knjizevnost_4raz

  • View
    106

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of knjizevnost_4raz

KNJIEVNOST 20. STOLJEA AVANGARDA Avangarda je zajedniki naziv za vie razliitih smjerova koji se u knjievnosti javljaju poetkom 20.st. i traju do tridesetih godina 20. st.: futurizam (Italija, Rusija) ekspresionizam (Njemaka, Austrija) dadaizam (vicarska) nadrealizam (Francuska) kubizam imainizam Obiljeja: istovremenost stilova osporavanje tradicije, i to onoga to se smatralo lijepim i loginim neprobojnost i zagonetnost teksta

FUTURIZAM Javlja se u talijanskoj (1909.) i ruskoj (1912.) knjievnosti Filippo Tommaso Marinetti idejni je zaetnik futurizma u Italiji 1909. objavljuje Futuristiki manifest zahtijeva umjetnost koja bi bila tematski prilagoena duhu tehnike civilizacije Futuristi su pobornici industrijalizacije i tehnikog napretka veliaju dinamiku, energiju, brzinu U Tehnikom manifestu futuristike literature Marinetti postavlja pravila futuristikog izraza u knjievnom djelu: razbijanje sintakse, glagoli su u infinitivu, ukidanje pridjeva, priloga, interpunkcije Ruski futuristi svoj su manifest nazvali Pljuska drutvenom ukusu Najpoznatiji su ruski futuristi Vladimir Vladimirovi Majakovski (tematika grada, jezik ulice argonizmi, nepoetske rijei, novotvorenice, hiperbolinost stila, antiesteticizam, stupnjeviti stih) i Velimir Hljebnikov Obiljeja futurizma: odbacivanje tradicije, okrenutost budunosti, optimizam, samouvjerenost u nastupu, zalaganje za slobodu rijei, izraavanje dinamike suvremenog ivota, izbjegavanje glagola koji usporavaju dinamiku

EKSPRESIONIZAM Ekspresija izraz ovjekove unutranjosti Umjetniki odgovor na ratnu psihozu i nepravedne drutvene odnose uoi Prvog svjetkog rata (zapoeo je oko 1910., a trajao je do 1925.) Njemaka i Austrija Predstavnici: Georg Trakl, Georg Heym, Gottfried Benn i Franz Werfel Obiljeja: antimimetiko naelo, umjetnici izraavaju nemir, tjeskobu i krik kao rezultat drutvene stvarnosti (osjea se strah od nadolazeeg rata i javlja se krik i pobuna protiv postojeeg stanja), pjesniki jezik, autonomnost boje umjetnik bojama izraava duhovnu stvarnost Tri faze: predratna, ratna i poslijeratna

DADAIZAM Tristan Tzara, Zrich, 1916. Njihova umjetnost bila je reakcija na strahote i posljedice Prvog svjetskog rata Negacija tradicije i svih vrijed nosti, ukljuujui i umjetnost, paradoks, crni humor Zagovaranje apsurda, promidba nihilizma Njihov je program besmisao i antiumjetnost (dada djeje tepanje; franc. drveni konji)

1

NADREALIZAM Zaetnik mu je Andr Breton koji 1924. objavljuje Manifest nadrealizma Zasniva se na uenju Sigmunda Freuda, utemeljitelja psihoanalize i na njegovu pojmu nesvjesnoga Nadrealisti ele izraziti iracionalno u ovjeku, otkriti i iskazati podsvjesni dio ovjekova bia koji je izvan kontrole razuma Veliku vanost pridaju snovima, vizijama, halucinacijama Nesvjesno se moe automatskim pisanjem prenijeti u knjievno djelo biljeenje spontanog tijeka misli, asocijacija i slika Ostali predstavnici: Paul luard, Louis Aragon Obiljeja: negiranje tradicije, slikovitost, pojam grevite ljepote (nadrealistika metafora spaja nespojivo)

IMAINIZAM Pjesniki postupak zasnovan na govoru istih slika pjesnika je slika temeljno izraajno sredstvo Tradicionalne su oblike pokuali zamijeniti slobodnim stihom i oblicima japanskog haiku pjesnitva Ime mu je dao Amerikanac Ezra Pound koji se pokretu pridruio 1912. Prvi svjetski rat dovodi do gaenja pokreta 1919. skupina moskovskih umjetnika utemeljuje imainizam, a jedan je od njih i Sergej Aleksandrovi Jesenjin koji se ubrzo izdvaja iz pokreta smatrajui ga ograniavajuim

KUBIZAM Naziv dolazi od latinske rijei cubus kocka, nastao je kao izraz ideje da se sve to postoji moe likovno iskazati osnovnim oblicima Kubizam je umjetniki pokret zaet u slikarstvu poetkom 20. st. Najpoznatiji predstavnik - slikar Pablo Picasso Kubizmu je idejno blizak francuski pjesnik Guillaume Apollinaire (Kaligrami) konkretna poezija Slui se razliitim vrstama slova i rasporedom stihova koji likovno sugerira neki pojam Dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljea modernistika poezija doivljava svoju zrelost tada nastaju najjznaajnija djela Sergeja Aleksandrovia Jesenjina, Federica Garce Lorke, Pabla Nerude i Thomasa Stearnsa Eliota

Sergej Aleksandrovi Jesenjin Prva ili rana faza (1914. 1916.), vrijeme prije Listopadske revolucije pjesnik ruske prirode, poetizacija patrijahalnog ivota Druga faza (1917. 1919.)-postaje aktivnim urbanim pjesnikom (Revoluciju doivljava kao prekretnicu za Rusiju, a sebe kao pjesnika-proroka) Trea faza (1920. 1925.)- postaje svjestan da preporod Rusije nije ostvaren, a eljezna kultura koju donosi novo vrijeme odnosi pobjedu nad prirodom. Jesenjintina dekadentan, boemski i pesimistini odnos prema svijetu, nastao u Rusiji nakon njegova samoubojstva (posljednja Jesenjinova pjesma Dovienja, dragi, dovienja odgovor Majakovskog: Na svijetu umrijeti nije teko/, stvarati ivot daleko je tee.) Federico Garca Lorca panjolski pjesnik i dramatiar Njegova je poezija spoj tradicionalnoga (panjolska narodna tradicija) i modernoga (nadrealizam) Sredinja je tema Lorkine poezije duboki doivljaj panjolske Zvali su ga prirodnim i nagonskim pjesnikom jer je svijet doivljavao vie nagonski i ulno nego racionalno Majstor rijei, simbolizam, metaforinost, slikovitost, saetost, eliptinost i melodioznost, blizak nadrealizmu Neki su od Lorkinih simbola: narana radost, zvijezda nada, mjesec nesrea, zelena boja strast

2

Lirika mu je raznovrsna, no dominantno je koncentrirana oko motiva ljubavi i smrti koja je prisutna kao krvava tragedija ili kao predosjeaj u svim njegovim stihovima Poezija: Knjiga pjesama, Pjesma cande jonda, Pjesme, Ciganski romancero, Pjesnik u New Yorku Drama: Krvava svadba i Dom Bernarde Albe

Pablo Neruda Hispanoameriki pjesnik rodom iz ilea Pravo mu je ime Neftali Ricardo Reyes Basoalto, a pseudonim je uzeo po ekom piscu Janu Nerudi Objavio je tridesetak pjesnikih zbirki U njima moemo pratiti njegov ivotni put od neoromantiarskoga pjesnika u zbirci Dvadeset ljubavnih pjesama i jedna oajna, preko pjesnika nadrealizma (Boravak u zemlji), do pisca angairane i socijalne poezije U njegovoj se poeziji odraava tjeskoba suvremenog ovjeka, njegova traginost u svijetu, apsurd s kojim se svakodnevno susree PROZA 1913. Marcel Proust - U traganju za izgubljenim vremenom 1915. Franz Kafka Preobrazba ROMAN STRUJE SVIJESTI 1922. James Joyce Uliks 1925. Virginia Woolf Gospoa Dalloway 1929. William Faulkner Krik i bijes

MARCEL PROUST Ciklus romana U traganju za izgubljenim vremenom (ciklus od 7 romana u 13 knjiga, objavljen u razdoblju od 1913. do 1927.) Proustov pokuaj da nadvlada smrt i prolaznost novim poimanjem vremena (utjecaj Bergsona) Proust uspijeva senzornim podraajima (uglavnom okus i miris) izvui iz podsvijesti svog junaka pojedine dogaaje iz njegove prolosti, koje on sad nanovo proivljava u sadanjosti, i to intenzivnije nego nekad, jer im prilazi obogaen novim iskustvima i jer slobodno moe upravljati njihovim trajanjem oni dobivaju izuzetno znaenje i sasvim nov smisao. Za Prousta pravi ivot ne predstavljaju dogaaji, nego doivljaji koji su na nas duboko utjecali Proustov ciklus ima oblik izmiljenih memoara prianje prolih dogaaja u prvom licu i proimanje dviju vremenskih perspektiva: prolosti i sadanjosti Prikazuje francusko drutvo u doba Drugog carstva i kritizira njegovu moralnu pozadinu COMBRAY Prvi od 7 romana ciklusa U traganju za izgubljenim vremenom Prvi dio Puta k Swannu (Combray, Jedna Swannova ljubav, Zaviajna imena ime) Prolo vrijeme moe se vratiti osjetilnom impresijom (okus kolaia mala madeleine) Proust stvara posebnu vrstu monoloko asocijativnog romana zahvaljujui osjetilnoj impresiji, u njemu se slino filmskim postupcima snimanja i zumiranja, izdvajaju fragmenti i mijea se prolost i sadanjost Teite se premjeta s dogaaja na lik - tei se to potpunije otkriti unutranjost ovjeka, njegov misleni i osjeajni svijet likovi junak gubi jedinstvo linosti: likovi nisu junaci, promatraju svijet oko sebe oni slijede unutarnju logiku svijesti, preputaju se mislima koje se pretvaraju u sjeanja, snove, uspomene, opise, promaaje vlastitog identiteta zbog svoje osjetljive svijesti esti glavni junaci moderne proze jesu umjetnici pripovjeda postaje jedan od lica u djelu- nepouzdan, subjektivan; pripovijeda u 1. licu jednine

3

Dvostruki odnos prema vremenu: doivljeno (pripovijedanje iz perspektive lika objektivno vrijeme) i promiljeno vrijeme (pripovijedanje iz perspektive pripovjedaa subjektivno vrijeme) defabulativnost: fabula slabi ili se potpuno prekida, a dogaaji se povezuju asocijacijama ili razmiljanjima glavnog lika radnja nema uzrono-posljedinoga slijeda, nego ovisi o subjektivnom proivljavanju lika, Likovi su odreeni svojim odnosom prema Liku/Pripovjedau i Proust ih oblikuje impresionistikom metodom (Proust najee likove gradi tako da najprije daje portret, potom subjektivnu procjenu lika koja se tijekom vremena mijenja, a na kraju intervenira Pripovjeda i korigira prethodni dojam (sluavka Francoise) Likovi majke i bake prikazani su subjektivno i bez fizikog opisa Vaniji su likovi prikazani postupno, odnosno njihov se karakter otkriva postupno tijekom cijelog ciklusa Po knjievnoj tehnici Proust je blizak impresionizmu i simbolizmu

FRANZ KAFKA, PREOBRAZBA Pripovijetka se zasniva na fantastinom motivu Kafka spaja fantastino i realistino - nikoga ne udi zato se i kako glavni lik pretvorio u kukca Kod Kafke nema uvoda prve reenice u djelu najavljuju i saimlju radnju: Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio iz nemirna sna, ustanovio je da se u svom krevetu pretvorio u golema kukca. Kukac simbolizira otuenost, zaahurenost, izoliranost, nemogunost komuniciranja, nemo Kafka ovim djelom daje fiziku sliku otuenja u suvremenom svijetu Tematizira odnose u obitelji Postupnost preobrazbe Gregora Samse (tri dijela pripovijetke): nakon fi