Komunikacijske strategije magije FIN · Zagreb, listopad 2012. Sonja Hodak Mirela Holy KOMUNIKACIJSKE STRATEGIJE MAGIJE KKomunikacijske strategije magije FIN.indd 3omunikacijske strategije

Sonja HodakMirela Holy

KOMUNIKACIJSKE

STRATEGIJE

MAGIJE

Komunikacijske strategije magije FIN.indd 1Komunikacijske strategije magije FIN.indd 1 10/5/12 9:55:28 AM10/5/12 9:55:28 AM

izdaje: Naklada Ljevak d.o.o.

direktorica: Petra Ljevak

urednica: Nives Tomašević


Zagreb, listopad 2012.

Sonja HodakMirela Holy

KOMUNIKACIJSKE

STRATEGIJE

MAGIJE


© za hrvatsko izdanjeNaklada LJEVAK d.o.o., Sonja Hodak, Mirela Holy, 2012.

ISBN 978-953-303-544-4 (meki uvez)CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 818285

ISBN 978-953-303-545-1 (tvrdi uvez)CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 818286


Sadržaj

Prije početka: Intervju s vampirom, pardon, vješticama 11 ...umjesto dosadnih crtica o radu i djelu autorica, donosimo

objektivne i nimalo dogovorene intervjue; razgovore su vodi-

le jedna s drugom

1) Početak vještičjeg putovanja 25 ...uvod u kojem ćemo vam objasniti zašto pišemo ovu knjigu

i kamo smo pošle; zašto je dobro imati svoju vješticu i treba

li baš vama komunikacijska strategija, pardon, magija...

2) U hrabrosti su male oči 41 …poglavlje u kojem ćete saznati koliko se u Hrvatskoj uopće

poslovno planira, zašto je važno imati poslovni plan, a ne

samo načelnu ideju i žarku želju da se nešto pokrene… pa,

kad kamikaza krene – juhuuu!...

3) SSSStrah je neprijatelj uma 71 …poglavlje u kojem ćete saznati kakva su naša iskustva s

drugom krajnosti, kako loše iskustvo tranzicije i mučno,

dugotrajno razdoblje recesije paraliziraju one poslovne pro-

jekte iza kojih stoji suvisla ideja i realni kapital…


4) Ah, ti ‘javni odnosi’! Mi bismo radije čuvali privatnost… 97

...poglavlje u kojem ćemo vam rasvijetliti kakav je to život u

iznimno komunikacijskom dobu; i kako je danas informa-

cija put do uspjeha i neuspjeha, pa je stoga poslovni plan

bez komunikacijskog plana loš plan; i na koncu: nije svaka

komunikacija medijska komunikacija…

5) Čaranje i kovanje (uspješne) poslovno-komunikacijske čarolije 123 …poglavlje u kojem ćete saznati na koji način možete osmi-

sliti uspješan poslovno-komunikacijski projekt, od ideje, do

detaljnije razrade ideje, istraživanja javnosti i tržišta, fokus

grupa, ciljanih skupina, analize trendova i budućih potreba

te prikladnog komunikacijskog ‘pakiranja’ projekta i onoga

što projekt prodaje…

6) Čarolija je spremna, kako ju baciti? 175 …poglavlje u kojem ćemo pokušati dati savjete o krojenju ko -

munikacija i odgovor na pitanje što je bilo prvo – kokoš ili

jaje? Konkretno, treba li prvo započeti biznis, pa onda komu -

nicirati, ili prvo smisliti kako proširiti dobru riječ, pa tek onda

krenuti s poslom, ili je pak najbolje to raditi paralelno?…

7) Ništa bez dobre nove magije 197 ...poglavlje u kojem ćete čitati kako izgraditi magičan od-

nos s političarom ili novinarom; doznat ćete što baš nikad

ne smijete napraviti u komunikaciji; objasnit ćemo vam što

je to kvragu krizno komuniciranje; savjetovati vas kako ko-


municirati u političkoj savani i stranačkoj baruštini; otkriti

isplati li se još uvijek furati ekologiju kroz biznis; i dozna-

ti da se od ljudi uvijek može očekivati da su spremni na

igru...

Vještičji pojmovnik 229


...umjesto dosadnih crtica o radu i djelu autorica, donosimo objektivne i nimalo

dogovorene intervjue; razgovore su vodile jedna s drugom...

PR I J E POČE T K A


11

Mirela Holy: Ni trofejna supruga nema

bolji posao od mene!

Razgovarala Sonja Hodak

SH: Mirela, predstavi se ukratko našim čitateljima.MH: Rodila sam se kao vještica, možda kao starica posta-nem nevjes(š)ta. Krenula sam umjetnički, nastavila komuni-kacijski, završila politički. Prvi vještičji stupanj stekla sam u Školi primijenjenih umjetnosti, drugi na Filozofskom fakul-tetu u Zagrebu gdje sam diplomirala, magistrirala, i najzad doktorirala na ‘mitskim aspektima ekofeminizma’. Počela sam kao novinarka slobodnjakinja, nastavila kao aktivistica u Zelenoj akciji, birokratski sam se iz(g)radila u Ministar-stvu okoliša, a upoznala sam i čari privatnog sektora u PR agenciji Maksima komunikacije. Istovremeno sam politički ‘sazrijevala’ kao članica Izvršnog odbora SDPH što mi je bila odskočna daska za četiri godine dugi saborski man-dat i recimo šest mjeseci dug ministarski staž u 17. prasetu krda zvanog Vlada RH. A onda je uslijedio povratak u Sa-bor. Aleluja!


22 K O M U N I K A C I J S K E S T R AT E G I J E M AG I J E

...uvod u kojem ćemo vam objasniti zašto pišemo ovu knjigu i kamo smo pošle;

zašto je dobro imati svoju vješticu i treba li baš vama komunikacijska strategija,

pardon, magija...

1.


I N T E R V J U S VA M P I R O M , PA R D O N, V J E Š T I C A M A 23


25

A utorice ove knjige poljubit će istočnu i zapadnu po-lutku (tko ne razumije čega, neka odmah prestane čitati knjigu, ovo nije za njega) svakome u zemlji tko više od pet godina dosljedno i neprekidno provodi istu komunikacijsku strategiju, i to sa svim relevantnim komu-nikacijskim ciljanim skupinama, postižući ciljeve koje su si sami zadali. Ovo je ozbiljna ponuda, ljubljenje ćemo uprili-čiti i javno ako treba (naši zahtjevi jedino su higijenski op-timum i svježe depilirana zona), a isključuje ovdje prisutne multinacionalke i tvrtke koje su kupile multinacionalke, jer one i provode nekakve strategije, no najčešće uvezene iz sje-dišta multinacionalke i najčešće masno plaćene svojim ‘maj-čicama’ po stavci koja u bilancama obično nosi naziv Tran-sfer znanja.

Zašto su autorice tako drsko hrabre?Mogući odgovori su: a) znaju što govore; b) zabavljaju se na ovaj način; c) žele ovim postupkom privući sebi slične ljude koji znaju što rade i žele se zabavljati pri tome; d) potajice se



nadaju da će im se ipak javiti netko jednako drzak i s dobrom strategijom koju dosljedno provodi, pa će od njega nešto na-učiti, a past će i cjelovi; e) kombinacija svega. Vi uzmite od-govor koji vam odgovara.

Ono što želimo naglasiti ovom knjigom jest: nema ničega važnijeg u poslu od komuniciranja. I nema ničega manje pametnog u poslu od ignoriranja te činjenice. Bilo da se vaša tvrtka bavi proizvodnjom kruha i peciva, računovodstvenim ili pogrebnim uslugama, turizmom, prodajom oružja, grad-njom brana – sve počne i okonča komuniciranjem. Obično počinje komuniciranjem u jednoj glavi: centri u mozgu pre-taču i analiziraju nekakvu ideju. Potom, ideja se seli u tuđe glave: autor sije zarazu među nekakvim svojim bližnjima (obitelj, prijatelji, poslovni partneri, kolege) koji također ne-što deriviraju po toj ideji. Uspije li se uhvatiti na nekakvoj mikrorazini, ideja po-staje nukleus koji dobiva obrise, konstrukciju, dijelove koji rastu, nastaje živi organizam... Ako ste Bill Gates, u nekoliko koraka došli ste iz garaže u klub multimilijardera. Ostalima ide nešto polakše... U bilo kojem od tih koraka ili faza poslovnog razvoja, do-slovce jedna krivo izgovorena riječ ili neprikladno sklepana rečenica može uništiti sve. Ne postoji pojam, slika, kategorija, predmet... koji u dvije glave izgleda isto. Kad vam netko kaže kruh, jedna će osoba zamisliti kukuruzni, druga pšenični; prva osoba imat će viziju hruskave i grube korice, dok druga već osjeća meku, pjenastu strukturu kruha preobogaćenog kvascem... Kako bi čovjek dosegnuo prihvatljivu mjeru ra-zumijevanja njegovih zamisli, poslovnih planova, kreiranja


P O Č E TA K V J E Š T I Č J E G P U T OVA N J A 27

procesa, i svega drugoga čega se sad niti nije baš potrebno sjetiti poimence, on mora stalno ko-municirati, i mora znati/moći komunicirati na najviše mogući specifičan način. Ako svojim ko-legama kažete samo kruh, kako smo već spomenuli, svatko će krenuti u glavi razrađivati zajedničku ideju s vlastitom projekcijom ideje kruha. No kažete li sugovornicima kako je riječ o ku-kuruznom kruhu, težine 400 grama, okruglog oblika, grube zapečene kore, osigurali ste da većina ima vrlo sličnu sliku u glavi. Što je kategorija više specifična i jasna, bolje je se može razumjeti.

Tako smo došli do jasnoće. Ona je jedna od dviju osnovnih karakteristika koju uspješna komunikacija mora imati u bilo kakvoj vrsti zajednice: posve je isto radilo se o skupini klina-ca, odjelu tvornice, političkoj stranci, zajednici sebičnih na-drkanih muškaraca ili udruzi napuštenih zapuštenih žena...

Druga, presudno važna karakteristika uspješnog komunici-ranja u nekakvom krugu, zajednici je ponavljanje poruke. I potom još malo ponavljanja te poruke. Upravo je nevjero-jatno koliko ponavljanja treba kako bi nešto ušlo u svijest pojedine grupe ili ciljane skupine, iako znatna većina ljudi može otprve upamtiti nekakvu poruku. Ali ne leži problem u jednostavnom memoriranju poruke, to je često lako. Pro-blemi su sljedeći: poruka danas kod ljudi vrlo brzo blijedi i njezin sadržaj često ne služi daljnjoj upotrebi. Jednostavno

Jedna krivo izgovorena riječ ili neprikladno sklepana rečenica može uništiti sve.



je objašnjenje kako ljudi prenatrpanih mozgova koje dnevno napadaju terabiti informacija, ne mogu, ne žele ili ne znaju skladištiti poruke koje su vama bitne. Pa, ostaje jedno: po-navljanje. Evo, još jedanput: ponavljanje.

Prije jasnoće i ponavljanja, daka-ko, valjalo bi odrediti što to že-lite komunicirati, i dosljedno, ponovit ćemo još jedanput za eventualno loše čitače, dosljed-

no komunicirati. Pisat ćemo još o toj temi u idućim poglavljima, međutim sigurnosti radi želi-mo istaknuti bitno na samom početku, a bitna je dosljednost u komuniciranju. Jesmo napokon shvatili? Ako netko i laže, oprosti nam bože (ma, ne, nema toga, sigurno, ovo je samo ilustracije radi), neka u toj svojoj laži bude konzistentan.

Primjer kruha našega svagdanjeg lako je prispodobiti u gla-vi. Nešto malo teže je kad određenoj skupini valja prenijeti poruku koja će poboljšati vaše poslovanje. Tu nije samo riječ o jednoj kategoriji, već valja kroz razrađenu temu poslati vrlo određene poruke koja trebaju imati specifičan efekt (najče-šće) u znatnom broju glava. Upravo zato tu priču treba osmi-sliti i složiti u kontekstu, a kad su se mozgovi oko te priče složili, preostaje priču pretočiti u plan ili strategiju. Iskustvo nas uči da plan/strategija koja nije zapisana, a poslovi iz nje raspoređeni ljudima s imenom i prezimenom, uz zadane rokove i mjerenja uspješnosti, od tog plana neće biti ništa. Upravo zato da uloženi trud u smišljanje i slanje pravih po-ruka ne bi propao nastaju komunikacijske strategije.

Istaknut ćemo samo dva pojma:

jasnoća i ponavljanje.



Istina, i najbolje strategije znaju ostati mrtvo slovo na papi-ru, a firma – što je najgore – uspijeva postići dobre efekte u komuniciranju i biva prihvaćena u široj društvenoj, poslov-noj i potrošačkoj zajednici.

Slijedi opis živog primjera u kojem smo sudjelovali neko-liko godina. Klijent PR agencije u kojoj smo radili bila je proizvodna tvrtka čiji produkti spadaju u košaru robe široke potrošnje. Ispočetka uopće nisu vodili brigu o komunicira-nju, već su razvijali tvrtku, proizvode, zapošljavali, širili trži-šta... I išlo im je solidno, moglo bi se reći, blago počivajući u neznanju o tome što je javno komuniciranje i što se njime može postići. U jednom trenutku odlučili su početi raditi na komunikacijama, i to kad su uvidjeli da drugi na tržištu bolje prolaze jer su prepoznatljivi, priznati, prisutniji su u medijima, njihovi ključni lideri dobro kotiraju na društvenoj ljestvici, lokalna zajednica ih uvažava, a kvalitetni ljudi žele doći raditi za njih. Nije ih zanimala previše razrađena priča, već su odlučili angažirati profesionalce da im pomognu u nekakvim projektima i prigodama, uz rezon: probat ćemo i vidjeti kamo će nas to odvesti... Krenulo je polako, ali dobro: nakon nekoliko godina tvrtka već ima poznato ime, prihvaće-ne brendove, lideri tvrtke bili su relativno poznati i priznati, a rastao je i prihod. Kako je došlo do solidnog uspjeha, a da nikakav poseban master plan nije proizveden? Odgovor je brutalno jednostavan: dobilo se na snagu, na mišiće. Tvrtka je upregnula ljude i gurala robu, PR agencija je upregnula sve što zna i može kako bi se širila dobra riječ. U jednom tre-nutku izgledalo nam je kao da dobra reputacija ozbiljno nad-rasta realno stanje stvari u tvrtki. Jednostavno: sjebali smo…



U tom trenutku već su se redovito pisale godišnje komunika-cijske strategije, razrađivali marketinški planovi, a i ozbiljan novac ulagao se u najrazličitije aktivnosti: evente, sponzor-stva, medije, nastupe, rad udruga... No dokumenti i prijedlo-zi su se proizvodili, ali se nisu provodili (da, da, slobodno nas pitajte što smo mi tu radili – čupali smo kosu, eto što). Stvar je tekla stihijski, reakcijski, tu i tamo bi malo vratili vagone u tračnice, ali već idući tren sve se raspadalo i vagoni su letjeli izvan tračnica. Bio je to odraz stanja kompanije. I u onom trenutku kad su mišići počeli popuštati, počela se urušavati i tvrtka. Jedan nesolidan potez vodio je u drugi, jedan kredit zamijenila su tri, jedna laž prerastala je u iduću, sve veću, a tvrtka je po tom putu pogubila partnere i uskoro i ugled, ljudi više nisu htjeli raditi za nju. U roku od samo nekoliko mje-seci porušeno je gotovo 20 godina razvoja kompanije. Vrlo tužna i poučna priča: i najperspektivnija kreacija urušit će

se od sebe bez ozbiljnog planiranja, a lažući ljudima oko sebe, nikad

niste doista slagali njima – cije-lo vrijeme varali ste sebe. Slika hrvatskoga gospodarstva prepu-

na je sličnih detalja, upravo kao i svaka tranzicijska zemlja.

Konačan odgovor na pitanja treba li nam komunikacijska strategija i kakva, jasno, leži u svakoj organizaciji samoj. Prema našem skromnom sudu, treba vam. Vrlo lako je to pobiti tezom: mi postojimo već toliko i toliko godina bez ko-munikacijske strategije, radimo s pristojnom zaradom, ljudi su nam sretni i uvažavaju nas u zajednici. Samo, koliko je

I najbolje strategije znaju ostati mrtvo slovo na papiru.



to točno? I koliko će trajati? Radi mozgovne gimnastike, po-kušajte zamisliti kako bi izgledalo da ste pratili nekakav svoj strateški plan komuniciranja i pokušajte sami sebi iskreno priznati sve pogreške koje ste napravili po putu... Velik dio njih ne bi se dogodio da se netko brinuo o tome. A sad još pokušajte zamisliti sve što ste po putu mogli napraviti, a ni-ste. Dok recimo netko od konkurenata jest. Sjećate se dobro zanimljivih i razrađenih taktika koje su odigrali konkurenti, a vama je bilo zlo od toga i kolegama ste nudili kiselo grožđe u stilu: ma, to su doista diletantski odigrali, nisu nas niti okrznuli, luzeri... Znamo da su vas zapekle tu i tamo takve spoznaje (ne morate to priznati na glas, dovoljno je da pri-znate sebi), a nema baš puno razloga da bude tako. Jer rješe-nja uvijek postoje, najčešće nadohvat ruke (jedno od rješenja upravo vam je u rukama, ako netko slučajno nije skužio).

Kakva vam strategija treba? Čak i ako angažirate najveće stručnjake koje novac može dovući, oni nemaju taj odgovor bez vaših iskreno prezentiranih podataka i poslovnih plano-va. Ah, da, i jako puno onih informacija koje nisu pohranje-ne niti u jednom dokumentu, znate o čemu govorimo. OK, sve to skupa su jako povjerljive informacije. Može li to čo-vjek dati nekome iz vanjskog svijeta i misliti da su sigurne? Hm, teško pitanje. Ipak, ništa teže od brojnih ranijih pitanja na koje se uvijek najbolje odgovara prokušanom metodom: spojiti dostupne informacije o osobama s kojima ćete raditi s osjećajem koji dolazi iz želuca dok vodite preliminarne raz-govore. I da, nema garancije za uspjeh u odabiru stručnjaka bez obzira na metodu, kao što ta garancija ni za što slično na svijetu nije ispisana.



Najgore je nasjesti na šarene priče konzultanata koji dolaze iz tvrtki s velikim multinacionalnim imenima, a prodat će vam primjerak dokumenta izlizanog od copy/paste postup-ka. Iako ima perfektnih stručnjaka i u takvim tvrtkama, u ma-lene, siromašne, tranzicijske zemlje poput Hrvatske obično dolaze oni koje smo spomenuli prije ovih perfektnih. Stoga, topla preporuka glasi: uzmite domaće ljude koji znaju posao, a cijena koju će vam oni naplatiti nije ni do koljena onima koje naplaćuju pretjerano dizajnirani šminkeri koji ispred vlastitog imena guraju zvučni naziv strašno važne i ugledne kompanije za koju rade. Ovaj (besplatan!) savjet, a zalomit će se još poneki do konca knjige, naš je pokušaj da bar za mišju dlaku pomaknemo kvalitetu komuniciranja nabolje. Uskoro ćete dobiti naše privatne e-mail adrese, koju stranicu dalje, na koje možete slobodno potvrditi da smo uspjele u tome; s čime ćemo se, dakako, hvaliti pred svima poznatima i nepoznatima; ako nas pak srežete, dobit ćete najvjerojatnije natrag hate mail, vudu lutkicu s vašom fotkom te naše dubo-ko slaganje i samoprijegor, ako je vaša kritika konstruktivna i pametna.

Što mi želimo osim mira u svijetu? Želimo da korporativni svijet bude više otvoren za dijeljenje informacija i protočan za razmjenu ideja; da mali biznisi i obrtnici shvate da svijet ne zna za njih dok ne počnu cvrkutati; da javna tijela, poput sudova, ne trebaju svoje klijente tjerati da na koljenima mole za rješenja, pa zauzvrat jednog dana dobiju luđaka koji će ih nasumce pobijati kao zečeve na proplanku; da ministarstva budu naklonjena svojim građanima i da ne morate načel-niku nekog Odjela za gubljenje vremena podmetnuti nogu



na hodniku, srušiti ga na tlo i onda pristojno zamoliti za in-formaciju koju ste zatražili dok je još Isus hodao zemljom; da civilne i stručne udruge shvate kako nisu njihova poslanja da se ponaša-ju kao tajna bratstva/sestrinstva ili ekskluzivna zajednica istomišljeni-ka, već da ono što znaju podijele s drugima, a od drugih da prime ono što ne znaju i spremno žive s či-njenicom da nitko ne zna sve.

Kvaliteta javnih komunikacija u našem prostoru zastrašuju-će je loša. Mi smo, nažalost, svjedoci kako sporo napreduje razvijanje procesa komuniciranja, kako se samo teško lome loše stare navike skrivanja informacija, i koliko često, nažalost, netko taji podatke kako bi time utajio koliko je on sam loš. Ovo možete primijeniti od najniže razine privatnog/javnog sekto-ra, pa do najmoćnijih predsjednika uprave ili vlasnika golemih kompanija, jednako kao i na ministre financija koji svojim građanima – koji im zarađuju za plaću – lažu o razini državne potrošnje. U najboljem slučaju ne lažu, već skrivaju. Pardon, zaboravili smo, pomognite: je li ono gore lagati ili prikrivati?

Na prethodno pitanje odgovor bi trebali dati i pojedini vlasni-ci medija i/ili njihovi zaposlenici koji također u zadnja dva desetljeća nisu baš bili vitezovi zaštite javne riječi i borci za slobodu govora, istinu i pravičnost društva. Umjesto pravo-vremenog informiranja, oni su nas često prijevremeno ob-manjivali, što je bio njihov doprinos razvoju komunikacijske kulture u zemlji. No to je tema za jednu drugu knjigu...

Kvaliteta javnih komunikacija u našem prostoru zastrašujuće je loša.



Osim što imamo loše naslijeđe skrivanja informacija, osim činjenice da su mediji ravno iz 50 godina soc-komunističke indoktrinacije i nekoliko godina propagande Domovinskog

rata uskočili ravno u ralje kapitali-stičkog poimanja medijske indu-strije (dakle, nije primaran javni servis, već profit, makar ljudi i doslovce stradavali zbog toga), u našem komunikacijskom svije-tu nedostaje profesionalaca koji

će se baviti tim poslom.

Medijima ćemo se pozabaviti malo kasnije, hajmo sad malo pročešljati radnu snagu (iliti po zagrebački man power) iz komunikacijskog biznisa. Tko radi posao? Ljudi. Tko dono-si značajnu prevagu kad posao treba obaviti dobro? Ne snaga organizacije, ne bogatstvo na računu, ne sjajne tvornice, već – ljudi. A pogledajmo Hrvatsku ili bilo koju tranzicijsku zemlju: koliko ima fakulteta ili fakultetskih smjerova koji se bave izu-čavanjem komunikacija? Od te šačice, koliko njih to radi sto-ljećima ili koliko njih ima međunarodne reference tako da i strani studenti hrle studirati na njima? Jesmo došli otprilike do nule? Tu negdje... Koliko mladih stručnjaka koji su uspjeli ovdje ili u inozemstvu završiti komunikološku edukaciju us-pijeva naći posao baš u tom području, razvija se, specijalizira, a njegov ga poslodavac redovito šalje na nove edukacije? Tako dakle izgleda man power u sektoru koji treba razviti komuni-kacije u društvu, a da ne velimo kako bi katkad trebali ponuditi i nekakva rješenja u komunikacijama od kojih će nam se raz-letjeti mozak koliko su dobra... Kad ste to zadnji put vidjeli?

Komuniciranje s medijima samo je jedan vid javnog komuniciranja.



Sretna strana neimanja prilika, znanja i resursa često je raz-voj samoukih i sjajnih kreativaca, no to nije nikakav sustav, već antisustav, niti je garancija iole ozbiljnijeg napretka. No sretna je vijest da se stvar dobro razvija. Za samo 30 do 40 go-dina i Balkanci, pardon, mitlevropejci znat će uljuđeno komu-nicirati, a još prije kraja 21. stoljeća zasigurno će znati kako se koristiti komuniciranjem da bi kvalitetnije živjeli i poslovali.

Prije nego vam opišemo zašto su autorice zagrizle u ideju da se stvar može poboljšati, želimo razjasniti još dvije stvari. Prvo, komuniciranje s javnošću nije komuniciranje s medi-jima. Drugo, ne postoji isti komunikacijski plan/strategija koji se mogu primijeniti na više subjekata.

Natrag na prvo. Komuniciranje s medijima samo je jedan vid javnog komuniciranja, nikako jedini. Dakle, smeća novinar-ska samo su jedna grupacija s kojom s valja baviti. Kako su mediji koji redovito dopiru do nas masovni mediji (podcrtati masovni u terminu), tako je prisutnost u njima ono što vidi široka i brojna publika, pa je iznimno zapaženo, no to uopće ne mora biti nužno najvažnije komuniciranje. Je li nekom proizvođaču lansirnih rampi bitno da dobro komunicira s medijima? Njemu to gotovo uopće ne treba, ali zato je jako bitno da ima stalnu komunikaciju s vojnom elitom koja kro-ji planove naoružanja ili s parlamentarcima koji će donositi zakone i budžete, ili članovima Vlade koji mogu progurati nabavku novog oružja. Koji put će im biti važnije komunika-cijski pacificirati udruge pacifista, negoli se baviti medijima. Ako ih militantni pacifisti ne budu napadali, strašno je mala šansa da će nešto loše procuriti do javnosti...



Nešto smo natuknuli da nema jednoga komunikacijskog plana za više korisnika. To je točno, kao što je točno i da svakome treba nekakav plan. Ne mora on uvijek biti gran-diozan, opsežan u tolikoj mjeri da je omanja šuma pala za print kopije članovima uprave. Važno je da je specifičan i da pogađa bit onoga što želite, da dopre do skupine koju želi-te pridobiti. I ne mora uvijek biti za pet godina. Znamo svi koliko je važno i inteligentno razmišljati na duge staze, no koji put čovjek naprosto nema resursa za takvo nešto. Posto-je i manji planovi, i jeftinije taktike i pojedinačni projekti. Kao što će vazda postojati male, srednje i velike kompanije (globalizaciji usprkos), tako će vazda postojati mali, srednji i veliki planovi. Čak i komunikacijski.

Prije nego što počnemo zabijati pletaće igle u nečija kri-ža, sori, baviti se teorijom i praksom, dugujemo dva sitna objašnjenja. Jedno je da nismo onakve, zločeste vještice (ba-rem tako mislimo, iako u našoj okolini neki misle suprot-no), već nas naši bližnji tako nazivaju u raznim situacijama. Primjerice...

Vještice jedna, kako si samo znala! – To je kad nekome done-semo dar za koji su dotad skromnih 17 puta ovlaš i usput spomenuli kako bi ga voljeli dobiti.

Znaš što, da si živjela samo nekoliko stoljeća prije, lijepo bi puc-

ketala na lomači! – To je kad nekoga dovoljno strpljivo i kon-centrirano slušaš dulje razdoblje i onda mu prije nego zausti nešto reći, ti izgovoriš tu njegovu rečenicu, točno njegovim riječima.



Zaključak je kako su pametni često prokazivani kao vještice ili čarobnjaci, jer se budalama tako lakše obračunati s njima.

No unatoč tome mi pristajemo da nas se naziva vješticama, jer je tako lakše, a bit će lakše uz tu malu magiju objasniti i određene slike u ovoj knjizi. Na koncu: kad se u strategiju umiješa malo specifičnih znanja i vještina, može se dobiti magija.

Drugo sitno objašnjenje kojim vam želimo približiti ovo po-dručje komunikacija jest nastanak ove knjige. Ovo što držite u rukama naš je pokušaj (možda i inteligentan, vrijeme će pokazati) da komunikacijskim alatom razvijemo područje stvaranja i usvajanja komunikacijskih strategija i aktivno su-djelujemo u tome cijelo vrijeme. Usto, promovirajući knji-gu, promovirat ćemo i samu djelatnost, razvojem djelatnosti širit će se potreba za novim znanjima i spoznajama, trebat će novih knjiga, poduka i planova i tako unedogled. Priroda poslovanja jest da raste. Da, povremeno se slomi, i upravo sad, u najvećoj krizi koju mi danas radno aktivni proživlja-vamo, vjerujemo da se više nego ikad vidi kako je priroda poslovanja rast. Doduše, ne onaj bolestan i rođen u pohlepi, već zdrav i održiv.


/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile () /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

/CreateJDFFile false /Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice

Documents

Komunikacijske strategije magije FIN · Zagreb, listopad 2012. Sonja Hodak Mirela Holy KOMUNIKACIJSKE STRATEGIJE MAGIJE KKomunikacijske strategije magije FIN.indd 3omunikacijske strategije