponude i potražnje na tržištu prijevoza aktivne su i u Hrvatskoj. Radi se o nekoliko burza, namijenjenih ponajprije razmjeni usluga u cestovnom prijevozu robe, koje su dostupne na različitim internetskim portalima.

Cijene gorivaZnačajna poskupljenja goriva, posebice izražena u posljednjih nekoliko mjeseci, i najava uvođenja nove stope poreza na dodanu vrijednost od 25% dovest će do toga da će mnogi prijevoznici morati korigirati cijene prijevozničkih usluga. Nedavno je na sastanku Ceha prijevoznika Obrtničke komore Istarske županije i predstavnika Strukovne grupe cestovnog prome-ta pri HGK Županijskoj komori Pula izraženo realno očekivanje povećanja usluga cijena prijevoza za 10 do 15%. Cijene goriva obično rezultiraju nizom posku-pljenja u lancu, kako cijena prijevozničkih usluga, tako i povećanja cijena roba i proizvoda koji se prevoze. Drastičan porast cijena goriva određeni prijevozni-ci neće moću preživjeti pa će financijski nestabilnije tvrtke vjerojatno prestati s radom.

Zračni i vodeni prijevozIz Sektora za promet i veze HGK navode da prema po-datcima Državnog zavoda za statistiku za 2010. godinu udio zračnog i riječnog prijevoza u ukupnom prijevozu robe iznosi za svaki manje od 1%, s time da je udio zračnog prijevoza manji od udjela riječnog prijevoza. Tako je od siječnja do studenoga u zračnom prijevozu prevezeno 7.565 tona tereta. U morskim lukama ostva-ren je promet robe od 20.627 tis. tona, a u riječnim lukama ukupno je prevezeno robe u iznosu 477 tis. tona, od čega 85 tis. tona u unutrašnjem prijevozu, a 392 tis. tona u međunarodnom prijevozu. Ukupno je na unutarnjim vodenim putovima (riječni prijevoz) ostvareno 43.056 tisuća tonskih kilometara (17.276 u unutrašnjem prijevozu, a 25.780 u međunarodnom prijevozu).

Povećanje troškova i skori ulazak u Europsku uniju navodi sve sudionike ovoga tržišta na niz prilagodbi, kako onih koje se tiču ušteda, tako i onih koje će nas učiniti konkurentnijim na globalnom tržištu. Prostora za razvoj transporta i logistike na domaćem tržištu još uvijek ima, posebice s obzirom na dobar zemljopisni položaj RH i prometnu povezanost s ostalim dijelo-vima svijeta, kako putem razvijene cestovne infra-strukture, morskih i riječnih luka, željeznica, tako i u zračnom prometu, jer se RH kao jedna od medite-ranskih zemalja nalazi na križanju zračnih puteva za južnu, istočni i srednju Europu.

cestovni prijevoz59,1%

pomorski i obalniprijevoz24,7%

prijevoz na unutarnjim vodenim putovima0,4%

zračni prijevoz0,0%

cjevovodnitransport6,4%

željezničkiprijevoz 9,4%

Grafički prikaz: Struktura prijevoza robe od I.-IX. 2011., izvor. DZS (prilagođeno)

Ricardo na raskrižju svih logističko-distributivnih pravaca Slavonije Kapaciteti, ali i položaj novog logističko-distributivnog centra u Dardi omogućit će cje-novno najoptimalnije pokrivanje svih pet slavonskih županija. Ricardo će za partnere biti u mogućnosti odraditi utovar, istovar, po potrebi komisiju i distribuciju robe na području Slavonije u istom danu, kako u hladnom lancu, tako i u ambijentalnom.

Šestarom nacrtana kružnica s ishodištem u Osijeku obuhvatila bi savršen zemljopisni prsten u kojem bi se našla čitava Slavonija. Područje je to koje svojim logi-stičkim, distributivnim i skladišnim uslugama pokri-va osječka tvrtka Ricardo. Kako bi još kvalitetnije bila u stanju odgovoriti na zahtjeve svojih partnera, ta se tvrtka od ožujka seli u netom dovršeni logističko-dis-tributivni centar u Dardi, u čiju je izgradnju i oprema-nje uložila 20 milijuna kuna. -Kapaciteti, ali i položaj novog logističko-distributiv-nog centra u Dardi omogućit će cjenovno najoptimal-nije pokrivanje svih pet slavonskih županija. Ricardo će za partnere biti u mogućnosti odraditi utovar, isto-var, po potrebi komisiju i distribuciju robe na području Slavonije u istom danu, kako u hladnom lancu, tako i u ambijentalnom - kaže Milan Vrdoljak, predsjednik Uprave i suvlasnik Ricarda.

Za partnere koji imaju potrebu Ricardo već sad odra-đuje kompletno skladištenje, komisioniranje i ispo-ruku robe na području Slavonije, što tvrtkama koje koriste tu uslugu omogućava pokrivanje čitave regije samo jednim prodajnim predstavnikom. Jamstvo kva-litete usluge je uveden ISO sustav u poslovanje tvrtke, HACCP certifikat za prijevoz robe u hladnom lancu, a u finalizaciji je HACCP certifikacija skladišnog po-slovanja. Novi logističko-distributivni centar u poslovnoj zoni Darda sagrađen je na površini veličine 15.000 četvor-nih metara. Sam objekt zauzima 6.700 četvornih me-tara, od čega je 5.000 četvornih metara visokoregalni skladišni prostor kapaciteta 6.500 paletnih mjesta, a još 500 kvadrata zauzima hlađeni skladišni prostor.-Uz vozni park od stotinjak vozila kapaciteta od 3.5 do 24 tona, 130 djelatnika i godine iskustva na područ-

ju mikrodistribucije smatram da možemo na tržištu ponuditi najkvalitetniju i zdravu logističku podršku svima onima koji žele biti prisutni na području pet sla-vonskih županija te da ćemo takvim pristupom, kapa-citetima i uslugom biti spremni konkurirati u uvjeti-ma kada Hrvatska i službeno postane članica Europske unije - zaključuje Vrdoljak. ■

Uveden je ISO sustav u poslovanje tvrtke, HACCP certifikat za prijevoz robe u hladnom lancu, a u finalizaciji je HACCP certifikacija skladišnog poslovanja.


Ricardo d.o.o.Ricardo je tvrtka specijalizirana za mikro i makrodistribuciju, transport i logistiku. U sklopu tvrtke posluje i pet maloprodajnih trgovina prehrambenim proizvodima, a tvrtka proizvodi jabuke i šljive na vlastitim nasadima. U planu je i pokretanje linije za proizvodnju prirodnih sokova od voća i povrća.

Osnovni podatci:Godina osnutka: 1992.Broj zaposlenih: ~130Broj transportnih vozila: ~100Skladišni kapaciteti: 5000 m² visokoregalnog prostora; 6.500 paletnih mjestaSjedište tvrtke: Osijek, J. J. Strossmayera 343aTelefon: +385 (0)31 56 22 60E-mail: [email protected]: www.ricardo.hr


Dobro uređen ured – dodatni plus u poslovnim pregovorima Neki su hladni, sivi, beživotni i neupečatljivi. Drugi su strogi, profesionalni, uređeni na način od kojeg nam zastane dah. Treći pak jednostavni, razigrani, veseli i naprosto imaju „ono nešto“. Bilo kako bilo, svi oni ostavit će prvi dojam koji primjećujemo i prije nego što nam stisnu ruku ili izuste i riječ.

S uredima je baš kao i s ljudima. Sasvim je jasno da dobar vanjski izgled nužno ne garantira uspješnu kari-jeru, no loša kombinacija higijene i pristojne poslovne uređenosti bacit će sjenu i na onu najperspektivniju. Dobar vanjski dojam radnog prostora prvo je s čime komuniciramo. Ogledalo je posla kojim se poduze-će bavi, neizostavan dio imagea tvrtke i vrlo snažan marketinški alat. Bijeli zidovi, obične žarulje i dosadan namještaj stvar su prošlosti.

Ured 21. stoljeća: jednostavan i funkcionalan, estetika kao imperativ ili vrijedi pravilo da pravila nema?Danas je teško zamisliti da tvrtka koja se bavi knji-govodstvom i računovodstvom ima isti poslovni pro-stor poput nagrađivane marketinške agencije. Pažljivo osmišljavanje ureda gotovo da je postalo dio strateškog poslovnog plana.-Ured 21. stoljeća objedinjuje jednostavnost, funkcio-nalnost i fleksibilnost koji se postavljaju kao impera-tivi uz estetiku, nužnu u opremanju. Vizualna ugoda je sastavni dio općeg osjećaja kvalitete, koga uredski prostor mora pružati svojim korisnicima - mišljenja je dipl.ing.arh. Izabela Galović Ninić, interijer diza-jnerica i vlasnica portala InterijerNET.hr. Estetika je poželjna jer je trenutno primjetljiva, funkcionalnost i

Uređenje interijera

Pripremila: Anita Zelić


praktičnost nužne jer je ured, prije svega, prostor na-mijenjen za obavljanje poslovnih zadataka, a fleksibil-nosti predstavlja najnoviji trend. Ona podrazumijeva namještaj koji se lako prilagođava novonastalim po-trebama tvrtaka i koji uz razne demontaže omogućuju obavljanje različitih zadataka te pretvara prostor pri-lagođen individualnom radu u prostor za grupni rad.I dok se čini da vani mali uredi gube na važnosti, iz jednostavnog razloga što u velike open-space urede stane više ljudi, naša sugovornica ističe kako je jedna od osnovnih smjernica najnovijih trendova mogućnost stvaranja prostora po vlastitoj mjeri, tj. individualizi-ranje prostora. -Ovakav trend daje važnost i malim uredima, koji ima-ju slobodu urediti prostor prema vlastitim potrebama, u skladu s vrstom posla koju obavljaju. Zanimljiv je trend koji dopušta individualnost u poslovnom svijetu, a pri tome taj isti odmak od ‘klasičnog ostaje u okvi-rima kodeksa uređenja poslovnih prostora. Tvrtke će sigurno pozitivno reagirati na ovakvu slobodu, jer će kroz uredske prostore imati mogućnost iskazati svoju originalnost, specifičnost, identitet – pojašnjava Ga-lović. Sve dok je ured čist, funkcionalan i ne narušava zdravlje zaposlenika, prema mišljenju mnogih, ne po-stoje stroga pravila i ne postoji loš izbor.

Ergonomija ureda: apstrakcija ili ključ dobre radne energijeSvjetska istraživanja od prije nekoliko godina objav-ljena u časopisu Ergonomics pokazala su kako pri obavljanju niza administrativnih poslova tijekom go-dina mogu nastati značajna oštećenja kralježnice. To petogodišnje istraživanje o vezi ergonomije radnog prostora i produktivnosti, a čije je rezultate prije neko-liko godina prenio Poslovni dnevnik, provedeno je na više od 4.000 zaposlenika različitih tvrtaka u SAD-u. Nakon uvođenja ergonomski ispravnih radnih stolova i stolaca došlo je do povećanja produktivnog rada za više od 40%. -Ergonomija je ‘must have’ svakog ureda, ono bez čega koncepcija modernog ureda ne može opstati. S obzi-rom na broj sati koji zaposlenici svakodnevno provode u uredima, ispunjenje ergonomskih uvjeta s moguć-nošću prilagodbe svakom pojedincu jedno je od najve-ćih pokretača radne energije - smatra Izabela Galović. Posebno bitnu ulogu imaju ergonomski projektirani stolci, koji omogućavaju maksimalnu prilagodljivost tijelu zaposlenika, što ima vrlo značajan učinak na zdravlje, produktivnost i motivaciju.Damir Bitunjac iz tvrtke Albico d.o.o., koja prodaje ergonomske stolice SpinaliS, istaknuo je kako njego-va tvrtka već godinama usko surađuju i s liječničkom strukom, ortopedima i fizioterapeutima. Prema infor-macijama s kojima oni raspolažu, trećina izostanaka s posla uzrokuju bolesti nastale nepravilnim sjedenjem. Tvrde kako korištenje ergonomskih stolica omogućuje aktivno radno sjedenje, što kao posljedicu ima pove-ćanu prokrvljenost, jačanje trbušnih i leđnih mišića i znatno smanjenje bolova kralježnice. Sve navedeno ključno je za bolji i produktivniji rad.

Ugodan uredski prostor: odraz platežne moći tvrtke ili malo mašte i dobre volje poslodavca? Unatoč potrebi za koncepcijom modernog ureda, svat-ko tko se u ovo recesijsko vrijeme nađe usred uselje-nja u novi poslovni prostor prije svega će vrlo pažljivo planirati, analizirati i secirati sve troškove.Stručnjaci ističu kako uređivanje ureda ne mora biti skupo, a poslovni prostori ne moraju biti luksuzno opremljeni da bi zračili profesionalnošću. Nekadašnja potražnja za ‘vječnim’, skupim, klasičnim namještajem zamijenile su moderne i jednostavne linije namještaja koje su uglavnom jeftinije. S tim se slaže i dizajnerica Galović te dodaje: -Ugodan uredski prostor je, prije svega, odraz dobrog dizajna, pravilnog odabira boja te funkcionalno i uravnoteženo postavljenog namješta-ja. Sve nabrojano nije u nužnoj korelaciji s platežnom moći tvrtke, već odabirom dobrog arhitekta, koji će u okviru planirane financijske konstrukcije, prostornih mogućnosti i zahtjeva investitora izvući maksimum. Financijska sredstva kojima tvrtka raspolaže done-kle će, uz ostale čimbenike, odrediti i stil dizajniranja uredskog prostora.

Opće je mišljenje struke kako postoje tri osnovna stila dizajniranja uredskoga prostora. Tehnološki stil po-godan je za uređenje računovodstvenog ureda, a ka-rakterizira ga namještaj jednostavnih linija, odsustvo detalja i boja. Zatim, postmodernistički stil, tipičan za marketinške tvrtke, koji voli žarke boje i detalje, te kla-sičan stil koji je preporučljiv tvrtkama koje grade ima-ge na tradiciji. Ovaj stil karakterizira stilski namještaj od drveta i elegantnih dekora.Naša sugovornica naglašava kako djelatnost tvrtke uglavnom utječe na stil uređenja ureda, iako nije pra-vilo. Kako bi, primjerice, bankarski ured ostavio dojam sigurnosti i pouzdanosti svojim klijentima, trebao bi izgledati baš tako. Tvrtke kojima je kreativnost uklju-čena u područje djelovanja, trebaju imati ‘kreativne urede’, koji će investitorima ostaviti dojam da su na pravom mjestu u potrazi za dobrim idejama.

Spoj hrvatskog drveta i hrvatskog dizajna: dobitna kombinacija za dobro namješten poslovni prostorAko je suditi prema prestižnom svjetskom sajmu na-mještaja IMM održanom u Koelnu prošli mjesec, drvo je u trendu, a njegov prirodni izgled postaje apsolutni hit. Za očekivati je kako bi se isti trend mogao odraziti i na opremanje ureda.Istovremeno, prema informacijama s posljednje Am-biente, koja je za našu industriju drvnog namještaja jedan od najznačajnijih događaja u godini, Hrvatska ne dijeli taj entuzijazam. Broj izlagača svake godine je sve manji, prihodi su posljednjih godina upola niži, a mno-gi u sektoru upozoravaju kako je vjerojatna budućnost drvne industrije prodaja strancima. No, utješno je to što je bilanca drvne industrije zadnje godine dobra pa bilježi veći izvoz od uvoza. Ipak, kako prenosi niz medija, zapažen uspjeh na ovom prestižnom sajmu u Koelnu ostvarile su i dvije hrvat-ske tvrtke čiji je trenutno najveći problem kako posto-jećim kapacitetom zadovoljiti sve potrebe proizvodnje. Tvrtka Modo, čija je kompletna proizvodnja drvenog namještaja okrenuta izvozu, te tvrtka Kvadra svojim dizajnom sjedećih garnitura i fotelja najbolji su do-kaz kako dobar hrvatski dizajn u suradnji s kvalitetnim hrvatskim proizvođačima ima svoje mjesto na europ-skom tržištu namještaja.Dušanka Šimunović iz Hrvatske komore arhitekata, za Privredni vjesnik prošle godine upozorila je kako se drvo ne koristi dovoljno. -Ne postoji sinergija nas arhitekata i domaće proizvodnje drva. Ne treba nam skupi uvozni ‘know-how’ jer stvara ovisnost. Treba nam domaće znanje te domaći proizvodi i sirovine - rekla je.

Šetnja po europskoj šumi: hrvatska drvna industrija pod pritiskom standarda EUI dok su probirljivi investitori i potrošači prepoznali rad i kvalitetu navedenih dviju hrvatskih tvrtaka, a one same dobro ‘plivaju’ europskim tržištem, povoljni

Pažljivo osmišljavanje ureda gotovo da je

postalo dio strateškog poslovnog plana.

Stručnjaci ističu kako uređivanje ureda ne mora biti skupo, a poslovni prostori ne moraju biti luksuzno opremljeni da bi zračili profesionalnošću.



Zahvaljujući najnovijoj

tehnologiji i sam pojam uredskog

poslovanja ušao je u novu eru.

izvozni trendovi, potencijal drvnog sektora i ulazak u EU otvaraju dodatne perspektive.Ipak, oba spomenuta proizvođača dijele probleme s ostatkom domaće, izvozno orijentirane ‘drvne branše’. Tečaj kune koji ne pogoduje izvoznicima, loše makroe-konomsko okruženje, ali i prilagodbe europskom zako-nodavstvu samo su neke od njih.Prema podatcima koji su kolali po medijima sredinom prošle godine, netom uoči održavanja seminara koji je organizirao Drvni klaster, većina tvrtaka u hrvatskoj drvnoj industriji ne udovoljava europskim propisima u području sigurnosti proizvoda, zaštite zdravlja i okoli-ša. Procjene su da više od 60% drvoprerađivačkih tvr-taka ne ispunjava neke od europskih standarda, prven-stveno u dijelu površinske obrade finalnih proizvoda. Stoga, drvna industrija mora požuriti s prilagodbom standardima EU i educirati tvrtke o pravima i obveza-ma na zajedničkom tržištu. No, prema mišljenju mno-gih, uzmemo li u obzir da hrvatski drvni izvoznici već sada na EU tržištu prolaze rigorozne uvjete ispitivanja kvalitete proizvoda, velik broj ovih tvrtaka u osnovi je spreman za Europu.

Feng shui - kako vješto i pažljivo posložiti uredski pro-storS drvetom il bez njega, arhitektonska osmišljenost samo je jedna od razina s koje prostor odašilje poruku. Prema feng shuiu, uređenje prostora djeluje na giba-nje energije i samim time ima snažan utjecaj na naše živote. Osnovna svrha feng shuia u uredu je postizanje balansirane energije prostora u kojem radimo.-Vješto i pažljivo posložen ured rezultat je utjecaja ra-zličitih čimbenika, koji međusobno moraju biti u kva-litetnoj vezi. Pravilna orijentacija radnih mjesta, dobra prirodna ili umjetna osvijetljenost radne površine, ne-smetana komunikacija u prostoru stvorit će dojam do-bro posloženog, prozračnog ureda, koji će uz dodatak boja, zelenila i osobnih predmeta zaposlenika postati ugodno mjesto za rad - ističe Vjera Tomaš, savjetni-ca za feng shui i dizajnerica interijera, koja je do sada

prema ovom načelu uredila urede i poslovne prostore u preko 200 različitih tvrtaka. Ipak, priznaje kako se samo umijeće feng shuia kod nas donekle stigmatizira te napominje kako arhitekti često odbijaju mogućnost suradnje, a ponekad i sami klijenti koji ju angažiraju ne žele da ih se stavlja na referentnu listu.U najboljem se slučaju proces uređenja prema feng shuiu odvija još prije gradnje zgrade. Onda prostori-je mogu biti optimalno promišljene. Ali navodi i kako oblikovati prostor prema ovom načelu ne mora nužno značiti kompletno redizajniranje i velike financijske izdatke, već podrazumijeva i male intervencije. Pone-kad se puno napravi već samim razmještanjem ljudi i pojedinih odjela (financija, marketinga, prodaje) po odgovarajućim uredima i dodavanjem pokoje biljke.-Jedan tipičan uredski prostor koji guši energiju izgle-da prenatrpano, zaposlenik sjedi leđima okrenutim ulazu u ured, a radni stol prepun je osobnih stvari i fo-tografija. Radni stol prvenstveno je radna ploha i mada ga mnogi smatraju iskazom svoje osobnosti, on bi prije svega trebao biti ogledalo rada i radne sredine. Previše predmeta iz privatnog života može ometati u koncen-traciji na radne zadatke – napominje Tomaš.

Multimedija u vašem poslovnom prostoru: najbolji prozor u svijetZa razliku od većine tipično uredskih poslova gdje je ergonomski stolac i dobra uredska energija ključ pro-duktivnog i motiviranog zaposlenika, poslovne potrebe terenskog managera ili stručnog prodajnog predstav-nika nadilaze kvalitetan stolac. Dobar ‘pametni telefon’ im je od daleko većeg značaja.Pregledavanje složenih prezentacija i otvaranje velikih e-mail privitaka dok nisu u uredu, te sudjelovanje u video konferencijama na svom prijenosnom računalu samo su neki od njihovih zahtjeva. Kombinirani mo-bilni uređaji, koji osim telefona nude i mogućnost vi-deo snimanja, digitalnog fotografiranja i reprodukcije audio zapisa dio toga će im omogućiti.No, zahvaljujući najnovijoj tehnologiji i sam pojam uredskog poslovanja ušao je u novu eru. Sve je prisut-nija praksa tzv. ‘ureda bez papira’, što zamjenjuje pa-pirnate arhive s elektroničkima, štedeći pritom novac, štiteći podatke i olakšavajući suradnju s poslovnim partnerima.-Multimedija je sveprisutna u životu 21. stoljeća te je tako i sastavni dio uredskih prostora, koji postaju funkcionalno-tehnološko-estetske cjeline. Uredski namještaj tek je jedan dio u opremanju prostora, koji samostalno ne može ispuniti sve zahtjeve suvremenih ureda. Multimedija ima svoju značajnu ulogu u gotovo svim područjima djelovanja te je tako postala obavezan ‘inventar’ svih uredskih prostora – smatra Galović.Računala, projektori, pametni telefoni, prezenteri, TV oprema, video nadzor, digitalni fotoaparati, interaktiv-ne ploče, sve su to elementi koji čine ured 21. stoljeća potpunim. ■


Upravljanje ljudskim potencijalima

Na hrvatskom tržištu rada vlada nerazmjer između ponude i potreba, ima više nezaposlenih žena nego muškaraca, a regionalne razlike i dalje su vrlo izraže-ne. Dio problema svakako leži u obrazovnom sustavu


Kvalitetnim upravljanjem ljudskim resursima prema smanjenju nezaposlenostiVeć nekoliko godina zaredom Hrvatska je suočena s izrazito visokom stopom nezaposlenosti. Najvećim dijelom posljedica je to krize i općenito lošeg stanja u gospodarstvu, ali ne možemo se ne zapitati postoje li i drugi uzroci. Dio rješenja ovog problema nalazi se u, nepravedno zanemarenom, kvalitetnom upravljanju ljudskim potencijalima.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

koji isporučuje kadar nepotreban državi, ali i obrnuto. Dio rješenja problema nalazi se u, nepravedno zane-marenom, kvalitetnom upravljanju ljudskim potenci-jalima. Kada bi ovom segmentu bila posvećena pažnja koju zaslužuje, možda se ne bismo borili s tako viso-kom nezaposlenošću. Mnogi poslodavci gube kvali-tetne zaposlenike jer ih ne znaju zadržati, stvarajući pritom dodatne troškove kojih često nisu niti svjesni. Prema istraživanjima koje je provela tvrtka Dekra zapošljavanje d.o.o., zaposlenike će kod poslodavca zadržati plaća, ali i mnogi drugi elementi, pojašnjava PR managerica Ana Vuger. Više od polovice ispitani-ka zadržalo bi se kod istog poslodavca ako rade u po-voljnoj organizacijskoj klimi s dobrim međuljudskim odnosima, gdje se prijedlozi i mišljenja zaposlenih uzimaju u obzir i gdje oni sami vide mogućnosti usa-vršavanja i napredovanja.

Jesu li zaposlenici ključ uspjeha i u krizi? Krilatica kako su zaposlenici ključ uspjeha toliko je često korištena da je pomalo počela gubiti svoj pravi smisao, osobito zato što nitko u nju više ne vjeruje. U kriznim vremenima većina će tvrtaka nastojati sma-njiti troškove na marketingu i ljudskim resursima,

iako bi prema nekim istraživanjima trebalo krenuti od, primjerice, troškova logistike, najma, prostora i sl. Prema riječima HR managerice Ekaterine Solntseve, rezanje troškova tijekom recesije često je nezaobila-zna mjera koju moraju poduzeti vođe kompanija. Bez sumnje, rezanje troškova u području ljudskih resur-sa (troškovi treninga, ukidanje sustava nagrađivanja, ukidanje selekcijskog postupka i oglašavanja, itd.) ima negativan utjecaj na moral i motivaciju zapo-slenika. No, jedna dimenzija rezanja troškova često je zanemarena - potreba da se te mjere provedu na način da zadrže pozitivnu emocionalnu klimu unutar kompanije. Često se pod obavezno prilikom rezanja troškova koriste komunikacija odozgo prema dolje (tzv. top-down), zahtjevi za disciplinom, zastrašiva-nje i upotrebljavaju metode koje je većini ljudi teško razumjeti. Takav se pristup fokusira na izvršenje za-dataka više nego na potrebe tvrtke i njezinih zaposle-nika, a kao rezultat počinju se širiti negativne glasine, rastu nesigurnost i skepticizam, a moral pada. Kako bi zadržali motivaciju svojih zaposlenika čak i tijekom teških vremena, upravitelji kompanija tre-bali bi razmotriti korištenje motivirajućeg pristupa i prilikom rezanja troškova, nastavlja Solntseva. Takav pristup podrazumijeva da se zaposlenici i emocional-no povezuju s problemom troškova. Zaposlenici žele biti uključeni u rješavanje problema. Prilika za vođenje projekta, na primjer, vrlo je moćan način kako se zapo-slenike može motivirati da daju veliki doprinos u teš-kim vremenima. Takve mogućnost razvijaju i vještine vođenja pa na kraju imaju i dugoročnu korist za po-slodavca. Uključenost u posebne projekte daje ljudima osjećaj da su dio rješenja problema i dio budućnosti kompanije. Objašnjenje razloga za rezanje troškova i smanjenje ljudskih resursa tijekom recesije također je vrlo važan alat u zadržavanju pozornosti i motivacije zaposlenika. Ako se trenutno rezanje troškova stavi u dugoročni kontekst, a zaposlenicima se kažu i objasne promjene, to će im pomoći da uvide kako i sami sudje-luju u budućem uspjehu organizacije i kako su vrijed-ni članovi tima. Interakcija između managera i njiho-vih ljudi daje zaposlenima dodatni zamah. Na primjer, sastanci jedan-na-jedan između zaposlenika i šefa vrlo su motivirajući: ljudi se zahvaljujući njima osjećaju cijenjenima tijekom teških vremena. Nefinancijski na-čini motivacije zaposlenika zahtijevaju više vremena i predanosti od visokog managementa, ali dugoročno donose i bolje rezultate, zaključuje Solntseva.

Troškovi zapošljavanja novog djelatnika Odlazak kvalitetnog zaposlenika iz više je razloga trošak za tvrtku, a isto tako i zapošljavanje novog zaposleni-ka ima određenu cijenu. O ovoj smo temi razgovarali s Aleksandrom Zemunićem, direktorom tvrtke Selectio kadrovi. U svijetu je rađeno više istraživanja na temu odlaska kvalitetnih zaposlenika koji se pak razlikuju u procjeni ukupnih troškova, ali svakako se može izdvo-

Prilikom izračuna troška potencijalnog odlaska, treba u obzir uzeti sljedeće troškove: trošak izlaznog intervjua (ako ga tvrtka uopće provodi), trošak regrutiranja (oglašava-nja, broj sati potreban da se prikupi dovoljan broj potencijalnih kandidata iz kojeg će se vršiti selekcija), trošak selekcije (analiza zahtjeva radnog mjesta, razvoj i primjenu strategija odabira, pregled molbi i životopisa, pripremu intervjua, provođenje inter-vjua, pripremu testiranja, provođenje testiranja, provjeru navedenih referenci, pripre-mu ponude i obavještavanje kandidata koji nisu izabrani), vrijeme utrošeno u zapo-šljavanje (administracija cijelog procesa), trošak uvođenja u posao, trošak edukacije, izgubljenu produktivnost osobe koja uvodi novog zaposlenika u rad, nezadovoljstvo klijenata (koji su izgubili svoju osobu za kontakt), izgubljene poslove, izgubljenu ekspertizu, trošak privremene zamjene. Troškovi koje je teže izmjeriti jer su manje opipljivi, ali ih se ne smije zaboraviti, jesu nezadovoljstvo i frustracija, apsentizam, pogreške i nesreće na radu, povećana fluktuacija, loša motivacija za rad, loši među-ljudski odnosi te vrijeme osoba koje se moraju baviti rješavanjem konflikata, smatra Aleksandar Zemunić, Selectio kadrovi.

Učinite sebe otpornim na krizu, odaberite ZŠEM!U vrijeme krize potrebno je stvoriti konkurentsku prednost kako biste se istaknuli u masi drugih kolega koji su sličnog obrazovanja kao i vi. Ulaganje u sebe najbolji je način da se to postigne. Prepoznale su to i brojne osobe iz poslovne zajednice koje su svoje obrazovanje odlučile nastaviti upravo na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju, MBA programu Zagrebačke škole ekonomije i managementa. Program je to koji kandidatima s već ostvarenih 240 ECTS bodova nudi nastavak obrazovanja, kroz deset zanimljivih smjerova iz područja ekonomije kao što su management, marketing, računovodstvo te financije. Posebno bismo istaknuli smjerove kao što su Management ljudskih potencijala, Kvantitativne financije te Računovodstvo, revizija i porezi, koji pola-znicima pružaju praktična znanja za produktivnije poslovanje u vrijeme krize. MBA smjerovi nisu samo garancija vještina i znanja koji su potrebni za uspjeh u poslovnom svijetu. Titula koju ćete vi nositi, kao diplomanti ZŠEM-a, već je stvar međunarodnog prestiža. MBA specijalizacije ZŠEM-a su, prema posljednjem rangi-ranju Eduniverala, smještene među 200 najboljih na svijetu, dok je specijalizacija Kvantitativne financije uvrštena među 100 najboljih takvih programa na planeti. Stu-dijski program u trajanju od godinu dana polaznike priprema za izazove u poslovnim situacijama koje zahtijevaju korištenje teorijskog i praktičkog znanja te poznavanje stručne terminologije na hrvatskom i engleskom jeziku. Prednost studija su domaći i međunarodni predavači s bogatim akademskim i poslovnim iskustvom, školovani na najboljim poslovnim školama u svijetu. Situacije koje unose svakodnevni nemir, kao što su nedostatno obrazovanje, konkurencija, nemogućnost napredovanja i ne-siguran posao, potiču na razmišljanje o ulaganjima u vlastito obrazovanje, što su kandidati prijavljeni za MBA program ZŠEM-a uradili na vrijeme.

Čimbenici izračuna troškova zamjene zaposlenika


Upravljanje ljudskim potencijalimaUpravljanje ljudskim potencijalima

Cjeloživotno učenje sa-stavni je dio života koji obuhvaća sve njegove aspekte i odnosi se na sve dobne skupine, po-čevši od rođenja. Uči-mo od svoje okoline, obitelji, društvene za-jednice, vrtića, škole,

religijskih institucija, radnog okruženja, prijatelja, poznanika i slično. Poslovni aspekt života omogućava nam ostvarivanje financijskih vrijednosti potrebnih za komotniji i sigurniji život, a cjeloživotno učenje u ovom kontekstu odnosi se na usvajanje svih onih važnih osobina, vještina i znanja relevantnih za područje za koje smo se opredijelili i u kojem se želimo usavršiti kako bi u njemu bili najbolji što možemo.

Znanje kao blago koje vas uvijek pratiUlaganje u cjeloživotno učenje jedna je od najsigurnijih investicija, jer ono što vam se vraća u obliku znanja i vještina više vam nitko ne može oduzeti! Jednom kada osjetite snagu koju vam pružaju usvojena znanja i vještine, steći ćete veće samopouzdanje i sigurnost u sebe koji su ključni za ostvarivanje uspjeha u poslovnom svijetu.

Danas živimo u depresivnom ekonomskom okruženju u kojem izazovna i nikada kompetentnija radna okolina ima pojačanu potrebu i potražnju za učećim kadrom, od kojeg se sada zahtijeva da obnavlja svoje sposobnosti, usvaja nove kompetencije i usklađuje znanja s novim i turbulentnim ekonomskim okružjem. Današnje tržište rada traži „cjeloživotne učenike“. „Cjeloživotni učenici“ osobe su koje preuzimaju od-govornost za svoj napredak i spremne su uložiti vrijeme, novac i trud u kontinuirani proces učenja.

Stručna specijalizacija Programi stručnog usavršavanja koji djeluju u skladu s konceptom cjeloživotnog uče-nja moraju polaznicima pružiti relevantna znanja i vještine s kojima će lakše kročiti na svom poslovnom putu, ali i omogućiti im alate i metode koji će im otkriti kako, gdje i na koji način permanentno tražiti nova saznanja i trenirati vještine i po završet-ku edukacijskog programa.

Ovo je osnovna suština prema kojoj ćete prepoznati kvalitetu poslovnog učilišta u procesu traženja obrazovnog programa za sebe, a na kojoj je izgrađeno i Poslovno učilište Filaks. Polaznici programa Poslovnog učilišta Filaks uživaju apsolutne pred-nosti neformalnog obrazovanja u kojem predavači nisu samo učitelji nego i eduka-tori, facilitatori koji ih vode do izvora znanja, pokazuju im načine proaktivnog i krea-tivnog razmišljanja usmjerenog na rješavanje i najzahtjevnijih poslovnih problema. Polaznici uče kroz rad na primjerima poslovnih slučajeva svjetske, ali i domaće prak-se primjenjive u vlastitom poslovnom okruženju, rade u malim grupama s vrhunskim stručnjacima i akademski obrazovanim predavačima s bogatom ekspertizom i isku-stvom u vođenju edukacija i prenošenju znanja te koji ih uče kako postati „cjeloživot-ni učenik“ koji zadovoljava zahtjeve današnjeg tržišta rada.

Upisi u tijekuU tijeku su upisi u 6. generaciju polaznika Poslovnog učilišta Filaks. Više informacija o programima usavršavanja i otvorenim radionicama potražite na www.filaks.hr ili na 01 2430 137. Želimo vam svaki uspjeh u učenju u vedroj kući znanja!

jiti nekoliko važnih zaključaka. Primjerice, Society for Human Resource Management procjenjuje da se radi o trošku od 20.000 HRK za zamjenu osobe čiji je trošak satnice 45,00 HRK, a njihova je procjena troška jedna od najnižih između brojnih sličnih analiza koje su rađene. Drugi izvori ističu da se radi o 30-50% godišnje plaće pripravnika, 150% plaće ako se radi o zamjeni srednjeg managementa te čak 400% ako je potrebno zamijeniti stručnjake ili zaposlenike visokog managementa. Bitno je istaknuti da se radi o jednom od značajnih troškova za organizaciju, ali i činjenici da je tek mali broj managera toga svjestan, nastavlja Zemunić. Tek neznatni broj kompanija taj trošak uistinu prati. Neki će manageri pomisliti da je jedan dio odljeva nemoguće izbjeći, kaže Zemunić, a da je jedan dio čak i poželjan, ali važno je naglasiti da bi cilj svake organizacije trebao biti zamjena loših zaposlenike efi-kasnijima, kao i onima koji će donijeti svježe ideje i znanja. Ipak, visoki troškovi zamjene ili gubitka ljudi nepotrebni su i mogu se izbjeći. U ovom slučaju vri-jedi pravilo ‘Bolje spriječiti nego liječiti’. Za početak je bitno promatrati ‘turnover’ kvalitetnih zaposlenika odvojeno od onih čiji je odlazak poželjan. U praksi se svi promatraju jednako i time dobivamo lošu, odno-snu netočnu informaciju.

Kako privući i zadržati kvalitetne zaposlenike Većinu potencijalnih zaposlenika privlači ime i kredi-bilitet tvrtke u kojoj se žele zaposliti, tu je svakako i plaća te drugi financijski benefiti, ali to nisu niti jedini niti najvažniji motivi prilikom odluke o zapošljavanju ili ostanku kod nekog poslodavca. Iz razgovora s direk-toricom ljudskih potencijala tvrtke Holcim, Goranom Sandrić, saznajemo na koji način oni privlače i zadrža-vaju kvalitetne zaposlenike. Holcim prema potencijal-nim zaposlenicima ide „s otvorenim kartama“. Prema njezinim riječima, jasno su odredili što nude novim zaposlenicima, no, važno je i održati obećanje. U privlačenju kadrova Holcim koristi više kanala - društvene mreže, suradnju s fakultetima, suradnju sa studentskim organizacijama, forume održive gradnje, itd. Kao spona između privlačenja i zadržavanja ka-drova stoji proces selekcije. Ključan proces ljudskih potencijala jedne tvrtke završava odabirom kandidata koji je optimalno usklađen s potrebama radnog mjesta i kulture organizacije. Tada je zadržavanje zaposlenika puno prirodnije, jer već postoji velika podudarnost iz-među vrijednosti pojedinca i organizacije.

Kvalitetnim izborom edukacije do zadovoljnih zaposlenika Ulaganje u profesionalni razvoj zaposlenika jedan je od vrlo jakih motiva za ostanak i predan rad u kompa-niji. Zaposlenici stječu dojam da su važan dio poslovne zajednice i osjećaj sigurnosti jer poslodavac koji ulaže u svoj kadar računa da će ti zaposlenici ostati u tvrtki te postati njezinim još vrjednijim dijelom, zahvaljuju-ći novim znanjima i vještinama. Edukacija vrlo često

pruža i mogućnost da zaposlenik ostane u doticaju sa svojom strukom i profesionalnom zajednicom te bude uvijek u toku, što je dodatna motivacija. Prilikom odabira edukacije treba ipak voditi računa o tome da bude svrhovita i korisna te da doista pomogne zaposleniku u boljem obavljanju njegova posla. Isto tako, ako je moguće, dobro je organizirati kraće semi-nare i tečajeve unutar kuće i unutar radnog vremena. Ako poslodavac želi, primjerice, da svi njegovi zaposle-nici pohađaju tečaj engleskog jezika te im to zada kao obavezu, ali ih traži da dolaze prije ili poslije radnog vremena, takav će postupak naići na otpor u samom početku. Dakle, da bismo edukaciju uopće mogli kori-stiti kao motivacijski alat za zaposlenike, ona u prvom redu ne smije biti nametnuta.

Novi programi u visokim školama S obzirom na visok stupanj nezaposlenosti, mnogi Hr-vati nastoje se prekvalificirati ili dodatno obrazovati. Vrijeme, trud i novac utrošeni na školovanje dugoroč-na su investicija, a u nesigurnim vremenima poput da-našnjih osiguravaju šansu da sami upravljamo vlasti-tom karijerom, bilo izvanrednim kvalifikacijama, bilo pokretanjem vlastita posla. Raspitali smo se koje nove programe nude visoke ško-le kako bi zadovoljile novonastale potrebe na tržištu rada. Kristijan Pakšec, izvršni direktor Odjela za ko-munikacije Veleučilišta Vern’, kaže kako su se na trži-štu rada, prema relevantnim istraživanjima, u prošloj godini najviše tražili kadrovi u prodaji, turizmu, finan-cijama i računovodstvu te ICT-u, a slično se očekuje i ove godine. Zajedničko obilježje svim obrazovnim pro-gramima tako su postale poduzetnička kultura i samo-zapošljivost. U skladu s tim, na Vern’-u se izvodi uku-pno devet studijskih programa iz područja ekonomije, turizma, financija, ICT-a i medija te programi stručnog usavršavanja u turizmu i poduzetništvu. Prema riječima dekana Zlatana Froehlicha, IGBS Zagreb na novonastale zahtjeve na tržištu rada odgovara nu-deći studentima koji završe MBA program mogućnost nastavka usavršavanja na M.Sc. programima koji se izvode putem online tehnologije u sklopu Kelley Direct

organizira javnu prezentaciju profesorice Linde Dunn-Jensen s Kelley School of Business, Sveučilišta u Indiani, SAD, na temu:

Planiranje budućnosti: Razumijevanje novih potreba za ljudskim potencijalima na globalnom

tržištu radaLooking ahead: Understanding the Changing Needs of Human Capital in a Global

Workplace

Na današnjem kompleksnom užurbanom tržištu rada na globalnoj razini, usmje-ravanje talenta zaposlenika sve više postaje konkurentna prednost. To se događa u vrijeme kad nekoliko faktora (npr. demografski čimbenici, virtualni timovi, globalno vodstvo i tehnologija) utječu na promjenu potreba za ljudskim poten-cijalima. Ovo izlaganje će rasvijetliti mnoge od faktora koji utječu na promjenu potreba za ljudskim potencijalima te, na temelju najnovijih istraživanja, ponuditi nekoliko najboljih rješenja za upravljanje ljudskim potencijalima na globalnim radnim mjestima. Prezentacija će se održati u četvrtak, 1. ožujka, u 18 sati u

hotelu Arcotel Allegra, Branimirova 29, Zagreb. Prof. Linda Dunn-Jensen doktorirala je na New York University te se fokusirala na teme konflikta između posla i obitelji, pitanja vezana uz radno mjesto i izvan njega te pregovaranje.

Prezentacija je u prvom redu namijenjena voditeljima ljudskih resursa, kao i mediji-ma te svim potencijalno zainteresiranima za MBA program IGBS-a Zagreb. Prijave i informacije preko web stranice www.igbs.hr.

Programa njihovog partnerskog fakulteta Kelley School of Business. Studenti IGBS-a Zagreb imaju mogućnost izravnog upisa na ove programe po povlaštenim uvje-tima (priznavanje ispita s MBA programa i niža škola-rina). Mogu izabrati tri smjera: Strateški management, Financije i Upravljanje globalnim lancem nabave. Za neka zanimanja, poput HR managera, primjerice, bez obzira na izraženu potrebu na tržištu rada dugo nije postojalo adekvatno obrazovanje. Iz razgovora s

Nefinancijski načini motivacije zaposlenika zahtijevaju više vre-mena i predanosti od visokog managementa, ali dugoročno donose i bolje rezultate.

Cjeloživotno učenje u svrsi poslovnog prospe- riteta i stvaranja financijskih vrijednosti

International Graduate Business School Zagreb (IGBS Zagreb)


Selekcijski postupak podjednako važan za poslodavce i posloprimceO kvaliteti selekcijskog postupka ovisi koliko ćemo kvalitetne zaposlenike privući. Kada nastane potreba za zapošljavanjem novog zaposlenika, prvi je korak oglas. Martina Jurković, direktorica Jurković savjeto-vanja, objašnjava kako kvalitetan oglas za posao mora sadržavati kratko uvodno predstavljanje tvrtke koja oglašava, naziv pozicije, mjesto rada, što bolje određen opis radnih zadataka budućeg zaposlenika te uvjete koje mora ispunjavati kandidat kao što su formalno i neformalno obrazovanje te ostala znanja i vještine po-trebni za obavljanje posla. Također je važno naglasiti da se traži osoba ili muškog ili ženskog spola (m/ž), kako se ne bi nikoga diskriminiralo, nastavlja Jurković. Na kraju, naravno, treba biti opisan način i vrijeme prijave. To su najvažniji formalni zahtjevi. Međutim, najbolji oglasi su zapravo atraktivni i po vizualnom i po sadržajnom karakteru jer pozivaju kandidate da se odazovu, što i jest svrha oglasa. S pozicije tražitelja posla teško je razlučiti kvalitetne od nekvalitetnih oglasa. Ipak, na neke se ne vrijedi jav-ljati jer bi mogli biti gubitak vremena, ili se radi mirne savjesti javiti, ali ne očekivati previše. Na pojedinim se oglasima vidi da nije uloženo puno vremena za nji-hovo sastavljanje, da imaju pravopisne greške te da su manjkave osnovne informacije o poslu, pojašnjava Martina Jurković. Takvi oglasi upućuju da firma na polaže puno pažnje u traženje i odabir zaposlenika jer je oglas zapravo prijepis opisa radnog mjesta, a on je podloga za mjerenje radnog učinka nekog zaposlenika. Loše sročen opis radnog mjesta stoga upućuje da tvrt-ka koja traži radnika nema razvijenu funkciju uprav-ljanja ljudskim resursima. U Jurković savjetovanju saznali smo i kako bi uop-će trebao izgledati kvalitetan selekcijski postupak. U prvom redu, podrazumijeva pomno promišljen način traženja i selekcije zaposlenika, počevši od definiranja cilja radnog mjesta koji se često zaboravlja. Ako nije jasno s kojim se ciljem zapošljava neka osoba, sigur-no nećemo biti zadovoljni njenim učinkom. Nadalje, treba procijeniti je li vjerojatno da ćemo osobu takvog profila pronaći samo oglašavanjem ili će nam biti po-trebno uključiti vanjske suradnike za postupak direk-tnog kontaktiranja kandidata na tržištu. Problemi se javljaju, primjerice, pri traženju deficitarnih specijali-stičkih kadrova. Kada jednom odredimo način traže-nja, treba također definirati način selekcije, tj. što ćemo mjeriti i uspoređivati kod kandidata. Kvalitetni selek-cijski postupak uključuje testiranja ključnih znanja ili vještina i situacijske zadatke koji simuliraju stvarne situacije u radnom okruženju. U selekciji nema garan-cije da je odabrani kandidat najpogodniji za otvoreno radno mjesto, ali uključivanjem raznih metoda testi-ranja povećavamo vjerojatnost i to je važno osigurati. Što je više kandidata i selekcijskih metoda uključeno, manja je vjerojatnost krivog odabira.

Marijom Perić, PR savjetnicom iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa, saznajemo kako su prvi u Hrvatskoj razvili smjer Management ljudskih potenci-jala na MBA programu i time željeni nastavak obrazo-vanja pružili HR-ovcima. Od ostalih programa, u po-nudi su Stručni studij ekonomije i managementa (249 ECTS), Specijalistički diplomski stručni studij, MBA program (60 ECTS) s deset smjerova i Specijalistički diplomski studij ekonomije (120 ECTS).

Dobra vijest za sve HR pro-fesionalce, stručnjake i vo-ditelje – u Splitu se od 20. do 21. travnja održava jubi-larni, peti po redu HR Sum-mit! Tema ovogodišnjeg HR Summita je „Djelotvornost Human Resources Manage-menta - Iskustva za 5!“, a kao i do sada, ova se regionalna konferencija održava u orga-nizaciji internetskog portala posao.hr te pod stručnim pokroviteljstvom udruge HR centar.

Tema: primjenjiva iskustvaPredavanja i radionice 5. HR Summita orijentirat će se na svakodnevna, stvarna i pri-mjenjiva iskustva ljudi koji se bave upravljanjem ljud-skim potencijalima, kako bi

se sudionicima prenijele ideje i uspješni primjeri pomoću kojih će poboljšati svoje poslovanje. Prikazat će se primjeri dobrih HR iskustava i kritički sagledati u ko-joj se mjeri njima postižu temeljni ciljevi HRM-a. Uz navedeno, poseban naglasak usmjerit će se na nove tehnologije i fenomen društvenih mreža te njihov utjecaj i mogućnosti u upravljanju ljudskim potencijalima. S obzirom na trenutnu gospo-darsku situaciju, Summit će obraditi teme o iskustvima i utjecaju HRM-a u domeni povećanja profita u svakodnevnom poslovanju u krizi, nužnim promjenama te no-vim mogućnostima koje dolaze.

Odabrani predavačiO svojim će iskustvima govoriti odabrani govornici, HR Manageri i HR profesionalci iz Hrvatske i inozemstva - Suzanne Deery (PricewaterhouseCoopers, Velika Britanija), dr. Nadya Zhexembayeva (IEDC-Bled School of Management, Kazakhstan/Slovenija), prof.dr.sc. Mirjana Franceško (Fakultet za pravne i poslovne studije, Srbija), Gordana Picek (dm-drogerie markt, Hrvatska), Boris Vukić (Adizes, Srbija), Dubravka Mirko-vić, (Gentis, Hrvatska), Ninoslav Čerkez, (IN2, Hrvatska) i drugi.

Svi zainteresirani za sudjelovanje na 5. HR Summitu mogu se prijaviti telefonski na broj: +385 1 6325 590 ili putem internetske prijave na stranici www.hrsummit.hr.

Ako iz oglasa za posao nije jasno s kojim se

ciljem zapošljava neka osoba, sigurno nećemo

biti zadovoljni njenim učinkom.


5. HR SUMMIT – regionalno okupljanje HR profesionalaca u travnju u Splitu!

Najuspješniji manageri očekuju vrhunske predavače i kvalitetan networkingZahvaljujući iznimno kvalitetnom profilu klijenata Mirakul Edukacijskog centra, polaznici mogu biti sigurni da će za vrijeme seminara imati odličnu međusobnu interakciju i networking. Predavači, znajući da dolaze predavati visokopozicioniranim managerima iz uspješnih hrvatskih tvrtaka, uvijek daju sve od sebe, pa se i tu može očekivati dodana vrijednost.

Osnovni čimbenici konkurentnosti managera u da-našnjem nemilosrdnom gospodarskom okruženju su sposobnost, znanje i poslovne vještine primjenjivani u zahtjevnim poslovnim zadatcima kao što su opstanak, rast i razvoj tvrtke. Ulaganje u edukaciju zaposlenika predstavlja jednu od najvažnijih aktivnosti za svaku uspješnu tvrtku i dugoročno snažno utječe na poslov-ne rezultate. Traže se kvalitetna, efikasna i tržišno ak-tualna rješenja problema.

Mirakul Edukacijski centar već četvrtu godinu orga-nizira specijalističku poslovnu edukaciju iz područja financija, managementa, marketinga i prodaje. Preda-vači su dokazani vrhunski hrvatski stručnjaci, s preko deset godina praktičnog, ali i predavačkog iskustva na uglednim edukacijskim ustanovama. -Osnovni uvjeti da bismo surađivali s nekim predava-čem su, osim neophodnog visokostručnog znanja, iz-vrsne predavačke osobine i iskustvo. Iznimno je teško pronaći stručnjake vrsne u svom poslu koji su ujedno sposobni uspješno prenijeti znanje drugima. To je po-gotovo teško kada se uzme u obzir da su većina naših polaznika vodeći poslovni ljudi iz najuspješnijih hr-vatskih tvrtaka, i samim time iznimno zahtjevni. Zbog toga je proces selekcije i angažiranja novih predavača kod nas prilično dugotrajan, ali to nam je manje bitno od dobivanja dokazano kvalitetnih suradnika - ističe Krešimir Šimac, direktor tvrtke Mirakul.

Ponekad je vrlo teško izabrati odgovarajuću edukaciju, osobito ako iz određenih područja postoje slični eduka-tivni programi, a ponekad se čak dogodi i da isti pre-

davači predaju vrlo slične programe u različitim edu-kacijskim ustanovama. Kako izabrati najbolje rješenje?-Dajemo sve od sebe da se kvalitativno razlikujemo i pružimo dodanu vrijednost našim klijentima. To kon-kretno znači da u svaku pripremu seminara ugrađu-jemo vlastiti know-how i aktivno ih prilagođavamo našim polaznicima, koji su redom vodeći hrvatski poduzetnici i manageri, i to uvijek imamo na umu. Zahvaljujući iznimno kvalitetnom profilu polaznika Mirakul Edukacijskog centra oni mogu biti sigurni da će za vrijeme seminara imati odličnu međusobnu in-terakciju i networking. Također, predavači uvijek daju sve od sebe, znajući da dolaze predavati visokopozici-oniranim managerima iz uspješnih hrvatskih tvrtaka, pa se i tu može očekivati dodana vrijednost. Ne tre-ba zanemariti ni naša snažna ulaganja u marketing, koja nas dodatno izdvajaju i daju određenu sigurnost klijentima koji nam ukazuju svoje povjerenje. Puno ulažemo u naš image i nastojimo ništa ne prepustiti slučaju – naglašava Šimac.

Rezultat svih ovih napora je da je u tri godine klijent Mirakul Edukacijskog centra postalo čak 90% najve-ćih hrvatskih tvrtaka iz Top 100 po prihodu, a osim njih na seminare dolaze i brojni uspješni mali i srednji poduzetnici, koji su prepoznali korist koju dobivaju kroz stručno usavršavanje.

-Ponosni smo na profil naših klijenata te posebice na njihove uspjehe, i iznimno nam je drago kada može-mo i mi ugraditi djelić znanja u postizanje njihovih vrhunskih poslovnih rezultata – zaključuje Šimac.

Iznimno je teško pronaći stručnjake vrsne u svom poslu koji su ujedno sposobni uspješno prenijeti znanje drugima. To je pogotovo teško kada se uzme u obzir da su većina naših polaznika vodeći poslovni ljudi iz najuspješnijih hrvatskih tvrtaka, i samim time iznimno zahtjevni.



Ulaganje u profesionalni razvoj i druge motivacijske tehnikeProfesionalno jezično usavršavanje u Centru za cjeloživotno učenje Veleučilišta Lavoslava Ružičke u Vukovaru

Centar za cjeloživotno učenje organizirao je multime-dijalnu nastavu za drugu klasu polaznika, koju i dalje uspješno provode nastavnici i stručni suradnici Vele-učilišta Lavoslava Ružičke u Vukovaru. Ona je ovog puta okupila preko 30 tečajaca, zaposlenika Opće bol-nice Vukovar (usp. www.ob-vukovar.hr) i vukovarske Luke (usp. www.luka-vukovar.hr). Inače, djelatnici Opće bolnice Vukovar čine jednu od nastavnih baza veleu-čilišnog Odjela Fizioterapije, pa je ovaj tečaj nastavak plodne suradnje Bolnice i Veleučilišta započete Spora-zumom potpisanim još 2006.

Naime, nastava Poslovnog engleskog jezika prema Pe-arsonu na razini A2 Zajedničkog europskog referen-tnog okvira za jezike (Common European Framework of Reference for Languages, CEFR, usp. www.europa-ss.cedefop.europa.eu/LanguageSelfAssessmentGrid/hr), prethodno je naišla na velik interes šire javnosti. U okviru tečaja i nastave engleskog kao stranog jezika (English Language Teaching, ELT), Centar za cjeloži-votno učenje i Katedra za zajedničke predmete također obilježavaju Tjedan cjeloživotnog učenja i priređuju, u suradnji s Pearsonovim Uredom za srednju Europu, tj. njegovim regionalnom podružnicom za Bosnu i Her-cegovinu, Hrvatsku i Sloveniju u Zagrebu (usp. www.pearsonlongman.hr), i tradicionalne prodajne izložbe i multimedijalne prezentacije u Videokonferencijskoj dvorani Veleučilišta, primjerice, medicinskih i poslov-nih izdanja (poput Financial Timesa) te najnovije refe-rentne literature na engleskom jeziku. U sljedećih godinu dana, polaznici će individualizira-

nim radom u dvije zasebne skupine (početnička i na-predna, prema stupnju predznanja) svladati zahtjevno gradivo i biti upoznati s osnovnom angloameričkom poslovnom terminologijom i europskim životopisom kako bi završetkom tečaja i stjecanjem međunarodnog certifikata bili u potpunosti osposobljeni za osnovnu i suvremenu poslovnu komunikaciju na engleskom jeziku. Certificiranu nastavu Centar provodi pod kri-laticom „Progovori kao businessman!“ promičući po-slovnu izvrsnost i upravljanje kvalitetom pomoću tzv. “mješovitog učenja” (engl. blended learning) i različi-tih načina usvajanja sadržaja gradiva.

Voditelj tečaja prof. dr. sc. Tihomir Živić zaključno na-pominje kako Pearson nije izabran slučajno pri izradbi kurikula za odrasle u ovoj visokoobrazovnoj ustanovi: radi se o britansko-američkoj izdavačkoj kući i vodećoj obrazovnoj ustanovi te vrste s preko 30.000 zaposle-nih u 70-ak država svijeta, a i sam Centar za cjeloži-votno učenje uključen je (preko hrvatske Agencije za mobilnost i programe Europske Unije, AMPEU, usp. www.mobilnost.hr) u napore glede stvaranja jedinstve-ne računalne podloge obrazovanja odraslih u Europi (Electronic Platform for Adult Learning in Europe, EPALE), kojeg provodi ugledna britanska savjetodav-na tvrtka GHK (www.ghkint.com). Pomoću nje bit će stvorena europska računalna zajednica osoba uključe-nih u cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih, koja će odgovarati stvarnim potrebama dionika i omogućiti lako pojedinačno i ustanovno međudjelovanje i raz-mjenu iskustava i obavijesti. ■

Nastava Poslovnog engleskog jezika prema

Pearsonu na razini A2 Zajedničkog europskog

referentnog okvira za jezike prethodno je

naišla na velik interes šire javnosti. Centar

za cjeloživotno učenje namjerava ujesen započeti s upisom

pristupnika za novi tečaj Poslovnog engleskog

jezika, a o detaljima će čitateljstvo BIZdirekta

biti pravodobno obaviješteno.



Poslovni kalendar

Sajmovi

22.03. - 01.04.2012.Zagreb auto show Mjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

17. - 21.04.2012.Međunarodni sajam građenja i opremanjaMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

Konferencije

01.-02.03.2012. Marketing KingdomMjesto: Zagreb, Hypo EXPO XXIOrganizator: P.World i iStudioInformacije: www.thepworld.com

27.03.2011. 4. hrvatska konferencija o kontrolingu Mjesto: Hotel Antunović, ZagrebOrganizator: Altius savjetovanje d.o.o.Informacije: www.altius.hr

29. – 31.03.2012. 1st PAR International Leadership Conference - Međunarodna znanstveno-stručna konferencija iz područja leadershipaMjesto: Hotel Milenij, OpatijaOrganizator: Poslovna akademija Rijeka i Visoka poslovna škola PAR Informacije: www.par-conference.com

20.-21.04.2012. 5. HR SummitMjesto: Split, Le Méridien LavOrganizator: posao.hrInformacije: www.posao.hr

Seminari

01.03.2012. Planiranje budućnosti: razumijevanje novih potreba za ljudskim potencijalima na globalnom tržištu radaMjesto: Arcotel Allegra Hotel, Branimirova 29, ZagrebOrganizator: International Graduate Business School Zagreb Predavač: prof. Linda Dunn-Jensen, Kelley School of Business, SAD Informacije: + 385 1 2314 990, e-mail: [email protected]

01. i 02.03.2012.Izrada i analiza investicijskih projekataMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: mr.sc. Kristian KorunićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

02.03.2012. Optimizacija web stranica za tražilice (SEO)Mjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Damir Podhorski i Miroslav VargaInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

05.03.2012. Biti coachMjesto: Cognita d.o.o., Zvonigradska 27, ZagrebOrganizator: Cognita d.o.o.Predavači: Renata Takač Pejnović i Dragan KneževićInformacije: + 385 1 6558 440, e-mail: [email protected]

05.-07.03.2012. Upravljanje ljudskim resursima – temelj izvrsnostiMjesto: Tomislav dom, Sljeme, ZagrebOrganizator: Artis ReiPredavač: Barbara RužićInformacije: + 385 99 532 6990, e-mail: [email protected]

07.03.2012. Slobodno kretanje roba - označavanje proizvoda CE oznakom Mjesto: Supera kvaliteta, Gajeva 51, ZagrebOrganizator: Supera kvaliteta d.o.o.Predavač: Sanja Peterlić, mag. med. biokemijeInformacije: + 385 1 48 40 624, e-mail: [email protected]

07.03.2012. Vođenje izvrsnih timova za razvoj softveraMjesto: Hotel Panorama, Trg Krešimira Ćosića 9, ZagrebOrganizator: ILBA Akademija, www.ilba.euPredavač: Marin BezićInformacije: + 385 1 3040-588, e-mail: [email protected]

07. i 08.03.2012.Kako osmisliti i napisati projekte te dobiti sredstva iz Kohezijskog i strukturnih fondovaMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Jean-Pierre Maričič, mr.sc. Igor MedićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

09.03.2012.Kontroling prodaje i ključnih kupacaMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: mr.sc. Jasmina OčkoInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

10.03.2012. NLP praktičarski trening Mjesto: Centar Format-in, Aleja pomoraca 15, ZagrebOrganizator: Centar Format-inPredavač: Gordana KastrapeliInformacije: + 385 91 521 8685, e-mail: [email protected]


Poslovni kalendar

14. -15.03. i 21.-22.03.2012. European Business Competence License (EBC*L) – stupanj BMjesto: Hotel Westin, ZagrebOrganizator: Aranea, PulaPredavači: Dražen Sudinec i Ana VedeInformacije: + 385 52 386-346, e-mail: [email protected]

17.03.2012. Otkrijte snagu žene – ciklus cjelodnevnih radionicaMjesto: ZagrebOrganizator: Jasmina Bjelica, Elena Cvjetković Predavači: Jasmina Bjelica, Elena CvjetkovićInformacije: + 385 91 3536 211, e-mail: [email protected]

17.-18.03.2012. NLP praktičarski treningMjesto: Gruška 4, ZagrebOrganizator: ProsperitaPredavač: Dragana Mladenović, NLP trener&coachInformacije: + 385 91 5322 107, e-mail: [email protected]

23.03.2012. Business Correspondence - trening poslovno-komu-nikacijskih vještinaMjesto: HalPet centar za poslovnu edukaciju, ZagrebOrganizator: HalPet poslovna komunikacija d.o.o.Predavač: Gordana ŠipušInformacije: + 385 1 3095 222, e-mail: [email protected]

24. i 31.03.2012. Umijeće javnog nastupa Mjesto: Volčićev trg 2, RijekaOrganizator: Uslužni obrt Bašić, Odjel za edukacijePredavač: Gordana Asja GaletićInformacije: + 385 91 725 49 39, e-mail: [email protected]

26.-28.03.2012. Interni treneri u vrhunskoj izvedbi – trening za trenereMjesto: Centar FORMAT-IN, Aleja pomoraca 15, ZagrebOrganizator: AVUS d.o.o.Predavači: Asja Lajtman Bosilj i Gordana KastrapeliInformacije: + 385 91 477 6234, e-mail: [email protected]

27.03.2012. Što menadžeri i vođe mogu naučiti od glumaca?Mjesto: Zagreb Organizator: Alter Ars Predavači: Dragan Knežević i gost iznenađenjaInformacije: + 385 1 6636 888

29. - 30. 03. 2012. Applied Creativity and InnovationMjesto: Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Jorda-novac 110, ZagrebOrganizator: Zagrebačka škola ekonomije i managementaPredavač: mr.sc. Tina Lee Odinsky ZecInformacije: + 385 1 235 4225, e-mail: [email protected]

31.03.2012. Uvod u rad s grupamaMjesto: Centar za edukaciju i savjetovanje Sunce, ZagrebOrganizator: Centar za edukaciju i savjetovanje Sunce, ZagrebPredavači: Jelena Matić Zbiljski i Tanja PrekodravacInformacije: [email protected]

14.04.2012. Poslovna komunikacija na engleskom jeziku u turizmuMjesto: Škola stranih jezika Smart, Palinovečka 19, ZagrebOrganizator: Smart EDUPredavač: Ljiljana Breulj Štimac, prof.Informacije: + 385 91 3874 355, e-mail: [email protected]

84 BIZdirekt � veljača 2012.

Documents

Izvoz Kongresni turizam Investicijski vodič Mobilno ...€¦ · Kongresni turizam Investicijski vodič Mobilno poslovanje Transport i logistika prvi besplatni poslovni časopis -