Klimatske promjene i budućnost - MZOIPklima.mzoip.hr/UserDocsImages/Ozimec _Ravna_Gora_KP.pdf• prijenos uzročnika bolesti (malarija, krpeljni meningoencefalitis) • porast razine

Ministarstvo zaMinistarstvo zašštite okolitite okolišša, a, prostornog uređenja prostornog uređenja

i graditeljstva i graditeljstva

Klimatske promjene i buduKlimatske promjene i buduććnostnost

dr. sc. Siniša OzimecMinistarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Uprava za gospodarenje okolišem, Odjel za zaštitu atmosfere

Ravna Gora, 27. travnja 2007.

LIFE PROJECT CAPACITY BUILIDNG FOR IMPLEMENTATION OF THE UNFCCC AND THE KYOTO PROTOCOL IN THE REPUBLIC OF CROATIA



Globalno zatopljenje je porast srednje temperature zraka na planetuZemlji. Najtoplija godina na globalnoj razini 1998. (+0,54 oC); 2005. (+0,48 oC)u odnosu na prosječnih 14 oC.

Nestajanje arktičkog leda

1856, Martens 2001, Holzhauser

Nestajanje ledenjaka u Alpama




Promjene temperature na kontinentima (1900. – 2000.)




Glavni izvori emisije stakleničkih plinova:

• izgaranje fosilnih goriva• industrijski procesi• odlaganje otpada• sječa šuma• poljoprivredna proizvodnja• stočarstvo• Ukupno u posljednjih 200 godina: 2,3 trilijuna tona CO2

(1750. CO2 =280 ppm; 2003. CO2 =368 ppm)• Očekivani porast globalne temperature: 1,4-5,8 oC.




Učinak staklenika




Emisije stakleničkih plinova u svijetu i Hrvatskoj

Hrvatska: 6,6 tona CO2po stanovniku (2004.)




Posljedice promjene klime




• porast učestalosti i jačine ekstremnih meteoroloških pojava(dugotrajne suše, katastrofalne poplave, uragani i tajfuni,smanjivanje površina pod ledom)

• učestaliji toplinski valovi uzrokuju nagli porast smrtnosti

• prijenos uzročnika bolesti (malarija, krpeljni meningoencefalitis)

• porast razine mora i potapanje niskog obalnog područja

• promjena vegetacijskih zona

• smanjenje raspoložive pitke vode




Scenarij klimatskih promjena za Hrvatsku

Razlika u temperaturi: 2040. − 2050.; 1980. − 1990.Zima (gornji niz slika); ljeto (donji niz slika)




Hladne zime bit će rjeđe do 2020., a do 2080. će nestati.



i graditeljstva i graditeljstva LIFE PROJECT CAPACITY BUILIDNG FOR IMPLEMENTATION OF THE UNFCCC AND THE KYOTO PROTOCOL IN THE REPUBLIC OF CROATIA



VodeLIFE PROJECT CAPACITY BUILIDNG FOR IMPLEMENTATION OF THE UNFCCC AND THE KYOTO PROTOCOL IN THE REPUBLIC OF CROATIA





Šumarstvo LIFE PROJECT CAPACITY BUILIDNG FOR IMPLEMENTATION OF THE UNFCCC AND THE KYOTO PROTOCOL IN THE REPUBLIC OF CROATIA



2050. Površina

-15%

2080. Površina

-42%




Biološka raznolikost LIFE PROJECT CAPACITY BUILIDNG FOR IMPLEMENTATION OF THE UNFCCC AND THE KYOTO PROTOCOL IN THE REPUBLIC OF CROATIA



BIOLOŠKA RAZNOLIKOST I KOPNENI EKOSISTEMI

• Fenološke promjene• Pomicanje vegetacijskih pojaseva i ugroženost visokoplaninske flore• Migracije ili izumiranje biljnih i životinjskih vrsta




Obala i obalno područje LIFE PROJECT CAPACITY BUILIDNG FOR IMPLEMENTATION OF THE UNFCCC AND THE KYOTO PROTOCOL IN THE REPUBLIC OF CROATIA



• Porast razine mora i prodiranje slane vode ugrožava slatkovodna jezera, utječe na opskrbu pitkom vodom i poljoprivredu

• Potapanje obalnih građevina

• Promjene u sastavu ihtiofaune, pojava imigrantskih vrsta riba iz toplih mora

• Promjene područja mrijesta gospodarski važnih vrsta riba




PoljoprivredaLIFE PROJECT CAPACITY BUILIDNG FOR IMPLEMENTATION OF THE UNFCCC AND THE KYOTO PROTOCOL IN THE REPUBLIC OF CROATIA



Mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova




Radi zadržavanja zatopljenja na porastu od 2 oC, globalne emisije stakleničkih plinova moraju se smanjiti do 2050. za 40-45% u odnosu na 1990. godinu.

Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime (1992.) – 188 država

Kyotski protokol (1997.), stupio na snagu 16. veljače 2005., 170 država (obveza količinskog ograničenja emisija u odnosu na razinu iz 1990.Hrvatska -5%)



i graditeljstva i graditeljstva LIFE PROJECT CAPACITY BUILIDNG FOR IMPLEMENTATION OF THE UNFCCC AND THE KYOTO PROTOCOL IN THE REPUBLIC OF CROATIA



• Korištenje obnovljivih izvora energije (vjetar, biomasa: šumska i poljoprivredna, sunčeva i geotermalna energija)

• Povećanje energetske učinkovitosti• Energetsko korištenje otpada, bioplin• Promjena tehnologija u industriji• Razvrstavanje otpada • Izolacija zgrada• Korištenje javnog prijevoza• Korištenje automobila s manjom potrošnjom goriva i ekonomična vožnja; biodizel i bioetanol kao zamjenaza naftne derivate

• Pošumljavanje




Emisije stakleničkih plinova kao

rezultat osobne upotrebe energije:

• cestovni prijevoz 49,9%

• zagrijavanje/hlađenje prostora 29,0%

• zagrijavanje vode 11,1%

• kućanski aparati 7,5%

• rasvjeta 2,4%

Učinkovitim korištenjem energije osobne emisije stakleničkih plinova smanjujemo za 20% ili 1 tonu CO2(volumen dvokatnice)


Hvala na pažnji !

Documents

Klimatske promjene i budućnost - MZOIPklima.mzoip.hr/UserDocsImages/Ozimec _Ravna_Gora_KP.pdf• prijenos uzročnika bolesti (malarija, krpeljni meningoencefalitis) • porast razine