Kajkavska renesansa

AutoriŽeljka BujanGrgo Petrov

Barbara SuhodolčanJura Tomorad

Znameniti kajkavci

Knez Ljudevit Pavao Skalić Zrinski & Frankopani Ferdinand Konščak

Andrija Jambrešić Ignacije Szent-Mártony Vatroslav Jagić Stjepan Radić

Miroslav Krleža Kajkavski slikariNaive

Josip Broz Franjo Tuđman

Obrazovni sustav― udžbenik iz književnosti Miroslav Krleža [kaj]

Standardni jezik [što]

Mate Balota [ča]

Kajkavski govori u Hrvatskoj

Kajkavski u Mađarskoj

Govori slični kajkavskom

Prekmurski

Prleški

Haloški

Govori oko Podčetrteka

Porabje

Kajkavski govori— rasprostranjenost Mađarska

Slovenija

Hrvatska

Austrija

Sisak

Osekovo

Najdi vse reči. Slova štera ostanejo pročitaj po redo i dobil bodeš ime jenoga od najlepših kraji na sveto.

A4 osmosmjerku možeš preuzeti ovdje.

TEJERVULICAFOJKIICEKKAHLICAKAČAPOJNGLICABAŽULŠARAKLIN

LESAIŠČEROBAČACAJTBANDISTIHAPITI SEMAGADITISENOKOŠASOLDATSTIHA

Osmomjerka po međimorski

A

Č

A

B

O

R

M

I

O

E

C

Š

M

I

C

E

K

A

Č

A

I

A

I

Đ

I

J

T

J

A

C

L

R

E

T

O

E

E

Č

Š

I

G

A

A

F

S

T

I

H

A

L

N

K

S

A

C

I

L

U

V

H

J

L

E

S

O

L

D

A

T

A

O

I

L

U

Ž

A

B

N

R

K

P

N

E

S

I

T

I

P

A

H

S

E

N

O

K

O

Š

A

J

B

Kajkavski književni jezik

Od 16. do polovice 19.st. zajednički književni jezik Hrvata sjeverne,tzv. Banske Hrvatske sa Zagrebom kao glavnim političkim i kulturnim središtem.

Prvo predavanje na hrvatskom jeziku 1832. na Zagrebačkom sveučilištubilo je na kajkavskom književnom jeziku.

Kajkavski književni jezik sjedinjuje sve kajkavske dijalektei lokalne govore u jedan standard i sadrži više od 95% riječikoje postoje u svim kajkavskim govorima.

— Petar i Ana Katarina Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Antun Vramec, Juraj Habdelić, Tituš Brezovački— Miroslav Krleža, Fran Galović, Ivan Goran Kovačić, Antun Gustav Matoš, Dragutin Domjanić, Slavko Kolar, Nikola Pavić

Slovinski / Slovenski(lingua Slavonica)

Horvatski Kajkavski

16. st. sredina 19. st.

10 000 30 000 40 000 50 000 60 000 70 000

riječi

Govor Murskog Središća

Govor Varaždina i okolice

Gazofilacij (Belostenec)

Kajkavski književni jezik

preostalo za obraditiobrađenih riječi(A-Pi)

Kajkavski rječnici

Obilježja kajkavskih govora— abeceda

a b c č ć d dž đ e f g h i j k l lj m n nj o p r s š t u v z ž

Obilježja kajkavskih govora— vokali

diftonzi(dvoglasi)

čerleničernterg

deržatiternac

veterlepicvetdite

mlieke

vroatazuobače

pout

najmanje 10 različitih

vokala

refleksstarog

jata

slogotvorno r

Obilježja kajkavskih govora— bilježenje dvoglasa i otvorenog e?

Najdemę se v pol pęt spod vure.

Ti vrâbca, kaj to delaš?!

Gdo mi je zel rûbaču?

Te mlêko ti je dobre za zdravle.

Robača, rubača, ruobača, roubača, rôbača ili rûbača?

Obilježja kajkavskih govora— druge fonološke osobitosti

Vu one vulice se more najti dobreh jambrel.

Bregi su zeleni.

Moj stari priatel z Črnomerca je z kojnom obišel čuda strajnskeh zemli.

Bolše vrabec na grani neg golub v ruki, ne?

Mi moreš dojti sim malo?

— Bog dej, Ivan!— Dober den, suseda Ana!

— Kaj to piješ?— Z bregov.

— Haha, bogec, blažen sam med ženami.

— Idete z menum zutra do centra?— Ne, moramo biti v školah celi den.— Pa kaj delate v školaj?— Nekej prezentiramo vučenikom.

— Si videl de sem si del mobitela? Iščem ga vre pol vure.

— Znaš, Zagreb ti je predi puno let bil pravi gospodski grad kak i drugi evropski gradi. A pogleč ve!— Je, tak je kak je.

Obilježja kajkavskih govora— morfološke osobitosti

Obilježja kajkavskih govora— morfološke osobitosti

prezent 1. sedím2. sedíš3. sedíØ

1. sedímo/me2. sedíte3. sedíju

Bil sem.Biv sam.

perfekt

Budem delal.Bumo delali.

futur II.

Obilježja kajkavskih govora— morfološke osobitosti

menši vekšivelki

dober > bolši > najbolši

star > stareši > najstareši

bogati > bogatejši > najbogatejši

Obilježja kajkavskih govora— morfološke osobitosti

Obilježja kajkavskih govora— leksičke osobitosti

Tere je farbe tvoj biciklin?

gdo? kaj? česa?

koteri / kteri / ktori / šteri / teri

nišči / nigdo, nešči / negdo

vse, vsi, vsaki

Obilježja kajkavskih govora— leksičke osobitosti

tko? što?

koji?

nitko netko

sve svi svaki

čega?

Obilježja kajkavskih govora— leksičke osobitosti

— Nišči ni nigdar niščem nič povedal.

— Zakej se jošče (išče) niste vučili za test?

— Nemam več nič penez.

— Buš čkomil vre jenpot?

— Kaj bume ve delali?

— Posluhni si malo če očeš znati kak se spomina po domači.

— Morti bu Dinamo bil v Evropi na proletje.

nikad, ništa

još

više

već jednom

sad

ako

možda

Obilježja kajkavskih govora— leksičke osobitosti

zajček, lonček, papirček, hižica, pajcek, mužek, pucka, pesek

— kajkavski je ‘dragi’ jezik s mnogo hipokoristika

germanizmi

Obilježja kajkavskih govora— leksičke osobitosti

taubek, cug, štenge, šlauf, vtruc, frtalj

vanjkuš, pelda, betežen, pajdaš, jezer

cinkuš, plebanuš

hungarizmi

latinizmi

Obilježja kajkavskih govora— naglasak

višesložne riječi

dvosložneriječi

lónec, déska, pékel

kopríva, sekíra, lopáta

komediáš, grabanciáš

zuobáče

nikad na prefiksima glagola

neki višesložni glagolski oblici

popráviti, napráviti, prodávati

velímo, velíju

Obilježja kajkavskih govora— naglasak

Sredíšče, Medveščák, Brežíce,Peščeníca, Adámovec, Tuškánec, Kvaternják, Botínec, Srednjáki,

Horváti, Jarún, Zaprúdje, Sesvétedvoríšče, orehnjáča, zagrebéčki tramváj

Obilježja kajkavskih govora— naglasak

Obilježja kajkavskih govora— naglasak u riječima stranog porijekla

filozóf, avión, telefón, fakultét, problém

studéntski, británski, fakultétski

komunicírati, komunicíram

Seljačka buna— 1975.

Nakon što smo prošli teoriju pripremili smo nekoliko dijalogaiz filma Seljačka buna snimanom na kajkavskom. Kako biste mogli lakše pratiti događaje, postavili smo i podnaslove. Transkripcija je improvizacija po uzoru na književni kajkavski jezik.

Također, primjetit ćete nekoliko greškaka i nedosljednost u izgovoru kajkavskih riječi.

NapomenaZa uključiti podnaslove (captions), pauzirajte prvo video, kliknite na ikonu za postavke, odaberite podnaslovi (subtitles) i hrvatski (Croatian).

Kako biste povećali podnaslove, pritisnete (+) na tipkovnici.

Izvorni toponimi

Podbrezje, Zaprudje, Hrelič, Jakuševec

Izvorni toponimi

Vrabče, Zagreb dolnji, Tuškanec, Jelenovec

Izvorni toponimi

Tergovišče veliko

Sisek

V lukji v zemli živev je hobit. Hobit, J.R.R. Tolkien

V lukji v zemli živev je hobit. Neje to bila grda, zmazana, mokra lukja, napujena z ostatkima črvi i zadahom vlage, niti suha, gola, lukja od peska v šteri se nema na kaj sesti, niti se ima kaj za jesti: bila je to lukja od hobita, a to znači jako komotna.

Na joj so bila okrogla vrota kak mali oblok od broda, pofarbana z zelenom bojom, a točno na jihovoj sredini jako žuta kvaka od mjeda. Posle vrata biv je hodnik šteri je zgledav kak cev i tunel: jako lepi tunel bez dima, z zidima obloženima z drvenaj pločaj, z popločenim podom pokritim z tepihom, z zglancanem stolcima, z čuda, čuda klinčanici za kape i kapute − te je hobit mev rad goste. Tunel je biv se dukši i dukši i išav je dosta ravno, ali ne baš točno ravno v breg - cpod pod Bregom, kak su ga svi na kilometre okoli zvali - a v jemo je bilo čuda malih okroglih vroti, prvo na jenoj pa na drugoj stroni. Hobit je ne nikam morav po štengaj: sobe za spati, kupaone, podrumi, špajzi (čuda špajzi), ormori (mev je cele sobe za svojoj obleko), kuhje, blagovaone, se je to bilo doli v prizemljo, zapraf se v se sobe išlo z istoga hodnika. Najbolše so sobe bile na levi stroni od ulaza, jer su sam one mele obloke, globoko povlečene okrogle male obloke šteri so gledali na vrt, a zoj za jimi so bile livade štere so išle doli do reke.

Hobit, J.R.R.Tolkien

‘Morali bi iti nazaj’, Gared ih je požuriv dok je hustu se več skrivala kmica. ‘Divjaki so mrtvi.’

‘Strah te mrtvih?’ pitav je Ser Waymar Royce z smehom šteri se komaj videv.

Gared je ne pav na to. Biv je stari čovek, prešav je pejset i videv je vlastelinčeke kak dojdeju i didejo. ‘Mrtvi so mrtvi’, rekev je. ‘Nemamo nikšega posla z mrtvima.’‘Jeso mrtvi?’ stiha pita Royce. ‘Moremo to kak dokazati?’

Igre prijestolja, George R.R. Martin

— Kaj? Kaj? Prosimo, najte nas vređati! Nikše protekcije! Mi smo si jednaki!

— Vidiš ti jih, vidiš. Golušavci jeni, z žotimi kluni, tepci! – šepeturiju zgrbleni starčeki po latinskomo, i mešaju z kajkavskim.

— Kaj gombate, zaprašeni filistri? Verbecijanci. Tak i onak vam tu več nega mesta za vas. Po pozitivnaj zakonskaj ustanovaj vi ste več morali biti skurjeni kak trule dreve, štere nemajo nikšega ploda! — halavaji mali i grabavi kicoš šteroga je prekvčera referent poslav v registraturo.

U registraturi, Ante Kovačić

Vehni, vehni fiolica— Međimurska narodna pjesma

Vehni, vehni �olica, ne žalosti me.Ar te vtrči ne m'rem ja, vehni grlica,zasadil sem ja tebe v glubinu srca,al' zdaj vidim da drugi od dna te trga.

Zrasla si kot tulipan med več rožami,al' da mi je vse zahman, ji navek meni,vehni vehni grlica, kaj te ne trgam,niti više svojemu srcu ne trebam.

Vidim glavu spuščenu drugom na prsa,žute lasi spuščene ji do pojasa.Ah, žalost me primila, kda ja te vidim,kad ti usta rumena več ne ljubim.

Ak sem ti srčeko ranil (Spoved)— Kvartet Gubec

Ak sem te ikada fkanil,ak sem i prešel vu kvarak sam ti srčeko ranilpozabil te ne bum nigdar

Ak sem i druge gledalak sam i kušlec koj dalo tem ti nisam povedalda pokle ti ne bude žal

Ak sem s pajdašima ostalak sem te v noći zbudilpopevke te semu su kriveI vince kaj v srcu gori

Ak ti i nisam došelak sem pozabil te zvatja ti se znova kunemzatajil te ne bum nigdar

Šouštor— Kavaliri

Dretu smeljim, kuožu riežamkeder zvijom, i netiežamklienca slaužam, ciriz maužamstauri šyeljin z nyevic slaužamtoumpljom, cveikom, sa peprovljomsaura biksom, škrip zgetovljomtye bou verek cipel prauvikokti nyevi do zgetyevim.

Tok noš šouštor sauki dienkerpo, toumpljo škernja siemfučko, špuoto i pepievoko edzvonjo cieli brieg.(2x)

Kerpo, toumpljo, škernja siemsume serce majke imupo rečun gljej ne štimoslaubu hosnu z tego imutok sa beija pe keljenu.Dnava ciela, cieli viekkerpo, toumpljo, toumpljo, cveikoko edzvonjo cieli brieg.

Tok noš šouštor sauki dienkerpo, toumpljo škernja siemfučko, špuoto i pepievoko edzvonjo cieli brieg.(2x)

Postolar— Kavaliri

Na konopac (stavljam smolu), kožu režemžicu savijam, i navlačim.klinove slažem, mast mažemstaru cipelu nanovo slažem.

Nabijam (čavliće), rezuckam, sve popravljamare kremam, škripac završavam.To će zaista biti cipela pravaKao nova kad završim.

Tako naš postolar svaki dankrpa, popravlja čizme svima ,zviždi, kori i pjevapa odzvanja cijeli brijeg.(2x)

Krpa, popravlja čizme svima samo srce meko imazato mu se račun baš i ne slažemalo koristi od toga ima.Tako se udara po koljenu,cijele dane, cijeli vijek.Krpa, zabija, zabija, rezucka pa odzvanja cijeli brijeg.

Tako naš postolar svaki dankrpa, popravlja čizme svima,zviždi, kori i pjevapa odzvanja cijeli brijeg.(2x)

Bednjanski kajkavski

— bednjanski se govor ubraja među najinteresantnije, najmelodičnije i najkompliciranije kajkavske govorezbog bogatstva vokala, diftonga, zanimljivih glasovnih promjena, akcenata i drugih osobina.

— 24 samoglasnika, dvoglasnika i preglasnika

— pradijalekt kajkavskog koji se stoljećima nije puno promijenio

— zaštićen kao nematerijalna baština pri unesco-u

Zagrebečke špancirancie (kraća verzija)— Zvonko Špišić

Zvečera sem došel,stal kraj Loterščaka,pred Matošom zastal, škrilak z glave dignul.A videti se moglo, čak z Medveščaka.kak sem zpod kostajneh,sam sebi namignul.

Onda sem se zpustil črez štenge do Name. Jedenaest je prešloveter lasi metel.A ja sem gledel nebo, gledel sem oblakevu farbah ciklamezagrebečku večer kak jesenske cvetje.

I bilo je lepo, i bilo je lepo i bilo je lepo, zkup bili sme tu Zagreb vu meni, i ja ž njim vu njemu i bilo je lepo i navek nam bu.

Još sem vlovil zajni tramvaj z Kvaternjaka. Pa kaj ak i nikam ne bu me odpelal. Bum �aker platil, naj vozi bedaka.Pak bum samog sebevragu v torbu zpelal

Ipak sem se peške vernul do Griča, tu mi Zagreb zgleda navek nekak bliže.Vu Markovom turnju juterna svetlost zplašila je ftiča.A ja sem se najenput zbudil v moje hiže.

I bilo je lepo, i bilo je lepo I bilo je lepo, zkup bili sme tu Zagreb vu meni, i ja ž njim vu njemu I bilo je lepo i navek nam bu I bilo je lepo i navek nam bu.

Agrámerski— gradska kajkavica zagrebačkih purgera

Če vužgaš šparet i vešmašinu, buš škuril ziherunge i naredil kurcšlus.

Gospon, špengler vam ni tu, iščite ga za vuglom med šusterom i šnajderom.

Ovi štamprli su tak mali, zglediju mi kak �ngerhuti.

Zagrebačko računanje vremena

Kuliko je vur?

Frtalj 7.

Kuliko je vur?

Kuliko je vur?

5 do 3frtalj 7

Kuliko je vur?

2 do frtalj 2

Kuliko je vur?

Kuliko je vur?

2 do frtalj 2

Tko pjeva zlo ne misli— 1970.

Za vas smo pripremili nekoliko dijaloga iz filma Tko pjeva zlo ne mislis podnaslovima kako biste uočili obilježja suvremenoga zagrebačkog govora.

NapomenaZa uključiti podnaslove (captions), pauzirajte prvo video, kliknite na ikonu za postavke, odaberite podnaslovi (subtitles) i hrvatski (Croatian).

Kako biste povećali podnaslove, pritisnete (+) na tipkovnici.

Idiomi u Zagrebu

stara zagrebačka kajkavica

zagrebački štokavski

pravi zagrebački govor, danas gotovo izumrli

— govor doseljenih štokavaca— bez osobitih regionalnih obilježja— pod velikim utjecajem standardai zagrebačke kajkavice

— opći govor mlađih naraštaja rođenih u Zagrebu— prijelaz između stare zagrebačke kajkavice i štokavskog/standardnog jezika— pod velikim utjecajem standardai zagrebačke kajkavice

govor gradske jezgre govor periferije govor prigradskih naselja

općezagrebački

Zagrebački govor danas?— Mate Kapović

E, di si burki? Kae? Kaj ima? Šta radiš?

Si nabavio karte za filozófski?

Kaj sad? Di češ?Idem u Čvaru s ekipom, ne.

Da. Bumo donjeli gajbe pivi i pljugi s nama.

Šta, bude neki party?

Predobro! Idem i ja!

Je, i biče ful dobra mjuza!

Filózofski? Za kaj?Reko sam ti da več imam nešdogovóreno za vikend.

Isto niš. Tream ič sad s frendom u kino al mi se neda.

Neam pojma. E poslal mi je frend sad poruku da nemre. Si slobodan sutra? Češ doč poslje pa da odemo gleat neš?

Sutra? Sutra je srjeda, ne?Žao mi je al moram ič poslje šetat pesa u Pruđe.

Kaj se ide u kino? Kaj buš gledao?

E! A ono, nea niš. Kod tebe?

Općezagrebački idiom

Fala i nadame se da ste se nekaj novega navčili. :-)

Izvori

— Portal o kajkavskom jeziku na kajkavskom, Kajkavska renesansa— Hrvatska narječja i njihova obilježja— Najnovije jezične promjene u zagrebačkom govoru, Mate Kapović— Zagrebačko računanje vremena— Povijesni zemljovidi Habsburškog carstva, Mapire— Pričaš li bednjanski?

U prezentaciji su predstavljeni primjeri raznih kajkavskih dijalekata premda prevladavaju više obilježja međimurskog kajkavskog te obilježja kajkavskog književnog jezika. Stoga valja imati na umusu primjeri zastupljeni u ovoj prezentaciji jedne od brojnih varijacija raznolikih kajkavskih govora.