JEDNO JE DRVO

PAGE

JEDNO JE DRVO

INTERAKTIVNE RADIONICE O RJEAVANJU KONFLIKTA

I RAZVOJU TOLERANCIJE, DEMOKRATIJE

I LJUDSKIH PRAVA

Skriptu pripremili:

Vera Kelava

Sran Duani

Milica Drobac

Tehnika priprema:

Jugoslav Jevti

Sinia Konjevi

2001. godina, Banja Luka

OMLADINSKI KOMUNIKATIVNI CENTAR

Mavanska 10, 78 000 Banja Luka, Republika Srpska, BiH

Telefon: +387 51 43 00 70 Fax: +387 51 46 14 42

E-mail: okc@inecco.net Web: http://www.okcbl.org

I N I D O B R O!

ovjek je nerazuman, nelogian i sebian,

nije vano, voli ga!

Ako ini dobro, pripisae to tvojim sebinim ciljevima,

nije vano - ini dobro!

Ako ostvari svoje ciljeve,

nai e lane prijatelje i iskrene neprijatelje,

nije vano, ostvaruj svoje ciljeve!

Dobro koje ini sutra e biti zaboravljeno,

nije vano, budi poten i iskren!

Ono to si godinama stvarao u asu bi moglo biti razrueno,

nije vano, stvaraj!

Ako pomae ljudima, moe loe proi,

nije vano, pomai im!

Daje svijetu najbolje od sebe, a on e ti uzvratiti udarcima,

nije vano, daj najbolje od sebe!

(Zapis sa zida Djeijeg doma u Sishu Bhavani,

koji je osnovala Majka Tereza)

Sadraj:

Neto malo o pripremi i voenju radioniarskog procesa11

RADIONICE NA TEMU NENASILNE KOMUNIKACIJE I RAZRJEENJA KONFLIKATA

Upoznavanje, lini znak17

Atlantida19

Pria sa krokodilske rijeke20

Poar21

Kopa na kaiu23

Komunikacioni lanac24

Aktivno sluanje26

Ja govor28

Neverbalna komunikacija30

Kola32

Tajanstveni predmeti33

Filmske audicije34

Stolica u sredini35

Predrasude36

Bargoti i Ruteri38

Razliite take gledita40

Konflikt42

Oamuene poslovice46

Probanje vode47

Vjeba sa rukama48

Vodi za pobjednik / pobjednik rjeenje49

Razliiti naini reagovanja na sukob50

Tri za jedan52

Dvostruka ljutnja53

Pomozite mi da rijeim problem54

Proces izgradnje partnerstva u konfliktima za efektivno rjeavanje konflikta i izgradnju odnosa55

Tvornica57

RADIONICE NA TEMU TOLERANCIJE

Baloni59

Dragi prijatelju...60

Snovi62

U naem kvartu63

Nacionalni praznik66

Na stazi razvoja68

Lini idoli73

Portreti74

Stvaranje vijesti76

Pristranost medija78

ta vidite?80

Moja pria81

Antonio i Ali82

Kulturnica83

Euroeljeznica "a la carte"85

Prvi dojmovi87

Pogodi ko dolazi na veeru88

Izbjeglice90

Gdje stojite?92

Jedan jednako jedan94

Pravila igre96

Podjela diskriminacije97

RADIONICE NA TEMU DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA

Sistem vrijednosti99

Filozofija ivota100

Stablo ljudskih prava101

Vonja balonom102

elje i potrebe103

Prvi utisci104

Svi mi imamo predrasude105

Svi smo jednaki, ali neki su to vie od drugih106

Turisti107

To nije pravedno108

Slagalica109

Uloga zakona110

Stavovi o pravdi111

Utopija?113

Ideologije114

Stav prema moi115

Razmjena moi116

Statue moi117

Uzimanje kontrole118

Manipulativni trikovi119

Spisak asertivnih prava120

Osnovna pravila pregovaranja121

Situacija: 1 do 5122

Projekt ureenja123

Da sam arobnjak124

Zid utnje125

Upitnik o stavu126

Igra politike128

Upropateno vee129

Manjine131

KATALOG IGARA

Kod tebe mi se svia134

Imena134

Imena i pridjevi134

Imena A Ha134

Intervju I134

Intervju II134

Nadimak134

Pitaj me Pitam te134

Lea uz lea135

Pravljenje bedeva sa sliicama135

Pravljenje bedeva sa porukama line prirode135

Slinosti i razlike135

Znam ta volim135

Znam ta volim i ta ne volim135

Rukovanje136

Grimase136

Imitiranje136

udesni poklon136

Talas136

Ja apatom, a ti glasno136

Trai me, traim te136

Atom137

Pomjeaj se!137

Godinja doba137

Jedan, dva ili tri?137

Da Ne137

Ne volim kada mi neko137

Osobine koje cijenim kod sebe138

Poruke138

Dodirivanje dlanova138

Ljuljaka138

Hajde da se opustimo138

Stonoga139

Vrba139

vor139

Skriveno blago139

Ogledalo139

Harmonika139

Bombardovanje pohvalama139

Lijepa rije gvozdena vrata otvara139

Nevidljivi prijatelj140

Ostavi poruku140

Energija140

Veliki vjetar duva140

Zlatna ribica140

Zum krip141

Da li si ti Prui?141

Draga da li me voli?141

Ima li memle u vaim mutiklama?141

Glasanje141

Zraci upoznavanja141

Talas raspoloenja142

Koliko me je dotaklo142

Linija dopadanja143

Ocijenite nas143

Mahnite ili odmahnite143

Meta143

Konfliktorarazmrsivaometar143

Semafor osjeanja143

Kad ujem... znau144

Kome u da kaem144

Da ne zaboravim novu ideju144

U tuim cipelama144

Koristometar144

Vladobijes144

Ogledalo ruku145

Povjerenje145

Isprepletanje ruku145

Napravi rije svojim tijelom145

Zaarani zamak145

Nevidljiva lopta145

Lovac i zvearka146

Prikriveni dirigent146

Zmajevi146

Glas146

Pogodi ta je... (zvuci)146

Pogodi ta je... (dodiri)146

Pogodi ta je... (njukanje)146

Ukus, dodir, miris147

Tema147

Ritmina pantomima147

Lanana pantomima147

Glumac pred ogledalom147

Parovi u ogledalu147

Recepcionar148

Veliko malo148

ta bi bio kad bi bio...148

Razliite namjene148

Amblemi148

To mi mnogo znai149

Stvari nisu ono to izgleda da jesu149

Kako bi to izgledalo kad bi...149

Ko sam ja?149

Priam ti priu149

Sve ima bar dvije strane149

Sluaj paljivo150

Ogledalo moje kai mi...150

Bomba i tit igra zagrijavanja150

Brojanje150

Brzo voe150

Cip Cep Boing150

Cipelii150

orava kola150

Igra lopticama151

Imitiranje pojedinaca iz grupe151

Kaem A, radim B151

Kia151

Ledeni ika151

Lisica151

Lovac, baka, lav151

Maka i mi151

Masaa152

Most152

Otvoreno zatvoreno152

Pet samoljepljivih traka152

Piju, piju igra zagrijavanja152

Pozdrav u krugu152

Praonica152

Putovanje u Jerusalim u parovima152

Raii152

Ribica152

Rukovanje153

Rukovanje i zagrljaj153

Slijepe flae153

Staklena zmija153

ine153

to manji prostor153

Toster, kengur, slon153

Traenje ruke na slijepo153

Tri reenice o meni...153

Vampir154

Vuneno klupko154

Imena i loptice154

Moje ime znai154

Podjela na parove pomou kanapia154

Podjela u male grupe balonima154

Pljes znak uzvika154

Traim svoga para154

arobna kutija154

Jedan, dva, tri155

Nadovezivanje155

Osjeaj izraen brojem155

Voenje dlanovima155

Voenje po zvuku155

Literatura157

NE[TO MALO"O PRIPREMI I VO\ENJU

RADIONI^ARSKOG PROCESA

Ne znamo da li e vam ovo pomoi u radu, ali neka vam se nae pri ruci. Ivdje e vam u nekoliko teza biti predstavljeni osnovni principi rada i neke od tehnika. Panja e biti posvjeena slijedeim oblastima:

Kreiranje strukture radionice.

Priprema prostora.

Priprema materijala.

Uspostavljanje grupnih pravila.

Neke od tehnika koje koristimo u radu:

Brainstorming (u maloj grupi).

Akvarijum (u velikoj grupi).

Diskusija.

Igranje uloga.

Struktura radionice

Pretpostavimo da ve imate grupu koja je formirana vaim izborom ili nekog drugog, zavisno od okolnosti. Po pravilu biste vi, kao voditelji, trebali formirati grupu na osnovu vaih kriterijuma (zavisno od toga ta elite da postignute radionicom), Tada biste znali ko vam dolazi i ta moete oekivati od grupe. Meutim, esto nismo u situaciji da znamo ta nas eka i zato trebamo biti spremni na iznenaenja i improvizacije.

Da se vratimo na poetak. Recimo da znamo ko nam dolazi. Slijedei korak je da kreiramo strukturu. Moda vam neke od ovih smjernica mogu pomoi:

Koji cilj elite da postignete (koje teme elite pokriti).

Kako uvezati aktivnosti da na kraju one zajedno ine cjelinu (rijeka).

Igre za uvoenje i izvoenje iz radioniarskog procesa.

Koje ete tehnike koristiti u radu.

ta oekujete da e grupa dobiti od vae radionice (nerealna oekivanja).

ta oekujete da ete vi dobiti od radionice (nerealna oekivanja).

ega se najvie plaite, a da se moe dogoditi.

Misliti na vrijeme (dodatne aktivnosti u depu).

Kostur jedne radionice obino izgleda ovako:

Uvodna igra.

Glavna aktivnost (ili vie manjih aktivnosti koje su uvezane).

Diskusija.

Izlazna igra.

Evaluacija.

Koji cilj elite da postignete

To je prvo pitanje koje se bi postavljate kada elite da kreirate radionicu. Koje teme ete obraditi upravo zavisi od tog cilja. Inae samo da spomenemo da postoje tri vrste radionica, a to su: edukativne, psiholoke i kreativne. Postoje meu njima razlike, ali i slinosti. Mi emo panju posvetiti edukativnim radionicama. Konkretno na temu nenasilne komunikacije i kreativnog rijeavanja konflikta, mada ovaj dio o pripremi radionica i voenju procesa odnosi se na sve kreativne radionice bez obzira na temu.

Znai izabrali smo temu.

Slijedei odgovor koji traimo je kako da uveemo aktivnosti koje e nas na kraju dovesti do cilja?

Prvo moramo napraviti uzbor aktivnosti. Veoma je vano da postoji veza izmeu aktivnosti. To emo pokuati da objasnimo slijedeom analogijom. Recimo da je ispred vas potok koji nije toliko dubok. Pred vama se nalazi jedan cilj prevesti grupu preko tog potoka, ada niko ne upadne u potok. Jedino to vam moe biti od pomoi je kamenje preko kojeg ete prevesti grupu. Na vama je da razmislite kako ete postaviti kamenje. Hoe li biti veliko ili malo, stabilno ili nestabilno, previe udaljeni jedan od drugog ili e biti jedan pored drugog... to sve zavisi od vas. Isto je tako i kad kreirate radionicu. Samo aktivnosti zamjenite kamenjem. Ovim elimo rei da kad vodite radionicu mislite na sigurnost, bezbjednost uesnika i postavljeni cilj.

Kojom igrom da ponemo?

Na vama je odluite. Ako vam nije prva radionica i ako ne morate raditi igre upoznavanja, onda se obino poinje sa nekom igrom koja e podii nivo energije u grupi i istovremeno napraviti mali uvod u radionicu koja je planirana. To su uglavnom kratke igre, dinamine, i podsjeaju na djeije igre. Moete ih koristiti i u toku rada, ako primjetite da se grupa uspavala ili da im je pala koncentracija. Zavrne igre mogu biti i za oputanje. esto nisu povezane sa sadrajem kojim smo se bavili tokom radionice. Njihova svrha je da izvede grupu iz procesa (grupne dinamike) i zatvori dan ili radionicu.

Koje tehnike da koristimo u radu?

Obino se u toku rada kombinuje vie tehnika. Najee se koriste:

Uvodne i zavrne igre (njih smo ve opisali).

Simultana individualna aktivnost (od uesnika se trai usmjerenost na sebe, bilo kao prizivanje neke emocije, prisjeanje, matanje, procjena, crtanje, pravljenje pokreta...).

Rad u parovima.

Rad u malim grupama.

Akvarijum.

Razmjena u cijeloj grupi.

Grupne diskusije.

"Brain storming".

Voena fantazija.

Vajanje ili kipovi.

Igranje uloga.

Davanje povratne informacije.

U scenariju radionice je uvijek navedena tehnika koja se primjenjuje i na koji nain organizovati grupu za svaku pojedinu aktivnost. Meutim, voditelj pored navedenih tehnika proces vodi i uz pomo svojih sposobnosti i kreativnih ideja.

Koja su vaa oekivanja?

Obino voditelj prije ulaska u prostoriju ima neka oekivanja. Ponekad se moe desiti da ta oekivanja budu nerealna i prevelika, pa voditelj izae sa radionice razoaran. Treba biti svjestan koliko se moe ponuditi grupi i to se tie sadraja i to se tie vas kao voditelja radionice. Vae je da ponudite, a koliko e grupa, ili pojedinac u grupi, da uzme od ponuenog, to je sad njihov izbor. prilikom kreiranja strukture radionice treba uzeti u obzir i vaa oekivanja. prepoznati ih, i ako su realna, u skladu sa njima kreirati proces na papiru.

U toku rada ete saznati i oekivanja grupe kojim ete se prilagoditi u hodu.

I za kraj, mislite na vrijeme dok budete radili strukturu. Bilo bi dobro kada biste orjentaciono znali minutau svake aktivnosti tako da moemo kontrolisati vrijeme u toku rada. Meutim, ni to vam ne prua veliku sigurnost. Svaka grupa je drugaija i nikad ne moete predvidjeti ta se moe desiti u toku rada. Zato trebate biti spremni na improvizacije. Imajte negdje sa strane pripremljene bar jo dvije ili tri dodatne aktivnosti u sluaju da vam ostane vie vremena ili pak ostane malo, pa morate zamjeniti aktivnost koja dugo traje sa nekom kraom.

Priprema prostora i materijala

Dobro uraena priprema prostora i materijala nam omoguava ugodan i uspjean rad. Kada uradimo pripremu prostora, onda trebamo obratiti panju na slijedee:

Veliina prostorije.

Oblik prostorije.

Osvjetljenost (poloaj i veina prozora).

Povrina slobodnih zidova.

Namjetaj koji se nalazi u prostoriji.

Izlovanost prostorije.

Nama je za rad potrebna prostorija veliine prosjene uionice, topla, osvjetljena, velikih prozora, izolovana, slobodnih zidova, bez lomljivih predmeta i namjetaja, u kojoj se nalaze stolice, flip chart (pokretna tabla) i kutija sa materijalom. Prostorija bi se trebala nalaziti u blizini toaleta zbog biolokih potreba uesnika.

Naravno, radionica se moe odrati i u prostoriji koja ne ispunjava ni pola ovih uslova, ali e vam zato rad biti otean i neugodniji.

Mislimo da se ne treba posebno objanjavati zato prostrana, osvjetljena, topla i izlovana (u smislu da ima vrata i da zvuk spolja ne ometa rad). Htjeli bismo objasniti zato treba obratiti panju na zidove, kako postaviti stolice i flip chart.

Zidovi bi trebali biti potpuno slobodni kako bi na njih mogli lijepiti ispisane papire koji su nam potrebni za dalji rad. Ako se na zidu nalaze slike, tapiserije i slno, onda ih treba skloniti kako bi dobili slobodnu povrinu. Stolice se postavljaju u krug. Potrebno je onoliko stolica koliko je uesnika + voditelj + dve ili tri vie u sluaju da se pojavi vie uesnika od oekivanog broja ili nam zatreba za neku aktivnost. Mogu se postaviti u obliku punog kruga ili u oblik potkovice, zavisno da li se radi teoretski dio ili se radi o emocijama. Kada se radi teorija onda se postavi u obliku potkovice, a kad se ispoljavaju emocije onda se postave u puni krug jer se tad uesnici osjeaju sigurnije i blii jedni drugima. Flip chart se uvijek postavlja nasuprot prozora, ako to oblik prostorije to dozvoljava. Ne bi bilo dobro da se prozor nalazi odmah iza flip chart-a jer e ueesnicima smetati svjetlost i bie im naporno pratiti rad. Postavlja se malo izvan kruga, jer ako je krugu osobe koje sjede odmah do njega ne mogu da vide ta piete. Zato ga malo izvucite iz kruga.

Pripremili smo prostor, namjestili stolice, postavili flip chart. Sada prelazimo na pripremu materijala. Svaka aktivnost zahtjeva poseban materijal, to je i logino, mada postoji odreeni univerzalni materijal koji se koristi u svakoj radionici. To je veliki papir za flip chart, markeri, papir A4, olovke, flomasteri, selotejp, makaze... Na flip chart postaviti dovoljan broj listova papira (oko 10). Pripremiti dovoljan broj markera u razliitim bojama. Uglavno se koristi plavi i crni. Provjerite da li su svi ispravni. Isjeckati selotejp i zalijepiti iza flip chart-a koji ete koristiti za privrivanje ispisanih listova na zid. I za kraj provjeriti da li imate pripremljen sav ostali materijal koji ete koristiti u radu prilikom izvoenja odreenih aktivnosti. Kutiju sa materijalom postaviti izvan kruga, a da vam se nae u blizini.

Uspostavljanje grupnih pravila

Imate strukturu, pripremljen materija i prostor. Doekali ste uesnike. Predstavili ste se i poeli sa voenjem procesa. Jedan od prvih koraka koji se poduzimaju u toku kreiranja grupne dinamike je uspostavljanje grupnih pravila. Uspostavljaju se uglavnom u svakoj grupi, a posebno kada se radi sa djecom. Na taj nain voditelj uspostavlja dogovor sa grupom, na koji nain e se raditi i poziva grupu kao saveznika za voenje i kreiranje procesa. Voditelj objasni grupi na koji nain e donijeti pravila o zajednikom radu i da e doneena pravila svi potovati, ukljuujui i voditelja. Pravilo se usvaja ako se sva grupa sloi sa predloenim pravilom. Voditelj ih zapisuje na list papira koji e, nakon zavrenog usvajanja pravila, biti postavljen nazid i tu ostati tokom cijele radionice. I voditelj ima pravo da ponudi pravilo za koje smatra da e olakati rad, a grupa ga nije predloila. Neka od uobiajnih pravila su:

Dok jedan pria ostali sluaju.

Dignuti ruku za rije.

Nema puenja za vrijeme rada.

Pravilo "dalje".

Diskrecija.

Nema vrijeanja...

Naznaiti grupi da lista sa pravilima nije konana i da se nova pravila mogu dodati u toku rada ukoliko grupa, ili pojedinac, bude osjetio potrebu za novim pravilom.

Ponekad se dogodi da u toku donoenja grupnih pravila grupa se ne sloi oko nekog predloenog pravila i da se razvija diskusija. U poetku dozvolite grupi da se sama izbori sa nastalom situacijom, ali ako osjetite da e ta diskusija otii u beskrajnu debatu, u tom sluaju preuzmite stvar u svoje ruke. Moete im predloiti da svi zajedno pokuate doi do rjeenja koje e biti prihvatljivo za sve. Kao tehniku u tom procesu moete koristiti "brainstorming", jer tu nema vrijednovanja (to spreava dalje konfrontiranje), ve se prikupljaju sve mogue ideje koje mogu pomoi u rijeavanju nastale situacije (to podstie saradnju unutar grupe).zatim sve dobijene prijedloge zajedniki procijenite i izaberite one koje vode ka rjeenju.

Ukoliko doe do krenja pravila, to se esto deava, onda bi za voditelja bilo najbolje da se odmah pozove na pravilo. osnovni cilj pozivanja na pravilo jeste da omogui uesnicima da postanu svjesni konrektnog ponaanja i da budu u stanju da i sami procjene u kojoj mjeri ono kri dogovoreno pravilo.

Neke od tehnika koje koristimo u radu

Kada smo govorili o kreiranju strukture radionice spomenuli smo da treba obratiti panju i na tehnike koje emo koristiti. Naveli smo i koje tehnike se najee koriste. U svakom opisu aktivnosti se navede koja tehnika se koristi, ali ne i kako se ta tehnika koristi. Zato emo sad vie posvetiti panju njima.

"Brainstorming"

Ili na naem jeziku mozgalica; bujica ideja; modana oluja... Razliito se prevodi. Veoma jednostavna tehnika koja poziva grupu na zajedniki rad. Uglavnom se koristi da grupu uvede u temu kojoj e posvetiti panju toku radionice. Voditelj je u ulozineutralnog, to znai da ne vrednuje prijedloge uesnika. Skoncetrisan je na proces, a ne na ishod. To znai da sa jedne strane omogui svim uesnicima ravnopravno uee i sa druge strane da grupu uvede u proces i vodi je ka postavljenom cilju. Ne smije dozvoliti razvijanje diskusije i vrednovanje ideja od strane uesnika. Zato treba biti oprezan kako e tema biti postavljena na koju ete voditi "brainstorming". To moe biti rije, pitanje ili reenica. Ako se postavlja pitanje voditi rauna da ne bude zatvoreno ili da pred sobom ne postavi izbor moguih odgovora koje uesnici mogu da izaberu, jer u tom sluaju se nee dobiti veliki broj ideja, ve e se razviti diskusija, a to nam nije cilj. Da biste sprijeili razvijanje diskusije, kako oko same teme (ta vi traite od grupe postavljenim pitanjem), tako i oko neije ideje. Potovanje slijedeih principa moe pomoi da uspije u tome to moda izgleda teko, ali zapravo je veoma jednostavno.

1. Ukljuiti sve pripreme:

Biti otvoren prema svakom licu i njegovim idejama.

Stvoriti neprijeteu atmosferu.

Ne komentarisati iznesene ideje.

Voditi rauna da se svi osjete dijelom grupe.

Oslobodite se sopstvenih predrasuda.

Voditi rauna da svako eli i da bude sasluan.

2. Pozdraviti ideje:

Prema svakoj ideji se odnositi jednako.

3. Koncentrisati se na postupak i potovati vremenske okvire:

Opiite sam postupak na samom poetku rada.

Dogovorite se koliko ete vremena posvetiti ovom postupku.

Odredite nekog ko vam moe mjeriti vrijeme ukoliko radite sami.

Ako je neophodno vie vremena, dogovorite se o tome sa grupom.

4. Potovanje uspostavljenih pravila:

Ne suditi o izneenim idejama.

Drati se procesa u grupi

Pozivati se na uspostavljena pravila ponaanja.

U toku "brainstorming"a obratite panju na pisanje. Pri tom elimo rei da na samom poetku provjerite da li svi vide flip chart sa svojih mjesta. Prilikom pisanja pazite da ga ne zaklanjate. Nemojte pisati i govoriti u isto vrijeme, jer moe nastati zbrka. Ponovite ta ste zapisali da biste provjerili sa uesnikom, koji je dao taj prijedlog, da li ste ispravno napisali. Piite brzo i itljivo. Ne upotrebljavajte skraenice koji nisu optepoznate i ukoliko se uesnik ne slae sa vam skraenicom. Piite plavim i crnim markerom, dok druge boje moete koristiti za podvlaenje. Ne koristite brojeve, jer se moe pomisliti da brojevi imaju neku vrijednost, a rekli smo da nema vrijednovanja. Objasnite da redoslijed zapisanih ideja nije bitan.

Akvarijum

Koristi se u radu sa velikim grupama ili kao prelazni oblik iz rada u maloj grupi u veliku grupu. Voenje procesa je slino kao kod "brainstorminga" samo to se grupa dijeli na dva dijela. Sjedala su rasporeena u dva polukruna reda. Oni koji sjede u prvom redu uestvuju u postupku aktivno (a postupak je isti kao kod "brainstorming"-a), dok oni koji sjede u drugom redu podravaju postupak (vode zabiljeke, pomau voditeljuoko zapisivanje ideja, prate vrijeme, lijepe ispisane listove papira na zid, itd.). Po isteku vremena treba zamjeniti redove i nastaviti postupak sa zamjenjenim ulogama.

Diskusija

Tehnika koja se esto koristi u radioniarskom radu. Najuspjenije su ukoliko se vode poslije neke intenzivne aktivnosti. Za voenje diskusije potrebna je velika panja i usresreenost voditelja, naroito u odravanju predvienog pravca razgovora, kanalisanja njegovog toka, praenja redoslijeda govorenja uesnika kao i uklapanje diskusije u vremenske okvire.

Ponekad je teko sve ispotovati, ali zato moete koristiti doneena pravila kao sredstvo kontrole diskusije.

Diskusija se moe voditi na dva naina. Jedan je da se diskusija poinje postavljanjem otvorenih pitanja koja e inicirati diskusiju, a zatim e se kontrolisati postavljanjem odgovarajuih zatvorenih pitanja. Zato je vano znati kako da postavite pitanje jer upravo postavljenjem pitanjima vi dajete na neki nain instrukciju grupi u kom pravcu da se kree. Sjetite se analogije sa rijekom. Ne smijete dozvoliti da vam se diskusija raspri. Drugi nain je da zatvorenim pitanjima grupu dovedete na eljeno mjesto (temu) sa koje ne moete otii i tu im daljim postavljanjem otvorenih pitanja dati vremena i prostora da tu temu obrade.

Samo da spomenemo da su zatvorena pitanja ona na koja moe dobiti odgovor "da" ili "ne", dok na otvorena pitanja moete dobiti daleko ire odgovore.

Igranje uloga

Prvo, ona nam omoguuje sagledavanje situacije iz druge perspektive, razliite od sopstvene to je najefikasniji i istovremeno najnematljiviji nain da se kod djece podstakne decentracija. Premjetanjem iz uloge u ulogu i vienje raznih situacija iz razliitih perspektiva obogatie djeije shvatanje o sloenosti meuljudskih odnosa i interakcije u konfliktnim situacijama.

Drugo, sticanje socijalnih vjetina trai njihovo intenzivno uvjebavanje, to igra uloga omoguuje.

Da bi efekti ove tehnike bili to bolji, situacije i uloge koje se biraju moraju biti to uvjerljivije, to ivotnije i za uesnike to smislenije.

RADIONICE NA TEMU NENASILNE KOMUNIKACIJE I RAZRJE[ENJA KONFLIKATA

Upoznavanje, lini znak

Aktivnosti: Ime i pokret.

Lanano pamenje imena.

Moje ime i Ja.

Pravljenje beda.

Jo neto o sebi.

ta nam je zajedniko.

Na sreu, na nesreu.

Intervju.

Plakat "Ovo smo mi".

Ime i pokret

Uesnici stanu u krug i redom svako izgovori svoje ime ("Ja sam Jovanka") i istovremeno izvede neki svoj pokret (npr. mahanje, naklon i sl.). Grupa ga pozdravi tako to svi istovremeno ponove njegov pokret i kau glasno: "Zdravo Jovanka!" Na ovaj nain bude pozdravljen svaki lan grupe.

Lanano pamenje imena

Uesnici se rasporede u krug tako to prave azbuni niz koristei poetno slovo svog imena. Uesnik ije ime poinje slovom A ili nekim od poetnih slova azbuke ili abecede, zapoinje krug, a ostali se raporeuju po redu , pratei liniju kruga u desno. Kad se napravi azbuni niz, svako jo jednom izgovori svoje ime i provjeri da li je na pravom mjestu. Zatim uesnik koji je prvi u krugu izgovara svoje ime i pridjev (npr. Jovanka jedinstvena) koji poinje poetnim slovom njegovog imena. Naredni u krugu ponavlja njegovo ime i pridjev i dodaje svoje ime i pridjev. Trei ponavlja prethodna dva i kae svoje i tako redom do zadnjeg uesnika, iji je zadatak da ponovi sva imena i pridjeve redom kojim su izgovarani, dodavi i svoje na kraju.

Moje ime i ja

Od uesnika se trai da jo malo usmjere panju na ime i ispriaju priu o svom imenu. Voditelj ih podstie i usmjerava pitanjima kako su ga dobili, da li njihovo ime ima neko znaenje, da li misle da im odgovara, da li im se dopada, da li imaju nadimke i dr. Svaki uesnik kae koliko eli o svom imenu.

Izrada beda

Uesnici dobijaju kartonie za izradu beda. Svaki je oblikovan kao dio dvodjelne pazle (obratite panju da iskrivljena linija bude oznaena). Svako pravi svoj bed tako to na linijom oznaenoj strani ispie krupno svoje ime i pored njega neku poruku (moto) koja mu je znaajna, vredna ili eli da je razmjeni sa ostalima. Kad zavre izradu beda, uesnici pokazuju sve i upoznaju se sa ostalim bedevima. Razgovor se usmjerava pitanjima: Dali ima slinih poruka vaoj? Dali su vam neke poruke bliske? Da li imate potrebu da svoju poruku pojasnite grupi?

Jo neto o sebi

Uesnici pronalaze svog para sa odgovarajuim bedom (spajanje dvodjelnih pazli), sjednu zajedno i u nekoliko minuta razmjenjuju jo neto o sebi, ta vole, kako provode slobodno vrijeme....) Ova aktivnost je istovremena za sve parove. Zatim svaki uesnik predstavi svog para grupi na osnovu onaga to je saznao o njemu iz prethodnog razgovora.

ta nam je zajedniko

Parovi imaju jo jedan zadatak, a to je da otkriju po emu su sve slini (npr. koje su im zajednike karakteristike, interesovanja, osobine...), i da ono to izdvoje kao zajedniko zapiu na jednom papiru koji su dobili od voditelja. Zatim se parovi predstave tako to proitaju po emu su sve slini i potpisane ceduljice zalijepe na hamer, odnosno na plakat " ta nam je zajedniko...".

Na sreu, na nesreu

Jedan od uesnika zapoinje aktivnost nekom reenicom npr. " Jue sam se okliznula na koru od banane." Naredni u krugu nastavlja reenicom koja poinje : "Ali na sreu...(nisam pao ili neko me je pridrao). Prvi do njega dodaje:"Ali na nesreu kora od banane mi se zaljepila za cipelu". I tako redom.

Vano je da se rijei "srea" i "nesrea" smjenjuju, stvarajui udne, duhovite, mogue i nemogue kombinacije.

Intervju

Svaki lan grupe dobija list papira i ima zadatak da smisli jedno zanimljivo, originalno, neobino pitanje koje ispie na vrhu papira (npr."ta eli za roendan? ta bi rekao Marsovcu da ga sretne u liftu? ...)

Svi uesnici postaju novinari, reporteri i intervjuiu svojim pitanjima svakog lana grupe zapisujui njegov odgovor. Istovremeno imaju zadatak da odgovaraju na pitanja ostalih uesnika - novinara. Nakon to dobiju odgovore od svih uesnika "novinari" sa svojim zabiljekama sjedaju u krug i voditelj usmjerava razgovor na slijedei nain: "ta smo sve saznali o Jovanki?"

Ostali iz grupe pronalaze Jovankine odgovore i itaju ih naglas, tako da se dobije portret pria o osobi. Odgovori se ne itaju redom, ve se ubacuju, nadovezuju jedan na drugi. Takoe se ne forsiraju svi odgovori. Postupak je isti za sve lanove grupe.

Napomena:Vano je da voditelj prati dinamiku grupe, da podstie vedru atmosferu u kojoj intervjuisanje nee biti shvaeno kao obavezan zadatak ve kao nain upoznavanja koji je interesantan, nenametljiv, duhovit, neugroavajui. Voditelj ne saoptava uesnicima ta e raditi sa pitanjima u radionici.

Plakat "Ovo smo mi"

Pravi se zajedniki plakat gdje se zalijepe svi listovi sa odgovorima.

ATLANTIDA

Cilj vjebe:

Donoenje zajednikih odluka.

Uesnicima se podijele papiri za crtanje.

U toku 10 minuta uesnici treba da nacrtaju zastavu Atlantide, poslije proitane prie. Nakon to su zavrili individualne radove, uesnici se podijele u dvije grupe i dobijaju zadatak da za 30 minuta naprave i predstave svoju grupnu zastavu Atlantide koja e biti njihov simbol. Poslije predstavljanja zastava svake grupe, zastavu ocjenjuju lanovi druge grupe pojedinano (od 1 do 5) prema linom kriterijumu. Na kraju se svi bodovi saberu.

Nakon ocjenjivanja, itava grupa treba da kroz diskusiju obradi slijedea pitanja:

Koja ponaanja su pomogla, a koja odmogla grupi u postizanju koncenzusa?

Ko je preuzeo voenje grupe i kakav je bio njegov stil voenja?

Koji lanovi grupe su imali najmanje/najvie uea i zato?

Kako je grupa izlazila na kraj sa oponirajuim miljenjima?

Pria o Atlantidi

Geoloko udo ponovnog javljanja izgubljenog kontinenta Atlantide jo uvijek zapanjuje i uzbuuje naunike, politiare i naravno itavu javnost. Sada kada se lava ohladila i biljke poele rasti, Ujedinjene Nacije su rijeile problem stalnih prepirki oko suvereniteta 6-tog kontinenta predlogom da ovaj kontinent "koloniziraju" interkontinentalni stanovnici. Kao to znate, Atlantida se pojavila na pola puta izmeu Maroka i Floride i otprilike je veliine Islanda. Planirano je da svaki kontinent izabere 100 mukaraca i ena volontera da nasele Atlantidu i stvore civilizaciju. Ovih 500 pionira e biti oevi i majke osnivai nove planetarne rase i kulture-predstavnici mira i harmonije. Kao jedan od prvih ciljeva, Ujedinjene Nacije trae od Vae grupe da dizajnira zastavu Atlantide!

PRIA SA KROKODILSKE RIJEKE

Jednom davno ivjela je djevojka Nomsa koja je bila zaljubljena u mladia Thabo. ivjeli su na suprotnim stranama rijeke koja je bila puna krokodila ljudodera. Nomsa je htjela prei rijeku da bi bila sa Thabo ali je bujica odnijela most.

Zato je Nomsa otila pitati Sinbada, vlasnika male rijene barke da je prevede preko rijeke. Odgovorio joj je da e je rado prevesti ako ona bude spavala s njim prije puta. Nomsa je rekla NE i otila je svom prijatelju Sipho da mu se poali. Siho joj je odgovorio da se ne eli uplitati u situaciju.

Nomsa je mislila da nema drugog izbora nego da prihvati Sinbadove uslove. Sinbad je ispunio svoje obeanje Nomsi i preveo je preko rijeke u Thabin zagrljaj.

Kada je Nomsa ispriala Thabi ta je morala uraditi da bi prela rijeku, Thabo je bio zaprepaten i zgaen, pa ju je otjerao. Nomsa je bila jako povrijeena i osjeala se odbaenom i ispriala je svoju tunu priu slugi. Sluga, poto mu je bilo ao Nomse, pronaao je Thabo i pretukao ga. Nomsi je bilo jako drago da vidi da je Thabo dobio ono to je zasluio. I dok je dan trajao mogao se uti Nomsin smijeh upuen Thabi.

Grupna procjenaU donju tabelu unesite rangove za svaki od likova koji su rezultat grupne odluke. Vama preputamo nain i tehniku donoenja grupne odluke. Va zadatak je da sami pronaete i uspostavite grupnu dinamiku koja e vas na najbolji nain dovesti do rezultata.

Za zajedniki rad imate 30 minuta.

IME OSOBERANG

1.

3.

4.

5.

POAR

Opis i cilj vjebeUesnici prvo trebaju da individualno rangiraju redosljed spaavanja od 1 do 10. Predvieno vrijeme za individualni rad je 15 min. Nakon predstavljanja individualnih rangova cijela grupa koncenzusom treba da donese zajedniko rangovanje. Predvieno vrijeme za grupni rad je 50 min. Poeljno je da grupa to vie samostalno radi.

Napomena:

Jedan od objektivnijih naina da se donese odluka je da uesnici predloe nekoliko bitnih kriterija za rangovanje, te da onda izvre rangovanje svake osobe po tim kriterijumima, i da te rezultate usaglase.

Obratiti paju i izvriti analizu grupnog rada: Koje su aktivnosti pomogle i odmogle u donoenju odluke?

Koji stil je koristio "voa grupe" u voenju?

Koji su lanovi dali najvei/najmanji doprinos i zato?

Do koje mjere su izraavana potiskivana osjeanja?

Kako je grupa izlazila na kraj sa konfliktnim miljenjem?

PriaVi ste helikopterski tim za spaavanje. elite da spasite 10 ljudi u planinskoj kolibi koju je zahvatio poar kao i ume oko nje. Helikopter ne moe da poveze vie od jedne (1) osobe. Procjenjujete da ete imati vremena da spasete samo pet (5) osoba a moda i manje. Ljudi u kolibi ne ele da donesu odluku o redosljedu spaavanja. Tu neprijatnu odluku zato morate da donesete vi!!!

Osobe koje se nalaze u kolibi su:Mamadou:

Mamadou ima 39 godina i roen je u Senegalu. ivi u Dakaru sa svojom enom i njihovo devetoro djece uzrasta od 4 19 godina. Osniva je drutva za zatitu Senegalske kulture. Po zanimanju je novinar i pjesnik. Njegov hobi je ples i sviranje u kulturno - umjetnikom drutvu.

Wilbur:

Wilbur ima 57 godina. ivi u Pitsburgu, itav svoj ivot. On je potpuno samouk i sada radi kao zamjenik direktora tvornice za proizvodnju alata koja zapoljava 750 radnika. On i njegova ena su lanovi organizacije za promociju veliine Amerike nacije. Wilbur i njegova ena Hariet imaju dva odrasla sina koji su oenjeni i ive u Kaliforniji. Wilbur ima ovlatenje za potpis jednog izuzetno vanog ugovora izmeu Francuske i njegove kompanije a koju bi u sluaju da se potpie, omoguio otvaranje 400 novih radnih mjesta. On mrzi Engleze i na pola puta je da zavri knjigu o Amerikoj nezavisnosti.

Raji:

Raji je Pakistanac, ima 38 godina, oenjen je i ima sedmoro djece starosti 4-15 godina. ivi u Engleskoj ve 10 godina. Iako je po zanimanju kvalifikovani raunovoa, zadnjih 5 godina je nezaposlen i ivi od socijalne pomoi. Nedavno je preao na hrianstvo i dobio je posao u optini gdje poinje raditi za dva mjeseca. Odluio je da se kao volonter prijavi na ovaj projekat, da bi prije novog posla sredio svoje misli.

Marija:

Marija je sedamnaestogodinja panjolka koja potie iz vrlo bogate porodice iz Barcelone. Trenutno zavrava kolu u vicarskoj. Njeni roditelji bi eljeli da se ona uda za jednog panskog aristokratu sa kojim je nedavno bila na krstarenju oko Grkih otoka. Aristokrata posjeduje dvorac u blizini imanja njenih roditelja. Za sada se ini da Marija nema drugog ivotnog izbora i vjerovatno je da e vjenanje biti ugovoreno im se Marija vrati sa svog "odmora".

Ahmed:

Ahmed je Alirac, oenjen je i ima 6 djece. Ima 35 godina i poznato je da je lan ilegalne organizacije po imenu Alirski Islamski Fundamentalistiki Front. On ima vrlo rigidna i kruta stanovita o eninoj ulozi u drutvu i do sada je imao nekoliko unih rasprava sa Ingrid, Mari-France i Wolfgangom o tome. Nije jasno zato se kao volonter pridruio IPC projektu.

Patrik:

Patrik ima 44 godine i ve je dvije godine razveden. Poslije ravoda, Patrik je poeo mnogo da pije i upravo je puten iz zatvora prije dva mjeseca, zbog vonje u pijanom stanju. (On ima Ferarija). Roen je u Irskoj ali sada ivi u Engleskoj. Trenutno radi kao profesor na jednom od boljih stomatolokih fakulteta u Londonu i nedavno je postigao svjetsku slavu time to je otkrio revolucionarnu metodu ljeenja zuba. Odluio se pridruiti Svjetskoj Zdravstvenoj Organizaciji u enevi i da svoja daljnja istraivanja posveti prilagoavanju svoje metode u zemljama u razvoju. Veina njegovih rezultata se nalazi u njegovoj biljenici od koje se on ne odvaja.

Wolfgang:

Wolfgang je neoenjen, ima 28 godina i radi kao trener u jednoj sportskoj dvorani u Minhenu. Njegov hobi je dizanje tegova i ve je dva puta osvojio ampionat Bavarske. Napustio je kolu kada je imao 16 godina i prijavio se u vojsku. Za njega se zna da je simpatizer desno orijentisanih pokreta.

Ingrid:

Ingrid ima 25 godina, dolazi iz vedske i upravo je zavrila doktorsku disertaciju iz biologije. Dobijala je stipendiju za taj rad i obeano joj je da e se njeno istraivanje iz genetike objaviti. Jako je zgodna i ima odlinu figuru ali dolazi iz siromane porodice koja nije mogla platiti njeno kolovanje te je morala povremeno pozirati gola za erotske asopise.

Willi:

Willi je pedesetdvogodinji nastavnik iz Belgije. Neoenjen je i predaje geografiju u privatnoj koli za djeake u Antwerpu. On je osnovao kolsko izviako udruenje i sve svoje slobodno vrijeme u organizovanju posjeta muzejima, ekskurzijama i ljetnim kampovima za oko 50 uenika. Naalost Willi je nedavno bio povezan sa velikim skandalom kada je nekoliko roditelja optuilo Willija da je imao manja seksualna iskustva sa djeacima od 8 - 10 godina. Jo uvijek nije jasno, niti dokazano da li ima istine u navodima.

Mari-France:

Mari-France je domaica, ima 33 godine i Francuskinja je. Ima troje djece, najmlae ima godinu i po, srednje 3 i najstarije 5 godina. Ona ivi u mirnom i ugodnom dijelu Pariza i dobre je financijske situacije. Njeni hobiji su kuhanje i odlazak na pop koncerte. Svima je poznato da ima ljubavnu aferu sa jednim od volontera uesnika (Wolfgang).

KOPA NA KAIU

Procedura

Podijelite uesnike u grupe od 5-6 lanova. Neka svaka grupa izabere biljenika.

Dajte svakoj grupi komad papira, ljepilo i flomaster.

Proitajte im sledeu priu:"Vi i vaa grupa od etiri/pet ljudi ste pretrpili strano nevrijeme i more vas je izbacilo na pusto tropsko ostrvo. Sve ste izgubili osim kupaih kostima koje imate na sebi. Sve to je ostalo od broda jeste kai sa metalnom kopom kojeg je more izbacilo na obalu. Imate sedam minuta da smislite to vie ideja o tome na koji nain biste mogli iskoristiti ovaj kai. Molimo vas da ne kritikujete niije ideje. U ovom dijelu vjebe, bitnije je nabrojati to vie ideja no ocijeniti njihovu vrijednost."

Nakon to je prolo sedam minuta, traite od svake grupe da ocijeni ideje tako to ete im saopiti sljedee:"Vaa grupa sad ima narednih sedam minuta da se odlui za tri najbolja prijedloga sa liste. Pravilo da se ne kritikuju niije ideje vie ne vai. Ocijenite kvalitet i korisnost ideja. Onda kad se odluite za tri najbolje ideje kako da se iskoristi kai, odaberite nekog u grupi ko e ih prezentovati ostalima."

Kako vrijeme istie, upozorite uesnike koliko im je vremena jo ostalo. Traite od svakog predstavnika grupe da nalijepe svoju listu na zid. Neka svaki uesnik ukratko objasni zato se grupa odluila za te ideje.

Moda e biti korisno da napiete sljedee prijedloge na papir tako da ih cijela grupa moe vidjeti:

Korisni savjeti pri ocjenjivanju ideja.

Sasluajte svaku osobu paljivo.

Dopustite svima da zavre sa svojim izlaganjem.

Ostavite drugima dovoljno vremena za izlaganje.

Ako se ne slaete sa neim, onda to obrazloite. Nemojte govoriti drugima da su oni ili njihove ideje glupi.

Ako niste sigurni ta je neko rekao, zamolite tu osobu da pojasni.

Pitanja za raspravu:

Kako ste se osjeali dok ste radili, a znali ste da vas niko nee kritikovati?

Da li je bilo lake ili tee da budete kreativni?

Da li je ikom bilo teko da se suzdri od kritikovanja i ocjenjivanja?

Da li se desilo da su neke luckaste ideje dovele do toga da ste se sjetili nekih dobrih ideja?

Kako ste se osjeali kad je pravilo o nekritiziranju ukinuto?

Kako ste se osjeali ako vae ideje nisu bile izabrane u tri najbolje?

Da li se vaa grupa koristila savjetima koji su ispisani za cijelu grupu?

Mislite li da su ovi savjeti korisni da se koriste u drugim grupnim prilikama pri rjeavanju problema?

Vjeba br.2

Pusto ostrvoZamolite svakog od uesnika da izdvoji 5 stvari koje bi ponio sa sobom na pusto ostrvo. Nakon toga ih podjelite u parove i zamolite ih da u paru razmjene svoje popise stvari i zatim da naprave zajedniku listu od 5 stvari . Nakon toga svakom oformite grupe od po tri para i ponovite postupak. U zavisnosti od veliine grupe moete jo jednom da sastavite dvije manje grupe i ponovite postupak pronalaenja zajednike liste . Na kraju itava grupa uesnika treba da napravi listu od 5 stvari koje bi sa sobom ponijeli na pusto ostrvo. Kada grupa zavri sa sastavljanjem liste diskutujte sa uesnicima o tome na koji nain su satavljali listu, koje su bile olakavajue, a koje oteavajue okolnosti, kako su se osjeali, da li su svi zadovoljni konanom listom itd.

Komunikacioni lanac

Cilj:

Da se razviju vjetine komunikacije i uvidi problematinost.

Vjeba br.1

Opis

1. Traimo od uesnika da svi izau iz prostorije osim jednog dobrovoljca. Od njega traimo da to bolje upamti tekst koji emo proitati, a taj tekst glasi:

"Nizak smeokosi djeak vie na visokog plavokosog djeaka zbog toga to je sestra niskog smoeokosog djeaka bila vrlo gruba prema bratu visokog plavokosog djeaka, ali sad su ponovo svi prijatelji."

2. Nakon toga dobrovoljac se trudi da ono to je upamtio to tanije prenese sljedeem uesniku koji ulazi u prostoriju. Taj prenosi narednom i sve tako dok svi uesnici se ne izredaju. Posljednji uesnik pred svima saoptava "verziju" prie koju je on uo. Voditelj upore|uje tu verziju sa poetnom priom.

Diskusija:

ta se desilo sa sadrajem prie?

Zbog ega?

Kako moemo poboljati svoje komunikacione vjetine?

Koje su to vjetine?

Voditelj istie znaaj pravilnog izraavanja (JA govor), aktivnog sluanja, neverbalne komunikacije.

Vjeba br.2

Isti postupak zatim primjenjujete pokazujui prvom uesniku crte i koji on posmatra nekoliko minuta i zatim treba da to to je vidio prenese drugom uesniku ISKLJUIVO VERBALNIM putem. Zadnji uesnik treba da to to je uo od prethodnog da nacrta na tablu. Zatim prodiskutujte sa uesnicima ta se desilo koristei sev pitanjima iz prethodne vjebe.

Aktivno sluanje

Sluati drugoga ne znai popustiti mu!

Sasluati ga, znai saznati njegove elje bez predrasuda i samopotvrujuih oekivanja. Sluanje druge osobe je izazov. Treba biti otvoren za drugoga i vidjeti ga kao bie slino sebi. To znai razumjeti ga. Ako ga gledamo kao protivnika, onda se nalazimo u procesima napada ili odbrane, projektiramo svoje strahove i loa oekivanja. Sluanjem vjebamo sposobnosti da znamo zaustaviti sopstvene predrasude, iskustva i oekivanja i uti drugoga.

Prilikom sluanja treba vjebati i neverbalno ponaanje, tjelesni stav. Sve su to naini kako otvaramo komunikaciju, kako nekoga podravamo da govori i kako ga ohrabrujemo. Vano je sluati emocije, saosjeati i znati tumaiti neverbalne signale. Jedno je uti to se deavalo, a drugo je uti kako je to neka osoba doivjela.

U vjetine sluanja spadaju:

Parafraziranje.

Otvorenost.

Potvrda saglasnosti.

Aktivno sluanjeKontinuum sluanja1. Potpuno nesluanje (promjena teme, preuzimanje rijei, bavljenje sopstvenim sadrajem).

2. Selektivno (ne)sluanje (savjeti, dijagnoze, razuvjeravanje, pretjerana pitanja).

3. Kreativno sluanje (razumjevanje neiskazanih potreba sagovornika, empatija, tehnike preokvirivanja)

Faktori koji utiu na (ne)spremnost da se saslua sagovornik

Priroda odnosa sa sagovornikom.

Okupiranost sopstvenim sadr`ajem.

Jake emocije vezane za temu.

Neslaganje sa temom.

Fizika neugodnost.

Nedostatak vremena.

Naini (ne)sluanja

1. Lano sluanje (slualac neverbalno pokazuje da ne slua, gledanje na sat, gleda kroz osobu).

2. Jednostrano sluanje (slualac ne obraa panju na neverbalne poruke).

3. Selektivno sluanje (slualac prima samo ono to je po njegovim mjerilima vano).

Poentiranje (e, tano sam znao da e to rei).

Omalovaavanje (nije to tako strano).

Preuveliavanje (pa to je gore nego to ti misli).

Etiketiranje (pa to ti je tako jer si nesposoban, preosjetljiva si).

4. Otimanje rijei (isto tako je bilo i meni).

5. Djeljenje savjeta.

6. Zapitkivanje.

Verbalni i neverbalni pokazatelji sluanja

1. Imam vremena za tebe (prostor, rijei i dranje, ritualni rekviziti)

2. Sluam tebe, a ne sebe (otvorenost(u zagradi oekivanja), neverbalna ekspresija osobe koja slua i neverbalna signalizacija osobe koja pria)

3. Da li sam te dobro razumjela? (postavljanje pitanja/dodatne informacije, parafraziranje/vraanje neizmjenjene poruke, sumiranje/rezime)

4. Uvaavam tvoje stanovite (pozitivan jezik, iz koe onoga ko je neke stvari proiveo, bez etiketiranja, vrednovanja i generaliziranja)

Vjeba br.11. Uesnici se podijele u parove. Svi lanovi dobiju uputstva ta da rade tokom vjebe. U svakom paru jedan lan dobija uputstvo da pria tuan doga|aj iz ivota, a drugi lan treba da pokae odreene znake pasivnog sluanja (zijeva, okree glavu, odlazi u stranu, vee pertle i sl.)

2. Uesnici sada dobijaju nova uputstva. Priai ovaj put sluaju ali paljivo, aktivno, a sluai priaju sretan dogaaj iz ivota.

3. Stvore se dva koncentrina kruga tako da svako iz unutranjeg kruga ima svog para u vanjskom.

U prvom dijelu vjebe osobe iz unutranjeg kruga saoptavaju svoju ivotnu priu i to neverbalno (pantomima). A osobe iz vanjskog kruga sluaju i trude se da razumiju. Nakon toga osobe iz vanjskog kruga na isti nain trude se da saopte vic.

Diskusija

Kakav je osjeaj kad vas neko ne slua, a kakav kad vas slua?

Kako ste se vi osjeali dok ste bili slua odnosno neslua?

U kojem dijelu vjebe vam je bilo najtee, a kad ste se najbolje osjeali?

Vanost aktivnog sluanja u stvarnom ivotu?

Navedite karakteristike aktivnog sluanja?

Vjeba br.2: Test sluanja1. Podijelite test svim uesnicima, ali ih zamolite da ne okreu papir i ne itaju tekst dok im vi ne proitate uputstva.

2. Zamolite uesnike da paljivo sluaju dok vi itate uputstva. Proitajte uputstva paljivo samo jednom - tano onako kako je napisano:

"Sada ete raditi test. Vrijeme e vam biti ogranieno. Imaete tano tri minute da radite na testu od trenutka kada vam kaem da okrenete test. Test je zasnovan prije svega na logici i vaoj sposobnosti da slijedite uputstva. Paljivo proitajte sva pitanja prije no to ponete odgovarati na pitanja. Ne smijete se vraati na prethodno uraena pitanja da biste napravili bilo kakve izmjene. Sve odgovore zabiljeite u kolonama na desnoj strani testa. Okrenite papir... Ponite!"

3. Kada prou tri minute, uesnici treba da prestanu raditi na testu. Neki od njih e se moda smijati. Zamolite one koji nisu zavrili test da vam proitaju pitanja pod brojem 14. i 15. Obavijestite uesnike da veina ljudi koja radi ovaj test pone da odgovara na pitanja.

Rasprava Koji su faktori sprijeili uesnike da ispotuju uputstva (da "paljivo proitaju sva pitanja prije no to ponu odgovarati na pitanja")?

Da li su ti faktori prisutni i u konfliktnim situacijama?

Test sluanjaTano Netano

1. U Skandinavskim zemljama nema 25. novembra.

2. Nezakonito je da se neko ko ivi u Vatikanu sahrani nedeljom.

3. U nekim zemljama, fotografisati ovjeka sa drvenom nogom se smatra nepristojnim.

4. Postoji jedno ostrvo u Junom Pacifiku gdje je nezakonito da mukarac oeni sestru njegove udovice.

5. Ugriz ajkule je manje bolan od ugriza pirane.

6. Izuzetno je teko sii sa slona bez iije pomoi.

7. ovjek moe da pregazi sam sebe.

8. Nikada niko nije preplivao od Splita do Barija i natrag u jednom danu.

9. Veoma malo ljudi zna za ime predsjednika SAD-a koji je bio na vlasti 1927.

10. Prosjean mukarac sa Novog Zelanda doivi manje roendana od prosjene ene.

11. U ovj kratkoj reenici posoje tri gre{ka.

12. Postoji granica do koje najdalje moete zai u umu ako nemate dozvolu za lov.

13. Mukarci su openito bolji u matematici od ena.

14. U uputstvu je reeno da prvo proitate sva pitanja prije nego to ponete pisati odgovore.

15. Ovaj test je test vaih sposobnosti sluanja i vaih sposobnosti da slijedite uputstva. Nemojte da odgovarate ni na jedno od gore navedenih pitanja.

16. Ako ste uspijeli da nadmudrite ovaj test, molimo vas da utite dok drugi rade.

Ja govor

1. Uesnici se podijele u manje grupe po etvoro. Daje im se 10 minuta da osmisle scenu (konfliktnu) u kojoj dominira loa komunikacija. Nakon toga svaka grupa pred ostalim grupama odigrava svoju scenu. Poslije svake scene svi uesnici diskutuju o loim elementima komunikacije u toj sceni.

2. Voditelj upoznaje uesnike sa teorijskim osnovama JA govora.

JA govor ne ugroava drugog. Pozitivan je i konstruktivan. JA govor je konkretan i usresreen na specifian problem, jasno govori o osjeanjima.

Omoguava zastupanje samog sebe, izotravanje problema i prava strana u sukobu. JA govor je tehnika nenasilne konunikacije, koja daje mogunost iskazivanja elja a da ne vrednujemo ponaanje drugog i ne izazivamo njegovu odbrambenu reakciju. JA govor otvara komunikaciju i usresreuje nas na ono to hoemo i stvarno trebamo.

Struktura Ja gvora

1. "Kada vidim da..."

govorimo o postupku druge osobe

opis koji nije vrednovanje ni ocjenjivanje

2. "... ja osjeam..." ili "... poelim da..."

3. govorimo o svojoj reakciji bez samooptuivanja i pravdanja

4. "elio bih da..." ili "volio bih..."

5. govorimo o ishodu bez naredbi i ucjena

Grupe ponovo igraju svoje scene ali ovaj put koristei elemente JA govora.

Diskusija

Kako ste se osjeali u prvoj sceni a kako u drugom izvoenju scene?

Koja je razlika?

Koliko u svakodnevnom ivotu upotrebljavamo JA govor a koliko TI govor?

Vjeba "JA" porukeU praksi, konstrukcija "Ja" poruke zavisi oz same situacije. Ponekad raspored izjave/poruke moe biti izmjenjen, a ponekad se svi dijelovi poruke/izjave nee koristiti. Ono to je najbitnije da se upamti jeste da "Ja" poruka/izjava uvijek treba da je usmjerena na govornika, a ne na sluaoca/primaoca poruke. Ona treba da prenese govornikova osjeanja, a ne da prenosi krivnju na sluaoca/primaoca poruke.

Uputstva

Napiite po jednu "Ja" poruku za svaku od navedenih situacija.

Situacija 1:

Va najbolji prijatelj/ica uvijek ispravlja vae ponaanje i govori vam kako treba da se ponaate. Ne elite da vam ova osoba uvijek diktira ponaanje.

Kad ti ________________________________________________________________________

(Opiite neko specifino ponaanje vae prijateljice)

Osjeam se ___________________________________________________________________

(Opiite ta osjeate)

Zbog toga ____________________________________________________________________

(Opiite uticaj ponaanja te druge osobe na vas)

A ono o bih ja ljela jeste ________________________________________________________

(Objasnite a bi situaciju unilo boljom za vas)

Situacija 2:

Osoba u vaoj kancelariji vas neprekidno udno zagleda, ide vam na ivce i vi mu ne vjerujete. elite da vas ostavi na miru.

Kad vi _______________________________________________________________________

(Opiite neko specifino ponaanje te osobe)

Osjeam se __________________________________________________________________

(Opiite ta osjeate)

Zbog toga ___________________________________________________________________

(Opiite uticaj ponaanja te druge osobe na vas)

A ono to bih ja eljela jeste _____________________________________________________

(Opiite ta bi situaciju uinilo boljom za vas)

Situacija 3:

Va susjed uvijek ima zabave i slua muziku veoma glasno. Ne moete da spavate.

Kad vi ______________________________________________________________________

(Opiite ponaanje vaeg susjeda)

Osjeam se __________________________________________________________________

(Opiite ta osjeate)

Zbog toga ___________________________________________________________________

(Opiite uticaj ponaanja te druge osobe na vas)

A ono to bih ja eljela jeste _____________________________________________________

(Objasnite ta bi situaciju uinilo boljom za vas)

Situacija 4:

Va ef ne vidi zasluge vaeg rada, on/ona samo kritikuju va rad i za uzvrat od njega/nje ne primate niti jednu pozitivnu ocijenu vaeg rada.

Kad vi ______________________________________________________________________

(Opiite neko specifino ponaanje vaeg efa)

Osjeam se __________________________________________________________________

(Opiite ta osjeate)

Zbog toga ___________________________________________________________________

(Opiite uticaj ponaanja te druge osobe na vas)

A ono to bih ja eljela jeste _____________________________________________________

(Objasnite ta bi situaciju uinilo boljom za vas)

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

"Gestovi ponekad govore jae od svake rijei"Uvodna vjeba: Otvoreno - ZatvorenoVoditelj daje olovku osobi s desne strane i pri tom govori da li je olovku primio "otvoreno" ili "zatvoreno". Olovka krui krugom, a svaki uesnik treba da kae spomenute reenice. Voditelj ne daje uputstvo kad je "otvoreno", a kad "zatvoreno", to uesnici sami trebaju da spoznaju. Zavisno od toga da li je osoba pravilno rekla reenice sa "otvoreno" i "zatvoreno", voditelj govori "pogreno" ili "tano". Igra se nastavlja dok grupa ne shvati da "otvoreno" znai biti u stavu sa neprekrtenim nogama, a "zatvoreno" sa prekrtenim.

Teorijski okvir:

Tijelo i psiha su povezani. Svako nae jae unutranje osjeanje se automatski ogleda na nae tijelo (miie, boju koe, ivost pokreta, facijalnu ekspresiju i sl.). esto, prije nego to bilo ta popriamo sa nekom osobom ve imamo odreeni stav o njoj. Taj stav su stvorila naa iskustva iz prolosti ali i neverbalni govor te osobe. Velike i uzviene rijei reene uz neodgovarajue gestove i govor tijela mogu da dobiju sasvim drugaija znaenja. Zato je neverbalna komunikacija veoma bitna. Pod uticajem i vostvom voditelja grupa raspravlja o razliitim aspektima govora tijela:

Znaaj linog prostora.

Razliiti pokreti ruku (podrka, napad, odlunost, smirivanje, preciznost...).

Zainteresovanost i nezainteresovanost.

Superiornost i dominacija.

Defanzivni gardovi.

Znakovi privlaenja i neprivlaenja.

Vjeba br.2: Lica osjeanja

Svim uesnicima se podijele cedulje na kojima pie odreeno osjeanje. Ne govore jedni drugima ta im pie na ceduljama. Jedan po jedan izlaze ispred ostatka grupe i imitiraju to osjeanje, a ostatak grupe treba da pogodi o kom se osjeanju radi. Neka od moguih osjeanja mogu biti: uzbuenost, iznenaenost, ravnodunost, razoaranost, oduevljenje, strah, ljutitost...

Paljivo proui ovih 20 izraza lica!

1. Koja ti se lica ine iskrena?

2. Koja ti se lica ine lana?

3. Koje lice u tebi budi strah?

4. Koje te lice smiruje?

5. Iza kojeg lica se ti krije? Zato?

6. Imenuj bar pet osjeanja koje prepoznaje.

7. Nai lice koje ti je najprivlanije, imenuj osjeaj. Oponaaj izraz odabranog lica i pokai ga svom paru.

Zamijenite uloge.

8. Neka ti par zada osjeaj prema slikama, ti ga izvedi. Zamijenite uloge.

Odgovori

1. _______________________________________________________________________

2. _______________________________________________________________________

3. _______________________________________________________________________

4. _______________________________________________________________________

5. _______________________________________________________________________

6. _______________________________________________________________________

7. _______________________________________________________________________

8. _______________________________________________________________________

U svojim odgovorima navedi uvijek i broj pod kojim se odabrana lica nalaze.

Dodatni poeni se dobivaju ako doda i objanjenje: ZATO?

KOLA

Potreban materijal

Novine (ilustovane i dnevna tampa).

Kola papir,

Nekoliko makaza

Ljepilo i papiri.

Uputstvo1. Od uesnika zatraite da od gore navedenog materijala naprave kola na istom listu papira koji e na najbolji nain da oslika njih same (interesovanja, hobi, itd).

2. Nakon to su uesnici napravili kolae koji na najbolji nain oslikavaju njih same zamolite svakog od uesnika da pred itavom grupom objasne ta se nalazi na kolau, zato su izabrali ba to da prikau i ta to za njih znai.

Tajanstveni predmeti

Voditelj uvodi djecu u igru:

"Naa sam jednu vre, tu u blizini, na njima je ceduljica koja pi za djecu iz Zvjezdanog gaja. vre se nalaze tajanstveni predmeti. Ako ih pogodite vrea e vas nagraditi. Pogaaemo samo na osnovu pipanja i crtanja a ne gledanja.To ete raditi tako to e jedni od vas vezanih oiju samo pipati predmete u vrei i govoriti ta napipavaju, a drugi e po tom opisu nacrtati nevidljivi predmet. Ali pazite, ko pipa ne crta i ko crta ne pipa."

Nakon toga voditelj izabere dobrovoljce tj. pipai i crtae . U vrei se treba nalaziti jedan predmet i pipa povezanih oiju pipa predmet (ukoliko ga prepozna ne smije da ga sam imenje) i opisuje njegove karakteristike npr: dugako, pa usko, pa plastino, pa metalno itd. Za to vrijeme jedan uesnik crta crta na tabli ono to pipa govori. Cijela grupa posmatra postupak i pokuava da pogodi o kojem je predmetu rije. Uesnik koji pogodi predmet postaje naredni pipa ili crta. Vjeba se izvodi sve dotle dok se ne izredaju svi tajanstveni predmeti. Bilo bi poeljno da voditelji na neki nain vode rauna o tome da uestvuje to vie djece , po mogunosti sva djeca. Zbog toga je potrebno pripremiti to vie predmeta koji su poznati djeci npr: olovka, sat, budilnik, selotejp, naoale, svijea, upalja, knjiga, igraka itd. Voditelji moraju biti paljivi kada novi predmet stavljaju u vreu, najbolje je da se to radi van prostorije. Kao zadnji predmet u vreu se stavlja kesa sa bombonama (dovoljna za sve uesnike) i to e biti nagrada koja je obeana na poetku vjebe. Nakon toga zamolite djecu da nacrtaju ta bi oni voljeli da nau u tajanstvenoj vrei. Kad djeca nacrtaje diskutujte o njihovim eljama i zato su ba to izabrali da nacrtaju.

Filmske audicije

CiljeviNa temelju ove lekcije uenici e biti kadri:

1. Navesti svoje sposobosti.

2. Govoriti pred svojim kolegama.

3. Izraziti pozitivne navode o sebi kred ostalima.

Kljuni pojmovi Stavovi.

Ponaanje.

Osjeaji.

Ponos.

Samopotovanje.

Vrijednosti.

PretpostavkeZdravo prihvaanje neijih pozitivnih atributa povezuje se s visokim stupnjem samopotovanja. To znai da osoba koja ima samopouzdanja i koja sebe cijeni u pravilu ima visok stupanj samopotovanja.

Ova aktivnost doputa uenicima da javno pred razredom iskau neke od svojih pozitivnih kvaliteta.

Tokom procesa uenici razvijaju osjeaj vlastite vrijednosti budui da ih razred slua s potovanjem.

Ova aktivnost izgrauje i stupnjeve samopouzdanja uenika: uenici moraju smoi snage da kau pred razredom neto pozitivno o sebi. Da bi stali pred svoje suuenike i rekli neto pozitivno o sebi, potrebno je mnogo samopouzdanja i hrabrosti!

Savjeti uiteljuOva aktivnost je vrlo dobra posebno ako stvorite atmosferu punu topline i prihvaanja. Prije nego pomognete odvijanju ove aktivnosti:

1. Moe biti od koristi da s razredom posegnete za jednom aktivnou u svrhu ugrijavanja.

2. Recite uenicima da podre svakoga u grupi - nitko ne smije dobiti lo komentar.

Razjasnite svima u razredu da nikoga neete prisiliti da sudjeluje. Ako se uenici ne osjeaju ugodno ili ako su srameljivi, moete ih pitati bi li eljeli navesti svoje sposobnosti bez stajanja na stolcu.

Ako osjetite da je uenicima neugodno hvaliti se u prisustvu svojih kolega iz razreda, konzultirajte SAVJETE UITELJU iz lekcije pod nazivom "Jaanje samopotovanja" na stranici 39.

Materijal

vrst stolac (postavljen ispred uenika)

Olovke, papir

Aktivnosti

Recite uenicima da imaju mogunosti da sudjeluju u filmu koji e se prikazivati na cijelom svijetu. Ako dobiju ulogu u tom filmu, igrat e pored najpoznatijih filmskih zvijezda. Da bi se izborili za ulogu, moraju uiniti sljede}e:

1. Napraviti popis pet stvari koje su ostvarili, a na koje su ponosni. Primjerice, uenici mogu biti ponosni to se tako dobro slau s prijateljima ili obitelji, da uvijek zavre zadau, itd.

2. Neka uenici pogledaju popis i izaberu neto na to su ponosni.

3. Vi kao uitelj izaberite jednog dobrovoljca koji e stati na stolac ispred svih. Uenik kae: "Neu se hvaliti, ali..." On/ona zavrava reenicu s neim na to je ponosan/na. Ostalima u razredu ste rekli da su reditelji, te da moraju sluati to i kako glumac govori.

4. Nakon to prvi uenik zavri razred pljee, a on ili ona sjedne nazad na svoje mjesto. Uenik koji je idui po abecednom redu staje na stolac te objanjava neto ime se ponosi.

5. Isti se postupak ponavlja sve dok svaki uenik ne stane na stolac i ne ponovi isto.

6. Nakon to je audicija zavrila, neka razred sam sebi zapljee. To e uenicima pomoi da se opuste prije nego li zaponu pitanja za diskusiju.

Pitanja za diskusiju Kako ste se osjeali stojei na stolcu te razmjenjujui ono na to ste sposobni s razredom?

Jeste li bili nervozni ili zaplaeni govoriti ispred cijelog razreda? Zato?

Kako ste se osjeali dok ste sluali druge?

Mislite li da su svi osjeali isto kao i vi kad su stali na stolac? Zasto?

Mislite li da ste dobili ulogu u filmu? Zato ili zato ne?

STOLICA U SREDINI

Cilj

Razvijanje povjerenja.

Procedura: Uesnici sjede u krugu. U sredini kruga je stolica, a oko nje se napravi lavirint od svih predmeta koje imate na raspolaganju, na primjer: jastuci, knjige, prevrnute stolice, itd.

Izabere se dobrovoljac kojem se veu oi i onda mu se daju uputstva kako da prou kroz lavirint da bi doli do stolice koja je u sredini.

Uesnici u krugu govore jedan po jedan i daju kratke, izriite upute koje dobrovoljac treba da slijedi da bi doao do stolice u sredini. Na primjer: "Dva koraka naprijed." ili "Dva koraka desno."

Kad dobrovoljac konano do|e do stolice u sredini lavirinta, okrenut leima prema stolici, voditelj treba da provjeri i da pita cijelu grupu da li smatraju da je sigurno da dobrvoljac sjedne.

Dobrovoljac ne sjeda po uputi samo jedne osobe. Sjeda samo kad se cijela grupa sloi da je sigurno da on/ona sjedne.

Cijela grupa kae dobrovoljcu da sjedne i on/ona to uradi drei ruke uz tijelo, a da po mogunosti ne opipava rukom da provjeri da li je stolica iza.

Ovu vjebu moete uraditi vie puta i na taj nain omoguiti ostalim lanovima grupe da iskuse kakav je osjeaj biti povezanih oiju i slijediti uputstva do stolice.

Pitanja za raspravu: Kako ste se osjeali dok su vam oi bile povezane?

Da li je vama, dobrovoljcu, bilo teko imati povjerenja u grupu? Ako jeste, zato?

Da li vi kao grupa smatrate da ste dobro saraivali na postizanju eljenog rezultata?

Na koji nain je grupa mogla da dovede dobrovoljca do stolice?

Da li mislite da vam povjerenje u ljude omoguuje da ostvarite svoje ciljeve?

Koju bitnu pouku ste izvukli iz ove aktivnosti?

PREDRASUDE

1. Vrste pozitivnih i negativnih stavova koji nastaju kombinovanjem emotivnih ,ponaajnih i saznajnih reakcija prema objektu, ideji, dogaaju , osobi ili grupi.

2. Emotivno su obojene.

3. Logiki neosnovane.

4. Otporne na promjene, uporno se odravaju.

5. Utiu na ponaanje.

6. Stiu se uenjem , najee uenjem po modelu.

Nastaju

Konformiranjem (i predrasude ovako nastale najlake se suzbijaju).

Tradicionalna shvatanja, nain ivota.

Line osobine pojedinca, lina nesigurnost, nagomilana agresija (pomou njih se pokuavaju ublaiti line potekoe i ove se najtee suzbijaju)

Nastaju pod uticajem dve vrste faktora

1. Drutveno ekonomski faktori/, kultura.

2. Faktori u vezi sa linou

Suzbijaju se

1. Sistemskim informisanjem o neopravdanosti predrasuda.

2. Neposredni kontakti sa grupama.

Vjeba br.1 Krugovi na elu

Cilj

Cilj ove vjebe je rasvjetljivanje predispozicije za pripadanjem grupi, a koju svi ljudi imaju; nekad ak i do take iskljuenja ostalih.

Opis

S ciljem pripreme igre, facilitator treba pripremiti po jedan komad ljepljivog papira za svakog uesnika, a koje e zalijepiti na njihovo elo. Veina ovih papiria bi trebala biti oznaena crvenim, plavim ili zelenim krugovima (a koji oznaavaju grupe) itd. Jedan papiri bi trebao biti oznaen sa duplim krugom u dvije boje (oznaavajui mogunost prikljuivanja u dvije grupe), a jedan bi trebao biti oznaen sa nekim znakom (oznaavajui autsajdera). U grupi od 8 uesnika tako ete imati, npr., 3 crvena papiria, 3 plava papiria, jedan plavo-crveni papiri i jedan sa nekim znakom.

Grupa se zamoli da sjednu u krug i da ne prave nikakve komentare, i ako mogu gledati koje papirie drugi imaju na elu. Zatim facilitator zamoli uesnike da ustanu i objasni im da je to igra u kojoj trebaju formirati grupe, a mogu komunicirati samo neverbalnim znacima.

Vjeba br. 2 Poruke na elu

Cilj

Upoznavanje sa mehanizmom djelovanjem predrasuda i stereotipija i njihovim samoodravajuim krugom - nain na koji se obraamo ljudima i na koji ih tretiramo veoma je podloan naim stavovima prema njima i on odraava na odnos prema njima.

Opis

Pripreme se kape sa sljedeih 8 poruka na eonom dijelu (ili obine naljepnice). etiri poruke su sa pozitivnim predznakom, a etiri sa negativnim da se time dobije balans unutar same grupe:

Potuj me.

Pohvali me.

Reci mi da sam u pravu.

Brani me.

Ignorii me.

Kritikuj me.

Reci mi da nisam u pravu.

Ismijavaj me.

Uesnike se zamoli da napuste prostoriju, i zatim se poziva jedan po jedan uesnik. Svakom od uesnika se stave kape na glavu, tako da drugi vide ta pie na njima, ali da oni sami ne vide poruku na njihovim kapama. Takoer im se kae da ne govore jedan drugom ta im pie na kapi.

Uesnici sjednu u krug tako da svaki od uesnika moe dobro vidjeti poruke na kapama ostalih uesnika. Zatim dobiju uputu da pokuaju da razviju raspravu na temu "Da li smatrate opravdanom ljubavnu vezu sa oenjenim mukarcem ili udatom enom?", te da se ostalim uesnicima u toku rasprave obraaju i ponaaju s obzirom na poruku koju imaju na kapi. Nakon to uesnici ponu diskusiju o zadatoj temi, voditelj se ne ukljuuje u diskusiju i dalje ima samo ulogu utljivog observera.

Nakon 20 minuta voditelj prekida diskusiju. Od uesnika se trai da pokuaju da pogode koju su poruku imali na kapi, te da kau kako su se osjeali. Nakon toga mogu pogledati koja je poruka bila na kapi. Od svih uesnika trai da kau i kako su se osjeali dok su se drugima obraali u skladu sa njihovim porukama, te kakvi su bili njihovi odgovori na takvo obraanje.

Nakon ovoga im se objasni da su u ovoj vjebi mogli da vide tipian primjer djelovanja stereotipa i predrasuda, tj. njihov samoodravajui mehanizam.

Bargoti i ruteri

Ciljevi

Na temelju ove vjebe uenici e biti kadri:

1. Definirati predrasudu.

2. Objasniti kako nastaju i kako se razvijaju predrasuda i diskriminacija.

3. Opisati kakav je osjeaj imati predrasudu.

Kljuni pojmovi Stavovi

Diskriminacija

Nacionalizam/etnocentrizam

Predrasuda

PretpostavkePredrasuda je miljenje, esto nepovoljno, o osobi ili grupi koja je stvorena prije negoli su ispitani svi njezini aspekti. Diskriminacija je nepravedan nain tretiranja osobe koji se temelji na stavovima pod utjecajem predrasuda. Predrasuda je miljenje (vjerovanje), a diskriminacija je akt. Predrasuda se moe lako stvoriti. Sljedea aktivnost omoguuje uenicima da razumiju opasnosti miljenja stvorenih na brzinu bez potpunog razumijevanja problema.

Materijal

Olovke, krajoni.

Ueniki radni listovi "Bargoti i Ruteri" (A&B). Umjesto aktivnosti na listu B moe se iskoristiti prazan komad papira.

Aktivnosti1. Svakom ueniku podijelite krajone, olovku i uenike radne listove "Bargoti i Ruteri" (A&B).

Savjeti uitelju:

Ovo je vrlo mona i uinkovita aktivnost. Zbog toga to se bavi osjetljivim pitanjima korisno bi bilo zapoeti sa aktivnosti u svrhu ugrijavanja. Takoer uenici mogu izrei svoja miljenja o osjetljivim pitanjima.

2. Objasnite razredu da e itati o dvjema aktualnim grupama ljudi, Bargotima i Ruterima.

3. Na plou napiite imena dviju zemalja i njihovih stanovnika (to su Bargonija, Bargoti, Rutrija, Ruteri).

4. Sa uenicima proitajte radne listove A. Objasnite im da je te podatke pisao stanovnik Bargonije.

5. Uputite uenike da krajonom nacrtaju tipinog Bargota iz Bargonije na lijevoj strani uenikih radnih listova B i tipinog Rutera na desnoj strani uenikih radnih listova B. Recite im da e imati priblino dvadeset minuta na raspolaganju da nacrtaju oba stanovnika.

6. Nakon to je isteklo vrijeme, neka uenici oblikuju veliki krug. Neka dre svoje crtee na koljenima tako da bi ih svi mogli vidjeti.

Napomena

Ovo moe biti zabavna aktivnost te je u redu ako se uenici smiju dok pokazuju svoje slike.

Pitanja za diskusiju ta mislite kakva su vrsta ljudi Ruteri? Mislite li da su svi Ruteri takvi?

ta mislite kakva su vrsta ljudi Bargoti? Mislite li da su svi Bargoti takvi?

Zato ste tako nacrtali Bargote?

Zato ste tako nacrtali Rutere?

ta vas je natjeralo da pomislite da su svi Ruteri bijedni?

to vas je natjeralo da pomislite da su svi Bargoti divni?

U kom smislu bi opisi mogli biti razliiti da je svaka grupa napisala svoj opis?

Recite uenicima da u stvarnosti ne postoje zemlje imenom Bargonija ili Rutrija.

Objasnite definiciju predrasude. Potom prodiskutirajte kako vai pogledi i crtei prikazuju stav pod utjecajem predrasude prema stanovitoj grupi ljudi.

BARGOTI I RUTERI!

RADNI LISTOVI (A)

Bargoti i Ruteri

("napisao Bargot")

Bargoti ive u zemlji zvanoj Bargonija. Ova je zemlja na drugoj strani svijeta, te se nalazi izmeu otoka Zether i Trebonija. Ljudi Bargonije su divni. Djeca se rijetko tuku, a odrasli rade u miru. Glavna hrana Bargonije je ria, ali tanjiri Bargota nisu nikad prazni. Tijekom godine vrijeme je u Bargoniji postojano: malo vjetrovito, te uvijek toplo i sunano.

Ruteri su iz druge zemlje nazvane Rutrija. Ovo je zemlja, takoer, na drugoj strani svijeta te se nalazi izmeu otoka Bilbo i Treblin. Ljudi iz Rutrije vrlo su bijedni. Djeca uvijek viu jedana na drugu, a odrasli se esto tuku. Kad su na poslu, nikad se nita ne dovrI, budui da svatko uvijek spava ili vriti umjesto da radi. Dani u Rutriji su uvijek hladni, vjetroviti i kioviti.

BARGOTI I RUTERI

RADNI LISTOVI (B)

Ime:__________________________

Dan:_____________

KAKO IZGLEDAJU???

TIPIAN BARGOT

TIPIAN RUTER

PREDRASUDE RAZLIITIH OBLIKA I VRSTA

RADNI LISTOVI:

Ime:_________________________

Dan:_________________

1. ta je predrasuda?

2. Ima razliitih vrsta predrasuda. Neke su ovdje objanjene. Ispod svake predrasude napiite situaciju u kojoj netko moe iskazati takvu vrstu predrasude.

Starosna predrasuda:

Kad netko unaprijed sudi o drugima na temelju njihove dobi.

Religijska predrasuda:

Kad netko unaprijed sudi o drugima na temelju njihovih religijskih vjerovanja.

Etnika predrasuda:

Kad netko unaprijed sudi o drugima na temelju podatka o etnikoj grupi kojoj pripada. Drugi su podvrgnuti predrasudi zbog svoje kulture, jezika, obiaja, oblaenja, ishrane ili socijalne strukture.

Nacionalna predrasuda:

Kad netko unaprijed sudi o drugima na temelju porijekla njegovih roditelja.

Fizika predrasuda:

Kad netko unaprijed sudi o drugima na temelju njihova izgleda.

Predrasuda o nesposobnosti:

Kad netko unaprijed sudi o drugima na temelju njihove fizike hendikepiranosti kao to su: sljepilo, gluhoa, nesposobnost uenja ili upotreba invalidskih kolica.

Spolna predrasuda:

Kad netko unaprijed sudi o drugima na temelju spola.

Ekonomska ili klasna predrasuda:

Kad netko unaprijed sudi o drugima na temelju toga jesu li bogati ili siromani.

Rasna predrasuda:

Kad netko unaprijed sudi o drugima na temelju boje njihove koe ili drugih karakteristika njihove rase.

RAZLIITE TAKE GLEDITA

Cilj

Da se na aljiv nain ispita neka konfliktna situacija sa razliite take gledita.

Procedura1. Podijelite uesnike u grupe od po 4 do 5 lanova. Grupe treba da su to je vie mogue odvojene jedne od drugih.

2. Proitajte uesnicima priu "Zli vuk" (koju e uesnici imati u skripti). Ovo je pria o Crvenkapici sa vukove take gledita.

3. Neka svaka grupa izabere neku kratku bajku (izuzev Crvenkapice) i razmisli o njoj sa take gledita negativca. Grupe mogu da izaberu istu bajku.

4. Svaka grupa e prezentovati svoju "novu" priu u jednom od oblika dramskog izlaganja, kao kratku dramu, humoristiki ske, pjesmu ili neki drugi domiljati vid prezentacije.

Rasprava: Nakon to je zavreno sa prezentacijom, pitajte uesnike:

Kakav je bio osjeaj sagledati priu sa take gledita negativca? Da li je to bilo jednostavno?

Da li je ova "nova" verzija promijenila neije miljenje o negativcu? Kako?

Postavite pitanja o tome na koji nain nam naa spremnost da sagledamo situaciju sa stanovita druge osobe moe pomoi pri konstruktivnom rjeavanju konfliktne situacije?

Kakav efekat na rjeenja konfliktne situacije ima nae drugaije vienje dogaaja?

ZLI VUK

uma je bila moj dom. ivio sam tu i volio je. Nastojao sam da je ouvam urednom i istom.A onda jednog sunanog dana, dok sam istio smee koje je za sobom ostavio neki kamper, uo sam neije korake. Sakrio sam se iza drveta i ugledao malu djevojicu kako ide stazom i nosi koaru. Odmah mi je ova djevojica bila sumnjiva jer je bila udno obuena - sva u crvenom, a glava joj je bila prekrivena kao da nije htjela da ljudi vide ko je ona. Kao to je normalno, zaustavio sam je da je ispitam. Pitao sam je ko je ona, gdje ide, odakle je dola i slino. A ona mi je ispriala neku priu kao ide ona do kue svoje bake jer joj nosi ruak. inila mi se u principu kao potena osoba, ali ona je bila u mojoj umi i zaista je izgledala sumnjivo u toj udnoj odjei koju je imala na sebi. Zato sam odluio da joj odrim lekciju koliko je opasno tek tako skakutati po umi nenajavljen i obuen tako udno. Pustio sam je da ide svojim putem, ali sam otrao prije nje do bakine kue. Kad sam vidio tu krasnu staricu, objasnio sam joj u emu je moj problem i ona se sloila sa time da njena unuka zaista treba da naui lekciju. Starica se sloila sa time da se dri po strani dok je ja ne zovnem. Zapravo se sakrila ispod kreveta. Kad je djevojica stigla, pozvao sam je u sobu u kojoj sam ja leao u krevetu obuen kao baka. Djevojica je ula u sobu sva zarumenjena i rekla je neto grozno za moje velike ui. I prije sam bio vrijean, te sam nastojao da preem preko toga na najbolji mogui nain time to sam rekao da e mi moje velike ui pomoi da je bolje ujem. A ono to sam mislio time da kaem jeste da mi je ona simpatina i da sam htio da obratim posebnu panju svemu to ona ka`e. Ali ona je onda napravila jo jedan uvrjedljiv komentar na raun mojih buljavih oiju. Sad vam je jasno to sam poeo da osjeam prema ovoj djevojici koja se pravila da je fina, ali u stvari je bila veoma gadna osoba. Ali, kako se ja ponaam po naelu da ako ne neko oamari ja mu okrenem drugi obraz, tako sam joj rekao da e mi moje velike oi pomoi da je bolje vidim. Ali kad me je ponovo uvrijedila, to me je zaista zabolilo. Imam taj problem da su mi zubi zaista veliki, a ta mala djevojica je upravo napravila uvredljiv komentar na raun mojih zuba. Znam da sam se trebao bolje kontrolisati, ali sam skoio iz kreveta i proreao da e mi moji zubi pomoi da je lake pojedem. Da bude svima jasno - niti jedan vuk ne bi mogao pojesti malu djevojicu - i to svi znaju - ali ta luda djevojica je poela da tri po kui i da vriti, a ja sam trao za njom da bih je smirio. Skinuo sam bakinu odjeu, ali je to samo pogoralo stvar. Iznenada, vrata su se otvorila sa treskom i na njima je stajao krupni drvosjea sa sjekirom. Pogledao sam ga i iznenada mi je postalo jasno da sam u nevolji. Iza mene je bio otvoren prozor i iskoio sam kroz njega van. I hou da vam kaem da je to sve to se desilo. Ali ta baka nikad nije ispriala ta se u stvari desilo. Nije puno prolo, a proulo se da sam ja zlobni, zli vuk. Svi su me poeli izbjegavati. Ne znam ta se desilo sa tom malom djevojicom u udnoj crvenoj odjei, ali ja poslije toga nisam ivio sretno do kraja svog ivota.

Vjeba br.2 Konstruktivni kriticizam

CiljCilj ove vjebe je dozvoliti osobama u grupi da dobiju i daju konstruktivan pozitivni i negativni feedback.

Opis

Svaki lan grupe dobije 2 ista papira i olovke. Zamoli ih se da na prvom listu papira nacrtaju neto kao odgovor na neku pjesmu, muziku ili sliku koja im je prikazana. Zatim ih se zamoli da drugi papir podjele na dva dijela vertikalnom linijom i da napiu naslov "Pozitivno" na vrhu lijeve kolone i naslov "Negativno" na vrhu desne kolone. Zamoli ih se takoe da napiu svoje ime na oba papira i da ih daju osobe da svoje lijeve strane.

Kada dobiju papire osobe koja sjedi do njega, svaki lan grupe treba da napie neto pozitivno o slici, u koloni sa nazivom "Pozitivno". Takoer, treba i da se potpie na taj komentar. Zatim dodaju te papire osobi sa svoje lijeve strane i tako sve dok svi papiri ne obiu krug i itavu grupu, te dok svaka osoba ne dobije nazad svoje papire sa pozitivnim komentarima o onome to je nacrtala. Zamoli ih se da proitaju komentare i prodiskutuju ih.

Ovaj proces se zatim ponavlja ali ovaj put svaki uesnik treba napisati neto negativno o svakoj slici. Ponovo ih se zamoli da proitaju komentare i prodiskutuju ih.

Slijedi grupna diskusija o tome kako tretirati kriticizam na konstruktivan i ne-osobni nain.

KONFLIKT

Sama rije konflikt je vrlo fluidna i nejasna u razliitim situacijama moe oznaavati razliite stvari razliitim ljudima. Obino ima negativnu konotaciju, suprotnu od kooperacije, harmonije, slaganja ili ak mira. esto se vee za nasilje i veina ljudi smatra da je konflikt destruktivan. Meutim konflikt je multidimenzionalan drutveni fenomen koji je integralan dio ljudskog postojanja, bitan za postojanje istorije, drutvenih promjena i transformacija. Sa obzirom da se moe konstruktivno odraziti poeljan je.

KONFLIKT SE RAA KADA SE STRANE NE SLAU OKO PODJELE MATERIJALNIH ILI SIMBOLIKIH SREDSTAVA I DJELUJU NA BAZI OVIH SHVAENIH NESLAGANJA.

Konflikt je

Perceptivan (utie na ponaanje)

Ispoljava subjektivnost neslaganja

Generalan fenomen (nema razlike izmeu razliitih drutvenih nivoa na kojima se moe pojaviti)

Interaktivan, dinamian proces

Uzroci konflikta

1. Neposredni uzroci konflikta (dogaaji koji poteu nasilje)

2. Povodi (dui fundamentalniji uzroci koji kreiraju uslove u kojima se pojavljuju konflikti)

Teorije koje pokuavaju da objasne uzroke konflikta

Strukturalne teorije (strukturalno nasilje po Johanu Galtungu je ugra|eno u nejednake, nepravedne i nereprezentativne socijalne strukture).

Teorije koje svoje objanjenje baziraju na djelovanju (locira uzroke konflikta na nivo individualnog ili kolektivnog djelovanja baziranog na ljudskom ponaanju.

Agresivno ponaanje je bioloki determinisano.

Psiholoanalitiki - rana diferencijacija izmeu sebe i drugih manifestuje se u kasnijoj dubokoj potrebi za neprijateljem.

Teorija o osnovnim ljudskim potrebama (ljudska bia e stremiti ka zadovoljenju svojih potreba pa makar i po cijenu drutvenih nemira.

Konflikti se razlikuju

Po predmetu (igraka do dravnih granica).

Po obimu (intrapersonalni, interpersonalni, intergrupni).

Meunarodni.

Po posljedicama (od banalnih do fatalnih)

Obiljeja socijalnih konflikata

Nuna su posljedica injenice da razliiti ljudi i razliite grupe ive zajedno. Kao takvi nisu ni dobri ni loi, izvor su promjena i razvoja, unitavanja i razaranja. Oni su destruktivni ili konstruktivni (tok konflikta) u zavisnosti ta uradimo sa njima.

Ponaanje u konfliktu determinisano je i naim biolokim biem za koje je ouvanje vlastitog integriteta vrhunska vrijednost. Svaki napad na integritet (pa makar i implicitan u obliku optube, osramoenja ili okrivljivanja) izaziva neminovno odbrambenu reakciju, najee u vidu protivnapada.

Nae vienje svijeta pa prema tome i konnflikta, druge strane u sukobu pa i naeg ponaanja nije direktno i neposredno, ve je posredovano kulturom tj. interpretacijom svijeta koju razliiti segmenti kulture nude. Otuda analiza konflikta nije kompletna bez analize znaenja kojima se nai doivljaji artikuliu prije svega preko sistema obrazovanja i masovnih medija ali i folklora, literature i porodice.

Pona{anje u konfliktu determinisano je sa 2 zna~ajna faktora

1. Procjena vanosti predmeta sukoba

2. Procjene osobe ili grupe sa kojom smo u sukobu

Kao trei faktor ne smijemo izostaviti procjenu koju e uraditi druga strana.

Ako obe strane procjene da je druga strana manje znaajna od predmeta sukoba dobijamo pravu kompetitivnu situaciju(obe strane se odluuju da igraju na pobjedu)Dinamika sukoba

Osnovni proces u dinamici konflikta kada obe strane igraju na pobjedu jeste proces eskalacije. Prvi znaci konflikta: nelagodnost, podozrenje, tenzija i esto elja da se susret sa drugom stranom izbjegne. Kada do susreta do|e nastaju nesporazumi, optube i takav konflikt preputen svom prirodnom toku tei da naraste i razbukta se. Ovome doprinose obe strane koje u sve veoj mjeri ulau cjelokupnog sebe u sukob. Vremenom obe strane postaju sve uvjerenije da su u pravu i odustajanje postaje sve tee. Vrtlog sukoba dopire do sri integriteta i sve odbrambene snage se angauju. To je jedno vrlo specifino psihiko stanje u kojem se moemo nai. Panja postaje suena i usmjerena na registrovanje signala koji potvruju nae pretpostavke; pamenje selektivno, a interpretativnost pojaana do te mjere da vie nismo kadri da komuniciramo sa drugom stranom, da ujemo bilo kakvu disonantnu informaciju.

U toku eskalacije odigravaju se jo dva skrivena procesa

Gubitak povjerenja u drugu stranu

Doivljavamo drugu stranu sve vie kao neprijatelja, njeno ponaanje, sve signale koje alje, sve iskljuivije tumaimo iz tog okvira. Iza svakog poteza druge strane traimo skriveni neprijateljski smisao. Ova tendencija onemoguava okonanje sukoba, ak i ako bi druga strana bila spremna na izvjesna poputanja ili gest dobre volje, oni se nee prepoznati kao takvi ve, mnogo vjerovatnije, kao nova zamka kojoj se treba oduprijeti.

Preobraavanje poetnog nivoa sukoba

Ma oko ega je poeo sukob, prva faza eskalacije je obino takmiarsko odmjeravanje snaga. Tada obe strane pojaavaju svoj poetni motiv ili zahtjev i grevito se ukopavaju u svoje pozicije. Poetni motiv postepeno biva zamjenjen drugim - pobjedom nad drugom stranom, u bilo kom vidu. U krajnjim fazama motiv biva potisnut eljom da se nanese to vea povreda drugoj strani, makar i sami izgubili i nikad ne zadovoljili potrebu oko koje je konflikt poeo. Otuda, mnogi ozbiljni konflikti imaju nesrean zavretak u kojemu su obe strane mnogo vie izgubile, nego to je uopte bilo koja mogla dobiti.

Eskalacija ipak ima svoj prirodan kraj: konflikt prije ili kasnije dospe u fazu da obe strane trpe vie nego to je potencijalna dobit pobjede (pat pozicija).

Pat pozicija: obe strane su iscrpljene, povukle bi se rado, popustile ili odustale da imaju povjerenje u drugu stranu i da ne strahuju od pretjeranig gubitka dostojanstva i integriteta.

U ovoj fazi mnoge strane mogu tragati za novim rjeenjima, preformulacijama, obratiti se posredniku, ispitati neku od do tada neispitanu opciju. Otuda se miroljubive intervencije ili uopte cijeli paket nenasilnog rijeavanja konflikata najlake primjenjuje u ovoj fazi. Naravno cilj svake takve intervencije je da se pat pozicija ne saeka, ve da se sukobljene strane navedu na razmatranje drugih mogunosti znatno prije ove faze, prije nego to su pretrpjeli osjetne gubitke.

Rasplet konflikta

Ishodi konflikta najgrublje reeno svode se na pobjedu/gubitak, kompromis/obostrani gubitak. Ozbiljna analiza koja ukljuuje ne samo konaan ishod ve i utroeno vrijeme, energiju i resurse kao i predvianje budueg odnosa meu stranama obino otkriva obostrani gubitak u prva dva ishoda. Konflikt obino tinja i dalje i moe ponovo buknuti jo zamrenije i jae. ak ni kompromis ne garantuje stabilnu ravnoteu, jer obe strane su djelomino zadovoljne. Otuda se u teorijama konflikta i po svim obrascima nenasilnog razrijeenja konflikta, uvodi jo jedna kategorija mogueg ishoda, ishoda kojem se tei obostrani dobitak. Za ovaj ishod neophodno je razjasniti i izotriti pojmovne razlike meu moguim pozicijama ili motivima sukoba. Sa jedne strane je pozicija koju je strana u sukobu zauzela tj. postavljeni zahtjevi u vezi sa eljenim ishodom. Pozicija ukljuuje ve formulisano vienje rjeenja. Veina izreenih argumenata u toku sukoba slui za dokazivanje prava na formulisano rjeenje ili ishod. (Svi moji suradnjaci treba da ive u istoj dravi ili Ovaj posljednji komad torte treba da pripadne meni)

Sa druge strane se moe govoriti o interesima i potrebama koji su po pravilu mnogo iri i otvoreniji tj. mogu se zadovoljiti na razliite naine ili razliite ishode i oni se dokazuju brigama i strahovima vezanim za neuspjeh, a ne argumentima. Reformulisani u interese, potrebe, brige i strahove prethodni primjeri bi glasili: Zabrinuti smo za ouvanje nacionalnog identiteta i kulture naeg naroda; Strahujemo za njegovu fiziku egzistenciju; Bojimo se asimilacije, nezaposlenosti itd ili Jako sam gladan moram neto odmah da pojedem; Imala sam teak dan, moram sebe neim da nagradim.

Sueljavanje pozicija dve strane ne daje mogunost za drugaiji ishod sem za gubitak/pobjedu ili kompromis/obostrani gubitak, dok sueljavanje potreba ili interesa otvara ansu za obostrani dobitak. Vrlo esto potrebe i interesi , ak i ako su slini nisu neuklopivi, dakle mogue je smisliti rjeenje ili cijeli paket rjeenja kojim e se obe strane zadovoljiti. Meutim u dinamici eskalacije zbog podozrenja, sumnje i pod pretnjom gubitka i zbog postojeeg nepovjerenja teko je iskazati glavne potrebe, brige i strahove. Ponekad je to izuzetno opasno i time praktino nemogue. Najtee je uraditi ono to bi bilo u sukobu najkorisnije; najuhodanije, najprirodnije ljudske reakcije su upravo i najmanje produktivne za razrijeenje sukoba. Otuda je rjeavanje sukoba, njegova transformacija, iz destruktivan u konstruktivan tok, toliko teak zadatak.

Razliiti pristupi nenasilnom razrijeavanju konflikata

Vjerski (oslanja se na ideju pomirenja i esto se promoviu kroz Kvekerski pokret)

Bihejvioralni (istiu vanost uenja tehnika i strategija ponaanja)

Kominikacioni (fokusiraju se na efikasne komunikacione obrasce)

Terapiski (bave se kanalisanjem osjeanja ak i u meunarodnim sukobima)

Kognitivno - analitiki (oslanjaju se na rekonstruisanje problema)

Svaki od ovih pristupa usredsreuje se na po jedan vaan aspekt konflikta. Najkorisnije je imati na repertoaru to vie raznovrsnih akcija i pri tome biti kadar odabrati one koje u datom trenutku odgovaraju ne samo prirodi konflikta koji stoji pred nama ve i naoj prirodi.

Sedam dimenzija razrijeenja konflikata

POTPUNOST ( sva pitanja ukljuena u konflikt su nestala ili prestala biti vana)

PRIHVATLJIVOST ( ishod mora biti prihvatljiv za sve strane)

SAMOPODRAVANJE( nema potrebe za sankcionisanjem od strane tree strane da bi se odrao dogovor)

ZADOVOLJAVANJE ( sve strane prihvataju ishod kao validan po svim sistemima vrednovanja)

NE PRIHVATANJE KOMPROMISA ( niiji ciljevi nisu rtvovani da bi se postigao kompromis)

INOVACIJE ( rjeenje uspostavlja nove, pozitivne i legitimne odnose izmeu strana)

NENAMETLJIVOST ( dogovor je postignut bez prisile od strane vanjskih sila)

Ovi kriteriji su izuzetno zahtjevni i rijetki konflikti su ih ispunili u potpunosti. Dogovor koji zadovoljava sve strane je najee to se moe postii . Ali dobro je imati u vidu ove aspekte koji pomau da se naprave dogovori koji najvie zadovoljavaju i koje je lako dovesti do konanog rjeenja.

Vjeba br.1

Moj crte sukoba

Cilj

Po zavretku ove vjebe uenici e moi ilustrirati svoje ideje sukoba.

Kljuni pojmovi Analiza sukoba

Empatija

Pretpostavke

Ovo je jedna od najpopularnijih aktivnosti koja se korist