KRATKA POVIJESTDUBROVAČKE DRŽAVE

Dubrovnik, pa samim tim i dubrovačka država postoji pod imenom COMMUNITAS RAGUSINA (Dubrovačka općina) od 7. st., kad je (po službenoj verziji) latinsko i ilirsko stanovništvo grada Epidaurusa pobjeglo

pred Avarima i Slavenima koji su uništili njihov grad.

Međutim, mnogi arheološki izvori govore suprotno, npr. pronalazak ilirskog i helenskog novca na mjestu današnje dubrovačke katedrale i na Bunićevoj

poljani, koji potječe iz trećeg do drugog stoljeća pr. Kr.

Ovo navodi na zaključak da je grad Ragusa postojao i nekoliko stoljeća pr. Kr., najvjerojatnije kao mali gradić, dok je postao veće središte tek

masovnim naseljavanjem stanovništva iz Epidaurusa.

Od osnutka pa do 1205. g. dubrovačka općina je pod vlasti Bizantskog Carstva, u cjelini koja se zvala temat Dalmacija, no imala je, sve više s prolaskom vremena i slabljenjem Bizanta, opširnu autonomiju, koja je zapravo značila da samo priznaje bizantsku vrhovnu vlast i obećava sudjelovanje dubrovačkih brodova u bizantskim bitkama.

Zastava Bizantskog Carstva

pod BIZANTOM (7. – 13. st.)

1205. godine, vraćajući se iz osvajanja Bizanta, križari iz Četvrte križarske vojne su pod pritiskom i naredbom Mlečana, koji su i upravljali Vojnom, zauzeli Ragusu.Mlečani su tu priliku iskoristili da nametnu vlast i pokore tu novu brzorastuću prijetnju na Jadranu.Uz nekoliko uspješnih pobuna protiv mletačke vlasti i razdoblja nezavisnosti, Ragusa je ipak ostala pod Mlecima do 1358., kad su mirom u Zadru Mleci izgubili sve posjede na istočnoj Jadranskoj obali, pa i Dubrovačku općinu.Od tad počinje razdoblje najvećeg uspona Dubrovnika.

pod VENECIJOM (13. – 14. st.)

Zastava Mletačke Republike

Od 1358. god. Dubrovnik se razvija i iako prihvaća vrhovnu vlast Ugarskih kraljeva, ona je samo formalna, pošto u svemu ima potpunu slobodu odlučivanja.

1418. službeno nastaje RESPUBLICA RAGUSINA (Dubrovačka Rèpublika), iako je dubrovačko Veliko Vijeće već 7. ožujka 1358. spomenulo u dokumentu riječi nostra res publica ragusina (naša Dubrovačka Rèpublika)

Rèpublika ima svoju službenu zastavu (s likom sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovčana) i drugu, civilnu (s riječima LIBERTAS – Sloboda), kao i grb. Ustrojena je dubrovačka nadbiskupija, dopunjen statut i proširen teritorij na Lastovo (sred. 13. st.), poluotok Pelješac (1333.), Mljet (1345.), Dubrovačko primorje (1399) i Konavle (1419. i 1927.).Korčula je teritorij koji je Rèpublika uvijek željela, a nakratko ga je i dobila (1413.-1416.).Kad su utvrđeni svi elementi državnosti sve je spremno za početak zlatnog doba Rèpublike (16. st.).

DUBROVAČKA RÈPUBLIKA (15. – 19. st.)

U 15. st. Osmansko Carstvo se javlja kao velesila na Balkanu i Rèpublika pristaje priznati sultana kao svog vrhovnog vladara, iako kao i prije s Mađarima zapravo zadržava punu nezavisnost, osim plaćanja godišnjeg harača (danka) od 12500 dubrovačkih dukata.

1667. preko 5000 građana Dubrovnika je poginulo u katastrofalnom potresu i požaru koji je uslijedio. Jedan od najljepših gradova na Mediteranu je nestao.Oporavak je trajao dugo, a položaj Rèpublike se stabilizirao u 18. st.

Početkom 19. st. nova sila se pojavila u Europi – Francuska, vođena Napoleonom. 1806. francuska vojska, pod generalom Lauristonom, ušla je u Grad, a francuski maršal Marmont je 1808. dekretom ukinuo Dubrovačku Rèpubliku (postojali su pokušaji obnove dubrovačke države sve do 1815., kad su austrijske postrojbe ušle u Grad u naletu ekspanzionističkih težnji).

Zastava Osmanskog Carstva Zastava Francuskog Carstva

ZANIMLJIVOSTI

- 1272. Dubrovnik je imao prvi statut (8 knjiga) i organizirano planiranje ulica.- Sedma knjiga Statuta sadrži propise koji se tiču isključivo pomorskog prava, što je najstariji takav dokument u svijetu. Među ostalim, Statut kaže: „Ako se rob ukrca na dubrovački brod smatrat će se slobodnim čovjekom”. - 1296. Dubrovnik je dobio kanalizaciju.- 1377. Dubrovnik je imao prvu karantenu u Europi, točnije Dubrovčani su je izmislili.- Prva europska ljerkarnica koja radi i danas je otvorena u Dubrovniku 1317.- Dubrovački zakon o osiguranju iz 1395. je najstariji u Europi. Sadrži sve aspekte suvremenog pomorskog osiguranja. Ovaj zakon je tri stoljeća stariji od Lloydovog osiguranja iz Londona, koje potječe s kraja 17. st. - Organizirana proizvodnja sapuna počela je u Dubrovniku 1417.- Prva bolnica u Dubrovniku (Domus Christi) otvorena je 1347. Senat je proglasio bolnicom 1540. Bila je teško oštećena u srpskoj agresiji 1991-1995.- Trgovina robljem u Dubrovačkoj Rèpublici je zabranjena 1418. (U Britanskom Carstvu tek 1833.).- Prvo sirotište je otvoreno 1432.- Najstariji arboretum u Europi – Trstènō osnovan je 1498. i sadrži mnoge rijetke biljke. Ozbiljno je oštećen u srpskoj agresiji 1991-1995.

LITERATURA

- Robin Harris : Povijest Dubrovnika- http://www.croatianhistory.net/etf/et111.html#bagl- http://hr.wikipedia.org/wiki/Dubrova%C4%8Dka_Republika

„Dugi niz ratova, vojnih pothvata, saveza, pregovora i drugih važnih događaja – to je ono što je obično potrebno da potakne oduševljenje povjesničara i opčini čitatelja, ali povijest koja umjesto prizora pustošenja i užasa prigrljuje djela naroda koji je znao, ne silom kojoj se lako priklanjaju sva velika carstva, nego prije najprofinjenijom politikom, održati svoju slobodu tijekom mnogih stoljeća, usprkos najopasnijim okolnostima – takva povijest može biti zanimljivija i za autora i za čitatelja, utoliko što potpunije izlaže divljenja vrijednu snagu ljudskoga duha. Takva je povijest Dubrovačke Rèpublike. ” Francesco Maria Appendini, 1802. Notizie istorico-critiche sulle antichità, storia e letteratura de’Ragusei