1

Klimatske promjene i muzejske zbirke

Inauguracija Razgovora za novo stolje e

Rasprave za okruglim stolom o restauriranju kulturne ba tine u promjenjivom svijetu

IIC

International Institute for Conservation of Historic and Artistic Works

Klimatske promjene i muzejske zbirke

17. rujna 2008. 18.15 – 19.30

National Gallery – Sainsbury Wing Theatre

International Institute for Conservation of Historic and Artistic Works (IIC) vas poziva da se

pridru ite raspravi o posljedicama klimatskih promjena i njihovom djelovanju na kulturnu ba tinu,

naro ito onu koja se nalazi u muzejima i ku nim zbirkama.

Uvodne rije i:

Jerry Podany

2

Predsjednik IIC-a

Sarah Staniforth

Ravnateljica Historic Properties, National Trust, moderator

Prezentacije:

Profesor Christina Sabbioni

Ravnateljica istra ivanja, Institute of Atmospheric Sciences and Climate, CNR (Italija) i

koordinator projekta EK Noina arka

Profesor May Cassar

Ravnateljica, Centre for Sustainable Heritage, University College London i programska ravnateljica

AHRC/EPSRC za znanost i ba tinu

James M. Reilly

Ravnatelj, Image Permanence Institute, Rochester, New York

Michael C. Henry

Glavni in enijer/arhitekt u Watson & Henry Associates, New Jersey

Sir Nicholas Serota

Ravnatelj, Tate

Klimatske promjene na zemlji imaju posljedice koje daleko nadilaze dramati no djelovanje oluja i

podizanje razina mora, pomicanje migratornih obrazaca i stani ta ili mogu nosti za pove ani

zdravstveni rizik od zaga enja. Obrasci vremena i temperaturna kolebanja tako er utje u na

dugoro no o uvanje svjetskog kulturnog blaga koje u ivamo i koje nas svakodnevno nadahnjuje.

Opasnosti koje donose klimatske promjene ne iscrpljuju se u vanjskom okoli u. Osjetljivo i krhko

blago u muzejima tako er im je podlo no. Muzeji i ku ne zbirke koji prije nisu trebali kontrolu

okoli a mogli bi uskoro iziskivati takve napore kako bi se ispunila du nost njihovog o uvanja.

Zbirke za ti ene sustavima kontrole okoli a mogu biti u ve oj opasnosti ako sustavi nisu obnavljani

i njihov kapacitet pove avan. Kako bi ostali u inkoviti, planovi odr avanja povijesnih gra evina,

javnih spomenika i arheolo kih podru ja morat e se prilagoditi promjenjivoj klimi.

Takve potrebe prate veliki tro kovi ukoliko se dobro ne planiraju unaprijed, a tradicionalna rje enja

na koncu mogu izravno pridonijeti na im klimatskim problemima. Razvitak efikasnijih,

3

pristupa nih i ekolo ki odr ivih sustava je sada va niji nego ikad prije. Te teme kao i mnoge druge

u ari tu su ovog okruglog stola.

Ovaj doga aj je ostvaren velikodu nom potporom Fondacije Samual Kress; Suzanne Deal Booth,

Booth Heritage Foundation; Toma Pritzera i Hotela Hyatt Regency; Julian Hills, Ant Farm;

National Gallery u Londonu; i brojnih lanova IIC-a irom svijeta.

Razgovori za novo stolje e

Rasprave o konzerviranju kulturne ba tine u svijetu koji se mijenja.

Klimatske promjene i muzejske zbirke

Odr ani 17. rujna 2008. u National Gallery u Londonu

Fotografija IIC, Gary Black

Ure eni transkript

4

Uvodne rije i

Jerry Podany

Predsjednik, International Institute for Conservation

U ime vije a IIC-a i sugovornika u ve era njem razgovoru elim vam zahvaliti to ste do li u

Sainsbury Theater galerije umjetnina National Gallery i po eljeti vam dobrodo licu na prvom

doga anju nove IIC-ove inicijative Razgovori za novo stolje e. Bit u vrlo kratak, jer ono to svi

zaista ve eras elimo jest uti raspravu ovih est stru njaka i raspraviti iznimno va nu temu, u inak

klimatskih promjena na kulturnu ba tinu. Me utim, va no je odrediti koja je svrha nove inicijative

IIC-a Razgovori za novo stolje e i, posebno, koja je trebala biti namjera ve era njeg doga aja.

Razgovori za novo stolje e imaju za cilj podizanje svijesti i promoviranje rasprave usredoto ene na

pitanja i probleme na eg vremena koji utje u i na koje utje e restauriranje ba tine.

Ovaj prvi okrugli stol ima upravo tu svrhu, a usredoto en je na klimatske promjene i njihov u inak

na muzejske zbirke.

Dok e taj razgovor i njegovi rezultati biti iri od po etne namjere, morao bih mo da objasniti za to

naslov ograni uje temu na muzejske zbirke, premda smo svjesni da klimatske promjene utje u na

sve aspekte kulturne ba tine. Relativno mali opus objavljenih djela i istra ivanja u inaka klimatskih

promjena na kulturnu ba tinu svodi se na izgra eni okoli , podru ja i prirodni okoli . Djela koja se

bave odnosom klimatskih promjena i muzejskih zbirki jedva da postoje. Zami ljeno je da ovaj

okrugli stol ispuni sasvim posebnu i veliku prazninu u na em znanju i na oj svijesti. IIC eli

zapo eti razgovor i predati ga struci na daljnje razvijanje.

Volio bih da zamislite spektar. Na jednom kraju su informirani i prosvije eni ljudi koji znaju to taj

izazov predstavlja i koji se bore da na u na ina da se s njime uhvate u ko tac. estero me u njima

su ve eras ovdje kako bi nam saop ili svoj stru ni sud. Sasvim na drugoj strani spektra nalaze se

oni neinformirani, tvrdoglavi, pa ak i skepti ni prema samom postojanju klimatskih promjena i

njezinih u inaka. Raspore eni kroz spektar i za udo prete no nagomilani prema kraju

neinformiranih, nalaze se brojni stru njaci restauratorske i muzejske djelatnosti koji, premda ne

svojom krivnjom, ostaju nesvjesni izazova s kojima se muzeji moraju suo iti. Oni vjeruju da su

njihove zbirke ipak sigurno pohranjene unutar zidova muzeja, sigurne od bilo kakvih klimatskih

5

opasnosti. Oni pitaju „U emu bi mogao biti problem?“ I jo k tome ka u „Problem klimatskih

promjena je tako golem... to bi bilo koji restaurator pojedina no uistinu mogao u initi? ili „Znam

da su klimatske promjene i o uvanje prirodnih izvora va ni, ali kakve to ima veze s o uvanjem

ba tine i sa mnom?“

Ovo me podsje a na rasprave koje su se prije jednog desetlje a vodile oko za tite zbirki od teta od

potresa – „O, u muzeju su, onda je u redu.“ Znatno smo napredovali na podru ju ubla avanja teta

uzrokovanih potresima i nadam se da emo jo vi e napredovati na podru ju klimatskih promjena.

Kako bismo to postigli ipak trebamo uklju ivanje i podr ku.

U toj skupini nesvjesnih ili ak skepti nih, postoji za u uju i broj financijera. Ukazivanje na njihov

polo aj nije kritika, ve radije izazov. Pojavljuju se brojni izazovi s kojima e se restauratorska

struka suo iti u sljede im desetlje ima. Napori da ih se rije i ne moraju se dobro uklapati u

tradicionalne financijske kategorije koje se obi no koriste. Bit e potrebna kreativnost i spremnost

da se preuzmu rizici kako bi se osigurala potrebna potpora. U opasnosti smo i mi i na a ba tina za

koju se zaklinjemo da je titimo i uvamo, ako ravnodu no do ekujemo te izazove.

Stoga je jo i va nije da pozdravimo one koji su tako velikodu no podr ali ovaj inauguracijski

okrugli stol:

Fondaciju Samuel Kress koja je prepoznala vrijednost govornika i njihovih tema; Suzanne Deal

Booth i Fondaciju Booth za ba tinu, zato to su nastavili vjerovati da bi se taj doga aj mogao

odr ati usprkos znatnim ansama da se ne dogodi; Thomas Pritzer i Hyatt Recency Hotele, nisam

dovr io prvu re enicu mog opisa okruglog stola, a Tom me je ve prekinuo kako bi potvrdio

va nost doga aja i ponudio svoju velikodu nu potporu; Julian Hills i Grupu Ant Farm Design, za

pru anje iznimno kreativnog doprinosa programu i vizualizaciji na e teme; Fondaciju Ameri kog

instituta za restauriranje (FAIC), za pomo IIC-u pri dobivanju financijske pomo i iz Sjedinjenih

Dr ava; i kona no Ashok Roy i National Gallery koji su nam velikodu no osigurali ovaj

veli anstven prostor, Kazali te Sainsbury.

Sada je vrijeme da zapo nemo na razgovor, za koji sam uvjeren da e daleko nadma iti okvire

programa koji imate pred sobom i ove ve eri. Klimatske promjene su protiv nas, ali hajdemo

snagom suradnje potra iti rje enja koja e pomo i ba tini svuda u svijetu i pomo i nam suo iti se s

odgovornostima koje imamo kao oni koji se brinu za ba tinske zbirke u promjenjivom svijetu.

6

Po eljet u sada dobrodo licu na em moderatoru Sarah Staninforth, koja je svima dobro poznata po

svojim neumornim naporima ba na ovom polju.

Sarah Staniforth

Ravnateljica povijesnih dobara (Historic Properties), National Trust

Dobra ve er, dame i gospodo. Veliko je zadovoljstvo vratiti se ovdje, u jedno od mojih biv ih

radnih mjesta. Ve eras sam, kako vidite, va moderator, a vi vjerojatno – oni me u vama koji su me

uli govoriti na tu temu – znate da nisam osobito umjerena. U stvari sam poznata po tome to sam

prili no strastvena kad se radi o toj temi. Me utim, ve eras nemam ulogu protagonistice, ve

majstorice ceremonijala, a tu u poku ati odigrati tako to u predstaviti pet vrlo istaknutih

govornika, te pozvati vas, publiku da date svoj doprinos. Kada vas zamolim za sudjelovanje, budu i

da ve er vrlo vje to transkribira Susan Hughes, molim vas da se predstavite imenom, te da

predstavite organizaciju s kojom ste povezani, ako ona postoji.

Ali da ne duljim previ e, predstavit u vam svih pet govornika kako bismo dobili maksimalno

slobodnog vremena za raspravu. A oni se vrlo lijepo pona aju, pa su sjeli istim redom kako e

govoriti. Po injemo vama slijeva s profesoricom Christinom Sabbioni koja je ravnateljica

istra ivanja iz Instituta za meteorologiju i klimu u Italiji, a bila je i koordinator projekta Evropske

komisije Noina arka – vrlo dobro nazvanog, ako smijem primijetiti – ne jednim od onih

nerazumljivih akronima, ve ne im to za predmet istra ivanja zaista ima zna enja. Christini zdesna

je profesorica May Cassar, IIC-u dobro poznata kao lanica IIC vije a, ravnateljica Centra za

odr ivu ba tinu u University College London, a tako er i programska ravnateljica novog AHRC

(Vije a umjetni kih i humanisti kih istra ivanja) i EPSRC (Vije a tehni kih i fizikalnih

istra ivanja) programa znanosti i ba tine.

U sredini je James Reilly ak iz Rochestera, New York. James je ravnatelj Image Permanence

Institute. Drugi zdesna je Michael C. Henry, glavni in enjer i arhitekt u Watson i Henry Associates

u New Jerseyu u Sjedinjenim Dr avama, a nakon tiskanja programa, moramo estitati Michaelu na

postavljenju za pridru enog profesora arhitekture u koli dizajna na Sveu ili tu Pennsylvania, koja

se nalazi u Philadelphiji. I kona no na na oj panel-diskusiji vrlo istaknutih govornika nalazi se Sir

Nicholas Serota, ravnatelj londonskog Tate-a zadu en za, rekla bih, jedan od najranjivijih muzeja u

Londonu, ako se ostvare predvi anja da 2030. godine vi e ne e biti leda na Arktiku.

7

Prezentacije

Profesorica Christina Sabbioni

Ravnateljica istra ivanja, Institut za meteorologiju i klimu (Institute of Atmospheric Sciences

and Climate), CNR (Italija) i koordinator projekta EK Noina arka

KLIMATSKE PROMJENE I ISTRA IVANJA KULTURNE BA TINE

Zapo ev i okrugli stol o klimatskim promjenama, moramo svi priznati da klimatske promjene

privla e veliku pozornost kako na politi koj, tako i na istra iva koj razini. Ali ova pozornost se

sabire uglavnom u podru jima kao to su okoli , industrija, energija, transport i zdravstvo. Do sada

se jo nije smatrala opasno u za kulturnu ba tinu, neobnovljivom izvoru koji treba proslijediti

budu im nara tajima. Projekt Noina arka stvorio je po prvi put sinergiju izme u klimatskih

promjena i znanstvenih istra ivanja kulturne ba tine.

6. FP PROJEKT ISTRA IVANJA UTJECAJA GLOBALNIH KLIMATSKIH PROMJENA NA

GRADITELJSTKU BA TINU I KULTURNE KRAJOLIKE

Trajanje projekta: 1. lipanj 2004. – 31. svibanj 2007.

8

Projekt Noina arka financirala je Europska komisija unutar estog okvira programa za istra ivanje.

Konzorcij projekta ine deset partnera iz sedam zemalja lanica EU, uklju uju i dva sveu ili ta,

est javnih istra iva kih organizacija, jednu osiguravaju u ku u i jedno srednje veliko poduze e.

Ali to je u injeno da bi se ispitao utjecaj budu ih klimatskih variranja na kulturnu ba tinu na

otvorenom? Prije svega, baza podataka budu ih klimatskih varijabli je stvorena na osnovi

parametara izvedenih iz temperature, uklju uju i raspon temperature; parametara izvedenih iz vode,

poput koli ine padavina, raspona relativne vla nosti, prosje ne relativne vla nosti; parametara

vjetra, uklju uju i brzinu vjetra, izra un brzine vjetra; parametara zaga enja poput SO2, du i ne

kiseline, ozona, pH padavina. Izlazni podaci modela Hadley General (HadCM3) kori teni su s

obzirom na tri razdoblja, nedavnu pro lost izme u 1961. i 1990. godine, blisku budu nost izme u

2010. i 2039. godine i daleku budu nost izme u 2070. i 2099. godine, regionalni model Hadley

(HadRM3) je tako er usvojen. Rezultati za budu nost se temelje na IPCC SRES scenariju A2 koji

je umjereno optimisti an. Svi podaci se odnose i ograni eni su na europski prostor.

Izabran je materijal koji uklju uje prirodni kamen, metal, drvo, staklo, a odre eni broj funkcija

o te enja kori ten je da bi se kvantificirala o te enja koja nastaju na razli itim materijalima kao

posljedica razli itih klimatskih faktora. Svi ti podaci i funkcije upotrijebljeni su za izradu karata.

Tako su tridesetogodi nje karte izra ene i nacrtane u skladu sa razli itim vrstama utjecaja, a ja u

vam pokazati neke od rezultata koje je polu io projekt Noina arka.

Ciklusi relativne vla nosti raspona 75,5% ucrtani su u kartu. Oni uzrokuju kristalizaciju soli, to nije

natrijevog klorida, koja dovodi do propadanja materijala, a svi ste svjesni tete koja tako nastaje.

9

Ciklusi relativne vla nosti (=75,5%)

(Kristalizacija soli)

– Gra enje ciglom

Regionalni model

Daleka budu nost

Na ovoj karti vidite broj tih doga aja godi nje, koji e se zbiti u dalekoj budu nosti u razdoblju

izme u 2070. i 2099. godine. Mo ete vidjeti i raspored doga aja godi nje u cijeloj Europi,

predvi en metodologijom koju sam upravo opisala.

Ali nije dovoljno znati broj doga aja godi nje, ve i kako e kristalizacija soli promijeniti daleku

budu nost u usporedbi sa razdobljem 1961.–1990. koje uzimamo kao referentno. Na ovoj karti

mo ete tako er vidjeti kako e se te promjene dogoditi. Bit e op eg pove anja godi njeg broja

ciklusa kroz sto godina na cijelom podru ju Europe.

10

Kristalizacija soli e se pove ati u 100 godina u cijeloj Europi

Promjena od nedavne pro losti do daleke budu nosti

doga aj/godina

Pove anje

Smanjenje

Akumuliranje biomase na spomenicima mogu e je modelirati pomo u funkcija povezanih sa

srednjom godi njom temperaturom i padavinama, i ponovo za daleku budu nost koriste i regionalni

model, a obrazac ukupne biomase izra ene kao masa po kvadratnom centimetru primjenjen je na

cijelu Europu.

11

Akumulacija biomase na spomenicima povezana s temperaturom i padavinama

Regionalni model

Daleka budu nost

Ukupna biomasa (mg/cm3)

Funkcije o te enja povr ine temeljene na klimatskim parametrima dostupnima po Hadleyjevu

modelu predlo ene su ili kori tene za kvantificiranje tete koja e se na materijalima gra evina

doga ati u scenarijima budu nosti. Ovdje vidite kvantificiranje povr inskih gubitaka karbonatnog

kamena izra eno u mikrometrima na godinu, kao posljedice djelovanja ki a, uglavnom kroz

ispiranje karbonatnog kamena uzrokovanog ki om. Tako gubimo detalje, a rezultat je osiroma enje

povr ine koje se mo e izraziti kao mikrometar na godinu. Tako ove karte pokazuju kako se

osiroma enje povr ine doga a kroz tri razli ita razdoblja i kako e se doga ati u tri razdoblja.

Vidite da su podru ja koja e do ivjeti najve a osiroma enja povr ine Sredi nja Europa, Norve ka,

sjeverno Ujedinjeno Kraljevstvo i panjolska.

12

Osiroma enje povr ine: Gubitak finih detalja

Globalni model promatran na Europi

Nedavna pro lost 1961. – 1990.

Bliska budu nost 2010. – 2039.

Daleka budu nost 2070. – 2099.

Sredi nja Europa, Norve ka i sjeverno Ujedinjeno Kraljevstvo i panjolska do ivjet e najve e

osiroma enje povr ine (20-35 μm/y)

Termalni stres je druga opasnost kojoj se mo e izlo iti kamen, naro ito kalcit, prilikom promjena

temperature. Napravljena je projekcija za daleku budu nost, a karte pokazuju da e Mediteranski

bazen op enito nastaviti biti na najve oj razini rizika. Ali u bliskoj i dalekoj budu nosti zrnato

raspadanje uvjetovano temperaturom prijetit e sve vi e Sredi njoj Europi.

13

Termalni stres

Regionalni model

Daleka budu nost

Mediteranski bazen e op enito nastaviti do ivljavati najve u razinu rizika.

U bliskoj i dalekoj budu nosti zrnato raspadanje uvjetovano temperaturom prijetit e sve vi e

Sredi njoj Europi.

Jedan od najzna ajnijih rezultata projekta Noina arka su Atlas ranjivosti i Smjernice.

14

REZULTATI ISTRA IVANJA

Atlas ranjivosti uklju uju i karte scenarija europske klime od nedavne pro losti do kasnog 21.

stolje a

Smjernice koje preporu uju stratigije prilagodbe za upravljanje kulturnom ba tinom uo i

klimatskih promjena

Atlas ranjivosti uklju uje karte scenarija europske klime od nedavne pro losti do kasnog 21.

stolje a i pokazuje opasnosti klimatskih promjena za graditeljsku ba tinu i kulturni krajolik.

Smjernice predla u strategije prilagodbe za upravljanje kulturnom ba tinom suo enom s klimatskim

promjenama.

Noina arka

Novo podru je istra ivanja je stvoreno

Vi e otvorenih pitanja nego odgovora

Budu i koraci uklju uju primjenu metodologije usvojene za vanjski okoli na unutarnje prostore

Novo podru je istra ivanja je stvoreno, ali pred nama je vi e otvorenih pitanja nego odgovora.

Budu i koraci uklju uju primjenu na unutra nji okoli metodologije prihva ene za vanjski. Oni

moraju biti izvedeni u suradnji i iznad svega sveop im naporima sviju. Zapo eli su u Europi, ali se

sada moraju globalizirati.

Profesorica May Cassar

15

ravnateljica, Centar za odr ivu ba tinu (Centre for Sustainable Heritage), University College

London, i AHRC/EPSRC programska ravnateljica za znanost i ba tinu

KLIMATSKE PROMJENE I OKRU ENJE ZBIRKI

Dobra ve er. Ja u se dotaknuti opasnosti od o te enja materijala zbirki u odnosu na promjene

temperature i relativne vla nosti unutarnjeg prostora. Tako er bih ukratko komentirala kontrolu

okru enja i kori tenje energije, s obzirom da je to trenutno vrlo va na tema.

Ako klima postane ekstremnija i nestalnija, poja at e se opasnost o te enja na zbirkama, a mi

moramo razumjeti vezu izme u tete i okru enja mnogo bolje nego to je razumijemo. Dakle, da li

je pona anje materijala u unutra njem prostoru podlo no utjecajima klimatskih promjena na isti

na in kao u vanjskom, o emu smo upravo slu ali? Kao to smo uli, vanjski su materijali ugro eni

promjenama u koli ini talo enja, brzine vjetra, sun evog zra enja i biomase, od ega je unutra nji

materijal uglavnom za ti en, ali se materijali u zatvorenom o te uju u mjeri u kojoj su prisutna

kolebanja i ekstremne vrijednosti relativne vla nosti i temperature, plijesni i zaga iva a.

Izraz koji za o te enja koriste geolozi a koji je ve koristila Cristina, je „funkcija o te enja“.

Funkcije o te enja koriste znanstvenici koji rade na vanjskim objektima kulturne ba tine kako bi

koli inski izrazili o te enja gra evnog materijala potaknuta klimatskim parametrima. Potreban je

intelektualni iskorak u razumijevanju veze izme u tete i ambijentalnih promjena kako bismo na e

odluke o za titi zbirki, ambijentalnim vrijednostima i kori tenju energije mogli bazirati na istinskoj

znanosti. A istinska znanost se ne mo e po urivati i mora biti financirana.

Mnoge funkcije o te enja koje postoje za kulturnu ba tinu odnose se na vanjske uvjete: djelovanje

kemikalija, cikluse grijanja i hla enja; cikluse smrzavanja i otapanja za kamen i gra evni materijal,

metal, staklo i drvo. Oni se ne prenose jednozna no na uvjete unutarnjeg prostora.

to znamo o tetama u unutra njem ambijentu? Mecklenburg je 1998. g. izmjerio mehani ka

svojstva reakcije bubrenja drveta i odredio dopu tene varijacije RH. Jakela, Bratasz i Kozlowski

ove su godine objavili karte razina stresa uzrokovanog dnevnim varijacijama RH na skulpture od

lipovine. Zaklju ili su da lipovina mo e nepromijenjena izdr ati fluktuacije od +/- 20 %. Ipak,

raspon fluktuacija koje se toleriraju su ava se na vi im prvotnim vrijednostima RH, na primjer kad

16

se mokro drvo naglo su i kao u slu ajevima nakon poplava. U svakom slu aju, ovaj rad mo e nam

poslu iti kao koristan izvor funkcija o te enja u unutra njem prostoru.

Izvor: Jakiela, Bratasz, Kozlowski, Wood Science and Technology, 42, 21–37 (2008.)

Trenutno nam je jedino poznata ovisnost stupnja degradacije papira o temperaturi (na i oko sobne

temperature), ali ne i o relativnoj vla nosti. Strli i Kolar pokazali su 2005. g. da se pove anje od

4°C u uvaonicama mo e odraziti na smanjenje ivotnog vijeka od 40% - 50%. Kako trenutno

nemamo podataka koji nam omogu uju da predvidimo tetni utjecaj RH pri sobnoj temperaturi, nije

mogu e odrediti model utjecaja klimatskih promjena na papir pri pove anoj relativnoj vla nosti

unutarnjeg prostora.

17

ALI TO ZNAMO O O TE ENJIMA U UNUTRA NJIM UVJETIMA?

Izvor: Strli i Kolar

Dakle, kako napredujemo u razvijanju funkcija o te enja za muzejske materijale, da bismo vidjeli

koji bi mogli biti budu i utjecaji klimatskih promjena na te materijale? Konzervatori najbolje znaju

u kakvom su fizi kom stanju zbirke i koji materijali najbolje predstavljaju zbirku, koriste i se

podacima pra enja uvjeta, kako bi izbjegli rizik o te enja. To je dobra po etna to ka za stvaranje

funkcija o te enja za muzejske materijale. Konzervatori i znanstvenici moraju zajedno s kustosima

raditi na razvitku funkcija o te enja za niz materijala zbirki. Kad ih jednom budemo imali, mo i

emo predvidjeti veze izme u o te enja i okru enja, a onda i okru enja i energije.

18

KAKO NAPREDUJEMO U RAZVOJU FUNKCIJA O TE ENJA?

O TE ENJA OKRU ENJE ENERGIJA

OGRANI ENJA KONTROLA U TEDA

Pratimo li prave parametre i jesu li podaci prave kvalitete? Podatke starije od desetlje a te ko se

mo e na i, a te ko im je odrediti i kvalitetu. Noviji podaci o temperaturi i relativnoj vla nosti mogu

biti dostupni ali e se s njima baratati na razli ite na ine. Podaci o svjetlu mogu biti dostupni, ali to

ne moraju biti kumulativni podaci. Podaci o one i enju slo eniji su zbog kataliti kog efekta

zaga iva a – ima mnogo metoda sakupljanja podataka o zaga iva ima, ali ako tehnike mjerenja

nisu standardizirane, nije mogu e proizvesti pouzdane usporedive rezultate. Nitko jo nije sustavno

pratio rast plijesni u unutra njem prostoru.

Koje su to spoznaje koje mo emo iskoristiti, na primjer iz istra ivanja o izgra enom okoli u?

Koristimo cijeli niz „modela“ kako bismo shvatili to se doga a, od obi nog zdravog razuma, preko

grube procjene do jednostavnog tabelarnog prikaza i, kona no, profinjenih ra unalnih simulacijskih

alata za predvi anje unutarnje temperature, relativne vla nosti i kori tenje energije.

19

KOJE SPOZNAJE MO EMO KORISTITI?

Omjer infiltracije zraka

Otvaranje i zatvaranje vrata i prozora

Zabilje ena vanjska klima

Temperatura i RH

Potpuna higrotermalna simulacija s ENERGY PLUS

Vla nost drveta omorike

Rezultat – predvi anja unutarnje relativne vla nosti i temperature

Vrijednosti za EMPD

podaci (crveno)

model (plavo)

crkvena zajednica

Izvor: Nigel Blades, May Cassar i Phillip Biddulph, Optimizing Drying Strategies to Reduce Down

Times for Actively-Used Floor Damaged Historic Buildings, prilozi Londonskom kongresu

Conservation and Acces. David Saunders, Joyce H. Townsend i Sally Woodcock, 15. – 19. rujna

2008.

20

Jednom kad postoji pravovaljani model, mogu se ispitati i drugi scenariji, na primjer: kako e

promjena vremena utjecati na unutarnji ambijent? to e se dogoditi s kontrolom okru enja i

potro njom energije ako promijenimo postavke na HVAC sustavu?

Uspostava modela mo e se koristiti da simulira promjenjive sadr aje vlage u unutarnjem prostoru

velikih drvenih gra evina, a tako er i za nagomilane arhivske materijale kao to je papir. Ali modeli

su samo analogni i nisu zamjena za prave podatke. Stvaranje softvera za simulaciju samo je dio

irokog spektra alata koji su potrebni da bi se shvatilo to se doga a.

Dakle, ime mo emo pridonijeti debati o standardima okoli a u ovom vremenu klimatskih

promjena? Kao profesionalni restauratori, suo eni smo s izazovom odgovornosti za kori tenje

energije. S na im sada njim znanjem, mo emo pregovarati o ambijentalnim standardima za neke

zbirke predmeta od drveta i papira, i mo emo primijeniti modele za okoli i energiju zgrada na

razli ite scenarije, na primjer na sada nje i budu e ambijentalne uvjete i potro nju energije.

Mo emo smanjiti kori tenje fosilnih goriva a da ne promijenimo na e trenutne specifikacije

okru enja. Mo emo promotriti druge aktivnosti kojima se bavimo i preispitati njihovu odr ivost, na

primjer mogli bismo razmotriti mogu nost manjeg broja izlo bi „uspje nica“ radi kojih prevozimo

zbirke diljem svijeta. Mo emo se prebaciti na alternativne oblike energije, ali emo mo da morati

prihvatiti neke promjene u izgledu kulturne ba tine, jer bi se mogli pojaviti solarni kolektori ili

drugi oblici vjetroelektrana. Mo emo tako er ubla iti specifikacije okru enja. Ali na sada njem

stupnju spoznaja, moramo isto tako bolje razumjeti posljedice mogu eg porasta konzervatorskih

postupaka.

Mo emo raditi i sa znanstvenicima kako bismo razvili funkcije o te enja za iri raspon materijala

zbirki. Dok je energija trenutno vanjski pokreta promjena u specifikacijama okru enja, a kako

nastojimo odgovornije upravljati ne samo za muzejskim zbirkama nego i globalnim okoli em,

o te enje zbirki je unutarnji pokreta . Vjerujem da ne mo emo ra unati na jedno bez drugoga.

James M. Reilly

Ravnatelj, Image permanence Institute, Rochester, New York

KLIMATSKE PROMJENE I BRIGA ZA MUZEJSKE ZBIRKE

Po nimo ispo etka, mo e? Na po etku bih elio izraziti zahvalnost Jerryju i IIC-u to su me pozvali

da sudjelujem na ovom vrlo zanimljivom doga aju ve eras. Jasno je iz ovog to smo danas uli da

21

e na brigu za muzejske zbirke zaista djelovati globalne klimatske promjene. U mojim

napomenama, volio bih predo iti neke zamisli o tome kako mo emo odgovoriti na izazov uspje nog

upravljanja muzejskim okru enjem.

Tijekom posljednjih dvadeset godina napredak u istra ivanjima iz temelja je promijenio osnovni

pristup analiziranju uvjeta temperature i vlage za zbirke kulturne ba tine. U pro losti su se obrasci

za kontrolu okoli a temeljili na radu Harolda Plenderleitha i Garyja Thompsona, ije su provizorne

sugestije o stalnoj temperaturi i oko 50% vlage poprimile smisao etabliranog na ela za mnoge

muzeje.

Danas s napretkom istra ivanja u kemijskoj kinetici, biologiji i prirodnim znanostima, posjedujemo

detaljnije razumijevanje o tome kako okoli utje e na materijale zbirki. Znanstvene injenice o

propadanju zbirki ne podr avaju jednostavnu predod bu o „jednoj veli ini za sve ambijente“. Svaki

ambijent je kompromis u kojem razli ite opasnosti prijete u ve em ili manjem stupnju, ovisno o

prirodi objekta i prevladavaju im uvjetima. U svakom slu aju, na a sposobnost da razumijemo i

stvorimo model utjecaja temperature i vlage je napredovao do to ke na kojoj mo emo upravljati

okoli em druk ije nego u pro losti.

Moderni alati za upravljanje okoli em dopu taju nam da precizno i prakti no mjerimo temperaturu i

RH. Ra unala nam dopu taju da izvedemo slo ene prora une iz podataka koji nam daju

kvantitativne procjene prednosti ili rizika koji mogu proiza i iz bilo kojeg uzorka ambijentalnih

uvjeta, bilo da su stabilni ili variraju i. IPI (to zna i Image Permanence Institute koji je Sarah

spomenula. Mi smo u stvari dobavlja i za titne tehnologije sa potpunom uslugom. Po eli smo s

fotografijama, a sad smo va ni na podru ju okoli a) razvio je mnogo takvih algoritama, nazivaju i

ih „Preservation Metrics“. Korisni su zato to direktno iskazuju kolika se teta mo e dogoditi na

predmetima zbirki. Kako „Preservation Metrics“ uklju uju efekte dinami kih promjena okoli a

kroz vrijeme, oni mogu dati uvid u to to, na primjer, za zbirku zna i ako prolazi kroz intenzivna

razdoblja topline i vlage e e nego to je na to navikla.

Ovaj pristup mjerenja okoli a a priori, istra ivanja utjecaja okoli a na kemijske, mehani ke ili

biolo ke procese propadanja, predstavlja novi na in upravljanja muzejskim okru enjem. On

omogu uje optimizaciju okoli a tako to e postepenim prilago avanjem odgovoriti na lokalne

klimatske danosti, tra e i djelotvornost u radu mehani kih sustava.

22

Taj pristup upravljanju prikladan je i za susret s izazovom globalnih klimatskih promjena i skupe

energije. Utjecaj klimatskih promjena e naravno varirati ovisno o podru ju, ali mo emo o ekivati

da e predmeti zbirki redovito i opetovano do ivljavati novi stres u okoli u. O ekujemo da e se

prosje ne temperature pove avati gotovo svuda: ali druga esta posljedica e biti pove anje krajnjih

vrijednosti temperature i vlage. Visoke prosje ne temperature zna e br i tempo kemijskog

propadanja: dramati niji ekstremi topline, vlage i suho e pove avaju rizik od fizi kih promjena i

biolo kih napada, u obliku mehani kih teta i rasta plijesni.

Uz globalne klimatske promjene, dogodit e se tako er i lokalne klimatske promjene. Ve ina

muzeja nalazi se u najve im gradovima, od kojih mnogi postaju „vru i otoci “jer njihova vlastita

masa betona apsorbira zra enje i koncentrira toplinu. New York City je primjer. U stupnju u kojem

kontrola unutarnjeg ambijenta pridonosi nagla avanju uzroka globalnih klimatskih promjena – to

jest kroz emisiju uglji nog dioksida – kao to pridonosi i financijskom teretu institucije, postoji

interes i odgovornost muzeja da prate, razumiju i upravljaju svojim ambijentom na to precizniji i

efikasniji na in.

Klimatske promjene i briga za zbirke

T i Rg podaci iz Central Parka, NYC, NY od 2003. – 2007. uspore ene sa sklopom podataka od

1960. – 1990.

Skroman porast prirodnog starenja, mehani kih o te enja i rizika od plijesni

23

Koliki e biti u inak globalnih klimatskih promjena na muzejske zbirke? Jedan na in na koji smo

mislili istra iti to pitanje bio je da analiziramo vanjske podatke iz pet velikih ameri kih gradova

koriste i Preservation Metrics na koji sam aludirao. Podaci iz 2003. do 2007. g. uspore eni su sa

sklopom podataka tipi nih godina od 1960. do 1990. g. Noviji podaci sadr avali su dokaze o

razdobljima vi ih temperatura, vi e to ke oro avanja i vi e relativne vla nosti nego to smo na li

ranijih godina.

Preservation Metrics je ozna io crvenim razli ite oblike propadanja: mehani ke, plijesni i kemijske

promjene. Mo e se jasno vidjeti da ima vi e crvene u novijem razdoblju, a to je, jasno, zbog toga

to su tu vi e temperature, razdoblja vi ih temperatura i vla nosti.

Tako i dugotrajni prosjeci, ali posebno oni izleti u neuobi ajeno visoke ili niske vrijednosti relativne

vla nosti i visoke vrijednosti temperature, pobu uju ono za to mislimo da je dokaz u najmanju

ruku br ih promjena. Metrics su pokazali skroman ali zna ajan porast u procjenama stope

propadanja kako za prirodno starenje, tako i za mehani ka o te enja. Ne mo emo mnogo u initi s

tim rezultatima, ali oni nam poma u da ustvrdimo kako globalne klimatske promjene ne e biti

dobra vijest niti za dobrobit zbirki niti za ra une za energiju utro enu na mehani ke sustave.

Ako mi dozvolite da naga am o budu nosti, izazovi koje e globalne klimatske promjene osvijestiti

u za titi muzejskih zbirki – a ovo je puno dalje od katastrofa kao to su ciklone i uragani, koji bi

mogli postati e i i ozbiljniji – postat e stvarni i zna ajni. Do i e u obliku te e vru ine, ve e

vlage i fluktuacija izme u ekstrema. Ovo e biti primjetno u obliku vi ih ra una za energiju i br ih

stopa propadanja zbirki. Ve i tro ak nego ikad iziskivat e upravljanje muzejskim ambijentom da bi

se postigao du i vijek trajanja zbirki uz najni i gubitak vremena zaposlenika i potro nju energije i

kapitalne opreme. Prevladat e pristup upravljanju koji se bazira na odre ivanju opsega u inaka na

ambijentalne uvjete a muzeji e se nastojati skladno prilagoditi vanjskim klimatskim uvjetima a

ne e ih neutralizirati.

Ako elite vidjeti vi e o Metrics i na im pristupima, posjetite web stranicu

http://www.pemdata.com pa ih mo ete pogledati i sami isprobati.

Michael C. Henry PE AIA

Glavni in injer/arhitekt u Watson & Henry Associates, New Jersey, i pridru eni profesor

Arhitekture na koli za dizajn, Pensilvanijsko sveu ili te

24

KLIMATSKE PROMJENE: URAVNOTE AVANJE EKOLO KIH POTREBA DRU TVA

I ZBIRKI

Razmotrio bih ovu dvojbu, ako ho ete, kako biti dobar upravitelj zbirki i istovremeno smanjiti

utjecaj odr avanja klime u na im muzejima i arhivima, koje je povezano s fosilnim gorivima i

potro njom energije. Promotrimo li tradicionalne gra evine, ovojnica gra evine se koristila u

aktivnom oblikovanju unutarnjih uvjeta. Kako su suvremeni gra evinski sustavi unutarnje kontrole

okoli a postali iroko rasprostranjeni, gube se upotreba i poznavanje aktivnih utjecaja ovojnice

gra evine. Ovojnica gra evina kojom se aktivno upravlja mo e osigurati kontrolu svjetla, prirodne

ventilacije i upravljanje vlagom, ime se negira potreba za upravljanje sustavima kad su vanjski

uvjeti prihvatljivi. O ito, naglasak je na „kad su vanjski uvjeti prihvatljivi“.

Tako er mo emo razmotriti pasivnu stabilnost i stupnjeve prelijevanja. Gra evni materijali, koji su

izrazito termo-inertni i imaju sposobnost puferiranja vlage, mogu stabilizirati kolebanja temperature

i relativne vla nosti. U mnogim klimama, pasivna stabilnost mo e smanjiti veli inu i kapacitet

potrebne za sustave gra enja, a manji kapaciteti zna e da takvi sustavi mogu djelovati bli e

njihovoj to ci u inkovitosti. U nekim klimama, pasivne osobitosti mogu eliminirati potrebu za

sustavima u cjelosti. Velike razlike izme u vanjskih i unutarnjih uvjeta mogu se prelijevati kroz

vi estruke prostore i pregrade, reduciraju i stupnjeve koji provode toplinsku energiju i izmjenu

vlage kroz ovojnicu gra evine.

U inkovitost ovog pristupa mo e se, u manjem razmjeru, vidjeti u smije tanju predmeta u

materijale za pakiranje, u skladi tenju i pohranjivanju u pregrade ili sanduke, kao to smo ranije u

tjednu vidjeli u izlaganju o ikoni iz samostana Sv. Katarine na Sinaju. Dakle, sve to trebamo

napraviti je pro iriti to dalje na same gra evine i prona i smje taj za na e predmete unutar

gra evina, pogotovo tamo gdje postoje ekstremne razlike izme u vanjskih i unutarnjih uvjeta.

U dvadesetom stolje u, kao to je spomenula May, a tako er i Jim, kriteriji za uvjete u zbirkama

progresivno su ograni eni jeftinom energijom i dostupno u sustava za nadzor gra evine. Bio je

uvrije en stav da „ ako to mo emo nabaviti, to trebamo i u initi i to je na raspolaganju“. Ali Marion

Mecklenberg na Smithsonianu izvijestila je o izrazitoj povezanosti izme u neumoljive kontrole

temperature i relativne vla nosti i pove anih tro kova energije. To je bilo, vjerujem, prije jedanaest

godina, 1997. godine. Nedavno je David Artigas sa Sveu ili ta u Pennsylvaniji potvrdio korelaciju

izme u potro nje energije i kontrole na primjeru povijesnih ku nih muzeja. Donji grafikon proizlazi

iz njegove teze: Usporedba u inkovitosti i cijene razli itih pristupa upravljanju klimom u

povijesnim gra evinama i muzejima.

25

Normalizirana godi nja potro nja energije naspram kontrole temerature i relativne vla nosti na

svim mjestima

Grafikon: okomica: normalizirana potro nja energije; horizontala: varijacije temperature i

relativne vla nosti (95% od zabilje enih vrijednosti)

Slika 33.: Normalizirana godi nja potro nja energije po kvadratnoj stopi naspram kontrole

temperature i relativne vla nosti na svim mjestima

Izvor: D. Artigas, 2007. Knji nica Anne i Jerome Fisher Fine Arts, Knji nice Sveu ili ta u

Pennsylvaniji

Ovo nikako nije statisti ki zna ajan primer, ali ono to tu vidimo je nastanak krivulje smanjuju eg

povrata. To ne bi trebalo biti iznena enje za nikog od nas, krivulja smanjuju eg povrata

primijenjena je na kontrolu uvjeta i potro nju energije, pa bismo mo da trebali preoblikovati pitanje

u: koji su uvjeti interijera potrebni, razumno dosti ni i u inkoviti glede dugoro nih tro kova za

zbirku?

Tako er bismo trebali razmotriti kako specificirati prilagodbe kriterijima uvjeta. To je u osnovi

problem mjerenja, ali mjerenja stvarnog svijeta uklju uju to nost intrumenata, preciznost i

statistiku. S druge strane pogre ke u mjerenjima i statistikama se rijetko navode u izra avanju

kriterija za uvjete interijera. Razuman pristup odre ivanju kriterija za uvjete zbirki uklju ivao bi

dnevna kolebanja, izdvojene osobitosti – one pojedina ne slu ajeve – jednako kao i potrebnu

preciznost s kojom e se rezultati provjeriti.

26

Podaci su bitni – Jim je ve to raspravio, kao i May – ali ja bih dodao da pouzdane, to ne i dostupne

podatke specifi ne za gra evinu ili mjesto moramo analizirati, ustanovito kako se gra evina pona a

i identificirati specifi ne, ciljane strategije za pobolj anje upravljanja okoli em. A ovo zaista jest

klju ni problem. Ne trebamo cjelovita rje enja za dvanaest mjeseci. Mi samo trebamo analizirati

podatke i re i „Kada imamo problem? Koji je to problem?“ Mo e biti rije o sezonskom problemu,

mo e se javiti problem tijekom tjedna ili se mo e doga ati samo u dvodnevnom ciklusu. Ali

pa ljivim prou avanjem podataka i njihovom analizom imat emo priliku re i, „Kad imamo

situacije za koje blaga, low-tech rje enja mogu biti dostupna?“

Ameri ko Udru enje in enjera grijanja, hla enja i klimatiziranja (ASHRAE) publiciralo je

smjernice u Poglavlju 21 Muzeji, biblioteke i arhivi Priru nika za primjenu. On ima zanimljiv oblik

smjernica jer prvo promatra gra evinu i pita koju vrstu klime interijera i koji sistem mo emo

smjestiti unutar gra evine.

Tipologija gra evine mo e ograni avati ekolo ku „kontrolu“ interijera

Tabela 4: Klasifikacija potencijala klimatske kontrole u gra evinama

Kategorija

kontrole

Klasa

gra

evi

ne

Karakteristi na

kontrukcija

gra evine

Karakteristi an

tip gra evine

Karakteristi na

upotreba

gra evine

Sustav koji se koristi Prakti no

ograni enje

kontrole

klime

Mogu a klasa

kontrole

I Otvorena

struktura

Privatna,

skladi ta, most,

pilana, bunar

Nenastanjena,

otvorena

posjetiteljima

tijekom cijele

godine

Nema sustava Nema ga D (ako je

klima

benigna)

Nekontrolirano

II Oblo en stup i

greda

Kolibe, itnice,

upe, silosi,

hladnja e

Nenastanjena,

pristup pri

posebnim

doga ajima

Odsis zraka otvoreni

prozori, ubacivanje

zraka, stropna

ventilacija, bez

grijanja

Ventilacija C (ako je

klima

benigna)

D (ako klima

nije vla na

III Neizolirana

gradnja,

uokvireni i

oblo eni

zidovi,

jednostakleni

prozori

Brod, vlak,

svjetionik,

grubo gra ena

ku a, kova nica

Namijenjena

ljetnim turama.

Zatvorena

javnosti zimi.

Nenastanjena.

Niska razina

zagrijavanja, ljetni

odsis. Ventilacija,

humidistatsko

grijanje za zimsko

odr avanje uvjeta

Grijanje,

ventiliranje

C (ako je

klima

benigna)

D (ako klima

nije vru a i

vla na)

Djelomi no

kontrolirano

IV Te ka zi a ili

kompozitni

zidovi sa

bukom.

Zbijene

konstrukcije,

vanjski za titni

prozori

Gotove ku e,

crkve, ku e za

okupljanja,

du ani,

gostionice, neke

poslovne zgrade

zgrade

Osoblje u

izoliranim

sobama, gift

shopu. etnja

posjetitelja

isklju ivo,

ograni ena

nastanjenost,

nema zimsku

namjenu

Cijevno blago

grijanje. Ljetno

hla enje, mogu nost

paljenja i ga enja,

DX hla enje

(direktnom

ekspanzijom), ne to

ovla ivanja.

Mogu nost

ponovnog

zagrijavanja.

Temeljni

HVAC

(grijanje –

ventiliranje –

klimatiziranje)

B (u

benignoj

klimi)

C (ako su

blage zime)

D

Klimatski V Izolirane Namjenski Obrazovne Cijevno grijanje, Kontrola AA (ako su

27

strukture,

dupla stakla,

usporiva i

isparavanja,

dvostruka vrata

gra eni muzeji,

znanstvene

knji nice,

galerije,

izlaga ke ku e i

skladi ta

grupe. Dobar

objekt otvoren

javnosti.

Neograni ena

popunjenost.

hla enje, ponovno

grijanje i ovla ivanje

pomo u unutar

predvi enog

raspona.

klime, esto

sa sezonskim

izmjenama

zime blage)

A

B

kontrolirano

VI Metalne zidne

kontrukcije,

sobe sa

nepropusnim

zidovima i

kontroliranom

nastanjeno u

Podrumi,

skladi ta,

sanduci

Nenastanjena,

pristup po

dogovoru

Posebno grijanje,

hla enje i

ovla ivanje s

preciznom stalnom

kontrolom

stabilnosti.

Posebni

konstantni

uvjeti

AA

A

Ledeno

Hladno

Suho

ASHRAE Priru nik – Primjene, poglavnje 21, 2007. (c) Ameri ko udru enje in enjera grijanja,

hla enja i klimatizacije, Inc, www.ashrae.org<http://www.ashrae.org

Dalje se nastavlja s potragom razumnog stupnja kontrole ili onog to je mogu stupanj kontroliranja

unutar gra evine.

28

Tabela 3 Specifikacije temperature i relativne vla nosti za zbirke

Maksimalne fluktuacije i razine u kontroliranim prostorima Tip Postavljena razina

ili godi nji

prosjek

Klasa kontrole Kratke

fluktuacije plus

prostorni

rasponi

Sezonske prilagodbe

u sistemskim to kama

pode avanja

Rizici i dobrobiti zbirki

AA

Precizna

kontrola, bez

sezonskih

promjena

± 5 % rh, ± 2 K Relativna vla nost

bez promjene

gore 5K; dolje 5K

Bez rizika za mehani ka

o te enja za ve inu umjetnina i

slika. Neki metali i minerali mogu

degradirati ako se rh pre e

kriti nu relativnu vla nost od

50%. Kemijski nestabilni

predmeti desetlje ima

neupotrebljivi .

± 5 % rh, ± 2 K Gore 10% rh, dolje

10% rh

gore 5K; dolje 5K

A

Precizna

kontrola, uz

neka odstupanja

ili sezonsku

promjenu, ne

oboje

± 10 % rh, ± 2

K

Rh bez promjene

gore 5K; dolje 5K

Mali rizik mehani kih o te enja i

visoka ranjivost umjetnina; bez

mehani kog rizika za ve inu

umjetnina, slika, fotografija i

knjiga. Kemijski nestabilni

predmeti desetlje ima

neupotrebljivi.

B

Precizna

kontrola, neka

odstupanja uz

pogor anje pri

zimskim

temperaturama

± 10 % rh, ± 5

K

Gore 10% rh, dolje

10% rh

gore 10K, ali ne iznad

30oC

Umjeren rizik mehani kih

o te enja visoko ranjivih

umjetnina; mali rizik za ve inu

slika, ve inu fotografija, neke

umjetnine, neke knjige; bez rizika

za mnoge umjetnine i mnogo

knjiga. Kemijski nestabilni

predmeti desetlje ima

neupotrebljiv, manje ako su

obi no na 30 o

C, ali hladni zimski

periodi udvostru uju ivot.

Op i muzeji,

umjetni ke galerije,

biblioteke i arhivi

Sve prostorije za

itanje ili posudbu,

prostori za

pohranjivanje

kemijski stabilnih

zbirki, pogotovo ako

su mehani ki srednje

do visoko ranjivi

50% rh (ili

povijesni godi nji

prosjek za stalne

zbirke)

Temperatura

postavljena

izme u 15 i 25o

C

Napomena:

Prostori

namijenjeni

posu enim

izlo bama moraju

imati razinu

postavljanja

odre enu

ugovorom o

posudbi, obi no

50% rh, 21oC, ali

ponekad 55% ili

60% rh.

C

Sprje ava sve

visokorizi ne

ekstreme

Unutar 25 do 75% rh kroz cijelu godinu.

Temperatura rijetko iznad 31oC

obi no ispod 25oC

Visoki rizik mehani kih o te enja

za visoko osjetljive umjetnine;

umjereni rizik za ve inu slika,

ve inu fotografija, neke

umjetnine, neke knjige; mali rizik

za mnoge umjetnine i ve inu

knjiga. Kemijski nestabilni

predmeti desetlje ima

neupotrebljivi, manje ako su

obi no na 30 o

C, ali hladni zimski

periodi udvostru uju ivot.

Dodu e, to se trenutno temelji na sjevernoameri koj tipologiji gradnje i na na oj klimi s etiri

godi nja doba, a ak unutar Sjedinjenih Ameri kih Dr ava obuhva ene su uglavnom na e isto ne i

sjeveroisto ne klime. Bart Ankersmit iz ICN rekao mi je ovaj tjedan da to u Nizozemskoj

prilago uju svojoj klimi i tra e na in prosudbe koji se mo e odnositi na gra evine i na unutra nju

ekolo ku kontrolu.

Rizik: jedna od stvari koja e biti posljedica klimatskih promjena je pove ani rizik gubitka

infrastrukture. Na tu temu ve postoji nekoliko studija. To vidimo kroz ekstremna doga anja u

svijetu, ali kako potra nja za energijom raste imat emo priliku vidjeti i pove ana optere enja

infrastrukture. Zato se moramo zapitati: „Koji su utjecaji klimatskih promjena na infrastrukturu, i

29

kad ta infrastruktura iznevjeri, koji je upliv na na e gra evine i na e zbirke, a ako koristimo sustave

ili se na njih oslanjamo, kako oni funkcioniraju pod tim okolnostima?“

To bi nas moglo navesti na razmi ljanje o jednostavnijim, robustnijim sustavima, koji mogu izdr ati

nestanak struje, vrste gra evine koje bi osigurale barem pasivne mjere za vrijeme ovih prekida.

Naravno, mislim da bi mnogi od nas radije imali takvu vrst pristupa za vrijeme prekida

funkcioniranja umjesto privremenih instalacija koje vidimo na gra evini slijeva.

Dugoro no razmi ljanje: sustavi gra enja – to je pomalo kao gledanje u oblake – ine velika

ulaganja s maksimalno 20–30 godina kori tenja. Kapitalna investicija je poznata na po etku,

tro kovi funkcioniranja i energije e se s vremenom pove avati, a naredne institucionalne uprave e

nositi financijski teret kriterija uvjeta koje postavljamo danas. Nacrt gra evine, pobolj anja i sustavi

bi se trebali mo i prilago avati kako bi se izbjeglo klimatsko ili financijsko zastarijevanje. Svatko

od nas mo e se prisjetiti nekih institucija koje ne pokre u svoje sustave u rad bez pripreme jer to

sebi ne mogu dozvoliti. Mogu ih se sjetiti nekoliko. Ovotjedna prezentacija Davida Watkinsona

tijekom IIC konferencije na temu Conservation and Access vezano za ss Great Britain je izvrstan

primjer ove prilagodljivosti, na kojem je pokazao da kako tro kovi energije rastu, tako postoje

mogu nosti mijenjanja pristupa upravljanju klimom.

Tehnolo ke inovacije, klimatske promjene i potreba za energetskom efikasnosti ve uvode inovacije

u projekte. Na problem, ili na izazov, jest to se ovi tehnolo ki napredci uglavnom stvaraju za

velika tr i ta, a njihova integracija u muzeje i arhive bit e usputna vi e nego izravna. Moramo biti

pozorni i otvoreni mogu nostima koje nam ove inovacije nude i biti spremni isprobati ih, pa vidjeti

jesu li u inkovite, naravno uz prikladno istra ivanje.

I kona no, to god radili, to moramo raditi u duhu suradnje kroz sve discipline i odgovornosti. Svi

institucionalni odjeli – zgrade (u Sjedinjenim Dr avama), restauriranje, uvanje, obrazovanje,

interpretacija i financiranje – jednako kao i projekti konzultanata, specijalista i ugovara a

konstrukcija, trebali bi biti aktivno i anga irano predstavljeni u planiranju, projektiranju,

naru ivanju i procjeni nakon nastanjenosti bilo kojeg pristupa koji mo emo odabrati sa stajali ta

gradnje za osiguravanje uvjeta zbirkama.

30

Foto Michael C. Henry

Foto Wendy C. Jessup Foto Michael C. Henry

I na kraju bih spomenuo da je ovo kubansko-ameri ka ekipa, koja je rezultat velikih diplomatskih

napora na Hemingvejevoj Finca Vigiji na Kubi, ali popodne nismo uli na kubanski tim zbog

uragana Ike. Imamo razloga vjerovati da je kubanski tim – njegova polovica –pre ivio, ali njihova

infrastruktura nije, i ne sti u nam vijesti niti o njima niti o resursima.

Sir Nicholas Serota

Ravnatelj, Tate

Dobra ve er. Moja uloga u panel-diskusiji ve eras je mo da poku ati malo pro iriti problematiku.

O igledno je da nisam specijalist na tom podru ju, ali, zajedno sa mnogim kolegama, brinem o

jednoj od velikih zbirki u ovoj dr avi, a kao to nas je Sarah podsjetila, to je mnogostruka

odgovornost. Klimatske promjene, kao to nam je najavljeno u pozivu na ovaj skup, i kao to su

govornici ve spomenuli prije mene, izgledaju uglavnom kao prijetnja, ali smatram da ih trebamo

promatrati kao izazov. Smatram da ih tako er trebamo vidjeti i kao priliku i povod za pokretanje

ustanova u kojima mnogi od nas rade na prili no druk iji na in.

31

Poku av i to staviti u iri kontekst, mislim da je to zbog toga to javni muzeji postoje na temelju

uspostavljene javne potpore. Bez javne potpore ne mo emo zadr ati svoje mjesto u dru tvu, a javnu

potporu stje emo brigom o predmetima, dubinom na e u enosti, njenim opsegom, na im

ma tovitim akvizicijama, na inom na koji razvijamo zbirke i kako pazimo na sredstva koji su nam

dana iz javne riznice namijenjene brizi za zbirke. Ali to je tako er javno povjerenje ste eno

op enito na inom na koji mi vodimo na e ustanove te mislim da je bitno da odra avamo javno

mi ljenje, da reagiramo na njega a u nekim slu ajevima i da ga predvodimo.

U vrijeme klimatskih promjena i spoznaje da su ograni eni resursi u svijetu, mi moramo pokrenuti

na u organizaciju tako da reagira na tu suvremenu zabrinutost koja vlada naro ito me u mladim

ljudima. Moramo djelovati odgovorno i oblikovati organizaciju koja je u svakom smislu odr iva.

Ako to ne napravimo, izgubit emo javnu potporu i kona no javna ulaganja i javno financiranje koji

nam poma u u obavljanju djelatnosti. To je jedan od razloga za to sam tako zadovoljan da je Savez

muzeja bio vode i u zemlji po pitanju odr ivosti u muzejima.

to to zna i za muzeje u prakti nom smislu? Prvenstveno, sasvim jednostavno mi smo institucija

koja tro i i zato trebamo dovesti svoju vlastitu ku u u red. Moramo bit sigurni da razumijemo to je

uglji ni otisak koji ostavljaju na e institucije, moramo razumjeti kako se mo emo u inkovitije

pona ati u smislu kori tenja na ih sredstava, u smislu uspostave odr ivih nabavnih lanaca svih

materijala koje koristimo. A da bismo u inili ono to je potrebno, moramo prikupiti injenice. Kako

je nekoliko lanova ovog skupa ve reklo, mnogo dodatnih istra ivanja jo mora biti napravljeno na

ovom podru ju ako elimo postati onoliko u inkoviti koliko bismo mogli.

Drugo, mislim da kao muzejski sektor moramo odigrati svou ulogu, kao to su drugi govornici

naglasili, te po eti ponovno promi ljati za titu okoli a unutar na ih muzeja – koji bi standardi za to

trebali biti i koji na ini ih posti i. Moramo pogledati neke postoje e konvencije, a moramo i dalje

istra ivati kako bismo to no razumijeli, kao to je May ukazala, koja bi im bila ograni enja, radije

nego da jednostavno primjenjujemo veoma stroga mjerila, kao to je to esto bio slu aj ranije.

U Ujedinjenom Kraljevstvu nedavno je bila inicijativa, predvo ena ravnateljima National Museum-

a, da se zapo ne istra ivanje ovih pitanja, a u svibnju sam predstavio kratak dokument, sastavljen

zajedno s kolegama uklju uju i Stephena Hackneyja iz Tate-a, koji su razmatrali ravnatelji svih

velikih europskih muzeja, skupine koja se sastaje dva puta godi nje. Kao to mo ete o ekivati to je

skupina s prili nim brojem velikih ega koji sjede oko stola (smijeh), a to je prili no zna ajno za

32

prihva anje dokumenta jest da ne samo da je dobio sveop e priznanje da ne to treba napraviti, ve

je izazvao zanos i odlu nost da se na nov na in razmatraju ta pitanja u cijelom sektoru.

To je dovelo do osnivanja radne grupe u ovoj dr avi, predvo ene ravnateljima National Museum-a

koji sura uju s restauratorima iz svih ustanova, uklju uju i neke od nenacionalnih muzeja, a oni e

u listopadu predstaviti dokument internacionalnoj – ne samo europskoj – grupi muzejskih

ravnatelja. Cilj je osigurati da ravnatelji potpuno podupru takav na in preispitivanja, potpuno

podupru ulaganje sredstava u istra ivanja i potpuno podupru inicijative koje su ve bile pokrenute –

kao to veoma dobro razaznajem po izvjesnim licima prisutnih, od strane mnogih od vas.

Ove inicijative primjenjuju se na standarde za tite okoli a, ali su one primjenjive i na postavljanje

izlo bi na odr iviji na in. Svatko od nas tko mo e posvjedo iti o iznimnom naporu potrebnom da

kustosi stvore novi ambijent za svaku izlo bu a koji se sa zavr etkom izlo be gubi, znam da

moramo promijeniti na in na koji radimo. Koje metode gradnje mi koristimo? Mo emo li na i

vi ekratno upotrebljive materijale itd.? I bismo li mo da morali, kao to mislim da je ve bilo

predlo eno ve eras, odr avati na e izlo be u manjem broju prostora ali na du e vrijeme? Ponovno

je potrebno istra ivanje koje e ispitati trag koji ostavljamo i tro kove samog prijevoza izlo bi

uokolo, kao to je prije samo deset, petnaest, dvadeset godina, mnogo istra ivanja ra eno o pitanju

kako prevoziti umjetni ka djela po svijetu na siguran na in. Mi stvarno moramo ponovno razmisliti

o na inu na koji ustrojavamo cijeli posao izlaganja. Moramo prona i prihvatljiviji na in prevo enja

umjetni kih dijela po svijetu. Moramo li stvarno poslati toliko vodi a kao to sada radimo svakom

prilikom kad god se ini da postoji potreba ili elja za tim?

Tre e, i preko tra enja standarda za tite okoli a i smjernica nama samima, postoji stvarna potreba

u initi ono to bismo mogli nazvati „pomicanjem granica“. Kao to smo ve uli, postoji mnogo

na ina stvaranja ve eg tampona izme u eksterijera i interijera u na im ustanovama. Mo emo

koristiti sanduke, mo emo koristiti vapnenu buku, mo emo postaviti pozadinske plo e na slike,

sve su to zahvati koje je lako poduzeti, ali to mora biti koordinirano i potrebno je zajedno donositi

odluke na dosljedan i sveobuhvatan na in.

Mi mo emo dakako, to je tako er ve spomenuto, tra iti nove izvore grijanja i izvora osvjetljenja.

Posjetite li europske muzeje mo ete vidjeti da ve inu muzeja osvjetljava fluorescentna rasvjeta, a

ako odete u Ameriku, gdje je cijena energije mnogo ni a, vidjet ete sve osvijetljeno arnom

aruljom, to je na in koji ne mo e biti dugoro no odr iv. Moramo prona i na ine upotrebe nama

33

besplatnih izvora energije. Kad izgradimo drugu fazu Tate Modern, na primjer, mi emo

upotrebljavati ba enu energiju dobivenu od EDF Energy (elektro distributera) susjedne

transformatorske stanice koju snabdjeva elektri nom energijom National Grid (elektro distributer)

spu taju i s volta e National Grid-a na volta u za doma instvo.

Odista smatram, vratimo se muzejima u dru tvu kao cjelini, da moramo preuzeti odgovornost

vodstva. Mi moramo voditi arhitekte i in enjere a ne ekati da oni nama ka u to raditi. Moramo

usmjeravati ustanove koje financiraju tako da nam one ne name u standarde koje ne emo smatrati

svrsishodnima ili zaista obaveznima. Moramo nau iti publiku da prihvati da mo da u muzeju zimi

ne e biti tako toplo a ljeti tako hladno kao to ele. Jedino tako emo odgovoriti u cijelosti na

sada nja o ekivanja zajednice.

Sastanak za pitanja i odgovore

Sarah Staniforth: lanovi skupa, zaista vam velika hvala. Ja u vam na brzinu pokazati nekoliko

dijapozitiva koji oslikavaju neke od ekstremnih meteorolo kih doga aja koje smo do ivjeli u UK-u

posljednjih nekoliko godina. Ona su istovjetna, u mnogo puno mjerilu, uraganu Ike i Katrina koji su

imali tako te ke u inke u Sjedinjenim Dr avama u posljednjih nekoliko godina. Premda su

katastrofe danas tek neizravno spomenute, one su doga aji za koje sam sigurna da su ih neki od vas

do ivjeli, posebice oni iz sjeverne Amerike.

Fotografija je vlasni tvo National Trust of England, Wales and Northern Ireland

34

Blickling je poplavljen 2001., 2004., 2007. i 2007. godine. Bilo je sli nih poplava na posjedima

National Trusta od 2000. g. Voda je ulazila u ku e iz poplavljenih odvoda, iz bujica koje su

prolazile ispod vrata, punila je prizemlja a u ovom slu aju i suteren, stvaraju i vla ne uvjete u ku i.

Fotografija je vlasni tvo National Trust of England, Wales and Northern Ireland

Zanimljivo je da su se najozbiljnije poplave dogodile petkom, tako da smo kraj tjedna provodili

kupe i vodu poslije njih. eljela bih da se djeli istra ivanja pozabavi pitanjem zbog ega klima

stvara velike oborine petkom. Vjerujem da to zavrje uje potporu Europske komisije.

Sada nam Meteorolo ki zavod alje rana upozorenja na opasno vrijeme koje nadolazi. Pro li tjedan

smo tri dana unaprijed imali upozorenje da e padati jaka ki a, vi e od 50mm, na sjeveroistoku i na

sjeverozapadu.

35

Fotografija je vlasni tvo National Trust of England, Wales and Northern Ireland

U Cragsideu, lorda Armstronga, industrijalca sjeverno od Newcastla, gdje su stvoreni slapovi kroz

vrt, koji se mogu otvoriti i zatvoriti prema elji, kada je veliki ventil otvoren, nekontrolirani slapovi

odnijeli su skelu koju smo upravo postavili uz veliki tro ak za obnovu eljeznog mosta,

poplavljuju i pumpu i hidroelektranu gdje se proizvodi struja koja je napajala prve arulje sa

arnom niti kori tene u nekoj ladanjskoj ku i u Engleskoj, te preko dimnjaka i sobu za biljar, jer je

lijeb bio prepun i voda je s krova na la svoj put kroz rupe za a u u dimnjaku, plave i pod vodom.

Fotografija je vlasni tvo National Trust of England, Wales and Northern Ireland

Ovo je dijapozitiv koji sam vam posebno elio pokazati, jer kad vidim ovaj dijapozitiv pomislim na

„sviraj dok Rim gori’. Prikazuje konzervatorski sustav grijanja koji kontrolira relativnu vla nost u

sobi, postavljen u bazen sa vodom. Mislila sam:„ to se trudimo oko kontroliranja uvjeta okoline,

kad se na e ku e opetovano pune vodom kao rezultat klimatskih promjena?“ Stoga hajdemo malo

vi e o stavovima i odre ivanju prioriteta oko opasnosti sa kojima se suo avamo, to je, mislim,

ne to to svaki restaurator mo e u initi u svojoj ustanovi. Mi emo morati preispitati planove u

slu aju opasnosti radi uzimanja u obzir novih scenarija koji mogu proiza i iz utjecaja klimatskih

promjena.

elio bih pozvati publiku na komentare i pitanja. Ali prvo ponovimo to smo uli na prezentacijama

petoro govornika. Prvo nas je Cristina Sabbioni upoznala sa tetama koje se mogu predvidjeti na

kulturnoj ba tini na otvorenom, uklju uju i smrzavanje i cikluse otapanja, kristalizacija soli i

povr insko lju tenje.

36

May Cassar je zatim unijela te scenarije unutra i razmislila o posljedicama utjecaja na zbirke.

Zavr ila je ponudiv i mudre savjete, ono to mo emo u initi odmah u primjeni fosilnih goriva, radi

ubla avanja daljnjih klimatskih promjena prela enjem na obnovljive izvore gdje je to mogu e, a

ona upotrebljava rije „opu tanje“ uvjeta okoli a. Mislim da je na zadnji govornik, Sir Nicholas

Serota, govorio o „preispitivanju“ uvjeta okoli a. Mo da elimo raspraviti o tome.

James Reilly zatim govori o upotrebi matrice o uvanja kao na inu mjerenja funkcija o te enja i o

predivnom svetom Gralu upravljanja muzejskim okru enjem kako bi se postigao najdulji ivot

zbirki uz ni e tro kove na radnom vremenu, energiji, potro nji i osnovnoj opremi.

Michael Henry primje uje - i ja mislim da to sada svi razumijemo – da su specifikacije za tite

okoli a koje smo koristili bile vo ene onim to je izvedivo a ne onim to je nu no. I ja mislim da su

to vrlo razborite rije i. On je tako er upozorio na gubitak infrastrukture koji e katkad pratiti

klimatske promjene i katastrofi ne klimatske doga aje, kao i potrebu izrade planova za njih.

I kona no, Sir Nicholas Serota govorio je o ulozi muzeja u stvaranju javnog mi ljenja i odra ava

trenutnu zabrinutost zbog potrebe za dobivanje javne potpore; u promatranju uglji nog otiska koji

ostavljamo; u glasnom pozivu na ponovno razmatranje stanja okoli a; te u razgovorima o inicijativi

konferencije ravnatelja National Museum, u kojoj neki od voditelja restauriranja nacionalnih

muzeja UK ponovno razmi ljaju o specifikacijama za tite okoli a, posebno onih koje se odnose na

posudbe.

Sada vas pozivam na pitanja.

Jane Henderson, Cardiff University: veoma se sla em sa cijelom raspravom oko ubla avanja

standarda za tite okoli a, ali zaista elim naglasiti, mo da u ime manjih i srednjih muzeja, gdje

problem nisu uvijek nametnute specifikacije za tite okoli a, ve je problem esto bio u poku aju

podizanja standarda kontrole okru enja do minimuma za o uvanje zbirke, sa poduzimanjem

djelatnosti kao to je pobolj avanje gra evnog materijala, kori tenje ki nice i tako dalje. Stoga

bismo trebali zapamtiti da prilaze i problemu s obje strane mo emo pobolj ati stanje kolekcija tamo

u nekim od manjih muzeja, ne sa dodatnim HVAC (povezano grijanje, ventiliranje i klima ure aj) i

37

sli nim, ve pobolj anjem infrastrukture. Mi bismo mo da morali izjedna iti standarde za tite

okoli a, prije nego ih naprosto odbacimo u stranu.

James Reilly: na to bih samo elio dati primjedbu. Bilo da vi nemate standarde ili napu tate veoma

visoke standarde, te poku avate izra unati gdje pogoditi optimalnu to ku, stvarna nu nost je mo i

razumjeti kakva je osjetljivost zbirki na bilo koji uzrok ili okolnosti. Mislim da je to teorija kojoj

te imo u na em istra ivanju i mislim da bismo se trebali usredoto iti na pronala enje bolje

strategije upravljanja. U potpunosti se sla em sa su tinom va ih zahtjeva i veoma vas dobro

razumijem.

Mimi Leveque, Peabody Essex Museum, Salem, Massachusetts: Sarah, ovo je zapravo za tebe.

Moj suprug je direktor Clark Labs IDRISI Project i znam da ima podatke za to krajem tjedna ki i, i

to ima mnogo veze s na om upotrebom prijevoza. Ali moje pitanje je to e biti sa muzejima koji

sada dogra uju nova krila i s muzejima koji su nedavno otvorili nova krila, a koje su izgradili

veoma poznati arhitekti od kojih niti jedan nije uzeo u obzir bilo koju vrst za tite okoli a.

Sir Nicholas Serota: mislim da vas prvo trebam podsjetiti da su ti muzeji ne samo sagra eni od

veoma poznatih arhitekata, ve su esto sagra eni od veoma poznatih in enjera, veoma poznatih

ravnatelja i poznatih muzejskih upravnih odbora! Mislim da arhitekti ne mogu preuzeti svu

odgovornost. Ali mislim da postupno raste spoznaja da se mora po i druk ijim smjerom. Kako bi se

to postiglo, mislim da moramo poduzeti daljnja istra ivanja. Mi moramo dokazati stvar, moramo

prona i nove metode, kako grijanja tako i hla enja te postupanja sa energetskim problemima, ali

isto tako razmotriti i na in na koji upravljamo svojim ustanovama, kao to je to Sarah predlo ila i

kao to je to National Trust tako uspje no napravio.

May Cassar: Svaki arhitekt ima naru itelja – mislim da je to ve istaknuto – i mislim da je vode a

uloga muzeja da zaista rade sa vode im arhitektima u stvaranju uzornih gra evina, koje nisu uzorne

samo po izgledu nego i po na inu ispunjavanja zahtjeva i po odr ivosti. To je pravi izazov i prava

prilika. Ja mislim da na kraju dana, nisu samo zbirke te za koje osiguravamo dobre uvjete u na im

zgradama, ve i za na e osoblje i na e posjetitelje, a mislim da dio napetosti le i, tako re i, u tome

kad emo u stvari utu za specifikacije za tite okoli a. Radi li se zaista o tome to je potrebno

zbirkama ili to je potrebno ljudskoj udobnosti? I to e budu nost zna iti za ljudsku udobnost?

Svakako, u gradovima koji su topliji od svog okru enja mi sada imamo ja e hla enje u gradovima a

to je mnogo skuplje u energetskom smislu od grijanja. To je ono to inimo da podignemo svijest

38

javnosti o njezinoj percepciji kako se osje aju u na im zgradama a isto tako i kako te zgrade

izgledaju.

Paul Schwartzbaum, Fondacija Solomona R Guggenheima: mislim da su svi govornici jasno

istaknuli koliko je to slo en predmet. Jedno je govoriti o smanjivanju normi nadzora klime, to svi

mi mo emo u initi, iz znanstvenog gledi ta ili sa stanovi ta odgovornosti za na e zbirke, ali

me unarodni ugovori o posudbi umjetni kih djela imaju za njih vrlo strogo utvr ene specifikacije

kontrole klime, i uvijek kada netko izgradi muzej, on se strahovito boji otklona od njih, jer nam

ljudi mo da ne e htjeti posuditi svari. A onda tijekom veoma va nih izlo bi sa vrlo va nim

predmetima, dobivamo zahtjeve za specifikacije stro e od onih krajnje konzervativnih i esto

nepotrebnih uvjeta privatnih posu iva a, koji nas tjeraju da ska emo kroz obru e, do te mjere da

katkad od nas tra e da izla emo djela na papiru u mraku, a to nema nikakvog smisla.

to se ti e rada s arhitektima, Guggenheim je na glasu da radi sa veoma zna ajnim arhitektima. Na

prvi projekt bio je nevjerojatan: sagraditi muzej u Salzburgu, koji je s gledi ta termalne pasivnosti

izvrstan jer je uklesan u planinu. to mo ete tra iti vi e? Savr en za kriterije odr ivosti, savr en za

smanjenje mehani kih sustava na minimum – suvi no je re i da projekt nikad nije bio ostvaren.

Rade i s drugim velikim arhitektom, projektirao je ve i dio glavne eta e muzeja tako da bude ispod

vode, to je veoma, veoma zanimljivo. Hvala bogu da nikada nije sagra en! Spremni smo za

gradnju muzeja upola velikog kao Bilbao u Abu Dhabiju. U tom projektu mogu vam obe ati da je

ogroman naglasak na odr ivosti, iz jasnih razloga. Stvar je u tome, da je to veoma komplicirano.

Sagradili smo jo jedan muzej u panjolskoj, a jedna stvar na koju smo nai li je da su europske

norme za sve javne prostore jednake te mi trebamo jednaku koli inu izmjene zraka u muzejima kao

u gimnasti koj dvorani, teretani ili ne em drugom gdje ljudi odlaze i vje baju – to nema nikakvog

smisla i sigurno ne poma e smanjivanju veli ine va eg klimatizacijskog sustava.

Sir Nicholas Serota: Mislim da vas mo da moram prvo podsjetiti da te muzeje nisu izgradili samo

poznati arhitekti, ve da su ih esto gradili i poznati gra evinari, poznati ravnatelji i poznata Musem

Bord of Trustrees! Dakle, mislim da arhitekti ne mogu preuzeti potpunu odgovornost. Ali mislim da

se postepeno dolazi do spoznaje da treba posegnuti za razli itim na inima rje avanja problema.

Kako bi se to ostvarilo, morati emo poduzeti daljnja istra ivanja. Morat emo dokazati stvar,

prona i nove metode kako grijanja tako i hla enja te op enito postupanja s energijom, ali i na in

39

kako upravljati na im institucijama, kao to je to Sarah sugerirala i kao to je to National Trust

uspje no u inio.

May Cassar: Svaki arhitekt ima klijenta – mislim da je to svrha koja je ve izvr ena – i mislim da

je ovdje uloga rukovodstva muzeja za aktualni posao sa vode im arhitektima kako bi se stvorile

idealne zgrade, ne samo idealne po izgledu ve i po na inu na koji funkcioniraju i po odr ivosti.

Stoga je ovo pravi izazov i prava prilika. Tako er mislim, na kraju dana, da moramo pru iti dobro

okru enje ne samo zbirkama u na im zgradama, ve i zaposlenicima i posjetiteljima, a mislim da je

to djelomi no krivo za napetosti, da tako ka emo, koje su nastale kad smo uli o ekolo kim

specifikacijama. Odnose li se one zaista na ono to je obvezuju e za zbirke ili na ljudsku udobnost?

I to e u budu nosti zna iti ljudska udobnost? Svakako u gradovima, koji imaju u inak toplog

otoka, mi zapravo do ivljavamo poja ano hla enje a to je energetski puno skuplje nego grijanje.

Dakle ono to dobivamo je svijest javnosti o percepciji kako se osje amo u na im zgradama i kako

one izgledaju.

Paul Schwartzbaum, Fondacija Solomona R Guggenheima: Mislim da su svi govornici istaknuli

iznimno va ne to ke i gledaju i ih postaje o igledno koliko su stvari komplicirane. Jedno je

govoriti o sni avanju standarda kontrole klime, to svi mo emo u initi za na e zbirke, gledano sa

znanstvene strane i sa stanovi ta odgovornosti, ali me unarodni sporazumni o posudbi umjetni kih

djela imaju strogo definiranu specifikaciju kontrole klime; ali kad god se gradi muzej, bojimo se

opasnosti da emo odstupiti od njih, jer nam mo da ljudi ne e htjeti posuditi stvari. Nadalje, za

vrijeme vrlo va ne izlo be imamo zahtjev – kad se radi o vrlo va nim predmetima – za

specifikacijama koje prema uju te ve ekstremno konzervativne i obi no nepotrebne uvjete koje su

nam postavili pojedini posu iva i a koji nas prisiljavaju da „ska emo kroz obru “, pa ak dolaze do

toga da od nas katkad tra e da umjetnine na papiru izlo imo u mraku, to nema nikakvog smisla.

Kad govorimo o radu s arhitektima, Guggenheim ima reputaciju da radi sa slavnim arhitektima. Na

prvi projekt je bio legendaran: gradnja muzeja u Salzburgu, koji je s gledi ta termalne inercije bio

prekrasan zbog toga to je bio izduben u planini. to vi e mo ete tra iti? Savr eno za odr ivost,

savr eno za reduciranje mehani kih sustava na minimum – nepotrebno je re i, projekt nikad nije

izveden. Rade i s jednim drugim slavnim arhitektom, on je projektirao ve inu glavnog kata muzeja

ispod vode, to je vrlo, vrlo zanimljivo. Hvala Bogu to nikad nije izgra eno! Zapo eli smo gradnju

muzeja upola manjeg nego to je Bilbao u Abu Dabiju. Dakle, u tom projektu mogu vam obe ati da

je enorman naglasak na odr ivosti, iz o itih razloga. Stvar je u tome to je on vrlo kompliciran.

40

Izgradili smo drugi muzej u panjolskoj, a stvar na koju smo nai li bila je da su da javna mjesta po

Europskim normama ista, pa trebamo istu vrijednost izmjene zraka u na im muzejima kao i u

gimnasti kim dvoranama, teretanama gdje ljudi vje baju – to nema nikakvog smisla i to sigurno

ne poma e redukciji veli ine rashladnog sustava.

Andreas Burmester, Doerner Institut: Ja sam Andreas Burmester iz Doerner Instituta u

Münchenu, koji je dio pinakoteke, a otvorit e se na prolje e; ulo ili smo puno energije u tu zgradu,

lijepu zgradu koja je odr iva i koja tedi energiju, nadamo se da emo u tedjeti 30 – 50% kod

upravljanja zgradom. Dakle, to me malo uznemirava, vratio bi se na komentar Sir (Nicholas)

Serota, a to je da se pitamo o muzejskim uvjetima, ali ne govorimo o pogre noj arhitekturi koja je

izgra ena u pro losti, gdje kompenziramo pogre nu arhitekturu sa ogromnim postrojenjem, pa kako

bismo po tivali standarde, gubimo puno energije. Mi ugro avamo na u misiju. Mislim stoga –

mislim da je svugdje isto – ali barem u Münchenu sav novac ide na fasadu muzeja, dobar dio novca

progutaju tro kovi energije i ne ostaje mnogo novca za temeljni rad muzeja. To je dakle realnost,

glavna briga i do kraja vas pratim: moramo se udru iti i razgovarati o tome te vrlo brzo prona i

rje enje.

James Reilly: Vratio bih se na va u poantu, mislim da ste jasno izrazili da su mnogi restauratori u

muzejima sa razra enim mehani kim sustavima i da u biti imaju velike tro kove energije. Ako ve

prije nije bilo re eno, na restauratorskoj struci je da razumije osnove temperature, vlage i to ke

ro enja, te da shvate kako mehani ki sustav funkcionira i da zapo nu razgovor na bolji i druga iji

na in sa rukovoditeljima zgrade. Vi ste naglasili okolnosti gdje „Hej, mi smo ve u zgradi, tu su ve

vrlo veliki klimatizacijski ure aji, ve imamo velike tro kove energije“. To je ono na emu radimo

zadnjih deset godina u Kongresnoj knji nici u Washingtonu. Oni imaju opse ne mehani ke sustave,

i radimo zajedno kako bi postigli u inkovitost gdjegod je to mogu e te smo uvjereni da je 10 – 30%

u tede mogu e u ve ini slu ajeva.

I mislim da je jo ve a ansa – tragali smo za stvarima koje su u biti «jedna noga na gasu, a druga

na ko nici» gdje se zrak zagrijava a onda odmah hladi, odvla uje i ponovno zagrijava, gdje to ka

ro enja ne zahtijeva podhla ivanje i mo e samo pustiti taj zrak da pro e. Ako tra imo takve stvari

mo emo u tedjeti kao to sam ve rekao 10 – 30%. Tu je druga granica, a ta je: moraju li ti sistemi

biti uklju eni 24 sata na dan? I pitanje volumena zraka koje je spomenuto – zbirke ne moraju disati,

one ne trebaju imati iste vrijednosti kao svje i zrak izvana. Moja op enita primjedba glasi da n da

restauratori trebaju biti slobodniji, umjesto artikuliranja to mora biti, da shvate to bi moglo biti, te

41

ustvari govoriti jezikom onih koje ovdje u Engleskoj zovu estate manager i koje mi zovemo

menad er odr avanja ili domar. I to je i kona na granica a restauratorska bi struka bila zahvaljuju i

tome bolja, eto to sam zaklju io.

Michael Henry : Ovdje, me utim, moramo biti oprezni, budu i da nastojimo pobolj ati djelovanje

postoje eg sustava. Kao prvo, najva niji dio je, ako sustavski pristupate, najva niji dio projekta s

ekolo kog stajali ta je faza naru ivanja tehni kog pregleda. A faza tehni kog pregleda se javlja

kada je projektant gotov i kad pustite sustav u pogon, i vrlo esto se doga a da je ona pritisnuta

izme u otvaranja, presijecanja vrpce i ka njenje roka od strane graditelja. Faza tehni kog pregleda

ne doga a se preko no i. Ovi sustavi gradnje nisu kao na i automobili: ne stavimo naprosto klju u

njega i pokrenemo ga. To je gra enje po mjeri s opremom po mjeri za svaku zgradu a svaka je

druk ija i treba vremena za odabir i raspore ivanje opreme. Jednom kad je raspore ena, zapo inje

razdoblje gubitaka svojstava izvedbe. Oni su ura unati. Tako da narud bu treba periodi ki

obnavljati.

Ali tako er moramo biti oprezni, u dana njem svijetu sa cijenom energije kakva jest, da realiziramo

takve promjene koje e nam i dalje davati to je potrebno za zbirke. Oti ao sam iz muzeja pro li

tjedan gdje je promjenjiva brzina ugra ena u potro a e zraka kao mjera za tednju energije. To je

smanjilo protok zraka u galerijama ne dopustiv i dovoljno odvla ivanja na ovojnicama za hla enje

pa je do lo do pojave plijesni na odjelu rijetkih knjiga. I to je sve zbog pobolj anja energetske

djelotvornosti koje je uvedeno bez razumijevanja kako sustav radi. Tra enje energetskog

pobolj anja bez shva anja ostalih zahtjeva sustava. Dakle u tome moramo i i vrlo oprezno.

May Cassar: Kao odgovor onome to je Andreas govorio, vjerujem da je konzerviranje

intelektualno zrela profesija. Podrazumijeva se da su restauratori uklju eni u projekte, u projekte

izgradnje, podrazumijeva se da to o ekujem u ovom trenutku: da je na a uloga da smo prisutni od

faze projektiranja sve do primjene i pu tanja u pogon. Bilo kako bilo, razgovaramo me usobno o

strategiji izlaganja i napravili smo dosta posla na mikroklimi i postavili smo o igledne stvari u

izlo bene vitrine, ali nismo dotaknuli trnoviti problem. to je sa slikama koje nisu nikad bile

ostakljene u ivotu, a koje bi se zapravo mogle sa uvati iza stakla? To su vrste stvari koje e na

kraju smanjiti na potro ak energije, ali i promijeniti izgled umjetni kog djela o kojem se brinemo i

koje smo otvorili za javnost. I to su stvari kojima se moramo pozabaviti.

Sarah Staniforth: Zamolila bih Maurice Davies i Charlie Costaina da obrade slijede a dva pitanja.

42

Maurice Davies, Udru enje muzeja: Nicholas Serrota ljubazno je spomenuo posao na kojem smo

radili ove godine razgovaraju i s muzejima u Engleskoj o odr ivosti, a proveli smo ljeto

razgovaraju i s ljudima iz svih vrsta muzeja, velikih i malih, irom Engleske. Inspiriran Sarahinim

radom u National Trust-u imamo irok uvid u odr ivost, kako na socijalnu i ekonomsku tako i na

ekolo ku, i jedna je nam stvar postala jasnija, a to je da su muzeji srce odr ivog poslovanja. Misija

muzeja, svrha muzeja je slu iti pro losti, sada njosti i budu nosti, a komunikacija i briga o

zbirkama je apsolutno dio odr ivosti na svijetu, i bilo bi prirodno da se muzeji dublje brinu o

odr ivosti na razini njihove namjene i misije.

Kako bi se muzeji nosili koliko je to mogu e sa odr ivo u planeta, potrebne su promjene njihovog

rada; uli smo ne to o tehni kim i istra iva kim izazovima, ali mislim da mi moramo razmi ljati

mnogo ire o cjelokupnom utjecaju muzeja i za to imamo muzeje. Posebno o standardima za brigu

o zbirkama, to je i ovdje tema, a koju je spontano potaknula polovina na ih sudionika u radionici

ovog ljeta. Zanimljivo je da je dvostruko ve i broj, oko 80% napomenulo da je osvjetljenje na in

uvanja energije barem u muzejima u Engleskoj, mislim da bi osvjetljenje nai lo na otvorenija vrata

nego standardi brige o zbirkama.

Ali treba se pozabaviti standardima brige o zbirkama i na sada nji pogled na Muzejsko udru enje

mora se bazirati na razgovoru i razmi ljanju o onom to radimo; a neka posebna istra ivanja o

glavnim muzejima koji posu uju u Engleskoj pokazuju da se ekolo ki standardi, posebno za

temperaturu i relativnu vlagu, moraju revidirati – to je moja rije radije nego preispitati ili

promisliti– moraju biti revidirani tako da energija koja se koristi za upravljanje muzejskom

okolinom bude potpuno opravdana, a da mi ne budemo preoprezni u na em gledanju na rizik u

kojem su zbirke zbog na ina upravljanja na im muzejima. Povijest pokazuje da su mnoge zbirke

vrlo otporne, pre ivjele su mnoge stvari, zapakirane su prelazile Alpe sa Napoleonom i tako dalje.

Stoga koli ina o te enja koju mo emo prihvatiti mo e biti naprosto preniska u ovom trenutku, a u

svakom slu aju, mo da bismo trebali prihvatiti vi i stupanj o te ivanja, kao dio ire slike svrhe

muzeja.

Pojednostavljeno re eno, trude i se da za titimo zbirku skoro savr eno za budu e generacije, ne

smijemo nepa njom pridonijeti tome da planet bude vi e nenastanjiv za te iste budu e generacije.

Mi apsolutno moramo imati naj ire poglede na svrhu na ih muzeja. A za vi e informacija o onom

43

to radimo, uklju uju i priloge za diskusiju i pojedinosti o radionicama za sljede i tjedan u Tate

Britain, postoji sekcija na e web stranice: museumassociation.org/sustainability.

Charles Costain, Canadian Conservation Institute: Michael Henry govorio je o ASHRAE grupi

i to je bilo prije deset godina. Bio je ponukan ve im brojem stvari, svakako energetskim tro kovima

u Kanadi i u sjevernim Sjedinjenim Dr avama, a popravci zgrada ine dobar dio toga, to stvara

probleme. Do li smo do zaklju ka da, premda su konzervatori bili za stolom, ipak je strani problem

bio komunicirati o tom problemu sa in enjerima, i zato smo krenuli tim putem, pa je bilo dosta

zanimljivih rasprava, zato to su tamo bili in enjeri koji su se izdr avali izra uju i vrhunske

sustave; ono to je iz toga proiza lo bilo je barem prvi poku aj racionaliziranja odluka, pa su tako

razli ite klase kontrole zasnovane na ranjivosti razli itih tipova zbirki.

Sla em se sa May da trebamo vi e istra ivanja, uvijek mo emo dobiti jo bolje podatke, ali donekle

mislim da se moramo zadovoljiti s onim to imamo, bolje prije nego poslije. Shva am da poglavlje

ASHRAE nije toliko dostupno, i to je svakako izazov pred kojim smo se na li, da to

iskomuniciramo. Imamo verziju koja je sada upravo spremna za prijevod o nekoj vrsti

pojednostavljenja klase kontrole i o povredljivostima koje vidimo. Zapravo, imamo verziju koja je

na na em kompjuteru u kabini, ako elite pogledati, ali to mora iza i prije Bo i a. To je poku aj da

se isproba i emitira taj pristup i da se malo vi e pro iri.

May Cassar: Moramo i i s tim to imamo, ali mislim da moramo i nadograditi na e znanje. Mi

jednostavno ne znamo dovoljno o unutarnjim materijalima i mislim da moramo znati vi e o tetama

jer ako izgubimo ili ako zadr imo, to mora biti svjesna odluka. Mislim da moramo imati

informaciju kako bismo mogli donijeti svjesnu odluku. I ja sam za revidiranje ekolo kih standarda,

ali neka energija bude vanjski pokreta a o te enje unutarnji pokreta .

Nancy Bell, Nacionalni arhiv: mislim da je pravo vrijeme da se ka e ne to u vezi inicijativa koje

tjeraju naprijed a drago mi je uti da su vije e i sudionici spomenuli rije „kompleksnost“ i

„istra ivanje“ zato to je to golema kompleksna tema i trebaju nam istra ivanja. Vidjeli smo na

svim ovim prezentacijama da ima dosta pitanja na koja ne znamo odgovor. Zahvaljujem Programu

AHRC/EPSRC za znanost i ba tinu, nedavno smo tra ili istra iva ke skupine i drago mi je re i da

je Nacionalni arhiv zajedno sa Tate i Centrom za odr ivu ba tinu podnijeli molbu za pregled

trenutnih ekolo kih standarda okoline i implikacija koje se odnose na zgrade, ljude i zbirke, pa se

44

tako nadam, ako molba uspije, da emo biti u stanju identificirati istra iva ka pitanja neophodna za

odgovore na ire teme koje su se danas pojavile.

Sarah Staniforth: Sada u privesti kraju pitanja i komentare i zapitat u svakog lana vije a kad bi

trebali dati publici jedan savjet o tome to oni osobno mogu u initi kad odu sa konferencije, koji bi

to bio.

Sir Nicholas Serota: Mislim da morate raspraviti sa svojim ravnateljima muzeja i povjerenicima te

iznijeti dokaze, jer mislim da su spremni slu ati.

Michael Henry: Mislim da bi nas sve zamolio da razmotrimo svoju odgovornost za upravljanje u

naj irem mogu em kontekstu. Dobro je re eno: to ostavljamo za budu e generacije? Ne radi se

samo o „materijalu“, dopustite mi da ga tako nazovem.

James Reilly: Dakle, moja zavr na misao mogla bi biti vrlo va na da se shvati kakva je va a

okolina i kako ona djeluje na va u zbirku. Predlo io bih vam: radite s na im Preservation Metrics –

dokazali su da mogu biti krajnje prakti ni institucijama u kojima smo ih primijenili kao to je to na

primjer Nacionalni muzej Danske. Jedna od dobrih stvari je da vam oni mogu odgovoriti na niz

pitanja, ne samo gdje se sve mo e u tedjeti energija nego tako er i koja je dobra a koja lo a, koje se

treba odre i, ega se jo vi e treba izgraditi i takve stvari – to je vrlo prakti na startna pozicija. Ne

postoji nadomjestak za podatke, kao to bi moji u itelji davno rekli pa i ja ka em: krenimo tim

putem.

May Cassar: eljela bih da radimo zajedno sa na im pripadaju im stru nim organizacijama kako

bismo utjecali na me unarodnu politiku na tom podru ju. Kulturna ba tina pojavljuje se ovdje u

vidu klimatskih promjena. Ona je aktivna kod nekoliko spomenutih istra iva a, ali na politi koj

razini spomenuta su ljudska stani ta, imate naselja, imate dru tvo, imate industriju a kulturna se

ba tina nigdje ne pojavljuje. Kako se mo e osigurati da financijski izvori budu usmjereni u to

podru je, oni e biti prilika ali i sve ve a prijetnja, ako su nevidljivi?

Christina Sabbioni: Hvala. Ja u potpunosti podr avam ideju da postoji hitna potreba za

uklju ivanjem kulturne ba tine u izvje taj IPCC , to jest izvje taj koji je napisalo Me udr avno

Vije e o klimatskim promjenama. etvrti izvje taj IPCC-a bio je predstavljen na po etku ove

godine – skija ka industrija je uklju ena ali kulturna ba tina je isklju ena. Mislim da je to

45

neprihvatljivo. Mislim da kao restauratori trebamo potaknuti to pitanje kroz svoje profesionalne

organizacije, a ovaj okrugli stol je jedinstvena prilika da se potakne svijest o tome.

Sarah Staniforth: Zaista, puno hvala. Dakle mislim da je jasna uloga za lanove vije a IIC pa i za

ostale internacionalne restauratorske organizacije. Sigurna sam da smo danas otvorili raspravu.

Ovaj je posao u tijeku, i eljela bih zahvaliti na im petorim posve izuzetnim i odli nim lanovima

vije a za njihova vrlo jasna izlaganja i tako er za njihove odgovore zami ljenom doprinosu publike.

IIC se eli zahvaliti Susan Hughes za bilje enje ovog doga aja. Prijepis e biti objavljen na ovoj

web stranici. Kori tenje ovog materijala je limitirano.