Jevrejski Glas Juni 2014

GLASILO JEVREJSKE ZAJEDNICE BOSNE I HERCEGOVINE

Sarajevo, juni 2014. tamuz 5774.

broj 62.

DOBOJ

2 /Jevrejski glas/ /Jevrejski glas/ 3

IZLOBA PREIVJETI U SARAJEVU U AMERIKOM SENATU 4.strJakob Finci

LA BENEVOLENCIJA NJEMAKE 6-7.strElma Softi-Kaunitz

DOBOJ 8-9.strRedakcija Jevrejskog glasa

PRVI KONGRES ENA VJERNICA 12.strLaura Ostoji

DILEMA 14.strBoris Koemjakin

MOJE PUTOVANJE U IZRAEL / 2 dio 16.strRenata Debeljak

NOVI PRAVEDNICI 19. strEli Tauber

25-26. septembar / 1.-2. Tiri

RO HAANA

15. juli / 17. Tamuz

POST

28. septembar / 04.Tiri

GADALJIN POST

05. avgust / 09.Av

TIA BEAV

Izlazi etiri puta godinjePublished four times a year

Broj 62.juni, 2014.

Jevrejski glas(Izdava: Jevrejska zajednica Bosne i

Hercegovine)

Jewish voice(Publisher: Jewish

Community of Bosnia and Herzegovina)

Izdava/PublisherJevrejska zajednica

Bosne i Hercegovine

Glavni urednikEditor-in Chief:Jakob Finci

Odgovorni urednik:Pavle Kaunitz

Redakcijski kolegij: Boris Koemjakin, Elijas Tauber, Pavle Kaunitz,

Klara Pelja

Dopisnici iz inostranstva:eljko Kuinovi-aja,

Aron Albahari

Fotografije: Mario Kabiljo,

Elijas Tauber, Tomo Radovanovi

Lektor: Gordana Girt

tanparija: BlIcdruK, Sarajevo

DTP:Sran Ninkovi

Adresa urednitvaEditorial Staff Addres:

Jevrejska optina Sarajevo za Jevrejski glas

Hamdije Kreevljakovia 5971000 Sarajevo

tel. 229-666 229-667

Rjeenjem Ministarstva obra zovanja, nauke,

kulture i sporta Vlade Fe deracije

Bosne i HercegovineJe vrejski glas je upisan u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 279, dana 22.4.1993. godine

E-mail: [email protected]

U ovom broju Ukratko...

POSJETA MLADIH LJUDI IZ AMERIKE

U organizaciji JDC, u mjesecu maju, nau Optinu je posjetila grupa od tridesetak mladih amerikih studenata koji su u pratnji novog direktora JDC za ovaj dio Evrope, Israel Sabaga, organizovali studijsko putovanje u jevrejske zajednice ovog regiona. Druei se s mladim ljudima iz Amerike, nai mladi ljudi su doivjeli novo iskustvo i imali su priliku sa svojim vrnjacima razmijeniti miljenja o budunosti jevrejskih zajednica, kako u Americi gdje su zajednice brojne i okupljene oko sinagoga, tako i u ovom dijelu Evrope, gdje su zajednice sve malobrojnije i okupljene i organizovane kroz optine pokuavaju ostati neasimilirane, ali integrirane u drutvu i dravama u kojima kao manjine ivimo. Bili smo dobri domaini, to je opta konstatacija naih gostiju i gospodina Sabaga.

OBILJEILI SMO AVUOT

Za razliku od mnogih godina, kada je veliki jevrejski praznik avuot ostao nezapaen i neadekvatno obiljeen u naoj sredini, ove godine, Jevrejska optina u Sarajevu, odnosno naa Vjerska komisija Cadik Danon, nas je obradovala aktivnim odnosom prema ovom prazniku, obiljeivi ga, ne samo molitvom u dekorisanoj i cvijeem osvjeenoj sinagogi, ve i slubom mlaih lanova Komisije, te objanjenjima o znaaju i nainu obiljeavanja ovog praznika.

Da bi se podvukao univerzalni karakter Tore kako je ve uobiajeno, i

mi smo upriliili da se na ovaj praznik ita biblijski svitak o Rut u kome je opisano kako je Rut, Moavka po roenju, napustila bogove svojih otaca udavi se za judejskog izbjeglicu Mahlona, i kako je, po Mahlonovoj smrti, napustila i zemlju svog roenja, krenuvi sa svojom svekrvom u Judeju u kojoj je zbog svog moavskog porijekla (Moavci su bili zakleti neprijatelji Judejaca) mogla oekivati odbojnost i neprilike. Njena spremnost da se podvrgna zapovjedima Tore i njena rijeenost da po svaku cijenu slijedi istinu na kraju bivaju nagraene. Udavi se za Boaza i rodivi Oveda koji je djed kralja Davida, Rut postaje ugaoni kamen izraelske kraljevske dinastije. Oekivani Mesija, Davidov je, a samim tim i njen potomak.

POSJETA GRUPE AMERIKIH DONATORA UNIVERZITETA U BER EVI

Na nesueni, a danas kako ga mi volimo zvati, nerezidentni rabin Eliezer Papo doveo nam je u goste, na proputovanju kroz prostore Evrope, grupu biznismena, starijih ljudi, aktuelnih i persprektivnih donatora Univerziteta u Ber evi, gdje dr.Eliezer Papo dri katedru ladino jezika. Proveli smo neko vrijeme u zajednikoj molitvi koju je predvodila naa ekipa iz Vjerske komisije Cadik Danon, a koju je budnim okom pratio nerezedentni rabin. Imam utisak da je minjan koji sve tee okupljamo, bio na odgovarajuem nivou, da smo gostima vjerno predstavili nau slubu za abat, na nain molitve.

Gosti su se u naoj sredini osjeali veoma prijatno, proveli smo divno vee, imali zajedniku veeru, priredili smo gostima i mali muziki program u realizaciji Hora Bejahad, te smo u druenju imali priliku da svako iz svog ugla razmijeni miljenja i predstavi nau aktivnost u drutvu. Nakon Sarajeva, gosti su bili u Stocu, na Grobu Rav Moe Danona, nakon ega su nastavili putovanje kroz Republiku Hrvatsku, posjetivi jevrejske optine u Dubrovniku i Splitu.

SEDER VEE I TRADICIONALNI PRIJEM ZA PESAH

Pesah i tradicionalnu Seder vee u Jevrejskoj optini u Sarajevu, u punoj sinagogi, a prepunoj sali nae Optine predvodili su lanovi Vjerske komisije Cadik Danon u punom sastavu, to je na odreeni nain dalo posebnu notu simpatije svim prisutnim, a ujedno predstavljalo i malo osvjeenje i bijeg od ponavljanja. Istina, molitveni sadraj, itanje Hagade i sve to predstavlja Seder za ovu vee, svake godine treba biti opetovano i ponavljano da bi se tradicija i proslava slobode od egipatskog ropstva za na narod prenosila na one koji dolaze, da se nikada ne zaboravi, a stolica koju ostavljamo praznu u iekivanju Elijahua i ove godine ostala je bez proroka, ekat emo najmanje jo godinu dana. U naem narodu postoji vjerovanje da e se prorok Elijahu pojaviti kao vijesnik dolaska Mesije. Obiaj je i da se za vrijeme veere vrata od kue ostavljaju otvorena, kao znak dobrodolice svakom dobronamjernom putniku namjerniku. Tako je bilo to vee i u naoj sali u Optini. Seder smo poeli pozivom siromanima da dou i s nama podijele sve to imamo na trpezi, a imali smo na stolu sve to je uobiajeno na Kearat Sederu, tanjiru predvienom za Seder veeru.

Kako je Pesah praznik koji se u pravilu proslavlja u porodici, tako za vrijeme Seder veere svi ukuani, a kod nas svi prisutni u Optini na naem Sederu, okupljaju se oko trpeze na kojoj su postavljena jela koja simbolino podsjeaju na robovanje naih sunarodnjaka u Egiptu i na njihovo izbavljenje.

I tako, uz itanje Hagade i druenja do kasno u no obiljeili smo Pesah 5774. godine.


Za Jevrejski glas Jakob Finci

U Velikoj Rotondi Amerikog Senata, otvorena je poetkom maja 2014. Izloba PREIVJETI U SARAJEVU pria o La Benevolenciji. Ovu rijetku ast i zadovoljstvo, da bude predstavljena u srcu amerike demokratije (ta god ko o njoj mislio), La Benevolencija je zasluila zahvaljujui Izlobi naeg dugogodinjeg prijatelja Edwarda Serotte, koji je svojim ratnim fotografijama obiljeio herojski period

istorije La Benevolencije od 1992 1995 godine.

Samo otvaranje je bilo izuzetno sveano i odrano je u Kennedy Caucus Room u zgradi Senata, uz nekoliko istaknutih govornika. Skup je otvorio Senator, Benjamin Caradin, koji u Senatu vodi ameriki Helsinki komitet, a obratili su se i ambasadorica Bosne i Hercegovine, gdja. Jadranka Negodi, Visoki predstavnik u naoj zemlji, Valentin Inzko, specijalni

Svijet i mi Svijet i mi

4. SESIJA IZRAELSKOG JEVREJSKOG KONGRESA U JERUSALEMU

Koncem juna u Jerusalemu je odran Sastanak Izraelskog Jevrejskog Kongresa, kome su prisustvovali lideri 24 jevrejske zajednice iz Evrope, te predstavnici Jevrejske Federacije Sjeverne Amerike, koji predstavljaju 154 jevrejske zajednice.

Cilj Sastanka je bio trilateralni dijalog jevrejskih zajednica Evrope, Izraela i Sjeverne Amerike u borbi protiv antisemitizma, i jaanje odnosa Izraela sa dijasporom.

Isto tako, izrazili smo svoju podrku kidnapovanim mladim Izraelcima Eyalu, Giladu i Naftaliu, te se sreli sa njihovim majkama, ali naalost, koji dan nakon susreta oni su naeni mrtvi.

Tokom razgovora u Knessetu smo se susreli sa ministrom za pitanja dijaspore, Naftali Benettom, te ministrom za strategijska pitanja i meunarodne odnose, Yuvakim Steinitzom, kao i sa Komisijom za dijasporu. Na svim ovim sastancima ukazano je na vanost veeg povezivanja Izraela i dijaspore, jer je oito da jedni drugima trebamo na vie naina.

Pored ovog protokolarnog dijela, posjetili smo i jednu vojnu bazu u Junom Izraelu, druili se i veerali sa padobrancima i izrazili zadovoljstvo to Izrael ima dovoljno jake oruane snage koje su u mogunosti odbiti svaki napad na zemlju.

Iskoristili smo priliku i da imamo radni doruak sa predsjednikom Italijanskog Senata, Pietrom Grassom, jer je Italija od 1. jula preuzela predsjedavanje Evropskom Uniom, te smo ukazali na potrebu zajednike borbe protiv rasta antisemitizma i netolerancije u Evropskoj uniji.

Iz naih krajeva, sastanku su prisustvovali predstavnici Jevrejskih zajednica Slovenije, Hrvatske, Srbije, te Bosne i Hercegovine.

IZLOBA PREIVJETI U SARAJEVU U AMERIKOM SENATU

predstavnik za pitanja Holokausta, Douglas Davidson, inae dugogodinji ef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, dr. Susan Blaunstein sa Columbia Univerziteta, Jakob Finci, predsjednik La Benevolencije, te autor Izlobe Edward Serotta.

Otvaranju Izlobe je prisustvovao i vei broj diplomata balkanskih zemalja, te Amerikanaca koji su na neki nain povezani sa naom zemljom, kao i veliki broj ljudi iz nae dijaspore koji sada ive u i oko Washingtona.

Ova krasna Izloba e, nadamo se, 2015. godine, kada budemo obiljeavali 450 godina naeg bivstvovanja u ovim krajevima, biti izloena u obnovljenoj Sarajevskoj vijenici, te na taj nain jo jednom podsjetiti na suivot u ovim krajevima.


Njemaki humanitarci na djelu Njemaki humanitarci na djelu

Da li se sjeate vremena od prije 20 godina? Zamislite se malo, vratite sjeanje - poput filmske vrpce one prave, stare celuloidne, unatrag, pa se, dok vam pred oima, dagaaji noeni vjetrom prolosti jure, onako isprekidano uurbano, vratite u godinu 1994. Pokuajte se sjetiti ta ste radili tog ljeta. Evo ja u vas podsjetiti na neke dogaaje: u junu 94 u Sarajevu izaao trei ratni broj Biltena Jevrejske zajednice BiH, glavni urednik David Kamhi. U njemu itamo lanke, poput Destrukcija jevrejskog arhitektonskog nasljea u Sarajevu u toku rata Mirka Ovadije ili Bohoreta dua Jevrejske zajednice u Sarajevu Morica Albaharija. Sa fotografija nas gledaju nasmijeena lica naih dvadeset godina mladjih Bohoretica i ozbiljne, izblijedjele slike kapele Jevrejskog groblja, dok u rubrici Line i porodine vijesti, itamo o roenju naih beba rasutih po svijetu: anija Kohena, Dalie Gladstein, Benine Kljuno i Samija Kabilja. Saznajemo takoe da je Flora Elazar preminula 3.

juna nepuna dva mjeseca nakon to je postala pra-nona.

Neto malo dalje na zemljopisnoj karti Evrope vie prema sretnijim sjevernijim krajevima, u Berlinu koji ivi svoje esto ljeto nakon pada zida i ujedninjenja Njemake, Rachel Kohn razgovara sa svojium prijateljima. Njih sedmoro, sastali su se da se dogovore oko narednih koraka niti mjesec dana starog udruenja. Diskusija je vrlo ustra, uju se dobri prijedlozi, ideje frcaju na sve

strane. Ova grupa entuzijasta iz juna 1994. godine i ne sluti da e za tano dvadeset godina neki od njih sjediti i sa izrazima zadovoljstva i ponosa zbog proteklih 20 godina, razgovarati o istoj temi: o La Benevolenciji!

18. juni 2014. godine, 7 sati uvee. Rachel Kohn upuuje rijei dobrodolice svim dragim prijateljima koji su se okupili da proslave 20 godina od osnivanja La Benevolencije Deutschland. Ona se sjea kako je prije 20 godina nazvao

prijatelj Michael Melcer i ispriao joj kako je na radiu upravo sluao emisiju o jevrejskoj humanitarnoj organizaciji koja u Sarajevu organizuje pomo za sve graane tog napaenog okupiranog grada, te kako je predanost ove male jevrejske organizacije da ublai tragediju rata inspirirala altruiste iz nekoliko evropskih zemalja da osnuju grupe za podrku La Benevolenciji Sarajevo, te da one ve punom parom rade na prikupljanju donacija u Holandiji, Belgiji, vajcarskoj, Engleskoj, Italiji... Rachel Kohn je odluila da je vrijeme da se u tu mreu Prijatelja La Benevolencije prikljue i prijatelji iz Njemake.

Od juna pa do kraja te 1994. godine, La Benevolencija Deutschland, osim velike koliine potrebnih stvari koje je obezbijedila, prikupila je i prve 33.000 DM koje su zatim poslate La Benevolenciji Sarajevo, koja je od tog novca kupila i organizovala prijevoz humanitarne pomoi za graane Sarajeva. Godinu dana kasnije, na proslavi svog prvog roendana La

Benevolencija Deutschland (odnosno La Benevolencija Njemake kako je kod nas poznata) obavijestila je deonatore i volontere koji su predano radili tokom te godine, da je prikupljeno jo 120.000 DM. Do kraja 1995. prikupljeno je jo 220.000 DM. Velika su to ogromna sredstva za malo udruenje volontera koje nema ni svoj prostor, niti zaposlene.

Evropska mrea organizacija pod imenom Prijatelji La Benevolencije obezbijedila je tokom nekoliko ratnih i nekoliko poratnih godina velika novana i druga sredstva koja su olakala ratne tekoe velikom broju graana Sarajeva. Meutim, kako je vrije prolazilo i BiH se sa naslovnica premjestila u drugu polovinu dnevnih listova te radijskih i TV Dnevnika, tako su se i donatori polako okretali drugim ugroenim mjestima na ovoj naoj nesretnoj Kugli, a prijatelji La Benevolencije poeli su da se gase. I ugasile su se sve osim La Benevolencije Njemake. Dobri ljudi, marljivi volonteri i dobroinitelji iz Berlina na elu sa Rachel Kohn jo uvijek vrijedno pomau La Benevolenciji Sarajevo. La Benevolencija Njemake je , tako, danas jedini donator za Program kune njege, bolje popznat pod nazivom La Benevolencijin Home Care program, koji danas prua pomo za 126 korisnika graana Sarajeva, Tuzle, Banja Luke, Doboja, Zenice i Mostara.

Bilo je lijepo u Berlinu, 18. juna 2014. godine. Jakob Finci i ja pridruili smo se Rachel Kohn i ostalim volonterima La Benevolencije Njemake u prostorijama udruenja Sdost Europa Kultur e.V. jednog od najboljih centara u Berlinu koji okuplja veliki broj naih ljudi uglavnom ratnih prognanika iz ove nae nesretne domovine. Dobrodolicu

nam je poeljela d i r e k t o r i c a u d r u e n j a , gospoa Bosiljka S c h e d l i c h . N j e n o m d o b r o t o m , i ngen ioznou i zalaganjem, veliki broj ena iz Srebrenice, K o t o r s k o g t , Sanskog Mosta i drugih naih

mjesta naao je u ovom centru, kako kau drugu kuu.

Raspoloenje je sveano. Dolazi sve vie ljudi i sala se puni do posljednje stolice. Zauzimamo svoja mjesta na podijumu. Sada je ve nekoliko minuta iza 19 sati i poinje proslava 20-te godinjice postojanja i pregalakog rada La Benevolencijom Njemake danas jo jedine aktivne lanice mree Prijatelji La Benevolencije

Rachel Kohn govori prva. Ona je vrlo uzbuena i veoma sretna. Njen govor je pravi mali vremeplov i ja se prisjeam mnogih dogaaja iz vremena koje ona opisuje. U svojem izlaganju kae: Na sve mogue naine sakupljali smo novac, odjeu, prehrambene namirnice, hranu za djecu i lijekove da bi ih razliitim kanalima zatim slali u Sarajevo. Novac

Pomogli smo isto tako.... nastavlja gospoa Kohn, - da vaa javna kuhinja nastavi sa spravljanjem 300 toplih obroka dnevno kako bi se ljudi mogli prehraniti u zajednici. Na kraju svog dirljivog govora, Rachel se zahvalila svima koji su ili svojim volonterskim radom ili svojim donacijama, pomogli da La Benevolencija Njemake proslavi svojih prvih dvadeset godina. Posebnu z a h v a l n o s t uputila je svojim n e u m o r n i m kolegama i p r i j a t e l j i m a : Leonore Maier, C h r i s t i n e Srje, Joan i Ditrich Klakow i Christoph-u

Koch-u.

Vjerujte mi da bi nabrajanje svih aspekata humanitarnog djelovanja u kojem je uestvovala a i danas uestvuje La Benevolencija Njemake zauzelo vie od pola prostora u naem listu. No posluite se elektronskom adresom http://benevolencijadeutschland.jimdo.com/ te otvorite slubene stranice ove sestrinske organizacije i saznajte vie.

Meutim, nisu se samo evocirale uspomene. Naprotiv, razgovaralo se o dananjem trenutku. Predsjednik La Benevolencije Jakob Finci i ja govorili smo o aktuelnim potrebama i o tome koliko puno naa pom znai naim klijentima i koliko je vano nastavimo pomogati onima kojima je naa pomo veoma potrebna. Iskoristili smo ovaj zanajni jubilej da dobrim volonterima i donatorima izrazimo nau zahvalnost za pomo koju smo tokom svih ovih godina dobijali, ali i da kaemo da, na alost, Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno drutvo La Benevolencija Sarajevo jo uvijek nije zavrilo svoju humanitarnu misiju i da jo puno starih, bolesnih, iznemoglih, samih i usamljenih ljudi oekuje nau pomo.

Za Jevrejski glasElma Softi-Kaunitz

LA BENEVOLENCIJA NJEMAKA

U Berlinu 17. I 18. Juna obiljeena dvadeseta godina uspjenog rada La Benevolencije Njemaka


Pomo poplavama ugroenim lanovima Jevrejske zajednice u BiHGraani koji ele pomoi mogu donirati konzerviranu hranu, higijenske potreptine, svijee, pelene za djecu i odrasle, kao i donacije u novcu. Donacije mogu donijeti licno u zgradu Jevrejske optine u Sarajevu, Hamdije Kreevljakovia 59.

Donacije u novcu se mogu uplatiti preko rauna i to:

Upute za plaanje iz BiH:Uplate moete izvriiti u KM na raun broj 1401020004660446 kod Sberbank BH na ime Jevrejske optine Sarajevo.

Upute za plaanje iz inostranstva:SBERBANK BH DD SARAJEVOSWIFT Code: SABRBA22FINAL BENEFICIARY ACC NO: 1401011200135346IBAN BR.: BA391401011200135346BENFICIARY NAME: JEVREJSKA OPTINA - SARAJEVO

Poplave Poplave

Dostavljena humanitarna pomo u Doboj

Jevrejsko kulturno prosvjetno i humanitarno drutvo La Benevolencija i Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine organizovala je i dostavila prvi dio humanitarne pomoi lanovima Jevrejske optine u Doboju.

Naredne akcije su u toku i bie realizovane u skladu sa iskazanim potrebama lanstva.

Apelujemo da se svi ukljuimo u humanitarnu akciju za pomo postradalim i poplavljenim graanima kako lanovima nae zajednice tako i svim onim kojima je pomo potrebna.

SPISAK DONATORA I DONIRANIH SREDSTAVA ZA POMO POPLAVLJENIM 4prijatelji La Benevolencije iz Londona 1,140 GBP

4O Zagreb 2,000 Eura4Dr. Sabrina Horovi 300 Eura4O Dubrovnik 2,000 Eura4EZ Makedonije 1,000 Eura4Muzej Holokausta Skopje 5,000 Eura

4Prilozi lanova i posjetitelja 390 KM

4Tamara Musafija 216 USA $

Konvoj humanitarne pomoi za stradale u poplavama u BiH

Ameriko-jevrejska humanitarna organizacija American Joint Distrubution Comitee (JDC), dostavie danas osam tona pomoi stradalim graanima u poplavama u BiH. Ovu poiljku su organizovali JDC- Odjel za socijalnu pomo, Jevrejska Federacija i Jevrejska opina Bukuret.

U osam tona pomoi e biti sadrane gumene rukavice i izme, maske, jedna tona odjee, dueci, jastuci, higijenske

namirnice i ostale potreptine.

Humanitarna pomo e stii direktno u Jevrejsko humanitarno drustvo La benevolenciju , odakle e biti distribuirana mjestima gdje je najpotrebnija.

Pismo zahvale iz Doboja15.5.2014.godine na grad Doboj je zadesila velika poplava.

Cijeli grad je uniten i teko steena imovina veine stanovnika je otila za samo par minuta.lanovi nae JO, Jaek Borislav, Jaek Toni i Milievi Jovan su izgubili sve. Jo nekoliko lanova imalo je velike materijalne tete u svojim radnjama.

Cijelo vrijeme dok je ovaj uas trajao i dok smo imali baterija u telefonima dobijali smo pozive od naih dragih prijatelja, lanova JO irom BiH. im se moglo doi do nas stigli su Bobo, Pavle, Duko i eljko i donijeli nam najneophodnije namirnice i sredstva za higijenu. Za par dana doao je i Danilo i donio jo. Dok smo jo uvijek bili u haosu i blatu kontaktirali su nas Elma i Tomo i rekli da se sprema kamion pomoi iz Rumunije koji bi trebao da stigne u Doboj. JDC je reagovao i u saradnji sa Jevrejskim humanitarnim drutvom LA BENEVOLENCIJA uspio da dopremi do nas velike koliine hrane, hemikalija, gardarobe. Pomo je vrlo brzo podijeljena naim lanovima, a onda smo ostatak podijelili ljudima koji su ostali bez iega, Dobojskoj bolnici, akom domu, Crvenom krstu.

elim u svoje ime i u ime svih naih lanova kao i ljudi kojima smo pomogli da uputim veliko HVALA svima vama koji ste mislili na nas, ohrabrivali nas, borili se lavovski sa papirologijom da bi pomo stigla do nas. Veliko hvala JDC i gospodinu Sabagu koji je doao da nas obie i obeao pomo.Veliko hvala JHD LA BENEVOLENCIJA to su pomogli da sve proe u najboljem redu.

Veliki pozdrav iz Doboja

Sandra Blagojevi

SPISAK LANOVA I PRIJATELJA PRIJATELJI LA BENEVOLENCIJE U LONDONU DONATORA ZA POSTRADALE OD ELMENTARNIH NEPOGODA U BIH, SRBIJI I HRVATSKOJmaj.14ALBAHARI JASMINA I MILENKO

ALTARAC IRENA

BAVI AIDA I ALMAS

BJELOGRLI MINKA

BORI DUBRAVKA

AVI SONJA I TIHO

DANON BRANKA

DANON BRANKO I KORDIC MIA

DANON CEZAR

DANON LEON

GAINOVI ELJKA I SVETISLAV

ILIC GORDANA I RANKO

JANJI TAMARA I PREDRAG

JOLI GORDANA I GORAN

JOVANOVI JELENA

JOVANOVI VJERA

KAMHI ESMA, ALBERT I BENJAMIN

KLIPA BRANKA I MOMIR

KONFORTI HENIKA

KONFORTI TANJA

LEVI VERA I ZORAN

MACANOVIC KACA

MARIJANOVI SVJETLANA

MONTILJO BORIS

POPOVI HIDA

PUVAI TILDA I DUKO

RISTIC BILJANA

RISTI OLJA I BORIA

RISTI PAULA

SMILJANI JADRANKA I MIRO

STOJNI DARIJA

SUVAJDI ANELKA I DUKO

SUVAJDIC TEA I DRAKO

UNGAR DRAGAN I VERA

UNGAR LEJLA I ALEKSANDAR

VEMI SENKA


Druenje u Osijekulanovi JO Doboj i ove godine su,

u ranim jutarnjim satima, petog aprila krenuli u Osijek na proslavu Pred - Pesaha.

I pored najavljene kie, dan je bio sunan, te nas je i vrijeme posluilo to je jo vie doprinijelo dobrom raspoloenju i jo jednom druenju za pamenje.

Oko 12 h je poelo okupljanje na putu za Baranju na jednoj benzinskoj pumpi. Stizali su autobusi i privatna vozila sa prostora Ex Jugoslavije. Slijedilo je iznenaenje.... idemo u Baranju.

lanovi JO Osijek su se i ove godine, kao i prethodnih godina, pokazali kao dobri organizatori, a u isto vrijeme i sjajni domaini, te su spremno doekali prijatelje iz Subotice, Zagreba, Sombora, Doboja, Novog Sada, Tuzle, Beograda i Zrenjanina. Bio je prisutan i hrvatski rabin Luiano Moe Prelevi. U koloni za Dragom Konom smo svi skupa krenuli i stigli u seljako gospodarstvo Orlov Put. Uz dobru muziku, eko hranu i pie, svi smo se skupa okrijepili, a oni zainteresovani su se provozali i fijakerom po imanju.

Lijepog druenja nikada dosta, od 17h druenje smo nastavili u restoranu Corner u Osijeku. Uz odlian kulturno-umjetniki program i divne rijei dobrodolice gradonaelnika grada Osijeka svi smo ostali dirnuti.

U svoje lino ime i u ime svih lanova JO Doboj, elim da iskaem zahvalnost za sav trud i gostoprimstvo g. Dragi Konu i svim lanovima JO Osijek.

Tatjana VukoviJO Doboj

akovo Stolac

HODOAE NA GROB RAV MOE DANONA

Nae tradicionalno hodoae u Stolac, na Grob naeg uitelja, Rav Moe Danona, ove kalendarske 2014. godine, desilo se u nedelju 15. juna, kada je neto skromnije brojna grupa od 25 uesnika pohodila grobite i molitvom se sjetila prie o zatvaranju i oslobaanju iz turskog zatvora grupe vienih Jevreja Sarajeva, meu koijima bijae i Moe Danon.

Podsjetili smo se i prie o naem rabinu, kakav bijae, ta je krasilo njegovu osobenost i ta ga je inilo toliko posebnim da danas Jevreji Sarajeva svake godine, u junu mjesecu hodoaste na njegov grob.

Obzirom da je knjiica Sarajevska megila, koju smo prije deset godina tampali u tirau od 1000 primjeraka ve pri kraju, ostalo je u Stocu jo dvadesetak primjeraka, odluili smo se da tampamo drugo izdanje u neto skromnijem tirau, kako bismo naredno hodoae doekali s novom knjiicom koju moemo ponuditi novim posjetiocima da saznaju sve o znaaju naeg uitelja.

KOMEMORACIJA RTVAMA LOGORA AKOVO

Ove godine, zbog razliitih razloga, izostala je naa masovna posjeta Komemorativnom skupu u akovu, koju ve tradicionalno organizuje Jevrejska opina Osijek i Koordinacija idovskih opina Hrvatske, u koju smo mi, sarajevski Jevreji redovno ili zbog injenice da tamo lee nae bake, majke, nai pretci, koji ine najvei broj stradalnika logora Loborgrad i akovo.

Naravno, osjea se ve par godina, smanjen interes sve starije jevrejske populacije nae Optine koja je desetljeima bila prisutna svake godine na Komemoraciji.Godine ine svoje, ljudi sve manje vole i mogu da putuju po nekoliko sati autobusom. Meutim, ove godine, zbog poplava i oteenja puta, gdje je prolazak autobusa prema akovu bio komplikovan i iziskivao mnogo due putovanje, te smanjenog interesovanja, odluili smo da u

akovo ide samo delegacija nae Optine i poloi, ve tradicionalno, vijenac u ime svih nas iz Bosne i Hercegovine.

Vrijedno je istai da smo naom izlobom Logor akovo, autorice Lee Maestro, koju smo postavili u Muzeju akovtine, uinili to da za

15 dana trajanja Izlobe, gotovo sve uenike osnovnih i srednjih kola u tom gradu upoznamo sa injenicama relevantnim za njihov grad i stradanje Jevreja u tom gradu u periodu II svjetskog rata i Holokausta.


Mi ene vjernice iz Sarajeva smo se okupile ispred Zemaljskog muzeja 12.06.2014 g. u jutarnjim satima, gdje smo se sastale sa enama vjernicama iz Bihaa, Tuzle, amca, Zenice i Oraja. Usput smo pokupile ene iz Konjica i Jablanice. Glavno okupljanje je bilo u itomisliu gdje su nam se pridruile ene vjernice iz Mostara, Pala, Foe, Trebinja, Ljubukog i Rogatice,

tako da nas je bilo iz cijele Bosne i Hercegovine.

Jevrejsku zajednicu BiH preedstavljale su Erna Debevec, Laura Ostoji i Zlata Nikoli iz Sarajeva i Erna Cipra i Sara Romano iz Mostara.

Poslije divne veere, Iguman Danilo nam je ispriao istoriju manastira. Govorio je o potpuno novoj izgradnji

poslije ruenja u posljednjem ratu, uz kortenje autentinih materijala, a freske su obnovljene u prvobitnom izgledu.

Poslije druenja u divnom ambijentu nastavile smo put i uvee smo smjetene u etno selu Herceg - Meugorje.

Otvaranje Kongresa, koji je finansiran od strane Amerike ambasade u Sarajevu, i poetak rada bilo je 13.06.2014.g. Uvodnu rije dala je Olivera Jovanovi, struna savjetnica MRV BiH i voditeljka Projekta, koja je govorila o dugogodinjem radu ena u MRV BiH, umreavanju i mnogim projektima pomoi.

Pozdravni govor dao je predsjednik MRV BiH i zamjenik Reisu-l-uleme, Husein ef. Smaji, koji se zahvalio donatoru Ambasadi SAD i pozdravio skup na svim jezicima pa je rekao i alom.

MRV BiH je proglasilo 2014.g. godinom porodice. Efendija je rekao da bi ove godine porodica trebala da dobije pravo mjesto u drutvu. Po njegovim rijeima odgoj djece bi trebao da bude posao porodice, a za obrazovanje da budu zaduene kole, univerziteti itd.

Ponaanje mladih u posljednjem periodu nije svojstveno niti jednoj religiji kod nas.

ena bi trebala da bude heroina u odgoju djece i povratku znaaja porodice.

PRVI KONGRES ENA VJERNICA U BOSNI I HERCEGOVINI

OD 12. DO 15. JUNA 2014.ETNO SELO HERCEG MEUGORJE

Putem video poruka obratili su se skupu: Reis-l-ulema Husein ef. Kavazovi, kardinal Vinko Pulji i gospodin Jakob Finci predsjednik Jevrejske zajednice BiH. Svi oni su pozdravili Kongres i zaeljeli nam uspjean rad. Govorili su o vanosti ene npr. muslimanke u istoriji islama i u odgoju djece i odravanju porodice. U katolikoj obitelji ena treba srcem da sauva porodicu, osnovnu stanicu drutva. ene vjernice treba da aktivno uestvuju u radu MRV BiH i bez njih ne moe funkcionisati drutvo.

Uspjean rad Konferencije poeljeli su i g. Kan Vin, predstavnik Ambasade SAD u Sarajevu, ga Sarah Bearup, direktorica World Vision za BiH, gica Gina Kim, predstavnica HWLP - World Peace Movement - Juna Koreja.

G. Goran Bubalo, direktor CRS-a, govorio je o vanosti pomirenja i o mnogim projektima za mir i pomirenje odranim sa vjerskim liderima, u nekoliko gradova.

Tokom poslijepodneva 13.06.2014.g. i prijepodneva 14.06.2014.g. bio je niz predavanja.

Predavai su bili: prof dr Zlatiborka P. Mominovi, ga Ljilja Zovko, zastupnica u Zastupnikom domu Parlamenta Federacije BiH, mr sci Belma Beli, mr sci Iskra Tabakovi, Slaana Uji, predsjednica Udruenja ena SNOP, dobitnica priznanja Vrhovne svjetske enske fondacije, prof dr Dino Abazovi.

Svi su govorili o eni vjernici i problemima sa kojima se ene susreu u aktivizmu, politici, porodici, u radu i ivotu, u poljoprivredi na selu. Govoreno je o prevenciji od predrasuda o drugima kroz vjeronauku.

Tokom Konferencije, gi Marici Viki iz Tuzle je dodijeljeno priznanje za aktivizam u MRV BiH i za irenje mree vjernica u cijeloj zemlji.

U toku poslijepodneva 14.06.2014, pruene su nam dvije mogunosti: izlet u Mostar i obilazak crkve i damije ili neto neuobiajeno, a vrlo interesantno, za ta smo se odluile, a to je odlazak frizeru. Poznati sarajevski frizer je uradio nekoliko frizura uesnicama Kongresa i

dao puno savjeta.

Zadnjeg dana Kongresa,15.06.2014, tokom prijepodneva, odrani su razgovori sa prijedlozima i zakljucima o odreenim temama. Pripremljen je Prijedlog platforme za dalji rad.

Zvijezda Konferencije svakako je bila ga Erna Cipra sa svojim prijedlozima i anegdotama, pa su u pauzama sve mlade uesnice Kongresa htjele sa njom da se slikaju.

Na kraju

moram neto rei i o etno selu Herceg-Meugorje, sa hotelskim smjetajem u kuama od kamena i drveta u divnoj prirodi. Rastinje je raznovrsno i bujno:

ruzmarin, lavanda, rue, pelagonije, a ima i mladica smokvi i palmi. Etno selo posjeduje zatvoreni amfiteatar, restorane, sportske terene, djeje igralite, prodavnice sa suvenirima i bazen. Sve to povezuje potok i jezerce.

Laura Ostoji


Veoma esto, u dananje vrijeme rijetkih sadrajnih sjednica skuptina razliitih nivoa vlasti, a prethodnih dvadesetak godina stalno, kada politiari u svojim javnim istupima, parlamentarnoj diskusiji ili glasaju ili ne glasaju za odreena rjeenja izraavaju stavove svoje politike ili nacionalne opcije, postavljam sebi odgovarajue pitanje, rekao bih dilemu, za koje uprkos pokuaju da razumijem, nisam naao zadovoljavajui odgovor.

Naime, da pojednostavim, gledajui nastup velike veine politiara, prvo to mogu zapaziti iz izlaganja, nezavisno od teme o kojoj je rije, da nakon nekoliko

reenica sa velikom izvjesnou mogu i znam prepoznati iz kojeg nacionalnog tima dolaze, vrlo izvjesno i iz koje politike opcije tog naroda dolaze. Prijedlozi koje izlau, gotovo uvijek nailaze na odbijanje kolega iz drugog ili drugih nacionalnih stranaka, kojima predlaga pripada.

Meutim to je samo uzgredna konstatacija na kojoj ne gradim moju dilemu, dilemu o tome kako politiar moe biti u isto vrijeme vojnik svoga naroda, zatim vojnik svoje politike stranke, zalagati se za istinu i vjerozakon, odnosno uenje svoje crkve ili vjerske zajednice

kojoj kae da pripada, a da ne govorim i o tome kako pri tome izgraditi i dosljedno zastupati vlastiti stav prema odreenom problemu.

Vlastiti stav, to bi trebao biti najvaniji odnos ovjeka prema bilo kojoj pojavi, sluaju, prijedlogu odgovarajueg rjeenja, a koji moe, to nije rijedak sluaj, da se razlikuje od politikog diktata i obaveze prethodno iznesenih subjekata, naroda, stranke, religijske pripadnosti, za mene je najvanija dilema savremenog politiara. Naalost, mislim da politiari iz nae zemlje, bar velika veina njih, nema izgraen vlastiti stav, ve da su poslunici i slijepo slijede politiku stranke, ali i naroda iz kojeg dolaze. Najee zanemaruju uenje vlastitog vjerozakona, koji slijede i praktikuju jedino u bogomolji, petkom, subotom ili nedjeljom, zavisno od toga kada je najvaniji molitveni dogaaj u njihovoj bogomolji. Naalost, moemo ih vidjeti u prvim redovima u bogomolji najee samo onda kada su, uz praznike, u bogomolji prisutne i kamere.

Svjedoci smo injenice da je odreeni broj politiara koji su imali hrabrosti da iskorae van ovog miljea i pravila ponaanja dobrog lana stranke ili dobrog predstavnika, ali i kako to vole rei zatitnika interesa vlastitog naroda, kada bezrezervnoj poslunosti suprostave stav i uenje vjerozakona kojem pripadaju ili lini stav, doive sudbinu izdajnika interesa vlastitog naroda i stranakog disidenta, kojem nakon toga nema mjesta u

Dilema Zanimljivost

KAKO BITI OVJEK, VJERNIK I POLITIAR U ISTO VRIJEME

NAUNICI DOIVJELI OK: PRONAEN DOKAZ DA BOG POSTOJI!

Dok su istraivali zapise iz sekvenci DNK u ljudskom genomu poznatom kao dank DNK (zbog nedostatka poznate uloge), naunici Instituta za tehnologiju Vajominga (WIT) doli su do spoznaje koja je nauni i ostali svijet ostavila bez rijei: lingvistiki strunjaci identifikovali su informaciju u formi staroaramejskog Na prvo svitanje zore, Bog stvori zemlju i nebo.

Naunici kau da su u nizovima DNK vidjeli rupe koje malo podsjeaju na kodiranje za bioloku funkciju i nose slinost s uzorcima ljudskog jezika. Zato su angaovali profesore sa Univerziteta Bob Douns, poznate po izuzetno strogim kriterijuma. Dali su im dekodirane segmente DNA da ih prevedu, pie Dnevno.hr.

Pronaen je kodni jezik koji koristi nizove od dvadeset osam nezavisnih vrijednosti, naen u rasponu uestalosti poznatih pisama. Nizovi nezavisno povezanih vrijednosti odraz su strukture sastava rijei u ljudskim jezicima.

Jezina i filololoka ekipa na Bobu Donsu zapoela je opseno uporeivanje pisma pronaena u dank DNK s katalogom svakog ljudskog jezika ije je postojanje zabiljeeno. eljeli su da nau sline viejezine teme kako bi mogli da ponu da oblikuju prevode poruka koje lee skrivene u DNK.

Profesori su bili potreseni kada su otkrili da zaista postoji jedan jezik pomou kojeg se direktno moe prevesti sekvencijalna DNK - Aramejski.

Jezik u dank DNK, koji su naunici godinama odbacivali kao beskoristan, potpuno je identian sa antikim aramejskim. A kad su poeli da prevode, lingvisti su otkrili da su dijelovi poruke gotovo prepisani iz Biblije. Ubrzo su locirali citate.

Na ljudskom genu PYGB postoji jeziki slijed koji se prevodi kao Na prvom poinku dana, Bog, stvori nebo i zemlju. Ovo je u zapanjujuoj slinosti s prvim stihom Knjige Postanja: U poetku Bog stvori nebo i zemlju.

Gen Bmp3 ima retrotransposon slijed koji se prevodi u 19. stihu este glave Prve poslanice Korinanima apostola Pavla: Zar ne znate da je vae tijelo crkva Duha Svetoga, koji je u vama, koga ste primili od Boga? Niste sami.

To se ponavlja iznova i iznova tokom cijelog niza ljudskog DNK: ugraen ekvivalentni genetski kod drevnog Aramejca koji izgleda kao da se prevodi kao Boja rije svom narodu.

Metju Bulder, glavni lingvista za projekat i profesor primjenjene nauke stvaranja na Unverzitetu Bob Dons izjavio je:

to se tie dokaza on je tu. Ovo je, po mom miljenju, neporecivo. Sama rije Boja, elegantno utkana u naa tijela i due, jasna je kao dan. A ljepota ovoga da je Bog utkao rijei istine u naa bia pokazuje svoju ljubav i udesa.

Nauinici na Institutu za tehnologiju iz Vajominga sad ekaju replikaciju svojih istraivanja i vaenje sekvenciranja dank DNK, kao i da nezavisni izvori verifikuju prijevod na aramejski. Tada e zapoeti proces potpune revizije dosadanjeg istraivanja i objavie sva istraivanja i otkria do danas.

dotinoj politikoj stranci.

Ostaje dilema, a mogao bih rei i moja konstatacija da su ove suprotnosti, u dananjim politikim odnosima u naoj dravi toliko nespojive i nepomirljive da ovjek, ako eli biti homo sapiens u punom smislu te rijei, treba da se okane politike. elio bih da se varam, da nisam u pravu. Potvrdu mojoj elji da se ipak varam daju asni pojedinci, politiari, ali naalost disidenti, kojima se na njihovom hrabrom, linom, ljudskom inu i stavu koji ih je kotao izopenja ili trenutnog medijskog stuba srama, iskreno zahvaljujem. Njihova ljudskost, njihova odlunost i lini poteni stav, garancija su da se moe doi do vjerovanja da homo sapiens postoji, da ovjek moe i mora misliti svojom glavom, a ne diktatom odgovarajue politike ili nacionalne, a to ne rei, esto i nacionalistike opcije. Moda je rjeenje u sazrijevanju pojma, ali i aktivnom praktikovanja stvarne demokratije u glavama naih ljudi, politiara posebno, a to je, naalost, proces koji traje decenijama, nekada i due. U naoj zemlji, u periodu tranzicije u kojem se nalazimo ve vie od dvadeset godina, demokratija je tek u povoju, valja nama dugo, dugo uiti. Proces razvoja demokratije je dug za jedan ljudski vijek, ali ne i za izgradnju demokratskih naela pojedinca, ali i odnosa u jednoj dravi koja tei biti demokratska.

Boris Koemjakin

Pokuat u u nekoliko misli da naglasim ono ta se meni ini izuzetno vanim u postkonfliktnoj BiH, posebno o ulozi koju bi, prema mom miljenju, trebali da imaju crkve, vjerske zajednice i vjerski slubenici svih nivoa, od vjerskih lidera do vjerskih slubenika koji rade u vjerskim obrazovnim institucijama ili obavljaju pastoralnu aktivnost meu vjernicima, koju lino smatram i najvanijom.

U javnom istupu meu vjernicima, u propovjedima, slubama, hudbama ili drugim oblicima obraanja vjernicima u crkvama, damijama, sinagogama i drugim bogomoljama, zadatak vjerskih

slubenika je da jezikom kojim govore nikada ne povrijede ljude koji pripadaju

drugim vjerozakonima, jer nikada ne smijemo zaboraviti da smo svi mi djeca jednog i jedinog Boga, samo mu se molimo i slavimo ga na razliite naine. Nezaobilazna tema svih skupova, pa tako i skupova u naim bogomoljama, su i

dani koji su bili strani dani prethodnog rata, stradanja kojima smo bili izloeni, patnje i gubitci naih najbliih, unitenje nae imovine, protjerivanja s vlastitih ognjita i sve ono runo to svaki rat, pa i ovaj, uslovno reeno na donosi. Kako govoriti o svemu ovome, a ne etiketirati vinovnike, ne proizvesti kod naih vjernika kolektivnu mrnju prema onima koji to zlo uinie?

Nije jednostavno, nije u potpunosti ni mogue, ali mislim da i u tome treba imati dovoljno mudrosti, treba posluati uenje vlastitog vjerozakona, posluati i sjetiti se Boijih zapovijesti i mislim da moemo uspjeti, moramo uspjeti. Svaki zloin, pojedinaan ili masovan, a naalost bilo ih je toliko da ih je teko nabrajati, zasluuje osudu. Svaki zloinac, a naalost bilo ih je mnogo, ima svoje ime i prezime. Zadatak

vjerskih slubenika svih crkava i vjerskih zajednica je da govore o krivici, ali da istu individualiziraju na poinioce, a ne da je retorikom kolektivne odgovornosti i krivice pretvore u izvor novog zla, izvor potrebe za revanizmom i osvetom. Odgovornost vjerskih slubenika u tom pravcu, u ovom vremenu, vrlo je teka, jer i oni su samo ljudi, mnogi od njih su izgubili svoje najmilije, mnogi ostali bez domova, bez bogomolja, protjerani, nerijetko i sami bili izloeni razliitim oblicima torture. Meutim, ne smijemo zaboraviti da su vjerski slubenici ljudi svoje crkve, ljudi svoje vjerske zajednice i da imaju obavezu da ire ljubav meu ljudima, da prataju i ue i podstiu vjernike da prataju, da lijee due onih koji pate ili su patili, da ih nadahnjuju vjerom u Boga i dobrotu ovjeka.

Boris Koemjakin

ULOGA VJERSKIH SLUBENIKA U POSTKONFLIKTNOJ BIH


Napisala i priredila: Renata Debeljak

Ambijent ipak priziva duh nekih davnih vremena. Prolazei uskim ulicama Via Dolorose do nas dopiru mirisi n a j r a z n o v r s n i j i h orijentalnih zaina i slastica koje moete vrlo jeftino kupiti. Kao i nakit, ali se treba obavezno cjenkati, no kako urimo dalje za to nam ne ostaje puno vremena.

Stiemo i do Zida plaa, najsvetijeg mjesta za idove, koji je ostatak tek zapadnog zida nekadanjeg i m p o z a n t n o g jeruzalemskog Hrama kojega su Rimljani sruili 70. godine n.e. idovi ga zato i nazivaju Zapadnim zidom. No, prije nego to se uope i pribliimo Zidu plaa, moramo proi kroz sigurnosnu kontrolu, koja je u Izraelu svugdje uobiajena, ne samo pri ulasku na sveta i znaajna mjesta ve i kada ulazite u shopping centre i restorane.

Ispred Zida kod kojega je dio za mukarce odijeljen od onoga za ene,

vidimo brojne idovske obitelji koje proslavljaju Bar Micva, ceremoniju punoljetnosti za 13-godinje idovske djeake. Puno je i ortodoksnih idova, rabina, ali i turista sa svih strana svijeta.

Jedni meditiraju, drugi itaju, trei mole, a ostali samo sjede ispred Zida.Kako posjet Zidu plaa svatko iskoristi i da u kamene pukotine umetne papiri sa svojim eljama, stavljamo ih

i mi. No, to nije ba tako jednostavno, jer meu pukotinama je na tisue malih papiria i prava je srea ako uspijete umetnuti svoj papiri.

Poslije Zida plaa odlazimo u Baziliku Svetog Groba, jedno od najsvetijih mjesta za krane. Crkva je spomen na mjesto gdje je bila Golgota, odnosno kri na kojemu je Isus raspet, ali i grob u koji je bio poloen prije Uskrsnua. Na ulazu u Baziliku vidimo i kamen na kojemu je bilo poloeno mrtvo Isusovo tijelo, a pred kojim klee i ljube ga brojni hodoasnici. Dojmljiv je osjeaj vidjeti sva ta mjesta, no zbog prevelikih guvi ne ostaje puno vremena da ih se doivi na pravi nain i da se posloe svi dojmovi.

O Bazilici, ija unutranjost ima ugoaj grkoistonjake pravoslavne crkve, danas skrbe pripadnici ak est razliitih vjerskih zajednica: katolici, grkoistoni pravoslavci, armenci, kopti, sirojakobiti i abesinci i svatko od njih smije u Bazilici samo u odreene sate imati svoje mise.

Sutradan posjeujemo Betlehem koji je udaljen od Jeruzalema svega 10 km i nalazi se pod Palestinskom samoupravom. Prizor na samoj granici zaista je okantan, jer tu je izgraen visoki betonski zid koji dijeli Izrael od palestinskih podruja. Izgradili su ga Izraelci, a sam pogled na njega je jeziv, tim vie to su za nas Europljane nakon pada Berlinskog zida, takvi zidovi nezamislivi. idovi ne smiju ulaziti u palestinska naselja, dok Palestinci imaju pristup u oba koridora, ali se u Jeruzalemu smiju zadrati najvie 18 sati. Stoga je nau grupu od desetak Dubrovana, u Betlehemu doekao tamonji turistiki vodi, jer naa

Putopis Putopis

Moje putovanje u Izrael / 2 dio

vodika Izraelka Varda kao idovka nije smjela ui u Betlehem.

Ve je na samom ulasku u grad vidljiva drastina razlika u standardu u odnosu na Jeruzalem, no na vodi imao je potrebu u vie navrata ponoviti kako oni u Betlehemu jako dobro ive. Iako u Betlehemu veinom ive muslimani, ovdje je i dosta krana, ak 40 posto, pa se u gradu, koji ima oko 32.000 stanovnika nalaze ak 22 crkve dok damija ima 11.

Odmah smo se uputili prema Bazilici Isusovog roenja! Ulice su puste, no oko Bazilike ve ima vie ljudi, a tu su i nezaobilazni ulini prodavai i brojni taksisti koji vrebaju naivne turiste. U Baziliku se ulazi kroz uski prolaz saginjui se. Naime, u srednjem vijeku muslimani su u crkvu esto ulazili na konjima da ju obeaste, pa su krani zazidali sva vrata i ostavili mali ulaz kroz koji nisu mogli proi konji. Kontrola nad Bazilikom dana je grkim pravoslavcima, dok se o pilji ispod Bazilike u kojoj se prema predaji rodio Isus, zajedno skrbe grki pravoslavci, katolici i armenski pravoslavci.

Unato tako velikoj svetosti tog mjesta, u Bazilici je u 18.st. ak dolo do krvoprolia, jer se franjevci i pravoslavni sveenici nisu, naalost, mogli dogovoriti kome to pripada. Stoga jo od tada jedan policajac i danas u Bazilici odrava red i mir! Nakon 40-ak minuta ekanja u redu, sputamo se skalinima u pilju Isusovog roenja. Poseban je to doivljaj za svakoga i ini se da je na tom mjestu svaka rije suvina! U tiini posjetitelji dodiruju mjesto na kojemu je roen Isus. To mjesto uvaju armenski sveenici dok prostor gdje su stajale Isusove jaslice, tek dva metra nasuprot, uvaju franjevci.

Odmah do bazilike nalazi se franjevaka crkva sv. Katarine u kojoj se svakog Boia slui polnoka koja se putem izravnog tv prijenosa prati diljem svijeta. Na brzinu razgledamo i pilju sv. Jeronima, koja se nalazi ispod crkve, a gdje je taj svetac 30 godina prevodio hebrejske zapise Biblije na latinski.

Kako smo jo u Jeruzalemu dobili upute da ne kupujemo previe suvenira u izraelskim podrujima budui da su puno skuplji od onih u arapskim, svi smo se poveselili kako emo suvenire pokupovati u Betlehemu. No, iako je oko bazilike bilo dosta prodavaonica suvenira, na vodi Palestinac, odveo nas je u jednu suvenirnicu podalje od centra uvjeravajui nas kako je tamo sve puno jeftinije.

No, u prevari za koju je bilo oito da ima deal sa vlasnicima suvenirnice, nije uspio, jer smo

se odmah na ulasku uvjerili da je sve puno skuplje nego u Jeruzalemu, pa od nas nisu imali velike koristi. Zanimljivo je spomenuti kako se u Betlehemu nalaze i brojne radionice za izradu religijskih suvenira od maslinovog drveta, pa smo jednu i posjetili na putu do bazilike. Iz Betlehema odlazimo na nae daljnje putovanje po Izraelu, prema Mrtvome moru, no ova dva grada ostavila su ipak najsnanije dojmove i elju da ih jednom ponovo posjetimo.


Baarijske veeri Pravednici

Ispred Muzeja Jevreja Bosne i Hercegovine, u Velikoj avliji, odrava se ove godine (po osmi put) tradicionalna manifestacija No sefardske kuhinje, program koji se svake godine deava u okviru Festivala Baarijske noi.

Svaki praznik ima svoja jela; svako jelo ima svoju poruku, pouku i vezu sa vjerom i istorijom. To ih ne ini neukusnim, naprotiv, ak i maces (macot), beskvasni hljeb za Pesah (praznik Izlaska), je veoma ukusan. U okvirima strogih pravila o istoj (koer, kaer) ishrani, jevrejske su domaice pronale nevjerovatno bogate i matovite kombinacije. Jevrejska kuhinja na svim kontinentima zasniva se na nekim osnovnim vjerskim premisama i prati svaki vjerski praznik sistematski.

Svaki praznik nosi u sebi niz simbola koji su se vremenom pretakali u jevrejsku kuhinju, te je tako ona postala sastavni dio svih jevrejskih domova i sadraj svakodnevnog ivota. Moda snanije nego neka druga kuhinja, spojena sa realnou, iskristalizirala se sefardska kuhinja bosanskih Jevreja. U svakom dalekoj mjestu, daleko od rodne panije, kuhana su inventivna i divna jela iji ukus dolazi vie od bilja i zaina

nego od masti. Neki od osnovnih sastojaka su bili: svjee voe, zaini, masline, orasi, paradaiz, komoraa, jaja. Sefardi u Bosni i Hercegovini voljeli su hranu koja je odavala orijentalni uticaj kao to su burekitas i pastel, ali i halva koja je ista naa bosanska samo se malo drugaije priprema, ali isto mirie. Sefardi su zadrali i puno jela koja su donijeli iz panije, kao to je patipanja (pan de Espanja), masapan (marcipan) sve do dananjih dana.

Bosanski Sefardi su sauvali svoj jevrejsko-panski jezik i mijeali ga sa bosanskim, turskim i hebrejskim i tako napravili svoj vlastitit jezik. Na isti nain mijeali su svoju kuhinju sa bosanskom, pa se za neka jela ba i ne zna ko je od koga preuzeo. S obzirom da svako jelo ima svoj jevrejsko-panski, odnosno ladino naziv, teko je razdvajati ladino od sefardske kuhinje.

Ovogodinja Manifestacija No sefardske kuhinje zato nosi simbolian naziv Ladino u vazduhu, sefardska jela na stolu. I ove godine, govorei o tradicionalnoj sefardskoj kuhinji, podsjetiemo na sefardski jezik ladino i na predivne panske romanse koje i danas pjevaju Sefardi u Sarajevu, i ne samo Sefardi. One su postale dio bosanske tradicije na kojima je rasla i bosanska sevdalinka sa pjesmama: Kad ja pooh na Bentbau; Keri moja Omeru da li da te dam; Bolujem ja, boluje ti...

Kao i svake godine, tradicionalno, publici e biti predstavljena sefardska kuhinja, dijelit e se sefardska jela i afia sa receptima po kojima su napravljena jela.

Eli Tauber

put Nemanjine ulice gdje je on stanovao, jer je ve bio donesen zakon da onaj koji skriva Jevreje ide na prijeki sud koji je imao samo dvije presude, smrt ili osloboenje. I stvarno, on je primio samo mene i to samo za jednu no.

Tata, kad je mene ostavio, otiao je kod svog kolskog druga Asim-bega Dugalia koji je bio i povjerenik jevrejske banke Melaha koja je bila u emalui do, tada nedovrenog, vakufskog nebodera.

U prostorijama te banke se kasnije otvorila prodavnica Iskra. U toj zgradi je Dugali uzeo sebi garsonijeru pored svoga stana, a inae je cijela zgrada pripala gestapou. U istoj ulici je u Maestrovoj kui bila Ustaka nadzorna sluba sa zloglasnim zatvorom. Asim-beg je moga tatu smjestio u svoju garsonijeru i rekao mu je da ga tamo sigurno niko nee traiti.

Kako je moj smjetaj bio samo za jednu no, tata se je ujutro razletio i ja sam se ve toga dana naao na onom odjeljenju dravne bolnice gdje sam ostao do idue jeseni. Kako je moj otac naao Dr. Sefia koji je tek doao iz Banja Luke i postao ef onog odjeljenja - meni ni danas nije jasno.

Mamu i sestre su odveli u Hram na Bjelavama, tamo nisu bili bog zna kako uvani, mnoga djeca su pobjegla ako su imala gdje, moje sestre su bile male i nisu se htjele odvajati od mame. Poslije nekog vremena njih su prebacili u njemaki vojni logor, to je onaj

kompleks kasarni od Marin dvora do Pofalia, koje su tada zauzimali Nijemci. Poto je eljeznika pruga ulazila u logor (to je bila ona stara uskotrana) bilo je jasno da se priprema transport. Moj otac se opet razletio i nekako doao do dr. Kundurovia koji je skoro doao iz Viegrada za policijskog ljekara i bio prema tome

odgovoran za policijske zatoenike u koje su spadali i Jevreji koje je policija pokupila.

Ja detalje ne znam, ali znam da je dr. Kundurovi otiao njemakom komandantu logora i rekao da se meu zatoenicima pojavio pjegavac i da mora odstraniti oboljele da se ne bi bolest proirila to je opasnost i za njemake vojnike. On je to dozvolio i dr. Kundurovi se jednog dana pojavio sa maricom i poveo moju mamu i jo neke ene na Bakarevac (brdo iznad sadanje nove eljeznike stanice gdje tada nije bilo praktino nita) i kad su doli tamo rekao im je da sada idu gdje znaju, on je svoje zavrio. Oni su se razili kod poznanika i rodbine, moja mama je sa djecom krenula prema Koevskom potoku koji tada nije bio pokriven. Na potok je izlazilo dvorite kue Vejsil-bega olakovia tako da je mama prela drveni most koji je bio ba ispod stepenica koje su silazile sa Crnog vrha i uz obalu potoka sa stranje strane ula u njihovo dvorite. Vejsil-beg i njegova ena su ih primili i oni su ostali tamo neko vrijeme.

Asim-beg je uspio dobiti na stan i tata se tamo uselio i mama je dola

tamo sa mlaom kerkom, starija je ostala kod Vejsil-bega oko pola godine. Mi smo stanovali u Despia ulici u jednoj kui koja je imala dva stana. Iznad nas je stanovao Franjo Ostoji. Kapija se zakljuavala, a zvono smo tako podesili da kada je neko pritisnuo nae zvono, zvonilo je i kod Ostojia. Mi bi bjeali na tavan, a ga Ostoji bi se kao sluajno pojavila na prozoru i ako je bio neko nepoznat, rekla bi da su nas odveli davno i da je u stanu neki ovjek koji rijetko dolazi. Ja sam od porodice posljednji doao u stan i taj sistem je djelovao.

U policiji je radio izmar Altarac koji je vaio za najboljeg majstora izmara u Sarajevu i on je njima radio izme, a oni ga nisu dirali i on je od svojih muterija-policajaca doznavao ako se sprema kakvo odvoenje i to nam je dojavljivao, tako da smo mi relativno bili sigurni do dolaska Luburia, tada smo se sklonili na Darivu gdje sarajevska policija u to doba nije zalazila.

Napisala i priredila: Eli Tauber

Odvani, plemeniti ljudi jakih moralnih naela bili su spremni izloiti se opasnosti pruanjem pomoi Jevrejima u doba nacistikih progona. Bilo je to veoma opasno, jer zakoni su odreivali osobito otre kazne za to. No, ipak, mnogi su izlagali svoj ivot opasnosti pomaui progonjenim Jevrejima.

Nemogue je otkriti sve sluajeve pruanja odluujue pomoi progonjenima, no uprkos svim tekoama, svakodnevno se otkrivaju sluajevi spaavanja i proglaavaju novi Pravednici.

Pred vama je jo jedna od neisprianih pria u kojoj svaki akter ovog dogaaja, svaki ovjek koji je pomogao porodici Musafija iz Sarajeva, zasluuje medalju Pravednika.

Pria dr. Alberta Musafije

Jednog sunanog nedjeljnog popodneva, u novembru 1941, trebali smo da izaemo u porodinu etnju. Kako je mami trebalo vie vremena da se spremi, tata i ja smo izili ranije, a mama sa sestrama e nam se prikljuiti u parku. Nas dvojica smo etali i etali, a mame i sestara nikako nije bilo. Kad se ve poelo mraiti mi smo krenuli kui. Kod kue, ili bolje reeno pred kuom, ekalo nas je iznenaenje. Na ulaznim vratima je bio zalijepljen peat upskog redarstva, stan je bio zapeaen, mama i sestre su bile odvedene.

Kako se bliila no, trebalo je da se negdje smjestimo. Tati je pao na pamet izvjesni Martinevi koji je bio mainovoa na uskotranoj pruzi i vozio lokomotivu od Sarajeva do Zavidovia i natrag. Tada se u Zavidoviu mijenjala lokomotiva na pruzi Brod-Sarajevo. On bi nama ponekad donio mesa i suhomesnatih proizvoda od tatinog brata koji je bio mesar u Zavidoviu. Mi smo sa prilinim strahom krenuli

EpilogOvo je samo dio prie koju mi

je Albi ispriao. Odluio sam da je prvo predstavim, ba ovdje, u Jevrejskom glasu, ba vama, koji u svojim sjeanjima nosite sline neispriane prie. Ja sam zahvalan mojoj majci Esteri koja je svoju priu ispriala i omoguila da Zora Krajina dobije zasluenu Medalju Pravednika.

ekamo jo podatke o porodici Vejsil-bega olakovia i aljemo u Jad Vaem ovu priu koja potvruje da je u Bosni veliki broj onih koji su spaavali Jevreje u Drugom svjetskom ratu. Veliki je broj onih koji nikada nee dobiti ovo visoko priznanje, onih koji su spasili sto-tine ivota rizikujui vlastiti ivot. Spaavali su komije, kao to ree Zeineba Hardaga, prva ena mus-limanka na svijetu koja je dobila Medalju Pravednika.

Novi pravedniciNO SEFARDSKE KUHINJE 2014.Ladino u vazduhu, sefardska hrana na stolu


Izraelski program za malde Ciletov recept

SALATA MEDEN AGAN (gr. nieg previe)

Nastala u restoranu Lucifer a krivci i sudionici u njenom nastajanju su Dudo Latinger, David Kamhi i Rozita Ile redovni gosti i degustatori proizvoda pred rat popularnog restorana.

Sastojci:

1. kupus(svjei) ili zelena salata2. 150 grama sira dimsi ili utog sira masnoe oko 40 %

3. 50 grama dimljenog lososa ili pastrmke (moe i manje)

4. 200 grama travnikog sira5. 2 jaja inhaminados(moe i obina tvrdo kuhana)

6. 1-2 kisela krastavca7. lutenica po elji (moe i ljuti ajvar umjesto lutenice)

8. majoneza oko 200 grama (moe i manje)

Kupus izrendati (ako je zelena salata iskidati je na komadie).Dimljeni sir, krastavice i losos isjeckati na kockice i posuti po kupusu formirajui kupu. Jaja izrezati na nite i poredati po kupi. Po kupi posuti izrendani travniki sir.Majonezu pomjeati sa lutenicom, malo razrijediti sa vodom iz tegle ljutih feferona i preliti preko kupe. Ukrasiti sa maslinama i feferonom.

MEDEN AGAN bi u stvari sa grkog trebalo prevesti: Nieg

previe osim kalorijaOpaska redakcije

U povijesnoj jezgri Sarajeva (Kovai ikma br.1) smjetena je udobno i moderno opremljena kua sa lijepim dvoritem koja prua apsolutni mir sa prelijepim pogledom na Baariju. Tramvajska stanica udaljena je samo jedan minut.

U neposrednoj blizini apartmana GAON nalaze se mnoge kulturno-povijesne znamenitosti (Vijenica, Begova damija, Stara pravoslavna crkva, Moria han, Kurumli medresa, Kal vijeu (Stara sinagoga) u kojoj je smjeten Jevrejski muzej, galerija Novi hram, te mnoge druge.

Apartman se sastoji od spavae sobe sa branim krevetom, kupatila sa mainom za ve, dnevnog boravka, trpezarije, kuhinje opremljene sa posuem i potrebnim elektrinim ureajima.

Noenje (2 + 2 osobe) je 20 Eura po osobi. Ovu lijepu kuu mogue je iznajmiti i na dulji period. Cijena prema dogovoru.

Telefon: 00 387 066992670

APARTMAN GAON - BAARIJAWho we areMasa Israel Journey

offers young adults between the ages of 18 and 30 immersive, life-changing gap year, study abroad, post-college and volunteer experiences in Israel, connecting them to programs that meet their interests, offering scholarships, providing

expertise, and supporting them throughout the entire process.

Masa Israel is a joint project of the Government of Israel and the Jewish Agency for Israel that is made possible by the generous contributions of the Jewish Federations of North America and Keren Hayesod -UIA.

What we doMasa Israel was

established in 2004 with the vision that all Jewish young adults would have the opportunity to spend a semester to a year in Israel. We believe that long-term experiences in Israel can effectively shape and inspire the next generation of Jewish leaders and strengthen their connection to the Jewish people and to Israel.

Through our work, we have grown the number of individuals participating in such programs from a few thousand each year to over 10,000 participants annually.

How we do itMasa Israel is governed by a

16-member steering committee, with representatives from both the Government of Israel and the Jewish Agency for Israel. Masa

Israel staff and representatives work in p a r t n e r s h i p with program o p e r a t o r s , c o m m u n i t y organizat ions, participants and alumni to help make it easy for thousands of young adults to have immersive Israel

experiences.

Approximately 80% of Masa Israels budget goes toward providing universal grants and needs-based scholarships to participants of affiliated programs to help alleviate the tuition burden. The rest of our budget is used for marketing, recruitment, program development and overhead around the world.

See more at: http://www.masaisrael.org/meet_masa_israel/about#sthash.4XcTn6ax.dpuf

Masa kolarine za uenje u Izraelu

Evo jo jednog zanimljivog programa za mlade, Masa kolarine za uenje u Izraelu. Prenesite mladim lanovima naih optina.

Masa kolarine, odreen fond novca koju daje drava Izrael i Sohnut, za Jevreje (koji imaju bar jednog ili babu ili dedu Jevreja) od 18-31god. da uestvuju u Programu

5-10 mjeseci u Izraelu. Suma koja se dobije je 5000 dolara za 5 mjeseci i 10000 dolara za 10 mjeseci, i zavisi od odabranog programa.

Programi su univerzitetski, BA, MA, kursevi od godinu dana, Mechina (priprema za izraelske univerzitete). Volontira se na razliite naine, u kibucima, stairanje...

Generalno sve to vas zanima vezano za programe i sama prijava, moete pogledati na sajtu www.masaisrael.org.

The Masa Israel Experience


Pripremila: Gordana Girt

U posljednjem periodu smo kupili tri knjige za biblioteku:

Viking: brat po zakletvi, Tim Severin

London, 1019. godine: prolo je nekoliko mjeseci otkad je Torgils pobjegao iz ralja Irske crkve, ali samo zato da bi se ponovo obreo u zamrenim okolnostima, ovoga puta u udljivoj ljubavnoj vezi sa Elfgifu, enom Knuta Velikog, vladara Engleske, jednog od najmonijih ljudi vikinkog svijeta. Strasna veza izmeu dvoje razliitih ljubavnika poinje da se razvija, to izaziva neoekivane posljedice.

Prisiljen da bjei iz kraljevstva, Torgils se udruuje sa Gretirom, prestupnikom i izopenikom kojeg se svi plae zbog njegove promjenljive udi i nasilnog ponaanja. Njih dvojica postaju saputnici i braa po zakletvi koja ih vezuje i poslije smrti.

Putujui iz ledenih predjela naroda koji se kree na skijama i trguje krznima, pa velikom rijekom to vodi do Miklagarda, kraljice gradova, Torgils mora da upotrijebi svu svoju domiljatost kako bi preivio meu krivotvoriteljima to kuju lani novac, dareljivim lovcima, trgovcima robljem... Da bi konano, u Konstantinopolju, prisustvovao krajnjoj osveti. itajui ovaj roman putujemo drevnim svijetom prepunim sjajno izgraenih likova koji nezasito ude za bogatstvom i slavom.

Ulica svile, Rein DeforPo povratku iz Argentine, Lea Delmas

saznaje da je trudna i na Montijaku se ona i Fransoa Tavernije vjenavaju. Dan poslije vjenanja, na zahtjev francuskog predsjednika Vensana Oriola, Fransoa odlazi na misiju u Indokinu radi obnove dijaloga s vijetnamskim predsjednikom Ho i Minom. Poslije poroaja, Lea se na ulici susree s nacistima, koji je prepoznaju i ele da je ubiju, stoga i ona odlazi u Indokinu, s namjerom da pronae mua. Poslije mnogo munih dogaaja i neprilika, Fransoa uspjeva da se susretne s Ho i Minom. Ali za mirovne pregovore je ve kasno.

Poto se iskrcala u Sajgonu, Lea se zapuuje na sjever, jer su joj kazali da je Fransoa tamo. Poslije plovidbe zalivom Ha Long u drutvu jednog mladog mjeanca, Tavernijeovog druga iz djetinjstva, Lea stie u Hanoj. Tu je prima mladieva porodica, a njegova sestra Lijen tajno je zaljubljena

u Leinog mua. Tavernijeu Francuzi nisu ukazali povjerenje, a vijetminovci ga hapse, ali on ipak uspjeva da pobjegne. Kada je saznala za njegovo bjekstvo, Lea mu kree u susret.

Posljednje uporite, Rein Defor

Da li e junaci romana Ulica svile, Lea i Fransoa tavernije uspjeti da sauvaju svoju sreu usred nemira u Indokini?

Godine 1950, rat u Indokini se pretvorio u katastrofu. Kakav e biti ishod njihove tajne misije kod vijetminovaca? Da li e na putu od Sajgona, grada uivanja i intriga, do bunog Hongkonga, lijepi melez Kijen konano zavesti privlanu Evropljanku?

Neredi i uzburkane strasti vode nasilju i borbama. Da li e Lea i Fransoa najzad izai iz pakla usred vijetnamskih pirinanih polja kod posljednjeg uporita Dijen Bijen Fua?

U julu 1954. godine, enevskim sporazumom je okonan vijetnamski pokolj. Ratni zarobljenici su osloboeni. Lea posmatra taj fantomski defile steui djetence u naruju.

Ljilja Atijas nam je poklonila knjige: Rat i sjeanja, Herman Vouk i Zlatne golubice sa srebrnim takama, Josef Faur

Zahvaljujemo se na knjigama.

Gordana Girt je poklonila biblioteci knjigu:

Ministarstvo posebnih sluajeva, Natan Englander

Od nezaboravne uvodne scene u tami zaboravljenog groblja u Buenos Airesu, Englanderov roman nas opinjava. U srcu argentinskog Prljavog rata, Kaddish Poznan se prepucava sa sinom koji ga ne eli prihvatiti, bori se za enu koja ga uvijek spaava i provodi noi titei ugled zajednice koja porie njegovo postojanje.

Stravina misterija nestale djece porodicu Poznan baca na koljena, zadnje pribjeite im je Ministarstvo posebnih sluajeva, uasno i nezamislivo komplikovano, ijim hodnicima lutaju od vrata do vrata. Kroz unitenje jedne porodice, Natan Englander briljantno opisuje tugu nacije.

Od idovske opine Zagreb smo na poklon dobili dvije knjige: idovke u Dubrovakoj Republici, Vesna Miovi i idovi Dubrovnika, Vesna Miovi

Hvala veliko na poklonu.

Kulturni kutak Dobrovoljni prilozi

Novi naslovi u biblioteci

Napustio nas je jo jedan iskren i drag prijatelj, ovjek koji je zajedno s nama uestvovao u mnogim aktivnostima nae Jevrejske optine i La Benevolencije.

U toku opsade Sarajeva, ukljuio se u rad nae Optine sa jednom eljom, eljom da koliko je to mogue pomogne svima, pomogne ovjeku, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost. Bio je uvijek pribran, spreman da saslua, razumije, ali po potrebi i da savjetuje, a najee svojim konkretnim angaovanjem pomogne onima kojima je pomo bila potrebna. Nesebian, naizgled grub i ozbiljan, a u dui plemenit, tih i osjeajan, takav je bio na Branko.

Po zavretku rata, Branko se aktivno ukljuio u rad Jevrejske zajednice u Sarajevu i naeg drutva La Benevolencija i svojim iskustvom nam je istinski pomogao da mnoge poslove zavravamo zajedniki, bre i kvalitetnije. Vodio je brigu o voznom parku, kvalitetno vozio nae lanove na radne zadatke, na lijeenje, brinuo o sigurnosti nae Optine, radio fotografije naih proslava, izlobi, manifestacija. Svojim fotografijama je aktivno saraivao u naem Jevrejskom glasu, vodio je

razne evidencije za koje smo ga zaduivali i uvijek bio spreman da sarauje u bilo kojoj aktivnost nae Optine.

Branko je bio izuzetno vitalan sve do momenta kada ga je iznenada shrvala teka bolest, od koje, naalost, uprkos privremenom oporavku, ipak nije uspio potpuno ozdraviti. U njemu je, uprkos bolesti, istrajno gorio ar i stalna elja za aktivnim doprinosom naoj zajednici, kojoj je pripadao i koju je istinski volio.

Pored svog izuzetno znaajnog i obimnog angamana u naoj Optini, Branko je, prije svega, bio odan i posveen suprug svojoj Antoniji, pun ljubavi i izuzetne privrenosti prema svom sinu Rajku i kerki Danki, za koje je uvijek brinuo i na ije je uspjehe uvijek bio ponosan, nakon to su napustili Sarajevo i svoj ivotni put izgradili u Izrelu i SAD-u. Bio je i brian i ponosan djed svojim unucima.

Uvijek je imao strpljenja da saslua, pomogne savjetom i djelom. Odlikovala ga je ozbiljnost, pravednost i umjerenost, te su ga svi zbog toga veoma cijenili i voljeli.

Danas ispraamo naeg Branka, ostaju njegova djeca, danas rasuta po svijetu. S nama, Brankovim prijateljima ostaje njegova i naa Antonija. eljeli bismo da djeca, a posebno Antonija, znaju da nisu sami, da uvijek mogu i trebaju u naoj zajednici nai sestrinsku i bratsku rije utjehe i pomo.

Pamtimo ga po dobru, sjeajmo se njegovih plemenitih i dobrih djela. Uz takva sjeanja, cijenei sav njegov humani odnos spram ovjeka, svi mi koji ostajemo moemo lake pronai razlog i elju za suivotom i zajednikim ivljenjem.

Dragi Branko, tvojim odlaskom u naim ivotima ostaje velika praznina. Sjeanje na tebe nee dozvoliti da se izbriu tragovi tvoga postojanja. Sjeanje na tebe e ostati vjeno u srcima tvoje porodice, rodbine i svih tvojih prijatelja, svih lanova Jevrejske zajednice. U ovim tekim trenucima, definitivnog oprotaja s tobom, elimo tvojoj porodici izraziti iskreno suosjeanje i nae sauee.

Dragi na Branko, neka ti je vjena slava i hvala!

Predrag Finci, itatelj Hegelove estetikeBiblioteka Phos, Naklada Breza, Zagreb 2014

U Nakladi Breza (Zagreb) objavljena je knjiga Predraga Fincija itatelj Hegelove estetike. Ova nova, petnaesta Fincijeva knjiga bavi se Hegelovim shvaanjem umjetnosti i moguim novim itanjem njegove Fenomenologije duha.

U prvom dijelu knjige Finci razmatra problem umjetnosti i mjesto estetike u sklopu Hegelova filozofskog sustava, te podrobno analizira znaenje jedne od najprijepornijih Hegelovih tvrdnji da je umjetnost postala prolost.

Tema drugog dijela Fincijeve knjige jest Hegelova Fenomenologiju duha koju autor ita kao moguu estetiku, u kojoj je razvoj apsolutnog duha put i nain shvaanja same umjetnosti.

Poznati filozof eljko Pavi, koji je na Sveuilitu u Mainzu doktorirao na jednoj od tema Hegelove filozofije, o knjizi kae: Finci polazi od sredinje tvrdnje Hegelovih Predavanja, da je umjetnost sa stajalita svojega najviega odreenja, za nas neto prolo, kako bi u drugom koraku tu tvrdnju obrazloio upravo Hegelovim fenomenologijskim shvaanjem umjetnosti. Radi se o sasvim originalnom Fincijevom pokuaju, koji u usporedbi s drugim radovima o toj problematici doista predstavlja izvoran prinos.

Zagrebaki filozof i teolog prof. dr. sc. Josip Osli pie da je temeljna znaajnost ovog Fincijeva djela u tome to ono u usporedbi s drugim slinim pokuajima ne polazi ni od kakvih prethodnih predodbi ili teorija umjetnosti te da e djelo zbog svoje zanimljivosti i aktualnosti zasluiti pozornost svih koji se bave umjetnou i teorijom kulture uope.

Prilagodio za JG P.K.

IN MEMORIAMBRANKO GRUJII

NAMJENA PRILOGA / IME I PREZIME TEKST ZA JEVREJSKI GLAS IZNOSSOCIJALNA KOMISIJA

PORODICA SPAHIpomen na dvogodinjicu smrti (14.08.2014.) naeg dragog zeta i tee Jerohama (Avrama) Gaona 100 SHF

PORODICA GAON pomen na dvogodinjicu smrti (14.08.2014.) naeg dragog supruga,oca i djeda Jerohama (Avrama) Gaona 50 KM

MIROSLAVA GAON za rad Socijalne komisije 50 KMTRENK ZLATKO i DANA za rad Socijalne komisije 50 KMVJERSKA KOMISIJA CADIK DANON

DRAGINJA BEBA BARUH Kadi za umrle lanove porodice: Solomona Baruha, Mojsija Abinuna i Davida Alkalaja 50 KM

JEVREJSKA OPTINAPORODICA HAMOVI za rad Jevrejske optine 50 EBORIS I SANJIN KOEMJAKIN povodom etvrte godinjice smrti nae majke Gerde Koemjakin 100 KMJEVREJSKI GLASOVADIJA INGE I MIRKO za Jevrejski glas 50 KMARON ALBAHARI u znak sjeanja na dragog i potovanog prijatelja Branka Grujiia 50 KMBOHORETAPORODICA HAMOVI za rad naih lanica 50 KM

Jevrejska zajednicaBosne i Hercegovine71000 Sarajevo Hamdije Kreevljakovia 59

Exp.

Nataa i Damir Tabori, sretni roditelji, su dobili preslatku kerku Emanuelu, a Klara i Sabahudin Pelja tree unue.

estitamo Mazal tov

Documents

Jevrejski Glas Juni 2014