komparativna pedagogija 2014

8/20/2019 komparativna pedagogija 2014

1/45

KOMPARATIVNA

PEDAGOGIJA

Doc.dr.Selma Porobić

Univerzitet u TuzliFilozofski fakultet

Odsjek:Pedagogija!si"ologija


2/45

I-predavanjeOSNOVNE TEORIJSKE POSTAVKE

KOMPARATIVNE PEDAGOGIJE

#a$etnik%osniva$ francuz Mark-Antoan Žilijen &'(()'*+*,

-jegova studija : “Nacrt i prethodni pogledi za jedno djelo o komparativnoj pedagogiji '*'(/Pariz. & jasan stav !rema odgoju kao osnovudru0tvenog !rogresa/ vodi ka ideji o !rirodnoj io!ćoj !otrebi da se odgoj reformi0e i !obolj0a,

1ilijen se zala2e da se !edagogija uvrsti ugru!u em!irijski" nauka i da njeni zadaci budu:

1. komparativna analiza odgojnih činjenica i

2. utvrđivanje zakona koji upravljaju


3/45

1. Komparativna analiza odgojnih činjenica: u!oredno !rou$avanje evro!skog 0kolstva/

!rou$avanje organizacvije/ sadr2aja i metodaodgojnoobrazovnog rada 0kola.

!redla2e da se obrazuje !osebna komisija kojabi !riku!ljala sistematizirala i u!ore3ivalamaterijale o odgojnim institucijama/

analiza 0kola u razli$itim evro!skim dr2avama&rezultati da su vidljivi u s!ecijalnim!ublikacijama na nekoliko jezika,/ a sve kao!omoć !edagozima i !rosvjetnim organima.

Prjedlog : da takva institucija za komparativnu pedagogiju bude osnovana u vicarskoj! adjlovanje "irom evropskih dr#ava.


4/45

4istorijske !ojave idejakom!arativne !edagogije

Pojavljuje se dru0tveni intres tog doba za !robleme0kolstva/ evro!skog 0kolstva i o!ćem razvoju nauka.

Po$etak 565 vijeka formiraju se nacionalne dr2ave i dr2avni0kolski sistemi.

Uvodi se o!ća 0kolska obaveza/ sistem elektronskog

obrazovanja i razvoj 0kolski" sistema.Pojavljuje se !rakti$na !otreba za realnom kom!aracijom

iz oblasti odgoja i s"vatanja !rakti$ne !otrebe takvi"istra2ivanja.

$jenja se historijska situacija prema pedago"kim gledi"timai metodolo"kom pristupu %ilijen pedagogiji &proučavanje

pedagogije na osnovu empirijski utvrđenih činjenica'


5/45

Po$etak kom!arativni" istra2ivanja6zme3u '*78'*(8.godine.Po$etak izraziti" us!je"a u 0kolstvu/Pojavljuju se ozbiljna istra2ivanja &naj$e0će

anketiranje i !utovanja !rema evro!skim zemljama,

Diskutuje se o odgojnim institucijama/ !rou$avajunji"ova dokumenta i diskutuje o odgojnim !roblemimas nastavnicima i u!raviteljima 0kola/ a rezultati seobjavljuju u obliku izvje0taja.

#na$ajan je rad francuskog !edagoga 9iktora uzena:

reforma francuskog 0kolstva u du"u ideologijskemonar"ije &ins!irisan 4egelomglavni oslonacmonar"ije je 0kola, ;


6/45

Pre!oruke uzena kroz . Utvr3ivanje moći univerziteta/

(. ?egalizacija !rivatni" 0kola i slobodne nastave.

'*77.god. 6zglasan je #akon o reformi osnovne 0kole uFrancuskoj

6nsistiranje dalje reforme srednji" 0kola na istim !rinci!ima“(tanje srednjeg obrazovanja u kraljevini Pruskoj) &poredi

*olandiju i Njemačku i nacionalne karaktere'


7/45

Prjedlozi uzena za na!redovanje u0kolstvu:

Potreba da francuski univerziteti !ri"vate "ijerar"iju!rofesorski" zvanja !o "olandskom i njema$kom uzoru/

Omogu$avanje siroma0nim studentima 0kolovanje6 da !o uzoru na "olandske objavljuju godi0nje zbornike

i analiziraju najbolje teze.Po uzoru na Prusku i 4olandiju/ !redla2e otvaranje

koled2a za odgoj u svakom okrugu i stvaranjeuniverzitetski" centara za vi0e obrazovanje.

om!arativno !edago0ki !osmatrano djelo uzenaanalizirano je !oliti$ki i kroz dru0tvene kontekste e!o"e.

#a uzena:


8/45

uzenove $etri eta!e ukom!arativnom !rou$avanju:

'. De@nicija dru0tveni" !roblema/=. Ocjenjivanje strani" rje0enja/

7. O!is lokalni" !rilika i+. Pre!oruke za !reuzimanje !romjena.

Sljedbenici ove metode bili su: 4.Aen/

4.Bernard/ F. 4ilker/ 9eksilard i drugikom!arativisti.


9/45

Prve pojave komparativnogpro!avanja i intere"a Sjedinjenim

Ameri!kim Dr#avama$

izgra3ivanje 0kolskog sistema !rema!otrebama intezivnog industriskog razvoja.

!oseban interes 4. Aena &sekretar zaOdbora za 0kolstvo u dr2avi Aasa$usests,koji je !o !ovratku iz Cvro!e na!isao svojizvje0taj '*+7.god. o!isao naro$itonjema$ko 0kolstvo i !o tom uzoru izvr0ioreformu osnovne 0kole u merici. zna$ajan je rad kom!arativnog ameri$kog!edagoga 4enrija Bernanda &nadzornik0kola u dr2avi onektikat, !rou$avao je


10/45

Prou$avanje 0kolstva u EusijiKonstantin Dimitrijevič Uinski &'*=+'*(8,/ !edagog i


11/45

Uticaj U0inskog na dalje reforme i analizekom!arativne !edagogije

razlikovao se svojim kriti$kim idejama od svi" ono" koji subez kriti$ke ocjene o!isivali 0kolsku !raksu u svjetu i!re!oru$ivali nji"ovo !ri"vatanje.

om!arativno !rou$avao sve vrste 0kola i organizacija0kolskog sistema &od osnovne do univerziteta, u 0iremnacionalnom i regionalnom dija!azonu.

Te2io rje0avanju neki" teorijski" !roblema !edagogije &!rvi!ostavio !itanje organizacije 0kolstva u za!adnoj Cvro!i,/

ao redaktor $aso!isa


12/45

U0tinski je bio duboko ubje3en da je nemogućereorganizovati narodno obrazovanje bez !oznavanja: cilja/sredstava i dru0tvene osnove.

U $lanku


13/45

RE%IME$ 565 vijek smatra se !o$etkom razvoja kom!arativne

!edagogije om!arativna !edago0ka !rou$avanja jo0 uvijek nemaju

!ravu nau$nu vrijednost/ Iavljaju se i!ak !rvi !oku0aji da se stvore uslovi za objektivno

!rou$avanje !edago0ke !rakse u svijetu/ Te2i se !revazila2enju im!resionizma i subjeltivizma

individualni" izvje0taja. A..1ilijen !redla2e osnivanje institucija za bavljenje

organizovanim i sistematskom !rou$avanjem 0kolstva usvijetu.

4.Bernard '*>(.god. osniva u 9a0ingtonu -acionalni ured za

odgoj &radi !riku!ljanja statisti$ki" !odataka i drugi"!odataka za 0kolstvo u svijetu a radi obrade i objeve,. '*().god. Osnovan je u Francuskoj Pedago0ki muzej/ koji se

!ored drugi" zadataka bavio !rou$avanjem stranog 0kolstva. U Cngleskoj je '*J).god. Osnovan Ured za s!ecijalana

istra2ivanja i izvje0taje/ a osnovao ga je Aajk Sedler.


14/45

66!redavanjePE9C TCOE6ISC STUDUIC

raj 565 i !o$etak 55 vijeka razvojkom!arativne !edagogije kao teorijske grane usistemu !edago0ki" nauka.

Prve stidije na osnovu li$nog iskustva/ o!se2neliterature i statisti$ke dokumentacije/

Teorijska uo!ćavanja rezultata kom!arativni"istra2ivanja

Eas!rave o metodolo0kim !itanjimakom!arativne !edagogije.

Prvi zna$ajni koraci u razvoju teorijski" osnova

kom!.!edagogije rad Cngleza Majk&a Sed&era

$


15/45

Sedler &obrazovan "istori$ar, do!rinjeo je razvojukom!arativni" istra2ivanja zbog: kriti$kog !reis!itivanja vrijednosti metode kom!arativne!edagogije.

analizirao je kom!arativno !rou$avanje !edago0ki" !ojava uodnosu na kom!arativnu !edagogiju te zaklju$io da su to!osebne vrijednosti za reformu !ostojeći" 0kolski" sistema. ne treba kom!arativnu !edagogiju svoditi na samu 0kolsku!raksu već treba !osmatrati i obu"vatiti totalitet nacionalne

situacije. ne!restano te2io razumjevanju i obja0njenju za0to su stvaritakve kakve jesu. odgojni sitem treba s"vatiti kao sistem koji sadr2i i kristalizuje"istoriju/ tradiciju i iskustva naroda.

-ije umio da ocjeni zna$aj ekonomski" snaga i socijalni" uslova/nji"ovo djelovanje u stvaranju odgojni" sistema u !ojedinimzemljama/ nije s"vatao neo!"odnost u!ore3ivanja ovi" faktora!ri davanju ocjene !ojedini" odgojni" sistema.

D lji j k i d ij


16/45

Dalji razvoj kom!arativne !edagogijekao !edago0ke disci!line

6zvje0taji se svode na minimum Iavljaju se nau$ne kom!arativne studije o 0kolskim sistemima u

svijetu &Piter Sendifordkanadski !edagog


17/45

6STE16964 LC-TE #OAPET69-OPCDGOH

PEOU9-IU 55 vijeku stvaraju se !osebne institucije sa zadatkom da

!rou$avaju 0kolske i !edago0ke !robleme u svijetu. Iavljaju se naj!oznatiji kom!arativisti: usmjeravaju

kom!arativno!edago0ki rad/ obljavljuju svoje radove/zbornike/ godi0njake i $aso!ise.

Osniva se !rvi me3unarodni centar za kom!arativnaistra2ivanja 'J=7.god. Pri olumbija univerzitetu u -jujorku&Ae3unarodni institut !edago0kog kole3aistra2iv$kudjelatnost razvijao Aj'ek Kend&,.

endl se bavio teorijskim i metodolo0ki !itanjimakom!arativne !edagogije/ objavio vi0e ras!rava i studija


18/45

ren e !e ago cen ara ns u a zakom!arativno!edago0ka istra2ivanja u

Cvro!i

Lentralni institut za odgoj i nastavu u Berlinu&Franc 4ilker/ Cri" 4il i Sergije 4esen,/ objaviliza!a2ena djela &knjiga C.4ila:


19/45

Ženeva 1!"#.god. daje pose$an značaj osnivanjemMe%&narodnog &reda za vaspitanje- !rva me3unarodnaustanova u Cvro!i sa radom na sku!ljanju informacija i izradidokumentacije o stanju 0kolskog 2ivota i rada u raznim

zemljama/'J77.god. Objavljuju djelo o organizaciji nastave u )7 zemlje.-ji"ove zna$ajne publikacije:Proesionalno ormiranje

nastavnika! Nastava matematike! Nastava prirodnih nauka uosnovnoj "koli i 5eorma drugog stupnja obrazovanja.

Od 'J>*. god. Ova institucija je sastavni dio U-CSLOa/odnosno !ostala je me3unarodni institut U-CSLOa zakom!arativnu !edagogiju.

(NES)O je svojom materijalnom !omoći omogućila stvaranjestatisti$ke slu2be/ koja sistematski sku!lja/ analizira/klasi@kuje/ u!ore3uje i obljavljuje radove iz kom!.!edagogije&do danas obljavljeno nekoliko volumena internacionalne!ublikacije *+or&d Srve, o Ed.ation/ !osvećen

organizacioji odgoja/ osnovno0kolskoj nastavi/ nastavi 66stu!nja/ visoko0kolskoj nastvi i dr.0kolskim !roblemima.


20/45

om!arativna !edagogija u razvojunakon 'J)8.godine

9eliko zanimanje svi" zemalja zakom!arativno !rou$avanje 0kolski" i!edago0ki" !itanja/ a kao nada za !omoćbr2em ekonomskim i kulturnim razvojem

Sve zemlje tra2e eks!ertnu !omoć U-CSLOai tra2e odgovarajuće !rijedloge za mjerereforme &reforma u ?atinskoj merici/osnivanje Fakulteta za odgoj u Brazilu i

Turskoj/ una!rje3enje te"nike nastave uafri$kim zemljama/ na!redak !oljo!rivrede umnogim zemljema/ itd.,


21/45

OLDC &Organizacija za saradnju i ekonomski razvitak,Sjedi0te u Parizu!osebna sekcija koja se bavi

!rou$avanjem do!rinosa 0kola i univerziteta uekonomskom na!redku i !obolj0avanju materijalni"2ivotni" uslova.

Sara3uju sa 6nstitutom za !edago0ko !laniranje &@nansirai" U-CSLO,

Do!rinos ove institucije je:


22/45

Pedago0ki institut ?ondonskog univerziteta

Cks!erti za kom!arativno !rou$avanje:B.4olms/ D2.?ouris/ C.ong i dr.

Ovi radovi imaju ozbiljan !roblemski karakter&tendencija da se izdvoje i indenti@kuju glavniodgojni !roblemi/ da se iz nji" analiziraju u2i/manji !roblemi i da i" dublje !rou$e s!ecijalistidisci!lina koje su naju2e !ovezane sa odgojem,

9elika !a2nja daje se metodologiji i

interdisci!linarnom !rinci!u istra2ivanja.Obljavljuju i !ri!remaju


23/45

o! nos razn organ zac a/ !r va nfondavija i !rofesionalni" udru2enja uCvro!i i SDu za kom!arativno

!edago0ka istra2ivanja-ajstarija dobrovoljna organizacija u SD je Svetsko

udru2enje za odgoj


24/45

'J>8.god. Sovjetski savez u Pedago0kom institutu 9.6.?enjin iodjeljenju za !edagogiju !ri kademiji nauka u Aoskvi !o$injurazgovarati o kriti$kim osvrtima ocjene razvoja !edago0ki"misli i 0kolske !rakse u ka!italisti$kim zemljama/

Osvjetlavaju odgojne !robleme zemalja u razvoju i !ostavljajukom!arativno!edago0ka !rou$avanja na dijalekti$komaterijalisti$ke osnove.

#animljiva je !ublikacija knjige #..Aaljkove i B.#.9ulfsoina


25/45

666!redavanjePECDACT 6 #DL6 OAPET69-C

PCDGOG6IC

Predmet i zadaci kom!arativne !edagogijeDana0nji zadaci kom!arativne !edagogijeOsnovni nedostaci savremeni" kom!arativno

!edago0ki" studijaEazli$ite metodolo0ke orjentacije u kom!arativnoj!edagogiji

Polo2aj kom!arativne !edagogije i njen odnos sa

drugim !edago0kim disci!linama


26/45

PREDMET I %ADA)I KOMPARATIVNE PEDAGOGIJE

roz !ionirski rad A.Sedlera :


27/45

4ans insistira na: analiti$koj studiji ovi" faktora iz istorijske !ers!ektive i

pore0enje pok1ajni2 rje1enja kao glavnog ciljakom!arativne !edagogije.

andl u svom djelu


28/45

Danas su zna$ajne razlike u !ojimanju !redmeta izadataka kom!arativne !edagogije.

Osnovne razlike su u su0tinskom !ristu!u!edago0kim !ojavama i nji"ovog obja0njenja:

Potrebno je ukazati na dva su!rotna s"vatanjakom!arativne !edagogije koja je u !raksi do!unjena:43 kon.ep.ija komp3pedagogije koja g&edana odgoj kao na atonomni dr1tveni "i"tem

53 kon.ep.ija koja "2vatanje in"i"tira naana&i'i odgojni2 "i"tema "k&op dr1tveni2pojava3


29/45

43 kon.ep.ija komp3pedagogije koja g&eda na odgoj kaona atonomni dr1tveni "i"tem

- &tra2e se korelacije me3u !edago0kim !ojavama n!r.!loanova i !rograma i uzroka neus!je"a u$enika...,

ndersen ovu konce!ciju naziva nterpedago"komanalizom &ukazuje na sličnosti razlike u rje"avanju tekuih

problema u raznim odgojnim sistemima i da naznači mnogenove probloeme', značajan rad "vicarskog pedagoga 5. 6otrana i P.5oseloa

&razradio teoriju “-dgojnih tokova)'.

53 kon.ep.ija koja "2vatanje in"i"tira na ana&i'i odgojni2"i"tema "k&op dr1tveni2 pojava3 A.Sadler


30/45

Po endlu/ kom!arativna !edagogija treba daotkriva:


31/45

Pojedini kom!arativisti SDa smatraju da je !redmetkom!.!edagogije: proučavanje "kolstva i kulture drugih

zemalja radi lak"eg izvođenja reormi i "irenjakulturnog i političkog uticaja u svijetu.

Predmet7zadaci....

'snovni zadatak komparativne pedagogije : stra#ivanje smisla odgojnih pojava i kulturne

uslove koji su ih proizveli! (a ciljem da se razumije kako su pojedini

sistemi i njihove srukture nastale! i da se onimogu bolje kontrolisati.

om!arativna !edagogija isklju$uje svako u!ore3ivanjeu okviru samo jedne zemlje/ a radi kontrole granica

misla u odnosu na o!ću !edagogiju.


32/45

Dva osnovna smjera u!ore3ivanjakom!artivne !edagogije

a6 Vertika&ni ;u!ore3ivanje !edago0ki" !ojava iz razni" eta!arazvoja vas!itanja &nije !raćenje istorijskog kontinuiteta/već odva ili vi0e stadijuma u razvoju osnovne 0kole,.

76 8ori'onta&ni- !rati !ostojeće odgojne sisteme u sada0njostiili !ro0losti.

om!arativisti danas misle da predmet ili problemkom!.istra2ivanja treba da bude mnogo 0ire i raznovrsnijenego 0to je bilo do sada &jo0 uvjek se naj$e0će bavi sistemimaodgoja i obrazovanja u raznim zemljama ili !odsistemima.

Time ogranicava svoj !redmet na konkretne !ojave/ dok teorijeodgoja na kojima !o$ivaju mnogi odgojni sistemi $esto ostajubez kom!arativnog !rou$avanja.

Sva !itanja !edagogije i 0kolstva mogu biti !redmetkom!arativne !edagogije &kao veza izme3u "istorije

!edagogije i o!će !edagogije,


33/45

Dana0nji zadaci kom!arativne !edagogijeHiroko !olje !rou$avanja odgoja u tzv.!ostkolonijalnom !eriodu/ Treba !rou$avati uticaj razvijeni" zemalja na ove druge/ Treba dati odgovor na niz !itanja &razvoj industrije i te"nologije u

modernom dru0tvu,Uticaj masmedija na stedstva informisanja vodi neo!"odnom

modernom 0kolskom sistemu u dru0tvu/Ljeloku!ni odgojnoobrazovni sistem treba biti analiziran sa ekolo0kog

gledi0ta u nacionalnim i internacionalnim granicama i nji"ovomodgovoru na !romjene u svijetu/Osnova za kom!arativnu studiju je !oznavanje novi" odgojni"

institucionalni" i o!eracioni" as!ekata/Urbanizacija tra2i nove !otrebe i o$ekivanja &transformacija !ers!ektive

i atmosfere 0kole,!romjene organizacije i metoda 0kolskog rada/U vas!itnom konce!tu javljaju se nove !odjele rada ili !ojave novi"

zanimanja/Obrazovanje se nu2no nastavlja nakon osnovne 0kole/ u !0koli o drugim

obliim izvan 0kole/-ove vrste obrazovanja: obrazovanje uz rad/ obrazovanje odrasli"/

!ermanentno obrazovanje.


34/45

-ovi za"tjevi !rema nastavnicima/

om!arativne studije trebaju !osvetiti veću !a2nju !rou$avanjute"nolo0ki" i dru0tveni" !romjena koje !rodiru i ukklju$uju se u

odgojnoobrazovni !rocesjavljaju se novi !roblemi odgoja/Potreba bri2ljive kom!arativne analize uloge 0kole u raznim zemljama/Obu"vatiti bar glavne tokove odgoja i njegove !ers!ektive u razvoju/nalizirati strukture odgojnoobrazovni" sistema i nji"ove

karakteristike/ dru0tvene i !edago0ke osnove/

Primarni zadatak: osvjetljavanje razvojni" tendencija sistema odgoja iobrazovanja u svijetu i svi" faktora koji djeluju na !romjene u ovojoblasti.

Eeforma treba da odkloni nedostatke tradicionalni" sistemaobrazovanja na svim nivoima: oskudnost osnovnog obrazovanja/rangovanje te"ni$kog i radni$kog obrazovanja u sistemu obrazovanja/!rivilegija srednji" o!ćeobrazovni" 0kola &gimnazije i liceje, za u!is nauniverzitet.


35/45

#ajedni$ke intencije svi" !osljeratni" reformi sistema odgoja iobrazovanja u svijetu bile su:

uklju$ivanje !rd0kolskog odgoja u 0kolski sistem/ !rodu2avanje i !ro0irivanje osnovnog obrazovanja/

odga3anje selekcije/

us!ostavljanje veze izme3u osnovnog i srednjeg obrazovanja/

!romjena odnosa izme3u o!ćeg i !rofesionalnog obrazovanja/

us!ostavljanje ravnote2e izme3u dru0tveni" i !rirodni" nauka/

isticanje te"nike i te"nologije kao ravno!ravni" obrazovni"sadr2aja/

!romjena !rogramski" stuktura/

stvaranje mogućnosti za 0iri !ristu! na univerzitet i visoke 0kole/

stvaranje mogućnosti da odgoj i obrazovanje obu"vati cio 2ivotsvakog $ovijeka &!ermanentno obrazovanje kao !rinci!savremenog odgoja i obrazovanja,.

KOMPARATIVNO PEDAGO9KI8


36/45

KOMPARATIVNO-PEDAGO9KI8ST(DIJA

Eadovi $esto ne dosti2u !otreban nau$ni nivo/

9ećina radova ide u deskri!cionu analizu !edago0ki" !ojava/9eći broj kom!arativista daje !rednost induktivnom !ostu!ku

&odre3uje egzaktnost/ em!irijsku i !ozitivisti$ku orjentacijukom!.!edagogiji,/

-ije vidljivsa dinamika cjeloku!ne situacije iz koje nastajuodre3ene s!eci@$nosti/

esta subjektivna i nekruiti$ka vrednovanja srani" odgojnoobrazovni" sistema/

Po Pedru Eoselu/ razlikuju se deskriptivna &usmjerena na

!riku!ljanje dokumenata/ !osmatranje $injenica i utvr3ivanjesli$nosti i razlika, i eksplikativna &usmjerena na is!itivanjeuzrokau!ore3ivani" !edago0ki" !ojava, komparativna pedagogija/onferencija u 4anburgu &'J>), ukazuje da se stvarnoj

ko!arativnoj analizi jo0 uvijek samo te2i/ ali da ona $esto nedostajemnogim radovima u ovoj oblasti istra2ivanja.


37/45

Stvarne $injenice iz domena odgoja i obrazovanjaimaju svoj socioekonomnski sadr2aj i svoju evoluciju/

-u2an je interdici!linaran !ristu! radi dublje

!edago0kosociolo0ke analize/ inter!retacija iuo!ćavanja/

Po C ingu:


38/45

E#?66TC ACTODO?OHC OEIC-TL6ICU OAPET69-OI PCDGOG6I6Eazlikuju se dvije metodolo0ke orjentacije:

2i"torij"ka &koristi se "istorijska i kom!arativna metoda kate2nji sagledavanja okolnosti u kojima su se razvijali uodre3enom vremenu i odre3enom mjestu !ojedini odgojnisistemi,

- "o.ija&na orjenta.ija & istra2iju funkciju odgojnoobrazovni"sistema/ !rimjenjujući socijolo0ke metode.Teorijki radovi uoblasti kom!.!edagogije u !osljednjim decenijamasim!resioniraju na!orima da se koriste metode i te"nikedru0tveni" nauka !osebno sociolo0ke metode,.

1. Predstavnici historijsko,komparativne metodolo"ke orjentacijesu: .endl/ E. ?ulik/ -. 4ans/ F.Hnajder/ i dr.

2. (ociolo"ka orjentacija,predstavnici poznati engleski! njemačkii američki komparativisti: 8. 9eredi! . 4ing! ;. /ndereein!


39/45

om!arativisti sa stavom da glavni zadatakkom!arativne !oedagogije jeste otkiti funkciju

0kolskog sistema u raznim dru0tvima &koristefunkcionalnu analizukoriste se korelacijama imetodom kovarijacije a radi dono0enja suda osli$nostima ili razlikama i !romjenu odnosa

0kolski" institucija !rema ostalim dru0tvenim!ojavama,.#aklju$ci u kom!arativnoj !edagogiji ne mogu se

donositi samo na osnovu sku!kljeni" $injenica i

statisti$ki !redstavljeni" odnosa.

7. U socijalisti$kim zemljama javlja sedijalektičko-materijalistički pok&a j

kom!arativnog !rou$avanja !edago0ki" !ojava.


40/45

Proces kom!aracijete0koće i graniceOd 'J(' omferencija u 4amburgu i 6nternacionalni

sastanak ua kom!arativnu !edagogiju u Sevru do!rinjelisu dubljem razmotravanju kom!arativni" metoda/

Sr2 kom!artivne metode u!orena analiza !edago0ki"!ojava res!ektovanja "istorijski"/ dru0tveni"/ !oliti$ki" idrugi" faktora/

Te"nika ove metode je slo2ena: ta$no utvrditi sistem svi"!ostu!aka koji se moraju !rimjeniti u !rocesukom!aracije/

I a'a komp3metode$ deskri!cija !edago0ki" !ojava

&ne!osredna !osmatranja/ kori0tenje literature i u!itnika/ebventualno anketiranje te statisti$ki !odaci,

II a'a komp3 rada$ Utvrditi jednakost/ sli$nost i razlike i!ostaviti "i!oteze o uzrocima ili uslovima sli$nosti irazlika.


41/45

om!arativnea metoda u !edagogiji ne stvaraneke norme odgoja/ niti formuli0e ideale

kojima treba te2iti/ !a $ak ni kriterijume!rema kojima treba da vrjednije ono 0to sede0ava u oblasti odgoja.

#na$ajan !rilog nau$nom rasvjetljavanju

kom!.metode i njene !rimjene u !edago0kimistra2ivanjima dali su: G.Beredi/ F. 4inkel/ I.?ouris.

U !osljednje vrijeme javljaju se mi0ljenja dakom!arativno!edago0ka studija mo2e dostićinau$ni nivo ako se !ri"vati “Problem metod)&B.4olmes: neo!"odno jasno sagledavanje

!roblema/ formulisanje "i!oteza/ !ri!remanje


42/45

Lilj usavr0avanja kom!arativne metode i otklanjanjanedostataka u dana0njim kom!arativno!edago0kim radovimatreba utvrditi relevantne !odatke za kom!arativnu !edagogiju/odnosno izvjesni"e taksonomije i klasi@kacije.

Pore3enje treba biti zasnovano na jednom ili vi0e sistemaklasi@kacije

Da sistemska kom!arativna studija zavisi od !ostavljenetaksonomije koja stavlja akcenat na fundamentalnekarakteristike svakog !edago0kog sistema i nji"ovu

infrastrukturu.-a konferenciji u 4nburgu !ri"vaćeno je vi0e 0ema klasi@kacije

za u!oznavanje jednog odgojnoobrazovnog sistema.Najprihvatljivija klasi=kacija koja obuhvata: zakonske aspekte!

=nansiske i administrativne aspekte! stukturu "kolskog sistema

u horizontalnim i vertikalnim odnosima! unutra"njuorgabizaciju ovih ustaniva! sadr#aj i metode nastave!

provjeravanje i ocjenjivanje učenilkih znanja! pedago"ku slu#bui van"kolske aktivnosti.

stiče se nu#nost Pluridisciplinarnog pristupa i njegova te#ina

saradnje istra#ivača.


43/45

Polo2aj kom!arativne !edagogije i njenodnos sa drugim !edago0kim disci!linamaPo Hnajderu: kom!arativna !edagogija je !rvo teorijskadisci!lina $ija je uloga da otkriva o!će zakonitosti odgoja

!omoću sistematske !rimjene !ore3enja “4omparativna pedagogija je jedna od najmlađih pedago"kihdisciplina....po sopstvenoj oblasti istra#ivanja! metodama!

teorijskom i praktičnom značenju i njenom predavanju gdje postoje veoma različita suprotna mi"ljenja).Glavni !roblemi i nes!orazumi oko kom!artivne !edagogije

nastaju !o Berediju iz metodolo0ki" razloga. Predla2esistem !ore3enja koji obezbje3uje budu$nost kom!arativne

!edagogije kroz +.stu!nja o!isivanja $injenica:u!ore3ivanje sku!ni" $injenica i nji"ovo dovo3enje u vezusa dejstvom !okreta$ku" snaga i detreminanata/ nala2enjecentralne ta$ke !ore3enja i gru!isanja $injenica oko nje/simultano !ore3enje u svjetlosti centralne ta$ke.


44/45

Ezlike su u s"vatanju !olo2aja kom!arativne !edagogijeme3u ostalim naukama i njenom odnosu sa ostalim!edago0kim disci!linama.

om!arativna !edagogija nije normativna nauka kakvomse smatra tradicionalna !edagogija.-jen zadatak nije da gradi neku novu @lozo@ju vas!itanja/

norme vas!itanja/ da formuli0e ne0to novo &


45/45

om!arativna !edagogija kaonastavna disci!lina na Univerzitetima

Potreba da se 0to boljeu!oznaju kulture/ sistemi odgoja/ kao ivjerovanje da odgoj mo2e !ostati instrument odbrane mira.Danas kom!arativna !edagogija kao nastavni !redmet/Postoje s!ecijalna odjeljenja za kom!arativnu !edagogiju na

mnogim svjetskim univerzitetimanaj!oznatiji ?ondonskiuniverzitet/ na olumbija univerzitetu u -jujorku/ u ikagu/alifornija/ 4arvardski univerzitet i u Frankfurtu/

-astava na nivou drugog i trećeg ste!ena/

Sadr2aj savremene nastave kom!arativne !edagogije na većiniuniverziteta !odjeljena u dva glavna djela:

1. analitička i deskriptivna studija odgojno,obrazovnih sistemanekih zemalja!

2. proučavanje opih aktora koji utiču na dana"nji odgoj iobrazovanje.

Documents

komparativna pedagogija 2014