Knjiga sazetaka - okrugli stol povodom 2000 godina namjesništva Pubilja Kornelija Dolabele

8/10/2019 Knjiga sazetaka - okrugli stol povodom 2000 godina namjesnitva Pubilja Kornelija Dolabele

1/45


2/45

odine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji

~ 1 ~

RASPORED IZLAGANJA

Petak 14.11.2014. godine

09:00 - 10:00Otvaranje Okruglog stola, uvodna rije: prof.dr. Sanjin Kodri,prof.

dr. emeritus Enver Imamovi,prof. dr. Salmedin Mesihovi,vii ass. Amra ai, MA

10:00 10:15 O udruenjuBATHINVS,Admir Agi

13:00 13:15Familija Publija Kornelija Dolabele,prof. dr. Salmedin Mesihovi

13: 15 13:30Lik i djelo Publija Kornelija Dolabele referirajui se na Annales

Kornelija Tacita,Ivana Boi, BA

13:30 13:45Prahistorijsko okruenje prostora rimske infrastrukturne cestovne

mree na primjeru Salona-Argentaria i gradina Burnum, Tijana Krianovi, BA

13:45 14:00Rekognosciranje antikih lokaliteta na podruju Kiseljaka,Jesenko

Hadihasanovi, MA i Edo Mei

14:20 14:35 Urbanizacija bosanskohercegovakih prostora u vrijeme rimske

uprave,prof. dr. Bego Omerevi i ass. Mersiha Imamovi, Mr.

14:35 14:50Orijentalni kultovi na tlu provincije Dalmacije, Sanda Hasagi, MA

14:50- 15:05 Antroponimi u ilirskom jeziku, ass. Dijana Beljan, MA

15:05 15:20 Prve kranske zajednice- Jeruzalem, Antiohija, Rim, prof. dr.

Drago upari

15:40 15:55Uticaj podizanja trajnih naselja i uzgoja itarica na razvoj putnih

komunikacija,Denan Brigi, MA

15:55 16:10 Ceste u BiH prije namjesnitva P. K. Dolabele u odnosu na ceste za

vrijeme njegovog namjesnitva,Emina alija, BA


3/45



~ 2 ~

16:10 16:25Rimske vojne jedinice u Dalmaciji u I st. n. e. i njihovo uee u

izgradnji provincijalne infrastrukture, Senaid Boli, MA

Subota, 15. novembar 2014. godine

10:15 10:30 Proces romanizacije u prvom stoljeu nove ere u unutranjosti

rimske provincije Dalmacije, vii ass. Amra ai, MA

10:30 10:45Zabiljeke o antikim bunarima na komunikaciji Diluntum-

Salluntum, doc. dr. Gligor Samardi i vii ass. Marijana Mlaenovi, Mr.

10:45 11:00Je li rimska Certisija bila caput viarum, dr. sci. Branka Migotti

11:00 11:15Cirkuliranje rimskog novca u I stoljeu u unutranjosti Dalmacije,

Maja Panda, MA

14:00 14:15Cohors III Alpinorum equitata na Humcu, vii ass. Almir Mari, MA

14:15 14:30 Oktavijanovo osvajanje Zapadnog Ilirika kroz percepciju

kasnoantikih izvora,Edin Veletovac, MA

14:30 14:45SC Pegasianum, doc. dr. Samir Alii

14:45 15:00inovnika karijera klasinih rimskih pravnika u provincijiDalmaciji,prof. dr. Devad Drino i Benjamina Londrc, MA


4/45



~ 3 ~

Recenzentski tim:

1. Prof. dr. Salmedin Mesihovi

2. Prof. dr. Devad Drino

3. Prof. Dr. Adnan Busuladi

4. Doc. dr. Adnan Kaljanac

5. vii ass. Amra ai, MA

6. Edin Veletovac, MA

Organizacioni odbor:

1. prof. dr. Salmedin Mesihovi, predsjednik

2. doc. dr. Drago upari, potpredsjednik

3. vii ass. Amra ai, lan

Radni odbor:

1. Sanda Hasagi, MA predsjednik

2. Brigi Denan, MA potpredsjednik

3. Krianovi Tijana, BA sekretar


5/45



~ 4 ~

ivot i djelo PublijaKornelija Dolabele


6/45



~ 5 ~

Dr. Mesihovi SalmedinUniverzitet u Sarajevu

Filozofski fakultetOdsjek za [email protected]

Familija Publija Kornelija Dolabele

Publije Kornelije Dolabela, najuveniji namjesnik provincije Gornji Ilirik/Dalmacije,je potomak jedne ugledne i drevne rimske familije koja je potekla i pripadala patricijskomkornelijevskom gensu. Rod Kornelija (Cornelia) je imao veliki broj ogranaka, izmeu ostalihi Dolabele (Dolabellae). Predstavnici ovog kornelijevskog ogranka su u izvornoj graizabiljeeni kao istaknuti dunosnici jo u vrijeme Srednje Republike. Publije KornelijeDolabela Maksimus je bio konzul za 283. god. p. n. e., a nakon njega su jo dvojica KornelijaDolabela, ali sa prenomenom Gnej, bila republikanski konzuli za 159. i 81. god. p. n. e. i viedrugih Kornelija Dolabela je obnaalo visoke politike, vojne i religijske funkcije za vrijemerepublikanskog sustava. U vrijeme II. i III. rimskog graanskog rata na politikoj pozornicise pojavio i Publije Kornelije Dolabela (kasnije ponekad nazivan Lentulus), roen oko 70.god. p. n. e., i konzul 44. god. p. n. e. Njegova javna djelatnost je bila primjer beskrupuloznog

politikanstva u posljednim godinama postojanja republikanskog sustava. Poginuo je 43. god.p. n. e. prilikom zauzimanja grada Laodikeje od strane Kasija, jednog od lidera republikanskestranke. Njegov istoimeni sin (sa prvom enom Fabijom, druga supruga mu je bila Ciceronovakerka Tulija) je pripadao Oktavijanovoj frakciji u ratu sa Markom Antonijem. Na PublijeKornelije Dolabela je bio sin posljednje spomenutog, koji je bio Oktavijanov pristalica, iaktivno e djelovati na javnoj sceni u posljednoj deceniji ivota Augusta (vl. 27. god. p. n. e. 14. god. n. e.) i u prvom periodu Tiberijeve vladavine (14. 37. god. n. e.).

Summary

Family of Publius Cornelius Dolabela

Publius Cornelius Dolabella, the most famous governor of the Province UpperIllyricum/ Dalmatia, is a descendant of an eminent and ancient Roman family, which hasorigined and belonged to the patrician gens Cornelia. Gens Corneliahad a large number of

branches, among othersDolabellae. Representatives of this branch of Corneliain original


7/45



~ 6 ~

material are recorded as prominent officials in the time Middle Republic. Publius CorneliusDolabella Maximus was a consul for 283 BC., followed by two more members of branch

Cornelius Dolabella, but with praenomen Gnaeus, the consuls of Republic for 159. and 81.BC. And several other members of branch Cornelius Dolabellaheld high political, militaryand religious functions during the republican system. During the II. and III. Roman civil warson the political stage appearedPublius Cornelius Dolabella (later sometimes calledLentulus),

born about 70. BC, the consul for 44 BC. His public service was an example of unscrupulouspolitics in the last few years of the republican system. He died in 43 BC, when the cityLaodicea was overtaken by Cassius, one of the leaders of the Republican Party. His namesakeson (with his first wife Fabia, while his second wife was Tullia, the daughter of Cicero)

belonged to the Octavian faction at war with Mark Antony. OurPublius Cornelius Dolabellawas the son of the latter, who was a supporter of Octavian, and he actively worked on the

public scene in the last decade of life of Augustus (ruled 27 BC 14 AD) and in the firstperiod of the reign of Tiberius (ruled 14 - 37 AD)


8/45



~ 7 ~

Boi Ivana, BAUniverzitet u Sarajevu


Lik i djelo Publija Kornelija Dolabele referirajui se naAnnales Kornelija Tacita

Tacitovo djelo ,,Anali predstavlja najznaajniji i najobimniji izvor o ivotu i djelu

PublijaKornelijaDolabele ali se mora se uzeti s velikom rezervom zbog autorovih nastojanjada se ovaj namjesnik prikae u to loijem svjetlu. Publije Kornelije Dolabela vodi porijekloiz porodice Dolabela koji je pripadao rimskom gensu Cornelia. Njegovi preci istakli su se narimskoj politikoj sceni, a on lino istie se pred kraj Augustove vladavine i u doba vladavinecara Tiberija. Na mjesto konzula imenovan je 10. g.n.e. a uskoro, tanije 14. g.n.e., imenovan

je na mjesto namjesnika primorskog dijela provincije Dalmacije. Svoju namjesniku funkcijuDolabela zavrava 21. g.n.e. kada se vraa u Rim i pojavljuje se odreeni period na rimskoj

politikoj sceni.Tacit u svom djelu nastoji esto da negativno predstavi namjesnika ali on istovremeno

iznosi injenice o Dolabeli kao dobrom namjesniku i inovniku. Velika zamjerka na rad idjelo ovog namjesnika predstavlja njegovo pretjerano laskanju upueno imperatoru Tiberiju.Kao najbolji primjer ovog laskanja svakako je Dolabelin prijedlog da imperator nakon

pobjede nad pobunjenim galskim narodima proslavi triumf to je Tiberije odbio. U svom djeluTacit esto spominje Dolabelu kao uesnika senatskih rasprava, suenja i graevinskih

podhvata te drugih javnih dogaaja u Rimskom Carstvu. On govorio i on Dollabelinojdunosti namjesnika provincije Afrike gdje je uspio napokon zavriti rat sa Takfarinatom.Iako se istakao svojim radom Tiberije odbija da mu dodijeli triumfalne oznake to Tacitsmatra velikom nepravdom. Posljednji spomen Dolabele u ovom djelu vezan je za 27. g.n.ekada se Dolabela spominje u sluaju optube protiv Tiberijevog roaka Kvintilija Vara gdje

se odnosi izrazito napadaki prema Dolabeli navodei da je izdao cijeli svoj rod ovimpostupkom.

Summary

Image and work of Publius Cornelius Dolabella refering toAnnales of Cornelius Tacitus

Tacitus' Annals is the most important and most comprehensive resource about the lifeand work of Publius Cornelius Dolabella but it has to be taken with a grain of salt because of
mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]


9/45



~ 8 ~

the author's efforts to show the governor as a negative person. Publius Cornelius Dolabellawas descendant from a family Dolabella from the Roman gens Cornelia. His ancestors have

emerged the Roman political scene, and he himself arose at the end of the reign of Augustusand in the reign of Tiberius Caesar. He was appointed as consul in 10 A.D and soon, in the 14AD, was appointed as governor of the coastal region of the province of Dalmatia. AfterDolabella s service was finished in 21 AD, he returned to Rome and took a place on Roman

political scene.Tacitus in his work often gives negative comments on Dolabella as governor but at the

same time he presents facts about Dolabella as good governor and clerk. His criticism comesfrom the fact that Dolabella is flattering to emperor Tiberius. The best example of that isDolabellas proposal to the emperor to celebrate the triumph after his victory over therebellious Gallic nations, which Tiberius refused. In his Annales Tacitus often mentionDolabella as a participant in Senate hearings, trials and construction undertaking as well asother public events in the Roman Empire. He spoke on Dolabellas duty in the ProvinciaAfrica where he managed to ultimately end the war with Takfarinatom. Regardless ofhismerits Tiberius refused to grant him triumphal tag, a fact that Tacitus considered as greatinjustice. The last mention of Dolabella in Tacitus work is related to the 27 AD when writingabout the case against Tiberius' cousin QuintiliusVara and consider Dolabellas accusationsagainst him as a betrayal of his whole family and race.


10/45



~ 9 ~

Infrastrukturna djelatnostna podruju Ilirika


11/45



~ 10 ~

Dr. Omerevi Bego Mr. Imamovi Mersiha

Univerzitet u Tuzli Univerzitet u Tuzli

Filozofski fakultet Filozofski fakultet

Odsjek za historiju Odsjek za historiju

[email protected]

Urbanizacija bosanskohercegovakih prostora u vrijeme rimskeuprave

Neposredno nakon definitivnog osvajanja bosanskohercegovakih prostora (9. godinen. e.) rimske vlasti su pokrenule brojne aktivnosti s namjerom da ove prostore im prije i tovre veu za Carstvo. S tim u vezi, pokrenut je proces urbanizacije, iji je osnovni smisao

bio da se kompletna infrastruktura na bosanskohercegovakim prostorima sistematski i dokraja planski izgradi, odnosno uredi po uzoru na italike krajeve. Dolazak Rimljana oznaio jekraj ilirskog perioda, ali i poetak jednog novog, potpuno drugaijeg, razdoblja u historijiovih prostora. Proces urbanizacije se odvijao viesmjerno, obuhvatajui izgradnju putnih

komunikacija, naselja, javnih i privatnih objekata, proizvodnih pogona, vojnih utvrenja idrugih infrastrukturnih sadraja. Sa urbaniziranjem bosanskohercegovakih prostora stvorena

je jaka osnova za potpuno instaliranje rimske kulture i civilizacije. U radu su izneseni brojnipodaci koji jasno govore o provoenju procesa urbanizacije, njegovim efektima i pozitivnimtekovinama.

Summary

Urbanization of the area of Bosnia and Herzegovina during the time

of Roman Empire

Immediately after the final conquest of the area of Bosnia and Herzegovina (9. YearAD), the Roman government established a set of activities, intending to attach this area to theEmpire as long and as strong as it was possible. Thought, the process of urbanization has

begun, and its fundamental role was to adjust a whole infrastructure of that area on to italicpattern, and to finish its construction systematically. Rise of the Roman regimen has markedthe end of Illyrian time in this area, but also the beginning of a new, completely different

period in its history. The process of urbanization had its course in more directions and had

included construction of road communications, settlements, private and public objects,


12/45



~ 11 ~

military fortifications and other infrastructural content. With this process on the area ofBosnia and Herzegovina a strong base has been formed to fully initialize Roman culture and

civilization. Many facts that give a clear picture of the implementation of the process ofurbanization, its effects and positive achievements are presented in this work.


13/45



~ 12 ~

Dr. Mr.

[email protected]

Diluntum-Salluntum

Diluntum-Salluntum ( ) . . . , (, ).

, . , a . , -, .

Summary

Notes on the antique wells on the road - communication Diluntum Salluntum

This work presents the importance of the road communication Diluntum - Salluntumon souther Dalmatia (east Herzegovina) and the role of antique wells on it. It gives theoverview of the road and the wells discovered behind this important communication. Specialwork is done dedicated on the explanation of the role and singnificance of those wells forantique man in this dry area. Water was, as it is today, fulfiiling many of human needs that

conditioned the construction of plumbs on the places where the water sources were available,
http://maito:[email protected]/http://maito:[email protected]/http://maito:[email protected]/


14/45



~ 13 ~

and if it was ta place lacking of water sources wells were usually built there. It is consideredthat Roman government was taking care of building wells throught the roads, on the dry

places especially. Special care was dedicated to assure enough water on the roads for army,traders and different travelers. As many of reasearchers believe, on the basis of the analysis,wells and other materials found near by, on the road communication Stolac Rijeani, areright from the antique time.


15/45



~ 14 ~

Dr. Migotti BrankaHrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Odsjek za [email protected]

Je li rimska Certisija bila caput viarum?

Ime jednog rimskog naselja na juno-panonskoj cesti Siscia Cibalae(dananji Sisaki Vinkovci) u itinerarskim i zemljopisnim izvorima zabiljeeno je u razliitim varijantama:, Cirtisa, Cirtisia, Certis i Certisia. Na fragmentarnom mramornom natpisu iz 4.

stoljea, koji najvjerojatnije potjee s nalazita trbinaca u neposrednoj blizini akova(sjeveroistona Hrvatska), dokumentirano je u obliku Certissia. Sauvani dio natpisa glasi: [--- a]ccede ad Certissia[m ---]/[---] memor cupias [---] / [---] est caput v[iarum ---] -----.Prema miljenju autorice natpis je javni a ne grobni, kako su pretpostavili pojedinikomentatori. S obzirom na temu Okruglog stola, odnosno kontekst vremena i djelovanjaPublija Kornelija Dolabele, koji se osobito istaknuo cestogradnjama, naglasak u ovome

prilogu bit e na itanju posljednjeg retka natpisa i na obrazlaganju predloene restitucije. Natoj podlozi raspravljat e se o slubenoj naravi pojma caput viarum u rimskom cestovnom

prometu i razlozima za i protiv mogunosti da je Certissia bila ne samo raskrije nego iishodite cesta u smislu caput viarum.

Summary

Was Roman Certissia a caput viarum?

The name of a Roman settlement on the south-Pannonian road Siscia Cibalae(modern-day Sisak and Vinkovci) was in itinerary and geographical sources recorded inslightly different variants: , Cirtisa, Cirtisia, Certis, and Certisia. It has, however,

been documented as Certissia in a fragment of a 4th- century marble inscription found

probably at the site of trbinci in the vicinity of akovo in north-eastern Croatia. Thepreserved part of the inscription runs: [--- a]ccede ad Certissia[m ---]/[---] memor cupias [---] / [---] est caput v[iarum ---] -----. In the author's opinion, the inscription was public and notfunerary, as some commentators posited. Given the topic of the present conference, that is, thetime and context of Publius Cornelius Dolabella, who was especially active in roadconstructing, the stress in this contribution will be on the reading of the last line of theinscription and the clarification of the suggested restoration. This will serve as the starting

point for the discussion on the official definition of the phrase caput viarumin Roman roadtraffic and the possibility that Certissia was not only a crossroads, but a caput viarum in the

strict meaning of this term.


16/45



~ 15 ~

Krianovi Tijana, BAUniverzitet u Sarajevu

Filozofski fakultetKatedra za [email protected]

Prahistorijsko okruenje prostora rimske infrastrukturne cestovne mree,na primjeru ceste Salona Argentaria i gradina Burnum

Rimska infrastrukturna djelatnost predstavlja impresivno naslijee antikog perioda,kako u Bosni i Herceogivni tako i unutar cijele provincije Dalmacije, koje je ista bila dio. IvoBojanovski je, naime, u svome djelu Dolabelin sistem cesta sistematizirao cestovnu mreuI stoljea na prostoru dananje Bosne i Hercegovine, te je takoer dao jasan pregledsamostalnih jedinica koje isto podrazumijeva, odnosno sadri. Tako je uz ceste, na svojimkartama, Bojanovski locirao jo i brojne miljokaze, epigrafske spomenike, putne stanice,rimske utvrde, te rimska utvrena i neutvrena naselja. Postoje brojna svjedoanstva okasnijim obnavljanjima cesta graenih za vrijeme namjesnitva Publija Kornelija Dolabele na

prostoru dananje Bosne i Hercegovine, a neke od njih su u upotrebi i u modernom dobu, doksu drugi moderni putevi, pak, graeni u njihovoj blizini. Referirajui se na to, odnosno nagradnju modernih cesta na ili u blizini rimskih, javlja se mogunost razmatranja pitanjainfrastrukturnih osnova, odnosno okruenja na kojem su nastajale rimske ceste, tj. kakvainfrastrukturna slika prhistorijskog okruenja ini prethodnicu infrastrukturne slike rimskog

perioda.S obzirom da je trgovina bila znaajan aspekt prahistorijskog naina ivota, a samim

time i uslovi realizovanja iste, u ovom radu na prahistorijsku infrastrukturnu podlogu osvrnute se na primjeru ceste Salona Argentaria, u ijoj se kako polazinoj, tako i krajnjoj taki,moe nai prahistorijsko uporite, te znaaj samog lokaliteta od prahistorije dalje.Takoer, bite predstavljen i pregled lokaliteta uz ili u neposrednoj blizini same putanje ceste, a koji je od

prahistorijskog znaaja.Nepobitan primjer izvjesnog infrastrukturnog kontinuiteta izmeu prahistorijskog

perioda, te rimskog jeste i gradina Burnum, na ijem je platou posvjedoena reizgradnjanaselja, upravo za vrijeme namjesnitva Publija Kornelija Dolabele, a koje na tom prostoruima kontinuitet od prahistorijskog perioda. Rad ima za cilj predstavljanje homogenosti iheterogenosti prirodnog okruenja i uslova, te infrastrukturne djelatnosti stanovnika

prahistorijskog razdoblja u odnosu na rimsko.


17/45



~ 16 ~

Summary

Prehistoric environment of the area of roman infrastructural road network,on the example of the road Salona Argentaria and hillfort Burnum

Roman infrastructural activity represents an impressive Roman heritage in Bosnia andHerzegovina, as well as in whole province of Dalmatia, that Bosnia was part of. In his workDolabelin sistem cesta Ivo Bojanovski has systematized road networks of todays Bosniaand Herzegovina in the I century AD, giving also the overview of its independent units.Beside roads, he has also located many milestones, epigraphic monuments, stations, Romanfortresses, and Roman fortified and unfortified settlements on his maps. There are many

sources that confirm the reparation of roads that were made in the time of Publius CorneliusDolabella on the area of Bosnia and Herzegovina, and some of them are still in use in themodern times, while other modern roads are built in nearby. Referring to the construction ofmodern roads on or close to Roman ones, there is a possibility of deliberation of the questionabout infrastructural bases, or environments on which Roman roads were built, i.e., whatinfrastructural picture of prehistoric environment is the antecedent of the infrastructural

picture of Roman period.Considering the fact that trade was a significant aspect of prehistoric life, and thus the

conditions of its realization as well, the prehistoric infrastructural base will be observed in the

example of Salona Argentaria in this work, in which the start and end point of prehistoric baseis visible, and so the significance of the location itself, from prehistory further on. The reviewof the locations on or close to the road path, which have prehistoric significance, will be also

presented.Irrefutable example of certain infrastructural continuity between prehistoric and

Roman period is hillfort Burnum, on which the reconstruction of settlement in the time ofPublius Cornelius Dolabella is attested, and which has the continuity of life from prehistorictimes. The main objection of the work is to represent homogeneity and heterogeneity of thenatural environment and its conditions, and infrastructural activity of the inhabitants of

prehistoric times in relation to the Roman.


18/45



~ 17 ~

Hadihasanovi Jesenko, MA Mei EdoKomisija za ouvanje nacionalnih spomenika Filozofski fakultet Sarajevo

Vanjski saradnik za Arheologiju Katedra za [email protected] [email protected]

Rekognosciranje antikih lokaliteta na podruju Kiseljaka

Ovaj lanak e predstaviti rezultate sa rekognosciranja lokaliteta smjetenih u

kiseljakoj udolini. Lokaliteti u pitanju su: lokacija raskopanog brda u Gromiljaku, polje uzapadnom podnoju brda Humac, brdo Humac, dvije lokacije sjeveroistono od lokalitetaGradac u Vinjici, lokaciju za koju se sumnja da sadri ostatke u mjestu Han Ploa i lokacijaza koju se sumnja da sadri ostatke u mjestu Kovai. Svi lokaliteti su locirani na teritorijiopine Kiseljak. Obilazak navedenih lokaliteta je organiziran u cilju prikupljanja saznanja otrenutnom stanju istih te u cilju prikupljanja informacija o jednom dijelu trase Dolabelineceste. Tokom obilaska lokaliteta, pronaeno je malo povrinskih nalaza i to samo na parlokacija zapadno podnoje brda Humac, Vinjica (sa svoja dva lokaliteta). Sa druge strane,

postoji i nekoliko lokaliteta koji su potencijalni arheoloki lokaliteti (Han Ploa i Kovai).

Tokom viegodinje obrade zemlje, na povrini su se pronalazili fragmenti razliite veliine.Naalost, prilikom obilaska lokaliteta Han Ploe i Kovai uoena su samo dva manjafragmenta keramike. Da bi se dobilo vie informacija o dionici Dolabeline ceste, koja je

prolazila kroz ovaj kraj, te o samoj vladavine Rimskog carstva, trebat e se provesti novaistraivanja. Bitno je napomenuti i da su neki od lokaliteta bili zahvaeni ratnim razaranjima,

pa se postavlja pitanje u kolikoj su mjeri nalazi u njima ouvani.

Summary

Reconnaissance of the antique sites in Kiseljak area

This article will present results from reconnaissance of the field on the sites situated inKiseljak valley. The sites in question are: location of dug out hill in Gromiljak, field near thewestern foot of Humac hill; Humac hill; two locations North-East from site of Gradac inVinjica, potential archaeological site in Han Ploa and potential archaeological site inKovai. All sites are located in Municipality of Kiseljak. Recoinssance of said sites wasorganized to gather informations about their current state and to gather new informationsabout one section of the Dolabela road route. During the recoinsance only a small amount of

the surface materials was found, and only on sites near western foot of Humac hill, and on
mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]


19/45



~ 18 ~

two sites in Vinjica (with contains two sites). On the other hand, there are a couple ofpotential archaeological sites (Han Ploa i Kovai). During the years of plowing fragments of

different sizes have been found on surface. Unfortunately, during recconisance of Han Ploaand Kovai sites only two shards of pottery were found. To obtain more information on thepart of Dolabelina road that ran through this region, and about the reign of the Roman empire,new research need to be carried out. It is important to note that some of these sites wereaffected by the war, so the question is to what extent are archaeological situations preserved.


20/45



~ 19 ~

Dr. Jelena Lj. CvijetiUniverzitet u Beogradu

Filozofski fakultetOdeljenje za [email protected].

Opekarska proizvodnja u jugoistonom dijelu provincije Dalmacije

Rad je posveen problematici rimske opekarske djelatnosti u jugoistonom dijeluprovincije Dalmacije, prvenstveno analizi peata radionica koje su tokom carskog perioda bileaktivne na prostoru dananje Crne Gore. Neveliki broj rimskih igosanih opeka najprije se

moe objasniti slabom upotrebom opeke, poto je glavni graevinski materijal bio kamen alitreba imati u vidu i nedovoljnu istraenost ovoga terena. Sudei po nalazima iz primorskog

pojasa i Duklje, opeka je u prvo vrijeme uvoena iz poznatih sjevernoitalskih radionica(Pansianai Q. Clodi Ambrosi).Na nastanak lokalnih radionica ne moe se raunati prije krajaI ili poetka II vijeka, a prema dosadanjim saznanjima na podruju Dokleje i primorskog

pojasa moe se pretpostaviti postojanje vie figlina od lokalnog znaaja (DOCL,PCR, SURIidr). U unutranjosti provincije (kontinentalnim predjelima dananje Crne Gore) opeka ulazi uupotrebu relativno kasno, krajem II vijeka, kada ova oblast doivljava ekonomski procvat idolazi do veeg priliva stanovnitva iz primorskog pojasa provincije, te se intenziviragraevinska djelatnost. U Municipiju S., najveem gradskom centru u unutranjosti, igovi naopekama ukazuju na djelatnost dvije radionice koje su bile aktivne i kroz itavo tree stoljee(METRiPAS).

Summary

Terracota production in northeastern part of province Dalmatia

The work is based on the problem of terracota production in northeastern part of the provinceDalmatia, and primarly to the analyse of a stamp of workshops that were active in todaysMontenegro, in the time of imperial period. Little number of roman terracota with stamp can

be explained with non use of terracota, because the main construction material was stone.Anyway lack of excavations on this area needs to be taken into consideration as well. It seemsthat it has first been imported from northitalic workshps (Pansianai Q. Clodi Ambrosi), as itis confrimed by foundings from the area of Duklja. Lokal workshops havent been established

before the end of first or the beginning of the second century AD, but more figlines of a localimportance are suposed to have existed (DOCL, PCR, SURI). In the interior of the countryterracota came with the end of second century, wich is rather late. It is the time when the areais progressing economicaly and when people are coming from the coast intensifyingconstruction work. In the Municipium S, wich is the largest center in the interior, found

stamps on terracota show the activity of two workshops on that area during the whole thirdcentury as well. (METRiPAS).


21/45



~ 20 ~

alija Emina, BAUniverzitet u Sarajevu

Filozofski fakultetKatedra za [email protected]

Ceste prije i poslije namjesnitva Publija Kornelija Dolabele u odnosu naceste za vrijeme njegovog namjesnitva

Putevi i ceste koji su koriteni u prahistoriji i na kojima se vrila trgovina, odnosno

razmjena dobara, po svojoj strukturi i tehnolokom rjeenju nisu isti kao oni koji nastaju udoba Rimske vladavine. Zapravo postoji znatna razlika izmeu cesta koje su se koristile prijedolaska Rimljana, kao i samog razvoja provincije i infrastrukture unutar iste prije dolaskanamjesnika P.K.Dolabele, te cesta koje su se koristile u prahistoriji na ovom podruju. Prveceste su nastale kao utabane staze kojima su prolazile ivotinje, a oko 10.000 g.p.n.e. te isteceste su poeli koristiti ljudi. One su u poetku bile pjeake staze koje su esto vijugalekroz podruja kroz koja su prolazila, dok sa dolaskom Rimljana ceste ile ravno bez kaskada.Ve 4.000 g.p.n. e. na ceste se poinje obraati vie panje, ali tek sa dolaskom Rimljana oko2.000 g.p.n.e. taj sistem se usavrava. Meutim, iako je on uradio najvie na tom polju, ak i

prije dolaska P.K. Dolabele, postojao je sistem kojim su ondanji stanovnici vrili trgovinu, ana koji su Rimljani prilikom izgraivanja cesta nailazili. Rad e obraditi te ceste koje su na

prirodnim pravcima i koje su imale izgraen jedan manji sistem komunikacija i za koje jeoigledno da je zasluno autothtono stanovnitvo. Namee se pitanje koliko su Rimljani sasvojom tehnologijom doprinijeli razvoju ve postojeih cesta i da li su neke od njih povezali unovi sistem. Rad e obraditi ceste koje su postojale i prije Rimljana kao i ceste koje su nastalenjihovim dolaskom, a osnovna razlika meu njima je ta to se, za vrijeme P.K. Dolabele, ceste

povezuju u mreu transvezalne komunikacije, zbog ega su bili povezani svi dijeloviprovincije, to e dovesti do toga da se preko provincije Dalmacije uspostavljaju veze saprovincijom Panonijom. Dok raniji sistem cesta nije bio tako usko povezan i da bi se dolo do

nekog odreenog mjesta trebalo je puno vie vremena i stanovnitvo ne bi esto putovalo.Dolazak namjesnika Dolabele dovest e do odreenih promjena najvie u sistemu gradnjecesta ovog podruja npr. ceste se grade sa usjecima, ivinjacima, kaldrmom.


22/45



~ 21 ~

SummaryRoads before and after Publius Cornelius Dolabela in relation to the roads

in the time of his rule

Paths and roads which were used in Prehistory and on which trade and exchange ofgoods was conducted, by their structure and technological solution are not the same as thosewhich appeared in the period of Roman rule. As a matter of fact there is a significantdifference between the roads that were used before Romans, as well as the development of the

province of Dalmatia and infrastructure within the same before the arrival of the regent P.C.Dolabella, and the roads that were used in Prehistory on this area. First roads emerged as the

beaten tracks which were passed by animals, and about 10.000 BC that same roads were used

by people. At the beginning there were only roads for foot walking and they had sinuous linethrough areas they passed, until the Romansarrived when their line becomes straight withoutcascade.

In 4.000 BC they started to pay more attention on roads, but with the arrival of theRomans on the historical scene about 753 BC, that system was perfected. However, althoughhe had done the most work on this field, even before P. C. Dolabella came, there was a roadsystem which was used for trade by the local people, and to which the Romans encountered asthey were building up the roads.

This paper will discuss the roads that had one smaller system of communications

which had been established by the native population. The question is, how much the Romanscontributed to development of already existing roads with their technology and did theylinksome of them in the new system of roads.This paper will deal with roads that existed

before the Romans as well as with the roads that were formed with their arrival, and the maindifference between these two is during the period of P.C.Dolabella's regency, the roads wereconnected in the transversal network communication, because of that all parts of province ofDalmatia were connected, which would lead to direct communication between province ofDalmatia and province of Pannonia.

In the earlier period,the road system didn`t have that good communication and it tookmuch longer to get from one place to another. The arrivalof the regent P. C Dolabellawouldlead to a certain changes, that are the most visible in the road system in this area, thatchanges for example are: roads built with cuts, curbs, cobblestone and etc.


23/45



~ 22 ~

Politike, kulturne ireligijske prilike na

prostoru provincijeDalmacije


24/45



~ 23 ~

Dr. upari DragoUniverzitet u Sarajevu


Prve kranske zajednice: Jeruzalem, Antiohija, Rim

U lanku je rije o pobjedonosnom pohodu mlade Crkve, odnosno o nastanku i Ulanku je rije o pobjedonosnom pohodu mlade Crkve, odnosno o nastanku i djelovanju prvihkranskih zajednica: Jeruzalema, Antiohije i Rima. Tridesetih godina nae ere Isus iz

Nazareta propovijedao je po Palestini poruku o kraljevstvu Bojem i nebeskom. Priznavi gaMesijom, grupu okupljenih uenika Isus je pozvao propovijedati radosnu vijest (euvaggelion),tj. da se ispunilo Boje obeanje spasenja najavljeno u Starom zavjetu. Oko apostola nastajalesu idovske zajednice koje su u Isusu prepoznale Mesiju i poele ivjeti prema njegovomnauavanju. Prvi judeo-krani organizirali su se oko predsjedatelja zajednica - apostola. Prije

proirenja kranstva u Jeruzalemu je postojala institucionalna jezgra oko koje su se irileostale zajednice predvoene izabranim starjeinama.

Nakon Isusove smrti i uzaaa JERUZALEMSKAzajednica, kao matina Crkva, odsvoga poetka imala je velik ugled, prakticirajui vlastitu slubu Boju (euharistiju) zajedno sapostolima. Znaajke prve Crkve su: molitva, zajednitvo dobara i trpljenje.

Nakon kamenovanja Stjepana akona (oko 34. g.), odbjegli iz Jeruzalema osnovali sukransku zajednicu u ANTIOHIJI , koja je imala osobitu vanost prvih stotinu godina, jer jemeu njezinim zidinama evanelje duboko razmotreno i pretrpjelo je iskustvo prveinkulturacije u helenskom svijetu. Pogani ovoga grada (nazvani Grci) prihvatili su evanelje aidovska Crkva postala je katolika. U sinagogi se itala Biblija na grkom, a Josip Flavijekae da je u Antiohiji idovska liturgija privukle mnoge Grke. Predmet evaneoskognavijetanja u Antiohiji bio je: Samo je Isus Gospodin!

Kranska zajednica Antiohije uglavnom se sastojala od Neidova. Ona nije bila samobrojna, i nije izgledala kao idovska sekta, nego su se tamo krani prvi put nazvali tim

imenom. U Antiohiji se prvi put skupljala milostinja za drugu crkvu onu u Jeruzalemu. UAntiohiji nastaje prvo poslanje misije. Grad je postao mostobran prema poganskomsvijetu. Odavde je zapoelo misionarenje Crkve, tj. evangelizacija svijeta prvim Pavlovimapostolskim putovanjem (Dj 12,25). Iz Antiohije je apostol Pavao polazio na svoja tri misijska

putovanja.U RIMUje kranstvo nastalo zajedno s rimskim carstvom, gdje je tamo sigurno ve

49. godine. Za vrijeme cara Tiberija (14-37. g.)Isus je procesuiran i osuen na smrtnu kaznurazapinjanja na kri. Carski biograf i povjesniar Svetonije spominje da je 49. g. car Klaudije

protjerao iz Rima idove zbog Krista. Car Neron (54-68. g.), smatra se prvim progoniteljemkrana, pojaao je progone i stavio krane na okrutne kazne, smatrajui ih krivcima za

poar. Za vrijeme njegove vladavine podnijeli su mueniku smrt apostoli Petar i Pavao 64. g.


25/45



~ 24 ~

Najstarija predaja kranske zajednice u Rimu oduvijek je vezala svoj osnutak s apostolomPetrom.

Posljednji dio ovoga lanka kratko se osvre na pojavu kranstva u Dalmaciji.

Apostol naroda Pavao u svojoj poslanici Rim 15,19 spominje da je pronio Evanelje sve doIlirika.

Summary

First Christian comunities: Jerusalem, Antiohys, Rome

This work is about the victorious conquest of a young church, so it is about thebegining and the work of the first Christian communities: Jerusalem, Antiohys and Rome.Somewhere about 30.rd year AD, Jesus of Nazareth was delivering a message throughout allPalestina about God and his kingdom. As they recognized him as Messiah, he sent a group of

his student to spread out a happy news (euvaggelion), about the complishment of God'spromise of salvation, that was announced in the Old testament. Around apostels some Jewishcommunities got together, and recognized him as Messiah, so they started living by his

propositions.After his death the community of Jerusalem, as the main church, was together with the

apostels practicing his own Gods service (euharisty), why it had a big influence. Maincharacteristics of the first church are: prayer, commune wells and sufer.

After Stephen was stoned, the refugees from Jerusalem founded the Christiancummunity in Antiohys, which has had the big importance in the first hundred years, because

there the gospel was fully considered and has suffered a big experience of the firstinculturation in helenic world. Pagans of this city accepted the gospel and Jewish church hasbecome a Christian church. In the synagogue the bible was read on Greek language, andJoseph Flavie claims that Jewish liturgy has attracted many Greeks. The main parole inAntiohys was: Only Jesus is the Lord!

Christian community of Antiohys was mostly made of non- Jews. It was not onlynumerous, and it didnot have Jewish characteristics, so the Christians were so called for thefirst time in this community. Also, it was the first time of raising charity for the other church Jerusalem. First mission was also a product of Antiohys. The city became a defender of paganworld. And it was also a begining of misionary role of the church, so evangelasation of the

world with the first apostel trip Paul, from were he started his three misionary trips.In Rome Christianity was spreading together with the Roman Empire, and was already knownin the year 49 AD. In the time of Tiberius Jesus was sentence to death by crusifing him on across. Historian Svetonije is mentioning that Tiberius banished Jewish people from Rome

because of Jesus. Nero is known as the first persecutor of Christians, who had threated themwith tough fines blaming them for the fire. Martir death in his time was taken by apostelsPeter and Paul in the year 64 AD. The oldest story about Christianity in Rome is connected toapostel Peter.

The last part of the work is connceted to the appearance of Christianity in the province

Dalmatia. Apostel Paul in his epistle Rome number 15,19 is mentioning how he took hisgospel all up to Illyric


26/45



~ 25 ~

Beljan Dijana, MAUniverzitet u Sarajevu


Antroponimi u ilirskom jeziku

Ilirski jezik govoren je na podruju sjeverozapadnog Balkana. Iako potvren samosporadino, glosama iz grkih tekstova, toponimima i antroponimima, dovoljno je materijala

da bi se dokazalo da je bio dio velike indo-europske (u nastavku ie.) jezine porodice.Nekoliko stotina sauvanih ilirskih imena bilo je predmet dugogodinjim istraivanjimailirske onomastike u okvirima zakonitosti tvorbe imena ie. narod. Poznavanje grke islavenske onomastike formule uveliko je pomoglo rekonstrukciji iste kod Ilira, a tomumoramo pridodati i snaan utjecaj rimskih osvajanja na podruju Ilirika koja su ilirskojonomastici dali rimsku formu.

Svojim oblikom, ilirska imena se, po uzoru na ve spomenuta grka i slavenska, mogukategorizirati na sloena (Bardi-balus, Sceno-bardus), pokraena (Bardus


27/45



~ 26 ~

and Slavic onomastyc formula helped reconstructing Illyrian formula, and also the Romanconquest of the Illyrian area did help, giving to it the onomastyc Roman form.

With the shape and model of Greek and Slavic, Illyrian names can be categorized ascomplex (Bardi-balus, Sceno-bardus), summarized (Bardus


28/45



~ 27 ~

ai Amra, MAFilozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu

Franje Rakog 171 000 Sarajevo, [email protected]

Proces romanizacije u prvom stoljeu nove ereu untranjosti rimske provincije Dalmacije

Romanizacija je bila osnovni proces koji svjesno(politiko - pravna romanizacija) ilinesvjesno(kulturna romanizacija) osvojene teritorije je inkorporirao u rimsko - mediteranskucivilizaciju. Taj proces u Iliriku je zapoeo i prije uspostave rimske vlasti kroz kulturne vezeItalika sa Ilirima. Meutim intenzite romanizacije nije bio jednako primjetan u svimdijelovima Zapadnog Balkana. Nakon konane uspostave rimske vlasti 9. god. n. e. spomenuti

proces je imao relativno slabe efekte u unutranjosti rimske provincije Dalmacije. Ilirskecivitates, koje su u I stoljeu nove ere naseljavale prostor dananje Like, zapadne i srednjeBosne, zatim Hercegovine, dio zapadne Srbije (Zlatiborski okrug) i sjeverne Crne Gore,okruene sa svih strana Dinaridima bile su otpornije rimskom utjecaju u odnosu od

stanovnitva koje je naseljavalo obale Jadranskog mora. Historiari su taj fenomen tumailiudaljenou od glavnih urbanih centara, zanemarujui injenicu da su ve u u razdoblju 14. -20. god. n. e. u vrijeme Augustovog i Tiberijevog legat Publija Kornelija Dolabele (PubliusCornelius Dolabella) izgraene putne komunikacije koje su povezivale unutranjost sarazvijenim urbanim centrima Dalmacije i Panonije. Pravi razlog treba traiti ukonzervativnosti domaeg stanovnitva to se moe najlake pratiti kroz onomastiku ukontekstu dijeljenja graanskih prava (civitas). Onomastika pokazuje da je procesromanizacije u unutranjosti Dalmacije zapoeo za vrijeme dinastije Flavijevaca (69. - 96.god. n. e.), dok natpisi sa genitilnim nomenom Julijevaca - Klaudijevaca se veu zadoseljenike i dosta su rijetki. U prvoj fazi romanizacije dijeljeno je rimsko graanstvo ilirskojaristokratiji to je vidljivo na primjeru u sluaju porodice Plassoiz municipia Dilluntum. Iliriu ovoj fazi zadravaju svoje lino, autohtono ime kao cognomenunutar rimske onomastikeformule. U prvom stoljeu formiraju se i prve rimske administrativno - pravne jednice,municipiji, to je jo vie uvrstilo rimsku doktrinu nauci poznatu kaoPax Romana.
mailto:sacic.amra@gmailmailto:sacic.amra@gmail


29/45


30/45



~ 29 ~

Hasagi Sanda, MAUniverzitet u SarajevuFilozofski fakultet u SarajevuOdsjek za [email protected]

Orijentalni kultovi na tlu provincije Dalmacije

Zavretak rimskog osvajanja prostora koji su naseljavali ilirski narodi uao je u

posljednju fazu pacifikacije okonanjem Velikog ilirskog ustanka (6.-9. godina nove ere).Nakon konane uspostave vlasti, Rimljani su zatekli u unutranjosti provincije Dalmacijeheterogeno stanje u pogledu duhovne i materijalne kulture naroda koji su naseljavali ovaj

prostor. Za praenje uspostave rimskih tekovina na prostoru unutranjosti provincijeDalmacije od izuzetnog znaaja je izuavanje duhovne kulture naroda koji su svojimteritorijalnim rasporedom uli u okvire pomenute provincije. Kroz sagledavanje duhovnogivota ilirskih naroda mogue je dobiti podatke o njihovom svakodnevnom, kulturnom, pa i

politikom i privrednom ivotu. Do irenja orijentalnih kultova je dolazilo zahvaljujui vojsci,trgovcima sa Istoka, pomorcima, naseljenicima iz istonih provincija, osloboenicima,

robovima. Meu orijentalnim kultovima koje je mogue pratiti u unutranjosti provincijeDalmacije su kult Velike Majke, Izide, Serapisa, Sabazija, Dolihena, Atisa, Mitre i Jevrejskikult. Ovi kultovi meusobno ne zavise jedan o drugom i pojavljuju se u razliitimvremenskim intervalima. Njihova zajednika karakteristika je mistinost i egzotinost, te suzbog toga u sebi nosili veliku dozu privlanosti, posebno u urbanim centrima. Meutim,sudei po dosadanjim nalazima njihova rasprostranjenost nije bila u seoskim sredinama gdjese stanovnitvo dralo domorodakih kultova (Silvana).

Summary

Oriental cults in the province of Dalmatia

The completion of the Roman conquest of lands which are inhabited by Illyriannations entered in the last phase during pacification of the Great Illyrian uprising (6th to 9thAD). After crackdown on the uprising, the Romans found in the inland province of Dalmatiaheterogeneous condition in terms of spiritual and material culture of the people who inhabitedthis area. To overview the establishment of Roman achievements in the area of the interior of

the province of Dalmatia extremely important are studies of spiritual cults of peoples wholived inside Province. Through understanding the spiritual life of Illyrian peoples is possible


31/45


32/45



~ 31 ~

Brigi Denan, MAUniverzitet u Zagrebu


Uticaj podizanja trajnih naselja i uzgoja itarica na razvoj putnihkomunikacija

Transformacijom lovakog i sakupljakog drutva, koje je dugo vremena ivjelo

nomadskim nainom ivota, u drutvo proizvoaa sa trajnim mjestom prebivalitva uznatnoj je mjeri uticalo na razvoj putnih komunikacija. To drutvo koje je sada podizalo trajnanaselja, preteno u plodnim predjelima zemlita, imalo je neto drugaiji nain ivota nego to

je to bilo ranije. Uzgoj itarica i pripitomljavanje ivotinja znailo je da ljudi vie nisuosjeali potrebu za migriranjem i potragom za boljim mjestima, nego su sada podizali svojedomove u neposrednoj blizini sa ostalim lanovima odreene zajednice, da bi se na taj nainformirala prva neolitska naselja. Formiranjem tih naselja javila se potreba za komunikacijomsa ostalim zajednicama koje su nastanjavale prostor dananjeg Balkana, ali i ire, najeezbog razmjena odreenih dobara, to je direktno uticalo na razvoj cestovnog saobraaja ime

je postavljena podloga za razvoj puteva za vrijeme Rimljana. Na prostoru dananje Bosne,poznato je nekoliko takvih naselja koja su imala svoj kontinuitet i tradiciju, kao i putnekomunikacije, jo iz vremena neolita pa sve do pojave Rimljana, odnosno rimskognamjesnika Publija Kornelija Dolabele, za vrijeme kojeg je izgraena najira mrea putnihkomunikacija na prostoru provincije Dalmacije.

Summary

Influence of establishing permanent settlements and cultivation of cereals

on development of road communications

With the transformation of hunting and collection society, which lived for a long timewith nomadic way of life, into producing society with permanent place of residence hadsagnificient influence on development of road communications. That society which nowraised permanent settlements, mostly in fertile areas, had different way of life than it was usedto be earlier. Cultivation of cereals and domestication of animals ment that people had nomore need for migration and quest for better places, insted they started raising their homes in

proximity to the other members of community, and on that way first neolithic settlements


33/45



~ 32 ~

were raised. With the establishment of theese settlements there was need forcommunication to the other communities which inhabited area of todays Balkan, and wider,most often because of trade of certain goods, which had direct influence on developing road

traffic and on that way foundation for development of roads was established. In the area oftodays Bosnia, it is known a couple of those settlements which had their continuity andtradition, as and road communications, even from the neolithic times and all the way untilRomans came, that is Roman governor Publius Cornelius Dolabella, during which was builtthe widest network of road communications on the area of the province of Dalmatia.


34/45



~ 33 ~

Veletovac Edin, MAUniverzitet u Sarajevu


Oktavijanovo osvajanje Zapadnog Ilirika kroz percepciju kasnoantikihizvora

Kampanje u Iliriku (35. god. p. n. e. 9. god. n . e.) koje su se odvijale za vrijeme

vladavine prvog princepsa, Oktavijana Augusta, predodredile su budunost ovog teritorija zanarednih vie od pet stotina godina. Informacije o ovim dogaajima prua veliki broj izvora izrazdoblja ranog Carstva, te se isti s razlogom nalaze u sreditu pozornosti modernehistoriografije kada je u pitanju prouavanje ove problematike. Meutim, odreene podatke onavedenim pohodima spominju i historiari kako poznog Rimskog carstva, tako i oni koji suivjeli nakon kolapsa njegovog zapadnog dijela sa centrom u Raveni. Prevashodno, tu se

podrazumijevaju djela: Kratak pregled historije rimskog naroda (Breviarium rerum gestarumpopuli Romani) od strane Rufija Festa (Rufus Festus), Hronika (Chronicon) od SvetogJeronima (Eusebius Sophronius Hieronymus), O sumi vremena ili o porijeklu i djelima

rimskog naroda (De summa temporum vel origine actibusque gentis Romanorum) iz peraJordanesa (drdeniz),Kratak pregled rimske historije ili Kratak pregled historije odosnivanja Grada (Breviarium historiae Romanae ili Breviarium ab Urbe condita) od Eutropija(Flavius Eutropius), kao i Saetak o carevima (Epitome De Caesaribus), za koje se ni dodanas nije djelotvorno utvrdilo ko je bio njegov istinski pisac, iako se u prolosti ono

pogreno atribuiralo Sekstu Aureliju Viktoru (Sextus Aurelius Victor).Upravo e informacijekoje pruaju spomenuti autori, te njihovo znanje o dotinim dogaajima, kao izapaanja oistim,biti predmetom analize ovog rada.

Summary

Octavians conquist of West Illyric throug the perception of lateantiquesources

Campaigns in Illyric that were implemented during the reign of the first princeps,Octavian August, had determined future of this area for the next more than five hundredyears. Many sources from the period of the early Empire provide information about this event,

that puts them in the center of attention in the studyof the subject. However, some informationabout these conquests are given in the works dated in late Roman empire, and even after,


35/45



~ 34 ~

when collapse of its western part with residence in Ravena, was already finished. Primarilythose are next works: Kratak pregled historije rimskog naroda (Breviarium rerum gestarum

populi Romani) from Rufius Festus (Rufus Festus), Hronika (Chronicon) from St. Jeronim(Eusebius Sophronius Hieronymus), O sumi vremena ili o porijeklu I djelima rimskog naroda (De summa temporum vel origine actibus que gentis Romanorum) from Jordanes(drdeniz), Kratak pregled rimske historije ili Kratak pregled historije od osnivanjaGrada(Breviarium historiae Romanae ili Breviarium ab Urbe condita) from Eutropius(Flavius Eutropius), as well as Saetak o carevima (Epitome De Caesaribus), whose author isnot completely confirmed, although it was wrongly attributed to Sextus Aurelius Victorin the

past.And that information given by the authors and their knowledge about those events, willbe the main subject of the analyses in this work.


36/45



~ 35 ~

Mari Almir, MAUniverzitet Demal Bjedi


Cohors III Alpinorum equitata na Humcu

U radu se obrauju epigrafski spomenici aktivnih vojnika, oficira i veterana cohors IIIAlpinorum equitatakoji su bili stacionirani u logoru na Grainama (Humac) tokom itavog 1.stoljea. Pronaeno je ukupno sedam nadgrobnih spomenika, na kojima se spominje estvojnika, jedan oficir i jedan veteran ove kohorte. Na osnovu onomastike analize zakljueno

je da veina vojnika ima keltsko porijeklo, odnosno da spadaju u prve generacije koje suregrutovane u ovu kohortu iz keltskih oblasti na Alpama. Od druge polovine 1. stoljeakohorta je nove vojnike regrutovala u oblastima gdje je boravila, pri emu izuzetak vjerovatnonije bila ni ira okolina logora na Humcu.

S obzirom na to da je u logoru na Humcu provela gotovo cijelo 1. stoljee, cohors III

Alpinorum equitataje vjerovatno, u odnosu na ostale augzilijarne jedinice koje su ovdje bilestacionirane, najvie uradila kada je u pitanju izgradnja stalnog logora. U razdoblju kada nije

bilo nikakvih vojnih aktivnosti, vojnici ove kohorte su, pored redovnih poslova na odravanjulogora, vjerovatno u velikoj mjeri uestvovali u raznim infrastrukturnim aktivnostima,

posebno na izgradnji i popravkama cesta, koje su u provinciji Dalmaciji posebno intenzivnograene u prvoj polovini 1. stoljea. Naime, legijske i augzilijarne trupe su bile podzapovjednitvom legata provincije koji su ih koristili za razne vrste javnih radova iromDalmacije. U tome se posebno istakao P. Kornelije Dolabela, za ijeg je mandata napravljenoubjedljivo najvie komunikacija.

Summary

Cohors III Alpinorum equitata na Humcu

This work refers to epigrafic monuments of active soldiers, officers and seniors ofcohors III Alpinorum equitata, that were stationed in the camp on Graine (Humac), duringthe 1st century AD. There has been found seven tombstones in total, with the name of six

soldiers, one officer and one senior of this cohort. Onomastic research discovers that most ofthe soldiers had celtic origin, though they were the first to be regruted to this cohort from the


37/45



~ 36 ~

celtic area on Alpes. From the second half of 1st century AD this cohort was regruting in theparts where it was stationed, which included the environment of the camp on Humac.

Concerning the fact that the cohort was situated in this camp for almost the whole 1stcentruy AD, it probably had the best results in making permanent camps, compared to othercohorts around. In the times when there wasnot any military activities soldiers were includedin many of infrastructural activities, especially on the construction and reparation of roads thatwere intensively built through province Dalmatia in the first half of 1th centruy AD. Namely,legions and auxiliary troops were under the command of legatus of that province that wereusing them for different kinds of public work all over Dalmatia. Special effort on that wastaken in the time od Publius Cornelius Dolabela, in which the majority of roadcommunications were constructed.


38/45



~ 37 ~

Boli Senaid, MAMuzej grada Zenice

[email protected]

Rimske vojne jedinice u Dalmaciji u I stoljeu n. e. i njihovo uee uizgradnji provincijalne infrastrukture

U toku velikog ilirskog ustanka, 6. 9. godine n. e, u Dalmaciji su koncentrisanevelike vojne snage, koje su se sastojale od 10 legija, 70 kohorti, 10 ala, vie od 10 hiljada

veterana, dobrovoljaca i konjice trakog kralja Remetalka. Nakon to je ustanak zavren, uDalmaciji su kao stalna posada ostale dvije legije; VII i XI. Osim odravanja reda i mira u

provinciji u kojoj je tek uguen jedan od najveih ustanaka u rimskoj historiji uope, legionarisu radili i na izgradnji puteva, vodovoda, izradi opeke, uvanju zatvorenika, rjeavanjumeuplemenskih sukoba, te su vodili poslove vezane za sigurnost administrativnih slubenikau provinciji, o emu e u ovom radu posebno biti rijei. Negdje izmeu 57. i 58. godine VIIlegija je premjetena za Viminancium, kako bi popunila prazninu nastalu odlaskom IIIScithicasa Donjeg Dunava u jermensku kampanju. Jo 68. godine, XI legija je bila prisutna uDalmaciji, a uestvovala je i u poznatoj bici kod Kremone(69. godine) na strani Vespazijana

gdje je odigrala znaajnu ulogu u njegovoj pobjedi. Godinu dana kasnije, XI legija jepomjerena iz Dalmacije u Galiju kako bi uestvovala u guenju Batavskog ustanka. Na njenomjesto u Dalmaciju je prebaena novoformirana IIII Flavia, koja se na teritoriji provincijezadrala do 85. godine kada je prebaena u borbu sa Daanima. Otada je Dalmacija

provincija bez legija. Takoer, u Dalmaciji su u I stoljeu boravile i mnoge auksilijarne ibeneficijarne jedinice, koje su takoer igrale znaajnu ulogu u izgradnji provincijalneinfrastrukture o emu e takoer biti rijei u radu.

Summary

Roman military units in Dalmatia in I century A.D, and their participationin building of provincial infrastructure

During the Illyrian rebellion 6. 9. AD, large military forces were concentrated inDalmatia, which consisted from 10 legions, 70 cohors, 10 alas, more than 10 thousandsveterans, volunteers and cavalry of thracian king Remetalk. After the end of rebellion, twolegions; VII and Xi were left in Dalmatia. Except maintaining peace and order in province

where one of the most difficult rebellions in entire roman history has been crushed,


39/45


40/45


41/45



~ 40 ~

Dr. Alii SamirUniverzitet u Istonom Sarajevu

Pravni fakultetDravni univerzitet u Novom PazaruPravni [email protected]

SC Pegasianum

Tema rada je senatska odluka doneta u prvom veku nove ere na predlog pravnikaPegaza kojom se regulie materija fideikomisa. Ovaj pravnik, o ijem poreklu i ivotu imamorelativno malo informacija, verovatno je, pored drugih javnih dunosti, obavljao jedno vremedunost upravnika provincije Dalmacija (Ilirik) za vreme imperatora Vespazijana, daklenekoliko decenija nakon Publija Kornelija Dolabele, na ta ukazuje jedan epigrafski izvor.Zanimljivo je da nijedan fragmet iz dela ovog pravnika nije unet u Justinijanova Digesta,mada su njegova miljenja esto citirana od drugih pravnika.

Meutim, za vreme njegovog konzulata, i po svemu sudei na njegov predlog, donetaje znaajna senatska odluka u materiji testamenta koja je kasnijim pravnicima bila poznatakao SC Pegasianum (Pegazova senatska odluka). Glavni izvori o njoj su Gajeve (2.254-259) i

Justinijanove (I.2.23.6-7) Institucije.Na osnovu njih, moemo sa sigurnou zakljuiti sledee. Ovom senatskom odlukom

dozvoljeno je testamentarnom nasledniku da zadri jednu etvrtinu zaostavtine uprkosodredbi testamenta kojom je testator raspodelio celu zaostavtinu, ili vie tri etvrtine iste,

putem fideikomisa. Naime, budui da je zbog neumerenog raspolaganja putem legataimenovanom nasledniku esto ostajalo samo golo ime naslednika, ranije donetim Falcidijevimzakonom (Lex Falcidia) doputeno je nasledniku da u takvom sluaju zadri etvrtinuzaostavtine. Ipak, izgleda da je ova odredba bila izigravana raspodeljivanjem imovine putemfideikomisa, te su odredbe Falcidijevog zakona Pegazovom senatskom odlukom proirene i na

ovaj institut.Autor istrauje razloge i nain donoenja SC Pegasianum-a i nastoji da dokae da je

ova senatska odluka deo ireg projekta reforme testamenta u prvom veku. Takoe, bavi seposledicama ove senatske odluke, i naroito problematikom snoenja ostavioevih dugova usluaju njene primene.
mailto:[email protected]:[email protected]


42/45



~ 41 ~

Summary

SC Pegasianum

The subject of the work is the resolution brought by Senate in 1st Century AD on theproposition of attorney Pegaza, for the regulation of the matter of fideikomises. This attorney,about which we have little information, has probably been the principal of the provinceDalmatia for some time, besides other public duties. Most probable is that this was in thr timeof the rule of imperator Vespazijan, which means a few decades after Publius CorneliusDolabella, what confirms one epigrafic monument. The interesting fact is that none of thefragments of his work have been transferred to Digesta of Justinian, although he was citated a

lot by other attorneys.Althought, in the time of his rule as a consul, on his proposition, one very important

senate resolution has been brought, and it defines the rules of the matter of testament, which islatter known as SC Pegasianum. Two main sources about it are Gais and JustiniansInstitutions.They bring us the following conclusions. One testament refers on the heir who could inheritone quarter of inheritance, despite the regulation given in the testament of the division of thewhole inheritance, or three quaters of it, by fideicomises. Namely, relevating the fact thatinheritor was inheriting nothing besides the name, due to excessive menagment by legatus,

inheritor could keep a quarter of the inheritance, by Flacidies law early brought. (lex Flacidia)Though, it seems that this law was disrespected by distributing inheritance by fideikomises,that is why SC Pegasianum expands the regulation from Lex Flacidia on to this institution aswell.

In this work the autor explains the reason and method of the formation of SCPegasianum, and tries to prove that this regulation is only a part of the project for thereformaton of the testament in the 1st century AD. Also, the consequences of the regulationare presented as well as the problem of the heir's bearing with fathers debts if that is the case.


43/45



~ 42 ~

Dr. Drino Devad Londrc Benjamina, MAPravni fakultet Univerziteta u Zenici Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu

[email protected] [email protected]

inovnika karijera klasinih rimskih pravnika u provinciji Dalmaciji

Cum itaque nihil tam studiosum in omnibus rebus invenitur quam legum auctoritas,quae et divinas et humanas res bene disponit et omnem inquitatem expellit,..Iustinianus, Constitutio Deo Auctore,1.Budui da se medju svim stvarima ne pronalazi nita to je vrijedno tolike panjeKao to je vladavina zakona,koja i boanske i ljudske stvari dobro dovodi u redI uklanja svaku nepravinost...Justinijan, Konstitucija Deo Auctore,1.

Epigrafski spomenici daju nam svjedoanstva o boravku u slubama rimske provincijeDalmacije znamenitih rimskih pravnika klasinog perioda-Pegaza,Javolena,Afrikana iModestina,to je ve navoeno u pravnopovijesnoj literaturi. Oni su znaajni predstavniciklasine rimske jurisprudencije. Pegasus je djelovao u doba Vespazijana i Domicijana kaonasljednik Prokula u vodstvu znamenite pravne kole,voa rivalsko kole Sabinovaca JavolenFrisk boravio je u Dalmaciji oko 81. godine kao legat IV legije Flavije feliks,Marko Celije

Afrikan je najznaajniji Julijanov uenik, dok je Herrenius Modestin posljednji pravipredstavnik klasinog rimskog prava, uvrten u tzv.Zakon o citiranju,i uenik je znamenitogUlpijana. Prvi je u provinciji boravio ueni Pegaz kao Vespazijanov namjesnik

provincije,Javolen je doao kao legatus legionis,sredinom II stoljea u namjesnikovojkancelariji nalazi se mladi pravnik Afrikan,a u doba cara Karakale,poetkom III stoljea uDalmaciji zatiemo takoer mladog Modestina.

Boravak ovih znamenitih pravnika zasigurno se odrazio na pravni ivot provincije pa iukupan proces romanizacije i umnogome predstavlja potvrdu Justinijanove proklamacije(Constitutio Imperatoriam maiestatem) da carsko velianstvo netreba da bude samo

orujem ukraeno,nego i zakonima naoruano!

Summary

Clerical carrier of classic Roman lawyers in the province of Dalmatia

Cum itaque nihil tam studiosum in omnibus rebus invenitur quam legumauctoritas,quae et divinas et humanasres bene disponit et omneminquitatemexpellit, ..

Iustinianus, Constitutio DeoAuctore, 1.Since, among all the things, one does not find anything that is worth of so much attention
mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]


44/45



~ 43 ~

As is the rule of law, which both the divine and human things put well in orderAnd eliminates any unfairness...

Iustinianus, Constitutio DeoAuctore, 1.

Epigraphic monuments give us testimony about the famous Roman lawyers of theclassical period being in service in the Roman province of Dalmatia - Pegasus, Javolena,African and Modestin, which has already been cited in the legal and historical literature.They are important representatives of the classical Roman jurisprudence. Pegasus acted in thetime of Vespasian and Domitian as Procula's successor in managing the famous law school,the leader of its rival Sabiniani school, Javolen Frisk, was in Dalmatia around 81 BC as alegate of the IV legion of Flavius Felix, Marcus Caelius African was the most importantdisciple of Julian, while HerreniusModestina, the last true representative of the classicalRoman law, was included in the so-called Act on citation, and was a student of the famousUlpian.

The educated Pegasus was the first one who stayed in the province as Vespasian'sgovernor of the province, Javolen came as Legatuslegionis, in the middle of the secondcentury in the governor's office there was a young lawyer called African, and during the reignof the Emperor Caracalla, in early III century in Dalmatia, there was also a young Modestin.Stay of those prominent lawyers most certainly affected the legal life of the Province and theoverall process of Romanization and it largely represents the confirmation of Justinian's

proclamation (Constitutio "Imperatoriammaiestatem") that the imperial majesty should not beglorified with arms only, but armed with laws as well!


45/45



Dr. Mesihovi Salmedin ai Amra, MAUniverzitet u Sarajevu Univerzitet u Sarajevu

Filozofski fakultet Filozofski fakultetOdsjek za historiju Odsjek za [email protected] [email protected]

ZAKLJUNA RAZMATRANJA
mailto:[email protected]:[email protected]:sacic.amra@gmailmailto:sacic.amra@gmailmailto:[email protected]

Documents

Knjiga sazetaka - okrugli stol povodom 2000 godina namjesništva Pubilja Kornelija Dolabele