The eye of #Maysak typhoon / NASA

UTJECAJ VREMENSKIH (NE)PRILIKA NA GOSPODARSTVO

Svima je poznato kako vremenske prilike utječu na raspoloženje ljudi. Kada je sunčano i toplo slični osjećaji se pobuđuju u ljudima te se oni osjećaju sretno i raspoloženo. Naprotiv tome, kada je vani tmurno i kišovito, ljudi su često mrzovoljni i neraspoloženi.

To je rezultat djelovanja hormona u ljudskom tijelu pa tako razina melatonina, hormona koji uzrokuje pospanost, raste kada se smrači dok je oblačno te se na taj način šalju signali mozgu što potiče želju za spavanjem. Hormon serotonin djeluje sasvim suprotno.

On podiže aktivnost, daje snagu i održava dobro raspoloženje, a razina mu raste s dostupnošću sunčeve svjetlosti. Ovaj meteorološki utjecaj je nešto o čemu ljudi uobičajeno razmišljaju, ali ponekad se zaboravlja da vrijeme utječe i na

gospodarstvo. Ekstremno loše vrijeme može potaknuti ljude na zanimljiv vid ponašanja u vidu stvaranja zaliha što, suprotno od očekivanja za loše vrijeme, povećava potražnju potrošača. Zbog spomenutog nagona za stvaranje zaliha ljudi

se opskrbljuju namirnicama i zaštitom za slučaj nedostupnosti takvih proizvoda u narednom razdoblju pa se povećava promet trgovina, željezara i sličnih trgovačkih radnji.

UVOD

POLJOPRIVREDA TURIZAM

Najizravniji utjecaj vremenskih prilika na gospodarstvo vidljiv je u poljoprivredi.

Doprinos poljoprivrede svjetskom bruto domaćem proizvodu, prema procjenama za 2013. godinu, iznosi oko 6% odnosno oko

4.500.000.000.000 američkih dolara.

6% 9,5%

Turizam svjetskom bruto domaćem proizvodu u

2013. godini doprinosi s oko 9,5% odnosno oko

7.000.000.000.000 američkih dolara.

254 x Državni proračun RH (124 mlrd kuna)

31.500.000.000.000 kuna 0,1% =Udio RH u turizmu (7 mlrd kuna)

SEKTORI KOJI SU NAJIZLOŽENIJI VREMENSKOM UTJECAJU

=

=

Prema podacima za 2012. godinu relativan udio u ukupnom broju šteta je veći u korist prirodnih katastrofa. Još izraženiji utjecaj prirodnih katastrofa vidljiv je kod udjela u ukupnim gubicima s obzirom da na prirodne katastrofe otpada 92%

financijskih gubitaka, što sugerira kako su daleko razornije od onih uzrokovanih ljudskim faktorom.

ODNOS UČESTALOSTI ŠTETA TE GUBITAKA PREMA UZROKU

UDIO U UKUPNOM BROJU ŠTETA UDIO U UKUPNIM GUBICIMA

47%8%

53%

92%

prirodne katastrofe

prirodne katastrofe

čovjekčovjek

Zbog snijega, kiše i vjetra često bivaju zatvorene ceste i aerodromi te se prekidaju trajektne linije. Zanimljiv je podatak da je otprilike 70% kašnjenja u američkom Nacionalnom zračnom sustavu (NAS) uzrokovano vremenskim

neprilikama. Prema istom sustavu vrijeme je odgovorno za između 10 i 40 tisuća sati kašnjenja mjesečno što je ekvivalent 249.500 $ do 998.000 $ mjesečno

70%

mlrd $

Prema podacima za 2012. godinu, iz prikaza pojedinačnih događaja koji su uzrokovali najveće osiguravateljske gubitke vidljivo je kako su upravo najveće štete uzrokovane vremenskim neprilikama. Tako je uragan Katrina, koji je 2005. pogodio južnu obalu Sjedinjenih Američkih Država, događaj koji je uzrokovao najviše isplaćenih osiguravateljskih šteta u povijesti.

KOLIKO KOŠTA URAGAN?

Uragan Katrina

80,425,7

Potres i tsunami Japan

Potres na Novom Zelandu

Potres u Čileu

Zimska oluja Daria

BDP Republike Hrvatske (2013.)

Zimska oluja Lothar

Velika oluja u Alabami

UraganSandy

Uragan AndrewTeroristički napad na WTC

Potres Northridge

Uragan Ike

Uragan Ivan

Uragan Wilma

Uragan Charley

Uragan Hugo

Tajfun Mireille

Uragan Rita

Suša u Corn Beltu

Poplave u Tajlandu

1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015

1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015

37,727,6

22,9

22,8

17,2

16,5

16,1

11,6

10,3

10,0

8,9

8,7

8,4

7,7

8,9

15,6

12,5

39,4

36,9

Sustavno nadjevanje imena uraganima počelo je za II. svj. rata. Do 1970. uragani su dobivali samo ženska imena. Nakon toga pridjeljuju im se i muška i ženska.Uragani sa ženskim imenima prouzročili su oko tri puta više smrtnih slučajeva nego oni koji nose muška imena.

Elementarne nepogode pozitivno utječu na razvoj inovacija. Istraživanje povezanosti prirodnih katastrofa i broja registriranih patenata iz 2013. pokazalo je kako je u posljednjih 5 godina, svaka dodatna milijarda dolara šteta na usjevima nastala zbog suše povećala broj prijavljenih patenata vezanih uz otpornost usjeva na suše za oko 20%.

mlrd $

+3°C = -1,18 mlrd. $

GUBITAK NASTAO RADI VISOKIH TEMPERATURA (OD 2. DO 6. SRPNJA 2015.)

KAKO SMO IZRAČUNALI GUBITAK EU GOSPODARSTVA

Temperature u pojedinim državama EU su aproksimirane prosječnim temperaturama u njihovim glavnim gradovima. Potrebno je promotriti koje države EU su 2. srpnja imale minimalnu prosječnu temperaturu 25°C ili veću unutar 24 sata te su do 6. srpnja zabilježile povećanje temperature. Ove uvjete zadovoljavaju Španjolska, Italija, Cipar i Malta, koje su zabilježile prosječni rast

temperature od 1,5°C, kada se izračuna aritmetička sredina porasta temperatura. Porastom temperature za svaki °C iznad 25°C dolazi do pada produktivnosti od 2% tako da je porast temperature od 1,5°C uzrokovao pad produktivnosti od 3%. Budući da

prosječno u petodnevnom razdoblju ove četiri države stvore vrijednost od 39,25 mlrd $, pad produktivnosti od 3% uzrokovao je gubitak od 1,18 mlrd $.

Španjolska

Italija

MaltaCipar

Teorija da klimatski uvjeti imaju utjecaja na produktivnost rada datiraju još iz antičke Grčke.Radnici su najproduktivniji u proljeće i jesen, kada su temperature umjerene.

Temperature utječu i na političku stabilnost. Sušna razdoblja povećavaju vjerojatnost nemira i sukoba – u afričkim zemljama, porast temperature za 1ºC, povećava vjerojatnost nastanka sukoba za 4,5%,

Vostok

Barrow

Za obavljanje svake ekonomske aktivnosti postoje određene optimalne vremenske prilike. Ekstremne vremenske prilike pak utječu negativno na

većinu uobičajenih gospodarskih radnji.

VREMENSKI EKSTREMI

TEMPERATURE

60

50

40

30

20

10

0

-10

-20

-30

-40

-50

-60

-70

-80

-90

-100

+56,7ºC

+42,8ºC

-89,2ºC

-34,6ºC

Najviša temperatura na

Zemlji zabilježena je 10.6.1913. u

Furnace Creek Ranchu u Dolini

Smrti u Kaliforniji

Furnace Creek Ranch

Gračac

HvarPloče

Yuma

Arica

Najniža zabilježena

iznosila je na stanici Vostok

na Antarktici

Cherrapunji

Kada pogledamo podatke za Republiku Hrvatsku dolazimo do činjenice kako je najviša zabilježena temperatura izmjerena 4. kolovoza 1981. godine u gradu Ploče, a iznosila je 42,8°C. Hrvatski rekorder što se tiče najniže temperature je grad Gračac gdje je 13. siječnja 2003. godine izmjereno -34,6°C.

Najduži zabilježeni sušni period trajao je od listopada 1903. do siječnja 1918. kada u čileanskom gradu Arica nije kišilo

Najdulje razdoblje kiše zabilježeno je u Kaneohe Ranchu na otoku Oahu u američkoj saveznoj državi Hawaii kada je kišilo

Oahu, Havaji

NAJSUNČANIJI GRAD SUŠA KIŠA

4.015 sunčanih sati u godiniYuma, Arizona

2.726 sunčanih sati u godini Hvar, Hrvatska

OBORINE

26.470 l/m2173 mjeseca

(od 27. kolovoza 1993. do 30. travnja 1994. godine).

247 uzastopnih dana

NAJBRŽI UDAR VJETRA

248 km/h Maslenica, Hrvatska

407 km/h Barrow, Australija

Najveća količina oborina koja je zabilježena u jednoj godini bila je

26m3

1861. godine u Cherrapunji u Indiji

Zemlja

Slično kao i s vjetrom, čovjek se služi i suncem kao izvorom energije. Ta najbliža nam zvijezda proizvodi doslovno nezamislive količine energije.

SUNČEVA ENERGIJA

Sunčev output energije

Iako je ovaj postotak neizmjerno malen, on predstavlja ekvivalent

količini energije za čiju je proizvodnju potrebno 44 milijuna velikih elektrana

u jednoj godini.

3,7 i još 26 nula wata u jednoj sekundiTo je količina energije dovoljna da u jednoj sekundi rastopi blok leda širok dvije, a debeo jednu milju (3,22x1,61 km) koji se proteže od Zemlje do Sunca.

Od ogromne količine energije tek djelić dođe do Zemlje

Sunce

0,000000,0000000000000004%

Među najvećim proizvođačima električne energije pomoću vjetra, samo Indija i Japan imaju preko 1000 litara padalina godišnje. Istovremeno su samo tri zemlje (od njih 20

uključenih u ovu analizu) s prosječnom godišnjom temperaturom većom od 20 stupnjeva.

TOP 20 DRŽAVA SVIJETA PREMA PROIZVODNJI ENERGIJE IZ VJETRA

Kina114.763

SAD114.763

Njemačka39.165

Španjolska22.987

Indija22.465

Ujedinjeno Kraljevstvo12.440

Kanada9.694

Francuska9.285

 Italija8.663

Brazil5.939

Švedska5.425

Portugal4.914

Danska4.845

Poljska3.834

Australija3.806

Turska3.763

Rumunjska2.954

Nizozemska2.805

Japan2.789

Meksiko2.551

Temperatura

OborineProizvodnja el. energije

Vjetar je najviše iskorišten u hladnim zemljama bez puno

padalinaDoprinos industrije vjetra BDP-u EU 32,43 mlrd € (udio 0,3% u BDP-u, 2010.) što je porast za trećinu od 2007.

43 km/h brzina vjetra za maksimalnu učinkovitost proizvodnje električne energije

Među top 20 država prema rekordnoj snazi potresa, četiri države su s preko 30 tisuća dolara BDP-a per capita, a pet je država s manje od 10 tisuća dolara. Najlošiji omjer između jačine potresa i gospodarskog razvoja zemlje je kod Indonezije; s obzirom da ih je pogodio

treći po snazi potres na svijetu, dok su gospodarski ispodprosječno razvijena zemlja.

TOP 20 DRŽAVA SVIJETA PREMA JAČINI POTRESA

Potresi su jednako

pogađali bogate i siromašne

države

 Čile

SAD

Indonezija

Rusija

 Japan

Ekvador

 Kolumbija

Kanada

Indija

 Peru

Kina

Meksiko

Bangladeš

Samoa

Bolivija

Grčka

 Portugal

Mongolija

Novi Zeland

Filipini

9,5

9,3

9,2

9,0

9,0

8,8

8,8

8,7

8,6

8,6

8,6

8,6

8,5

8,5

8,5

8,5

8,5

8,4

8,3

8,2

BDP/cpJačina najjačeg potresa

22.971

54.597

10.641

24.805

37.390

11.244

13.430

44.843

5.855

11.817

12.880

17.881

3.373

5.180

6.221

25.859

26.975

11.882

35.152

6.962

1,0 = 32 kg TNT-a2,0 = 1000 kg TNT-a (ekvivalent najsnažnijim konvencionalnim

bombama iz Drugog svjetskog rata)3,0 = MOAB (najsnažnije američko konvencionalno oružje,

tzv. „Majka svih bombi“)4,0 = manje nuklearno oružje5,0 = približno atomskoj bombi bačenoj na Nagasaki6,0 = 1.000.000 tona TNT-a (jedna megatona)7,0 = 50 megatona (ekvivalent sovjetskoj Car bombi)

ODNOSI MAGNITUDE RICHTEROVE LJESTVICE I ENERGIJE KOJU PROIZVODE LJUDSKE EKSPLOZIJE

KORELACIJA VREMENSKIH UVJETA I GOSPODARSKOG STANJA DRŽAVA SVIJETA

NAJTOPLIJE / NAJHLADNIJE

NAJKIŠNIJE / NAJSUŠNIJE

NAJBOGATIJE / NAJSIROMAŠNIJE

BDP/pc(Ukupno)

Oborine(Ukupno)

Države Srednja temperatura°C(Ukupno)

Bogatije države su hladnije i sušnije

-0,6 Rusija

0,2 Mongolija

2,6 Finska

3,4 Island

3,6 Kanada

4,4 Norveška

4,7 Švedska

5,5 Estonija

5,9 Kazahstan

5,9 Bjelorusija

6,0 Švicarska

6,0 Latvija

6,2 Slovačka

6,2 Litva

6,8 Češka

6,9 Poljska

7,0 Austrija

7,2 Armenija

7,5 Danska

7,8 Njemačka

Među 20 najtoplijih država svijeta mjereno prosječnim godišnjim temperaturama, samo ih tri imaju prosječni BDP per capita veći od 10.000$. S druge strane, sedam država ima ovaj pokazatelj manji od 2.000$. Analizirajući 20 najhladnijih država prema prosječnim godišnjim

temperaturama, jedino Armenija ima BDP per capita manji od 10.000$. Devet najhladnijih država ima BDP per capita veći od 40.000$.

TOP 20 NAJTOPLIJIH vs NAJHLADNIJIH DRŽAVA NA SVIJETU

Džibuti 28,5

Mali 28,2

Burkina Faso 28,2

Gambija 28,0

Sudan 27,9

Maldivi 27,7

Mauritanija 27,5

Čad 27,5

Nigerija 27,5

Maršalovi Otoci 27,4

Senegal 27,4

Kiribati 27,4

Tuvalu 27,3

Savezne Države Mikronezije

27,3

Palau 27,2

Sveta Lucija 27,2

Jemen 26,9

Kambodža 26,9

Benin 26,9

Gvineja Bisau 26,9

NAJTOPLIJE DRŽAVE NAJHLADNIJE DRŽAVE

BDP/cpOborine OborineBDP/cpTemperatura°C Temperatura°C

25

20

15

10

5

Uz visoke temperature, visoka razina siromaštva

U najhladnijim zemljama visok životni standard

21,7 Egipat

26,9 Jemen

25,5 Bahrein

26,8 Katar

26,4 Oman

24,7 Kuvajt

26,8 UAE

25,2 Saudijska Arabija

15,4 Turkmenistan

28,5 Džibuti

22,6Zelenortska

Republika

20,1 Libija

27,5 Mauritanija

18,5 Jordan

22,4 Irak

0,2 Mongolija

5,9 Kazahstan

14,0 Uzbekistan

20,1 Namibija

27,9 Sudan

Kod najkišovitijih izdvaja se država Brunej koja je 4. najbogatija država na svijetu mjereno BDP-om per capita. Među siromašnim kišovitim državama Liberija je na začelju sa manje od 1.000$ BDP-a per capita. Među 20 najsušnijih država, nalazi se i Katar kao najbogatija država svijeta. No među zemljama s najmanje kiše nalazi se i 6 zemalja s manje od 10 tisuća dolara BDP-a per capita.

TOP 20 NAJKIŠOVITIJIH vs NAJSUŠNIJIH DRŽAVA NA SVIJETU

NAJKIŠOVITIJE DRŽAVE NAJSUŠNIJE DRŽAVE

Palau 27,2

Savezne Države Mikronezije

27,3

Tuvalu 27,3

Solomonski Otoci 26,1

Samoa 25,7

Papua Nova Gvineja

24,6

Brunej 26,5

Liberija 25,1

Sijera Leone 26,1

Malezija 26,1

Nikaragva 25,9

Fidži 24,7

Maršalovi Otoci 27,4

Vanuatu 24,2

Ekvatorska Gvineja 24,4

Mianmar 25,6

Filipini 26,4

Francuska Gvajana 26,2

Indonezija 26,3

Bangladeš 25,3

BDP/pcOborine OborineBDP/pcTemperatura°C Temperatura°C

25

20

15

10

5

Među kišovitim državama

dominiraju one siromašne

Velike razlike između država koje vape za

kišom

24,9Srednjoafrička

Republika

23,5 DR Kongo

21,4 Malavi

25,1 Liberija

20,0 Burundi

27,5 Nigerija

23,6 Mozambik

23,3 Eritreja

25,5 Gvineja

26,9 Gvineja Bisau

21,8 Madagaskar

26,4  Togo

23,7 Komori

19,3 Etiopija

28,0 Gambija

28,2 Burkina Faso

19,0 Ruanda

27,4 Kiribati

28,2 Mali

24,8 Haiti

Među 20 najbogatijih zemalja prema BDP-u per capita, 6 ih ima prosječnu temperaturu iznad 25°C. Pet najbogatijih država ima manje od 500 l padalina godišnje po m2. Među 20 najsiromašnijih država, sve imaju prosječnu temperaturu iznad 19°C. Kod padalina su

velike razlike među najsiromašnijim zemljama, tako da Eritreja ima manje od 500 litara kiše po m2, a Liberija više od 2.500 l.

TOP 20 NAJBOGATIJIH vs NAJSIROMAŠNIJIH DRŽAVA NA SVIJETU

Katar 26,8

Luksemburg 8,0

Singapur 26,5

Brunej 26,5

Kuvajt 24,7

Norveška 4,4

UAE 26,8

San Marino 12,8

Švicarska 6,0

SAD 11,6

Saudijska Arabija 25,2

Bahrein 25,5

Irska 9,6

Nizozemska 9,3

Australija 17,3

Austrija 7,0

Švedska 4,7

Njemačka 7,8

Tajvan 21,6

Kanada 3,6

NAJBOGATIJE DRŽAVE NAJSIROMAŠNIJE DRŽAVE

BDP/pcOborine OborineBDP/pc

25

20

15

10

5

Temperatura°C Temperatura°C

Najbogatije zemlje ekstremno

tople ili hladne

Velike vrućine kod najsiromašnijih

zemalja

Vremenski patuljak Branimir KovačićGlavni patuljak visok je 185 cm i najviše voli duge

sunčane dane. U pauzi od izrade analiza, voli pojesti sladoled, a najdraži su mu oni plave i ružičaste boje.

Vremenski patuljak Ivan DomšićRođen u zimsko doba, pa najviše voli hladne, snježne dane. Visok je 190 cm, ima 105 kg i obožava sladoled

od čokolade. S preljevom, naravno. :)