35
JEZIČNA KOMUNIKACIJA JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE I JEZIČNE DJELATNOSTI DJELATNOSTI Jasminka Vrban, prof. Jasminka Vrban, prof. hrv. jez. hrv. jez.

JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

  • Upload
    merlin

  • View
    67

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI. Jasminka Vrban, prof. hrv. jez. Jezično izražavanje – jedno od 4 područja hrvatskoga jezika Tijekom predškolske i u mlađim razredima OŠ izobrazbe mora mu se posvećivati velika odgovornost - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTIJEZIČNE DJELATNOSTI

Jasminka Vrban, prof. hrv. jez.Jasminka Vrban, prof. hrv. jez.

Page 2: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

Jezično izražavanje – jedno od 4 područja hrvatskoga Jezično izražavanje – jedno od 4 područja hrvatskoga jezikajezika

Tijekom predškolske i u mlađim razredima OŠ izobrazbe Tijekom predškolske i u mlađim razredima OŠ izobrazbe mora mu se posvećivati velika odgovornostmora mu se posvećivati velika odgovornost

Važno je SLUŠATI dijete da bi poslije ono nas slušalo i Važno je SLUŠATI dijete da bi poslije ono nas slušalo i od nas učilo!od nas učilo!

Page 3: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

Kada savladamo KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE, možemo se posvetiti razvoju JEZIČNIH DJELATNOSTI.

Za termin JEZIČNA DJELATNOST ponekad se koriste i termini JEZIČNA AKTIVNOST, VJEŠTINA, SPOSOBNOST.

Nju čine:- SLUŠANJE- GOVORENJE- ČITANJE- PISANJE

Page 4: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

1. SLUŠANJE1. SLUŠANJE je vrsta receptivne čovjekove sposobnosti je vrsta receptivne čovjekove sposobnosti (sposobnosti primanja ) koja omogućuje usvajanje glasova nekog (sposobnosti primanja ) koja omogućuje usvajanje glasova nekog jezika.jezika.

2. GOVORENJE2. GOVORENJE je vrsta proizvodne ( produktivne ) jezične je vrsta proizvodne ( produktivne ) jezične djelatnosti kojom se prenosi usmena poruka.djelatnosti kojom se prenosi usmena poruka.

Temeljna jedinica govorenja jest GOVORNI ČIN - obuhvaća Temeljna jedinica govorenja jest GOVORNI ČIN - obuhvaća *SADRŽAJ GOVORENJA – o čemu se govori*SADRŽAJ GOVORENJA – o čemu se govori

*IZRAZ GOVRENJA – izbor jezičnih jedinica pomoću kojih se govor *IZRAZ GOVRENJA – izbor jezičnih jedinica pomoću kojih se govor ostvarujeostvaruje

*ZNAČENJE GOVORA- što izgovoreni sadržaj znači*ZNAČENJE GOVORA- što izgovoreni sadržaj znači *NAMJERU GOVORNIKA- koja je svrha govora*NAMJERU GOVORNIKA- koja je svrha govora *KONTEKST GOVORA – okruženje u okviru kojeg se govor *KONTEKST GOVORA – okruženje u okviru kojeg se govor

ostvarujeostvaruje

Page 5: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

GOVORNI ČINOVI ostvaruje se kao:GOVORNI ČINOVI ostvaruje se kao: A) DIJALOG – razgovor između dvoje ljudi pri čemu se uloge A) DIJALOG – razgovor između dvoje ljudi pri čemu se uloge

govornika i slušatelja neprestano izmjenjuju.govornika i slušatelja neprestano izmjenjuju.

Vrste dijaloga: javni ili osobni razgovor, svakodnevni razgovor, Vrste dijaloga: javni ili osobni razgovor, svakodnevni razgovor, rekreativni ( “vihor misli”), poslovni ili službeni razgovor, intervju, rekreativni ( “vihor misli”), poslovni ili službeni razgovor, intervju, razgovorne igre ( igranje jezikom u svrhu poticanja komunikacije ).razgovorne igre ( igranje jezikom u svrhu poticanja komunikacije ).

B) MONOLOG – samogovor, individualan govorni čin bez B) MONOLOG – samogovor, individualan govorni čin bez smjenjivanja sugovornika u komunikaciji.smjenjivanja sugovornika u komunikaciji.

Vrste : opisivanje, pripovijedanje, raspravljanje, tumačenje, Vrste : opisivanje, pripovijedanje, raspravljanje, tumačenje, upućivanje.upućivanje.

Page 6: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

C) POLILOŠKI GOVORNI OBLICI – zamjenjivanje uloga govornika i C) POLILOŠKI GOVORNI OBLICI – zamjenjivanje uloga govornika i slušatelja, komunikacija u kojoj sudjeluje više osoba.slušatelja, komunikacija u kojoj sudjeluje više osoba.

3. ČITANJE – 3. ČITANJE – aktivnost primanja informacija u pisanom obliku koja aktivnost primanja informacija u pisanom obliku koja ovisi o nekoliko sposobnosti i vještina što se postupno razvijaju.ovisi o nekoliko sposobnosti i vještina što se postupno razvijaju.

Proces čitanja je dvojak: to je VJEŠTINA ( primanje i odašiljanje Proces čitanja je dvojak: to je VJEŠTINA ( primanje i odašiljanje poruka u priopćavanju ) i SPOSOBNOST ( interpretativno čitanje poruka u priopćavanju ) i SPOSOBNOST ( interpretativno čitanje kao nadgradnja kojoj prethodi savladavanje vještine čitanja ).kao nadgradnja kojoj prethodi savladavanje vještine čitanja ).

4. PISANJE4. PISANJE – složena produktivna djelatnost koja zahtijeva – složena produktivna djelatnost koja zahtijeva poznavanje slovnog sustava te usvajanje gramatičko – pravopisnih poznavanje slovnog sustava te usvajanje gramatičko – pravopisnih pravila i normi nekoga jezika.pravila i normi nekoga jezika.

Page 7: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

U nastavi izražavanja 3 su etape u razvoju opće pismenosti:U nastavi izražavanja 3 su etape u razvoju opće pismenosti: 1. usvajanje velikih i malih tiskanih i pisanih slova te savladavanje 1. usvajanje velikih i malih tiskanih i pisanih slova te savladavanje

tehnike pisanjatehnike pisanja 2. učenje pravopisnih pravila i zakonitosti2. učenje pravopisnih pravila i zakonitosti 3. razvoj stvaralačkog pisanja3. razvoj stvaralačkog pisanja

SVRHA I CILJ provođenja JEZIČNE DJELATNOSTI jest ostvaraj SVRHA I CILJ provođenja JEZIČNE DJELATNOSTI jest ostvaraj što više razine pismenosti – što objedinjuje tehniku i vještinu što više razine pismenosti – što objedinjuje tehniku i vještinu pisanja, ali i samostalno stvaralačko pisanje.pisanja, ali i samostalno stvaralačko pisanje.

Page 8: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

Opći ciljevi ispita u razrednoj nastavi(hrvatski jezik, matematika, priroda i društvo, strani

jezik u redovnoj nastavi)

• osposobljenost za komunikaciju na hrvatskom i prvom stranom jeziku koja se očituje u jezičnim djelatnostima slušanja, čitanja i pisanja•osposobljenost za kritičko mišljenje •ovladanost osnovnom matematičkom i prirodoslovnom pismenošću•osposobljenost za rješavanje problema primjenom činjeničnoga, konceptualnoga i procesnog znanja stečenoga u svim nastavnim područjima

Page 9: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

OBRAZOVNI ISHODI MORAJU OBRAZOVNI ISHODI MORAJU ODGOVARATI JEDNOJ KATEGORIJI ODGOVARATI JEDNOJ KATEGORIJI

ZNANJAZNANJA

ČinjeničnoČinjenično (obuhvaća osnovne elemente, (obuhvaća osnovne elemente, poznavanje terminologije unutar poznavanje terminologije unutar predmeta)predmeta)

KonceptualnoKonceptualno ( obuhvaća poznavanje ( obuhvaća poznavanje kategorija i klasifikacija, principa i kategorija i klasifikacija, principa i generalizacija, teorija, modela, struktura...)generalizacija, teorija, modela, struktura...)

ProceduralnoProceduralno ( znanje procedure – kako ( znanje procedure – kako nešto učiniti, znanje vještina ...)nešto učiniti, znanje vještina ...)

Page 10: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

OBRAZOVNI ISHODI MORAJU ODGOVARATI OBRAZOVNI ISHODI MORAJU ODGOVARATI JEDNOJ OD ŠEST KATEGORIJA KOGNITIVNIH JEDNOJ OD ŠEST KATEGORIJA KOGNITIVNIH

PROCESAPROCESA

PamćenjePamćenje – nabraja, ponavlja – nabraja, ponavlja RazumijevanjeRazumijevanje – može objasniti – može objasniti Primjenjivanje Primjenjivanje (koristiti se naučenim) (koristiti se naučenim) – –

računa, rješava problemeračuna, rješava probleme AnaliziranjeAnaliziranje (razumjeti zašto) (razumjeti zašto) - razvrstava, - razvrstava,

izvodi, pretpostavkeizvodi, pretpostavke SintetiziranjeSintetiziranje (procijeniti) (procijeniti) – kreira, oblikuje – kreira, oblikuje ProcjenjivanjeProcjenjivanje (reorganizirati u nove oblike) (reorganizirati u nove oblike) – –

vrjednuje, izabirevrjednuje, izabire

Page 11: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJAKOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA

OBRAZOVNI ISHODI – HRVATSKI JEZIKOBRAZOVNI ISHODI – HRVATSKI JEZIK

RAZINE RAZINE OBRAZOVNIHOBRAZOVNIH

PROCESAPROCESA

samostalno pročitati kraći tekstsamostalno pročitati kraći tekst primjena primjena ostvariti spoznaju i doživljaj pročitanoga tekstaostvariti spoznaju i doživljaj pročitanoga teksta primjenaprimjena

analizaanaliza povezati likove s mjestom i vremenom radnjepovezati likove s mjestom i vremenom radnje analizaanaliza povezati događaje u proznom tekstu s mjestom i povezati događaje u proznom tekstu s mjestom i vremenom radnjevremenom radnje

analizaanaliza

zamijetiti i izdvojiti događaj u pripovjednom tekstuzamijetiti i izdvojiti događaj u pripovjednom tekstu analizaanaliza zamijetiti važne pojedinosti u događajuzamijetiti važne pojedinosti u događaju razumijevanje razumijevanje

analizaanaliza utvrditi uzročno-posljedične veze među događajima na utvrditi uzročno-posljedične veze među događajima na doslovnoj razini tekstadoslovnoj razini teksta

razumijevanje razumijevanje

analizaanaliza zamijetiti i izdvojiti dijelove teksta koji dokazuju zamijetiti i izdvojiti dijelove teksta koji dokazuju postavljenu tvrdnjupostavljenu tvrdnju

razumijevanjerazumijevanje

analizaanaliza

Page 12: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

utvrditi uzroke izdvojenom događajuutvrditi uzroke izdvojenom događaju razumijevanjerazumijevanje

analizaanaliza zaključivati na temelju izdvojenih činjenicazaključivati na temelju izdvojenih činjenica razumijevnnjerazumijevnnje

analizaanaliza utvrditi uzročno-posljedične odnose u dubljim utvrditi uzročno-posljedične odnose u dubljim slojevima tekstaslojevima teksta

razumijevanjerazumijevanje

analizaanaliza otkriti poruku u pročitanom tekstuotkriti poruku u pročitanom tekstu razumijevanjerazumijevanje

analizaanaliza zamijetiti i razlikovati dijelove fabule (uvod, zamijetiti i razlikovati dijelove fabule (uvod, zaplet, rasplet)zaplet, rasplet)

razumijevanjerazumijevanje

analizaanaliza iskazati svojim riječima jednostavne izraze iskazati svojim riječima jednostavne izraze prenesena značenjaprenesena značenja

razumijevanjerazumijevanje

primjenaprimjena

stvaranjestvaranje uspoređivati po značenju izdvojene leksičke uspoređivati po značenju izdvojene leksičke jedinicejedinice

razumijevanjerazumijevanje

primjenaprimjena

Page 13: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

sastavljati rečenice od zadanih nizova riječisastavljati rečenice od zadanih nizova riječi razumijevanjerazumijevanje

primjenaprimjena

razlikovati imenice, glagole i pridjeverazlikovati imenice, glagole i pridjeve razumijevanjerazumijevanje

primjenaprimjena

preoblikovati riječi u skladu s gramatičkom normompreoblikovati riječi u skladu s gramatičkom normom

(vješto se služiti riječima)(vješto se služiti riječima)

razumijevanjerazumijevanje

primjenaprimjena

stvaranjestvaranje pisati u skladu s pravopisnom normom (veliko pisati u skladu s pravopisnom normom (veliko slovo na početku rečenice i u vlastitim imenicama, slovo na početku rečenice i u vlastitim imenicama, interpunkcijski znakovi za obilježavanje kraja interpunkcijski znakovi za obilježavanje kraja rečenice)rečenice)

razumijevanjerazumijevanje

primjenaprimjena

samostalno stvaralački pisati (oblikovati sastavak samostalno stvaralački pisati (oblikovati sastavak uz poticaj)uz poticaj)

razumijevanjerazumijevanje

primjenaprimjena

stvaranjestvaranje

Page 14: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

IGRE I AKTIVNOSTI ZA RAZVOJ IGRE I AKTIVNOSTI ZA RAZVOJ KOMUNIKACIJSKE KOMPETENCIJEKOMUNIKACIJSKE KOMPETENCIJE

U ranoj etapi usvajanja i učenja materinskoga U ranoj etapi usvajanja i učenja materinskoga jezika valja poticati funkcionalnu nastavu jezika jezika valja poticati funkcionalnu nastavu jezika uz primjere iz stvarnog života tj. učenikova uz primjere iz stvarnog života tj. učenikova svakodnevnog okruženja.svakodnevnog okruženja.

1. IGRA 1. IGRA Primjer provođenja pripovjedne monološke Primjer provođenja pripovjedne monološke

vježbe, tj. PRIČANJE PRIČE NA OSNOVI vježbe, tj. PRIČANJE PRIČE NA OSNOVI NATUKNICA. Svrha je bogaćenje rječnika, NATUKNICA. Svrha je bogaćenje rječnika, usvajanje riječi na razini aktivne uporabe, usvajanje riječi na razini aktivne uporabe, povezivanje sadržaja izražavanja sa sadržajem povezivanje sadržaja izražavanja sa sadržajem gramatike i pravopisa.gramatike i pravopisa.

Page 15: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

- učenici sjede u krugu, voditelj zadaje riječ koja - učenici sjede u krugu, voditelj zadaje riječ koja će biti zadani pojam ( tematska riječ npr. LJETO, će biti zadani pojam ( tematska riječ npr. LJETO, DOM, SREĆA, DOBRO…)DOM, SREĆA, DOBRO…)

- zadaća svakog uč. jest da uz zadani pojma - zadaća svakog uč. jest da uz zadani pojma asocira i poveže što više novih riječi ( tako se asocira i poveže što više novih riječi ( tako se stvaraju tematske skupine riječi )stvaraju tematske skupine riječi )

- onaj tko se ne može dosjetiti nove riječi ili - onaj tko se ne može dosjetiti nove riječi ili ponavlja već izrečenu riječ, ispada iz igreponavlja već izrečenu riječ, ispada iz igre

- pobjeđuje onaj uč. koji pronađe najviše - pobjeđuje onaj uč. koji pronađe najviše odgovarajućih riječi uz zadani pojamodgovarajućih riječi uz zadani pojam

Page 16: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

- prilikom nabrajanja valja riječi povezivati uz - prilikom nabrajanja valja riječi povezivati uz zadani pojam, npr. u jednom krugu samo zadani pojam, npr. u jednom krugu samo imenice, u drugome glagole…imenice, u drugome glagole…

- prema tematskim riječima i asocijacijama - prema tematskim riječima i asocijacijama učenici mogu smisliti i ispripovijedati pričuučenici mogu smisliti i ispripovijedati priču

- za DZ tu priču mogu zapisati-ne mora biti - za DZ tu priču mogu zapisati-ne mora biti pisana,već igra-2 u paru usmeno, s roditeljimapisana,već igra-2 u paru usmeno, s roditeljima

- kao primjer zadanih pojmova mogu poslužiti - kao primjer zadanih pojmova mogu poslužiti npr. riječi DOBRO, LOŠE, OKRUGLO, ZELENO, npr. riječi DOBRO, LOŠE, OKRUGLO, ZELENO, TIHO.TIHO.

Page 17: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

Uz svaki pojam valja nabrojiti što više imenica i glagola Uz svaki pojam valja nabrojiti što više imenica i glagola koje se mogu svrstati po zadani pojam.koje se mogu svrstati po zadani pojam.

DOBRO ( tematska riječ )( tematska riječ )

IMENICE : mama, tata, ljubav, igra, mir, glazba, prijatelj, IMENICE : mama, tata, ljubav, igra, mir, glazba, prijatelj, brat, domovina, more, zdravlje, bogatstvo, sunce, petica, brat, domovina, more, zdravlje, bogatstvo, sunce, petica, cvijeće…cvijeće…

GLAGOLI : igrati se, voljeti, spavati, kupati se, pjevati, GLAGOLI : igrati se, voljeti, spavati, kupati se, pjevati, veseliti se, crtati, družiti se, učiti, putovati, slaviti…veseliti se, crtati, družiti se, učiti, putovati, slaviti…

Page 18: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

2. IGRA2. IGRA – GLASOVNI LANAC – GLASOVNI LANAC

- učenici sjede u krugu, učitelj zadaje početni - učenici sjede u krugu, učitelj zadaje početni glasglas

- svatko redom dodaje još jedan glas, - svatko redom dodaje još jedan glas, zadaćazadaća – – složiti smislenu riječsložiti smislenu riječ

- tko dovrši riječ, zna objasniti njeno značenje te - tko dovrši riječ, zna objasniti njeno značenje te je upotrijebiti u rečenici – dobiva bodje upotrijebiti u rečenici – dobiva bod

- ukoliko nešto od toga ne zna – nema bodova- ukoliko nešto od toga ne zna – nema bodova - cilj : prikupiti 10 bodova- cilj : prikupiti 10 bodova

Page 19: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

Npr. učitelj izgovara glas /m/, jedan učenik Npr. učitelj izgovara glas /m/, jedan učenik dodaje /a/, drugi učenik glas /m/, treći /a/.dodaje /a/, drugi učenik glas /m/, treći /a/.

Treći odmah pojašnjava:Treći odmah pojašnjava: MAMA – imenica ženskog roda u jednini, MAMA – imenica ženskog roda u jednini,

riječ od milja za majku, to je žena koja me riječ od milja za majku, to je žena koja me rodila i brine o meni i voli merodila i brine o meni i voli me

Moja mama je najbolja i najljepša mama na svijetu. Draga mama, sretan ti Majčin dan!

Page 20: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

3. IGRA – ZAMIŠLJANJE I 3. IGRA – ZAMIŠLJANJE I POGAĐANJE GLASOVAPOGAĐANJE GLASOVA

- učenici podijeljeni u 3 skupine- učenici podijeljeni u 3 skupine - jedan učenik zamisli glas, ostali - jedan učenik zamisli glas, ostali

pokušavaju pogoditi o čemu je riječpokušavaju pogoditi o čemu je riječ npr.postavljaju pitanja tipa: npr.postavljaju pitanja tipa: Nalazi li se tajNalazi li se taj

glas npr. u riječi mir? Je li to glas /m/?glas npr. u riječi mir? Je li to glas /m/? - ako je odgovor potvrdan, pitanja - ako je odgovor potvrdan, pitanja

postavljaju učenici iste skupine, ako je postavljaju učenici iste skupine, ako je niječan – druga skupinaniječan – druga skupina

- svaki točno pogođeni glas – 1 bod- svaki točno pogođeni glas – 1 bod

Page 21: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

- na kraju igre, od pogođenih se glasova - na kraju igre, od pogođenih se glasova pokušava složiti što više novih riječipokušava složiti što više novih riječi

- svaka točno složena riječ – 2 boda- svaka točno složena riječ – 2 boda - bodovi se zbrajaju, a pobjednik je skupina s - bodovi se zbrajaju, a pobjednik je skupina s

najviše osvojenih bodovanajviše osvojenih bodova

Npr. zamišljeni je glas bio /r/Npr. zamišljeni je glas bio /r/ - svaki učenik skupine koja je pogodila mora - svaki učenik skupine koja je pogodila mora

smisliti i pogoditi riječ koja sadrži navedeni glas.smisliti i pogoditi riječ koja sadrži navedeni glas.

Page 22: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

IMENICE: ruka, rame, rijeka, robaIMENICE: ruka, rame, rijeka, roba

more, otrov, narančamore, otrov, naranča

dar, mir, prozordar, mir, prozor

ormar, mornar, primjerormar, mornar, primjer

glas /r/ na početku riječiglas /r/ na početku riječi

glas /r/ u sredini riječiglas /r/ u sredini riječi

glas /r/ na kraju riječiglas /r/ na kraju riječi

U sredini i na krajuU sredini i na kraju

GLAGOLI: ručati, raditi, reći, roniti, GLAGOLI: ručati, raditi, reći, roniti, darovati, kretati, oprostiti, darovati, kretati, oprostiti, napraviti, urediti…napraviti, urediti…

Page 23: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

3. IGRA -3. IGRA -“NAJTEŽI” HRVATSKI “NAJTEŽI” HRVATSKI GLASOVIGLASOVI

--Pribor Pribor : veće spužvaste kocke na koje se pribadačom : veće spužvaste kocke na koje se pribadačom pričvrste slova napisana na papiru Č,Ć,DŽ,Đ,LJ,NJpričvrste slova napisana na papiru Č,Ć,DŽ,Đ,LJ,NJ

Može se i napisati na ploči Č-1, Ć-2… i bacati obična, Može se i napisati na ploči Č-1, Ć-2… i bacati obična, mala kockica za “Čovječe, ne ljuti se”.mala kockica za “Čovječe, ne ljuti se”.

Ovisno o broju koji se bacanjem okrene, uč. trebaju Ovisno o broju koji se bacanjem okrene, uč. trebaju zapisati što više riječi u kojima se na početku, u sredini ili zapisati što više riječi u kojima se na početku, u sredini ili na kraju nalazi glas/slovo određeno kockicom. na kraju nalazi glas/slovo određeno kockicom.

Ako je zapisano 6 ili više točnih riječi, igrač dobiva 3 Ako je zapisano 6 ili više točnih riječi, igrač dobiva 3 nagradna boda.nagradna boda.

Ako ima 4 ili 5 točnih riječi – 2 boda, 2 ili 3 točne riječi – 1 Ako ima 4 ili 5 točnih riječi – 2 boda, 2 ili 3 točne riječi – 1 bod.bod.

Svrha – skupiti što više bodova.Svrha – skupiti što više bodova.

Page 24: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

4. IGRA4. IGRA - SLAGALICA - SLAGALICA

Načiniti 2o kartončića u 2 boje ( 10 + 10 ). Na Načiniti 2o kartončića u 2 boje ( 10 + 10 ). Na npr.plavim se kartončićima napišu osnovni dijelovi npr.plavim se kartončićima napišu osnovni dijelovi riječi. Na npr.crvenim kartončićima napišu se najčešći riječi. Na npr.crvenim kartončićima napišu se najčešći nastavci. nastavci.

Svi se kartončići izmiješaju i okrenu licem prema Svi se kartončići izmiješaju i okrenu licem prema klupi.klupi.

Skupine naizmjenično izvlače kartončiće i nastoje Skupine naizmjenično izvlače kartončiće i nastoje pravilno spojiti dijelove da bi dobili smislene i točno pravilno spojiti dijelove da bi dobili smislene i točno napisane riječi.napisane riječi.

Svaki točan odgovor – 1 bod.Svaki točan odgovor – 1 bod. Pobjeđuje skupina s više točno složenih riječi.Pobjeđuje skupina s više točno složenih riječi.

Page 25: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

Cilj: spajanjem riječi “razlomljenih” na Cilj: spajanjem riječi “razlomljenih” na dijelove slažu se nove riječi.dijelove slažu se nove riječi.

OSNOVNI DIJELOVI RIJEČI:OSNOVNI DIJELOVI RIJEČI: vod- , kaput- , voz- , zub- , kamen- ,ruč- vod- , kaput- , voz- , zub- , kamen- ,ruč-

matemat- , uči- , čista- , kupa- matemat- , uči- , čista- , kupa-

NASTAVCI: - ič, -ić, -ač, -ar, , -čić , -nik , -ičar, -NASTAVCI: - ič, -ić, -ač, -ar, , -čić , -nik , -ičar, -telj, -čica, - onicatelj, -čica, - onica

Page 26: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

5. BARBIE GRAMATIKA 5. BARBIE GRAMATIKA ( ili YU-GI-OH GRAMATIKA)( ili YU-GI-OH GRAMATIKA)

Na veći ružičasti hamer zalijepiti 25 Barbie Na veći ružičasti hamer zalijepiti 25 Barbie sličica i označiti ih brojevima 1 – 25. Na plavom sličica i označiti ih brojevima 1 – 25. Na plavom hameru napraviti isto sa Yu-Gi-Oh sličicama. hameru napraviti isto sa Yu-Gi-Oh sličicama. Napraviti za svaku skupinu ( od 5 članova ) Napraviti za svaku skupinu ( od 5 članova ) takvu “ploču za igranje”.takvu “ploču za igranje”.

IGRA:IGRA: 1.Podijeliti učenike u “ružičaste” i “plave” 1.Podijeliti učenike u “ružičaste” i “plave”

skupine. Svaka skupina ima kockicu i papir s 25 skupine. Svaka skupina ima kockicu i papir s 25 pitanja. Svaki učenik ima svoju figuricu npr. Iz pitanja. Svaki učenik ima svoju figuricu npr. Iz kinder-jaja.kinder-jaja.

Page 27: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

2. Učenik koji prvi dobije 6 počinje igru. 2. Učenik koji prvi dobije 6 počinje igru. Igraju slijeva na desno.Igraju slijeva na desno.

3. Kada stane na polje npr.broj 3 ( ako je 3. Kada stane na polje npr.broj 3 ( ako je nakon prvotne šestice dobio 3 ), sam nakon prvotne šestice dobio 3 ), sam glasno čita pitanje i odgovara na isto.glasno čita pitanje i odgovara na isto.

4. Ukoliko ne zna odgovor, mora stajati na 4. Ukoliko ne zna odgovor, mora stajati na tom polju dok ne odgovori točno. ( U tom polju dok ne odgovori točno. ( U međuvremenu će netko kad-tad stići na to međuvremenu će netko kad-tad stići na to polje i točno odgovoriti ).polje i točno odgovoriti ).

Page 28: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

5. Ukoliko točno odgovori, čeka sljedeći 5. Ukoliko točno odgovori, čeka sljedeći krug i ponovo baca.krug i ponovo baca.

6. Pobjednik je onaj koji prvi stigne do 6. Pobjednik je onaj koji prvi stigne do cilja!cilja!

Page 29: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

BARBIE GRAMATIKA ( ILI YU – GI – OH GRAMATIKA )1. Nabroji otvornike!2. Kako glasi umanjenica riječi DIJETE?3. Kako glasi umanjenica riječi ZVIJEZDA?4. Kako glasi uvećanica riječi SELJAK?5. Kako glasi uvećanica riječi VOJNIK?6. U riječi PROLJECE treba li staviti Ć ili Č?7. U riječi LIJECNIK treba li staviti Ć ili Č?8. Prema glagolu PJEVATI načini imenicu muškog roda koja označava zanimanje!9. Imenuj prostor u kojem se prodaje CVIJEĆE!10. Imenuj prostor u kojem se prodaju LIJEKOVI!11. Bravo, Barbie! Možeš preskočiti 2 polja!

Page 30: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

12. Kako glasi riječ suprotnog značenja riječi RUŽAN? 13. Kako glasi riječ suprotnog značenja riječi PRLJAV? 14. Preoblikuj pravilno skup riječi GITARA OD IVANA! 15. Preoblikuj pravilno skup riječi PJESME IZ MEĐIMURJA! 16. Od vlastitih imenica načini posvojni pridjev – KARLA OSMIJEH! 17. Od vlastitih imenica načini posvojni pridjev - MAJA OLOVKA! 18. Bravo, Barbie! Za nagradu možeš preskočiti ovo pitanje i

pomaknuti se za 3 polja! 19. Od pridjeva načini imenicu – LIJEP! 20. Od pridjeva načini imenicu – SLIJEP! 21. Od glagola načini imenicu – POBIJEDITI! 22. Od glagola načini imenicu – OCIJENITI! 23. Od prve riječi načini pridjev – PLASTIKA VREĆICA! 24. Od prve riječi načini pridjev – SUNCE NAOČALE! 25. BRAVO, BARBIE! STIGLA SI DO CILJA!

Page 31: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

6. IGRA ASOCIJACIJA6. IGRA ASOCIJACIJA

Primjer komunikacijske, funkcionalne i Primjer komunikacijske, funkcionalne i stvaralačke nastave ostvaruje se u stvaralačke nastave ostvaruje se u programskom području pravopisa i programskom području pravopisa i pravogovora. Nastavna jedinica je: pravogovora. Nastavna jedinica je: PisanjePisanje posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena.imena.

ZadaćaZadaća je nastavne jedinice usvojiti je nastavne jedinice usvojiti pravopisno pravilo o pisanju posvojnih pravopisno pravilo o pisanju posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena.pridjeva izvedenih od vlastitih imena.

Page 32: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

1. Učenici su podijeljeni u 3 skupine (reda)1. Učenici su podijeljeni u 3 skupine (reda) 2. Otkrivaju polja i pogađaju rješenja po 2. Otkrivaju polja i pogađaju rješenja po

stupcima.stupcima. Točan odgovor znači otkrivanje polja i Točan odgovor znači otkrivanje polja i

omogućuje postavljanje sljedećega omogućuje postavljanje sljedećega pitanja. Pobjeđuje skupina koja prva pitanja. Pobjeđuje skupina koja prva pogodi konačno rješenje ( posvojni pogodi konačno rješenje ( posvojni pridjevi).pridjevi).

Page 33: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

IGRA ASOCIJACIJA - na ploči, IGRA ASOCIJACIJA - na ploči, prozirnici ili slajduprozirnici ili slajdu

A A BB CC

- ov- ov MarkovMarkov -ski-ski

-ev-ev tatintatin -ški-ški

-in-in MarijinMarijin -čki/-ćki-čki/-ćki

P O S V O P O S V O J N I P R IJ N I P R I D J E V ID J E V I

Page 34: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

Pomoćna literatura i predavanja:Pomoćna literatura i predavanja:

- Dunja Pavličević-Franić, - Dunja Pavličević-Franić, KOMUNIKACIJOM DO GRAMATIKE, KOMUNIKACIJOM DO GRAMATIKE, Alfa,Alfa, Zagreb, 2005.Zagreb, 2005.

- M.Bulić: KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE- M.Bulić: KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE

Page 35: JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

I ZA KRAJ I ZA KRAJ Neverbalna komunikacija može biti:Neverbalna komunikacija može biti: